EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32007R0682

Uredba Vijeća (EZ) br. 682/2007 od 18. lipnja 2007. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda

SL L 159, 20.6.2007, p. 14–25 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 20/06/2012

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2007/682/oj

11/Sv. 112

HR

Službeni list Europske unije

135


32007R0682


L 159/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 682/2007

od 18. lipnja 2007.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   PRIVREMENE MJERE

(1)

Komisija je 28. ožujka 2006. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka za uvoz u Zajednicu određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda. Komisija je 20. prosinca 2006. Uredbom (EZ) br. 1888/2006 (3) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz istog proizvoda.

B.   DALJNJI POSTUPAK

(2)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je odlučeno uvesti privremene antidampinške mjere, nekoliko zainteresiranih stranaka podnijelo je pisane podneske u kojima su iznijele svoje stavove o privremenim nalazima. Strankama koje su to zatražile omogućeno je saslušanje. Sastanak, u skladu s člankom 6. stavkom 6. Osnovne uredbe, između jednog proizvođača izvoznika, Udruženja tajlandskih proizvođača, tajlandske Vlade i proizvođača Zajednice održao se 9. veljače 2007. u prostorima Komisije. Sastanak je bio posvećen pitanju tržišnog natjecanja na tržištu Zajednice za kukuruz šećerac.

(3)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za konačne nalaze.

(4)

Sve stranke obaviještene su o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog pripremljenog ili konzerviranog kukuruza šećerca u zrnu podrijetlom iz Tajlanda i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Strankama je također dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti svoja stajališta nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se uvode konačne mjere.

(5)

Pisane i usmene primjedbe zainteresiranih stranaka razmotrene su i, prema potrebi, nalazi su na odgovarajući način izmijenjeni.

(6)

Podsjeća se da je ispitni postupak utvrđivanja dampinga i štete obuhvatio razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Uzimajući u obzir trendove koji su bitni za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji obuhvaćaju razdoblje od 1. siječnja 2002. do 31. prosinca 2005. (razmatrano razdoblje). Razdoblje korišteno za nalaze o sniženju cijena, prodaji po sniženim cijenama i otklanjanju štete je prethodno spomenuto razdoblje ispitnog postupka.

C.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETAN PROIZVOD

(7)

U nedostatku bilo kakvih primjedaba u vezi s dotičnim proizvodom i istovjetnim proizvodom, potvrđuju se uvodne izjave od 13. do 15. Privremene uredbe.

D.   DAMPING

1.   Uzorkovanje i pojedinačno ispitivanje

(8)

Izvjestan broj izvoznika i jedno udruženje tajlandskih proizvođača uputili su prigovore na uzorkovanje i ocjenu pojedinačnog ispitivanja kako je opisano u uvodnim izjavama od 16. do 20. Privremene uredbe. Posebno se tvrdilo da uzorak nije reprezentativan budući da je Komisija zanemarila ostale čimbenike kao što su veličina trgovačkih društava i njihov zemljopisni položaj. Nadalje, tvrdilo se da ne bi bilo bespotrebno teško istražiti više od četiri uzorkovana trgovačka društva.

(9)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 16. do 18. Privremene uredbe, Komisija je smatrala da je za postizanje najviše moguće reprezentativnosti uzorka, uzimajući u obzir vremenski rok ispitnog postupka, bilo prikladno u uzorak uključiti samo četiri trgovačka društva s obzirom da i. se time omogućila pokrivenost velike količine izvoza i ii. je bilo izvedivo ispitati ta četiri trgovačka društva u raspoloživom vremenu. Člankom 17. Osnovne uredbe ne određuje se ni jedan prag iznad kojeg bi se broj izvoznika smatrao tako velikim da bi jamčio uzorkovanje niti se precizno navodi odgovarajući broj stranaka koje treba uključiti u uzorak. Kada je riječ o potonjem, Komisija sama mora procijeniti što je izvedivo ispitati u zadanom vremenskom roku, i pritom osigurati da uzorak pokrije što je moguće veći dio predmetnog izvoza. U tom smislu, odabrani je uzorak obuhvatio 52 % ukupnog tajlandskog izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, što se zaista smatra vrlo reprezentativnim uzorkom na temelju količine.

(10)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe, kriterij za odabir uzorka bila je najveća reprezentativna količina izvoza iz Tajlanda u Zajednicu koja se mogla razumno ispitati u raspoloživom vremenu. Zbog visoke reprezentativnosti odabranog uzorka s obzirom na količinu, nije se smatralo nužnim razmatrati ostale čimbenike kao što su veličina trgovačkih društava ili njihov zemljopisni položaj.

(11)

Kao što je već navedeno u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe, ispitivanje više trgovačkih društava bespotrebno bi opteretilo istragu te onemogućilo pravovremeno okončanje ispitnog postupka.

(12)

Tvrdnje koje su istaknule neke stranke u odnosu na uvodne izjave od 16. do 20. Privremene uredbe stoga se odbacuju te se navedene uvodne izjave potvrđuju.

2.   Uobičajena vrijednost

(13)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da je u izračunu uobičajene vrijednosti učinjen niz matematičkih pogrešaka. Navedene tvrdnje unakrsno su provjerene te je utvrđeno da nije učinjena nijedna pogreška.

(14)

U nedostatku bilo kakvih drugih primjedaba s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave od 21. do 32. Privremene uredbe.

