Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010R0492

    Provedbena Uredba Vijeća (EU) br. 492/2010 od 3. lipnja 2010. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

    SL L 140, 8.6.2010, p. 2–16 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

    Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 12/05/2012

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2010/492/oj

    11/Sv. 056

    HR

    Službeni list Europske unije

    225


    32010R0492


    L 140/2

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    03.06.2010.


    PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 492/2010

    od 3. lipnja 2010.

    o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 2.,

    uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

    budući da:

    A.   POSTUPAK

    1.   MJERE NA SNAZI

    (1)

    Vijeće je Uredbom (EZ) br. 435/2004 (2) nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”) i Indonezije (zajedno „dotične zemlje”).

    2.   OVAJ ISPITNI POSTUPAK

    2.1.   ZAHTJEV ZA REVIZIJU

    (2)

    Zahtjev za reviziju nakon isteka mjere 11. prosinca 2008. predalo je društvo Productos Aditivos S.A., jedini proizvođač natrijevog ciklamata u Uniji.

    (3)

    Zahtjev se temeljio na razlozima da bi istek mjera za posljedicu mogao imati nastavljanje ili ponavljanje dampinga i štete za industriju Unije.

    2.2.   POKRETANJE ISPITNOG POSTUPKA

    (4)

    Nakon što je po savjetovanju sa Savjetodavnim odborom utvrđeno da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere, Komisija je 10. ožujka 2009. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (3) („obavijest o pokretanju postupka”) pokrenula ispitni postupak u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

    2.3.   RAZDOBLJE ISPITNOG POSTUPKA

    (5)

    Ispitni postupak u vezi s vjerojatnosti ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2008. („RRIP” ili „razdoblje revizije ispitnog postupka”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2005. do kraja RRIP-a („razmatrano razdoblje”).

    3.   STRANKE NA KOJE SE ODNOSI ISPITNI POSTUPAK

    (6)

    Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjere obavijestila podnositelja zahtjeva proizvođača Unije, poznate uvoznike, dobavljače i korisnike, poznate proizvođače izvoznike u Kini i Indoneziji i tijela dotičnih zemalja.

    (7)

    Zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka, no nijedna nije Komisiji predala takav zahtjev.

    (8)

    Komisija je poslala upitnike svim poznatim proizvođačima izvoznicima u Kini i Indoneziji. Dva trgovačka društva iz Kine, oba iz grupacije Rainbow Rich Industrial Ltd iz Hong Konga, i dva trgovačka društva iz Indonezije pokazala su spremnost za suradnju i odgovorila na upitnik vezan uz damping.

    (9)

    Javila su se dva dodatna kineska proizvođača, Fang Da Food Additive (Shenzhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yan Quan) Limited. Početni je ispitni postupak pokazao da u odnosu na navedena trgovačka društva nije utvrđen damping na tržištu Unije. Posljedično, društva Fang Da Food Additive (Shenzhen) i Fang Da Food Additive (Yan Quan) ne podliježu sadašnjoj reviziji nakon isteka mjere.

    4.   PROVJERA PRIMLJENIH PODATAKA

    (10)

    Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala neophodnima za određivanje nastavka ili vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete te za utvrđivanje interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

    4.1.

    PROIZVOĐAČI IZVOZNICI U KINI:

    Golden Time Enterprises (Shenzhen) Co., Ltd, Shenzhen,

    Jintian Enterprises (Nanjing) Co., Ltd, Nanjing,

    i povezano trgovačko društvo Rainbow Rich Industrial Ltd (Hong Kong).

    4.2.

    PROIZVOĐAČI IZVOZNICI U INDONEZIJI:

    PT Golden Sari (Chemical Industry), Bandar Lampung,

    PT Tunggak Waru Semi, Solo.

    4.3.

    PROIZVOĐAČ INDUSTRIJE UNIJE

    Productos Aditivos S.A., Španjolska.

    4.4.

    NEPOVEZANI UVOZNIK/TRGOVAC

    Beneo Palatinit GmbH, Njemačka.

    4.5.

    KORISNIK

    Schweppes International Ltd, Nizozemska.

    5.   OBJAVA

    (11)

    Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačnih antidampinških pristojba na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom iz Kine i Indonezije.

    (12)

    U skladu s odredbama Osnovne uredbe, zainteresiranim strankama dano je razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovore nakon navedene objave.

    (13)

    Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, konačni su nalazi odgovarajuće promijenjeni.

    B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

    1.   DOTIČNI PROIZVOD

    (14)

    Dotični proizvod obuhvaćen ovom revizijom isti je kao proizvod na koji se odnosio početni ispitni postupak, odnosno natrijev ciklamat („NC”) podrijetlom iz Kine i Indonezije („dotični proizvod”), trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2929 90 00.

    (15)

    Kako je utvrđeno tijekom početnog ispitnog postupka i potvrđeno trenutačnom revizijom, NC je potrošni proizvod koji se koristi kao dodatak hrani, dozvoljen u Europskoj uniji i mnogim ostalim zemljama kao sladilo za niskokaloričnu i dijetetsku hranu i pića. U velikoj se mjeri uzima kao aditiv u prehrambenoj industriji, a koriste ga i proizvođači niskokaloričnih i dijetetskih stolnih sladila. Male se količine također koriste u farmaceutskoj industriji.

    2.   ISTOVJETNI PROIZVOD

    (16)

    Kao i tijekom početnog ispitnog postupka, pokazalo se da je dotični proizvod proizveden u Kini i Indoneziji i prodan Uniji u smislu fizičkih i kemijskih svojstava i upotrebe isti kao dotični proizvod koji podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje na tržištu Unije, ili isti kao proizvod proizveden i prodan na domaćem tržištu u Indoneziji, koja je također služila kao analogna zemlja radi utvrđivanja uobičajene vrijednosti u odnosu na Kinu.

    (17)

    Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

    C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

    1.   UVODNE NAPOMENE

    (18)

    U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je trenutačno postojanje dampinga i je li vjerojatno da bi istek mjera mogao dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga. Podsjeća se da u okviru ispitnih postupaka prema navedenom članku nije razmatran tretman tržišnog gospodarstva („MET”).

    (19)

    U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe, ista opća metodologija korištena je u početnom ispitnom postupku, pod uvjetom da se okolnosti nisu promijenile. Radi utvrđivanja vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, u skladu s uobičajenom praksom, odabrani su uzorci poslova na temelju podataka od četiri mjeseca RRIP-a, pri čemu je svaki mjesec bio posljednji mjesec kvartala. Rezultat je također potvrđen kroz analizu niza ostalih poslova. Ni jedan gospodarski subjekt nije se protivio ovom pristupu.

    (20)

    Podaci Eurostata pokazali su da je tijekom RRIP-a u Uniju uvezeno između 3 000 i 5 000 tona dotičnog proizvoda. Od toga je više od 90 % bilo uvezeno iz Kine, a ostatak iz Indonezije. Gotovo da nije bilo registriranih uvoza iz ostalih zemalja.

    2.   DAMPING UVOZA TIJEKOM ISPITNOG POSTUPKA

    2.1.   KINA

    2.1.1.    Analogna zemlja

    (21)

    Osim trgovačkih društava kojima je odobren MET tijekom početnog ispitnog postupka, uobičajena vrijednost za Kinu utvrđena je prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe.

    (22)

    Tijekom prethodnog ispitnog postupka Indonezija je korištena kao zemlja odgovarajućeg tržišnog gospodarstva u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti Kine.

    (23)

    Tu je mogućnost predložila Komisija putem obavijesti o pokretanju postupka i nijedna se zainteresirana stranka nije tome protivila unutar roka.

