11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

221

L 150/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.06.2010.

(1)

Komisija je Uredbom (EZ) br. 1247/2009 (2) („Privremena uredba”) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih žica od molibdena podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „dotična zemlja”).

(2)

Postupak je pokrenut na temelju zahtjeva koji je podnijelo Europsko udruženje za kovine (EUROMETAUX) („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 25 % ukupne proizvodnje žica od molibdena u Uniji.

(3)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe, ispitni postupak o dampingu i šteti obuhvatio je razdoblje od 1. travnja 2008. do 31. ožujka 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od ožujka 2005. do kraja RIP-a („razmatrano razdoblje”).

(4)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere („privremena objava”), nekoliko zainteresiranih stranaka dalo je pisane podneske u kojima su obznanile svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile pružena je mogućnost rasprave. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Razmotreni su pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka i, prema potrebi, privremeni nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(5)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih žica od molibdena podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom („konačna objava”). Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenje prigovora.

(6)

U izostanku bilo kakvih komentara na dotični proizvod i istovjetni proizvod, potvrđuju se uvodne izjave 14. do 17. Privremene uredbe.

(7)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu nalaza MET-a i IT-a, potvrđuju se uvodne izjave 18. do 23. Privremene uredbe.

(8)

Nakon objave privremenih nalaza, proizvođač izvoznik koji surađuje osporio je korištenje izvoznih cijena iz SAD-a u ostale zemlje (uključujući i Uniju), kao temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti za NRK. Umjesto toga, predložio je korištenje stvarno plaćene cijene ili koju treba platiti u Uniji za istovjetni proizvod, jer smatra da bi tako utvrđena uobičajena vrijednost urodila nižom dampinškom maržom za NRK.

(9)

Isti je proizvođač tvrdio da bi se uobičajena vrijednost trebala prilagoditi prema dolje da bi se uzele u obzir prednosti koje uživa kao vertikalno integrirani proizvođač, u usporedbi s podnositeljem pritužbe ili proizvođačem iz analogne zemlje koji nemaju rudnika za glavnu sirovinu, molibdenovu rudu.

(10)

U pogledu prve tvrdnje treba napomenuti da je korištenje plaćenih cijena ili koje treba platiti u Uniji, mogućnost predviđena člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, koja se koristi samo kada se druge mogućnosti predviđene tim člankom ne mogu primijeniti. Budući da je u ovome postupku ostvarena suradnja s proizvođačem iz treće države te je stoga moguće koristiti mogućnost cijene iz treće zemlje tržišnog gospodarstva koja se može zaračunati drugim zemljama, nema pravnog opravdanja za primjenu preostale mogućnosti iz članka 2. stavka 7. točke (a). Tvrdnja je stoga odbačena.

(11)

U pogledu druge tvrdnje napominje se da proizvođač koji surađuje nije dostavio nikakav dokaz koji bi pokazao da je razina integracije proizvođača čimbenik koji utječe na cijene i usporedivost cijena. Tvrdnja je stoga odbačena.

(12)

Određene stranke dovele su u pitanje odabir proizvođača iz analogne zemlje s obzirom na činjenicu da je to društvo u SAD-u ovisno društvo podnositelja pritužbe. U tom pogledu napominje se da činjenica da je društvo iz predložene analogne zemlje povezano društvo podnositelja pritužbe, ne isključuje vjerodostojnost niti provjerljivost dobivenih podataka.

(13)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o uobičajenoj vrijednosti, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuju se uvodne izjave 24. do 25. Privremene uredbe.

(14)

U nedostatku bilo kakvih komentara u pogledu izvozne cijene, potvrđuje se uvodna izjava 26. Privremene uredbe.

(15)

Napominje se da je prilagodba posrednog oporezivanja iz uvodne izjave 27. Privremene uredbe 5 % i predstavlja razliku između PDV-a plaćenog na poslove u domaćoj prodaji i PDV-a plaćenog na poslove u izvoznoj prodaji, uzimajući u obzir stopu povrata PDV-a na izvoznu prodaju. Proizvođač izvoznik koji surađuje doveo je u pitanje način primjene te prilagodbe i tvrdio da bi je bilo primjerenije izračunati kao čimbenik koji smanjuje izvoznu cijenu.