3.   Izvozna cijena

(15)

Nakon privremene objave, jedan proizvođač izvoznik osporio je nalaze iz uvodne izjave 34. Privremene uredbe. Ova stranka tvrdila je da je trebalo uzeti u obzir cijelu izvoznu prodaju poduzeća, uključujući prodaju kupljenog proizvoda koji su proizveli drugi neovisni proizvođači. Ova stranka tvrdila je da kupljene gotove proizvode treba smatrati vlastitom proizvodnjom jer su navodno proizvedeni u okviru sustava podugovaranja („tolling”).

(16)

U tom smislu potrebno je napomenuti da se prilikom određivanja pojedinačne dampinške marže u obzir mogu uzeti samo proizvodi koje je proizveo dotični proizvođač izvoznik. Ako neki proizvođač izvoznik djelomično kupuje proizvod za daljnju preprodaju u Zajednicu, tada se u pogledu tih kupnji nalazi u položaju sličnom položaju zastupnika ili trgovca i takva se preprodaja ne može razmatrati prilikom utvrđivanja pojedinačne dampinške marže.

(17)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je dotični proizvođač izvoznik dio robe prodane u Zajednicu stvarno kupovao od drugih proizvođača. Nadalje, utvrđeno je da je taj izvoznik uvijek plaćao gotove proizvode i da su navedene transakcije evidentirane u njegovom računovodstvenom sustavu kao kupnja gotovih proizvoda. Nema nijednog ugovornog ni drugog dokaza (npr. takozvani ugovor „o podugovaranju”) kojim bi se dokazalo da je roba od početka bila u vlasništvu proizvođača izvoznika te da je aktivnost drugih trgovačkih društava bila ograničena na jednostavnu transformaciju dotičnih proizvoda.

(18)

Nakon konačne objave, dotični proizvođač izvoznik ponovio je svoje tvrdnje, naglašavajući da bi ga trebalo smatrati suproizvođačem proizvoda kupljenog od drugih proizvođača. Međutim, s obzirom da je vlasništvo nad robom koju su proizvele druge stranke preneseno na dotičnog proizvođača izvoznika tek nakon završetka proizvodnog postupka, što je dokazano računima o kupnji, potvrđuje se da se ovaj proizvođač izvoznik ne može smatrati proizvođačem ili suproizvođačem proizvoda kupljenog za preprodaju.

(19)

S obzirom na gore navedeno, tvrdnja proizvođača izvoznika se odbacuje i potvrđuju se uvodne izjave 33. i 34. Privremene uredbe.

(20)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da treba izvršiti prilagodbu u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (k) Osnovne uredbe kako bi se odrazila činjenica da je velika poplava u Tajlandu uzrokovala komparativno niske izvozne cijene predmetnog proizvoda u odnosu na povećani trošak sirovine kukuruza šećerca nakon poplave. S tim u vezi treba napomenuti da tvrdnju nije iznio ni jedan proizvođač izvoznik niti je ona kvantificirana. Nadalje, poplava je relativno česta pojava u Tajlandu i ne može se smatrati nepredvidljivim događajem prilikom vođenja pregovora o ugovoru a posebno o izvoznim cijenama. Konačno, analiza je pokazala da bi se mogući učinak poplave, ako postoji, na cijenu sirovine kukuruza šećerca ograničio samo na posljednje tromjesečje razdoblja ispitnog postupka kad se stvarno velika većina kupnje sirovine koju su obavili proizvođači izvoznici dogodila prije tog razdoblja. Stoga se zahtjev za prilagodbu odbacuje.

4.   Usporedba

(21)

Nakon privremene objave, izvjestan broj proizvođača izvoznika tvrdio je da u dampinškom izračunu treba odobriti određene prilagodbe na domaću prodaju (uglavnom vezano uz troškove rukovanja, utovara i popratnih izdataka te kreditnih troškova). Te su tvrdnje ispitane te je za jedno trgovačko društvo utvrđeno da doista ostvaruje pravo na prilagodbu. Nakon te prilagodbe, dampinška marža za to trgovačko društvo smanjena je s 4,3 % na 3,1 %.

(22)

Budući da su se podaci iz trgovačkog društva spomenutog u prethodnoj uvodnoj izjavi 21. koristili u izračunu uobičajene vrijednosti drugog trgovačkog društva, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 29. i 31. Privremene uredbe, dampinška marža tog drugog trgovačkog društva također se smanjila s 11,2 % na 11,1 % kao posljedica odobrene prilagodbe.

(23)

U nedostatku bilo kakvih drugih primjedaba s tim u vezi i osim gornjih promjena, potvrđuju se uvodne izjave 35. i 36. Privremene uredbe.

5.   Dampinška marža

(24)

S obzirom na gore navedenu prilagodbu, konačno određeni iznos dampinga, izražen kao postotak neto cijene CIF-a franko granica Zajednice, prije carine, je kako slijedi:

Trgovačko društvo

Dampinška marža

Karn Corn

3,1 %

Malee Sampran

17,5 %

River Kwai

15,0 %

Sun Sweet

11,1 %

(25)

Za trgovačka društva koja su surađivala a nisu odabrana u uzorak, dampinška marža utvrđena je na temelju ponderirane prosječne dampinške marže trgovačkih društava odabranih u uzorak u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ova ponderirana prosječna dampinška marža izražena kao postotak cijene CIF-a granica Zajednice, bez plaćene carine iznosi 12,9 %.