    (24)

    Cijene u Indoneziji smatraju se primjerenim nadomjeskom za cijene u Kini s obzirom na konkurentno domaće tržište u Indoneziji na kojem uvoz iz Kine raste i na kojem posluje najmanje šest proizvođača. Osim toga, čini se da se proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom proizvodi samo u Uniji, Kini i Indoneziji. Tijekom trenutačnog ispitnog postupka nisu predstavljeni dokazi koji bi upućivali na suprotno.

    (25)

    Stoga je u svrhu ove revizije Indonezija korištena kao analogna zemlja tržišnog gospodarstva.

    2.1.2.    Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju

    2.1.2.1.   Uvodne napomene

    (26)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., dva su proizvođača, koja pripadaju istoj grupaciji „Rainbow Rich Industries” iz Hong Konga, surađivala tijekom ove revizije. Oni obuhvaćaju više od polovice izvoza ostvarenog u Uniji tijekom RRIP-a. Ne uzimajući u obzir proizvodnju i obujam prodaje trgovačkih društava koja nisu uključena u postupak, proizvođači koji surađuju obuhvatili su više od tri četvrtine ukupne kineske proizvodnje i gotovo polovicu njezinog kapaciteta. Reprezentativnost u smislu izvoza u Uniju bila je viša od 80 %. S obzirom na takvu razinu suradnje, detaljni podaci dobiveni od izvoznikâ koji surađuju korišteni su kao izvor u svrhu ocjene vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štetnog dampinga iz Kine.

    (27)

    Jedno od društava koje surađuje, Golden Time Enterprises (Shenzhen), tijekom RRIP-a u Uniju je izvezlo znatne količine proizvoda, dok njegovo povezano društvo, Jiantian Enterprises (Nanjing), nije izvozilo u EU od uvođenja mjera. Međutim, podaci sakupljeni na licu mjesta tijekom posjeta radi provjere trgovačkog društva koje nije izvozilo, društva Jiantian Enterprises (Nanjing), omogućili su detaljniji uvid u kinesko domaće tržište na kojem društvo ima znatan tržišni udio i znatan dio postojećeg kapaciteta.

    (28)

    Tijekom ispitnog postupka jedno je kinesko trgovačko društvo tvrdilo da su glavni domaći proizvođači održavali redovite sastanke radi dogovaranja referentne cijene za kinesko domaće tržište. S obzirom na prevladavajući položaj navedenih proizvođača, čini se da se ovim dogovorom kineske domaće cijene uspješno održavaju na relativno visokoj razini.

    2.1.2.2.   Uobičajena vrijednost

    (29)

    Uobičajena vrijednost društva Golden Time Enterprises (Shenzhen) izračunata je kao ponderirani prosjek cijene cjelokupne domaće prodaje tijekom RRIP-a, plaćene ili koju nezavisni kupci trebaju platiti za vrstu dotičnog proizvoda.

    2.1.2.3.   Izvozna cijena

    (30)

    Izvozna cijena društva Golden Time Enterprises (Shenzhen) u Uniju primjereno je prilagođena stvarna cijena ili cijena koju treba platiti za proizvod radi izvoza u EU.

    2.1.2.4.   Usporedba cijena

    (31)

    Uobičajena vrijednost uspoređena je s prosječnom izvoznom cijenom za svaku vrstu dotičnog proizvoda, na temelju cijene franko tvornica i na istoj razini trgovine. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se tvrdilo i pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene vezano uz troškove prekooceanskog i domaćeg prijevoza tereta, kreditiranja, rukovanja i pakiranja.

    2.1.2.5.   Dampinška marža

    (32)

    U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je prema vrsti proizvoda na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim prosječnim izvoznim cijenama na istoj razini trgovine. Ova je usporedba ukazala na postojanje dampinga tijekom RRIP-a na znatno višoj razini nego tijekom početnog ispitnog postupka. Ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak vrijednosti CIF na granici Unije iznosila je više od 30 % za društvo Golden Time Enterprises.

    2.1.3.    Ostali kineski proizvođači izvoznici

    2.1.3.1.   Uvodne napomene

    (33)

    Preostali izvoz iz Kine obuhvaćao je manje od 5 % potrošnje u Uniji.

    (34)

    Komisija je temeljila svoje zaključke vezane uz preostale kineske proizvođače izvoznike na podacima sakupljenima tijekom ispitnog postupka i službenim statističkim podacima Eurostata.

    2.1.3.2.   Uobičajena vrijednost

    (35)

    Uobičajena vrijednost za kineske izvoznike koji ne surađuju utvrđena je kao ponderirani prosjek domaćih prodajnih cijena indonezijskih proizvođača koji surađuju tijekom prodaje nezavisnim kupcima.

    2.1.3.3.   Izvozna cijena

    (36)

    Stoga je izvozna cijena za kineske izvoznike koji ne surađuju utvrđena na temelju raspoloživih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U nedostatku pouzdanijih podataka, to je napravljeno upućivanjem na prosječnu uvoznu cijenu CIF granica Unije dobivenu na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu tijekom RRIP-a.

    2.1.3.4.   Usporedba cijena

    (37)

    Ponderirani prosjek izvozne cijene utvrđen za preostale kineske izvoznike uspoređen je s ponderiranim prosjekom uobičajene vrijednosti provjerenih indonezijskih proizvođača, na temelju cijene franko tvornica i na istoj razini trgovine.

    (38)

    Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjena je odgovarajuća prilagodba razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene vezano uz troškove prekooceanskog i domaćeg prijevoza tereta, osiguranja, rukovanja i pakiranja. U nedostatku pouzdanijih podataka, prilagodbe su izvršene na temelju provjerenih troškova kineskog izvoznika koji surađuje.

    2.1.3.5.   Dampinška marža

    (39)

    Dampinška marža izračunata je kao iznos za koji je uobičajena vrijednost, izračunata u uvodnoj izjavi 35., premašila izvoznu cijenu, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 36. Tako dobiveni rezultati ukazuju na očit nastavak dampinških praksa tijekom razdoblja valjanosti mjera, uz dampinšku maržu višu od 5 %.

    2.1.4.    Zaključci o dampingu iz Kine

    (40)

    S obzirom na prethodno navedeno, zaključeno je da se damping iz Kine nastavio tijekom razdoblja primjene mjera.

    2.2.   INDONEZIJA

    2.2.1.    Uvodne napomene

    (41)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 8., dva su proizvođača surađivala tijekom ove revizije, PT Golden Sari i PT Tunggak Waru Semi. Njihova reprezentativnost u smislu izvoza u Uniju iznosila je između 40 % i 60 % tijekom RRIP-a (4).

    (42)

    Prema podacima koje je sakupila Komisija u Indoneziji posluju još najmanje četiri proizvođača dotičnog proizvoda. Prema tim podacima, proizvođači koji surađuju obuhvaćaju otprilike jednu trećinu ukupne indonezijske proizvodnje i kapaciteta. Stoga se razina suradnje Indonezije tijekom ove revizije smatra niskom.

    (43)

    U pogledu prethodno navedenog i u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, podaci o domaćim cijenama, cijenama izvoza u ostale zemlje, proizvodnji i kapacitetu Indonezije za indonezijske proizvođače izvoznike koji ne surađuju temeljile su se na najboljim dostupnim činjenicama, uključujući pritužbu i javno dostupne podatke. Odgovarajuće indonezijske vlasti obaviještene su o primjeni članka 18. i razlozima primjene. Indonezijske vlasti u tom pogledu nisu iznijele nikakve komentare.

    (44)

    Od dva društva koja surađuju samo je jedno izvozilo u Uniju tijekom RRIP-a, društvo PT Golden Sari. Iako nije bilo moguće utvrditi dampinšku maržu za društvo PT Tunggak Waru Semi, jer navedeno trgovačko društvo nije izvozilo u Uniju tijekom RRIP-a, njegovi su podaci ipak korišteni u svrhu dobivanja podataka, između ostalog, vezanih uz proizvodnju, kapacitete i izvoz u treće zemlje, što je omogućilo bolji uvid u indonezijsko domaće i izvozno tržište.

