This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02019L0878-20201228
Directive (EU) 2019/878 of the European Parliament and of the Council of 20 May 2019 amending Directive 2013/36/EU as regards exempted entities, financial holding companies, mixed financial holding companies, remuneration, supervisory measures and powers and capital conservation measures (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02019L0878 — HR — 28.12.2020 — 001.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
DIREKTIVA (EU) 2019/878 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala ( L 150 7.6.2019, 253) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
DIREKTIVA (EU) 2021/338 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. veljače 2021. |
L 68 |
14 |
26.2.2021 |
Koju je ispravio:
DIREKTIVA (EU) 2019/878 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 20. svibnja 2019.
o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Izmjene Direktive 2013/36/EU
Direktiva 2013/36/EU mijenja se kako slijedi:
u članku 2. stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:
Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće:
pristup aktivnosti investicijskih društava u mjeri u kojoj je uređen Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 );
središnje banke;
poštanske žiroinstitucije;
u Danskoj: na „Eksport Kredit Fonden”, „Eksport Kredit Fonden A/S”, „Danmarks Skibskredit A/S” i „KommuneKredit”;
u Njemačkoj: na „Kreditanstalt für Wiederaufbau”, „Landwirtschaftliche Rentenbank”, „Bremer Aufbau-Bank GmbH”, „Hamburgische Investitions- und Förderbank”, „Investitionsbank Berlin”, „Investitionsbank des Landes Brandenburg”, „Investitionsbank Schleswig-Holstein”, „Investitions- und Förderbank Niedersachsen – NBank”, „Investitions- und Strukturbank Rheinland-Pfalz”, „Landeskreditbank Baden-Württemberg – Förderbank”, „LfA Förderbank Bayern”, „NRW.BANK”, „Saarländische Investitionskreditbank AG”, „Sächsische Aufbaubank – Förderbank”, „Thüringer Aufbaubank”, društva koja se prema „Wohnungsgemeinnützigkeitsgesetz” priznaju kao tijela državne stambene politike i uglavnom se ne bave bankovnim transakcijama te društva koja se prema tom zakonu priznaju kao neprofitna društva koja djeluju u području stanogradnje;
u Estoniji: na „hoiu-laenuühistud” kao zadruge koje se priznaju prema „hoiu-laenuühistu seadus”;
u Irskoj: na „Strategic Banking Corporation of Ireland”, kreditne unije („credit unions”) i društva za uzajamnu pomoć („friendly societies”);
u Grčkoj: na „Ταμείο Παρακαταθηκών και Δανείων” (Tamio Parakatathikon kai Danion);
u Španjolskoj: na „Instituto de Crédito Oficial”;
u Francuskoj: na „Caisse des dépôts et consignations”;
u Hrvatskoj: na „kreditne unije” i „Hrvatsku banku za obnovu i razvitak”;
u Italiji: na „Cassa depositi e prestiti”;
u Latviji: na „krājaizdevu sabiedrības”, društva koja se priznaju prema „krājaizdevu sabiedrību likums” kao zadruge koje pružaju financijske usluge isključivo svojim članovima;
u Litvi: na „kredito unijos” osim „centrinės kredito unijos”;
u Mađarskoj: na „MFB Magyar Fejlesztési Bank Zártkörűen Működő Részvénytársaság” i „Magyar Export-Import Bank Zártkörűen Működő Részvénytársaság”;
u Malti: na „The Malta Development Bank”;
u Nizozemskoj: na „Nederlandse Investeringsbank voor Ontwikkelingslanden NV”, „NV Noordelijke Ontwikkelingsmaatschappij”, „NV Limburgs Instituut voor Ontwikkeling en Financiering”, „Ontwikkelingsmaatschappij Oost-Nederland NV” i „kredietunies”;
u Austriji: na društva koja se priznaju kao stambene udruge u javnom interesu i na „Österreichische Kontrollbank AG”;
u Poljskoj: na „Spółdzielcze Kasy Oszczędnościowo – Kredytowe” i „Bank Gospodarstwa Krajowego”;
u Portugalu: na „Caixas Económicas” koja su postojala na dan 1. siječnja 1986., osim onih koja su osnovana kao društva s ograničenom odgovornosti i na „Caixa Económica Montepio Geral”;
u Sloveniji na: „SID-Slovenska izvozna in razvojna banka, d.d. Ljubljana”;
u Finskoj: na „Teollisen yhteistyon rahasto Oy/Fonden för industriellt samarbete AB” i „Finnvera Oyj/Finnvera Abp”;
u Švedskoj: na „Svenska Skeppshypotekskassan”;
u Ujedinjenoj Kraljevini: na „National Savings and Investments (NS&I)”, „CDC Group plc”, „Agricultural Mortgage Corporation Ltd”, „Scottish Agricultural Securities Corporation Ltd”, „Crown Agents for overseas governments and administrations”, kreditne unije („credit unions”) i komunalne banke („municipal banks”).
članak 3. mijenja se kako slijedi:
u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:
„sanacijsko tijelo” znači sanacijsko tijelo kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 18. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( *2 );
„globalna sistemski važna institucija” ili „GSV institucija” znači GSV institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 133. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„globalna sistemski važna institucija izvan EU-a” ili „GSV institucija izvan EU-a” znači GSV institucija izvan EU-a kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 134. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„grupa” znači grupa kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 138. Uredbe (EU) br. 575/2013;
„grupa iz treće zemlje” znači grupa čije matično društvo ima poslovni nastan u trećoj zemlji;
„rodno neutralna politika primitaka” znači politika primitaka koja se temelji na jednakoj plaći radnika i radnica za jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
dodaje se sljedeći stavak:
Kako bi se osiguralo da se zahtjevi ili nadzorne ovlasti utvrđeni u ovoj Direktivi ili u Uredbi (EU) br. 575/2013 primjenjuju na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi u skladu s tom direktivom i tom uredbom, pojmovima „institucija”, „matična institucija u državi članici”, „matična institucija iz EU-a” i „matično društvo” obuhvaćeni su i:
financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi koji su dobili odobrenje u skladu s člankom 21.a ove Direktive;
imenovane institucije koje su pod kontrolom matičnog financijskog holdinga iz EU-a, matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a, matičnog financijskog holdinga u državi članici ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u državi članici u kojoj relevantno matično društvo ne podliježe odobrenju u skladu s člankom 21.a stavkom 4. ove Direktive i
financijski holdinzi, mješoviti financijski holdinzi ili institucije imenovane na temelju članka 21.a stavka 6. točke (d) ove Direktive.”;
u članku 4. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:
članak 8. mijenja se kako slijedi:
u stavku 2. točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:
informacije koje treba dostaviti nadležnim tijelima u zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama, uključujući program rada, organizacijsku strukturu i sustave upravljanja iz članka 10.;
zahtjevi koji se primjenjuju na dioničare i članove koji imaju kvalificirane udjele ili, ako kvalificirani udjeli ne postoje, na 20 najvećih dioničara ili članova na temelju članka 14. i”;
dodaje se sljedeći stavak:
u članku 9. dodaju se sljedeći stavci:
članak 10. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 10.
Program rada, organizacijska struktura i sustavi upravljanja
u članku 14. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
u članku 18. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) kreditna institucija više ne ispunjava bonitetne zahtjeve navedene u dijelu trećem, četvrtom ili šestom Uredbe (EU) br. 575/2013, osim zahtjeva utvrđenih u člancima 92.a i 92.b, ili zahtjeve iz članka 104. stavka 1. točke (a) ili članka 105. ove Direktive, ili se više ne može očekivati da će ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, a posebno ako više ne pruža sigurnost za imovinu koju su joj povjerili njezini deponenti;”;
umeću se sljedeći članci:
„Članak 21.a
Davanje odobrenja financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Za potrebe stavka 1. financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi iz tog stavka konsolidirajućem nadzornom tijelu i, ako nije riječ o istom tijelu, nadležnom tijelu u državi članici u kojoj imaju poslovni nastan, dostavljaju informacije o sljedećem:
organizacijskoj strukturi grupe kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding pripada, pri čemu su jasno naznačena njezina društva kćeri i, prema potrebi, matična društva, te lokacija i vrsta poslovanja koju obavlja svaki subjekt unutar grupe;
informacijama u pogledu imenovanja najmanje dviju osoba koje stvarno upravljaju financijskim holdingom ili mješovitim financijskim holdingom te usklađenosti sa zahtjevima iz članka 121. o kvalifikacijama direktora;
informacijama u pogledu usklađenosti s kriterijima iz članka 14. o dioničarima i članovima, ako je društvo kći financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kreditna institucija;
unutarnjoj organizaciji i raspodjeli zadaća unutar grupe;
svim drugim informacijama koje bi mogle biti potrebne za provedbu procjena iz stavaka 3. i 4. ovog članka.
Ako se financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu odobrenje daje u isto vrijeme kada se provodi procjena iz članka 22., nadležno tijelo za potrebe tog članka prema potrebi se koordinira s konsolidirajućim nadzornim tijelom te, ako nije riječ o istom tijelu, s nadležnim tijelom u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan. ►C1 U tom slučaju razdoblje procjene iz članka 22. stavka 2. drugog podstavka suspendira se na razdoblje koje premašuje 20 radnih dana do dovršetka postupka iz ovog članka. ◄
Odobrenje se može dati financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu na temelju ovog članka samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
interni aranžmani i raspodjela zadaća unutar grupe odgovarajući su za potrebe postizanja usklađenosti sa zahtjevima određenima ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi te su osobito učinkoviti za:
koordiniranje svih društava kćeri financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga, uključujući, prema potrebi, odgovarajućom raspodjelom zadaća među institucijama kćerima;
sprečavanje sukoba unutar grupe ili upravljanje njima i
izvršavanje politika na razini grupe koje je odredio matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding na razini grupe;
organizacijskom strukturom grupe kojoj pripada financijski holding ili mješoviti financijski holding ne ometa se niti na drugi način sprečava učinkovit nadzor nad institucijama kćerima ili matičnim institucijama u pogledu pojedinačnih, konsolidiranih te, prema potrebi, potkonsolidiranih obveza kojima podliježe. Pri procjeni tog kriterija osobito se uzima u obzir:
položaj financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga u višeslojnoj grupi;
dioničarsku strukturu te
ulogu financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga unutar grupe;
ispunjeni su kriteriji navedeni u članku 14. i zahtjevi utvrđeni u članku 121.