(26)

U nedostatku bilo kakvih primjedaba, potvrđuje se uvodna izjava 40. Privremene uredbe.

E.   ŠTETA

(27)

Jedna zainteresirana stranka iznijela je da pristup koji je Komisija slijedila i opisala u skladu s uvodnim izjavama 50. i 51. Privremene uredbe u vezi s različitim prodajnim kanalima nije u skladu s Osnovnom uredbom i Sporazumom o antidampingu WTO-a (4) jer se njime navodno „namjerava umjetno prikazati veća šteta i ne može ga se smatrati ispravno utemeljenim ni objektivnim niti nepristranim”. Kao potpora ovom prigovoru, podnositelj se pozvao na Izvješće Žalbenog tijela WTO-a od 24.7.2001. (5) (ŽT) u kojem se smatra da „istražna tijela nisu ovlaštena provoditi istragu na takav način da postane vjerojatnije da će kao rezultat postupka za utvrđivanje činjenica ili postupka ocjenjivanja odrediti da je oštećena domaća industrija” (stavak 196. ŽT-a).

(28)

Prvo, postojanje dvaju različitih prodajnih kanala koje je Komisija opisala u uvodnim izjavama 50. i 51. Privremene uredbe, zajedno sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze u smislu troškova prodaje i prodajne cijene ni jedna stranka ovog postupka ne dovodi u pitanje, pa čak ni podnositelj zahtjeva. Drugo, ne osporava se ni činjenica utvrđena prema uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe da se sav uvoz od tajlandskih izvoznika koji surađuju odnosi na maloprodajni kanal robne marke. Naprotiv, podnositelj zahtjeva potvrđuje: „Potrebno je podsjetiti da se tajlandska prodaja trgovcima u maloprodaji u Europi provodi preko privatne oznake trgovaca u maloprodaji”.

(29)

Nadalje, također je potrebno primijetiti da je Žalbeno tijelo WTO-a u stavku 204. navelo da „[…] bi bilo vrlo korisno da istražna tijela ispitaju domaću industriju prema dijelu, sektoru ili segmentu.” Stoga je bilo primjereno razlikovati dva zasebna prodajna kanala, za određene pokazatelje štete prema potrebi, s ciljem osiguravanja pravedne ocjene štete koju trpi industrija Zajednice te za utvrđivanje je li dampinški uvoz iz Tajlanda imao izravan utjecaj na štetu koju je pretrpjela industrija Zajednice. Određivanje štete sustavno je obuhvatilo oba prodajna kanala zajedno, te se pored toga prema potrebi zasebno analiziralo prodaju pod maloprodajnom robnom markom.

(30)

Međutim, Žalbeno tijelo WTO-a u stavku 204. nastavilo je da „[…] kad nadležna istražna tijela poduzimaju istragu jednog dijela domaće industrije, ona bi načelno na sličan način trebala ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini.” Službe Komisije stoga su niže dopunile analizu štete s obzirom na tri pokazatelja štete koje se analiziralo zasebno u okviru maloprodajnog kanala robne marke u Privremenoj uredbi. Ta tri pokazatelja su količina prodaje (uvodna izjava 56. Privremene uredbe), prodajna cijena (uvodna izjava 63. Privremene uredbe) i profitabilnost (uvodna izjava 66. Privremene uredbe). Posebna analiza štete vezano uz proizvođačev prodajni kanal robne marke zasebno je provedena za ova tri pokazatelja štete.

(31)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 51. Privremene uredbe, prodaja industrije Zajednice pod maloprodajnom robnom markom iznosila je 63 % ukupne prodaje industrije Zajednice (vlastite robne marke i maloprodajne robne marke) tijekom razdoblja ispitnog postupka. Slijedom toga, prodaja pod vlastitom robnom markom iznosila je oko 37 % od ukupne prodaje.

(32)

Količina prodaje proizvoda vlastite robne marke koju je ostvarila industrija Zajednice na tržištu Zajednice prvo se smanjila za 1 % u 2003., povećala se za šest postotnih bodova u 2004. te se smanjila za šest postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka. Tijekom razdoblja ispitnog postupka, opseg prodaje vlastite robne marke bio je praktički na istoj razini kao i 2002., odnosno iznosio je neznatno više od 68 000 tona.

(33)

Jedinične cijene za prodaju industrije Zajednice proizvoda vlastite robne marke ostale su praktički ravnomjerne tijekom cijelog razmatranog razdoblja. S razine od 1 380 EUR/tona u 2002., povećale su se za 2 % u 2003., smanjile se za dva postotna boda u 2004., prije nego što su se neznatno smanjile za jedan postotni bod u razdoblju ispitnog postupka, kad su dosegle razinu od 1 361 EUR/tona.

(34)

Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost prodaje proizvoda vlastite robne marke industrije Zajednice, izražena kao postotak neto prodaje, postupno je pala s gotovo 30 % u 2002. na 29 % u 2003., na oko 27 % u 2004. te konačno na oko 24 % u razdoblju ispitnog postupka.

 

2002.

2003.

2004.

