EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02018L2001-20240606
Directive (EU) 2018/2001 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2018 on the promotion of the use of energy from renewable sources (recast) (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02018L2001 — HR — 06.06.2024 — 003.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) ( L 328 21.12.2018, 82) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/759 оd 14. prosinca 2021. |
L 139 |
1 |
18.5.2022 |
|
|
DIREKTIVA (EU) 2023/2413 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. listopada 2023. |
L 2413 |
1 |
31.10.2023 |
|
|
DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2024/1405 оd 14. ožujka 2024. |
L 1405 |
1 |
17.5.2024 |
|
Koju je ispravio:
DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2018.
o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora
(preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet
Ovom Direktivom utvrđuje se zajednički okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Direktivom se postavlja obvezujući cilj Unije za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije Unije u 2030. Direktivom se propisuju i pravila o financijskoj potpori za električnu energije iz obnovljivih izvora, o vlastitoj potrošnji takve električne energije, o upotrebi energije iz obnovljivih izvora za sektore grijanja, hlađenja i prometa, o regionalnoj suradnji država članica, međusobno, i s trećim zemljama, o jamstva o podrijetlu, o administrativnim postupcima i informacijama i osposobljavanju. Direktivom se također utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se relevantne definicije iz Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).
Primjenjuju se i sljedeće definicije:
„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, osmotska energija, energija iz okoliša, energija plime i oseke, valova te druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;
„oblo drvo industrijske kvalitete” znači pilanski trupci, furnirski trupci, oblo ili cijepano celulozno drvo, kao i svo drugo oblo drvo koje je pogodno za industrijske svrhe, osim oblog drva čije ga značajke, kao što su vrsta, dimenzije, ravni rast i gustoća čvorova, čine neprikladnim za industrijsku uporabu kako su utvrdile i propisno obrazložile države članice u skladu s relevantnim uvjetima šuma i tržišnim uvjetima;
„energija iz okoliša” znači toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, ili u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi;
„geotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline ispod krute zemljine površine;
„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvodi isporučeni za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga, uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;
„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija;
„obveza povezana s obnovljivom energijom” znači program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom zelenih certifikata;
„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 2. točki 29. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
„MSP” znači mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano člankom 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 3 );
„otpadna toplina i hladnoća” znači neizbježna toplina ili hladnoća proizvedena kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila rasuta u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva;
„područje za brži razvoj obnovljivih izvora energije” znači određena lokacija ili područje na kopnu, moru ili na unutarnjim vodama koju odnosno koje je država članica odredila kao osobito pogodne za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;
„oprema za solarnu energiju” znači oprema koja pretvara energiju iz sunca u toplinsku ili električnu energiju, posebno solarna toplinska oprema i solarna fotonaponska oprema;
„obnova kapaciteta” znači obnavljanje elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamijene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta postrojenja;
„operator distribucijskog sustava” znači operator kako je definiran u članku 2. stavku 6. Direktive 2009/72/EZ i u članku 2. točki 6. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 );
„jamstvo o podrijetlu” znači elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora;
„preostala kombinacija izvora energije” znači ukupna godišnja kombinacija izvora energije za državu članicu, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu;
„potrošač vlastite obnovljive energije” znači krajnji korisnik koji djeluje u svojim prostorima smještenima unutar ograničenog područja ili, ako mu to dopuste države članice, u drugim prostorima, koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost;
„zona nadmetanja” znači zona nadmetanja kako je definirana u članku 2. točki 65. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 );
„inovativna tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora” znači tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kojom se barem na jedan način poboljšava usporediva najsuvremenija tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora ili kojom se omogućuje iskorištavanje tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora koja nije u potpunosti komercijalizirana ili uključuje jasan stupanj rizika;
„pametan sustav mjerenja” znači pametan sustav mjerenja kako je definiran u članku 2. točki 23. Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća ( 6 );
„mjesto za punjenje” znači mjesto za punjenje kako je definirano u članku 2. točki 48. Uredbe (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );
„sudionik na tržištu” znači sudionik na tržištu kako je definiran u članku 2. točki 25. Uredbe (EU) 2019/943;
„tržište električne energije” znači tržišta električne energije kako su definirana u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2019/944;
„baterija za kućnu uporabu” znači samostalna punjiva baterija nazivnog kapaciteta većeg od 2 kWh, koja je prikladna za ugradnju i uporabu u kućnom okruženju;
„baterija za električno vozilo” znači baterija za električno vozilo kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 );
„industrijska baterija” znači industrijska baterija kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 13. Uredbe (EU) 2023/1542;
„stanje starosti” znači stanje starosti kako je definirano u članku 3. stavku 1. točki 28. Uredbe (EU) 2023/1542;
„razina napunjenost” znači razina napunjenost kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 27. Uredbe (EU) 2023/1542;
„zadana vrijednost snage” znači dinamične informacije sadržane u sustavu upravljanja baterijom kojima se propisuju postavke električne snage pri kojima bi baterija trebala optimalno raditi tijekom postupka punjenja ili pražnjenja kako bi se optimiziralo njezino stanje starosti i operativno korištenje;
„pametno punjenje” znači postupak punjenja u kojem se intenzitet električne energije isporučene u bateriju dinamično prilagođava na temelju informacija primljenih elektroničkom komunikacijom;
„regulatorno tijelo” znači regulatorno tijelo kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2019/943;
„dvosmjerno punjenje” znači dvosmjerno punjenje kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1804;
„mjesto za punjenje male snage” znači mjesto za punjenje male snage kako je definirano u članku 2. točki 37. Uredbe (EU) 2023/1804;
„ugovor o kupnji energije iz obnovljivih izvora” znači ugovor na temelju kojeg je pravna ili fizička osoba pristala kupiti energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača, i koji obuhvaća, među ostalim, ugovore o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora i ugovore o kupnji energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje;
„potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički” znači skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajedničkiu skladu s točkom 14. koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu;
„zajednica obnovljive energije” znači pravni subjekt:
koji je, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljen na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisan i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je taj pravni subjekt vlasnik ili ih on razvija;
čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, MSP-i ili lokalna tijela, uključujući općine;
čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
„ ►C3 ugovor o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora ◄ ” znači ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije;
„uzajamno trgovanje (peer-to-peer)” energijom iz obnovljivih izvora znači prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta ili neizravno putem ovjerene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora. Pravom na uzajamno trgovanje ne dovode se u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori;
„industrija” znači poduzeća i proizvodi iz područja B, C i F te iz područja J odjeljka 63. statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti (NACE Rev. 2), kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 );
„neenergetska namjena” znači uporaba goriva kao sirovina u industrijskom procesu umjesto za proizvodnju energije;
„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;
„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;
„visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;
„energetski certifikat” znači energetski certifikat kako je definiran u članku 2. točki 12. Direktive 2010/31/EU;
„obnovljiva goriva” znači biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase i obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla;
„energetska učinkovitost na prvome mjestu” znači energetska učinkovitost na prvome mjestu kako je definirana u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999;
„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji;
„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla;
„poljoprivredna biomasa” znači biomasa proizvedena u poljoprivredi;
„šumska biomasa” znači biomasa proizvedena u šumarstvu;
„goriva iz biomase” znači plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase;
„bioplin” znači plinovita goriva proizvedena iz biomase;
„biološki otpad” znači biološki otpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ;
„područje nabave” znači geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase;
„obnova šume” znači ponovna uspostava šumske sastojine prirodnim ili umjetnim načinima nakon uklanjanja prethodne sastojine sječom ili zbog prirodnih uzroka, uključujući vatru i oluju;
„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase;
„biogorivo” znači tekuće biogorivo namijenjeno uporabi u prometu proizvedeno iz biomase;
„napredna biogoriva” znači biogoriva koja su proizvedena od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.;
„goriva iz recikliranog ugljika” znači tekuća i plinovita goriva proizvedena iz tekućih ili krutih tokova otpada neobnovljiva podrijetla koji nisu prikladni za oporabu materijala u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ ili plin iz obrade otpada i ispušni plin neobnovljiva podrijetla koji su proizvedeni kao neizbježni i nisu namjerna posljedica proizvodnog procesa u industrijskim postrojenjima;
„obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla” znači tekuća i plinovita goriva čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora koji nisu biomasa;
„biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta” znači biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase čije su sirovine proizvedene u okviru programa kojima se izbjegavaju učinci premještanja biogoriva, tekućih biogoriva i biogoriva iz biomase koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje putem poboljšanih poljoprivrednih praksi, kao i putem uzgoja kultura na područjima koja prethodno nisu upotrebljavana za uzgoj kultura i koja su proizvedena u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva, tekuća biogoriva biogoriva iz biomase navedenima u članku 29.;
„opskrbljivač gorivom” znači subjekt koji opskrbljuje tržište gorivom odgovoran za prolaz goriva kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, u slučaju električne energije, ili ako se ne plaća trošarina, ili ako je propisno utemeljeno, bilo koje drugo relevantno tijelo koje imenuje država članica;
„kulture bogate škrobom” znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica, bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza, gomolja i korjenastih kultura, poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama, te izdanaka korijenja, poput taroa i cocoyama;
„kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje” znači kulture bogate škrobom, šećerne kulture ili uljarice proizvedene na poljoprivrednom zemljištu kao glavne kulture, isključujući ostatke, otpad ili lignocelulozni materijal i međuusjevi, kao što su postrni usjevi i pokrovni usjevi, uz uvjet da uporaba takvih međuusjeva ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem;
„lignocelulozni materijal” znači materijal koji se sastoji od lignina, celuloze i hemiceluloze, poput biomase dobivene iz šuma, drvenih energetskih kultura i šumskih industrijskih ostataka i otpada;
„neprehrambeni celulozni materijali” znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od lignoceluloznog materijala; što uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka, travnate energetske kulture s malim udjelom škroba, poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske, pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva, kulture za ugar, industrijske ostatke, uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina, te materijal od biološkog otpada, kada se kulture za ugar i pokrovne usjeve smatraju kao privremeni, kratkoročno zasijani pašnjaci koji obuhvaćaju kombinaciju trave i mahunarki s malim udjelom škroba kako bi se dobila stočna hrana za stoku i poboljšala plodnost tla radi dobivanja većih prinosa ratarskih glavnih usjeva;
„ostatci” znači tvar koja nije konačni proizvod koji je neposredan cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;
„ostatci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva” znači ostatci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;
„plantažna šuma” znači plantažna šuma kako je definirana u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );
„osmotska energija” znači energija nastala zbog razlike u koncentraciji soli između dviju tekućina, kao što su slatka voda i slana voda;
„učinkovitost sustava” znači odabir energetski učinkovitih rješenja ako ona omogućuju i troškovno učinkovit proces dekarbonizacije, dodatnu fleksibilnost i učinkovitu uporabu resursa;
„postrojenje za skladištenje energije na istoj lokaciji” znači postrojenje za skladištenje energije kombinirano s postrojenjem za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te povezno na istu pristupnu točku mreže;
„solarno električno vozilo” znači motorno vozilo opremljeno pogonskim sustavom koje sadržava samo neperiferne električne uređaje kao pretvornik energije s električnim sustavom za pohranu energije s mogućnošću ponovnog punjenja, koji se može puniti eksterno, te opremljeno fotonaponskim pločama ugrađenima u vozilo;
„stvarna vrijednost” znači ušteda emisije stakleničkih plinova za neke ili za sve faze specifičnog proizvodnog procesa biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase izračunana u skladu s metodologijom iz dijela C Priloga V. ili dijela B Priloga VI.;
„tipična vrijednost” znači procjena emisija stakleničkih plinova i uštede emisija stakleničkih plinova za proces dobivanja određenog biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase, koja je reprezentativna za potrošnju Unije;
„zadana vrijednost” znači vrijednost koja proizlazi iz tipične vrijednosti primjenom prethodno utvrđenih faktora i koja se, pod okolnostima navedenim u ovoj Direktivi, može primjenjivati umjesto stvarne vrijednosti.
Članak 3.
Obvezujući opći cilj Unije za 2030.
Države članice zajednički nastoje povećati udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji 2030. na 45 %.
Države članice određuju okvirni cilj za inovativnu tehnologiju u području energije iz obnovljivih izvora od najmanje 5 % novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora do 2030.
Ako na temelju ocjene nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova dostavljenih u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2018/1999 Komisija zaključi da su nacionalni doprinosi država članica nedovoljni za skupno ostvarivanje obvezujućeg općeg cilja Unije, ona slijedi postupak utvrđen u člancima 9. i 31. te uredbe.
Države članice osmišljavaju programe potpore za energiju iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase tako da se izbjegava poticanje neodrživih procesa i narušavanje tržišnog natjecanja sa sektorima materijala, radi osiguravanja da se drvna biomasa upotrebljava u skladu sa svojom najvećom gospodarskom i okolišnom dodanom vrijednošću prema sljedećem redoslijedu prioriteta:
proizvodi na bazi drva;
produljenje trajanja proizvoda na bazi drva;
ponovna uporaba;
recikliranje;
bioenergija; i
zbrinjavanje.
Države članice mogu odstupiti od načela kaskadne uporabe biomase iz stavka 3. ako je to potrebno za osiguravanje sigurnosti opskrbe energijom. Države članice mogu također odstupiti od tog načela ako lokalna industrija u kvantitativnom ili tehničkom smislu nije u mogućnosti upotrebljavati šumsku biomasu za ostvarivanje gospodarske i okolišne dodane vrijednosti koja je veća od proizvodnje energije, za sirovine koje potječu iz:
potrebnih aktivnosti upravljanja šumama, usmjerenih na osiguravanje pretkomercijalne prorede ili provedenih u skladu s nacionalnim pravom o sprečavanju šumskih požara u visokorizičnim područjima;
sanitarne sječe nakon dokumentiranih prirodnih nepogoda; ili
sječe određenih drva čija svojstva nisu prikladna za lokalna postrojenja za preradu.
Države članice ne dodjeljuju izravnu financijsku potporu:
za uporabu pilanskih trupaca, furnirskih trupaca, oblog drva industrijske kvalitete, panjeva i korijenja za proizvodnju energije;
za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora spaljivanjem otpada osim ako su ispunjene obveze u pogledu odvojenog prikupljanja utvrđene u Direktivi 2008/98/EZ.
Ne dovodeći u pitanje stavak 3., države članice ne dodjeljuju novu potporu niti obnavljaju bilo koju potporu za proizvodnju električne energije iz šumske biomase u postrojenjima koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije osim ako takva električna energija ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:
proizvodi se u regiji utvrđenoj u teritorijalnom planu za pravednu tranziciju uspostavljenom u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća ( 11 ) zbog njezina oslanjanja na kruta fosilna goriva te ispunjava relevantne zahtjeve utvrđene u članku 29. stavku 11. ove Direktive;
proizvodi se uz primjenu hvatanja i skladištenja CO2 iz biomase i ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 29. stavku 11. drugom podstavku;
proizvodi se u najudaljenijoj regiji iz članka 349. UFEU-a tijekom ograničenog razdoblja i s ciljem postupnog smanjenja uporabe šumske biomase u najvećoj mogućoj mjeri, a da se pritom ne utječe na pristup sigurnoj i zaštićenoj energiji.
Komisija do 2027. objavljuje izvješće o učinku programâ potpore država članica za biomasu, među ostalim na bioraznolikost, klimu i okoliš, i moguće poremećaje na tržištu, te procjenjuje mogućnost daljnjih ograničenja u pogledu programâ potpore za šumsku biomasu.
Komisija podupire visoke ambicije država članica okvirom koji se sastoji od poboljšane upotrebe sredstava Unije, uključujući dodatna sredstva za olakšavanje pravedne tranzicije regija s visokim razinama ugljika prema povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora, posebice financijskih instrumenata, ponajprije u sljedeće svrhe:
smanjenja troškova kapitala za projekte energije iz obnovljivih izvora;
razvoja projekata i programâ za integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sustav, za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava, za održavanje stabilnosti mreže i za upravljanje zagušenjima mreže;
razvoja prijenosne i distribucijske mrežne infrastrukture, inteligentnih mreža, objekata za skladištenje i međupovezanost, radi postizanja cilja elektroenergetske međupovezanosti od 15 % do 2030., kako bi se u sustavu električne energije povećala tehnički izvediva i ekonomski prihvatljiva razina obnovljive energije;
jačanja regionalne suradnje država članica međusobno i s trećim zemljama putem zajedničkih projekata, zajedničkih programa potpore i otvaranja programa potpore za obnovljivu električnu energiju proizvođačima koji se nalaze u drugim državama članicama.
Članak 4.
Programi potpore za energiju iz obnovljivih izvora
U tu svrhu, a uzimajući u obzir neposredne programe zaštite cijena, potpora se daje u obliku tržišne premije, koja bi, među ostalim, mogla biti promjenjiva ili fiksna.
Države članice mogu izuzeti mala postrojenja i demonstracijske projekte iz ovog stavka, ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije o unutarnjem tržištu.
Države članice mogu od natječajnih postupaka izuzeti mala postrojenja i demonstracijske projekte.
Države članice mogu razmotriti uspostavu mehanizama za osiguravanje regionalne diversifikacije kod uporabe obnovljive električne energije, posebno s ciljem osiguravanja troškovno učinkovite integracije u sustav.