    2.2.2.    Indonezijski proizvođači izvoznici koji surađuju

    2.2.2.1.   Uobičajena vrijednost

    (45)

    Uobičajena vrijednost društva PT Golden Sari izračunata je kao ponderirani prosjek cijene cjelokupne domaće prodaje tijekom RRIP-a, plaćene ili koju nezavisni kupci trebaju platiti za vrstu dotičnog proizvoda.

    2.2.2.2.   Izvozna cijena

    (46)

    Izvozna cijena za društvo PT Golden Sari utvrđena je na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti tijekom RRIP-a nezavisnim kupcima u Uniji.

    2.2.2.3.   Usporedba cijena

    (47)

    Uobičajena vrijednost uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom za svaku vrstu dotičnog proizvoda, na temelju cijene franko tvornica i na istoj razini trgovine.

    (48)

    Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjena je odgovarajuća prilagodba razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U tom su pogledu izvršene prilagodbe vezane uz troškove međunarodnog prijevoza tereta, osiguranja, domaćeg prijevoza tereta, pakiranja i kreditiranja.

    2.2.2.4.   Dampinška marža

    (49)

    Rezultat usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene pokazao je da tijekom RRIP-a nije došlo do dampinga od strane društva PT Golden Sari.

    2.2.3.    Ostali indonezijski proizvođači izvoznici

    2.2.3.1.   Uvodne napomene

    (50)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 43., zbog niske razine suradnje Indonezije, dampinška je marža izvoznika koji ne surađuju određena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno na temelju raspoloživih činjenica.

    2.2.3.2.   Uobičajena vrijednost

    (51)

    Uobičajena vrijednost izračunata je kao ponderirana prosječna uobičajena vrijednost koja je izračunata za dva proizvođača koji surađuju.

    2.2.3.3.   Izvozna cijena

    (52)

    U nedostatku pouzdanijih podataka, izvozna cijena indonezijskih izvoznika koji ne surađuju određena je na temelju prosječne uvozne cijene CIF granica Unije dobivene na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu tijekom RRIP-a.

    2.2.3.4.   Usporedba cijena

    (53)

    Tako dobiveni ponderirani prosjek cijena izvoza Indonezije u Uniju uspoređen je na razini franko tvornica s ponderiranom prosječnom uobičajenom vrijednosti indonezijskih proizvođača koji surađuju.

    (54)

    Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjena je odgovarajuća prilagodba razlika koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. U tom su pogledu izvršene prilagodbe vezane uz troškove međunarodnog prijevoza tereta, osiguranja, domaćeg prijevoza tereta, rukovanja, pakiranja i kreditiranja.

    2.2.3.5.   Dampinška marža

    (55)

    Usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, kako je prethodno navedeno, pokazala je postojanje dampinga. Utvrđena dampinška marža, kao postotak uvozne cijene CIF granica Unije, iznosila je skoro 30 %.

    2.2.4.    Zaključci o dampingu iz Indonezije

    (56)

    U pogledu gore navedenog, zaključeno je da se damping nastavio u slučaju znatnog broja indonezijskih proizvođača tijekom razdoblja primjene mjera.

    3.   RAZVOJ UVOZA AKO BI SE MJERE STAVILE IZVAN SNAGE

    (57)

    U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitano je bi li se damping ponovio prestanu li vrijediti mjere na snazi koje se odnose na Kinu i Indoneziju.

    (58)

    U svrhu utvrđivanja bi li se damping ponovio u slučaju da se mjere stave izvan snage, Komisija je razmotrila dostupne podatke vezane uz okolnosti izvoznika i tržišne uvjete. Analiza se u prvom redu temeljila na podacima dobivenim iz odgovora na upitnik koje su dali proizvođači koji surađuju i provjerenim tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta. Korišteni su i ostali izvori podatka, poput statističkih podataka Eurostata vezanih uz uvoz i službenih statističkih podataka koji se odnose na izvoz i tržišta, dobivenih od dotičnih zemalja.

    3.1.   KINA

    3.1.1.    Uvodne napomene

    (59)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 26., proizvođači koji surađuju predstavljali su više od tri četvrtine kineske proizvodnje tijekom RRIP-a. S obzirom na to da je razina suradnje visoka, utvrđeno je da se pouzdani podaci o izvozu dotičnog proizvoda u Uniju tijekom RRIP-a mogu sakupiti direktno od proizvođača izvoznika. Općenitije, podaci koji se odnose na kinesko domaće tržište sakupljeni su od oba provjerena proizvođača.

    (60)

    Podsjeća se da je ispitni postupak pokazao da se damping od strane dotičnih kineskih trgovačkih društava uključenih u ovu reviziju nastavio na znatno višoj razini od one utvrđene tijekom početnog ispitnog postupka.

    3.1.2.    Neiskorišteni kapacitet i zalihe

    (61)

    Prema podacima koje je Komisija sakupila tijekom ispitnog postupka, slobodni proizvodni kapacitet dostupan trgovačkim društvima uključenim u ovu reviziju u Kini mnogo je puta veći od veličine tržišta Unije. Ispitni je postupak pokazao da domaća potrošnja u Kini vjerojatno neće u značajnoj mjeri prihvatiti navedeni dodatni kapacitet.

    (62)

    Jedan je kineski proizvođač tvrdio da je namjeravao znatno smanjiti svoj proizvodni kapacitet nakon RRIP-a. Međutim, o tome nisu podneseni materijalni dokazi. Čak i kad bi to u teoriji dovelo do smanjenja kineskog kapaciteta, ostali bi kineski proizvođači bili potaknuti povećati iskorištenost svojih slobodno dostupnih kapaciteta da bi nadomjestili manjak koji bi nastao vezano uz kineski izvoz.

    (63)

    Štoviše, mogućnost ostalih tržišta trećih zemalja da prihvate dodatni, značajan obujam kineskog uvoza je ograničena. Za početak, nekoliko velikih zemalja ne uvozi dotični proizvod iz zakonskih razloga (između ostalih, Sjedinjene Američke Države, Indija, Japan, Meksiko, Južna Koreja i cijeli Bliski istok). Osim toga, na temelju podataka sakupljenih tijekom ispitnog postupka, na preostalim velikim tržištima NC-a (Južna Amerika, Južna Afrika i Azija) u narednim se godinama ne očekuje znatan porast. Stoga tržište Unije ostaje ključno tržište za proizvod, privlačno ne samo zbog veličine nego i postojanja dobro poznatih, dobro uspostavljenih kanala distribucije za uvoz navedenog proizvoda.

    (64)

    Na posljetku je razmotreno bi li se prekomjerni kapacitet mogao preusmjeriti na proizvodnju ostalih proizvoda unutar uključenih trgovačkih društava. Navedeno, međutim, ne bi bilo moguće jer provjereni proizvođači u značajnim količinama ne proizvode niti jedan drugi proizvod i nema dokaza da bi se ostali kineski proizvođači lako prebacili na ostale proizvode.

    (65)

    Prethodno navedeno ukazuje na vjerojatnost nastavka velikih količina izvoza iz Kine u Uniju, u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    3.1.3.    Odnos između cijena u Uniji i cijena na kineskom domaćem tržištu

    (66)

    Komisija je utvrdila da su velike količine uvoza iz Kine u Uniju napravljene po cijenama nižim od cijena na kineskom domaćem tržištu. Prodajne cijene navedenog uvoza, s obzirom na njihovu razinu i tržišni udio kineskog dampinškog uvoza, moraju se uzeti u obzir kao referentna cijena u Uniji: ostali kineski izvoznici želeći ući na tržište sa značajnim količinama vjerojatno će se prilagoditi tim niskim cijenama i sudjelovati u dampingu.