RIP

Količina prodaje EZ-a (vlastita robna marka) nepovezanim kupcima (tone)

68 778

68 002

72 387

68 193

Indeks (2002.=100)

100

99

105

99

Jedinična cijena na tržištu EZ-a (vlastita robna marka) (EUR/tona)

1 380

1 405

1 386

1 361

Indeks (2002.=100)

100

102

100

99

Profitabilnost prodaje EZ-a nepovezanim kupcima (vlastita robna marka) (% neto prodaje)

29,7 %

29,0 %

27,4 %

23,6 %

Indeks (2002.=100)

100

98

92

79

Izvor: Ispitni postupak

(35)

Prema tome, uočeno je da je prodaja proizvoda vlastite robne marke ostala relativno ujednačena i u smislu prodanih količina i u smislu cijena tijekom razmatranog razdoblja. Suprotno tome, profitabilnost tih prodaja postepeno je opadala u istom razdoblju. Ova slika u suprotnosti je s jasnom slikom štete utvrđenom s obzirom na ukupnu prodaju te s onom utvrđenom u pogledu prodaje robne marke u maloprodaji u Privremenoj uredbi. Međutim, jasno je da se utjecaj uvoza iz Tajlanda osjetio najviše tamo gdje je njihov uvoz koncentriran, odnosno kod proizvoda maloprodajne robne marke.

(36)

Nadopunjen kako je gore navedeno, ispitni postupak koji su provele službe Komisije u skladu je s Osnovnom uredbom te ispunjava uvjet objektivnosti utvrđen u članku 3.1. Sporazuma o antidampingu WTO-a s obzirom da su ispitani svi pokazatelji štete navedeni u članku 3.4. Sporazuma o antidampingu WTO-a bez obzira na to je li bilo razlikovanja prodajnih kanala ili ne, gdje se to smatralo primjerenim vezano uz posebnosti konkretnog slučaja. Gornja se tvrdnja stoga odbacuje.

(37)

U nedostatku bilo kakvih drugih primjedaba s tim u vezi, potvrđuju se uvodne izjave 41. do 76. Privremene uredbe.

F.   UZROČNOST

1.   Ograničavajuće trgovinske prakse

(38)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da je industrija Zajednice uvela ograničavajuće trgovinske prakse, posebno obilježene utvrđivanjem cijena za kukuruz šećerac na tržištu Zajednice. Kao podupirući element, jedna od zainteresiranih stranaka navela je da: i. je izričito skrenula pozornost Komisije na to pitanje u svom podnesku od 21. lipnja 2006.; ii. je jedan europski trgovac u maloprodaji izrazio zabrinutost u vezi s tim pitanjem u podnesku od 17. svibnja 2006.; i konačno iii. je ta stranka 1. prosinca 2006. dostavila dva dopisa predsjednika Udruženja podnositelja poslana elektroničkom poštom, što je navedeno u uvodnoj izjavi 1. Privremene uredbe. U jednom od tih dopisa od 13. travnja 2005., predsjednik Udruženja podnositelja zahtjeva navodno je obavijestio glavnog direktora tajlandske tvrtke izvoznika da su se zapadnoeuropski prerađivači dogovorili oko cijena za tri načina prikazivanja istovjetnog proizvoda.

(39)

Stoga su gore navedene zainteresirane stranke zatražile od Komisije da smjesta prekine ovaj postupak zbog nedostatka uzročnosti između dampinškog uvoza i štetnog stanja industrije Zajednice, budući da bi razina cijena industrije Zajednice bila nepouzdana te bi ih navodno nekonkurentno ponašanje industrije Zajednice umjetno povećalo. Jedna se stranka izričito pozvala i na članak 3. stavak 7. Osnovne uredbe i na predmet Mukand  (6), kako bi zatražila od Komisije da prije donošenja zaključka o uzročnosti ocijeni mogući učinak na štetno stanje u kojem se nalazi industrija Zajednice koje proizlazi iz gore navedenog navodnog nekonkurentnog ponašanja.

(40)

Vezano uz točke i. i ii. u uvodnoj izjavi 38. napominje se da su se dva podneska sastojala samo od nekoliko tvrdnji koje nisu bile valjano obrazložene. U podnesku navedenom pod točkom i. podnositelj je sam naveo da će pravodobno priložiti „daljnje podatke i dokaze vezane uz zlouporabe koje čine očito kršenje pravila EZ-a o tržišnom natjecanju”. Zainteresirana stranka naknadno je elektroničkom poštom poslala dopise spomenute u gore navedenoj uvodnoj izjavi 38..

(41)

Po primitku navedenih dopisa elektroničkom poštom, službe Komisije nadležne za pitanja antidampinga odmah su pozvale podnositelja zahtjeva da proslijedi isti materijal službama Komisije nadležnima za pitanja tržišnog natjecanja. Nadalje, službe Komisije nadležne za pitanja antidampinga pomno su proučile cjenovne prakse različitih proizvođača Zajednice s obzirom na te dopise, a posebno zato što je predsjednik Udruženja podnositelja zahtjeva potvrdio da je on autor navedenih poruka.

(42)

Predsjednik je odlučno zanijekao da je industrija Zajednice stvarno ikad postigla sporazum i da je primjenjivala ikakve „referentne” cijene kako je navedeno u elektroničkom dopisu. Budući da u okviru ovog antidampinškog postupka službe Komisije raspolažu detaljnim informacijama o cijenama prema modelu po izvršenju svake transakcije posebno od svih proizvođača Zajednice koji sudjeluju, provjereno je može li se stvarno otkriti ikakvo usklađivanje cijena.