Države članice mogu ograničiti natječajni postupak na posebne tehnologije ako bi otvaranje programa potpore svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora dovelo do rezultata koji nije optimalan, uzimajući u obzir:
dugoročan potencijal određene tehnologije;
potrebu za postizanjem diversifikacije;
troškove integracije u mrežu;
ograničenja i stabilnosti mreže;
za biomasu, potrebu izbjegavanja distorzija tržištâ sirovina.
Ako se potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora dodjeljuje putem natječajnog postupka, kako bi osigurale visoku stopu realizacije projekata, države članice:
utvrđuju i objavljuju nediskriminirajuće i transparentne kriterije na temelju kojih se ispunjavaju uvjeti za natječajni postupak te utvrđuju jasne datume i pravila za provedbu projekta;
objavljuju informacije o prijašnjim natječajnim postupcima, uključujući stopu realizacije projekata.
Do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uspješnosti potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora pružene putem natječajnih postupaka u Uniji, analizirajući posebno sposobnost da se natječajnim postupcima:
postigne smanjenje troškova;
postigne tehnološki napredak;
postignu visoke stope realizacije;
osigura nediskriminirajuće sudjelovanje malih aktera i lokalnih vlasti, ako je primjenjivo;
ograniči učinak na okoliš;
osigura lokalna prihvaćenost;
osigura sigurnost opskrbe i integracija u mrežu.
Članak 5.
Otvaranje programa potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora
Pri otvaranju sudjelovanja u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora države članice mogu omogućiti da je potpora za indikativni udio kapaciteta obuhvaćenog novim potporama ili proračuna dodijeljenog za tu svrhu svake godine otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
Takvi indikativni udjeli mogu u svakoj godini iznositi najmanje 5 % u razdoblju od 2023. do 2026. te najmanje 10 % u razdoblju od 2027. do 2030. ili, u slučaju da su manji od tih vrijednosti, na razini međupovezanosti dotičnih država članica u bilo kojoj godini.
Radi stjecanja dodatnog iskustva u provedbi, države članice mogu organizirati jedan ili više pilot-programa u kojima je potpora otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
Članak 6.
Stabilnost financijske potpore
Članak 7.
Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora
Konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora u svakoj državi članici izračunava se kao zbroj:
konačne bruto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora;
konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja; i
konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa.
U pogledu prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), plin i električna energija iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jedanput za potrebe izračuna udjela konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora.
Energija proizvedena iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla uračunava se u sektoru u kojem se troši, to jest u sektoru električne energije, grijanja i hlađenja ili prometa.
Ne dovodeći u pitanje treći stavak, države članice mogu se posebnim sporazumom o suradnji dogovoriti da uračunaju sva ili dio obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla potrošenih u jednoj državi članici kao udio u konačnoj bruto potrošnji energije iz obnovljivih izvora u državi članici u kojoj su ta goriva proizvedena. Kako bi se pratilo jesu li ista obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla uračunana i u državi članici proizvodnje i u državi članici potrošnje te kako bi se zabilježio iznos koji je uračunan, države članice obavješćuju Komisiju o svakom takvom sporazumu o suradnji. Takav sporazum o suradnji uključuje količinu obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla koja se uračunava za svaku državu članicu i datum na koji će sporazum o suradnji postati operativan.
Podložno članku 29. stavku 1. drugom podstavku, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. stavaka od 2. do 7. i članka 29. stavka 10. ne uzimaju se u obzir.
U pogonima koji upotrebljavaju više vrsta goriva te koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
Električna energija proizvedena u hidroelektranama i vjetroelektranama uzima se u obzir u skladu s normalizacijskim pravilima navedenima u Prilogu II.
U pogonima koji upotrebljavaju više vrsta goriva koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore u obzir se uzima samo dio grijanja i hlađenja proizveden iz obnovljivih izvora. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
Energija iz okoliša i geotermalna energija koja se upotrebljava za grijanje i hlađenjem putem toplinskih crpki i sustavâ centraliziranog hlađenja uzima se u obzir za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (b) pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske crpke. Količina topline ili hladnoće koja se za potrebe ove Direktive smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VII. te se njome uzima u obzir upotreba energije u svim sektorima konačne potrošnje.
Toplinska energija koju proizvode pasivni energetski sustavi kod kojih se niža potrošnja energije postiže pasivno iskorištavanjem konstrukcije građevine ili topline proizvedene energijom iz neobnovljivih izvora ne uzima se u obzir za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (b).
Komisija do 31. prosinca 2021. donosi delegirane akte u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive utvrđenjem metodologije za izračun količine energije iz obnovljivih izvora upotrijebljene za hlađenje i centralizirano hlađenje te radi izmjene Priloga VII.
Ta metodologija uključuje minimalne faktore sezonske učinkovitosti za toplinske crpke koje djeluju u obratnom smjeru.
Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c) primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
Konačna potrošnja energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa izračunava se kao zbroj svih biogoriva, bioplina i obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla potrošenih u sektoru prometa. To obuhvaća obnovljiva goriva koja se isporučuju međunarodnim pomorskim spremnicima.
Pri izračunu konačne potrošnje energije u sektoru prometu upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je utvrđeno u Prilogu III. Pri utvrđivanju energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja nisu uključena u Prilog III. države članice upotrebljavaju odgovarajuće norme europskih organizacija za normizaciju (ESO) za utvrđivanje kalorijskih vrijednosti goriva. Ako u tu svrhu nije donesena norma ESO, države članice upotrebljavaju odgovarajuće norme Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).
Za potrebe prvog podstavka ovog članka, zbroj iz ovog članka stavka 1. prvog podstavka prilagođava se u skladu s člancima 8., 10., 12. i 13.
Pri izračunu konačne bruto potrošnje energije države članice za potrebe ocjene ispunjavanja ciljeva i pridržavanja okvirnih smjernica iz ove Direktive, smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne bruto potrošnje energije te države članice iznosi najviše 6,18 %. Za Cipar i Maltu smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne bruto potrošnje energije tih država članica iznosi najviše 4,12 %.
Države članice osiguravaju usklađenost statističkih podataka upotrijebljenih u izračunu tih sektorskih i ukupnih udjela i statističkih podataka koje dostavljaju Komisiji u skladu s tom Uredbom.
Članak 8.
Platforma Unije za obnovljivi razvoj i statistički prijenosi među državama članicama
Države članice mogu postići dogovor o statističkom prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu. Prenesena količina:
odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja obavlja prijenos za potrebe ove Direktive; i
dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja prihvaća prijenos za potrebe ove Direktive.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive uspostavom URDP-a i utvrđivanjem uvjeta zaključivanja prijenosa kako je navedeno u stavku 5. ovog članka.
Članak 9.
Zajednički projekti država članica
Do 31. prosinca 2025. svaka država članica postiže dogovor o uspostavi okvira za suradnju na zajedničkim projektima za proizvodnju obnovljive energije s jednom ili više drugih država članica, i to kako slijedi:
do 31. prosinca 2030. države članice nastoje postići dogovor o uspostavi najmanje dvaju zajedničkih projekata;
do 31. prosinca 2033. države članice s godišnjom potrošnjom električne energije većom od 100 TWh nastoje postići dogovor o uspostavi trećeg zajedničkog projekta.
Utvrđivanje zajedničkih projekata u području energije iz obnovljivih izvora na moru mora biti u skladu s potrebama utvrđenima u strateškim planovima razvoja integrirane odobalne mreže na visokoj razini za svaki morski bazen iz članka 14. stavka 2. Uredbe (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ) i u desetogodišnjem planu razvoja mreže na razini Unije iz članka 30. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) 2019/943, ali može nadilaziti te potrebe i može uključivati lokalna i regionalna tijela te privatna poduzeća.
Države članice rade na pravednoj raspodjeli troškova i koristi zajedničkih projekata. U tu svrhu države članice u odgovarajućem sporazumu o suradnji uzimaju u obzir sve relevantne troškove i koristi zajedničkih projekata.
Države članice obavješćuju Komisiju o sporazumima o suradnji, uključujući datum na koji se očekuje početak provedbe zajedničkih projekata. Smatra se da projekti koji se financiraju iz nacionalnih doprinosa u okviru mehanizma Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora uspostavljenog Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2020/1294 ( 13 ) ispunjavaju obveze navedene u prvom podstavku za uključene države članice.
Obavijest iz stavka 2. sadrži:
opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;
podatke o udjelu ili količini električne energije ili grijanja ili hlađenja proizvedenih u postrojenju koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice;
podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest; i
podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojem se električna energija ili grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora koju proizvede postrojenje smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice.
Članak 10.
Učinci zajedničkih projekata država članica
U roku od tri mjeseca nakon završetka svake godine, a u okviru razdoblja iz članka 9. stavka 3. točke (d), država članica koja je izdala obavijest u skladu s člankom 9. izdaje obavijest u kojoj navodi:
ukupnu količinu električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka 9.; i
količinu električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koju je tijekom godine proizvelo postrojenje, a koja se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice u skladu s uvjetima obavijesti.
Za potrebe ove Direktive količina električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora o kojoj je dostavljena obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom (b):
odbija se od količine električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja je izdala obavijest u skladu sa stavkom 1.; i
dodaje se količini električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja je dobila obavijest u skladu sa stavkom 2.
Članak 11.
Zajednički projekti država članica i trećih zemalja
Električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir za potrebe izračuna udjela obnovljive energije država članica samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:
električna energija upotrijebljena je u Uniji, što se smatra ispunjenim ako:
svi nadležni operatori prijenosnih sustava u zemlji podrijetla, zemlji odredišta ili, ako je to relevantno, svakoj trećoj zemlji provoza dodijeljenim kapacitetima međupovezivanja definitivno su predložili količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir;
nadležni operator prijenosnih sustava koji upravlja interkonekcijskim vodom na strani Unije u bilancu unese količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir; i
predloženi kapacitet i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u postrojenju iz točke (b) odnose se na isto razdoblje;
električnu energiju u okviru zajedničkog projekta iz stavka 1. proizvodi postrojenje koje je pušteno u pogon nakon 25. lipnja 2009. ili postrojenje s povećanim kapacitetom koje je obnovljeno nakon tog datuma;
za količinu električne energije proizvedene i izvezene nije primljena potpora iz programa potpore treće zemlje, osim potpore za ulaganje koja je dodijeljena postrojenju; i
električna energija proizvedena je u skladu s međunarodnim pravom u trećoj zemlji koja je potpisnica Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ili drugih međunarodnih konvencija odnosno ugovora o ljudskim pravima.
Za potrebe članka 7. stavka 4. države članice mogu od Komisije zatražiti da se uzme u obzir električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena i upotrijebljena u trećoj zemlji za polaganu i postupnu izgradnju interkonekcijskog voda između države članice i treće zemlje, ako su ispunjeni ovi uvjeti:
izgradnja interkonekcijskog voda započela je prije 31. prosinca 2026.;
interkonekcijski vod nije moguće pustiti u pogon do 31. prosinca 2030.;
interkonekcijski vod moguće je pustiti u pogon prije 31. prosinca 2032.;
nakon što se pusti u pogon, interkonekcijski vod se primjenjuje za izvoz električne energije iz obnovljivih izvora u Uniju u skladu sa stavkom 2.;
uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka (b) i (c) i koji će se koristiti interkonekcijskim vodom nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Uniju nakon što interkonekcijski vod bude pušten u pogon.
Obavijest iz stavka 4. sadržava:
opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;
podatke o udjelu ili količini električne energije koju je proizvelo postrojenje koje se smatra dijelom ukupnog udjela obnovljive energije države članice te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću, odgovarajuće financijske podatke;
podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio udjela obnovljive energije države članice; i
pisanu potvrdu kojom treća zemlja na čijemu će državnom području postrojenje biti pušteno u pogon prihvaća točke (b) i (c) te udio ili količinu električne energije proizvedene u postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati ta treća zemlja.
Članak 12.
Učinci zajedničkih projekata država članica i trećih zemalja
U roku od 12 mjeseci nakon završetka svake godine u okviru razdoblja navedenog u članku 11. stavku 5. točki (c) država članica obavjestiteljica izdaje obavijest u kojoj navodi:
ukupnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka 11.;
količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje, a koja se smatra dijelom udjela obnovljive energije u skladu s uvjetima obavijesti iz članka 11.; i
dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 11. stavka 2.
Članak 13.
Zajednički programi potpore
Ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz članka 5. dvije države članice ili više njih mogu dobrovoljno odlučiti udružiti svoje nacionalne programe potpore ili ih djelomično uskladiti. U tim slučajevima određena količina energije iz obnovljivih izvora proizvedena na državnom području jedne države članice sudionice može se smatrati dijelom udjela obnovljive energije druge države članice sudionice ako države članice o kojima je riječ:
obave statistički prijenos određenih količina energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu državu članicu u skladu s člankom 8.; ili
utvrde pravilo distribucije koje su države članice sudionice dogovorile i prema kojemu se količina energija iz obnovljivih izvora dodjeljuje tim državama članicama.
O pravilu distribucije iz prvog podstavka toče (b) obavješćuje se Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka prve godine u kojoj pravilo proizvodi učinke.
Članak 14.
Povećanje kapaciteta
Za potrebe članka 9. stavka 2. i članka 11. stavka 2. točke (b) smatra se da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno postrojenje koje je pušteno u pogon u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta.
Članak 15.
Administrativni postupci, propisi i pravilnici
Države članice posebno poduzimaju potrebne mjere da osiguraju:
pojednostavnjene i ubrzane administrativne postupke na odgovarajućoj administrativnoj razini i uspostavu predvidljivih vremenskih okvira za postupke iz prvog podstavka;
objektivnost, transparentnost i razmjernost propisa kojima se uređuje izdavanje odobrenja, certificiranje i izdavanje dozvola, te da ne diskriminiraju podnositelje zahtjeva i da u cijelosti uzimaju u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije;
transparentnost i ovisnost o troškovima administrativnih naknada koje plaćaju potrošači, planeri, arhitekti, građevinari te instalateri i opskrbljivači opreme i sustava; i
uspostavu pojednostavnjenih i manje opterećujućih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući putem postupka jednostavne obavijesti, za decentralizirane uređaje, te za proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora.
▼M2 —————
Države članice opisuju svoje politike i mjere kojima se promiče primjena ugovorâ o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999 te u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku podnesenima u skladu s člankom 17. te uredbe. U tim izvješćima o napretku države članice navode i podatke o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora koji se dokazuju ugovorima o kupnji energije iz obnovljivih izvora.
Nakon procjene iz prvog podstavka Komisija analizira prepreke dugoročnim ugovorima o kupnji energije iz obnovljivih izvora, a posebno prepreke uvođenju prekograničnih ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora, te izdaje smjernice o uklanjanju tih prepreka.
Članak 15.a
Uključivanje energije iz obnovljivih izvora u zgrade
Kako bi postigao okvirni udio energije iz obnovljivih izvora predviđen u stavku 1., države članice u svojim nacionalnim propisima i građevinskim propisima te, prema potrebi, u svojim programima potpore ili drugim sredstvima s istovjetnim učinkom zahtijevaju da se u novim zgradama i u postojećim zgradama na kojima se provodi veća rekonstrukcija ili obnova sustava grijanja upotrebljavaju minimalne razine energije iz obnovljivih izvora proizvedene na samoj lokaciji ili u njezinoj blizini kao i energije iz obnovljivih izvora iz mreže, u skladu s Direktivom 2010/31/EU ako je to ekonomski, tehnički i funkcionalno izvedivo. Države članice dopuštaju da se te minimalne razine ostvare, među ostalim, učinkovitim centraliziranim grijanjem i hlađenjem.
Kad je riječ o postojećim zgradama, prvi podstavak primjenjuje se na oružane snage samo u mjeri u kojoj njegova primjena nije u sukobu s prirodom i glavnim ciljem djelovanja oružanih snaga i izuzimajući materijal koji se upotrebljava isključivo u vojne svrhe.
Članak 15.b
Kartiranje područja potrebnih za nacionalne doprinose općem cilju Unije u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora za 2030.
Države članice osiguravaju da su takva područja, uključujući postojeća postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i mehanizme suradnje, razmjerna procijenjenim putanjama i ukupnom planiranom instaliranom kapacitetu tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora utvrđenima u njihovim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999.
U svrhu utvrđivanja područja iz stavka 1. države članice osobito uzimaju u obzir:
dostupnost energije iz obnovljivih izvora i potencijal različitih vrsta tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora na kopnenim područjima, podzemnim područjima, morskim područjima ili područjima unutarnjih voda;
predviđenu potražnju za energijom, uzimajući u obzir moguću fleksibilnost aktivnog upravljanja potrošnjom, očekivano povećanje učinkovitosti i integraciju energetskog sustava;
dostupnost relevantne energetske infrastrukture, uključujući mreže, skladišta i ostale alata koji omogućuju fleksibilnost ili potencijal za stvaranje ili nadogradnju takve mrežne infrastrukture i skladišta.