Davanje odobrenja financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu ne zahtijeva se na temelju ovog članka, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
glavna djelatnost financijskog holdinga jest stjecanje udjela u društvima kćerima ili, u slučaju mješovitog financijskog holdinga, njegova glavna djelatnost u odnosu na institucije ili financijske institucije jest stjecanje udjela u društvima kćerima;
financijski holding ili mješoviti financijski holding nije imenovan kao subjekt u sanaciji ni u jednoj grupi u sanaciji grupe u skladu sa sanacijskom strategijom koju je odredilo relevantno sanacijsko tijelo na temelju Direktive 2014/59/EU;
kreditna institucija kći imenovana je kao odgovorna za osiguravanje usklađenosti grupe s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi te su joj na raspolaganje stavljena sva potrebna sredstva i zakonske ovlasti za učinkovito ispunjavanje tih obveza;
financijski holding ili mješoviti financijski holding ne sudjeluje u donošenju upravne, operativne ili financijske odluke kojima se utječe na grupu ili njezina društva kćeri koja su institucije ili financijske institucije;
nema prepreka učinkovitom nadzoru nad grupom na konsolidiranoj osnovi.
Financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi izuzeti od odobrenja u skladu s ovim stavkom ne isključuju se iz opsega konsolidacije kako je utvrđeno u ovoj Direktivi i Uredbi (EU) br. 575/2013.
Nadzorne mjere iz prvog podstavka mogu uključivati:
suspenziju prava glasa koje proizlazi iz dionica institucija kćeri u koje drži financijski holding ili mješoviti financijski holding;
sudske zabrane ili kazne protiv financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili članova upravljačkog tijela i rukovoditelja, podložno člancima od 65. do 72.;
davanje uputa ili smjernica financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu da svojim dioničarima prenese sudjelujuće udjele u svojim institucijama kćerima;
privremeno imenovanje drugog financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili institucije unutar grupe kao odgovornog za osiguravanje usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi i Uredbi (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi;
ograničavanje ili zabranu raspodjela ili plaćanja kamata dioničarima;
zahtjeve da financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi prodaju ili smanje udjele u institucijama ili drugim subjektima financijskog sektora;
zahtjeve da financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi podnesu plan o ponovnoj uspostavi usklađenosti bez odgode.
Zajednička odluka uredno se dokumentira i obrazlaže. Konsolidirajuće nadzorno tijelo obavješćuje financijski holding ili mješoviti financijski holding o zajedničkoj odluci.
U slučaju neslaganja konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležno tijelo u državi članici u kojoj financijski holding ili mješoviti financijski holding imaju poslovni nastan ne donose odluku te predmet upućuju EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. EBA donosi odluku u roku od jednog mjeseca od primitka predmeta upućenog EBA-i. Dotična nadležna tijela donose zajedničku odluku u skladu s odlukom EBA-e. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka razdoblja od dva mjeseca ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Odluka o izdavanju ili odbijanju odobrenja u svakom se slučaju donosi u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva. Odluku o odbijanju može prema potrebi popratiti bilo koja mjera iz stavka 6.
Članak 21.b
Posredničko matično društvo u EU-u
Nadležna tijela mogu dopustiti institucijama iz stavka 1. da imaju dva posrednička matična društva u EU-u ako utvrde da bi osnivanje jednog posredničkog matičnog društva u EU-u:
bilo neuskladivo s obveznim zahtjevom za razdvajanje djelatnosti koji je određen propisima ili od strane nadzornih tijela treće zemlje u kojoj krajnje matično društvo grupe iz treće zemlje ima mjesto uprave ili
podrazumijevalo mogućnost manje učinkovite sanacije nego u slučaju dvaju posredničkih matičnih društava u EU-u sukladno procjeni nadležnog sanacijskog tijela posredničkoga matičnog društva u EU-u.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, ako nijedna institucija iz stavka 1. ovog članka nije kreditna institucija ili ako se mora osnovati drugo posredničko matično društvo u EU-u u vezi s investicijskim djelatnostima radi ispunjavanja obveznog zahtjeva kako je navedeno u stavku 2. ovog članka, posredničko matično društvo u EU-u ili drugo posredničko matično društvo u EU-u može biti investicijsko društvo kojem je odobren rad u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 2014/65/EU koji je podložan Direktivi 2014/59/EU.
Za potrebe ovog članka ukupna vrijednost imovine koju grupa iz treće zemlje ima u Uniji zbroj je sljedećeg:
ukupnog iznosa imovine svake institucije u Uniji grupe iz treće zemlje kako je iskazana u njezinoj konsolidiranoj bilanci ili kako je iskazana u njihovim pojedinačnim bilancama ako bilanca institucije nije konsolidirana te
ukupnog iznosa imovine svake podružnice grupe iz treće zemlje s odobrenjem za rad u Uniji u skladu s ovom Direktivom, Direktivom 2014/65/EU ili Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( *4 ).
Nadležna tijela dostavljaju EBA-i sljedeće informacije za svaku grupu iz treće zemlje koja posluje u njihovoj jurisdikciji:
nazive i ukupan iznos imovine institucija koje se nadziru, a pripadaju grupi iz treće zemlje;
nazive i ukupan iznos imovine koja se odnosi na podružnice koje su dobile odobrenje za rad u toj državi članici u skladu s ovom Direktivom, Direktivom 2014/65/EU ili Uredbom (EU) br. 600/2014 i vrste djelatnosti za koje su dobile odobrenje za rad;
naziv i vrsta, kako je navedena u stavku 3., svakoga posredničkog matičnog društva u EU-u koje je osnovano u toj državi članici i naziv grupe iz treće zemlje kojoj pripada.
Nadležna tijela osiguravaju da svaka institucija u njihovoj jurisdikciji koja je dio grupe iz treće zemlje ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
ima posredničko matično društvo u EU-u;
radi se o posredničkom matičnom društvu u EU-u;
jedina je institucija grupe iz treće zemlje u Uniji; ili
dio je grupe iz treće zemlje čija je ukupna vrijednost imovine u Uniji manja od 40 milijardi EUR.
Do 30. prosinca 2026. Komisija nakon savjetovanja s EBA-om preispituje zahtjeve koji su ovim člankom određeni za institucije te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. U tom se izvješću razmatra barem sljedeće:
jesu li zahtjevi utvrđeni u ovom članku funkcionalni, potrebni i proporcionalni i bi li druge mjere bile primjerenije;
bi li trebalo revidirati zahtjeve koji su ovim člankom određeni za institucije kako bi se njima odražavale najbolje međunarodne prakse.
Do 28. lipnja 2021. EBA podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o postupanju s podružnicama iz trećih zemalja u okviru nacionalnog prava država članica. U tom se izvješću razmatra barem sljedeće:
razlikuju li se, i u kojoj mjeri, nadzorne prakse država članica u skladu s nacionalnim pravom za podružnice iz trećih zemalja;
bi li različito postupanje s podružnicama iz trećih zemalja u skladu s nacionalnim pravom moglo dovesti do regulatorne arbitraže;
je li potrebno i primjereno daljnje usklađivanje nacionalnih propisa za podružnice iz trećih zemalja, posebice kad je riječ o značajnim podružnicama iz trećih zemalja.
Komisija po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću na temelju preporuka EBA-e.
u članku 23. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
„(b) ugled, znanje, vještine i iskustvo, kako je navedeno u članku 91. stavku 1., svakog člana upravljačkog tijela koje će voditi poslovanje kreditne institucije nakon predloženog stjecanja;”;
članak 47. mijenja se kako slijedi:
umeće se sljedeći stavak:
Država članica zahtijeva da podružnice kreditnih institucija koje imaju mjesto uprave u trećoj zemlji najmanje jednom godišnje izvješćuju nadležna tijela o sljedećim informacijama:
ukupnoj imovini koja se odnosi na djelatnosti podružnice koja ima odobrenje za rad u toj državi članici;
informacijama o likvidnoj imovini dostupnoj podružnici, osobito o dostupnosti likvidne imovine u valutama država članica;
regulatornom kapitalu kojim raspolaže podružnica;
sustavima zaštite depozita dostupnima deponentima u podružnici;
sustavima upravljanja rizikom;
sustavima upravljanja, uključujući nositelje ključnih funkcija za djelatnosti podružnice;
planovima oporavka kojima je obuhvaćena podružnica i
svim drugim informacijama koje nadležno tijelo smatra potrebnima za sveobuhvatno praćenje djelatnosti podružnice.”;
stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
Nadležna tijela obavješćuju EBA-u o sljedećem:
svim odobrenjima za rad izdanima podružnicama kreditnih institucija koje imaju mjesto uprave u trećoj zemlji i svim naknadnim izmjenama tih odobrenja za rad;
ukupnoj imovini i obvezama podružnica kreditnih institucija s odobrenjem za rad koje imaju mjesto uprave u trećoj zemlji o kojima se izvješćuje periodično;
nazivu grupe iz treće zemlje kojoj pripada podružnica s odobrenjem za rad.