(16)

U pogledu te tvrdnje napominje se da se ta prilagodba temeljila na odredbama članka 2. stavka 10. točke (b) Osnovne uredbe kojom se utvrđuje prilagodba uobičajene vrijednosti za uvozne naknade i posredne poreze, tj. kategoriju koja obuhvaća PDV. Na temelju toga tvrdnja je odbačena.

(17)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara o usporedbi, koji bi promijenili privremene nalaze, potvrđuje se uvodna izjava 27. Privremene uredbe.

(18)

Na temelju gore navedenog, potvrđuje se damping na području cijele zemlje u visini od 68,4 %, utvrđen u uvodnim izjavama 28. i 29. Privremene uredbe.

(19)

Podsjeća se da su zbog zaštite povjerljivosti poslovnih podataka jedinoga proizvođača iz Unije koji je u potpunosti surađivao, sve niže navedene vrijednosti vezane uz osjetljive podatke indeksirane ili navedene u okvirnim vrijednostima.

(20)

U izostanku bilo kakvih komentara u pogledu proizvodnje Unije, potvrđuju se uvodne izjave 30. i 31. Privremene uredbe.

(21)

U izostanku bilo kakvih komentara o definiciji industrije Unije, potvrđuje se uvodna izjava 32. Privremene uredbe.

(22)

U pogledu uvodne izjave 33. Privremene uredbe, napominje se da je na temelju komentara koje je primila jedna zainteresirana stranka otkrivena administrativna pogreška. Fiskalna godina („FG”) 2005. proizvođača iz Unije obuhvaća razdoblje od 1. ožujka do 28. veljače 2006. a ne razdoblje od 1. ožujka 2004. do 28. veljače 2005. kako je navedeno u toj uvodnoj izjavi. Stoga je stvarna početna točka za procjenu štete ožujak 2005.

(23)

Podsjeća se da je potrošnja Unije utvrđena tako da se obujmu prodaje poznatih proizvođača iz Unije dodao sav uvoz iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata. Također se podsjeća da su podaci Eurostata prilagođeni u skladu s metodom predloženom u pritužbi, budući da oznaka KN kojom je obuhvaćen dotični proizvod, također obuhvaća i druge proizvode koji nisu obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom te budući da ne postoje posebni statistički podaci o uvozu samo za dotični proizvod. Ta metodologija temelji se na usporedbi uvoznih vrijednosti iz NRK-a s prodajnim vrijednostima proizvođača iz Unije.

(24)

Međutim, u privremenoj fazi korišteni podaci o uvozu temeljili su se na kalendarskim godinama, dok su se podaci u pogledu obujma prodaje poznatih proizvođača temeljili na fiskalnim godinama. Jedna je zainteresirana stranka osporavala tu razliku u razdoblju korištenom za utvrđivanje potrošnje i tvrdila je da bi se uvozni podaci, također, trebali temeljiti na fiskalnim godinama.

(25)

Ta je tvrdnja prihvaćena kao utemeljena i stoga su podaci Eurostata prilagođeni tako da odgovaraju jednakim razdobljima, odnosno fiskalnim godinama. Kao posljedica toga, izmijenjeni su podaci o potrošnji Unije iz tablice 1. Privremene uredbe, pri čemu su novi podaci navedeni u tablici 1.

Tablica 1.

(26)

Općenito se potrošnja žica od molibdena u Uniji smanjila za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Potražnja se u 2006. blago smanjila za 2 % i povećala za 9 % u 2007., nakon čega je u 2008. i u RIP-u pala, kao posljedica negativnog utjecaja gospodarske krize.

(27)

Nakon prihvaćanja argumenta iz uvodne izjave 25., tablica niže prikazuje revidirani obujam ukupnog izvoza, tržišne udjele i cijene kineskih žica od molibdena uvezenih na tržište Unije u razmatranom razdoblju. Napominje se da ta revizija nije utjecala na obujam uvoza iz dotične zemlje u RIP-u.

Tablica 2.