Članak 15.c
Područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije
Države članice do 21. veljače 2026. osiguravaju da nadležna tijela donesu jedan ili više planova kojima se, kao podskup područja iz članka 15.b stavka 1., određuju područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije za jednu ili više vrsta energije iz obnovljivih izvora. Države članice iz tih planova mogu isključiti postrojenja za izgaranje biomase i hidroelektrane. U tim planovima nadležna tijela:
određuju dovoljno homogena kopnena područja, područja unutarnjih voda i morska područja na kojima se ne očekuje da će proizvodnja određene vrste ili određenih vrsta energije iz obnovljivih izvora imati znatan učinak na okoliš s obzirom na posebnosti odabranog područja, pritom:
dajući prednost umjetnim i izgrađenim površinama, kao što su krovovi i pročelja zgrada, prometna infrastruktura i njezino neposredno okružje, parkirališta, poljoprivredna gospodarstva, odlagališta otpada, industrijska područja, rudnici, umjetne unutarnje vode, umjetna jezera ili akumulacije te, prema potrebi, mjesta za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, kao i degradirana zemljišta koja se ne mogu koristiti za poljoprivredu;
isključujući područja mreže Natura 2000 i područja koja su određena na temelju nacionalnih programa zaštite za očuvanje prirode i bioraznolikosti, velike migracijske rute ptica i morskih sisavaca, kao i druga područja utvrđena na temelju karti osjetljivosti i alata iz podtočke iii., osim umjetnih i izgrađenih površina koje se nalaze na tim područjima kao što su krovovi, parkirališta ili prometna infrastruktura;
upotrebljavajući sve odgovarajuće i razmjerne alate i skupove podataka kako bi se utvrdila područja na kojima postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora neće imati znatan utjecaj na okoliš, uključujući kartiranje osjetljivosti divljih vrsta, uzimajući pritom u obzir podatke dostupne u kontekstu razvoja koherentne mreže Natura 2000, kako u pogledu stanišnih tipova i vrsta u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ ( 17 ) tako i u pogledu ptica i područja zaštićenih u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 18 );
uspostavljaju odgovarajuća pravila za područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije, među ostalim o djelotvornim mjerama ublažavanja koje treba donijeti za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postrojenja za skladištenje energije na istoj lokaciji, kao i sredstava potrebnih za priključivanje takvih postrojenja na mrežu, kako bi se izbjegao potencijalan negativan učinak na okoliš do kojeg može doći ili, ako to nije moguće, kako bi se on znatno smanjio, osiguravajući, prema potrebi, da se odgovarajuće mjere ublažavanja primjenjuju na razmjeran i pravodoban način kako bi se osigurala usklađenost s obvezama utvrđenima u članku 6. stavku 2. i članku 12. stavku 1. Direktive 92/43/EEZ, članku 5. Direktive 2009/147/EEZ i članku 4. stavku 1. točki (a) podtočki i. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 19 ) te kako bi se izbjeglo pogoršanje i postiglo dobro ekološko stanje ili dobar ekološki potencijal u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2000/60/EZ.
Pravila iz prvog podstavka točke (b) moraju biti usmjerena na posebnosti svakog utvrđenog područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije, na jednu ili više vrsta tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora koje će se uvesti na svakom od područja te na utvrđeni učinak na okoliš.
Usklađenost s pravilima iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka i provedba odgovarajućih mjera ublažavanja u okviru pojedinačnih projekata dovodi do pretpostavke da projekti ne krše te odredbe ne dovodeći u pitanje članak 16.a stavke 4. i 5. ove Direktive. Ako nove mjere ublažavanja za sprečavanje, u mjeri u kojoj je to moguće, ubijanja ili uznemiravanja vrsta zaštićenih direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ ili bilo kojeg drugog učinka na okoliš nisu u velikoj mjeri ispitane u pogledu njihove djelotvornosti, države članice mogu dopustiti njihovu primjenu za jedan ili više pilot-projekata u ograničenom razdoblju, pod uvjetom da se djelotvornost takvih mjera ublažavanja pomno prati i da se odmah poduzmu odgovarajući koraci ako se mjere ublažavanja ne pokažu djelotvornima.
Nadležna tijela u planovima kojima se određuju područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije iz prvog podstavka pojašnjavaju procjenu koja je provedena radi određivanja svakog pojedinog područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije na temelju kriterija utvrđenih u prvom podstavku točki (a) i radi utvrđivanja odgovarajućih mjera ublažavanja.
Države članice do 21. svibnja 2024. mogu područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije proglasiti posebna područja koja su već određena kao područja koja su pogodna za ubrzano uvođenje jedne ili više vrsta tehnologije u području energije iz obnovljivih izvora, pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
takva se područja nalaze izvan područja mreže Natura 2000, područja određenih na temelju nacionalnih programa zaštite za očuvanje prirode i bioraznolikosti te utvrđenih migracijskih ruta ptica;
planovi kojima se utvrđuju takva područja podvrgnuti su strateškoj procjeni okoliša u skladu s Direktivom 2001/42/EZ i, prema potrebi, procjeni u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 92/43/EEZ;
u projektima koji se nalaze na takvim područjima primjenjuju se odgovarajuća i razmjerna pravila i mjere za uklanjanje potencijalnog negativnog učinka na okoliš.
Članak 15.d
Sudjelovanje javnosti
Članak 15.e
Područja za mrežnu infrastrukturu i infrastrukturu za skladištenje koja je potrebna za integriranje energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav
Države članice mogu donijeti jedan ili više planova za određivanje namjenskih infrastrukturnih područja za uvođenje projekata povezanih s mrežom i skladištenjem koji su potrebni za integraciju energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav ako se ne očekuje da će takvo uvođenje imati znatan učinak na okoliš, ako se takav učinak može na odgovarajući način ublažiti ili, ako to nije moguće, kompenzirati. Cilj je takvih područja poduprijeti i dopuniti područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije. Ti planovi moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
kad je riječ o projektima povezanima s mrežom, planovima se moraju izbjegavati područja mreže Natura 2000 i područja određena u okviru nacionalnih programa zaštite za očuvanje prirode i bioraznolikosti, osim ako postoje razmjerne alternative za njihovu provedbu, uzimajući u obzir ciljeve dotičnog područja;
kad je riječ o projektima povezanima sa skladištenjem, planovima se moraju isključiti područja mreže Natura 2000 i područja određena u okviru nacionalnih programa zaštite;
planovima se moraju osigurati sinergije s određivanjem područja za brži razvoj obnovljivih izvora energije;
planovi se moraju podvrgnuti procjeni okoliša u skladu s Direktivom 2001/42/EZ i, prema potrebi, procjeni u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 92/43/EEZ; i
planovima se moraju utvrditi odgovarajuća i razmjerna pravila, među ostalim o razmjernim mjerama ublažavanja koje treba donijeti za razvoj projekata povezanih s mrežom i skladištenjem kako bi se izbjegli potencijalni negativni učinci na okoliš ili, ako to nije moguće, kako bi se oni znatno smanjili.
Pri pripremi takvih planova države članice savjetuju se s relevantnim operatorima infrastrukturnih sustava.
Članak 16.
Organizacija i glavna načela postupka izdavanja dozvola
Osim ako se podudara s drugim administrativnim fazama postupka izdavanja dozvola, trajanje postupka izdavanja dozvola ne uključuje:
vrijeme tijekom kojeg se postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, njihovi priključci na mrežu i, u cilju osiguravanja stabilnosti, pouzdanosti i sigurnosti mreže, povezana potrebna mrežna infrastruktura grade ili se njihov kapacitet obnavlja;
vrijeme za administrativne faze potrebne za znatne nadogradnje mreže radi osiguravanja stabilnosti, pouzdanosti i sigurnosti mreže;
vrijeme za eventualne sudske žalbe i pravne lijekove, druge postupke pred sudom te alternativne mehanizme rješavanja sporova, uključujući postupke za podnošenje pritužbi te izvansudske žalbe i pravne lijekove.
Članak 16.a
Postupak izdavanja dozvola na područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije
Odstupajući od članka 6. stavka 3. Direktive 92/43/EEZ, postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora iz prvog podstavka ovog stavka ne podliježu procjeni njihova utjecaja na područja mreže Natura 2000, pod uvjetom da se tim projektima u području energije iz obnovljivih izvora poštuju pravila i mjere utvrđene u skladu s člankom 15.c stavkom 1. točkom (b) ove Direktive.
Za potrebe takvog postupka provjere nositelj projekta dostavlja informacije o značajkama projekta u području energije iz obnovljivih izvora, njegovoj usklađenosti s pravilima i mjerama utvrđenima u skladu s člankom 15.c stavkom 1. točkom (b) za određeno područje za brži razvoj obnovljivih izvora energije, o svim dodatnim mjerama koje je nositelj projekta donio te o tome kako se tim mjerama odgovara na učinak na okoliš. Nadležno tijelo od nositelja projekta može zatražiti da dostavi dodatne raspoložive informacije. Postupak provjere u vezi sa zahtjevima za nova postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mora se dovršiti u roku od 45 dana od datuma podnošenja dostatnih informacija potrebnih za tu svrhu. Međutim, ako se radi o zahtjevima za postrojenja s kapacitetom električne energije manjim od 150 kW i o novim zahtjevima za obnovu kapaciteta elektrana za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, postupak provjere mora se dovršiti u roku od 30 dana.
U opravdanim okolnostima, među ostalim ako je to potrebno kako bi se ubrzalo uvođenje energije iz obnovljivih izvora radi postizanja klimatskih ciljeva i ciljeva u pogledu energije iz obnovljivih izvora, države članice mogu iz takvih procjena izuzeti projekte vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih postrojenja.
Ako države članice iz tih procjena izuzmu projekte vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih postrojenja, operator donosi razmjerne mjere ublažavanja ili, ako takve mjere ublažavanja nisu dostupne, kompenzacijske mjere, koje mogu biti u obliku novčane naknade ako nisu dostupne druge razmjerne kompenzacijske mjere, kako bi se uklonili bilo kakvi štetni učinci. Ako ti štetni učinci utječu na zaštitu vrsta, operator plaća novčanu naknadu za programe zaštite vrsta tijekom rada postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi se osiguralo ili poboljšalo stanje očuvanosti zahvaćene vrste.
Članak 16.b
Postupak izdavanja dozvola izvan područjâ za brži razvoj obnovljivih izvora energije
Postupak izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za nova postrojenja s kapacitetom električne energije manjim od 150 kW i za postrojenja za skladištenje energije na istoj lokaciji te za priključivanje takvih postrojenja na mrežu, koja se nalaze izvan područjâ za brži razvoj obnovljivih izvora energije, ne smije trajati dulje od dvanaest mjeseci, uključujući procjene okoliša ako se zahtijevaju relevantnim pravom Međutim, ako je riječ o projektima u području energije iz obnovljivih izvora na moru, postupak izdavanja dozvola ne smije trajati dulje od dvije godine. Ako je to propisno opravdano na temelju izvanrednih okolnosti, države članice mogu produljiti svako od tih razdoblja za najviše tri mjeseca. Države članice jasno obavješćuju nositelje projekata o izvanrednim okolnostima koje opravdavaju to produljenje.
Članak 16.c
Ubrzavanje postupka izdavanja dozvola za obnovu kapaciteta
Članak 16.d
Postupak izdavanja dozvola za ugradnju opreme za solarnu energiju
Države članice mogu isključiti određena područja ili strukture iz primjene prvog podstavka radi zaštite kulturne ili povijesne baštine, radi nacionalnih obrambenih interesa ili iz sigurnosnih razloga.
Ako primjena praga kapaciteta iz prvog podstavka dovede do znatnog administrativnog opterećenja ili do ograničenjâ za rad elektroenergetske mreže, države članice mogu primijeniti niži prag kapaciteta pod uvjetom da on ostane iznad 10,8 kW.
Članak 16.e
Postupak izdavanja dozvola za ugradnju dizalica topline
Osim ako postoje opravdani sigurnosni razlozi, osim ako su potrebni daljnji radovi za priključke na mrežu ili osim ako postoji tehnička nekompatibilnost sastavnih dijelova sustava, države članice osiguravaju da se priključci na prijenosnu ili distribucijsku mrežu odobravaju u roku od dva tjedna od obavijesti nadležnom tijelu za:
dizalice topline kapaciteta električne energije do 12 kW; i
dizalice topline kapaciteta električne energije do 50 kW koje su ugradili potrošači vlastite obnovljive energije, pod uvjetom da kapacitet električne energije instalacije potrošača vlastite obnovljive energije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora iznosi najmanje 60 % kapaciteta električne energije dizalice topline.
Članak 16.f
Prevladavajući javni interes
Države članice do 21. veljače 2024., dok se ne postigne klimatska neutralnost, osiguravaju da se u postupku izdavanja dozvola, planiranje, izgradnja i rad postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, priključivanje takvih postrojenja na mrežu, sama mreža te sredstva za skladištenje smatraju od prevladavajućeg javnog interesa te da služe javnom zdravlju i sigurnosti pri uspostavljanju ravnoteže pravnih interesa u pojedinačnim slučajevima za potrebe članka 6. stavka 4. i članka 16. stavka 1. točke (c) Direktive 92/43/EEZ, članka 4. stavka 7. Direktive 2000/60/EZ te članka 9. stavka 1. točke (a) Direktive 2009/147/EZ. Države članice mogu u propisno opravdanim i specifičnim okolnostima ograničiti primjenu ovog članka na određene dijelove svojeg državnog područja, na određene vrste tehnologije ili na projekte s određenim tehničkim značajkama, u skladu s prioritetima utvrđenim u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999. Države članice obavješćuju Komisiju o takvim ograničenjima zajedno s razlozima za njih.
Članak 17.
Postupak jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu
U ograničenom roku nakon obavijesti, operator distribucijskog sustava može odbiti zatraženo priključenje na mrežu ili predložiti alternativno mjesto priključenja zbog opravdanih sigurnosnih razloga ili tehničke nekompatibilnosti komponenti sustava. U slučaju pozitivne odluke operatora distribucijskog sustava ili u nedostatku odluke operatora distribucijskog sustava u roku od jednog mjeseca nakon obavijesti, postrojenje ili objedinjena proizvodna jedinica mogu se priključiti.
Članak 18.
Informacije i osposobljavanje
Države članice uspostavljaju okvir kako bi osigurale dovoljan broj osposobljenih i kvalificiranih instalatera tehnologije iz prvog podstavka za potrebe povećanja udjela energije iz obnovljivih izvora potrebnog za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Direktivi.
Kako bi se osigurao takav dovoljan broj instalatera i projektanata, države članice osiguravaju dovoljno programa osposobljavanja kojima se stječu certifikati ili kvalifikacije kojima se obuhvaća tehnologija grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora, solarni fotonaponski sustavi, uključujući skladištenje energije, mjesta za punjenje koja omogućuju upravljanje potrošnjom, te najnovija inovativna rješenja u tim područjima, pod uvjetom da su ti programi osposobljavanja usklađeni s njihovim programima certificiranja ili istovrijednim programima za stjecanje kvalifikacija. Države članice uvode mjere za promicanje sudjelovanja u takvim programima osposobljavanja, posebno malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba. Države članice mogu sklopiti dobrovoljne sporazume s relevantnim pružateljima i prodavačima tehnologije za osposobljavanje dovoljnog broja instalatera, koji se mogu temeljiti na procjenama prodaje, na najnovijim inovativnim rješenjima i na tehnologiji dostupnima na tržištu.
Ako države članice utvrde znatnu razliku između raspoloživog i potrebnog broja osposobljenih i kvalificiranih instalatera, poduzimaju mjere za uklanjanje te razlike.
Članak 19
Jamstvo o podrijetlu energije iz obnovljivih izvora
Države članice osiguravaju da se ista jedinica energije iz obnovljivih izvora uzima u obzir samo jedanput.
Uvode se pojednostavnjeni postupci registracije i smanjene naknade za registraciju za mala postrojenja ispod 50 kW i za zajednice obnovljive energije.
Države članice osiguravaju da se, kada proizvođač prima financijsku potporu iz programa potpore, tržišna vrijednost jamstva o podrijetlu za istu proizvodnju uzima se na odgovarajući način u obzir u okviru relevantnog programa potpore.
Pretpostavlja se da je tržišna vrijednost jamstva o podrijetlu na odgovarajući način uzeta u obzir u bilo kojem od sljedećih slučaja:
ako se financijska potpora dodjeljuje putem natječajnog postupka ili sustava zelenih certifikata kojima se može trgovati;
ako se tržišna vrijednost jamstava o podrijetlu administrativno uzima u obzir na razini financijske potpore; ili
ako jamstva o podrijetlu nisu izdana izravno proizvođaču, nego opskrbljivaču ili potrošaču koji kupuje energiju, bilo u kompetitivnom okruženju bilo u okviru dugoročnog ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora.
Kako bi se uzelo u obzir tržišnu vrijednost jamstva o podrijetlu, države članice mogu, među ostalim, odlučiti proizvođačima izdati jamstva o podrijetlu i odmah ih poništiti.
Jamstvo o podrijetlu nije povezano s ispunjavanjem odredaba iz članka 3. od strane države članice. Prijenosi jamstava o podrijetlu, odvojeno ili zajedno s fizičkim prijenosom energije, ne utječu na odluku država članica da primjenjuju statističke prijenose, zajedničke projekte ili zajedničke programe potpore za ispunjavanje odredaba iz članka 3. ni na izračun konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 7.