Na svojoj internetskoj stranici EBA objavljuje popis svih podružnica iz trećih zemalja s odobrenjem za rad u Uniji, uz naznaku države članice u kojoj im je odobren rad.”;
umeće se sljedeći stavak:
EBA olakšava suradnju među nadležnim tijelima za potrebe prvog podstavka ovog stavka, među ostalim pri provjeri je li dostignut prag iz članka 21.b stavka 4.”;
članak 56. mijenja se kako slijedi:
točka (g) zamjenjuje se sljedećim:
„(g) tijela nadležnih za nadzor nad obveznicima navedenima u članku 2. stavku 1. točkama 1. i 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( *5 ) radi usklađenosti s tom direktivom i financijsko obavještajnih jedinica;
dodaje se sljedeća točka:
„(h) nadležnih tijela ili tijela odgovornih za primjenu propisa o strukturnoj podjeli unutar bankovne grupe.”;
u članku 57. stavku 1. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:
umeće se sljedeći članak:
„Članak 58.a
Prijenos informacija međunarodnim tijelima
Neovisno o članku 53. stavku 1. i članku 54., nadležna tijela, podložno uvjetima određenima u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka, mogu prenositi određene informacije sljedećim tijelima ili ih dijeliti s njima:
Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom za potrebe procjena u okviru Programa procjene financijskog sektora;
Bankom za međunarodne namire za potrebe studija kvantitativnog učinka;
Odborom za financijsku stabilnost za potrebe njegove nadzorne funkcije.
Nadležna tijela mogu dijeliti povjerljive informacije samo na temelju izričitog zahtjeva relevantnog tijela, ako su ispunjeni barem sljedeći uvjeti:
zahtjev je opravdan u pogledu konkretnih zadaća koje izvršava tijelo koje je predalo zahtjev u skladu sa svojim zakonskim ovlastima;
zahtjev je dovoljno precizan u pogledu vrste, opsega i formata traženih informacija te sredstava njihova priopćavanja ili prijenosa;
tražene informacije strogo su potrebne za izvršavanje konkretnih zadaća tijela koje je predalo zahtjev te ne prelaze zakonom propisane zadaće dodijeljene tijelu koje je predalo zahtjev;
informacije se prenose ili priopćuju isključivo osobama koje su izravno uključene u izvršavanje posebne zadaće;
na osobe koje imaju pristup informacijama primjenjuju se zahtjevi koji se odnose na čuvanje poslovne tajne koji su barem istovjetni onima iz članka 53. stavka 1.
u članku 63. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Države članice omogućavaju nadležnim tijelima da mogu zatražiti smjenu osobe iz prvog podstavka ako ta osoba krši svoje obveze iz prvog podstavka.”;
članak 64. mijenja se kako slijedi:
stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
dodaje se sljedeći stavak:
u članku 66. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(e) izostankom podnošenja zahtjeva za odobrenje što je kršenje članka 21.a ili bilo kojeg drugog kršenja zahtjeva određenih u tom članku.”;
u članku 67. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(q) matična institucija, matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding ne poduzimaju mjere koje bi mogle biti potrebne za osiguravanje usklađenosti s bonitetnim zahtjevima iz dijela trećeg, četvrtog, šestog ili sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili određene u skladu s člankom 104. stavkom 1. točkom (a) ili člankom 105. ove Direktive na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi.”;
članak 74. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 74.
Interno upravljanje i planovi oporavka i sanacije
Politike i prakse u pogledu primitaka iz prvog podstavka rodno su neutralne.
EBA izdaje smjernice, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o rodno neutralnoj politici primitaka za institucije.
U roku od dvije godine od datuma objave smjernica navedenih u drugom podstavku i na temelju informacija koje su prikupila nadležna tijela EBA izdaje izvješće o primjeni rodno neutralne politike primitaka u institucijama.”;
u članku 75. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
članak 84. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 84.
Kamatni rizik koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
EBA izdaje smjernice radi utvrđivanja kriterija za:
vrednovanje rizikâ navedenih u stavku 1. koje provodi interni sustav institucija;
utvrđivanje i smanjenje rizikâ navedenih u stavku 1. te upravljanje tim rizicima, što provode institucije;
procjenu i praćenje rizikâ navedenih u stavku 2. koje provode institucije;
određivanje koji od internih sustava koje institucije primjenjuju za potrebe stavka 1. nisu zadovoljavajući kako je navedeno u stavku 3.
EBA izdaje te smjernice do 28. lipnja 2020.”;
u članku 85. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
u članku 88. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Države članice osiguravaju da su podaci o kreditima danima članovima upravljačkog tijela i s njima povezanim stranama propisno dokumentirani i na raspolaganju nadležnim tijelima na zahtjev.
Za potrebe ovog članka pojam ‚povezana strana’ znači:
bračni drug, registrirani partner u skladu s nacionalnim pravom, dijete ili roditelj člana upravljačkog tijela;
trgovački subjekt u kojemu član upravljačkog tijela ili član njegove uže obitelji iz točke (a) ima kvalificirani udio od 10 % ili više u kapitalu ili u glasačkim pravima u tom subjektu, ili u kojemu te osobe mogu imati znatan utjecaj ili u kojemu su te osobe na poziciji višeg rukovodstva ili su članovi upravljačkog tijela.”;
u članku 89. dodaje se sljedeći stavak:
Komisija do 30. lipnja 2021. na temelju savjetovanja s EBA-om, EIOPA-om i ESMA-om podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni iz ovog stavka te im po potrebi podnosi zakonodavni prijedlog.”;
članak 91. mijenja se kako slijedi:
stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
Ako članovi upravljačkog tijela ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u ovom stavku, nadležna tijela imaju ovlast razrješenja tih članova iz upravljačkog tijela. Nadležna tijela posebno provjeravaju jesu li zahtjevi iz ovog stavka još uvijek ispunjeni ako postoje opravdani razlozi za sumnju da se pranje novca ili financiranje terorizma obavlja ili da je obavljeno ili da je bilo pokušaja odnosno ako za to postoji povećani rizik u vezi s tom institucijom.”;
stavci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:
u stavku 12. dodaje se sljedeća točka:
„(f) dosljednoj primjeni ovlasti iz stavka 1. drugog podstavka.”;
članak 92. mijenja se kako slijedi:
stavak 1. briše se;
stavak 2. mijenja se kako slijedi:
uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
„Države članice osiguravaju da pri utvrđivanju i primjeni politika ukupnih primitaka, uključujući plaće i diskrecijske mirovinske pogodnosti, za kategorije osoblja čije profesionalne djelatnosti imaju znatan utjecaj na profil rizičnosti institucije, institucije poštuju sljedeće zahtjeve na način koji je primjeren njihovoj veličini, internoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti njihovih poslova:”;
umeće se sljedeća točka:
„(aa) politika primitaka rodno je neutralna politika primitaka;”;
dodaje se sljedeći stavak:
Za potrebe stavka 2. kategorije osoblja čije profesionalne djelatnosti imaju znatan utjecaj na profil rizičnosti institucije uključuju barem:
sve članove upravljačkog tijela i višeg rukovodstva;
članove osoblja s rukovodećim ovlastima nad kontrolnim funkcijama institucije i značajnim poslovnim jedinicama;
članove osoblja koji imaju pravo na znatne primitke iz prethodne financijske godine, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
primici tog člana osoblja iznose od 500 000 EUR ili više, te su jednaki ili veći od prosječnih primitaka dodijeljenih članovima upravljačkog tijela i višeg rukovodstva institucije iz točke (a);
član osoblja obavlja stručnu djelatnost u značajnoj poslovnoj jedinici i ta djelatnost ima znatan učinak na profil rizičnosti relevantne poslovne jedinice.”;
članak 94. mijenja se kako slijedi:
stavak 1. mijenja se kako slijedi:
točka l. podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:
„i. dionica ili, ovisno o pravnoj strukturi dotične institucije, istovjetnih vlasničkih udjela; ili instrumenata povezanih s dionicama ili, ovisno o pravnoj strukturi dotične institucije, istovjetnih negotovinskih instrumenata;”;
točka (m) zamjenjuje se sljedećim:
„(m) značajni dio, u svakom slučaju najmanje 40 % varijabilnog dijela primitaka odgađa se za razdoblje koje nije kraće od četiri do pet godina te se na odgovarajući način usklađuje s vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i djelatnostima dotičnog člana osoblja. Za članove upravljačkog tijela i višeg rukovodstva institucija koje su znatne zbog svoje veličine, interne organizacije te vrste, opsega i složenosti njihovih djelatnosti, razdoblje odgode ne bi trebalo biti manje od pet godina.
Dinamika primici koji se plaćaju u režimu odgode ne smije biti brža nego što bi to bio slučaj na proporcionalnoj osnovi. Ako je iznos varijabilnog dijela primitaka izrazito visok, odgađa se plaćanje najmanje 60 % iznosa. Trajanje odgode određuje se u skladu s poslovnim ciklusom, vrstom poslovanja, rizicima poslovanja i djelatnostima dotičnog člana osoblja;”;
stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 31. ožujka 2014.
Za potrebe utvrđivanja člana osoblja čije profesionalne djelatnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije, kako je navedeno u članku 92. stavku 3., EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju kriteriji za definiranje sljedećeg:
upravljačkih odgovornosti i kontrolnih funkcija;
značajnih poslovnih jedinica i znatnog utjecaja na profil rizičnosti relevantne poslovne jedinice i
drugih kategorija osoblja koje nisu izričito navedene u članku 92. stavku 3., čije profesionalne djelatnosti imaju usporediv utjecaj na profil rizičnosti institucije kao i kategorije osoblja koje su u njemu navedene.
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. prosinca 2019.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;
dodaju se sljedeći stavci:
Odstupajući od stavka 1., zahtjevi utvrđeni u tom stavku točkama (l) i (m) te u drugom podstavku točke (o) ne primjenjuju se na sljedeće:
instituciju koja nije velika institucija kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i čija vrijednost imovine, u prosjeku te na pojedinačnoj osnovi u skladu s ovom Direktivom i Uredbom (EU) br. 575/2013, iznosi 5 milijardi EUR ili manje u razdoblju od četiri godine koje neposredno prethodi tekućoj financijskoj godini;
člana osoblja čiji godišnji varijabilni primici ne premašuju 50 000 EUR i ne čine više od jedne trećine njegovih ukupnih godišnjih primitaka.