    3.1.4.    Odnos izvoznih cijena za treće zemlje i cijena na kineskom domaćem tržištu

    (67)

    Komisija je usporedila provjerene kineske cijene izvoza u treće zemlje s provjerenim kineskim domaćim cijenama da bi dodatno ispitala ponašanje cijena kineskih izvoznika, u slučaju prekida mjera na snazi.

    (68)

    Utvrđeno je da su cijene izvoza u treće zemlje bile dosljedno niže od domaćih cijena i usklađene s cijenama izvoza u EU, što potvrđuje uzorak dampinga koji se čini strukturiranim u navedenom sektoru u Kini.

    3.1.5.    Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji

    (69)

    Komisija je usporedila kineske cijene izvoza u treće zemlje s cijenama koje prevladavaju u Uniji da bi utvrdila bi li, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, došlo do poticanja izvoza u Uniju.

    (70)

    Kineske izvozne cijene u treće zemlje bile su općenito ispod razine cijena u Uniji. To potvrđuje da kineski izvoznici vjerojatno neće preusmjeriti izvoz u EU na ostala tržišta.

    3.1.6.    Zaključci o Kini

    (71)

    Ocjena prethodno navedenih čimbenika pokazala je da su izvoznici uključeni u reviziju nastavili izvoziti značajne količine dotičnog proizvoda u Uniju, po dampinškim cijenama. Kineski izvoz u ostale treće zemlje također se odvija po dampinškim cijenama što ukazuje na strukturalan uzorak dampinškog ponašanja. Kineske su domaće cijene više i ne postoje naznake da će se u bližoj budućnosti smanjiti. Velik, slobodno dostupan kapacitet kineskih izvoznika, manjak drugih velikih tržišta za takav kapacitet i privlačnost tržišta EU-a potiču kineske proizvođače izvoznike da usmjere još veće količine na tržište Unije po dampinškim cijenama, u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    (72)

    Uzimajući u obzir prethodno navedene podatke i informacije, zaključuje se da će se damping iz Kine vjerojatno nastaviti ili ponoviti u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    3.2.   INDONEZIJA

    3.2.1.    Uvodne napomene

    (73)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 42., proizvođači koji surađuju predstavljali su manji dio indonezijske proizvodnje i kapaciteta te se stoga primijenio članak 18.

    (74)

    Također se podsjeća da je ispitni postupak pokazao da se damping iz Indonezije tijekom RRIP-a od strane proizvođača koji ne surađuju nastavio.

    3.2.2.    Neiskorišteni kapacitet i zalihe

    (75)

    Tijekom revizije utvrđeno je da ukupan slobodno dostupan kapacitet u Indoneziji iznosi više od tri četvrtine veličine tržišta Unije. Čak i ako se izvoznici koji surađuju ne uzmu o obzir, preostali slobodan kapacitet i dalje obuhvaća gotovo polovicu tržišta Unije. Službeni indonezijski statistički podaci ukazuju na to da indonezijski proizvođači gube tržišni udio zbog agresivne politike kineskih konkurenata na domaćem i međunarodnom tržištu. Stoga će se slobodno dostupan indonezijski kapacitet u budućnosti vjerojatno dodatno povećati.

    (76)

    Ispitano je bi li se ukupan slobodno dostupan kapacitet u Indoneziji mogao prihvatiti prodajom trećim zemljama, no kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 63., tržišta trećih zemalja nisu predviđena za prihvaćanje predmetnog prekomjernog kapaciteta. Također je ispitano bi li se prekomjeran kapacitet mogao prihvatiti prodajom na domaćem tržištu. Međutim, kako je prethodno navedeno, prema službenim indonezijskim podacima tržišni se udio indonezijskih proizvođača na domaćem tržištu smanjuje pod pritiskom kineskog uvoza. Na posljetku, razmotrena je mogućnost prebacivanja proizvodnje na ostale slične proizvode; zbog istog razloga poput onog navedenog u uvodnoj izjavi 64. nije vjerojatno da bi se prekomjerni kapacitet mogao iskoristiti na taj način.

    (77)

    Zaključak je da bi velik (i rastući) dostupan kapacitet u Indoneziji, u slučaju da mjere prestanu vrijediti, u značajnoj mjeri bio usmjeren prema Uniji.

    3.2.3.    Odnos između cijena u Uniji i cijena na indonezijskom domaćem tržištu

    (78)

    Cijene na indonezijskom domaćem tržištu više su od cijena na tržištu Unije, neovisno o sve većem pritisku kineskog izvoza na indonezijskom tržištu. S obzirom na nisku razinu cijena kineskog uvoza u Uniju za takav prilično homogen proizvod, navedene bi cijene postale referentna cijena s kojom bi se indonezijski izvoznici vjerojatno izjednačili i time vršili damping u slučaju da mjere prestanu vrijediti. To se razmatranje odnosi na izvoznike koji surađuju i one koji ne surađuju.

    (79)

    Da mjere prestanu vrijediti samo za Indoneziju i Kinu, tržište bi Unije u smislu cijene postalo još privlačnije indonezijskim proizvođačima. Bez antidampinških mjera mogli bi povećati cijene i tako iskoristiti antidampinšku pristojbu koju bi kineski izvoznici i dalje morali plaćati. Valja nadodati da su, u slučaju sličnog scenarija vezanog uz razine cijena i razlike u cijenama između kineskih i indonezijskih izvoznika utvrđenih tijekom početnog ispitnog postupka, indonezijski izvoznici izvozili značajne količine u EU.

    (80)

    Na kraju također treba napomenuti da se indonezijski izvoz u EU stalno smanjivao nakon uvođenja mjera što učvršćuje zaključak da indonezijski izvoznici nisu sposobni ili voljni prodavati značajne količine na tržištu EU-a po nedampinškim cijenama.

    3.2.4.    Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i cijena na indonezijskom domaćem tržištu

    (81)

    Što se tiče proizvođača izvoznika koji surađuju, njihove provjerene cijene izvoza u treće zemlje više su od indonezijskih domaćih cijena.

    (82)

    Za izvoznike koji ne surađuju nije bilo moguće dobiti pojedinačne podatke tijekom ispitnog postupka. Dostupni službeni indonezijski statistički podaci koji se odnose na prosječne izvozne cijene cjelokupnog indonezijskog izvoza čine se netočnim u apsolutnom smislu jer su izvozne cijene znatno pretjerane. Međutim, isti statistički podaci ukazuju na to se izvozne cijene za treće zemlje čine nižima od izvoznih cijena za Uniju. To znači da bi bar veći dio indonezijskog izvoza u treće zemlje također bio dampinški. U svakom slučaju, statistički podaci vezani uz indonezijski izvoz ukazuju na nagli pad izvezenih količina što pokazuje da, na trenutačnim razinama cijena, indonezijski izvoznici trpe štetu zbog kineske konkurencije.

    3.2.5.    Odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i cijena u Uniji

    (83)

    Za proizvođača koji surađuje izvozne cijene za treće zemlje bile se općenito više od razina cijena u Uniji. Međutim, bez obzira na ostatak indonezijskih proizvođača, dostupni službeni indonezijski statistički podaci daju drukčiju sliku. To znači da bi u slučaju većeg djela indonezijskih izvoznika damping postojao i prilikom izvoza u treće zemlje.

    (84)

    Ta razlika između izvoznih cijena za Uniju i izvoznih cijena za ostatak svijeta potiče indonezijske izvoznike da preusmjere izvoz u Uniji. Dođe li do prekida mjera koje se odnose na uvoz podrijetlom iz Kine taj bi zaključak bio dodatno potvrđen.