U jamstvu o podrijetlu navodi se barem:
energetski izvor iz kojeg je energija proizvedena te datum početka i završetka proizvodnje, što može biti specificirano:
ako je riječ o obnovljivom plinu, uključujući plinovita obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, te grijanju i hlađenju iz obnovljivih izvora, u satnom ili kraćem intervalu;
ako je riječ o električnoj energiji iz obnovljivih izvora, u skladu s razdobljem obračuna odstupanja, kako je definirano u članku 2. točki 15. Uredbe (EU) 2019/943;
odnosi li se na:
električnu energiju;
plin, uključujući vodik; ili
grijanje ili hlađenje;
naziv, lokacija, vrsta i kapacitet postrojenja u kojem je energija proizvedena;
je li postrojenje imalo koristi od investicijske potpore i je li jedinicu energije potpomogao na bilo koji drugi način nacionalni program potpore te vrsta programa potpore;
datum kad je postrojenje pušteno u pogon; i
datum i zemlja izdavanja te jedinstveni identifikacijski broj.
U jamstvima o podrijetlu postrojenja od manje od 50 kW mogu biti navedene pojednostavnjene informacije.
Kad opskrbljivač električnom energijom mora dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj kombinaciji izvora energije za potrebe članka 3. stavka 9. točke (a) Direktive 2009/72/EZ, on to čini s pomoću jamstava o podrijetlu, osim:
za udio svoje kombinacije izvora energije koji odgovara komercijalnim ponudama bez praćenja, ako postoje, za koje se opskrbljivač može koristiti preostalom kombinacijom izvora energije; ili
ako države članice odluče ne izdati jamstva o podrijetlu proizvođaču koji prima financijsku potporu iz programa potpore.
Ako se plin isporučuje iz mreže za vodik ili prirodni plin, uključujući plinovita obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i biometan, opskrbljivač mora krajnjim potrošačima dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj kombinaciji izvora energije za potrebe Priloga I. Direktivi 2009/73/EZ. Opskrbljivač to čini s pomoću jamstava o podrijetlu, osim:
za udio svoje kombinacije izvora energije koji odgovara komercijalnim ponudama bez praćenja, ako postoje, za koje se opskrbljivač može koristiti preostalom kombinacijom izvora energije,
ako država članica odluči ne izdati jamstva o podrijetlu proizvođaču koji prima financijsku potporu iz programa potpore.
Ako kupac troši plin iz mreže za vodik ili prirodni plin, uključujući plinovita obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i biometan, kako je opskrbljivač naveo u komercijalnoj ponudi, države članice osiguravaju da jamstva o podrijetlu koja su poništena odgovaraju relevantnim značajkama mreže.
Ako su države članice uspostavile mehanizme jamstava o podrijetlu za druge vrste energije, opskrbljivači u svrhu obavješćivanja upotrebljavaju ista jamstva o podrijetlu za onu vrstu energije koju su dostavili. Isto tako, jamstva o podrijetlu izdana na temelju članka 14. stavka 10. Direktive 2012/27/EU mogu se upotrebljavati kao potkrepa bilo kojeg zahtjeva da se dokaže količina električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije. Za potrebe stavka 2. ovog članka, ako je električna energija proizvedena iz visokoučinkovite kogeneracije uporabom obnovljivih izvora energije, može se izdati samo jedno jamstvo o podrijetlu u kojemu se navode obje značajke.
Članak 20.
Pristup mrežama i njihov rad
Članak 20.a
Olakšavanje integracije električne energije iz obnovljivih izvora u sustav
Ako je to tehnički moguće, operatori distribucijskih sustava također stavljaju na raspolaganje anonimizirane i zbirne podatke o potencijalu za upravljanje potrošnjom i o električnoj energiji iz obnovljivih izvora koju proizvode potrošači vlastite energije i zajednice obnovljive energije i koja se šalje u mrežu.
Države članice donose mjere kako bi proizvođače vozila obvezale da vlasnicima i korisnicima električnih vozila te trećim stranama koje djeluju u njihovo ime, kao što su sudionici na tržištu električne energije i pružatelji usluga elektromobilnosti, stavljaju na raspolaganje u stvarnom vremenu podatke u vozilu koji se odnose na stanje starosti, razinu napunjenosti, zadanu vrijednost snage i kapacitet baterije te, kada je to primjereno, lokaciju električnog vozila, i to besplatno i pod nediskriminirajućim uvjetima te u skladu s pravilima o zaštiti podataka, dodatno uz daljnje zahtjeve u pogledu homologacije i nadzora tržišta utvrđene u Uredbi (EU) 2018/858 Europskog Parlamenta i Vijeća ( 22 ).
Države članice osiguravaju jednake uvjete i nediskriminirajuće sudjelovanje na tržištima električne energije za male decentralizirane energetske pogone ili mobilne sustave.
Članak 21.
Potrošači vlastite obnovljive energije
Države članice osiguravaju da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora pojedinačno ili posredstvom agregatora imaju pravo:
proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, uključujuči onu za vlastitu potrošnju, skladištiti i prodavati višak takve električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, među ostalim putem ►C3 ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora ◄ , opskrbljivača električnom energijom i uzajamnih trgovinskih dogovora, a da pritom ne podliježu:
u pogledu električne energije koju troše ili unose u mrežu, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te naknadama i mrežnim naknadama koje ne odražavaju troškove;
u pogledu električne energije iz obnovljivih izvora koju sami proizvedu, a koja ostaje unutar njihovih objekata, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te bilo kakvim naknadama ili pristojbama;
instalirati i upotrebljavati sustave za skladištenje električne energije u kombinaciji s postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, a da pritom ne plaćaju nikakve dvostruke naknade, uključujući mrežne naknade kada je riječ o pohranjenoj električnoj energiji koja ostaje u njihovim objektima;
zadržati svoja prava i obveze kao krajnji potrošači;
primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo.
Države članice mogu primjenjivati nediskriminirajuće i razmjerne naknade i pristojbe za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora u odnosu na njihovu električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora koja ostaje unutar njihovih objekata u jednom ili više sljedećih slučajeva:
ako se električna energija koju sami proizvode učinkovito podupire iz programâ potpore, samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava gospodarska održivost projekta i poticajni učinak takve potpore;
od 1. prosinca 2026., ako ukupan udio postrojenja za vlastitu potrošnju premaši 8 % ukupnog instaliranog kapaciteta električne energije države članice, te ako nacionalno regulatorno tijelo te države članice analizom troškova i koristi provedenom u otvorenom, transparentnom i participativnom postupkom dokaže da je odredba iz stavka 2. točke (a) podtočke ii. rezultirala značajnim nerazmjernim opterećenjem za dugoročnu financijsku održivost sustava električne energije ili stvara poticaj koji premašuje ono što je objektivno potrebno za postizanje troškovno učinkovitog uvođenja obnovljive energije te da se takav utjecaj nije mogao svesti na najmanju moguću mjeru poduzimanjem drugih razumnih mjera; ili
ako se obnovljiva električna energija koju sam proizvodi, proizvodi u postrojenjima koja imaju više od 30 kW ukupnog instaliranog električnog kapaciteta.
Države članice uspostavljaju okvir koji omogućuje promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora na temelju procjene postojećih neopravdanih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora i njezina potencijala na svojim državnim područjima i u svojim energetskim mrežama. Taj se poticajni okvirom, među ostalim:
bavi pitanjem dostupnosti potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora svim krajnjim korisnicima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima;
bavi uklanjanjem neopravdanih prepreka financiranju projekata na tržištu i mjerama za olakšavanje pristupa financiranju;
bavi pitanjem ostalih neopravdanih regulatornih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, za stanare;
bavi pitanjem poticaja za vlasnike zgrada da stvore mogućnosti za potrošnju vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim za stanare;
pruža potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora nediskriminirajuć pristup relevantnim postojećim programima potpore te svim segmentima na tržištu električne energije za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje koju unose u mrežu;
osigurava da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora na odgovarajući i uravnotežen način doprinose podjeli troškova sustava kada se električna energija unosi u mrežu.
Države članice uključuju sažetak politika i mjera u sklopu poticajnog okvira i procjenu njihove provedbe u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove odnosno u izvješća o napretku u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.
Članak 22.
Zajednice obnovljive energije
Države članice osiguravaju da zajednice obnovljive energijeimaju pravo:
proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju, među ostalim putem ►C3 ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora ◄ ;
dijeliti, unutar zajednice obnovljive energije, obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice obnovljive energije, podložno drugim zahtjevima iz ovog članka te zadržavajući prava i obveze članova zajednice obnovljive energijekao korisnika;
pristupiti svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminairajući način;
Države članice uspostavljaju poticajan okvir za promicanje i olakšavanje razvojazajednica obnovljive energije. Tim se okvirom među ostalim osigurava sljedeće:
neopravdane regulatorne i administrativne prepreke za zajednice obnovljive energijeuklanjaju se;
na zajednice obnovljive energijekoje opskrbljuju energijom ili osiguravaju agregaciju ili druge komercijalne energetske usluge primjenjuju se odredbe relevantne za takve aktivnosti;
relevantni operator distribucijskog sustava surađuje sa zajednicama obnovljive energije radi olakšavanja prijenosâ energije unutar zajednica obnovljive energije;
zajednice obnovljive energijepodliježu pravednim, razmjernim i transparentnim postupcima, uključujući postupke registracije i licenciranja, i mrežnim naknadama koje odražavaju troškove, kao i relevantnim naknadama, nametima i porezima, osiguravajući pritom odgovarajući, pravedan i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava u skladu s transparentnom analizom troškova i koristi distribuiranih izvora energije koju provode nacionalna nadležna tijela;
prema zajednicama obnovljive energije ne postupa se na diskriminirajući način u pogledu njihovih aktivnosti, prava i obveza kao krajnjih korisnika, proizvođača, opskrbljivača, operatora distribucijskih sustava ili kao drugih sudionika na tržištu;
sudjelovanje u zajednicama obnovljive energije dostupno je svim potrošačima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima;
dostupni su alati za olakšavanje pristupa financiranju i informacijama;
javnim tijelima pruža se regulatorna potpora i potpora za izgradnju kapaciteta u omogućavanju i uspostavi zajednica obnovljive energijete u pomaganju tijelima da izravno sudjeluju;
uspostavljena su pravila za osiguravanje jednakog i nediskriminirajućeg postupanja prema potrošačima koji sudjeluju u zajednici obnovljive energije.
Članak 22.a
Uključivanje energije iz obnovljivih izvora u industriju
Države članice mogu uračunati otpadnu toplinu i hladnoću u prosječna godišnja povećanja iz prvog podstavka, do granice od 0,4 postotna boda, pod uvjetom da se otpadna toplina i hladnoća isporučuju iz učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja, isključujući mreže koje isporučuju toplinu samo jednoj zgradi ili ako se sva toplinska energija troši samo u krugu zgrade i ako se toplinska energija ne prodaje. Ako odluče to učiniti, prosječno godišnje povećanje iz prvog podstavka uvećava se za polovinu postotnih bodova uračunane otpadne topline i hladnoće.
Države članice uključuju planirane i poduzete politike i mjere za postizanje takvog okvirnog povećanja u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove podnesene u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999 i u svoja integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku podnesena u skladu s člankom 17. te uredbe.
Ako se elektrifikacija smatra troškovno učinkovitom opcijom, tim se politikama i mjerama promiče elektrifikacija industrijskih procesa koja se temelji na obnovljivim izvorima energije. Tim se politikama i mjerama nastoje stvoriti povoljni tržišni uvjeti za dostupnost ekonomski održivih i tehnički izvedivih alternativa na temelju energije iz obnovljivih izvora kojima se zamjenjuju fosilna goriva koja se upotrebljavaju za industrijsko grijanje s ciljem smanjenja uporabe fosilnih goriva za grijanje ako je temperatura ispod 200 °C. Pri donošenju tih politika i mjera države članice uzimaju u obzir načelo energetske učinkovitosti na prvome mjestu, djelotvornost i međunarodnu konkurentnost te potrebu za uklanjanjem regulatornih, administrativnih i gospodarskih prepreka.
Države članice osiguravaju da doprinos obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla koja se upotrebljavaju u konačne energetske i neenergetske svrhe iznosi barem 42 % vodika koji se upotrebljava u konačne energetske i neenergetske svrhe u industriji do 2030., odnosno 60 % do 2035. Za izračun tog postotka primjenjuju se sljedeća pravila:
za izračun nazivnika u obzir se uzima energetski sadržaj vodika upotrijebljenog u konačne energetske i neenergetske svrhe, isključujući:
vodik koji se upotrebljava kao međuproizvod za proizvodnju konvencionalnih goriva namijenjenih uporabi u prometu i biogoriva;
vodik koji se proizvodi dekarbonizacijom rezidualnog industrijskog plina i koji se upotrebljava kao zamjena za specifični plin iz kojeg se proizvodi;
vodik proizveden kao nusproizvod ili dobiven od nusproizvoda u industrijskim postrojenjima;
za izračun nazivnika u obzir se uzima energetski sadržaj obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla potrošenih u sektoru industrije u konačne energetske i neenergetske svrhe, isključujući obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla koja se koriste kao međuproizvodi za proizvodnju konvencionalnih goriva namijenjenih uporabi u prometu i biogoriva;
za izračun brojnika i nazivnika upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva utvrđene u Prilogu III.
Za potrebe petog podstavka točke (c) ovog stavka kako bi se odredio energetski sadržaj goriva koja nisu uključena u Prilog III., države članice upotrebljavaju odgovarajuće europske norme za utvrđivanje kalorijskih vrijednosti goriva ili, ako u tu svrhu nije donesena europska norma, upotrebljavaju odgovarajuće norme ISO.
Članak 22.b
Uvjeti za smanjenje cilja uporabe obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u industrijskom sektoru
Država članica može u 2030. za 20 % smanjiti doprinos obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla koja se upotrebljavaju u konačne energetske i neenergetske svrhe iz članka 22.a stavka 1. petog podstavka pod uvjetom da:
je ta država članica na dobrom putu prema ostvarenju svojeg nacionalnog doprinosa obvezujućem općem cilju Unije utvrđenom u članku 3. stavku 1. prvom podstavku, koji je barem jednak njezinu očekivanom nacionalnom doprinosu u skladu s formulom iz Priloga II. Uredbi (EU) 2018/1999; i
udio vodika ili njegovih derivata proizvedenih iz fosilnih goriva koji se troši u toj državi članici nije veći od 23 % u 2030. te 20 % u 2035.
Ako bilo koji od tih uvjeta nije ispunjen, smanjenje iz prvog podstavka prestaje se primjenjivati.
Komisija prati stanje u državama članicama koje se koriste smanjenjem kako bi provjerila jesu li uvjeti utvrđeni u stavku 1. točkama (a) i (b) cijelo vrijeme ispunjeni.
Članak 23.
Uključivanje obnovljive energije za grijanje i hlađenje
Države članice mogu uračunati otpadnu toplinu i hladnoću u prosječna godišnja povećanja iz prvog podstavka, do granice od 0,4 postotna boda. Ako to odluče učiniti, prosječno godišnje povećanje uvećava se za polovinu postotnih bodova uračunane otpadne topline i hladnoće, do gornje granice od 1,0 postotnih bodova za razdoblje od 2021. do 2025. te od 1,3 postotna boda za razdoblje od 2026. do 2030.
Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj namjeri da uračunaju otpadnu toplinu i hladnoću i procijenjenu količinu u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove podnesene u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999. Uz minimalna godišnja povećanja postotnih bodova iz prvog podstavka ovog stavka, svaka država članica nastoji povećati udio energije iz obnovljivih izvora u svojem sektoru grijanja i hlađenja za iznos dodatnih indikativnih postotnih bodova utvrđen u Prilogu I.a ovoj Direktivi.
Države članice mogu električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za grijanje i hlađenje uračunati u godišnje prosječno povećanje iz prvog podstavka do granice od 0,4 postotna boda, pod uvjetom da je učinkovitost generatora topline i hladnoće veća od 100 %. Ako to odluče učiniti, prosječno godišnje povećanje uvećava se za polovinu električne energije iz obnovljivih izvora izražene u postotnim bodovima, do gornje granice od 1,0 postotnih bodova za razdoblje od 2021. do 2025. te od 1,3 postotna boda za razdoblje od 2026. do 2030.
Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj namjeri da u godišnje povećanje iz prvog podstavka ovog stavka uračunaju električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava u grijanju i hlađenju iz generatora topline i hladnoće čija je učinkovitost iznad 100 %. Države članice u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove podnesene u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999 uključuju procijenjene kapacitete generatora topline i hladnoće čija je učinkovitost iznad 100 % za električnu energiju iz obnovljivih izvora. Države članice u svoja integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku podnesena u skladu s člankom 17. te uredbe, uključuju količinu električne energije iz obnovljivih izvora dobivene iz generatora topline i hladnoće čija je učinkovitost iznad 100 % upotrijebljene za grijanje i hlađenje.
►M2 Za potrebe stavka 1. ovog članka pri izračunu svojeg udjela energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja te svojeg prosječnog godišnjeg povećanja u skladu s tim stavkom, uključujući dodatno indikativno povećanje navedeno u Prilogu I.a, svaka država članica: ◄
▼M2 —————
ako joj je udio obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja prelazi 60 %, može računati da s takvim udjelom ispunjava prosječno godišnje povećanje; te
ako joj je udio obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja prelazi 50 % i iznosi do 60 % može računati da s takvim udjelom ispunjava polovinu prosječnog godišnjeg povećanja.
Pri odlučivanju koju mjeru odabrati za potrebe uporabe energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja, države članice mogu uzeti u obzir troškovnu učinkovitost odražavajući time strukturne prepreke koje proizlaze iz visokog udjela prirodnog plina ili hlađenja ili iz raspršenih struktura naselja u područjima niske gustoće stanovništva.