Odstupajući od stavka 3. točke (a), država članica može sniziti ili povisiti u njemu naveden prag, pod uvjetom da:
institucija u odnosu na koju se država članica koristi ovom odredbom nije velika institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 146. Uredbe (EU) br. 575/2013 i, ako je prag povišen:
institucija ispunjava kriterije navedene u članku 4. stavku 1. točki 145. podtočkama (c), (d) i (e) Uredbe (EU) br. 575/2013 i
prag ne prelazi 15 milijardi EUR;
primjereno je izmijeniti prag u skladu s ovim stavkom uzimajući u obzir vrstu i opseg institucije, složenost njezinih poslova, njezinu internu organizaciju ili, ako je primjenjivo, obilježja grupe kojoj pripada.
članak 97. mijenja se kako slijedi:
u stavku 1. briše se točka (b);
u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:
„Pri provođenju provjere i ocjene iz stavka 1. ovog članka nadležna tijela primjenjuju načelo proporcionalnosti u skladu s kriterijima objavljenima na temelju članka 143. stavka 1. točke (c).”;
umeće se sljedeći stavak:
Ako nadležna tijela upotrebljavaju prilagođene metodologije na temelju ovog stavka, o tome obavješćuju EBA-u. EBA prati nadzorne prakse i izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, kojima se određuje kako se slični profili rizičnosti procjenjuju za potrebe ovog stavka te da bi se zajamčila dosljedna i proporcionalna primjena metodologija diljem Unije koje su prilagođene sličnim institucijama.”;
dodaje se sljedeći stavak:
članak 98. mijenja se kako slijedi:
u stavku 1. briše se točka (j);
stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
Nadzorne ovlasti izvršavaju se barem u sljedećim slučajevima:
u slučaju da se ekonomska vrijednost vlasničkog kapitala institucije kako se navodi u članku 84. stavku 1. smanjila za više od 15 % njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope;
u slučaju da se neto kamatni prihod institucije kako je naveden u članku 84. stavku 1. znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope.
Neovisno o drugom podstavku, nadležna tijela nisu obvezna izvršavati nadzorne ovlasti ako, na temelju provjere i ocjene iz ovoga stavka, smatraju da institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i da institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
Za potrebe ovog stavka pojam „nadzorne ovlasti” znači ovlasti iz članka 104. stavka 1. ili ovlast određivanja pretpostavki modela i parametara, koje nisu pretpostavke koje je utvrdila EBA na temelju ovog članka stavka 5.a točke (b), koje institucije trebaju uzeti u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti vlasničkoga kapitala na temelju članka 84. stavka 1.”;
umeće se sljedeći stavak:
EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi za potrebe stavka 5. utvrdila sljedeće:
šest nadzornih scenarija šoka kako se navode u stavku 5. drugom podstavku točki (a) i dva nadzorna scenarija šoka kako se navode u stavku 5. drugom podstavku točki (b) koje treba primjenjivati na kamatne stope za svaku valutu;
s obzirom na međunarodno dogovorene bonitetne standarde, zajedničke pretpostavke modela i parametara, osim bihevioralnih pretpostavki, koje institucije odražavaju u svojim izračunima ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala iz stavka 5. drugog podstavka točke (a), koje su ograničene na sljedeće:
postupanje s vlastitim vlasničkim kapitalom institucije;
uključivanje, sastav i diskontiranje novčanih tokova osjetljivih na kamatne stope, koje proizlaze iz imovine, obveza i izvanbilančnih stavki institucije, uključujući postupanje s komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže;
upotrebu dinamičnih ili statičnih modela bilance i postupanje s amortiziranim pozicijama i pozicijama koje dospijevaju, koje iz toga proizlazi.
s obzirom na međunarodno dogovorene standarde, zajedničke pretpostavke modela i parametara, osim bihevioralnih pretpostavki, koje institucije odražavaju u svojim izračunima neto kamatnog prihoda iz stavka 5. drugog podstavka točke (b), koje su ograničene na sljedeće:
uključivanje i sastav novčanih tokova osjetljivih na kamatne stope, koje proizlaze iz imovine, obveza i izvanbilančnih stavki institucije, uključujući postupanje s komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže;
upotrebu dinamičnih ili statičnih modela bilance i postupanje s amortiziranim pozicijama i pozicijama koje dospijevaju, koje iz toga proizlazi;
razdoblje u kojem se mjeri budući neto kamatni prihod;
što se podrazumijeva kao „znatno smanjenje” iz stavka 5. drugog podstavka točke (b).
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;
dodaje se sljedeći stavak:
Za potrebe prvog podstavka procjena EBA-e obuhvaća barem sljedeće:
izradu ujednačene definicije ESG rizika, uključujući fizičke rizike i rizike tranzicije; potonje se odnosi na rizike u vezi s amortizacijom imovine zbog regulatornih promjena;
izradu odgovarajućih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija za procjenu učinka ESG rizika na financijsku stabilnost institucija u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju; ti kriteriji uključuju postupke testiranja otpornosti na stres i analize scenarija radi procjene učinka ESG rizika u okviru scenarija s različitim stupnjevima težine;
sustave, procese, mehanizme i strategije koje institucije trebaju provesti kako bi utvrdile i procijenile ESG rizike te upravljale njima;
analitičke metode i alate za procjenu učinka ESG rizika na kreditiranje i aktivnosti institucija u pogledu financijskog posredovanja.
EBA o svojim nalazima podnosi izvješće Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću do 28. lipnja 2021.
Na temelju ishoda njezina izvješća EBA može, ako je primjereno, izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u vezi s ujednačenim uključivanjem ESG rizika u postupak nadzorne provjere i ocjene koji provode nadležna tijela.”;
u članku 99. stavku 2. briše se točka (b);
članak 103. briše se;
članak 104. mijenja se kako slijedi:
stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:
Za potrebe članka 97., članka 98. stavaka 4. i 5., članka 101. stavka 4. i članka 102. ove Direktive te primjene Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela imaju barem ovlasti:
zahtijevati od institucija da imaju dodatni regulatorni kapital koji premašuje zahtjeve određene u Uredbi (EU) br. 575/2013, prema uvjetima iz članka 104.a ove Direktive;
zahtijevati jačanje sustava, procesa, mehanizama i strategija provedenih u skladu s člancima 73. i 74.;
zahtijevati da institucije podnesu plan za ponovno osiguravanje usklađenosti s nadzornim zahtjevima na temelju ove Direktive i Uredbe (EU) br. 575/2013 te odrediti rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana u pogledu opsega i roka;
zahtijevati od institucija primjenu posebne politike rezerviranja ili tretmana imovine u pogledu kapitalnih zahtjeva;
ograničiti poslove, poslovanje ili mrežu institucija ili zahtijevati napuštanje djelatnosti koje predstavljaju pretjerane rizike za stabilnost institucije;
zahtijevati smanjenje rizika koji proizlaze iz djelatnosti, proizvoda i sustava institucija, uključujući eksternalizirane djelatnosti;
zahtijevati da institucije ograniče varijabilne primitke na postotak neto prihoda kada ti primici nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove;
zahtijevati od institucija da upotrijebe neto dobit za jačanje regulatornog kapitala;
ograničavati ili zabraniti institucijama plaćanje raspodjela ili kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ne predstavlja nastanak statusa neispunjavanja obveza institucije;
određivati dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve, uključujući izvješćivanje o regulatornom kapitalu, likvidnosti i financijskoj poluzi;
određivati posebne zahtjeve za likvidnost, kao i ročnih neusklađenosti između imovine i obveza;
zahtijevati dodatne objave.
Za potrebe članaka od 97. do 102. smatra se da su zahtjevi za dodatnim informacijama koje se mogu zahtijevati od institucija dvostruki, ako su radi o istim ili u bitnim aspektima istim informacijama koje su na neki drugi način već dostavljene nadležnom tijelu ili ih nadležno tijelo samo može proizvesti.
Nadležno tijelo ne zahtijeva od institucije da dostavi dodatne informacije ako je informacije prethodno primilo u drugačijem formatu ili na drugačijoj razini detalja i ako se tim drugačijim formatom ili razinom detalja nadležno tijelo ne sprečava da pripremi jednako kvalitetne i pouzdane informacije kakve bi bile informacije pripremljene na temelju dodatnih informacija koje bi inače bile dostavljene.”;
stavak 3. briše se;
umeću se sljedeći članci:
„Članak 104.a
Dodatni kapitalni zahtjev
Nadležna tijela određuju dodatni kapitalni zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) ako na temelju provjera u skladu s člancima 97. i 101. utvrde da se na pojedinačnu instituciju odnosi bilo koja sljedeća situacija:
institucija je izložena rizicima ili elementima rizika koji nisu pokriveni ili nisu dostatno pokriveni, kako je utvrđeno u stavku 2. ovog članka, kapitalnim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća ( *7 );
institucija ne ispunjava zahtjeve navedene u člancima 73. i 74. ove Direktive ili u članku 393. Uredbe (EU) br. 575/2013 te nije vjerojatno da bi druge nadzorne mjere bile dostatne za pravodobno osiguravanje ispunjavanja tih zahtjeva;
smatra se da prilagodbe iz članka 98. stavka 4. nisu dostatne da bi instituciji omogućile da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika, a da pritom ne pretrpi značajne gubitke u uobičajenim tržišnim uvjetima;
ocjena provedena u skladu s člankom 101. stavkom 4. pokaže da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odobrenog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnih kapitalnih zahtjeva;
institucija u više navrata ne uspijeva uspostaviti ili održati odgovarajuću razinu dodatnog regulatornog kapitala za pokriće smjernica priopćenih u skladu s člankom 104.b stavkom 3.;
druge situacije specifične za pojedinu instituciju za koje nadležno tijelo smatra da predstavljaju znatnu zabrinutost u vezi s nadzorom.
Nadležna tijela određuju dodatni kapitalni zahtjev iz članka 104. stavka 1. točke (a) samo kako bi se pokrili rizici koji su nastali kod pojedinačnih institucija zbog njihovog poslovanja, uključujući rizike kojima se odražava učinak određenih gospodarskih i tržišnih kretanja na profil rizičnosti pojedinačne institucije.