(43)

U ovom antidampinškom ispitnom postupku nije pronađen dokaz o stvarnom usklađivanju cijena među proizvođačima Zajednice koji su sudjelovali. Nadalje, stvarne cijene velikom su većinom bile osjetno ispod „referentnih” cijena navedenih u gornjem dopisu elektroničkom poštom od 13. travnja 2005.

(44)

Stoga institucije Zajednice u ovom antidampinškom ispitnom postupku nisu pronašle nikakve dokaze za činjenicu da su cijene dampinških uvoza iz predmetne zemlje snižavale one u industriji Zajednice uglavnom zbog umjetno stvorene razine cijena koje proizlaze iz nekonkurentnog ponašanja.

(45)

Također je uočeno da Komisija nije donijela nikakvu konačnu odluku kojom bi se utvrdilo da je industrija Zajednice sudjelovala u kartelu.

(46)

Kao posljedica svih gore navedenih elemenata, Komisija smatra da ovim antidampinškim ispitnim postupkom nije pronađen ni jedan dokaz da su cijene industrije Zajednice i pokazatelji štete bili pod utjecajem bilo kakvog nekonkurentnog ponašanja ili ograničavajućih trgovačkih praksi. Stoga se zahtjev odbacuje.

2.   Utjecaj vremenskih uvjeta

(47)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je da prilikom ispitivanja uzročnosti treba uzeti u obzir utjecaj vremenskih uvjeta. Točnije, te su se stranke pozvale na: i. val vrućine u ljeto 2003.; te ii. poplavu pretrpljenu u Mađarskoj u razdoblju između svibnja i kolovoza 2005.

(48)

Pažljivo je ispitano jesu li val vrućine u 2003. u Europi (gornja tvrdnja pod i.) i poplava u Mađarskoj (gornja tvrdnja pod ii.) mogli utjecati na negativno stanje industrije Zajednice.

(49)

Utvrđeno je da val vrućine u 2003. i poplava u 2005. nisu imali gotovo nikakvog utjecaja na požnjevenu količinu kukuruza šećerca na globalnoj razini industrije Zajednice. Doista, podaci dobiveni od proizvođača Zajednice u okviru ispitnog postupka pokazali su vrlo stabilne brojke u smislu prinosa (u tonama kukuruza šećerca požnjevenog po hektaru) tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dalje se podsjeća da je Komisija utvrdila, kako je opisano u uvodnim izjavama 86. i 87. Privremene uredbe, da je trošak proizvodnje po jedinici proizvoda industrije Zajednice porasla za samo 5 % tijekom 2002. do razdoblja ispitnog postupka, uglavnom zbog povećanja cijene čelika (pri čemu je limenka najvažniji element u trošku). Na temelju tih elemenata, prethodne tvrdnje pod i. i ii. se odbacuju.

(50)

Stoga se smatra da vremenski uvjeti nisu mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Zajednice.

(51)

U nedostatku bilo kakvih drugih primjedaba vezano uz uzročnost, potvrđuju se uvodne izjave 77. do 99. Privremene uredbe.

G.   INTERES ZAJEDNICE

(52)

U nedostatku novih i utemeljenih argumenata vezano uz interes Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 100. do 118. Privremene uredbe.

H.   KONAČNE MJERE

(53)

Nekoliko zainteresiranih stranaka tvrdilo je: i. da Komisija treba dodatno pojasniti kako je izračunala dobit koja se može ostvariti bez dampinških uvoza od 14 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe; i ii. da je prethodno spomenuta dobit od 14 % previsoka. S obzirom na potonju tvrdnju, poziva se na nedavne zaštitne i antidampinške postupke vezano uz na sličan način prerađene poljoprivredne proizvode kao što su konzervirani agrumi (7) i smrznute jagode (8), gdje su korištene profitne marže od 6,8 % odnosno 6,5 %. U tom smislu, druga zainteresirana stranka tvrdila je iii. da je dobit od 14 % preniska i da se radije treba odrediti na 17 % kako bi se odrazila profitabilnost ostvarena 2002. na prodaji maloprodajne robne marke.

(54)

S obzirom na gornje tvrdnje i. i ii., uvodnom izjavom 121. Privremene uredbe objašnjava se da je dobit od 21,4 % ostvarena u 2002. na prodaji proizvoda vlastitih i maloprodajnih robnih marki prilagođena na 14 % kako bi se odrazila razlika u paleti robnih marki industrije Zajednice u usporedbi s uvozom iz Tajlanda. Komisija je uočila da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 66. Privremene uredbe, profitabilnost prodaje maloprodajnim kanalom robne marke iznosila 17,0 % u 2002. i 11,1 % u 2003. godini, odnosno kada je količina dampinškog uvoza bila najniža. Komisija je smatrala razumnim izračunati prosjek tih dviju profitnih stopa koji iznosi 14 %.

(55)

S obzirom na gornju tvrdnju pod ii., smatra se da dobit bez dampinškog uvoza mora u najvećoj mogućoj mjeri odražavati stvarne specifičnosti ugrožene industrije Zajednice. Samo u nedostatku tih podataka mogu se upotrijebiti podaci iz drugih industrija koje pripadaju istom širem sektoru. Ovaj pristup, koji Komisija dosljedno primjenjuje, potvrdio je Prvostupanjski sud u predmetu EFMA (9).