Ako bi te mjere dovele do nižeg prosječnog godišnjeg povećanja od onog navedenog u stavku 1. ovog članka, države članice to objavljuju, na primjer putem svojih integriranih nacionalnih izvješća o napretku u području energije i klime u skladu s člankom 20. Uredbe (EU)2018/1999 te daju obrazloženje Komisiji koje uključuje odabrane mjere iz drugog podstavka ovog stavka.
Države članice vlasnicima ili najmoprimcima zgrada i MSP-ovima osobito pružaju informacije o troškovno učinkovitim mjerama i financijskim instrumentima za poboljšanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u sustavima grijanja i hlađenja. Države članice pružaju te informacije putem pristupačnih i transparentnih savjetodavnih alata.
Kako bi se postiglo prosječno godišnje povećanje iz stavka 1. prvog podstavka, države članice nastoje provesti najmanje dvije od sljedećih mjera:
fizičko uključivanje energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline i hladnoće u izvore energije i goriva isporučena za grijanje i hlađenje;
ugradnja visokoučinkovitih sustava grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora u zgrade, priključivanje zgrada na učinkovite sustave centraliziranoga grijanja i hlađenja ili uporaba energije iz obnovljivih izvora ili otpadne topline i hladnoće u industrijskim procesima grijanja i hlađenja;
mjere obuhvaćene certifikatima kojima se može trgovati i kojima se dokazuje usklađenost s obvezom utvrđenom u stavku 1. prvom podstavku, putem potpore mjerama ugradnje iz točke (b) ovog stavka koje provodi drugi gospodarski subjekt, kao što su neovisni ugraditelj tehnologije obnovljive energije ili poduzeće za energetske usluge koje pruža usluge ugradnje u području energije iz obnovljivih izvora;
izgradnja kapaciteta nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela za kartiranje potencijala za lokalno grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora te planiranje, provedbu i savjetovanje o projektima i infrastrukturi u području energije iz obnovljivih izvora;
izrada okvirâ za smanjenje rizika radi smanjenja troška kapitala za projekte grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora te otpadne topline i hladnoće, među ostalim omogućivanjem objedinjavanja manjih projekata i cjelovitijeg povezivanja manjih projekata s drugim mjerama energetske učinkovitosti i obnove zgrada;
promicanje ugovorâ o kupnji energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje za poslovne potrošače i kolektivne male potrošače;
planirani programi zamjene fosilnih izvora grijanja, sustava grijanja koji nisu kompatibilni s obnovljivim izvorima ili programi za postupno ukidanje fosilnih goriva s ključnim etapama;
zahtjeve na lokalnoj i regionalnoj razini u pogledu planiranja grijanja iz obnovljivih izvora, uključujući hlađenje;
promicanje proizvodnje bioplina i njegova utiskivanja u plinsku mrežu umjesto uporabe za proizvodnju električne energije;
mjere kojima se promiče integracija tehnologije za skladištenje toplinske energije u sustave grijanja i hlađenja;
promicanje mreža centraliziranoga grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora, osobito na razini zajednica obnovljive energije, među ostalim s pomoću regulatornih mjera, financijskih aranžmana i potpore;
druge mjere politike s istovrsnim učinkom, uključujući fiskalne mjere, programe potpore ili druge financijske poticaje kojima se doprinosi ugradnji opreme za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora te razvoju energetskih mreža za opskrbu zgrada i industrije energijom iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje.
Pri donošenju i provedbi tih mjera države članice osiguravaju njihovu dostupnost svim potrošačima, posebno onima koji žive u kućanstvima s niskim prihodima ili ugroženim kućanstvima, koji inače ne bi unaprijed imali dovoljno početnog kapitala za ostvarivanje koristi.
Ako su subjekti imenovani u skladu sa stavkom 3., države članice osiguravaju da je doprinos tih imenovanih subjekata mjerljiv i provjerljiv te da imenovani subjekti svake godine podnose izvješće o:
ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje;
ukupnoj količini obnovljive energije isporučene za grijanje i hlađenje;
količini otpadne topline i hladnoće isporučene za grijanje i hlađenje;
udjelu obnovljive energije te otpadne topline i hladnoće u ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje; i
vrsti obnovljivog izvora energije.
Članak 24.
Centralizirano grijanje i hlađenje
Ako je raskid ugovora povezan s fizičkim isključenjem, takav raskid može se uvjetovati plaćanjem naknade za trošak koji je izravno nastao zbog fizičkog isključenja i za neamortizirani dio sredstava potrebnih za proizvodnju topline i hladnoće za tog korisnika.
Države članice mogu u prosječno godišnje povećanje iz prvog podstavka uračunati električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava za centralizirano grijanje i hlađenje.
Države članice obavješćuju Komisiju o svojoj namjeri da u godišnje povećanje iz prvog podstavka ovog stavka uračunaju električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se upotrebljava u centraliziranom grijanju i hlađenju. Države članice u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove podnesene u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999 uključuju procijenjene kapacitete električne energije iz obnovljivih izvora za centralizirano grijanje i hlađenje. Države članice u svoja integrirana nacionalna energetska i klimatska izvješća o napretku podnesena u skladu s člankom 17. te uredbe uključuju količinu električne energije iz obnovljivih izvora upotrijebljene za centralizirano grijanje i hlađenje.
Države članice s udjelom energije iz obnovljivih izvora te iz otpadne topline i hladnoće u centraliziranom grijanju i hlađenju iznad 60 % mogu svaki takav udio uračunati kao da ispunjava cilj u pogledu prosječnog godišnjeg povećanja iz stavka 4. prvog podstavka. Države članice s udjelom energije iz obnovljivih izvora te iz otpadne topline i hladnoće u centraliziranom grijanju i hlađenju većim od 50 %, a manjim od 60 % mogu svaki takav udio uračunati kao da ispunjava polovinu prosječnog godišnjeg povećanja iz stavka 4. prvog podstavka.
Države članice utvrđuju u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima podnesenima u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999. mjere potrebne kako bi se provelo prosječno godišnje povećanje iz stavka 4. prvog podstavka.
Države članice osiguravaju da se operatore sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja kapaciteta većeg od 25 MWth potiče da priključuju opskrbljivače energijom iz obnovljivih izvora i iz otpadne topline i hladnoće koji su treće strane ili da ih se potiče da nude opskrbljivačima koji su treće strane priključivanje i kupnju topline ili hladnoće iz obnovljivih izvora te iz otpadne topline i hladnoće na temelju nediskriminirajućih kriterija koje određuje nadležno tijelo dotične države članice, kada takvi operatori moraju:
zadovoljiti potražnju novih korisnika;
zamijeniti postojeće kapacitete za proizvodnju topline ili hladnoće; ili
proširiti postojeće kapacitete za proizvodnju topline ili hladnoće.
Države članice mogu dopustiti operatoru sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja da odbije priključivanje i kupnju topline ili hladnoće od strane opskrbljivača koji je treća strana u bilo kojoj od sljedećih situacija:
sustav nema potreban kapacitet zbog druge opskrbe toplinom ili hladnoćom iz obnovljivih izvora ili otpadnom toplinom i hladnoćom;
toplina ili hladnoća opskrbljivača koji je treća strana ne zadovoljava tehničke parametre potrebne za priključivanje i osiguravanje pouzdanog i sigurnog rada sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja;
operator može dokazati da bi omogućivanje pristupa izazvalo prekomjerno povećanje troška topline ili hladnoće za krajnje korisnike u usporedbi s troškom korištenja glavnom lokalnom opskrbom toplinom ili hladnoćom, kojoj bi obnovljiv izvor ili otpadna toplina i hladnoća bili konkurencija;
sustav operatora je sustav učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja.
Države članice osiguravaju da, kad u skladu s prvim podstavkom operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja odbije priključiti opskrbljivača grijanjem ili hlađenjem, taj operator pruža nadležnom tijelu informacije o razlozima za odbijanje te o uvjetima koje bi trebalo ispuniti i mjerama koje bi trebalo poduzeti u sustavu kako bi se omogućilo priključivanje. Države članice osiguravaju uspostavu odgovarajućeg postupka za otklanjanje neopravdanih odbijanja.
Države članice prema potrebi uspostavljaju koordinacijski okvir između operatora sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja i potencijalnih izvora otpadne topline i hladnoće u industrijskom i tercijarnom sektoru kako bi se olakšala uporaba otpadne topline i hladnoće. Tim se koordinacijskim okvirom osigurava dijalog u pogledu uporabe otpadne topline i hladnoće koji uključuje osobito:
operatore sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja;
poduzeća industrijskog i tercijarnog sektora kao što su podatkovni centri, industrijska postrojenja, velike komercijalne zgrade, postrojenja za skladištenje energije i javni prijevoz, koja proizvode otpadnu toplinu i hladnoću koje se mogu ekonomski isplativo oporabiti sustavima centraliziranoga grijanja i hlađenja;
lokalna tijela odgovorna za planiranje i odobravanje energetskih infrastruktura;
znanstvene stručnjake koji rade na najnaprednijim sustavima centraliziranoga grijanja i hlađenja; i
zajednice obnovljive energije uključene u sektor grijanja i hlađenja.
Države članice osiguravaju da operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava za električnu energiju uzimaju u obzir rezultate procjene koja se zahtijeva u skladu s prvim podstavkom pri planiranju mreže, ulaganju u mrežu i razvoj infrastrukture na svojim državnim područjima.
Države članice olakšavaju koordinaciju između operatora sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja te operatora distribucijskih sustava i operatora prijenosnih sustava za električnu energiju kako bi osigurale da uravnoteženje, skladištenje i ostale usluge fleksibilnosti, kao što je upravljanje potrošnjom koje pružaju operatori sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja, mogu sudjelovati na njihovim tržištima električne energije.
Države članice mogu proširiti zahtjeve u pogledu procjene i koordinacije iz prvog i trećeg podstavka na operatore prijenosnih sustava i operatore distribucijskih sustava za plin, uključujući vodikove i druge energetske mreže.
Od države članice ne zahtijeva se da primijeni stavke od 2. do 9. ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:
njezin udio centraliziranoga grijanja i hlađenja bio je manji od ili jednak 2 % konačne bruto potrošnje energije u grijanju i hlađenju 24. prosinca 2018.;
njezin udio centraliziranoga grijanja i hlađenja povećao se iznad 2 % konačne bruto potrošnje energije u grijanju i hlađenju 24. prosinca 2018. razvojem novog učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja na temelju njezina integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana podnesenog u skladu s člancima 3. i 14. Uredbe (EU) 2018/1999 i u skladu s tom uredbom te procjene iz članka 23. stavka 1.b ove Direktive;
90 % konačne bruto potrošnje energije u sustavima centraliziranoga grijanja i hlađenja odvija se u sustavima učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja.
Članak 25.
Povećanje energije iz obnovljivih izvora i smanjenje intenziteta emisija stakleničkih plinova u sektoru prometa
Svaka država članica utvrđuje obvezu za opskrbljivače gorivom kako bi osigurala sljedeće:
da količina obnovljivih goriva i električne energije iz obnovljivih izvora isporučena sektoru prometa dovodi do:
udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa od najmanje 29 % do 2030.; ili
smanjenja intenziteta stakleničkih plinova od najmanje 14,5 % do 2030. u usporedbi s polaznom vrijednošću utvrđenom u članku 27. stavku 1. točki (b), u skladu s okvirnom putanjom koju je odredila država članica;
kombiniranog udjela naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. te obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u energiji isporučenoj sektoru prometa od najmanje 1 % 2025., odnosno 5,5 % 2030., od čega je 2030. udio od najmanje 1 postotnog boda iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla.
Države članice potiče se da utvrde različite ciljeve za napredna biogoriva i bioplin proizvedena iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. te obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla na nacionalnoj razini kako bi se obveza iz prvog podstavka točke (b) ovog stavka ispunila na način da se promiče i proširuje razvoj obaju vrsta goriva.
Države članice s morskim lukama nastoje osigurati da od 2030. udio obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u ukupnoj količini energije isporučene sektoru pomorskog prometa iznosi najmanje 1,2 %.
Države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku podnesenima u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999 izvješćuju o udjelu energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa, uključujući u sektoru pomorskog prometa, te o njihovu smanjenju intenziteta stakleničkih plinova.
Ako se popis sirovina utvrđen u dijelu A Priloga IX. izmijeni u skladu s člankom 28. stavkom 6., države članice mogu na odgovarajući način povećati svoj minimalni udio naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz tih sirovina u energiji isporučenoj sektoru prometa.
Pri izračunu ciljeva iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) te udjelâ iz prvog podstavka točke (b), države članice:
uzimaju u obzir obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i kad se upotrebljavaju kao međuproizvod za proizvodnju:
konvencionalnih goriva namijenjenih uporabi u prometu; ili
biogoriva, pod uvjetom da smanjenje emisija stakleničkih plinova ostvareno uporabom obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla nije obračunano pri izračunu ušteda emisija stakleničkih plinova biogoriva;
mogu uzeti u obzir bioplin koji se šalje u nacionalnu infrastrukturu za transport i distribuciju plina.
Pri osmišljavanju obveze za opskrbljivače gorivom države članice mogu:
izuzeti opskrbljivače gorivom koji isporučuju električnu energiju ili obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla od obveze usklađivanja s minimalnim udjelom naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. u odnosu na ta goriva;
utvrditi obvezu s pomoću mjera usmjerenih na količine, energetski sadržaj ili emisije stakleničkih plinova;
razlikovati različite nositelje energije;
razlikovati sektor pomorskog prometa od drugih sektora.
Članak 26.
Posebna pravila za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje
Ako je taj udjel manji od 1 % u državi članici, on se može povećati na najviše 2 % konačne potrošnje energije u sektoru cestovnog i željezničkog prometa.
Države članice mogu odrediti niže ograničenje i za potrebe članka 29. stavka 1. mogu razlikovati vrste biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se proizvode iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, uzimajući u obzir najbolje raspoložive dokaze o učinku neizravnih promjena uporabe zemljišta. Države članice mogu primjerice odrediti niže ograničenje za udjel biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se proizvode iz uljarica.
Ako je udio biogoriva, tekućih biogoriva te goriva iz biomase potrošenih u prometu, koja su proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, u državi članici ograničen na udio manji od 7 % ili ako država članica odluči dodatno ograničiti taj udio, ta država članica može na odgovarajući način sniziti minimalni udio energije iz obnovljivih izvora ili cilj smanjenja intenziteta stakleničkih plinova iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a), s obzirom na to koliko bi ta goriva doprinijela minimalnom udjelu energije iz obnovljivih izvora ili uštedama emisija stakleničkih plinova. Za potrebe cilja smanjenja intenziteta stakleničkih plinova države članice smatraju da se tim gorivima uštedi 50 % emisija stakleničkih plinova.
Od 31. prosinca 2023. do najkasnije 31. prosinca 2030. ta se granica postupno smanjuje do 0 %
Komisija do 1. veljače 2019. Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o stanju proširenja proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje u cijelom svijetu
Do 1. veljače 2019. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive kojim se utvrđuju kriteriji za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, te za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je uočeno znatno proširenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika. To se izvješće i popratni delegirani akt temelje na najboljim dostupnim znanstvenim podacima.
Komisija do 1. rujna 2023. na temelju najboljih dostupnih znanstvenih podataka preispituje kriterije utvrđene u delegiranom aktu iz četvrtog podstavka ovog stavka i u skladu s člankom 35. donosi delegirane akte radi izmjene tih kriterija, prema potrebi, i radi dopune ove Direktive uključivanjem putanje za postupno smanjenje doprinosa općem cilju Unije utvrđenom u članku 3. stavku 1. te minimalnom udjelu energije iz obnovljivih izvora i cilju smanjenja intenziteta stakleničkih plinova iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a), biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, proizvedenih iz sirovina za koje je uočeno znatno proširenje proizvodnje na zemljišta s velikim zalihama ugljika. To preispitivanje temelji se na revidiranoj verziji izvješća o proširenju sirovina koje je podneseno u skladu s trećim podstavkom ovog stavka. U tom se izvješću posebno procjenjuje bi li trebalo, na temelju objektivnih i znanstveno utemeljenih kriterija te uzimajući u obzir klimatske ciljeve i obveze Unije, smanjiti prag za maksimalni udio prosječnoga godišnjeg proširenja globalnog proizvodnog područja s velikim zalihama ugljika.
Komisija, prema potrebi, mijenja kriterije utvrđene u delegiranom aktu iz četvrtog podstavka na temelju rezultata procjene iz petog podstavka. Komisija nastavlja preispitivati, svake tri godine nakon donošenja delegiranog akta iz četvrtog podstavka, podatke na kojima se temelji taj delegirani akt. Komisija ažurira taj delegirani akt kad je to potrebno s obzirom na promijenjene okolnosti i najnovije dostupne znanstvene dokaze.
Članak 27.