(28)

Revidirani podaci iz tablice 2. pokazali su da su općenita kretanja obujma uvoza i tržišnih udjela iz dotične zemlje prikazana u tablici u uvodnoj izjavi 36. Privremene uredbe ostala neizmijenjena. Dampinški uvoz iz NRK-a znatno se povećao i to s 42 tone u 2005. na 100 tona u 2008., tj. više se nego udvostručio. Nakon vrhunca u 2008., taj se uvoz smanjio tijekom RIP-a, u skladu s razvojem potrošnje u Uniji. Nadalje, tržišni udio dampinškog uvoza više se nego udvostručio tijekom razmatranog razdoblja.

(29)

Međutim, revidirani podaci s obzirom na prosječne cijene uvoza sada pokazuju trend pada između 2005. i RIP-a. Utvrđeno je da su se tijekom razmatranog razdoblja prosječne cijene uvoza iz NRK-a smanjile za 4 %.

(30)

U nedostatku komentara s obzirom na sniženje cijene, potvrđuju se uvodne izjave 39. i 40. Privremene uredbe.

(31)

Podsjeća se da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41. Privremene uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije obuhvaćalo evaluaciju svih gospodarskih pokazatelja za ocjenu stanja industrije Unije od ožujka 2005. do kraja RIP-a.

(32)

U nedostatku komentara o proizvodnji, proizvodnim kapacitetima i iskorištenosti kapaciteta, potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnim izjavama od 41. do 43. Privremene uredbe.

(33)

Prema Privremenoj uredbi i na temelju manje revizije potrošnje Unije u tablici 1., tržišni udio industrije Unije revidiran je kako slijedi, dok su obujam prodaje i prosječne cijene prodaje ostale neizmijenjene:

Tablica 3.

(34)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45. Privremene uredbe, obujam prodaje industrije Unije nezavisnim kupcima na tržištu Unije tijekom dotičnog razdoblja značajno se smanjio i to za 32 %. To smanjenje je značajno premašilo smanjenje u potrošnji, koja se tijekom istog razdoblja smanjila za 11 %, kako je prikazano u tablici 2. To je imalo za posljedicu značajno smanjenje tržišnog udjela industrije Unije i to od 23 % u istom razdoblju.

(35)

U nedostatku drugih komentara u pogledu razvoja cijena prodaje, zaliha, zapošljavanja i pokazatelja financijske uspješnosti industrije Unije, potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnim izjavama 46. do 57. Privremene uredbe.

(36)

Također se potvrđuje zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu, kako je određeno u uvodnim izjavama 58. do 61. Privremene uredbe.

(37)

U skladu s člankom 3. stavkom 6. i člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe, u privremenoj se fazi ispitivalo je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Unije u mjeri koja se može smatrati bitnom.

(38)

Podsjeća se da se slabljenje gospodarskog položaja industrije Unije podudara s velikim povećanjem dampinškog uvoza iz NRK-a. Nakon privremenih mjera i revizije podataka o uvozu podrijetlom iz NRK-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 25., obujam uvoza i tržišni udio kineskih izvoznika više se nego udvostručio između 2005. i RIP-a.

(39)

Zbog revizija su se uvozne cijene dampinškog uvoza smanjile tijekom dotičnog razdoblja za 4 %, dok su se istodobno zadržale ispod cijena industrije Unije te ih tijekom RIP-a snizile za 30 do 35 %. Posljedično, da bi ostala konkurentna na tržištu Unije, industrija Unije morala se suočavati s neprestanim pritiskom na cijene koji su uzrokovali kineski izvoznici.

(40)

Jedna zainteresirana stranka dovela je u pitanje postojanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz NRK-a i materijalne štete nanesene industriji Unije. Tvrdila je da ne postoji nikakva veza između financijskog uspjeha industrije Unije i velikog povećanja dampinškog uvoza. Naglasila je da dok se uvoz iz NRK-a značajno povećao od 2007., s obzirom na prethodna razdoblja, industrija Unije je umjesto gubitaka ponovno te godine počela ostvarivati dobit.