Za potrebe prvog podstavka nadležna tijela procjenjuju, uzimajući u obzir profil rizičnosti svake pojedinačne institucije, rizike kojima je institucija izložena, uključujući:
rizike specifične za pojedinu instituciju ili elemente takvih rizika koji su izričito isključeni iz kapitalnih zahtjeva navedenih u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 ili se ne rješavaju izričito tim kapitalnim zahtjevima;
rizike specifične za pojedinu instituciju ili elemente takvih rizika koji će vjerojatno biti podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
U mjeri u kojoj rizici ili elementi rizika podliježu prijelaznim aranžmanima ili odredbama o nastavku priznavanja utvrđenima u ovoj Direktivi ili u Uredbi (EU) br. 575/2013 oni se ne smatraju rizicima ili elementima takvih rizika koji su vjerojatno podcijenjeni unatoč usklađenosti s primjenjivim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
Za potrebe prvog podstavka kapitalom koji se smatra adekvatnim pokrivaju se svi rizici ili elementi rizika koji su utvrđeni kao značajni na temelju procjene iz drugog podstavka ovog članka te nisu pokriveni ili nisu dostatno pokriveni kapitalnim zahtjevima navedenima u dijelu trećem, četvrtom i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013 i u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402.
Kamatni rizik koji proizlazi iz knjige pozicija kojima se ne trguje može se smatrati značajnim barem u slučajevima iz članka 98. stavka 5. osim ako nadležna tijela pri provjeri i ocjeni zaključe da institucija adekvatno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje te da institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.
Ako se zahtijeva dodatni regulatorni kapital radi rješavanja rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, nadležna tijela određuju razinu dodatnog regulatornog kapitala, koji se zahtijeva na temelju stavka 1. točke (a) ovog članka, kao razliku između kapitala koji se smatra adekvatnim na temelju stavka 2. ovog članka i relevantnih kapitalnih zahtjeva navedenih u dijelu trećem i sedmom Uredbe (EU) br. 575/2013.
Institucija dodatni kapitalni zahtjev koji je odredilo nadležno tijelo na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) radi rješavanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge ispunjava regulatornim kapitalom koji zadovoljava sljedeće uvjete:
najmanje tri četvrtine dodatnog kapitalnog zahtjeva ispunjava se osnovnim kapitalom;
najmanje tri četvrtine osnovnog kapitala iz točke (a) sastoji se od redovnog osnovnog kapitala.
Institucija dodatni kapitalni zahtjev koji je odredilo nadležno tijelo na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) radi rješavanja rizika prekomjerne financijske poluge ispunjava osnovnim kapitalom.
Odstupajući od prvog i drugog podstavka, nadležno tijelo može zahtijevati od institucije da ispuni svoj dodatni kapitalni zahtjev s pomoću većeg udjela osnovnog kapitala ili redovnog osnovnog kapitala, ako je to potrebno i uzimajući u obzir posebne okolnosti u kojima se institucija nalazi.
Regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, koji su odredila nadležna tijela radi rješavanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava se za ispunjavanje bilo čega od sljedećeg:
kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;
zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj;
smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 104.b stavka 3. ove Direktive, ako se tim smjernicama rješavaju rizici koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge.
Regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive, koji su utvrdila nadležna tijela radi rješavanja rizika prekomjerne financijske poluge, koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, ne upotrebljava se za ispunjavanje bilo čega od sljedećeg:
kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013;
zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013;
smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 104.b stavka 3. ove Direktive, ako se tim smjernicama rješavaju rizici prekomjerne financijske poluge.
Članak 104.b
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu
Na temelju tih provjera nadležna tijela za svaku instituciju određuju ukupnu razinu regulatornog kapitala koju smatraju prikladnom.
Smjernice o dodatnom regulatornom kapitalu jesu regulatorni kapital koji premašuje relevantan iznos regulatornog kapitala koji se zahtijeva na temelju dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, poglavlja 2. Uredbe (EU) 2017/2402, članka 104. stavka 1. točke (a) i članka 128. točke 6. ove Direktive ili na temelju članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013, kako je relevantno, te koji je potreban za postizanje ukupne razine regulatornog kapitala za koju nadležna tijela smatraju da je prikladna na temelju stavka 2. ovog članka.
Regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu priopćenih u skladu sa stavkom 3. ovog članka za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge, ne upotrebljava se za ispunjavanje bilo čega od sljedećeg:
kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013;
zahtjeva utvrđenog u članku 104.a ove Direktive, koji su odredila nadležna tijela za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge i zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.
Regulatorni kapital, koji se upotrebljava za ispunjavanje smjernica o dodatnom regulatornom kapitalu priopćenih u skladu sa stavkom 3. ovog članka radi rješavanja rizik prekomjerne financijske poluge, ne smije se upotrijebiti za ispunjavanje kapitalnog zahtjeva navedenog u članku 92. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjeva utvrđenog u članku 104.a ove Direktive koji su odredila nadležna tijela radi rješavanja rizika prekomjerne financijske poluge i zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge iz članka 92. stavka 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013.
Članak 104.c.
Suradnja sa sanacijskim tijelima
Nadležna tijela obavješćuju relevantna sanacijska tijela o dodatnom kapitalnom zahtjevu koji je određen institucijama na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) i o bilo kakvim smjernicama o dodatnom regulatornom kapitalu priopćenima institucijama u skladu s člankom 104.b stavkom 3.
u članku 105. briše se točka (d).
u članku 108. briše se stavak 3.
članak 109. mijenja se kako slijedi:
stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:
dodaju se sljedeći stavci:
Zahtjevi u pogledu primitaka utvrđeni u člancima 92., 94. i 95. ne primjenjuju se na konsolidiranoj osnovi na bilo koja od sljedećih društava:
društva kćeri koja imaju poslovni nastan u Uniji ako podliježu posebnim zahtjevima u pogledu primitaka u skladu s ostalim pravnim aktima Unije;
društva kćeri koja imaju poslovni nastan u trećoj zemlji ako bi podlijegala posebnim zahtjevima u pogledu primitaka u skladu s ostalim pravnim aktima Unije da imaju poslovni nastan u Uniji.
Odstupajući od stavka 4. ovog članka i kako bi se izbjeglo zaobilaženje pravila navedenih u člancima 92., 94. i 95., države članice osiguravaju da se zahtjevi utvrđeni u člancima 92., 94. i 95. primjenjuju na pojedinačnoj osnovi na članove osoblja društava kćeri koji ne podliježu ovoj Direktivi, ako:
društvo kći jest društvo za upravljanje imovinom ili društvo koje obavlja investicijske usluge i aktivnosti iz točaka 2., 3., 4., 6. i 7. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2014/65/EU; i
ti članovi osoblja zaduženi su za obavljanje profesionalnih aktivnosti koje neposredno materijalno utječu na profil rizičnosti ili poslovanje institucija unutar grupe.
članak 111. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 111.
Određivanje konsolidirajućeg nadzornog tijela
Ako je matično društvo matično investicijsko društvo u državi članici ili matično investicijsko društvo iz EU-a, pri čemu nijedno njegovo društvo kći nije kreditna institucija, nadzor na konsolidiranoj osnovi provodi nadležno tijelo koje na pojedinačnoj osnovi nadzire to matično investicijsko društvo u državi članici ili to matično investicijsko društvo iz EU-a.
Ako je matično društvo matično investicijsko društvo u državi članici ili matično investicijsko društvo iz EU-a, pri čemu je najmanje jedno njegovo društvo kći kreditna institucija, nadzor na konsolidiranoj osnovi provodi nadležno tijelo kreditne institucije, ili ako postoji više kreditnih institucija, kreditne institucije s najvećom ukupnom bilancom.
Ako dvije ili više institucija koje su dobile odobrenje za rad u Uniji imaju isti matični financijski holding u državi članici, isti matični mješoviti financijski holding u državi članici, isti matični financijski holding iz EU-a ili isti matični mješoviti financijski holding iz EU-a, nadzor na konsolidiranoj osnovi provodi:
nadležno tijelo kreditne institucije ako se u grupi nalazi samo jedna kreditna institucija;
nadležno tijelo kreditne institucije s najvećom ukupnom bilancom ako se u grupi nalazi više kreditnih institucija ili
nadležno tijelo investicijskog društva s najvećom ukupnom bilancom ako se u grupi ne nalazi nijedna kreditna institucija.
Odstupajući od stavka 3. točke (c), ako nadležno tijelo nadzire na pojedinačnoj osnovi više od jednog investicijskog društva unutar grupe, konsolidirajuće nadzorno tijelo jest nadležno tijelo koje nadzire na pojedinačnoj osnovi jedno ili više investicijskih društava unutar grupe s najvišom skupnom ukupnom bilancom.
članak 113. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 113.
Zajedničke odluke o bonitetnim zahtjevima specifične za pojedine institucije
Konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćerima matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a čine sve što je u njihovoj moći kako bi donijeli zajedničku odluku o sljedećem:
primjeni članaka 73. i 97. u svrhu određivanja adekvatnosti konsolidirane razine regulatornog kapitala koji drži grupa institucija s obzirom na njezin financijski položaj i profil rizičnosti, kao i zahtijevanu razinu regulatornog kapitala za primjenu članka 104. stavka 1. točke (a), na svaki subjekt iz grupe institucija, kao i na konsolidiranoj osnovi;
mjerama za rješavanje svih važnih pitanja i bitnih nalaza u vezi s nadzorom nad likvidnošću, uključujući i s adekvatnosti organizacije i postupanja s rizicima, kao što se to zahtijeva na temelju članka 86., te u vezi s potrebom za zahtjevima za likvidnost specifičnima za pojedine institucije u skladu s člankom 105.;
svim smjernicama o dodatnom regulatornom kapitalu iz članka 104.b stavka 3.