    3.2.6.    Zaključci o Indoneziji

    (85)

    Ocjena prethodno navedenih čimbenika pokazala je da se indonezijski uvoz u značajnoj mjeri odvijao po dampinškim cijenama u Uniji i na tržištima trećih zemalja, što ukazuje na strukturalni uzorak dampinškog ponašanja. Velik, slobodno dostupan kapacitet indonezijskih izvoznika, manjak drugih velikih tržišta za takav kapacitet i privlačnost tržišta EU-a potiču indonezijske proizvođače izvoznike da usmjere još veće količine na tržište Unije po dampinškim cijenama, u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    (86)

    Uzimajući u obzir prethodno navedene podatke i informacije, zaključuje se da će se damping iz Indonezije vjerojatno nastaviti ili ponoviti u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    4.   KOMENTARI NAKON OBJAVE

    (87)

    Indonezijske vlasti nisu unutar određenog roka reagirale na obavijest da se članak 18. može primijeniti na proizvođače koji ne surađuju. Međutim, nakon objave, indonezijske vlasti i jedan od indonezijskih proizvođača koji surađuje tvrdili su da dva indonezijska proizvođača koji surađuju predstavljaju značajan segment indonezijske industrije. Stranke su tvrdile da bi se zbog toga stupanj suradnje Indonezije trebao smatrati značajnim te da članak 18. ne bi trebalo primijeniti. Štoviše, prethodno navedene stranke tvrdile su da nisu u položaju surađivati s obzirom na to da nekoliko indonezijskih proizvođača nije tijekom RRIP-a izvozilo u Uniju. Naposljetku se tvrdilo da, s obzirom na to da jedan od proizvođača koji surađuju predstavlja izuzetno velik dio indonezijskog izvoza, navedene proizvođače koji surađuju treba smatrati reprezentativnima i da zbog toga što damping nije utvrđen u slučaju navedenog trgovačkog društva mjere za Indoneziju trebaju prestati vrijediti.

    (88)

    Valja razjasniti da se članak 18. nije primjenjivao na proizvođače koji surađuju, čiji su podaci u potpunosti uzeti u obzir tijekom ispitnog postupka. Što se tiče primjene članka 18. na ostatak indonezijskih proizvođača, u nedostatku podataka od navedenih stranaka, službe Komisije morale su se osloniti na najbolje dostupne činjenice. Valja upozoriti da službe Komisije, da bi ocijenile vjerojatnost nastavka i/ili ponavljanja dampinga tijekom revizije nakon isteka mjere, također moraju ocijeniti elemente koji se odnose na cjelokupno stanje industrije zemlje izvoznice, poput domaćeg kapaciteta, proizvodnje i cijena te izvoza u treće zemlje.

    (89)

    S obzirom na to da indonezijska društva koja se bave proizvodnjom i koja nisu surađivala predstavljaju velik dio indonezijske industrije u smislu izvoza u Uniju te proizvodnje i izvoza u treće zemlje, Komisija potvrđuje primjenu članka 18. uz upućivanje na indonezijske proizvođače koji ne surađuju kako je navedeno u uvodnoj izjavi 43.

    (90)

    Vezano uz zahtjev za ukidanje mjera na indonezijski izvoz treba napomenuti da indonezijske vlasti nisu osigurale podatke koji bi promijenili zaključak Komisije o reprezentativnosti izvoznika koji surađuje, koja iznosi između 40 % i 60 % ukupnog indonezijskog izvoza tijekom RRIP-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 41. Stoga se izvoznik u slučaju kojeg nije utvrđen damping ne može smatrati reprezentativnim u smislu cjelokupnog indonezijskog izvoza. Ostatak indonezijskog uvoza izvršen je po dampinškim cijenama, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 55. Stoga se potvrđuje zaključak da se damping iz tog dijela indonezijskog izvoza nastavio. Štoviše, nedostatak nastavka dampinga sam po sebi nije dovoljan razlog za prekid antidampinških mjera, ako se utvrdi vjerojatnost ponavljanja, što je slučaj u ovoj reviziji nakon isteka mjere. Zaključno, zahtjev za ukidanje mjera na temelju nedostatka dampinga od strane indonezijskog izvoznika koji surađuje ne može se prihvatiti.

    (91)

    Indonezijske vlasti i jedan indonezijski proizvođač koji surađuje zatražili su iznošenje svih brojeva koji se odnose na ukupni indonezijski izvoz u Uniju. Međutim, podsjeća se da je indeksiranje tih podatka (vidjeti napomenu uvodnoj izjavi 41.) bilo potrebno radi zaštite od iznošenja osjetljivih poslovnih podataka indonezijskog proizvođača izvoznika. Malo tržište i ograničen broj zainteresiranih stranaka opravdavaju indeksiranje tih brojeva. Zaključno, razlozi za primjenjivanjem povjerljivosti utemeljeni su i zahtjev za iznošenjem brojeva koji se odnose na ukupan indonezijski izvoz u Uniji se, stoga, ne može prihvatiti.

    5.   ZAKLJUČAK O VJEROJATNOSTI NASTAVKA I/ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

    (92)

    Na temelju gore navedenog, zaključuje se da je vjerojatno da će se damping iz obje zemlje obuhvaćene ovom revizijom nastaviti ako mjere budu stavljene izvan snage.

    D.   SITUACIJA NA TRŽIŠTU UNIJE

    1.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

    (93)

    NC u Uniji proizvodi samo proizvođač podnositelj zahtjeva, društvo Productos Aditivos S.A. Stoga se smatralo da navedeno trgovačko društvo predstavlja industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

    2.   POTROŠNJA UNIJE

    (94)

    Podaci o potrošnji Unije temeljili su se na kumuliranom obujmu uvoza dotičnog proizvoda u Uniju temeljenog na statističkim podacima Eurostata i ukupnoj provjerenoj prodaji industrije Unije na tržištu Unije. Uzimajući u obzir da su navedeni podaci dobiveni iz dva izvora i da prodaja podnositelja zahtjeva treba biti povjerljiva, razvoj potrošnje naveden je u obliku indeksa u nastavku.

    (95)

    Potrošnja NC-a u Uniji tijekom razmatranog razdoblja iznosila je između 5 000 i 7 000 tona. Povećala se za 6 % između 2005. i 2006. i za 15 % između 2006. i 2007.Između 2007. i RRIP-a smanjila se za 18 %.

    Tablica 1.

    Potrošnja Unije

     

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Indeks

    100

    106

    122

    103

    3.   UVOZ IZ DOTIČNIH ZEMALJA

    3.1.   KUMULACIJA

    (96)

    Komisija je razmatrala treba li učinak dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja ocijeniti kumulativno na temelju kriterija određenih člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe. U tom je članku navedeno da učinke uvoza iz dviju ili više zemalja koje istodobno podliježu antidampinškim ispitnim postupcima treba ocijeniti kumulativno samo ako se utvrdi da: (a) marža dampinga utvrđena u smislu uvoza iz svake zemlje veća je od marže de minimis kako je navedeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe, i obujam uvoza svake zemlje nije zanemariv; i (b) kumulativna ocjena učinaka uvoza primjerena je zbog konkurentskih uvjeta između uvezenih proizvoda i konkurentskih uvjeta između uvezenih proizvoda i istovjetnog proizvoda iz Unije.

    (97)

    U tom je smislu najprije utvrđeno da su dampinške marže utvrđene za svaku od dotičnih zemalja bile veće od marži de minimis. Osim toga, obujam dampinškog uvoza iz svake od navedenih zemalja nije bio zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe. Obujam uvoza za Kinu i Indoneziju predstavljao je oko 50 % potrošnje Unije tijekom RRIP-a. Pri izračunu obujma uvoza nedampinški uvoz je isključen.