Pravila izračuna u sektoru prometa i s obzirom na obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla bez obzira na njihovu krajnju uporabu
Za izračun smanjenja intenziteta stakleničkih plinova iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke ii. primjenjuju se sljedeća pravila:
ušteda emisija stakleničkih plinova izračunava se na sljedeći način:
za biogorivo i bioplin množenjem količine tih goriva isporučenih svim načinima prijevoza s njihovim uštedama emisija stakleničkih plinova utvrđenima u skladu s člankom 31.;
za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika množenjem količine tih goriva isporučene svim načinima prijevoza s njihovim uštedama emisija stakleničkih plinova utvrđenima u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 29.a stavka 3.;
za električnu energiju iz obnovljivih izvora množenjem količine energije iz obnovljivih izvora isporučene svim načinima prijevoza s usporednim fosilnim gorivom ECF(e) utvrđenim u Prilogu V.;
polazna vrijednost iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke ii. izračunava se do 31. prosinca 2030. množenjem količine energije isporučene prometnom sektoru s usporednim fosilnim gorivom EF(t) utvrđenim u Prilogu V.; od 1. siječnja 2031. polaznu vrijednost iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke ii. čini zbroj:
količine goriva isporučenih svim načinima prijevoza pomnožene s usporednim fosilnim gorivom EF(t) utvrđenim u Prilogu V.;
količine električne energije isporučene svim načinima prijevoza pomnožene s usporednim fosilnim gorivom ECF(e) utvrđenim u Prilogu V.;
za izračun relevantnih količina energije primjenjuju se sljedeća pravila:
kako bi se odredila količina energije isporučena sektoru prometa upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu utvrđene u Prilogu III.;
kako bi se odredio energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu koja nisu uključena u Prilog III. države članice upotrebljavaju odgovarajuće europske norme za određivanje kalorijskih vrijednosti goriva ili, ako u tu svrhu nije donesena europska norma, odgovarajuće norme ISO;
količina električne energije iz obnovljivih izvora isporučena sektoru prometa utvrđuje se množenjem količine električne energije isporučene tom sektoru s prosječnim udjelom električne energije iz obnovljivih izvora isporučene na državnom području države članice u prethodne dvije godine, osim ako električna energija potječe iz izravnog priključenja na postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te je isporučena sektoru prometa, u kojem se slučaju električna energija u potpunosti uračunava kao električna energija iz obnovljivih izvora, a električna energija koju proizvodi solarno električno vozilo i koja se upotrebljava za potrošnju samog tog vozila može se uračunati kao električna energija iz obnovljivih izvora;
udio biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. u energetskom sadržaju goriva i električne energije isporučenih sektoru prometa ograničen je na 1,7 % osim u Cipru i Malti;
smanjenje intenziteta stakleničkih plinova ostvareno uporabom energije iz obnovljivih izvora određuje se dijeljenjem ušteda emisija stakleničkih plinova ostvarenih uporabom biogoriva, bioplina, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i električne energije iz obnovljivih izvora isporučenih svim načinima prijevoza s polaznom vrijednošću; države članice mogu uzeti u obzir goriva iz recikliranog ugljika.
Države članice mogu, ako je to opravdano, povećati ograničenje iz prvog podstavka točke (c) podtočke iv. ovog stavka, uzimajući u obzir dostupnost sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. O svakom takvom povećanju šalje se obavijest Komisiji, zajedno s obrazloženjem povećanja, te svako takvo povećanje podliježe odobrenju Komisije.
Pri izračunu minimalnih udjelâ iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke i. i točke (b) primjenjuju se sljedeća pravila:
pri izračunu nazivnika, odnosno količine energije potrošene u sektoru prometa, u obzir se uzimaju sva goriva i električna energija isporučeni sektoru prometa;
pri izračunu brojnika, odnosno količine energije iz obnovljivih izvora potrošene u sektoru prometa za potrebe članka 25. stavka 1. prvog podstavka, u obzir se uzima energetski sadržaj svih vrsta energije iz obnovljivih izvora isporučene svim načinima prijevoza, uključujući međunarodnim pomorskim spremnicima, na državnom području svake države članice; države članice mogu uzeti u obzir goriva iz recikliranog ugljika;
udio biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. te obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla smatra se dvostruko većim od njihova energetskog sadržaja;
udio električne energije iz obnovljivih izvora smatra se četverostruko većim od njezina energetskog sadržaja ako je isporučena cestovnim vozilima, a ako je isporučena željezničkom prometu, može se smatrati 1,5 puta većim od njezina energetskog sadržaja;
smatra se da je udio naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX. isporučenih zračnom načinu prijevoza i pomorskom načinu prijevoza 1,2 puta veći od njihova energetskog sadržaja te da je udio obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla isporučenih zračnom načinu prijevoza i pomorskom načinu prijevoza 1,5 puta veći od njihova energetskog sadržaja;
udio biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. u energetskom sadržaju goriva i električne energije isporučenih sektoru prometa ograničen je na 1,7 %, osim u Cipru i Malti;
kako bi se odredila količina energije isporučena sektoru prometa upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu utvrđene u Prilogu III.;
kako bi se odredio energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu koja nisu uključena u Prilog III., države članice upotrebljavaju odgovarajuće europske norme za određivanje kalorijskih vrijednosti goriva ili, ako u tu svrhu nije donesena europska norma, odgovarajuće norme ISO;
količina električne energije iz obnovljivih izvora isporučena sektoru prometa utvrđuje se množenjem količine električne energije isporučene tom sektoru s prosječnim udjelom električne energije iz obnovljivih izvora isporučene na državnom području države članice u prethodne dvije godine, osim ako električna energija potječe iz izravnog priključenja na postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te je isporučena sektoru prometa, u kojem se slučaju električna energija u potpunosti uračunava kao električna energija iz obnovljivih izvora, a električna energija koju proizvodi solarno električno vozilo i koja se upotrebljava za potrošnju samog tog vozila može se uračunati kao električna energija iz obnovljivih izvora.
Države članice mogu, ako je to opravdano, povećati ograničenje iz prvog podstavka točke (f) ovog stavka, uzimajući u obzir dostupnost sirovina navedenih u dijelu B. Priloga IX. O svakom takvom povećanju šalje se obavijest Komisiji, zajedno s obrazloženjem povećanja, te svako takvo povećanje podliježe odobrenju Komisije.
Međutim, električna energija koja potječe iz izravnog priključenja na postrojenje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora može se u potpunosti uračunati kao električna energija iz obnovljivih izvora kad se upotrebljava za proizvodnju obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla pod uvjetom da postrojenje:
bude stavljeno u pogonu nakon ili u isto vrijeme kao postrojenje koje proizvodi obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla; i
nije priključeno na mrežu ili je priključeno na mrežu, ali se može dokazati da je predmetna električna energija isporučena bez uzimanja električne energije iz mreže.
Električna energija koja je uzeta iz mreže može se u potpunosti uračunati kao električna energija iz obnovljivih izvora pod uvjetom da se proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora, a dokazane su obnovljive značajke i drugi odgovarajući kriteriji, čime se osigurava da se obnovljive značajke te električne energije uračunavaju samo jednom i samo u jednom sektoru krajnje uporabe.
Komisija do 31. prosinca 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive uspostavom metodologije Unije kojom se utvrđuju detaljna pravila prema kojima se gospodarski subjekti moraju usklađivati sa zahtjevima utvrđenima u drugom i trećeg podstavku ovog stavka.
Komisija do 1. srpnja 2028. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o procjeni učinka metodologije Unije utvrđene u skladu s četvrtim podstavkom, uključujući učinak dodatnosti te vremenske i geografske korelacije na troškove proizvodnje, uštede emisija stakleničkih plinova i energetski sustav.
U tom izvješću Komisija posebno procjenjuje učinak na dostupnost i cjenovnu pristupačnost obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla za industrijski i prometni sektor te na sposobnost Unije da ostvari svoje ciljeve za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla, uzimajući u obzir strategiju Unije za uvezeni i domaći vodik u skladu s člankom 22.a, uz istodobno najveće moguće smanjenje povećanja emisija stakleničkih plinova u sektoru električne energije i cjelokupnom energetskom sustavu. Ako se u izvješću zaključi da se tim zahtjevima ne osigurava dostatna dostupnost i cjenovna pristupačnost obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla za industrijski sektor i sektor prometa te da se njima ne doprinosi znatno uštedama emisija stakleničkih plinova, integraciji energetskog sustava i postizanju ciljeva Unije za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla utvrđenih za 2030., Komisija preispituje metodologiju Unije i, prema potrebi, donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi izmjenu te metodologije, u kojem se navode potrebne prilagodbe kriterija utvrđenih u drugom i trećem podstavku ovog stavka kako bi se olakšao rast industrije vodika.
Članak 28.
Ostale odredbe o obnovljivoj energiji u sektoru prometa
▼M2 —————
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. radi izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila. Sirovine koje se mogu obraditi samo naprednim tehnologijama dodaju se Prilogu IX. dijelu A. Sirovine koje se mogu preraditi u biogoriva, ili bioplin za promet, razvijenim tehnologijama dodaju se Prilogu IX. dijelu B.
Takvi delegirani akti temelje se na analizi potencijala sirovine kao sirovine za proizvodnju biogoriva, i bioplina za promet, uzimajući sve sljedeće u obzir sve od sljedećeg:
načela kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada utvrđene Direktivom 2008/98/EZ;
kriterije održivosti Unije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 7.;
potrebu za izbjegavanjem znatnih narušavajućih učinaka na tržištima nusproizvoda i proizvoda, otpada ili ostataka;
potencijal za ostvarivanje znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima na temelju procjene emisija tijekom cijelog životnog ciklusa;
potrebu za izbjegavanjem negativnog utjecaja na okoliš i bioraznolikost;
potrebu za izbjegavanjem stvaranja dodatne potražnje za zemljištem.
Ako je potrebno, Komisija podnosi prijedlog za izmjenu obveze utvrđene u članku 25. stavku 1. prvom podstavku točki (b) koja se odnosi na napredna biogoriva i bioplin proizvedene iz sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.
Članak 29.
Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase
Energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) ovog podstavka samo ako ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavcima od 2. do 7. i stavku 10.:
doprinos udjelima energije iz obnovljivih izvora u državama članicama i ciljevima utvrđenima u članku 3. stavku 1., članku 15.a stavku 1., članku 22.a stavku 1., članku 23. stavku 1., članku 24. stavku 4. i članku 25. stavku 1.;
ocjenjivanje poštovanja obveza povezanih s obnovljivom energijom, uključujući obvezu navedenu u članku 25.;
prihvatljivost za financijsku potporu za potrošnju biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.
Međutim, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, u svrhe navedene u prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ovog stavka, moraju ispunjavati samo kriterije uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u stavku 10. kako bi ih se uzelo u obzir. Ako je riječ o uporabi miješanog otpada, države članice mogu od operatora zahtijevati da primjenjuju sustave za razvrstavanje miješanog otpada čiji je cilj uklanjanje fosilnih materijala. Ovaj podstavak također se primjenjuje na otpad i ostatke koje se najprije prerađuje u proizvod prije njihove daljnje prerade u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.
Na električnu energiju, grijanje i hlađenje proizvedene iz krutog komunalnog otpada ne primjenjuju se kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 10.
Ako se upotrebljavaju, goriva iz biomase moraju ispunjavati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene u stavcima od 2. do 7. i u stavku 10.:
ako je riječ o krutim gorivima iz biomase, u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 7,5 MW;
ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase, u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 2 MW;
ako je riječ o postrojenjima koja proizvode plinovita goriva iz biomase sa sljedećim prosječnim protokom biometana:
iznad 200 m3 ekvivalenta metana/h izmjerenih pri standardnim uvjetima temperature i tlaka, odnosno 0 °C i atmosferski tlak jednak 1 baru;
ako se bioplin sastoji od smjese metana i drugog negorivog plina, za protok metana prag naveden u podtočki i. ponovno se izračunava razmjerno volumnom udjelu metana u smjesi.
Države članice mogu primjenjivati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova na postrojenja s nižom ukupnom ulaznom toplinskom snagom ili nižim protokom biometana.
Kriterij održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova naveden u stavcima od 2. do 7. i stavku 10. primjenjuje se bez obzira na zemljopisno podrijetlo biomase.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase koja se uzimaju u obzir u svrhe navedene u stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ne smiju se proizvoditi od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti, odnosno na zemljištu koje je u siječnju 2008. ili poslije toga imalo jedan od sljedećih statusa, neovisno o tome zadržava li zemljište i dalje taj status:
prašuma i drugo pošumljeno zemljište, odnosno šuma i drugo pošumljeno zemljište s autohtonim vrstama na kojem ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka i značajnijeg narušavanja ekoloških procesa; i šume starog rasta kako su definirane u zemlji u kojoj se šuma nalazi;
šuma velike bioraznolikosti i drugo pošumljeno zemljište koje je bogato vrstama i nije degradirano i koje je relevantno nadležno tijelo definiralo kao zemljište velike bioraznolikosti, osim ako su pruženi dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode;
područja koja su:
zakonom određena kao zaštićena područja prirode ili ih je kao takve definiralo relevantno nadležno tijelo osim ako se pruže dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode; ili
namijenjena zaštiti rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta priznatih međunarodnim sporazumima ili uključenih na popise međuvladinih organizacija ili Međunarodnog saveza za očuvanje prirode na temelju njihova priznavanja u skladu s člankom 30. stavkom 4. prvim podstavkom, osim ako se pruže dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode;
travnjaka s velikom bioraznolikošću koji obuhvaća više od jednog hektara i koji je:
prirodan, odnosno travnjak koji bi bez djelovanja čovjeka ostao travnjakom i koji čuva prirodni sastav vrste i ekološka svojstva i procese; ili
neprirodan, odnosno travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran te koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak velike bioraznolikosti, osim ako se pruže dokazi da je proizvodnja sirovine nužna za očuvanje statusa travnjaka velike bioraznolikosti; ili
vrištine.
Ako uvjeti utvrđeni u stavku 6. točki (a) podtočkama vi. i vii. nisu ispunjeni, prvi podstavak ovog stavka, osim točke (c), primjenjuje se i na biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase.
Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se dodatno preciziraju kriteriji za utvrđivanje koji travnjak treba biti obuhvaćen prvim podstavkom točkom (d) ovog stavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu s velikim zalihama ugljika, tj. zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa, ali koje taj status više nema:
močvare, tj. zemljišta pokrivena vodom ili zasićena vodom trajno ili veći dio godine;
trajno pošumljena područja, tj. zemljišta koja obuhvaćaju više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ;
zemljište koje obuhvaća više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje između 10 % i 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ, osim ako se podastru dokazi da je zaliha ugljika površine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene metodologije propisane u Prilogu V. dijelu C ispunjeni uvjeti iz stavka 10. ovog članka.
Ovaj stavak se ne primjenjuju ako je u trenutku dobivanja sirovina zemljište imalo isti status kao u siječnju 2008.
Ako uvjeti utvrđeni u stavku 6. točki (a) podtočkama vi. i vii. nisu ispunjeni, prvi podstavak ovog stavka, osim točaka (b) i (c), te drugi podstavak ovog stavka primjenjuju se i na biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ispunjavaju sljedeće kriterije za smanjenje rizika od uporabe šumske biomase koja je dobivena neodrživom proizvodnjom:
zemlja u kojoj je šumska biomasa posječena ima nacionalne ili podnacionalne zakone primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava:
zakonitost operacija sječe;
obnova šume na posječenim površinama;
da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući na močvarnom tlu, travnjacima, vrištinama i tresetištima, zaštićena s ciljem očuvanja bioraznolikosti i sprečavanja uništavanja staništa;
da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti, u skladu s načelima održivog upravljanja šumama, u cilju sprečavanja svakog negativnog učinka na način kojim se izbjegava prikupljanje panjeva i korijenja, degradacija primarnih i starih šuma kako su definirane u zemlji u kojoj se šuma nalazi ili njihova pretvorba u plantažne šume te sječa na osjetljivim tlima, da se sječa provodi u skladu s maksimalnim pragovima za velike sječe kako su definirani u zemlji u kojoj se šuma nalazi te s lokalno i ekološki primjerenim graničnim vrijednostima za zadržavanje u pogledu vađenja mrtvog drva te da se sječa provodi u skladu sa zahtjevima u pogledu uporabe sustava sječe kojima se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuje negativni učinak na kvalitetu tla, uključujući zbijanje tla, te na obilježja bioraznolikosti i staništa;
da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume;
da šume u kojima se šumska biomasa prikuplja ne potječu iz zemljišta koja imaju statuse iz stavka 3. točaka (a), (b), (d) i (e), iz stavka 4. točke (a), odnosno iz stavka 5., pod istim uvjetima za određivanje statusa zemljišta navedenih u tim stavcima; i
da postrojenja koja proizvode biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase izdaju izjavu o jamstvu, koja se temelji na unutarnjim procesima na razini poduzeća za potrebe revizija koje se provode u skladu s člankom 30. stavkom 3., da šumska biomasa ne potječe s zemljištâ iz točke vi. ovog podstavka.
ako nisu dostupni dokazi iz točke (a) ovog stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskog područja nabave kojima se osigurva:
zakonitost operacija sječe;
obnova šume na posječenim površinama;
da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući na močvarnom tlu, travnjacima, vrištinama i tresetištima, zaštićena s ciljem očuvanja bioraznolikosti i sprečavanja uništenja staništa, osim ako se pruže dokazi da sječa te sirovine nije utjecala na te svrhe zaštite prirode;
da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti, u skladu s načelima održivog upravljanja šumama, u cilju sprečavanja svakog negativnog učinka na način kojim se izbjegava prikupljanje panjeva i korijenja, degradacija primarnih i starih šuma kako su definirane u zemlji u kojoj se šuma nalazi ili njihova pretvorba u plantažne šume te sječa na osjetljivim tlima, da se sječa provodi u skladu s maksimalnim pragovima za velike sječe kako su definirani u zemlji u kojoj se šuma nalazi te s lokalno i ekološki primjerenim graničnim vrijednostima za zadržavanje u pogledu vađenja mrtvog drva te da se sječa provodi u skladu sa zahtjevima u pogledu uporabe sustava sječe kojima se u najvećoj mogućoj mjeri smanjuje negativni učinak na kvalitetu tla, uključujući zbijanje tla, te na obilježja bioraznolikosti i staništa; i
da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF):
zemlja ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa je stranka Pariškog sporazuma i:
podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (NDC) za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem zemlje na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u NDC-u; ili
ima nacionalne ili podnacionalne zakone u skladu s člankom 5. Pariškog sporazuma, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje zaliha i ponora ugljika, te pruži dokaze da prijavljene emisije u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) ne prelaze uklanjanja;
ako nisu dostupni dokazi iz točke (a) ovog stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno održavanje ili jačanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.