(41)

U tom pogledu prije svega se napominje da se između 2005. i RIP-a uvoz više nego udvostručio, dok se obujam prodaje industrije Unije značajno smanjio i to za 32 %, što je tijekom istog razdoblja dovelo do gubitka tržišnog udjela za 33 %. Istodobno su svi drugi pokazatelji štete, kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, ulaganja, profitabilnost i novčani tok tijekom tog razdoblja ukazivali su na značajni trend pada. K tome, ispitni postupak je pokazao da su slabi rezultati industrije Unije povezani sa sniženjem cijena u pokušaju da se ponovno pridobiju važne stranke koje je izgubila zbog kineskih izvoznika. Tijekom 2007., industrija Unije nastavila je s pokušajima za ponovno pridobivanje stranaka racionalizacijom napora kako bi zadržala niske cijene troškova i bila konkurentna dampinškom uvozu po nižim cijenama. U skladu s time, smatra se da su zaključci iz uvodnih izjava 63. do 66. Privremene uredbe valjani i stoga je tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(42)

Stoga se potvrđuje da je nagli rast jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a imao značajan negativni utjecaj na gospodarsko stanje industrije Unije.

(43)

Podsjeća se da su isto tako bili ispitani i drugi čimbenici u analizi uzročnosti, i to razvoj potražnje, razvoj troškova industrije u Uniji, njezina realizacija izvoza i konačno mogući učinak uvoza iz ostalih zemalja.

(44)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da je materijalna šteta nanesena industriji Unije uzrokovana drugim čimbenicima, osim dampinškog uvoza, kao što su i. smanjenje potražnje zbog gospodarske krize i zbog promjena u tehnologiji i ii. realizacija izvoza industrije Unije.

(45)

U pogledu smanjenja potrošnje napominje se da se obujam prodaje industrije Unije smanjio značajno više (– 32 %) od potrošnje u Uniji (– 11 %) što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 33 %. Istodobno se tržišni udio kineskih izvoznika značajno povećao i to za više od dva puta. U skladu s time, smatra se da se zaključci iz uvodne izjave 69. Privremene uredbe mogu potvrditi i stoga je tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(46)

S obzirom na realizaciju izvoza, zabilježen je trend pada izvoza industrije Unije zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 72. Privremene uredbe (tj. u skladu s negativnim stanjem na svjetskoj razini u automobilskom sektoru od 2008.). Međutim, ispitni postupak je pokazao da izvoz nije bio osnovna djelatnost industrije Unije budući da tijekom dotičnog razdoblja nikada nije prešao 17 % prodaje Unije. Što je još važnije, osim uvodnih izjava 71. i 72. Privremene uredbe, napominje se da su njezine prodajne cijene na izvoznom tržištu ostale iznad prodajnih cijena u Uniji. Stoga se smatra da je svaki mogući negativni utjecaj uzrokovan smanjenjem obujma izvoza vrlo ograničen. Ovu je tvrdnju, stoga, trebalo odbaciti.

(47)

S obzirom na prethodno navedeno i u izostanku bilo kakvih drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 67. do 80. Privremene uredbe.

(48)

U nedostatku drugih komentara o interesu industrije Unije, potvrđuju se privremeni zaključci opisani u uvodnim izjavama od 83. do 86. Privremene uredbe.

(49)

Podsjeća se da je razina sudjelovanja uvoznika, trgovaca i korisnika tijekom ispitnog postupka u početnoj fazi bila vrlo niska, usprkos činjenici da su brojne stranke kontaktirane. Podsjeća se da su u početnoj fazi u potpunosti surađivali samo jedan trgovac iz Njemačke i jedan korisnik iz Italije.

(50)

Korisnik koji je surađivao tvrdio je da je u analizi interesa Unije, izrađenoj u početnoj fazi, negativni učinak antidampinških mjera na njegovo poslovanje podcijenjen i tvrdio je da će zapravo imati poteškoća s prenošenjem povećanja troška na svoje kupce.