    (98)

    Ispitni je postupak pokazao da su konkurentski uvjeti između dampinškog uvoza i između dampinškog uvoza i istovjetnog proizvoda Unije bili slični. Utvrđeno je da su, bez obzira na podrijetlo, NC proizveden/prodan od strane dotičnih zemalja i onaj proizvede/prodan od industrije Unije međusobno konkurentni jer su jako slični u smislu osnovnih svojstava, sa stajališta korisnika uglavnom su zamjenjivi i distribuiraju se putem istih kanala distribucije. Cijene koje se odnose na uvoz iz Kine za koji vrijede mjere i dampinški uvoz iz Indonezije također su jednake veličine. Osim toga, prilikom usporedbe cijena na istoj razini trgovine, utvrđeno je da navedene cijene nelojalno snižavaju cijene industrije Unije.

    (99)

    S obzirom na prethodno navedeno, utvrđeno je da su svi kriteriji određeni člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe u smislu uvoza iz Kine za koji vrijede mjere i dampinškog uvoza iz Indonezije ispunjeni te da učinak navedenog uvoza treba ocijeniti kumulativno.

    3.2.   OBUJAM I TRŽIŠNI UDIO DAMPINŠKOG UVOZA

    (100)

    Razvoj dampinškog uvoza iz Kine i Indonezije i njihov tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja bio je kako slijedi:

    Tablica 2.

    Ukupni dampinški uvoz

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Indeks

    100

    109

    198

    195

    Tablica 3.

    Tržišni udio dampinškog uvoza

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Indeks

    100

    103

    161

    189

    (101)

    Obujam dampinškog uvoza i tržišni udio dampinškog uvoza gotovo su se udvostručili tijekom razmatranog razdoblja.

    3.3.   RAZVOJ I PONAŠANJE CIJENA UVOZA DOTIČNOG PROIZVODA

    3.3.1.    Razvoj cijena

    (102)

    Prosječna cijena dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

    Tablica 4.

    Prosječne cijene dampinškog uvoza

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Indeks

    100

    103

    104

    99

    (103)

    Podaci iz tablice 4. dobiveni su iz dostupnih statističkih podataka, uključujući Eurostat. Opći trend uvoznih cijena za Uniju pokazuje povećanje do 2007. i zatim smanjenje tijekom RRIP-a na razinu nižu od one 2005.

    3.3.2.    Sniženje cijena

    (104)

    U svrhu utvrđivanja sniženja cijena Komisija je svoju analizu temeljila na podacima dobivenim tijekom ispitnog postupka od proizvođača izvoznika iz Kine koji surađuje. Za ostala trgovačka društva iz Kine i Indonezije koja nisu surađivala u ovom slučaju, sniženje cijena utvrđeno je na temelju podataka Eurostata.

    (105)

    Pristup izračunu sniženja cijena isti je kao u ispitnom postupku. Uvozne cijene, uključujući antidampinške pristojbe, proizvođača izvoznika uspoređene su s cijenama industrije Unije, na temelju ponderiranih prosjeka proizvoda iste kvalitete tijekom RRIP-a. Cijene industrije Unije prilagođene su na razini franko tvornica i uspoređene s uvoznim cijenama CIF granica Unije, uz dodatak antidampinških i carinskih pristojba. Usporedba cijena napravljena je na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi, nakon odbijanja rabata i popusta.

    Tablica 5.

    Sniženje cijena

    2008. (RRIP)

    Kina:

    Golden Time

    ostala trgovačka društva

    21,6 %

    3,2 %

    Indonezija:

    ostala trgovačka društva

    18,7 %

    4.   UVOZ IZ OSTALIH ZEMALJA

    Uvoz iz ostalih trećih zemalja bio je zanemariv (manje od 50 tona na godinu) tijekom razmatranog razdoblja i, stoga, nije utjecao na stanje industrije Unije.

    5.   GOSPODARSKO STANJE INDUSTRIJE UNIJE

    (106)

    Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala sve važne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su utjecali na stanje industrije Unije od 2005. do RRIP-a.

    (107)

    Kako bi se poštovale povjerljive poslovne informacije, podatke o industriji Unije potrebno je predstaviti u indeksiranom obliku.

    5.1.   PROIZVODNJA, PROIZVODNI KAPACITET I ISKORIŠTENOST KAPACITETA

    (108)

    Proizvodnja industrije Unije smanjila se za 13 % od 2005. do RRIP-a. Proizvodni kapacitet ostao je nepromijenjen tijekom istog razdoblja, a iskorištenost kapaciteta se, u skladu s razvojem proizvodnje, smanjila za 10 %.

    Tablica 6.

    U indeksima

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Proizvodni kapacitet

    100

    100

    100

    100

    Obujam proizvodnje

    100

    106

    88

    87

    Iskorištenost kapaciteta

    100

    106

    88

    87

    5.2.   PRODAJA U UNIJI

    (109)

    Podaci u tablici 7. ukazuju na jasno smanjenje obujma prodaje industrije Unije. Situaciju pogoršava činjenica da se ukupna potrošnja, kako je prikazano u tablici 1., povećala za 3 % tijekom istog razdoblja. Tržišni se udio industrije Unije između 2005. i RRIP-a drastično smanjio. To je u suprotnosti sa stalno rastućim tržišnim udjelom (vidjeti uvodnu izjavu 100.) kumulativnog dampinškog uvoza iz Kine i Indonezije tijekom razmatranog razdoblja. Industrija Unije je zbog smanjenja obujma povećala je svoje jedinične prodajne cijene. U cijelosti, usprkos povećanju jediničnih cijena, industrija Unije i dalje je tijekom RRIP-a ostvarivala gubitke vezane uz prodaju NC-a.

    Tablica 7.

    U indeksima

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Obujam prodaje

    100

    93

    81

    72

    Tržišni udio

    100

    88

    66

    70

    Jedinične prodajne cijene

    100

    100

    108

    123

    5.3.   ZALIHE

    (110)

    Razina zaliha proizvođača Unije znatno se mijenjala između 2005. i RRIP-a, a tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za gotovo polovinu.

    Tablica 8.

    Indeks

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Zalihe (u tonama)

    100

    113

    29

    53

    5.4.   PROFITABLINOST

    (111)

    Usprkos cjelokupnom blagom napretku, profitabilnost industrije Unije i dalje je ostala negativna tijekom razmatranog razdoblja.

    5.5.   ZAPOSLENOST, PRODUKTIVNOST I PLAĆE

    (112)

    Stopa zaposlenosti u industriji Unije smanjila se za 19 % tijekom razmatranog razdoblja. Produktivnost po zaposleniku (utvrđena na temelju broja proizvedenih tona podijeljenog s brojem zaposlenika) se povećala. Prosječni troškovi zaposlenosti po zaposleniku povećali su se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

    Tablica 9.

    U indeksima

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Zaposlenost

    100

    88

    91

    81

    Trošak zaposlenosti po zaposleniku

    100

    99

    81

    105

    Produktivnost (po zaposleniku)

    100

    121

    97

    107

    5.6.   ULAGANJA, POVRAT ULAGANJA

    (113)

    Tijekom razmatranog razdoblja, ulaganja su se manjila gotovo za polovinu, ukazujući na cjelokupno negativno stanje proizvođača Unije. Razina povrata ulaganja izražena kao odnos između neto dobiti jedinog proizvođača Unije i bruto knjigovodstvenih vrijednosti njegove dugotrajne imovine odražava trend profitabilnosti. Povrat ulaganja drastično se smanjio za gotovo 80 % tijekom razmatranog razdoblja.

    Tablica 10.

    U indeksima

    2005.

    2006.

    2007.