Države članice u svoj konačni ažurirani integrirani nacionalni energetski i klimatski plan koji u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999 moraju podnijeti do 30. lipnja 2024. uključuju sve elemente navedene u nastavku:
ocjenu domaće opskrbe šumskom biomasom koja je dostupna za energetske svrhe u razdoblju od 2021. do 2030. u skladu s kriterijima utvrđenima u ovom članku.;
procjenu usklađenosti predviđene uporabe šumske biomase za proizvodnju energije s ciljevima i proračunima država članica za razdoblje od 2026. do 2030. utvrđenima u članku 4. Uredbe (EU) 2018/841; i
opis nacionalnih mjera i politika kojima se osigurava usklađenost s tim ciljevima i proračunima.
Države članice izvješćuju Komisiju o mjerama i politikama iz prvog podstavka točke (c) ovog stavka u sklopu svojih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih izvješća o napretku podnesenih u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2018/1999.
Ako je potrebno, Komisija podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu kriterija utvrđenih u stavcima 6. i 7. za razdoblje nakon 2030.
Uštede emisija stakleničkih plinova uporabom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se uzima u obzir za potrebe iz stavka 1. iznosi:
najmanje 50 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije 5. listopada 2015.;
najmanje 60 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon u razdoblju od 6. listopada 2015. do 31. prosinca 2020.;
najmanje 65 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometu i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon od 1. siječnja 2021.;
najmanje 80 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon nakon 20. studenoga 2023.;
najmanje 70 % do 31. prosinca 2029. i najmanje 80 % od 1. siječnja 2030. za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage koja iznosi 10 MW ili više, koja su puštena u pogon u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 20. studenoga 2023.;
najmanje 70 % prije 15 godina rada i najmanje 80 % nakon 15 godina rada za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz plinovitih goriva iz biomase u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage koja iznosi 10 MW ili manje, koja su puštena u pogon u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 20. studenoga 2023.;
najmanje 80 % nakon 15 godina rada i najranije od 1. siječnja 2026., a najkasnije od 31. prosinca 2029., za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage koja iznosi 10 MW ili više koja su puštena u pogon prije 1. siječnja 2021.;
najmanje 80 % nakon 15 godina rada i najranije od 1. siječnja 2026. za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz plinovitih goriva iz biomase u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage koja iznosi 10 MW ili manje koja su puštena u pogon prije 1. siječnja 2021.
Smatra se da je postrojenje u pogonu ako je započela fizička proizvodnja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa i tekućih biogoriva te fizička proizvodnja grijanja i hlađenja i električne energije za goriva iz biomase.
Uštede emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa, tekućih biogoriva i goriva iz biomase u proizvodnim postrojenjima za grijanje, hlađenje i električnu energiju izračunava se u skladu s člankom 31. stavkom 1.
Električna energija iz goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ovog članka samo ako ispunjava jedan ili više od sljedećih zahtjeva:
proizvodi se u postrojenjima s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 50 MW;
za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije koja udovoljavaju razinama energetske učinkovitosti povezanima s najboljim raspoloživim tehnologijama kako su definirane u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/1442 ( 25 );
za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili, za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije, koja ostvaruju neto električnu učinkovitost od najmanje 36 %;
proizvodi se primjenom hvatanja i skladištenja CO2 iz biomase.
Za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ovog članka postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije uzimaju se u obzir samo ako ne uporabljuju fosilna goriva kao glavna goriva te ako ne postoji potencijal troškovne učinkovitosti za primjenu tehnologije visokoučinkovite kogeneracije u skladu s procjenom u skladu s člankom 14. Direktive 2012/27/EU.
Za potrebe ovog članka stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovaj se stavak primjenjuje samo na postrojenja koja se puštaju u pogon ili su prenamijenjena za uporabu goriva iz biomase nakon 25. prosinca 2021. Za potrebe ovog članka stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovim se stavkom ne dovodi u pitanje potpora dodijeljena u okviru programa potpora u skladu s člankom 4. odobrenih do 25. prosinca 2021.
Države članice mogu primjenjivati zahtjeve za veću energetsku učinkovitost od onih iz prvog podstavka na postrojenja s nižom ulaznom toplinskom snagom.
Prvi se podstavak ne primjenjuje na električnu energiju iz postrojenja koja su predmet posebne obavijesti države članice Komisiji na temelju propisno utemeljenog postojanja rizika u pogledu sigurnosti opskrbe električnom energijom. Komisija nakon ocjene obavijesti donosi odluku kojom se uzimaju u obzir elementi koji su u nju uključeni.
Za potrebe iz točke (c) prvog podstavka stavka 1. ovog članka države članice mogu, u ograničenom vremenskom razdoblju, odstupiti od kriterija iz stavaka od 2. do 7. i stavaka 10. i 11. ovog članka donošenjem različitih kriterija za:
postrojenja koja se nalaze u najudaljenijoj regiji iz članka 349. UFEU-a u mjeri u kojoj se u takvim postrojenjima proizvodi električna energija odnosno grijanje ili hlađenje iz goriva iz biomase i tekućih biogoriva ili se proizvode biogoriva; i
goriva iz biomase i biogoriva koja se upotrebljavaju u postrojenjima iz točke (a) ovog podstavka kao i biogoriva koja se proizvode u tim postrojenjima, neovisno o podrijetlu te biomase, pod uvjetom da su takvi kriteriji objektivno opravdani na temelju činjenice da imaju za cilj u toj najudaljenijoj regiji osigurati pristup sigurnoj i zaštićenoj energiji te nesmetano postupno uvođenje kriterija utvrđenih u stavcima od 2. do 7. i u stavcima 10. i 11. ovog članka te time potaknuti prijelaz s fosilnih goriva na biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.
Različiti kriteriji navedeni u ovom stavku podliježu posebnoj obavijesti relevantne države članice Komisiji.
Komisija do 31. prosinca 2026. procjenjuje utjecaj tih dodatnih kriterija na unutarnje tržište zajedno sa, prema potrebi, prijedlogom za osiguravanje njihove usklađenosti.
Do 31. prosinca 2030. energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase također se može uzeti u obzir u svrhe navedene u stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ovog članka ako je:
potpora dodijeljena prije 20. studenoga 2023. u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđenima u članku 29. u njegovoj verziji koja je bila na snazi 29. rujna 2020.; i
potpora dodijeljena u obliku dugoročne potpore za koju je na početku razdoblja potpore utvrđen fiksni iznos i pod uvjetom da je uspostavljen korektivni mehanizam kojim se osigurava da nema prekomjerne naknade.
Članak 29.a
Kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika
Članak 30.
Provjera usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova
Ako se obnovljiva goriva i goriva iz recikliranog ugljika trebaju uračunati u ciljeve iz članka 3. stavka 1., članka 15.a stavka 1., članka 22.a stavka 1., članka 23. stavka 1., članka 24. stavka 4. i članka 25. stavka 1., države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da putem obveznih neovisnih i transparentnih revizija, u skladu s provedbenim aktom donesenim na temelju stavka 8. ovog članka, dokažu da su ispunjeni kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđeni u članku 29. stavcima od 2. do 7. i stavku 10. te u članku 29.a stavcima 1. i 2. za obnovljiva goriva i goriva iz recikliranog ugljika. U tu svrhu zahtijevaju od gospodarskih subjekata da upotrebljavaju sustav masene bilance kojim se:
određuje da se pošiljke sirovina ili goriva različitih svojstava održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova mogu miješati primjerice u kontejneru, u objektu za preradu ili logistiku, unutar infrastrukture za prijenos i distribuciju ili na takvoj lokaciji;
određuje da se pošiljke sirovina s različitim energetskim sadržajem mogu miješati za potrebe daljnje prerade, uz uvjet da je veličina pošiljaka prilagođena u skladu s njihovim energetskim sadržajem;
zahtijeva da podatci o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova te veličini pošiljaka iz točke (a) vrijede i za mješavinu; i
predviđa da je iznos svih pošiljaka odstranjenih iz mješavine opisan kao da ima ista svojstva održivosti, u istim količinama, kao i iznos pošiljaka dodan mješavini te zahtijeva da se ta bilanca postigne u primjerenom vremenskom razdoblju.
Sustavom masene bilance osigurava se da se svaka pošiljka u članku 7. stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) ili (c) samo jednom računa za potrebe izračuna konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora te se njime uključuju informacija o tome je li potpora dodijeljena za proizvodnju te pošiljke, te ako jest, o vrsti programa potpore.
Ako je pošiljka prerađena, informacije o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova pošiljke prilagođavaju se i pripisuju proizvodnji u skladu sa sljedećim pravilima:
ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi samo jedan proizvod koji je namijenjen proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla ili goriva iz recikliranog ugljika, količina pošiljke i povezane količine u vezi sa svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova prilagođavaju se primjenom faktora konverzije koji predstavlja odnos između mase proizvodnje koja je namijenjena za takvu proizvodnju i mase sirovina koja ulazi u postupak;
ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi više proizvoda koji su namijenjeni proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla ili goriva iz recikliranog ugljika za svaki se proizvod primjenjuje zasebni faktor konverzije i upotrebljava zasebna masena bilanca.
Obveze utvrđene u ovom stavku primjenjuju se bez obzira na to proizvode li se obnovljiva goriva i goriva iz recikliranog ugljika u Uniji ili se u nju uvoze. Informacije o zemljopisnom podrijetlu i vrsti sirovina za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase po opskrbljivaču gorivom stavljaju se na raspolaganje potrošačima na ažuriran, lako dostupan i korisnicima prilagođen način na internetskim stranicama operatorâ, opskrbljivačâ ili relevantnih nadležnih tijela te se ažuriraju jednom godišnje. ◄
Države članice podnose Komisiji, u zbirnom obliku, informacije iz prvog podstavka ovog stavka. Komisija te informacije objavljuje na platformi za e-izvješćivanje iz članka 28. Uredbe (EU) 2018/1999 u sažetom obliku te pritom čuva tajnost komercijalno osjetljivih podataka.
Komisija može odrediti da ti programi sadržavaju točne informacije o mjerama poduzetima u svrhu zaštite tla, vode i zraka, sanacije degradiranog zemljišta, izbjegavanja prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnima vodom, te za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
Komisija zahtijeva da svaki dobrovoljni program o kojem je odluka donesena na temelju stavka 4. svake godine do 30. travnja podnosi Komisiji izvješće koje obuhvaća sve točke ►C1 određene u Prilogu XI. Uredbi (EU) 2018/1999 ◄ . Izvješće obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu. Zahtjev da se podnese izvješće primjenjuje se samo na dobrovoljne programe koji su djelovali najmanje 12 mjeseci.
Komisija stavlja na raspolaganje izvješća sastavljena u okviru dobrovoljnih programa, prema potrebi u zbirnom obliku ili u cijelosti, na platformi za e-izvješćivanje iz članka 28. Uredbe (EU) 2018/1999.
Država članica može priopćiti Komisiji takav nacionalni program. Komisija daje prednost procjeni takvog programa kako bi olakšala uzajamno dvostrano i višestrano priznavanje tih programa. Komisija može putem provedbenih akata odlučiti ispunjava li takav priopćeni nacionalni program uvjete utvrđene u ovoj Direktivi. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3.
Ako Komisija odluči da nacionalni program ispunjava uvjete utvrđene u ovoj Direktivi, drugi programi koje je Komisija priznala u skladu s ovim člankom ne smiju odbiti uzajamno priznavanje s nacionalnim programom te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima za koje ju je priznala Komisija.
Kad je riječ o postrojenjima koja proizvode električnu energiju, grijanje i hlađenje ukupne ulazne toplinske snage između 7,5 i 20 MW, države članice mogu uspostaviti pojednostavnjene nacionalne programe provjere kako bi osigurale ispunjavanje kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova utvrđenih u članku 29. stavcima od 2. do 7. i u stavku 10. Za ta ista postrojenja u provedbenim aktima predviđenima u stavku 8. ovog članka utvrđuju se jedinstveni uvjeti za pojednostavnjene dobrovoljne nacionalne programe provjere kako bi se osiguralo ispunjavanje kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova utvrđenih u članku 29. stavcima od 2. do 7. i u stavku 10.
Dobrovoljni programi iz stavka 4. barem jednom godišnje objavljuju popis svojih tijela za ovjeravanje koji se koristi za neovisnu reviziju i na njemu se za svako tijelo za ovjeravanje navodi koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga je priznalo te koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga prati.
Komisija u tim provedbenim aktima posebnu pozornost posvećuje potrebi za smanjenjem administrativnog opterećenja. Provedbenim aktima određuje se vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi iz stavka 4. u slučaju da ti programi ne provedu takve norme u predviđenom roku. Ako država članica izrazi zabrinutost da dobrovoljni program ne djeluje u skladu sa standardima pouzdanosti, transparentnosti i neovisne revizije koji čine osnovu za odluke na temelju stavka 4., Komisija istražuje predmet i poduzima odgovarajuće mjere.
Nadležna tijela država članica nadgledaju rad tijela za ovjeravanje koja provode neovisnu reviziju u okviru dobrovoljnog programa. Tijela za ovjeravanje na zahtjev nadležnih tijela podnose sve relevantne informacije potrebne za nadzor rada, uključujući točan datum, vrijeme i mjesto revizija. Ako države članice utvrde probleme povezane s neispunjavanjem obveza, one o tome bez odgode obavješćuju dobrovoljni program.
U roku od šest mjeseci od primitka takvog zahtjeva Komisija provedbenim aktima odlučuje o tome može li dotična država članica:
uzeti u obzir obnovljiva goriva i goriva iz recikliranog ugljika iz tog izvora za potrebe navedene u članku 29. stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c); ili
odstupajući od stavka 9., zahtijevati od opskrbljivača izvorima obnovljivih goriva i gorivima iz recikliranog ugljika da pruže daljnje dokaze o usklađenosti s tim kriterijima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova i tim graničnim vrijednostima ušteda emisija stakleničkih plinova.
Provedbeni akti iz drugog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka. 3.
Članak 31.
Izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove
Ušteda emisije stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za potrebe članka 29. stavka 10. izračunava se na sljedeći način:
kad je zadana vrijednost za uštede emisije stakleničkih plinova za proces dobivanja propisan u Prilogu V. dijelu A ili dijelu B za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu A za goriva iz biomase i kad je el vrijednost za ta biogoriva i tekuća biogoriva izračunana u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7. te za ta goriva iz biomase izračunana u skladu s Prilogom VI. dijelom B točkom 7. jednaka nuli ili manja od nje primjenom te zadane vrijednosti;
primjenom stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu B za goriva iz biomase;
primjenom vrijednosti izračunane kao zbroj faktora formula iz Priloga V. dijela C točke 1. u kojoj se raščlanjene zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelu D ili dijelu E mogu upotrijebiti za neke faktore, a stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C za sve druge faktore; ili
primjenom vrijednosti izračunane kao zbroj faktora formula iz Priloga VI. dijela B točke 1. u kojoj se raščlanjene zadane vrijednosti u Prilogu VI. dijelu C mogu upotrijebiti za neke faktore, a stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VI. dijelu B za sve druge faktore.
Ti se podatci, u skladu s tim odlukama, mogu koristiti umjesto raščlanjenih zadanih vrijednosti za uzgoj utvrđenih u Prilogu V. dijelovima D ili E za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu C za goriva iz biomase.
Ako je u preispitivanju Komisije zaključeno da su potrebne promjene Priloga V. ili Priloga VI., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kako bi izmijenila, prema potrebi, priloge V. i VI. dodavanjem ili preispitivanjem zadanih vrijednosti ili promjenom metodologije.
U slučaju bilo koje prilagodbe popisa ili dodavanja na popis zadanih vrijednosti u Prilozima V. i VI.:
kad je doprinos faktora ukupnim emisijama malen, kad postoje manje razlike ili kad su troškovi ili poteškoće pri utvrđivanju stvarnih vrijednosti veliki, zadane su vrijednosti tipične vrijednosti uobičajenih proizvodnih procesa;
u svim drugim slučajevima zadane vrijednosti su konzervativne u usporedbi s uobičajenim proizvodnim procesima.
Članak 31.a
Baza podataka Unije
Ako je to potrebno radi poboljšanja sljedivosti podataka duž cijelog lanca opskrbe, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive dodatnim proširenjem opsega podataka koje se mora uključiti u bazu podataka Unije kako bi se obuhvatili relevantni podaci iz točke proizvodnje ili prikupljanja sirovina koje se upotrebljavaju za proizvodnju goriva.