(56)

Tvrdnje pod i., ii. i iii. stoga se odbacuju i potvrđuje se nalaz da bi bez dampinškog uvoza bilo moguće postići dobit od 14 %.

(57)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini utvrđene dampinške marže, ali ne smije biti viša od marže štete prikazane u uvodnoj izjavi 123. Privremene uredbe i potvrđene ovom Uredbom. S obzirom na visoku razinu suradnje, pristojba za ostala poduzeća koja nisu surađivala u ispitivanju određuje se na razini najviše pristojbe određene za poduzeća koja su surađivala u ispitnom postupku. Prema tome, preostala pristojba određuje se po stopi od 12,9 %.

(58)

Konačne pristojbe stoga iznose kako slijedi:

Trgovačko društvo

Marža štete

Dampinška marža

Antidampinška pristojba

Karn Corn

31,3 %

3,1 %

3,1 %

Malee Sampran

12,8 %

17,5 %

12,8 %

River Kwai

12,8 %

15,0 %

12,8 %

Sun Sweet

18,6 %

11,1 %

11,1 %

Izvoznici koji su surađivali a nisu u uzorku

17,7 %

12,9 %

12,9 %

Sva druga trgovačka društva

31,3 %

17,5 %

12,9 %

I.   PREUZIMANJE OBVEZA

(59)

Nakon uvođenja privremenih mjera, izvjestan broj proizvođača izvoznika koji su sudjelovali iskazao je interes za ponudu o preuzimanju obveza u vezi cijene. Međutim, nakon konačne objave (osim dvaju trgovačkih društava koja su spomenuta u uvodnoj izjavi 60.) nisu dostavili ponudu o preuzimanju obveze u roku predviđenom člankom 8. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(60)

Proizvođač izvoznik koji je surađivao nije podnio dovoljno utemeljenu ponudu o preuzimanju obveze u roku utvrđenom člankom 8. stavkom 2. Osnovne uredbe. Slijedom toga, Komisija nije mogla prihvatiti ponudu o preuzimanju obveze ovog proizvođača izvoznika. Unatoč tome, Vijeće, s obzirom na složenost pitanja za dotični gospodarski subjekt i za druge proizvođače izvoznike koji su sudjelovali i koji se nalaze u sličnoj situaciji (fragmentirana industrija, proizvođači izvoznici smješteni u zemlji u razvoju koji često posluju i kao trgovci i kao proizvođači izvoznici što formulaciju prihvatljive ponude o preuzimanju obveze čini još složenijom) te na visoku razinu suradnje tijekom ispitnog postupka, smatra da bi tim proizvođačima izvoznicima trebalo iznimno dopustiti dovršenje njihovih ponuda o preuzimanju obveze nakon gore navedenog roka, ali u roku od 10 kalendarskih dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija može predložiti izmjenu ove Uredbe na odgovarajući način.

(61)

Nakon konačne objave, dva proizvođača izvoznika koja su surađivala ponudila su prihvatljivo preuzimanje u vezi cijene u kombinaciji s količinskom gornjom granicom u skladu s člankom 8. stavkom 1. i člankom 8. stavkom 2. Osnovne uredbe. Ponudili su prodaju predmetnog proizvoda unutar količinske granice po cijeni na ili ispod razine kojom se uklanjaju štetni učinci dampinga. Uvoz iznad količinske gornje granice podliježe antidampinškim pristojbama. Trgovačka društva također će Komisiji redovito slati detaljne podatke o svom izvozu u Zajednicu, što znači da Komisija može učinkovito nadzirati preuzete obveze. Nadalje, prodajna struktura tih poduzeća je takva da Komisija smatra da je rizik od izbjegavanja dogovorene obveze ograničen.

(62)

Komisija je Odlukom 2007/424/EZ (10) prihvatila gore navedene ponude o preuzimanju obveza. Odlukom se detaljnije određuju razlozi za prihvaćanje tih preuzimanja obveza.

(63)

Kako bi se Komisiji i carinskim tijelima omogućilo daljnje praćenje usklađenosti trgovačkih društava s preuzetim obvezama, kad se nadležnom carinskom tijelu predaje zahtjev za puštanje u slobodni promet, izuzeće od antidampinške pristojbe uvjetuje se i. predočenjem računa na temelju obveze, odnosno trgovačkog računa koji sadrži najmanje navedene elemente i izjavu kako je određeno Prilogom II.; ii. činjenicom da su uvezenu robu spomenuta trgovačka društva proizvela, otpremila i zaračunala izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici; i iii. činjenicom da roba prijavljena i predočena carini točno odgovara opisu na računu na temelju obveze. Kada navedeni uvjeti nisu ispunjeni odgovarajuća antidampinška pristojba zaračunava se prilikom prihvaćanja izjave o puštanju u slobodan promet.

(64)

U skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe, kad god Komisija povuče prihvaćanje obveze slijedom kršenja pozivajući se na određene transakcije te proglasi odgovarajuće račune na temelju obveze nevažećima, prilikom prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet tih transakcija nastaje carinski dug.