Zajedničke odluke iz stavka 1. donose se:
za potrebe ovog članka stavka 1. točke (a), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo drugim relevantnim nadležnim tijelima podnese izvješće koje sadrži procjenu rizika grupe institucija u skladu s člankom 104.a;
za potrebe ovog članka stavka 1. točke (b), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo podnese izvješće koje sadrži procjenu profila likvidnosnog rizika grupe institucija u skladu s člancima 86. i 105.;
za potrebe ovog članka stavka 1. točke (c), u roku od četiri mjeseca nakon što konsolidirajuće nadzorno tijelo podnese izvješće koje sadrži procjenu rizika grupe institucija u skladu s člankom 104.b.
U zajedničkim odlukama iz stavka 1. ovog članka s dužnom se pozornosti također razmatra procjena rizika društava kćeri, koju provode relevantna nadležna tijela u skladu s člancima 73., 97., 104.a i 104.b.
Zajedničke odluke iz stavka 1. točaka (a) i (b) navode se u dokumentima koji sadrže potpuno obrazloženje i koje konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavlja matičnoj instituciji iz EU-a. U slučaju neslaganja konsolidirajuće nadzorno tijelo, na zahtjev bilo kojeg drugog dotičnog nadležnog tijela, savjetuje se s EBA-om. Konsolidirajuće nadzorno tijelo može se savjetovati s EBA-om na vlastitu inicijativu.
Odluku o primjeni članaka 73., 86. i 97., članka 104. stavka 1. točke (a), članka 104.b i članka 105. ove Direktive donose relevantna nadležna tijela odgovorna za nadzor nad društvima kćerima matične kreditne institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi nakon pomnog razmatranja mišljenja i ograda koje je iskazalo konsolidirajuće nadzorno tijelo. Ako je na kraju bilo kojeg od razdoblja iz stavka 2. ovog članka bilo koje od dotičnih nadležnih tijela EBA-i uputilo predmet u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010, nadležna tijela odgađaju svoju odluku i čekaju odluku koju EBA donosi u skladu s člankom 19. stavkom 3. te uredbe te donose svoju odluku u skladu s odlukom EBA-e. Razdoblja iz stavka 2. ovog članka smatraju se razdobljem mirenja u smislu te uredbe. EBA donosi odluku u roku od jednog mjeseca od primitka upućivanja predmeta EBA-i. Predmet se ne upućuje EBA-i nakon isteka četveromjesečnog razdoblja ili nakon donošenja zajedničke odluke.
Odluke se navode u dokumentu koji sadrži potpuno obrazloženje te u kojem se uzimaju u obzir procjena rizika, mišljenja i ograde ostalih nadležnih tijela iskazane tijekom razdoblja iz stavka 2. Konsolidirajuće nadzorno tijelo dostavlja dokument svim dotičnim nadležnim tijelima i matičnoj instituciji iz EU-a.
U slučaju savjetovanja s EBA-om, sva nadležna tijela uzimaju u obzir njezin savjet i obrazlažu sva znatna odstupanja od njega.
Zajedničke odluke iz stavka 1. ovog članka i sve odluke donesene ako nije donesena zajednička odluka u skladu sa stavkom 3. ovog članka, ažuriraju se jednom godišnje ili, u iznimnim slučajevima, ako nadležno tijelo odgovorno za nadzor nad društvima kćerima matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a podnese pisani i u potpunosti obrazložen zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu da ažurira odluku o primjeni članka 104. stavka 1. točke (a) te članaka 104.b i 105. U tim iznimnim slučajevima ažuriranje se može provoditi na bilateralnoj osnovi između konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje je podnijelo zahtjev.
EBA te nacrte provedbenih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 1. srpnja 2014.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;
u članku 115. dodaje se sljedeći stavak:
članak 116. mijenja se kako slijedi:
umeće se sljedeći stavak:
u stavku 6. dodaje se sljedeći podstavak:
„U relevantnom kolegiju nadzornih tijela može sudjelovati nadležno tijelo u državi članici u kojoj se nalazi poslovni nastan financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 21.a.”;
u članku 117. dodaju se sljedeći stavci:
EBA može pomagati nadležnim tijelima u slučaju neslaganja povezanog s usklađivanjem nadzornih aktivnosti na temelju ovog članka na vlastitu inicijativu u skladu s člankom 19. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1093/2010.
u članku 119. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
u članku 120. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
u članku 125. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:
„Ako se na temelju članka 111. ove Direktive konsolidirajuće nadzorno tijelo grupe s matičnim mješovitim financijskim holdingom razlikuje od koordinatora utvrđenog u skladu s člankom 10. Direktive 2002/87/EZ, konsolidirajuće nadzorno tijelo i koordinator surađuju u svrhu primjene ove Direktive i Uredbe (EU) br. 575/2013 na konsolidiranoj osnovi. Kako bi se olakšala i uspostavila učinkovita suradnja, konsolidirajuće nadzorno tijelo i koordinator imaju pisane aranžmane o usklađivanju i suradnji.”;
u članku 128. iza prvog stavka umeću se sljedeći stavci:
„Institucije se redovnim osnovnim kapitalom, koji se održava za ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz prvog stavka točke 6. ovog članka, ne koriste za ispunjavanje nijednog od zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, dodatnih kapitalnih zahtjeva određenih na temelju članka 104.a ove Direktive radi rješavanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge ni smjernica priopćenih u skladu s člankom 104.b stavkom 3. ove Direktive radi rješavanja rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge.
Institucije se redovnim osnovnim kapitalom, koji se održava za ispunjavanje jednog od elemenata zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, ne koriste za ispunjavanje drugih primjenjivih elemenata zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj.
Institucije se redovnim osnovnim kapitalom, koji se održava za ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj iz ovog članka prvog stavka točke 6., ne koriste za ispunjavanje sastavnica koje se temelje na riziku u vezi sa zahtjevima utvrđenima u člancima 92.a i 92.b Uredbe (EU) br. 575/2013 i u člancima 45.c i 45.d Direktive 2014/59/EU.”;
članci 129. i 130. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 129.
Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za očuvanje kapitala
Odluka o primjeni izuzeća iz prvog podstavka u potpunosti je obrazložena te sadrži objašnjenje o tome zašto se tim izuzećem ne ugrožava stabilnost financijskog sustava države članice i točnu definiciju malih i srednjih investicijskih društava koja se trebaju izuzeti.
Države članice koje odluče primijeniti izuzeće iz prvog podstavka o tome obavješćuju ESRB. ESRB bez odgode prosljeđuje te obavijesti Komisiji, EBA-i te nadležnim i imenovanim tijelima dotičnih država članica.
Članak 130.
Zahtjev za održavanje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za pojedine institucije
Odluke o primjeni izuzeća iz prvog podstavka u potpunosti je obrazložena te sadrži objašnjenje o tome zašto se tim izuzećem ne ugrožava stabilnost financijskog sustava države članice i točnu definiciju malih i srednjih investicijskih društava koja se trebaju izuzeti.
Države članice koje odluče primijeniti izuzeće iz prvog podstavka o tome obavješćuju ESRB. ESRB bez odgode prosljeđuje te obavijesti Komisiji, EBA-i te nadležnim i imenovanim tijelima dotičnih država članica.
članak 131. mijenja se kako slijedi:
stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
GSV institucija jedna je od sljedećih:
grupa koju vodi matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a; ili
institucija koja nije društvo kći matične institucije iz EU-a, matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.
OSV institucije mogu biti institucija ili grupa koju vodi matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a, matična institucija u državi članici, matični financijski holding u državi članici ili matični mješoviti financijski holding u državi članici.”;
umeće se sljedeći stavak:
Dodatna metodologija za utvrđivanje GSV institucija temelji se na sljedećim kategorijama:
kategorijama iz stavka 2. točaka od (a) do (d) ovog članka;
prekograničnoj aktivnosti grupe, isključujući aktivnosti grupe u državama članicama sudionicama kako je navedeno u članku 4. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća ( *9 ).
Svakoj kategoriji dodjeljuje se jednak ponder i svaka od njih sastoji se od mjerljivih pokazatelja. Za kategorije iz ovog stavka prvog podstavka točke (a) pokazatelji su jednaki kao i pripadajući pokazatelji određeni na temelju stavka 2.
Dodatnom metodologijom za utvrđivanje izračunava se dodatna ukupna ocjena za svaki ocijenjeni subjekt iz stavka 1., na temelju koje nadležna ili imenovana tijela mogu poduzeti jednu od mjera iz stavka 10. točke (c).
u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om, do 1. siječnja 2015. izdaje smjernice, u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o kriterijima za određivanje uvjeta za primjenu ovog stavka u vezi s ocjenom OSV institucija. Tim se smjernicama uzimaju u obzir međunarodni okviri za domaće sistemski važne institucije te posebnosti na razini Unije i nacionalnoj razini.