    2008. (RRIP)

    Ulaganje

    100

    44

    7

    53

    Povrat ulaganja

    100

    54

    20

    21

    5.7.   NOVČANI TOK I SPOSOBNOST PRIKUPLJANJA KAPITALA

    (114)

    Novčani tok industrije Unije bilo je moguće ocijeniti samo u odnosu na ukupnu aktivnost industrije Unije. Ostao je neznatno pozitivan 2005., no potom je oslabio i postao negativan tijekom ostatka razmatranog razdoblja. Zbog gubitaka pretrpljenih tijekom razmatranog razdoblja industriji Uniji postalo je teže prikupiti kapital.

    5.8.   VISINA DAMPINGA

    (115)

    Damping iz obje dotične zemlje nastavio se tijekom RRIP-a, uz iznimku suradnje indonezijskog proizvođača izvoznika. S obzirom na ukupni izvezeni obujam i cijene dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja, taj se učinak ne može smatrati zanemarivim.

    5.9.   OPORAVAK OD PRETHODNOG DAMPINGA

    (116)

    Antidampinške mjere protiv uvoza NC-a podrijetlom iz Kine i Indonezije uvedene su u ožujku 2004.U tom je razdoblju razmatran samo parcijalni povrat stanja proizvođača Unije kako je prethodno navedeno.

    5.10.   ZAKLJUČAK O ŠTETI

    (117)

    Prisutnost uvoza po niskim cijenama iz Kine i Indonezije znatno je porasla na tržištu Unije. Određeni pokazatelji štete industrije Unije pokazuju znakove povrata, a drugi, pak, negativan razvoj.

    (118)

    Uzimajući u obzir cjelokupno stanje jedinog proizvođača Unije koje se pogoršava kao i raspon dampinškog uvoza iz Kine i Indonezije i značajno sniženje cijena, smatra se da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

    6.   UČINAK DAMPINŠKOG UVOZA IZ DOTIČNIH ZEMALJA I UČINAK OSTALIH ČIMBENIKA

    6.1.   UČINAK DAMPINŠKOG UVOZA IZ DOTIČNIH ZEMALJA

    (119)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 100., kumulirani obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz dotičnih zemalja gotovo su se udvostručili tijekom razmatranog razdoblja. Također je zabilježeno značajno sniženje cijena za obje dotične zemlje. Uzimajući u obzir očito vremensko podudaranje pogoršanja stanja industrije Unije i značajnog povećanja kumuliranog dampinškog uvoza iz Kine i Indonezije, navedeni je uvoz nanio štetu industriji Unije. Dampinški uvoz iz Kine i Indonezije povećao je njihov prodor na tržište EU-a i preuzeo znatan tržišni udio koji je dotad pripadao proizvođaču Unije.

    6.2.   UČINAK DRUGIH ČIMBENIKA

    (120)

    Komisija je analizirala jesu li bilo koji drugi poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, mogli utjecati na nastavak štete koju je pretrpio proizvođač Unije, da se moguća šteta uzrokovana drugim čimbenicima ne bi pripisala dampinškom uvozu.

    6.2.1.    Učinak nedampinškog uvoza iz Kine i Indonezije

    (121)

    Obujam nedampinškog uvoza iz Kine i Indonezije stalno je opadao tijekom razmatranog razdoblja. Odgovarajuće cijene navedenog uvoza bile su stalno više od cijena dampinškog uvoza. Na toj osnovi nedampinški uvoz iz Kine i Indonezije nije doprinio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

    6.2.2.    Uspješnost na izvoznim tržištima

    (122)

    Izvozna prodaja proizvođača Unije izvan EU-a predstavljala je manje od 25 % njegove cjelokupne prodaje. Suprotno prodaji u Uniji, profitabilnost izvozne prodaje porasla je tijekom razmatranog razdoblja i, stoga, nije mogla doprinijeti šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

    6.2.3.    Fluktuacija cijena sirovina

    (123)

    Moguće je da je fluktuacija cijena sirovina NC-a u određenoj mjeri negativno utjecala na uspješnost industrije Unije. Međutim, taj čimbenik nije dovoljan da bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između pretrpljene štete i dampinškog uvoza. Promjene cijena sirovina trebale bi utjecati na dampinški uvoz u sličnom omjeru kao i na troškove proizvođača Unije jer su usko povezane s cijenama nafte i uree.

    6.2.4.    Promjene u uzorcima potrošnje

    (124)

    Promjene u uzorcima potrošnje zbog pojavljivanja novih proizvoda na tržištu nisu znatno utjecale na potrošnju NC-a. Čini se da NC i novi proizvodi nisu izravno zamjenjivi.

    6.3.   ZAKLJUČAK

    (125)

    Na toj se osnovi zaključuje da je dampinški uvoz iz Kine i Indonezije uzrokovao materijalnu štetu industriji Unije i da nijedan drugi čimbenik nije prekinuo tu uzročno-posljedičnu vezu.

    E.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE

    1.   UČINAK PREDVIĐENOG OBUJMA I CIJENA NA STANJE INDUSTRIJE UNIJE U SLUČAJU STAVLJANJA MJERA IZVAN SNAGE

    (126)

    U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, uvoz iz zemalja koje su obuhvaćene trenutačnom revizijom ocijenjen je da bi se utvrdila vjerojatnost nastavka štete.

    (127)

    U odnosu na vjerojatni učinak isteka mjera na snazi na industriju Unije, sljedeći su čimbenici razmotreni u skladu s gore navedenim elementima u smislu vjerojatnosti nastavka dampinga.

    1.1.   KINA

    (128)

    Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 40., izvoz iz Kine koji su obavljali izvoznici uključeni u ovu reviziju nastavio se po dampinškim cijenama. Čini se da je kineski izvoz u ostale treće zemlje također bio dampinški, što ukazuje na strukturalni uzorak ponašanja dampinga.

    (129)

    Analiza dostupnih kapaciteta u Kini pokazala je da je slobodno dostupan proizvodni kapacitet trgovačkih društava uključenih u ovu reviziju u Kini mnogo puta veći od veličine tržišta Unije (vidjeti uvodnu izjavu 61.). Tržišta ostalih trećih zemalja imaju ograničenu mogućnost prihvaćanja značajnog dodatnog obujma kineskog uvoza (vidjeti uvodnu izjavu 63.). Navedeno potiče kineske proizvođače izvoznike da velik obujam izvoza po dampinškim cijenama usmjere na tržište Unije, u slučaju da mjere prestanu vrijediti (vidjeti uvodnu izjavu 65.).

    (130)

    Utvrđene značajne razine dampinga i nelojalno sniženje cijena upućuju na to da bi navedeni izvoz obujma u Uniju bio izvršen po dampinškim cijenama koje bi bilo znatno niže od troškova proizvođača Unije.

    (131)

    Kombinirani učinak takvog obujma i cijena kao takav bi mogao dovesti do pogoršanja već nesigurnog stanja industrije Unije. Takav bi scenarij najvjerojatnije doveo do dodatnog sniženja cijena i/ili niže proizvodnje i prodaje industrije Unije. Financijski položaj industrije Unije dodatno bi se pogoršao što bi dovelo do još veće štete. Takav bi razvoj vjerojatno prouzročio propadanje jedinog proizvođača Unije.

    1.2.   INDONEZIJA

    (132)

    Ispitni je postupak pokazao da se damping iz Indonezije nastavio tijekom RRIP-a. Ispitni postupak također je pokazao da ukupan slobodno dostupan kapacitet u Indoneziji čini više od tri četvrtine veličine tržišta Unije i da će se u bližoj budućnosti vjerojatno dodatno povećati (vidjeti uvodnu izjavu 75.). S obzirom na to da nema pokazatelja da bi ostala tržišta trećih zemalja ili domaće tržište mogli prihvatiti navedeni višak kapaciteta, to bi moglo prouzročiti povećanje izvoza po nižim cijenama u Uniji, u slučaju da mjere prestanu vrijediti.