(65)

Uvoznici trebaju biti svjesni mogućnosti nastanka carinskog duga kao uobičajenog poslovnog rizika u trenutku prihvaćanja izjave za puštanje u slobodni promet, kako je opisano u uvodnim izjavama 62. i 63. čak i ako je Komisija prihvatila obvezu koju je ponudio proizvođač od kojeg su izravno ili neizravno kupovali.

(66)

U skladu s člankom 14. stavkom 7. Osnovne uredbe, carinska tijela trebaju odmah obavijestiti Komisiju kad god otkriju pokazatelje kršenja preuzete obveze.

(67)

Iz gore navedenih razloga Komisija obveze koje su ponudili tajlandski proizvođači izvoznici smatra prihvatljivima te su dotična trgovačka društva obaviještena o bitnim činjenicama, razmatranjima i obvezama na kojima se prihvaćanje temelji.

(68)

U slučaju kršenja ili povlačenja iz preuzetih obveza ili u slučaju da Komisija povuče prihvaćanje preuzete obveze, antidampinška pristojba koju je uvelo Vijeće u skladu s člankom 9. stavkom 4., automatski se primjenjuje u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe.

J.   KONAČNA NAPLATA PRIVREMENE PRISTOJBE

(69)

S obzirom na visinu dampinških marži utvrđenu za proizvođače izvoznike u Tajlandu i s obzirom na štetu koja je nanesena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom koja je uvedena Privremenom uredbom u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi.

(70)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna poduzeća koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje tih trgovačkih društava utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka. Te stope carina (za razliku od carine koja se primjenjuje u cijeloj zemlji na „sva druga trgovačka društva”) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda koji su podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva odnosno navedeni konkretni pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje je proizvelo bilo koje drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u operativnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu koristiti te stope i podliježu carinskoj stopi koja se primjenjuje na „sva druga trgovačka društva”.

(71)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena ovih stopa antidampinške pristojbe za pojedinačno poduzeće (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novih proizvodnih ili prodajnih subjekata) odmah se upućuje Komisiji sa svim relevantnim podacima, posebno o svim promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom prodajom i izvoznom prodajom povezanom s npr. navedenom promjenom naziva ili promjenom proizvodnih ili prodajnih subjekata. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koja vrijede pojedinačne pristojbe,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljenog ili konzerviranog u octu ili octenoj kiselini, nesmrznutog, obuhvaćenog oznakom KN ex 2001 90 30 (oznaka TARIC 2001903010) i kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu pripremljenog ili konzerviranog na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznutog, različitog od proizvoda iz tarifnog broja 2006, obuhvaćenog oznakom KN ex 2005 80 00 (oznaka TARIC 2005800010) podrijetlom iz Tajlanda.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carina za proizvode iz stavka 1. i koje su proizvela dolje navedena trgovačka društva, je sljedeća:

Trgovačko društvo

Antidampinška pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Karn Corn Co., Ltd., 68 Moo 7 Tambol Saentor, Thamaka, Kanchanaburi 711 30, Tajland

3,1

A789

Malee Sampran Public Co., Ltd., Abico Bldg. 401/1 Phaholyothin Rd., Lumlookka, Pathumthani 12130, Tajland

12,8

A790

River Kwai International Food Industry Co., Ltd., 52 Thaniya Plaza, 21st. Floor, Silom Rd., Bangrak, Bangkok 10500, Tajland

12,8

A791

Sun Sweet Co., Ltd., 9 M. 1, Sanpatong, Chiangmai, Tajland 50120

11,1

A792

Proizvođači navedeni u Prilogu I.

12,9

A793

Sva ostala trgovačka društva

12,9

A999

3.   Neovisno o prvom podstavku, konačna antidampinška pristojba ne primjenjuje se na uvoz pušten u slobodni promet u skladu s člankom 2.

4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se odredbe o carinskim pristojbama koje su na snazi.

Članak 2.

1.   Uvoz prijavljen za puštanje u slobodni promet koji su obračunala trgovačka društva za koja je Komisija prihvatila preuzimanje obveza i čija su imena navedena u Odluci 2007/424/EZ, kako je povremeno izmijenjena, oslobađa se antidampinške pristojbe utvrđene člankom 1. pod uvjetom da:

su ga proizvela, dopremila i zaračunala spomenuta trgovačka društva izravno prvom nezavisnom kupcu u Zajednici, i

je takav uvoz popraćen fakturom na temelju obveze odnosno trgovačkom fakturom koja sadrži najmanje elemente i izjavu koji su određeni u Prilogu II. ovoj Uredbi, i

roba prijavljena i predočena carini točno odgovara opisu na računu na osnovi obveze.

2.   Carinski dug nastaje u vrijeme prihvaćanja izjave o puštanju u slobodni promet:

kad god se ustanovi da, s obzirom na uvoz iz stavka 1., iz tog stavka nije ispunjen jedan ili više uvjeta, ili

kada Komisija povuče prihvaćanje preuzimanja obveze u skladu s člankom 8. stavkom 9. Osnovne uredbe, u propisima ili odluci koja se odnosi na pojedine transakcije te poništi relevantne fakture na osnovi obveze.