(51)

Podsjeća se da je udio djelatnosti u pogledu dotičnog proizvoda u poslovima tog korisnika između 15 i 25 % njegovih ukupnih djelatnosti. Daljnja analiza izvršena nakon uvođenja privremenih mjera potvrdila je da bi učinak na cjelokupnu dobit tog društva bio ograničen. Taj korisnik ima snažan položaj u poslovnom segmentu koji uključuje dotični proizvod, posebno s obzirom na pouzdanost i sigurnost nabave za svoje kupce. Ta činjenica ukazuje na to da bi taj korisnik vjerojatno trebao moći prenijeti barem dio povećanja troškova na svoje kupce. Na temelju toga, tu tvrdnju je trebalo odbaciti.

(52)

Nakon objave Privremene uredbe, javila su se dva korisnika i jedan uvoznik koji su tvrdili da će uvođenje antidampinške pristojbe negativno utjecati na njihovo poslovanje.

(53)

Prema podacima koje je dostavio jedan od ta dva korisnika, poslovni segment koji uključuje žicu od molibdena predstavlja između 10 i 20 % njegove ukupne djelatnosti. Na temelju dostavljenih elemenata može se zaključiti da bi taj korisnik još uvijek ostvarivao dobit, iako bi uvođenje antidampinške pristojbe vjerojatno imalo negativan učinak na onaj dio djelatnosti koji uključuje žicu od molibdena. U pogledu drugog korisnika, nisu dostavljeni nikakvi podaci koji bi potkrijepili njegovu tvrdnju.

(54)

U pogledu uvoznika, napominje se da je samo dostavio općenite osnovne podatke, iz kojih se dalo zaključiti da bi uvoz žice od molibdena iz NRK-a mogao iznositi između 10 i 20 % ukupnog uvoza iz NRK-a u RIP-u. S obzirom na udio poslova koji uključuju molibden u pogledu cjelokupnog poslovanja društva, to bi iznosilo manje od 7 %. Na temelju dostavljenih podataka stoga se može zaključiti da bi ukupni učinak na cjelokupno poslovanje društva bio ograničen, iako bi uvođenje antidampinške pristojbe vjerojatno imalo negativan učinak na onaj dio djelatnosti koji uključuje žicu od molibdena.

(55)

U svjetlu gore navedenog i u nedostatku drugih komentara, potvrđuju se uvodne izjave 93. do 96. Privremene uredbe.

(56)

Nakon objave Privremene uredbe, javilo se nekoliko stranaka i tvrdilo da bi antidampinške mjere dovele do ograničenja tržišnog natjecanja na tržištu Unije.

(57)

U pogledu te tvrdnje, treba ponoviti da, budući da bi antidampinške pristojbe ponovno uspostavile jednake uvjete tržišnog natjecanja, kineski uvoz bi vjerojatno nastavio ulaziti na tržište Unije, ali po neštetnim cijenama. K tome se podsjeća da postoje i drugi izvori nabave. Nisu dostavljeni potkrijepljeni dokazi koji poništavaju ovaj zaključak te se stoga potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 97. do 99. Privremene uredbe.

(58)

Na temelju gore navedenoga, potvrđuje se da u ovom slučaju ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja antidampinških pristojba na uvoz žice od molibdena podrijetlom iz NRK-a.

(59)

U izostanku bilo kakvih drugih potkrijepljenih komentara koji bi izmijenili zaključak u vezi razine uklanjanja štete, potvrđuju se uvodne izjave 101. do 104. Privremene uredbe.

(60)

S obzirom na gore navedeno i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini dovoljnoj za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom bez prekoračenja utvrđene dampinške marže. U ovom slučaju, stopu pristojbe treba na odgovarajući način odrediti na razini utvrđene marže štete, tj. 64,3 %.

(61)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba. Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora. Komentari koje su stranke dostavile propisno su razmotreni te su, prema potrebi, na odgovarajući način promijenjeni nalazi.

(62)

Kineski proizvođač izvoznik koji surađuje ponudio je preuzimanje obveze u vezi cijene, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(63)

Međutim, tom društvu nije odobren MET niti IT, jer općenito Komisija u takvim slučajevima ne prihvaća preuzete obveze, budući da nije moguće utvrditi damping na razini pojedinog društva. Na temelju toga nije bilo moguće dodatno razmatrati preuzimanje obveze u vezi cijene.

(64)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marža i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, smatra se potrebnim konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena Privremenom uredbom,