    (133)

    Kao i na primjeru Kine, utvrđene značajne razine dampinga i nelojalno sniženje cijena upućuju na izvoz obujma iz Indonezije u Uniju po dampinškim cijenama koje bi bile znatno niže od cijena i troškova proizvođača Unije. Slično tome, kombinirani učinak takvog obujma i cijena mogao bi dovesti do dodatnog pogoršanja već nesigurnog položaja proizvođača Unije i vjerojatno bi prouzročio propadanje jedinog proizvođača Unije. Kao na primjeru Kine, čini se da je i indonezijski izvoz u ostale treće zemlje dampinški sve dok su cijene niže od cijena povezanih s izvozom u Europsku uniju, što ukazuje na strukturalni uzorak dampinškog ponašanja.

    2.   ZAKLJUČAK O VJEROJATNOSTI NASTAVKA ŠTETE

    (134)

    Industrija Unije trpi štetu učinaka dampinškog uvoza već nekoliko godina i trenutačno je još uvijek u nesigurnom gospodarskom položaju.

    (135)

    Kako je prethodno utvrđeno, ispitni je postupak pokazao da se stanje industrije Unije u kojem joj je nanesena šteta nastavilo tijekom RRIP-a. Nastavak štete, prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, sam po sebi dobar je pokazatelj da će se šteta vjerojatno nastaviti u budućnosti što upućuje na to da mjere valja zadržati.

    (136)

    Nalazi koji se odnose na uvoz pokazuju da će se uvoz velikog obujma po dampinškim cijenama vjerojatno nastaviti i da će pritisak na cijene vjerojatno povećati konkurenciju između dampinškog uvoza i NC-a proizvedenog u Uniji. Ispitni postupak nije identificirao čimbenike koji bi prekinuli snažnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju bi industrija Unije pretrpjela.

    (137)

    U slučaju prekida mjera, stanje industrije Unije bi se pogoršalo te bi postojanje jedinog proizvođača Unije bilo ugroženo.

    (138)

    Stoga se zaključuje da će se, zbog dampinškog uvoza iz Kine i Indonezije, nanošenje štete industriji Unije vjerojatno nastaviti.

    F.   INTERES UNIJE

    1.   UVOD

    (139)

    U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije u cijelosti. Određivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, tj. interesa podnositelja zahtjeva proizvođača Unije, uvoznika, dobavljača i korisnika.

    2.   INTERES PODNOSITELJA ZAHTJEVA PROIZVOĐAČA UNIJE

    (140)

    Vezano uz jedinog proizvođača Unije treba napomenuti da je do njegovog položaja ostvarivanja gubitaka došlo zbog poteškoća natjecanja s niskim cijenama dampinškog uvoza koji je već na samom početku razmatranog razdoblja obuhvaćao značajan tržišni udio i koji se tijekom navedenog razdoblja dodatno povećao.

    (141)

    Smatra se da bi nastavak uvođenja mjera koristio proizvođaču Unije koji bi u tom slučaju barem mogao povećati obujam i, eventualno, prodajne cijene i time stvoriti potrebnu razinu prihoda koja bi mu omogućila nastavak ulaganja u proizvodna postrojenja. U suprotnom, prekid mjera zaustavio bi oporavak i doveo do nastavka i čak povećanja štete koju je pretrpio proizvođač Unije. U ozbiljnoj bi mjeri ugrozio održivost proizvođača Unije i proizvođač bi možda propao, što bi smanjilo opskrbu i konkurenciju na tržištu.

    3.   INTERES UVOZNIKA

    (142)

    Prilikom pokretanja postupka upitnik je poslan dvadesetorici nepovezanih uvoznika. Trojica su odgovorila da više nisu aktivni na tržištu dotičnog proizvoda. Dva druga uvoznika odgovorila su na upitnik. Nepovezani uvoznici koji surađuju predstavljali su 7 % ukupnog dotičnog uvoza.

    (143)

    Ispitni je postupak pokazao da je raznolikost dobavljača NC-a od presudne važnosti. Uvoznici se zbog kvalitete i sigurne opskrbe hranom moraju osloniti i na azijske i europske izvore.

    4.   INTERES KORISNIKA

    (144)

    Prilikom pokretanja postupka, upitnik je poslan trinaestorici potencijalnih korisnika, no samo su dvojica odgovorila Komisiji.

    (145)

    Glavni korisnici dotičnog proizvoda u Uniji djeluju u prehrambenoj industriji, industriji pića i farmaceutskoj industriji. Potražnja za dotičnim proizvodom, stoga, ovisi o položaju navedenih industrija.

    (146)

    Korisnici koji su se odazvali na upitnik ostvarili su veliku profitnu maržu na proizvodima na kraju proizvodnog lanca za koje se koristi NC. Učinak antidampinški pristojba na njihove ukupne troškove bio je toliko minimalan (manje od 1 %) da postojeće mjere nisu nerazmjerno utjecale na njih.

    5.   INTERES DOBAVLJAČA

    (147)

    Upitnik je poslan osmorici potencijalnih dobavljača, no nitko nije odgovorio Komisiji. Dostupni podaci upućuju na to da je njihovo poslovanje koje uključuje NC prilično zanemarivo. U svakom slučaju, daljnje slabljenje položaja jedinog proizvođača Unije moglo bi imati negativne, iako ograničene, posljedice za njegove dobavljače sirovina. Stoga je razumno pretpostaviti da bi mjere koristile i dobavljačima jer bi pomogle održanju jednog od njihovih kupaca.

    6.   ZAKLJUČAK O INTERESU UNIJE

    (148)

    Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja trenutačnih antidampinških mjera.

    G.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

    (149)

    U pogledu prethodno navedenih zaključaka, mjere na snazi primjenjive na uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Kine i Indonezije trebalo bi zadržati,

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz natrijevog ciklamata koji je trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2929 90 00 (oznaka TARIC 2929900010), podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije.

    2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode u nastavku navedena trgovačka društva je sljedeća:

    Zemlja

    Trgovačko društvo

    Stopa pristojbe (EUR po kilogramu)

    Dodatna oznaka TARIC

    Narodna Republika Kina:

    Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited, Gong Le Industrial Estate, Xixian County, Bao An, Shenzhen, 518 102, Narodna Republika Kina

    0

    A471

    Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited, Da Lian Dong Lu, Economic and Technoclogy Zone, Yangquan City, Shanxi 045000, Narodna Republika Kina

    0

    A472

    Golden Time Enterprise (Shenzhen) Co. Ltd, Shanglilang, Cha Shan Industrial Area, Buji Town, Shenzhen City, Guangdong Province, Narodna Republika Kina

    0,11

    A473

    Sva ostala trgovačka društva

    0,26

    A999

    Indonezija:

    PT. Golden Sari (chemical Industry), Mitra Bahari Blok D1-D2, Jalan Pakin No 1, Sunda Kelapa, Jakarta 14440, Indonezija.

    0,24

    A502

     

    Sva ostala trgovačka društva

    0,27

    A999

    3.   U slučajevima kada je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet pa je, stoga, cijena koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti raspodijeljena radi utvrđivanja carinske vrijednosti prema članku 145. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (5), iznos antidampinške pristojbe, izračunane na temelju stavka 2. ovog članka, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli cijene koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti.

    4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

    Članak 2.

    Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Luxembourgu 3. lipnja 2010.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    A. PÉREZ RUBALCABA


    (1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

    (2)  SL L 72, 11.3.2004., str. 1.

    (3)  SL C 56, 10.3.2009., str. 42.

    (4)  S obzirom na to da je samo jedan indonezijski izvoznik koji surađuje izvozio u Uniju tijekom RRIP-a, ova je brojka zbog povjerljivosti izražena samo kao raspon.

    (5)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.


    Top