Članak 3.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1888/2006 na uvoz kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljenog ili konzerviranog u octu ili octenoj kiselini, nesmrznutog, obuhvaćenog oznakom KN ex 2001 90 30 (oznaka TARIC 2001903010) i kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) u zrnu, pripremljenog ili konzerviranog na drugi način osim nego u octu ili octenoj kiselini, nesmrznutog, različitog od proizvoda pod tarifnim brojem 2006, obuhvaćenog oznakom KN ex 2005 80 00 (oznaka TARIC 2005800010) podrijetlom iz Tajlanda. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju konačne pristojbe kako su određene u članku 1. stavku 2.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 18. lipnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednica

F.-W. STEINMEIER


(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.).

(2)  SL C 75, 28.3.2006., str. 6.

(3)  SL L 364, 20.12.2006., str. 68.

(4)  Sporazum o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini, 1994.

(5)  WT/DS184/AB/R, 23.8.2001., Sjedinjene Države – Antidampinške mjere za određene proizvode od toplo valjanog čelika iz Japana.

(6)  Predmet T-58/99 Mukand i drugi protiv Vijeća (2001.) ECR II-2521.

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 658/2004 (SL L 104, 8.4.2004., str. 67.) (vidjeti uvodnu izjavu 115).

(8)  Uredba Komisije (EZ) br. 1551/2006 (SL L 287, 18.10.2006., str. 3.) (vidjeti uvodnu izjavu 144).

(9)  Predmet T-210/95 EFMA protiv Vijeća, (1999.) ECR II-3291 (stavak 54. i dalje).

(10)  SL L 159, 20.6.2007., str. 41.


PRILOG I.

Popis proizvođača koji su surađivali iz članka 1. stavka 2. pod dodatnom oznakom TARIC A793:

Naziv

Adresa

Agro-on (Thailand) Co., Ltd.

50/499-500 Moo 6, Baan Mai, Pakkret, Monthaburi 111 20, Tajland

B.N.H. Canning Co., Ltd.

425/6-7 Sathorn Place Bldg., Klongtonsai, Klongsan, Bangkok 10600, Tajland

Boonsith Enterprise Co., Ltd.

7/4 M.2, Soi Chomthong 13, Chomthong Rd., Chomthong, Bangkok 101 50, Tajland

Erawan Food Public Company Limited

Panjathani Tower 16.th floor, 127/21 Nonsee Rd., Chongnonsee, Yannawa, Bangkok 10120, Tajland

Great Oriental Food Products Co., Ltd.

888/127 Panuch Village, Soi Thanaphol 2, Samsen-Nok, Huaykwang, Bangkok 10310, Tajland

Kuiburi Fruit Canning Co., Ltd.

236 Krung Thon Muang Kaew Bldg., Sirindhorn Rd., Bangplad, Bangkok 10700, Tajland

Lampang Food Products Co., Ltd.

22K Building, Soi Sukhumvit 35, Klongton Nua, Wattana, Bangkok 10110, Tajland

O.V. International Import-Export Co., Ltd.

121/320 Soi Ekachai 66/6, Bangborn, Bangkok 10500, Tajland

Pan Inter Foods Co., Ltd.

400 Sunphavuth Rd., Bangna, Bangkok 10260, Tajland

Siam Food Products Public Co., Ltd.

3195/14 Rama IV Rd., Vibulthani Tower 1, 9th Fl., Klong Toey, Bangkok, 10110, Tajland

Viriyah Food Processing Co., Ltd.

100/48 Vongvanij B Bldg, 18th Fl, Praram 9 Rd., Huay Kwang, Bangkok 10310, Tajland

Vita Food Factory (1989) Ltd.

89 Arunammarin Rd., Banyikhan, Bangplad, Bangkok 10700, Tajland


PRILOG II.

Sljedeći se elementi navode na trgovačkoj fakturi koja prati prodaju robe društva u Zajednicu, koja podliježe preuzetim obvezama:

1.

Naslov „TRGOVAČKA FAKTURA KOJA PRATI ROBU KOJA PODLIJEŽE OBVEZAMA”.

2.

Naziv poduzeća koje je izdalo trgovačku fakturu.

3.

Broj trgovačke fakture.

4.

Datum izdavanja trgovačke fakture.

5.

Dodatnu oznaku TARIC pod kojom se roba na fakturi prijavljuje carini na granici Zajednice.

6.

Točan opis robe, koji uključuje:

brojčanu oznaku proizvoda (PCN) koja se koristi u svrhu obveze,

opis robe koji odgovara dotičnom PCN-u napisan na jednostavnom jeziku,

brojčanu oznaku proizvoda trgovačkog društva (CPC),

oznaku TARIC,

količinu (u tonama).

7.

Opis uvjeta prodaje, koji uključuje:

cijenu po toni,

primjenjive uvjete plaćanja,

primjenjive uvjete isporuke,

ukupne popuste i rabate.

8.

Naziv trgovačkog društva koje djeluje kao uvoznik u Zajednicu kojem trgovačko društvo izravno izdaje trgovačku fakturu za robu koja podliježe obvezi.

9.

Ime službenika trgovačkog društva koji je izdao trgovačku fakturu i sljedeću potpisanu izjavu:

„Ja, dolje potpisani, potvrđujem da se prodaja za izravan izvoz u Europsku zajednicu robe obuhvaćene ovom fakturom provodi u okviru i sukladno uvjetima iz Obveze koju je ponudilo društvo (NAZIV TRGOVAČKOG DRUŠTVA) i prihvatila Europska komisija putem Odluke 2007/424/EZ. Izjavljujem da su podaci dostavljeni na ovoj fakturi potpuni i ispravni.”


Top