EBA, nakon savjetovanja s ESRB-om, do 31. prosinca 2020. izvješćuje Komisiju o odgovarajućoj metodologiji za oblikovanje i kalibraciju stopa zaštitnog sloja za OSV institucije.”;
stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:
umeće se sljedeći stavak:
U roku od šest tjedana od primitka obavijesti iz stavka 7. ovog članka, ESRB dostavlja Komisiji mišljenje o primjerenosti zaštitnog sloja za OSV instituciju. EBA ujedno Komisiji može dostaviti svoje mišljenje o zaštitnom sloju u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
U roku od tri mjeseca nakon što ESRB Komisiji proslijedi obavijest iz stavka 7., Komisija, uzimajući u obzir ocjenu ESRB-a i EBA-e, ako je to relevantno, te ako smatra da zaštitni sloj za OSV institucije ne dovodi do nerazmjernih negativnih učinaka na cijeli financijski sustav drugih država članica ili njegove dijelove ili na financijski sustav Unije kao cjeline koji bi predstavljali ili prouzročili zapreku pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, donosi akt kojim ovlašćuje nadležno tijelo ili imenovano tijelo za donošenje predložene mjere.”;
u stavku 7. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:
Ne dovodeći u pitanje članak 133. i stavak 5. ovog članka, kada je OSV institucija društvo kći GSV institucije ili OSV institucije koja je ili institucija ili grupa koju vodi matična institucija iz EU-a i na koju se primjenjuje zaštitni sloj za OSV instituciju na konsolidiranoj osnovi, zaštitni sloj koji se primjenjuje na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi za OSV instituciju ne smije prelaziti manju od sljedećih vrijednosti:
zbroj veće od stopa zaštitnog sloja za GSV instituciju ili zaštitnog sloja za OSV instituciju koja se primjenjuje na grupu na konsolidiranoj osnovi i 1 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013; i
3 % ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili stope koju je Komisija odobrila za primjenu na grupu na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 5.a ovog članka.”;
stavci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:
Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 9. i upotrebljavajući potkategorije i granične vrijednosti iz stavka 9., nadležno tijelo ili imenovano tijelo može pri provedbi dobre nadzorne procjene:
prerasporediti GSV instituciju iz niže potkategorije u višu potkategoriju;
svrstati subjekt iz stavka 1. koji ima ukupni rezultat iz stavka 2. niži od granične vrijednosti najniže potkategorije u tu potkategoriju ili u višu potkategoriju, te ga na taj način odrediti kao GSV instituciju;
uzimajući u obzir jedinstveni sanacijski mehanizam, na temelju dodatnog ukupnog rezultata iz stavka 2.a, prerasporediti GSV instituciju iz više potkategorije u nižu potkategoriju.”;
stavak 11. briše se;
stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:
Nadležno tijelo ili imenovano tijelo jednom godišnje preispituje utvrđivanje GSV i OSV institucija i svrstavanje GSV institucija u potkategorije te o rezultatu obavješćuje dotičnu sistemski važnu instituciju i ESRB koji bez odgode rezultate prosljeđuje Komisiji i EBA-i. Nadležno tijelo ili imenovano tijelo javno objavljuju ažurirani popis utvrđenih sistemski važnih institucija i potkategoriju u koju je svrstana svaka utvrđena GSV institucija.”;
stavak 13. briše se;
stavci 14. i 15. zamjenjuju se sljedećim:
Ako bi zbroj stope zaštitnog sloja za sistemski rizik kako je izračunana za potrebe članka 133. stavka 10., 11. ili 12. i stope zaštitnog sloja za OSV instituciju ili stope zaštitnog sloja za GSV instituciju kojoj ta ista institucija podliježe bio viši od 5 %, primjenjuje se postupak naveden u stavku 5.a ovog članka.”;
stavci 16. i 17. brišu se;
stavak 18. zamjenjuje se sljedećim:
EBA podnosi Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. lipnja 2014.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.”;
članak 132. briše se;
članci 133. i 134. zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 133.
Zahtjev za održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik
Institucije izračunavaju zaštitni sloj za sistemski rizik kako slijedi:
pri čemu je:
BSR = zaštitni sloj za sistemski rizik;
rT = stopa zaštitnog sloja primjenjiva na ukupan iznos izloženosti riziku institucije;
ET = ukupni iznos izloženosti riziku institucije izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013;
i = indeks kojim se označuje podskupina izloženosti iz stavka 5.;
ri = stopa zaštitnog sloja primjenjiva na iznos izloženosti riziku podskupine izloženosti i; i
Ei = iznos izloženosti riziku institucije za podskupinu izloženosti i, koji je izračunan u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013
Zaštitni sloj za sistemski rizik može se primijeniti na:
sve izloženosti u državi članici koja određuje taj zaštitni sloj;
sljedeće sektorske izloženosti u državi članici koja određuje taj zaštitni sloj:
sve izloženosti prema klijentima na malo koji su fizičke osobe, a koje su osigurane stambenim nekretninama;
sve izloženosti prema pravnim osobama, koje su osigurane hipotekama na poslovnim nekretninama;
sve izloženosti prema pravnim osobama isključujući one određene u točki ii.;
sve izloženosti prema fizičkim osobama isključujući one određene u točki i.;
sve izloženosti u drugim državama članicama, podložno stavcima 12. i 15.;
sektorske izloženosti, kako su utvrđene u točki (b) ovog stavka, u drugim državama članicama samo kako bi se omogućilo priznavanje stope zaštitnog sloja koju je odredila druga država članica u skladu s člankom 134.;
izloženosti u trećim zemljama;
podskupine bilo koje od kategorija izloženosti utvrđenih u točki (b).
Kada se zahtijeva održavanje zaštitnog sloja za sistemski rizik, nadležno tijelo ili imenovano tijelo poštuje sljedeće:
zaštitni sloj za sistemski rizik ne dovodi do nerazmjernih negativnih utjecaja na cijeli financijski sustav drugih država članica ili njegove dijelove ili na financijski sustav Unije kao cjeline koji bi predstavljali ili prouzročili zapreku pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta;
nadležno tijelo ili imenovano tijelo treba preispitati zaštitni sloj za sistemski rizik najmanje svake druge godine;
zaštitni sloj za sistemski rizik ne smije se upotrebljavati za rješavanje rizika obuhvaćenih člancima 130. i 131.
Kada je institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, nadležno tijelo ili imenovano tijelo ujedno obavješćuje tijela te države članice.
Ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje na izloženosti u trećim zemljama, nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, ujedno obavješćuje ESRB. ESRB bez odgode prosljeđuje tu obavijest nadzornim tijelima tih trećih zemalja.
U tim se obavijestima podrobno navode:
makrobonitetni ili sistemski rizici u državi članici;
razlozi zbog kojih veličina makrobonitetnih ili sistemskih rizika ugrožava stabilnost financijskog sustava na nacionalnoj razini čime se opravdava stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik;
obrazloženje razloga zbog kojih se smatra da će zaštitni sloj za sistemski rizik vjerojatno biti učinkovit i razmjeran za ublažavanje rizika;
ocjena vjerojatnog pozitivnog ili negativnog učinka zaštitnog sloja za sistemski rizik na unutarnje tržište, na temelju informacija koje su dostupne državi članici;
stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koje nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, namjeravaju odrediti, izloženosti na koje se primjenjuju takve stope te institucije koje podliježu takvim stopama;
ako se stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuje na sve izloženosti, obrazloženje razloga zbog kojih tijelo smatra da se zaštitnim slojem za sistemski rizik ne udvostručuje funkcioniranje zaštitnog sloja za OSV instituciju predviđenog člankom 131.
Ako odluka o određivanju stope zaštitnog sloja za sistemski rizik dovede do smanjenja u odnosu na prethodno određenu stopu zaštitnog sloja ili ne izazove nikakvu promjenu, nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, udovoljava samo ovom stavku.
Za potrebe ovog stavka, priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik koju je odredila druga država članica u skladu s člankom 134. ne uračunava se u prag od 3 %.
Ako je mišljenje Komisije negativno, nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, države članice koja određuje taj zaštitni sloj za sistemski rizik udovoljava tom mišljenju ili navodi razloge za nepoštovanje tog mišljenja.
Ako je institucija na koju se primjenjuje jedna ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik društvo kći čije matično društvo ima poslovni nastan u drugoj državi članici, nadležno tijelo ili imenovano tijelo, u obavijesti podnesenoj u skladu sa stavkom 9., zahtijeva preporuku Komisije i ESRB-a.
Komisija i ESRB međusobno si dostavljaju svoje preporuke u roku od šest tjedana od primitka obavijesti.
Ako se tijela društva kćeri i matičnog društva ne slažu o stopi ili stopama zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjivima na tu instituciju te u slučaju negativne preporuke Komisije i ESRB-a, nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, mogu predmet uputiti EBA-i i zahtijevati njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Odluka o određivanju stope ili stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik za te izloženosti suspendira se dok EBA ne donese odluku.
U roku od šest tjedana od primitka obavijesti iz stavka 9. ovog članka, ESRB dostavlja Komisiji mišljenje o primjerenosti zaštitnog sloja za sistemski rizik. EBA može ujedno dostaviti Komisiji svoje mišljenje o tome zaštitnom sloju za sistemski rizik u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
U roku od tri mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 9., Komisija, uzimajući u obzir ocjenu ESRB-a i EBA-e, ako je to relevantno, te ako smatra da stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik ne dovode do nerazmjernih negativnih utjecaja na cijeli financijski sustav drugih država članica ili njegove dijelove ili na financijski sustav Unije kao cjeline koji bi predstavljali ili prouzročili zapreku pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, donosi akt kojim ovlašćuje nadležno tijelo ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, za donošenje predložene mjere.
Svako nadležno tijelo, ili imenovano tijelo, kako je primjenjivo, najavljuje određivanje ili ponovno određivanje jedne ili više stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik objavom na odgovarajućim internetskim stranicama. Ta objava obuhvaća barem sljedeće informacije:
stopu ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik;
institucije na koje se zaštitni sloj za sistemski rizik primjenjuje;
izloženosti na koje se stopa ili stope zaštitnog sloja za sistemski rizik primjenjuju;
obrazloženje za određivanje ili ponovno određivanje stope ili stopa zaštitnog sloja za sistemski rizik;
datum od kojega institucije primjenjuju određivanje ili ponovno određivanje zaštitnog sloja za sistemski rizik i
nazive zemalja, ako su izloženosti u tim zemljama priznate u zaštitnom sloju za sistemski rizik.
Ako bi objava informacija iz točke (d) prvog podstavka mogla ugroziti stabilnost financijskog sustava, te informacije ne uključuju se u objavu.
Ako primjena ograničenja raspodjela dovede do nezadovoljavajućeg poboljšanja u redovnom osnovnom kapitalu institucije s obzirom na relevantan sistemski rizik, nadležna tijela mogu poduzeti dodatne mjere u skladu s člankom 64.
Članak 134.
Priznavanje stope zaštitnog sloja za sistemski rizik
članak 136. mijenja se kako slijedi:
u stavku 3. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:
Svako imenovano tijelo na svojim internetskim stranicama na tromjesečnoj osnovi objavljuje barem sljedeće informacije:
primjenjivu stopu protucikličkog zaštitnog sloja;
relevantni omjer kredita i BDP-a te odstupanje tog omjera od dugoročnog trenda;
smjernicu za zaštitni sloj izračunanu u skladu sa stavkom 2.;
obrazloženje za tu stopu zaštitnog sloja;
ako je stopa zaštitnog sloja povećana, datum od kojeg institucije primjenjuju tu povećanu stopu zaštitnog sloja za potrebe izračuna protucikličkog zaštitnog sloja kapitala specifičnog za pojedinu instituciju;
ako datum naveden u točki (e) nastupa prije isteka razdoblja od 12 mjeseci nakon datuma objave na temelju ovog stavka, pozivanje na izvanredne okolnosti koje opravdavaju taj kraći rok za primjenu;
ako je stopa zaštitnog sloja smanjena, okvirno razdoblje tijekom kojega se ne očekuje povećanje stope zaštitnog sloja kapitala, zajedno s obrazloženjem za to razdoblje.
Imenovana tijela poduzimaju sve razumne mjere za vremensku usklađenost te objave.
Imenovana tijela obavješćuju ESRB o svakoj promjeni stope protucikličkog zaštitnog sloja i o zahtijevanim informacijama navedenima u točkama od (a) do (g) prvog podstavka. ESRB na svojim internetskim stranicama objavljuje sve tako priopćene stope zaštitnog sloja kapitala i povezane informacije.”;
u članku 141. stavci od 1. do 6. zamjenjuju se sljedećim:
Ako se primjenjuje prvi podstavak, institucija ne poduzima ni jednu od sljedećih aktivnosti prije nego što izračuna MDA:
raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom;
stvaranje obveze isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatu varijabilnog primitka ako je obveza plaćanja nastala u trenutku kada institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj; ili
izvršenje plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
Zbroj koji se množi u skladu sa stavkom 4. sastoji se od:
bilo koje dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine, koja nije uključena u redovni osnovni kapital na temelju članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je umanjena za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje koje je posljedica aktivnosti iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točaka (a), (b) ili (c);
uvećano za
bilo koje dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital na temelju članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je umanjena za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje koje je posljedica aktivnosti iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točaka (a), (b) ili (c);
umanjeno za
iznose koji bi se plaćali u obliku poreza ako bi se stavke iz točaka (a) i (b) ovog stavka zadržale.
Faktor se određuje na sljedeći način:
ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje bilo kojeg od kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge određenog u članku 104. stavku 1. točki (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. te uredbe spada u prvi (odnosno najniži) kvartil zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0;
ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje bilo kojeg od kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge određenog u članku 104. stavku 1. točki (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. te uredbe spada u drugi kvartil zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,2;
ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge određenog u članku 104. stavku 1. točki (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. te uredbe spada u treći kvartil zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,4;
ako redovni osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge određenog u članku 104. stavku 1. točki (a) ove Direktive, iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanog u skladu s člankom 92. stavkom 3. te uredbe spada u četvrti (odnosno najviši) kvartil zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, faktor iznosi 0,6;
Donje i gornje granice svakog kvartila distribucije zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj izračunavaju se na sljedeći način:
pri čemu je:
Qn = redni broj odnosnog kvartila.”;
umeću se sljedeći članci:
„Članak 141.a
Neispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj
Smatra se da institucija ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj za potrebe članka 141., ako iznos i kvaliteta regulatornog kapitala kojima ta institucija raspolaže nisu dostatni za istodobno ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj i svakog od sljedećih zahtjeva:
iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 te dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive;
iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 te dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive;
iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te dodatnog kapitalnog zahtjeva za rješavanje rizika koji nisu rizik prekomjerne financijske poluge na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive.
Članak 141.b
Ograničenje raspodjela u slučaju neispunjavanja zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge
Ako se primjenjuje prvi podstavak, institucija ne poduzima ni jednu od sljedećih aktivnosti prije nego što izračuna L-MDA:
raspodjelu u vezi s redovnim osnovnim kapitalom;
stvaranje obveze isplate varijabilnog primitka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatu varijabilnog primitka ako je obveza plaćanja nastala u trenutku kada institucija nije ispunjavala zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge; ili
izvršenje plaćanja u vezi s instrumentima dodatnog osnovnog kapitala.
Zbroj koji se množi u skladu sa stavkom 4. sastoji se od:
bilo koje dobiti tekuće godine ostvarene tijekom poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital na temelju članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je umanjena za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje u vezi s aktivnostima iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točaka (a), (b) ili (c);
uvećano za
bilo koje dobiti tekuće godine ostvarene na kraju poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital na temelju članka 26. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 koja je umanjena za svaku raspodjelu dobiti ili svako plaćanje u vezi s aktivnostima iz ovog članka stavka 2. drugog podstavka točaka (a), (b) ili (c);
umanjeno za
iznose koji bi se plaćali u obliku poreza ako bi se stavke iz točaka (a) i (b) ovog stavka zadržale.
Faktor iz stavka 4. određuje se na sljedeći način:
ako osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva na temelju članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive pri rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, iskazan kao postotni udio mjere ukupne izloženosti izračunane u skladu s člankom 429. stavkom 4. te uredbe pripada u prvi (odnosno najniži) kvartil zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, faktor iznosi 0;
ako osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjevâ na temelju članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive pri rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, iskazan kao postotni udio mjere ukupne izloženosti izračunane u skladu s člankom 429. stavkom 4. te uredbe pripada u drugi kvartil zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, faktor iznosi 0,2;
ako osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjevâ na temelju članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive pri rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, iskazan kao postotni udio mjere ukupne izloženosti izračunane u skladu s člankom 429. stavkom 4. te uredbe pripada u treći kvartil zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, faktor iznosi 0,4;
ako osnovni kapital koji održava institucija, a koji se ne upotrebljava za ispunjavanje zahtjevâ na temelju članka 92. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 i na temelju članka 104. stavka 1. točke (a) ove Direktive pri rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013, iskazan kao postotni udio mjere ukupne izloženosti izračunane u skladu s člankom 429. stavkom 4. te uredbe pripada u četvrti (odnosno najviši) kvartil zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge, faktor iznosi 0,6.
Donje i gornje granice svakog kvartila zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge izračunavaju se na sljedeći način:
pri čemu je:
Qn = redni broj odnosnog kvartila.
Članak 141.c
Neispunjavanje zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge
Smatra se da institucija ne ispunjava zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge za potrebe članka 141.b ove Direktive ako nema osnovni kapital u iznosu potrebnom za istodobno ispunjavanje zahtjeva utvrđenog u članku 92. stavku 1.a Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva utvrđenog u članku 92. stavku 1. točke (d) te uredbe i članku 104. stavku 1. točki (a) ove Direktive pri rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge koji nije dostatno pokriven člankom 92. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.”;
u članku 142. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
u članku 143. stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:
„(c) opće kriterije i metodologije kojima se koriste pri provjeri i ocjeni iz članka 97., među ostalim kriterije za primjenu načela proporcionalnosti kako je navedeno u članku 97. stavku 4.;”;
članak 146. zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 146.
Provedbeni akti
U skladu s postupkom pregleda iz članka 147. stavka 2., izmjena iznosa inicijalnog kapitala, propisanog u članku 12. i glavi IV. kako bi se uzela u obzir kretanja u gospodarskom i monetarnom području donosi se provedbenim aktom.”;
nakon članka 159. umeće se sljedeće poglavlje:
„POGLAVLJE 1.a
Prijelazne odredbe o financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima
Članak 159.a
Prijelazne odredbe o odobravanju financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga
Matični financijski holdinzi i matični mješoviti financijski holdinzi koji već postoje 27. lipnja 2019. podnose zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 21.a do 28. lipnja 2021. Ako financijski holding ili mješoviti financijski holding ne podnese zahtjev za odobrenje do 28. lipnja 2021., poduzimaju se odgovarajuće mjere na temelju članka 21.a stavka 6.
Tijekom prijelaznog razdoblja iz prvog stavka ovog članka, nadležna tijela imaju sve potrebne nadzorne ovlasti koje su im dodijeljene ovom Direktivom u vezi s financijskim holdinzima ili mješovitim financijskim holdinzima koji podliježu odobrenju u skladu s člankom 21.a za potrebe konsolidiranog nadzora.”;
u članku 161. dodaje se sljedeći stavak:
Članak 2.
Prenošenje
Države članice do 28. prosinca 2020. donose i objavljuju mjere potrebne za usklađivanje s:
odredbama ove Direktive u mjeri u kojoj se one odnose na kreditne institucije;
člankom 1. stavcima 1. i 9. ove Direktive u pogledu članka 2. stavaka 5. i 6. te članka 21.b Direktive 2013/36/EU, u mjeri u kojoj se oni odnose na kreditne institucije i investicijska društva.”;
One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
One te mjere primjenjuju od 29. prosinca 2020. Međutim, odredbe potrebne za usklađivanje s izmjenama navedenima u članku 1. točki 21. i točki 29. podtočkama (a), (b) i (c) ove Direktive u pogledu članka 84. i članka 98. stavaka 5. i 5.a Direktive 2013/36/EU počinju se primjenjivati od 28. lipnja 2021., a odredbe potrebne za usklađivanje s izmjenama navedenima u članku 1. točkama 52. i 53.ove Direktive u pogledu članaka 141.b, 141.c i članka 142. stavka 1. Direktive 2013/36/EU počinju se primjenjivati od 1. siječnja 2022.
Države članice do 26. lipnja 2021. donose, objavljuju i primjenjuju mjere potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive u mjeri u kojoj se one odnose na investicijska društva, osim mjera iz prvog podstavka točke (b).
Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
( *1 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).”;
( *2 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).”;
( *3 ) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).
( *4 ) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).”;
( *5 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”;
( *6 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).”
( *7 ) Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.).”;
( *8 ) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).”;
( *9 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).”;