Države članice od opskrbljivača gorivom zahtijevaju da u bazu podataka Unije unose podatke potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 25. stavku 1. prvom podstavku.
Neovisno o prvom, drugom i trećem podstavku, za plinovita goriva koja se utiskuju u međupovezanu plinsku infrastrukturu Unije, ako država članica odluči dopuniti sustav masene bilance sustavom jamstava o podrijetlu, gospodarski subjekti unose podatke o izvršenim transakcijama i o svojstvima održivosti te druge relevantne podatke, kao što su informacije o emisijama stakleničkih plinova goriva do točke utiskivanja u međupovezanu plinsku infrastrukturu.
Takvi dobrovoljni ili nacionalni programi mogu upotrebljavati sustave podataka trećih strana kao posrednike za prikupljanje podataka, pod uvjetom da je Komisija obaviještena o takvoj uporabi.
Svaka država članica može upotrebljavati već postojeću nacionalnu bazu podataka koja je usklađena i povezana s bazom podataka Unije putem sučelja ili uspostaviti nacionalnu bazu podataka koju gospodarski subjekti mogu upotrebljavati kao alat za prikupljanje podataka i deklariranje podataka te za unošenje i prenošenje tih podataka u bazu podataka Unije, pod sljedećim uvjetima:
nacionalna baza podataka usklađena je s bazom podataka Unije, među ostalim u pogledu pravodobnosti prijenosa podataka, tipologije prenesenih skupova podataka i protokolâ za kvalitetu podataka i provjeru podataka;
države članice osiguravaju da se podaci koji su uneseni u nacionalnu bazu podataka odmah prenesu u bazu podataka Unije.
Države članice mogu uspostaviti nacionalne baze podataka u skladu s nacionalnim pravom ili praksom, na primjer kako bi se u obzir uzeli stroži nacionalni zahtjevi u pogledu kriterija održivosti. Takvim nacionalnim bazama podataka ne smije se narušiti opća sljedivost održivih pošiljaka sirovina ili goriva koje se mora unijeti u bazu podataka Unije u skladu s ovom Direktivom
Provjera kvalitete podataka koji su u bazu podataka Unije uneseni putem nacionalnih baza podataka, svojstava održivosti goriva povezanih s tim podacima i konačnog odobrenja transakcija provodi se isključivo putem baze podataka Unije. Točnost i potpunost tih podataka provjeravaju se u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2022/996 ( 27 ). Te podatke mogu provjeriti tijela za ovjeravanje.
Države članice obavješćuju Komisiju o detaljnim značajkama svoje nacionalne baze podataka. Nakon te obavijesti Komisija procjenjuje je li nacionalna baza podataka usklađena sa zahtjevima utvrđenima u trećem podstavku. U slučaju da nije, Komisija od država članica može zahtijevati da poduzmu odgovarajuće korake kako bi osigurale usklađenost s tim zahtjevima.
Članak 32.
Provedbeni akti
Provedbenim aktima iz članka 29. stavka 3. drugog podstavka, članka 29. stavka 8., članka 30. stavka 5. prvog podstavka, članka 30. stavka 6. drugog podstavka, članka 30. stavka 8. prvog podstavka, članka 31. stavka 4. prvog podstavka i članka 31. stavka 6. ove Direktive u cijelosti se uzimaju u obzir odredbe koje se odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s člankom 7.a Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 28 ).
Članak 33.
Praćenje koje provodi Komisija
Tim se prijedlogom uzima u obzir iskustvo stečeno primjenom ove Direktive, uključujući njezine kriterije održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova, te tehnološki razvoj u području energije iz obnovljivih izvora.
Tijekom izrade zakonodavnog prijedloga iz prvog podstavka ovog stavka Komisija prema potrebi uzima u obzir:
savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, osnovanog na temelju članka 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća ( 29 );
projekciju okvirnog proračuna Unije za stakleničke plinove iz članka 4. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća ( 30 );
integrirane nacionalne energetske i klimatske planove koje su države članice podnijele do 30. lipnja 2024. u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1999;
iskustvo stečeno provedbom ove Direktive, uključujući njezine kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova; i
tehnološki razvoj u području energije iz obnovljivih izvora.
Članak 34.
Postupak odbora
Ako odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se Članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 35.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Članak 36.
Prenošenje
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na Direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.
Članak 37.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 2009/28/EZ, kako je izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu X. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2021., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u Prilogu X. dijelu B i ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz 2020. kako su utvrđene u članku 3. stavku 1. i Priloga I. dijelu A Direktive 2009/28/EZ.
Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XI.
Članak 38.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 39.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
NACIONALNI OPĆI CILJEVI ZA UDIO ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U KONAČNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE 2020. ( 31 )
A. Nacionalni opći ciljevi
|
|
Udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2005. (S2005) |
Cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji 2020. (S2020) |
|
Belgija |
2,2 % |
13 % |
|
Bugarska |
9,4 % |
16 % |
|
Češka |
6,1 % |
13 % |
|
Danska |
17,0 % |
30 % |
|
Njemačka |
5,8 % |
18 % |
|
Estonija |
18,0 % |
25 % |
|
Irska |
3,1 % |
16 % |
|
Grčka |
6,9 % |
18 % |
|
Španjolska |
8,7 % |
20 % |
|
Francuska |
10,3 % |
23 % |
|
Hrvatska |
12,6 % |
20 % |
|
Italija |
5,2 % |
17 % |
|
Cipar |
2,9 % |
13 % |
|
Latvija |
32,6 % |
40 % |
|
Litva |
15,0 % |
23 % |
|
Luksemburg |
0,9 % |
11 % |
|
Mađarska |
4,3 % |
13 % |
|
Malta |
0,0 % |
10 % |
|
Nizozemska |
2,4 % |
14 % |
|
Austrija |
23,3 % |
34 % |
|
Poljska |
7,2 % |
15 % |
|
Portugal |
20,5 % |
31 % |
|
Rumunjska |
17,8 % |
24 % |
|
Slovenija |
16,0 % |
25 % |
|
Slovačka |
6,7 % |
14 % |
|
Finska |
28,5 % |
38 % |
|
Švedska |
39,8 % |
49 % |
|
▼M2 ————— |
||
PRILOG I.A
NACIONALNI UDJELI ENERGIJE IZ OBNOLJIVIH IZVORA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE U KONAČNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE ZA RAZDOBLJE 2020. – 2030.
|
|
Dodatne nadopune za potrebe članka 23. stavka 1. (u postotnim bodovima) za razdoblje 2021. – 2025. (*1) |
Dodatne nadopune za potrebe članka 23. stavka 1. (u postotnim bodovima) za razdoblje 2026. – 2030. (*2) |
Nastali udjeli koji uključuju nadopune, bez otpadne topline i hladnoće (u postotnim bodovima) |
|
Belgija |
1,0 |
0,7 |
1,8 |
|
Bugarska |
0,7 |
0,4 |
1,5 |
|
Češka |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Danska |
1,2 |
1,1 |
1,6 |
|
Njemačka |
1,0 |
0,7 |
1,8 |
|
Estonija |
1,3 |
1,2 |
1,7 |
|
Irska |
2,3 |
2,0 |
3,1 |
|
Grčka |
1,3 |
1,0 |
2,1 |
|
Španjolska |
0,9 |
0,6 |
1,7 |
|
Francuska |
1,3 |
1,0 |
2,1 |
|
Hrvatska |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Italija |
1,1 |
0,8 |
1,9 |
|
Cipar |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Latvija |
0,7 |
0,6 |
1,1 |
|
Litva |
1,7 |
1,6 |
2,1 |
|
Luksemburg |
2,3 |
2,0 |
3,1 |
|
Mađarska |
0,9 |
0,6 |
1,7 |
|
Malta |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Nizozemska |
1,1 |
0,8 |
1,9 |
|
Austrija |
1,0 |
0,7 |
1,8 |
|
Poljska |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Portugal |
0,7 |
0,4 |
1,5 |
|
Rumunjska |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Slovenija |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Slovačka |
0,8 |
0,5 |
1,6 |
|
Finska |
0,6 |
0,5 |
1,0 |
|
Švedska |
0,7 |
0,7 |
0,7 |
|
(*1)
Pri izračunu nadopuna i nastalih udjela u obzir su uzete fleksibilne mogućnosti iz članka 23. stavka 2. točaka (b) i (c).
(*2)
Pri izračunu nadopuna i nastalih udjela u obzir su uzete fleksibilne mogućnosti iz članka 23. stavka 2. točaka (b) i (c). |
|||
PRILOG II.
NORMALIZACIJSKO PRAVILO ZA OBRAČUNAVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ HIDROENERGIJE I ENERGIJE VJETRA
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz hidroenergije u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim hidroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim hidroelektranama države članice mjerena u GWh, pri čemu nisu uključeni crpno akumulacijski uređaji kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu; |
|
Ci |
= |
ukupno instalirani kapacitet bez crpnih hidroelektrana države članice na kraju godine i mjeren u MW. |
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz kopnenih vjetroelektrana u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim kopnenim vjetroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim kopnenim vjetroelektranama države članice mjerena u GWh; |
|
Cj |
= |
ukupno instalirani kapacitet svih kopnenih vjetroelektrana države članice na kraju godine j mjeren u MW; |
|
n |
= |
4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže. |
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz energije vjetra na moru u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim vjetroelektranama na moru države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim vjetroelektranama na moru države članice mjerena u GWh; |
|
Cj |
= |
ukupno instalirani kapacitet svih vjetroelektrana na moru države članice na kraju godine j mjeren u MW; |
|
n |
= |
4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže. |
PRILOG III.
ENERGETSKI SADRŽAJ GORIVA
|
Gorivo |
Energetski sadržaj u težinskim postotcima (donja kalorična vrijednost, MJ/kg) |
Energetski sadržaj u volumnim postotcima (donja kalorična vrijednost, MJ/l) |
|
GORIVA IZ BIOMASE I/ILI OPERACIJA PRERADE BIOMASE |
|
|
|
Biopropan |
46 |
24 |
|
Čisto biljno ulje (ulje proizvedeno od uljarica prešanjem, ekstrakcijom ili usporedivim postupcima, sirovo ili rafinirano, ali kemijski nepromijenjeno) |
37 |
34 |
|
Biodizel – metilni ester masnih kiselina (metil-ester proizveden iz ulja od biomase) |
37 |
33 |
|
Biodizel – etilni ester masnih kiselina (etil-ester proizveden iz ulja od biomase) |
38 |
34 |
|
Bioplin koji se može pročistiti do kvalitete prirodnog plina |
50 |
— |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel |
44 |
34 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin |
45 |
30 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo |
44 |
34 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin |
46 |
24 |
|
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel |
43 |
36 |
|
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin |
44 |
32 |
|
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo |
43 |
33 |
|
Suobrađeno ulje od biomase ili pirolizirane biomase (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin |
46 |
23 |
|
OBNOVLJIVA GORIVA KOJA SE MOGU PROIZVESTI IZ RAZLIČITIH OBNOVLJIVIH IZVORA UKLJUČUJUĆI BIOMASU |
|
|
|
Metanol iz obnovljivih izvora |
20 |
16 |
|
Etanol iz obnovljivih izvora |
27 |
21 |
|
Propanol iz obnovljivih izvora |
31 |
25 |
|
Butanol iz obnovljivih izvora |
33 |
27 |
|
Fischer-Tropschov dizel (sintetski ugljikovodik ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za dizel) |
44 |
34 |
|
Fischer-Tropschov benzin (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za benzin) |
44 |
33 |
|
Fischer-Tropschovo mlazno gorivo (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za mlazno gorivo) |
44 |
33 |
|
Fischer-Tropschov ukapljeni naftni plin (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin) |
46 |
24 |
|
DME (dimetileter) |
28 |
19 |
|
Vodik iz obnovljivih izvora |
120 |
— |
|
ETBE (etil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju etanola) |
36 (od toga 33 % iz obnovljivih izvora) |
27 (od toga 33 % iz obnovljivih izvora) |
|
MTBE (metil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju metanola) |
35 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora) |
26 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora) |
|
TAEE (tercijarni-amil-etil-eter proizveden na temelju etanola) |
38 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora) |
29 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora) |
|
TAME (tercijarni-amil-metil-eter proizveden na temelju metanola) |
36 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora) |
28 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora) |
|
THxEE (tercijarni-heksil-etil-eter proizveden na temelju etanola) |
38 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora) |
30 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora) |
|
THxME (tercijarni-heksil-metil-eter proizveden na temelju metanola) |
38 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora) |
30 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora) |
|
NEOBNOVLJIVA GORIVA |
|
|
|
Benzin |
43 |
32 |
|
Dizel |
43 |
36 |
|
Mlazno gorivo |
43 |
34 |
|
Vodik iz neobnovljivih izvora |
120 |
— |
PRILOG IV.
OSPOSOBLJAVANJE I CERTIFICIRANJE INSTALATERA I PROJEKTANATA POSTROJENJA U PODRUČJU ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
Programi certificiranja ili istovrijedni programi za stjecanje kvalifikacija i programi osposobljavanja iz članka 18. stavka 3. temelje se na sljedećim kriterijima:
Postupak certifikacije ili istovrijednog stjecanja kvalifikacija mora biti transparentan i moraju ga jasno definirati države članice ili administrativno tijelo koje su one imenovale.
Certifikati koje izdaju certifikacijska tijela moraju biti jasno definirani i lako prepoznatljivi za radnike i stručnjake koji traže certifikaciju.
Postupak certificiranja mora omogućiti instalaterima da steknu potrebno teorijsko i praktično znanje te mora služiti kao jamstvo da raspolažu vještinama potrebnima za postavljanje visokokvalitetnih postrojenja koja pouzdano rade.
Certificiranje instalatera sustava koji upotrebljavaju biomasu, dizalice topline, plitke geotermalne sustave, solarne fotonaponske sustave i sustave na bazi solarne toplinske energije, uključujući skladištenje energije i mjesta za punjenje, odvija se na temelju akreditiranog programa osposobljavanja ili istovrijednih programa za stjecanje kvalifikacija ili ih certificira akreditirani pružatelj usluga osposobljavanja.
Akreditiranje programa osposobljavanja ili pružatelja usluga osposobljavanja obavljaju države članice ili administrativno tijelo koje imenuju. Akreditacijsko tijelo osigurava da je program osposobljavanja, uključujući usavršavanje i prekvalifikaciju, koji nudi pružatelj usluge osposobljavanja uključiv te da ima kontinuitet i vrijedi na regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Pružatelj usluge osposobljavanja mora imati odgovarajuće tehničke mogućnosti za izvođenje praktičnog dijela programa osposobljavanja, uključujući dovoljno laboratorijske opreme ili odgovarajuće objekte za obavljanje praktičnog osposobljavanja.
Pružatelj usluga osposobljavanja uz osnovno osposobljavanje mora nuditi i tečajeve za obnovu znanja i usavršavanje kraćeg trajanja koji se organiziraju u modulima osposobljavanja, čime se instalaterima i projektantima omogućuje da dodaju nove kompetencije te prošire i diversificiraju svoje vještine u nekoliko vrsta tehnologije i njihovih kombinacija. Pružatelj usluga osposobljavanja mora osigurati prilagodbu osposobljavanja novoj tehnologiji u području energije iz obnovljivih izvora u kontekstu zgrada, industrije i poljoprivrede. Pružatelji usluga osposobljavanja moraju priznati stečene relevantne vještine.
Programi i moduli osposobljavanja moraju biti osmišljeni tako da omogućuju cjeloživotno učenje o postrojenjima u području energiju iz obnovljivih izvora i budu kompatibilni sa strukovnim osposobljavanjem za osobe koje prvi put traže posao i odrasle koji se žele prekvalificirati ili traže novo zaposlenje.
Programi osposobljavanja moraju biti osmišljeni kako bi se olakšalo stjecanje kvalifikacija koje obuhvaćaju različite vrste tehnologije i rješenja te kako bi se izbjegla ograničena specijalizacija u području određene marke ili tehnologije. Pružatelj usluga osposobljavanja mogu biti proizvođač opreme ili sustava, instituti ili udruženja.
Osposobljavanje na temelju kojeg se instalateru dodjeljuje certifikat ili kvalifikacija je teorijsko i praktično. Na kraju programa osposobljavanja instalater mora vladati vještinama i znanjem potrebnim za instaliranje relevantne opreme i sustava kako bi se ispunile potrebe pouzdanosti i kvalitete izvedbe koje traži korisnik i uzeli u obzir svi primjenjivi propisi i standardi, uključujući oznake energetske učinkovitosti i znakove zaštite okoliša.
Tečaj osposobljavanja završava ispitom koji je temelj za dodjelu certifikata ili kvalifikacije. Ispit uključuje praktičnu ocjenu uspješnosti pri instaliranju kotlova (bojlera) ili peći na biomasu, dizalica topline, plitkih geotermalnih uređaja, solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja, uključujući skladištenje energije ili mjesta za punjenje, kojima se omogućuje upravljanje potrošnjom.
Programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz članka 18. stavka 3. uzimaju u obzir sljedeće smjernice:
Akreditirani programi osposobljavanja trebaju se ponuditi instalaterima s radnim iskustvom koji su prošli ili koji prolaze sljedeće vrste osposobljavanja:
za instalatera kotlova (bojlera) ili peći na biomasu: osposobljavanje za vodoinstalatera, instalatera cijevnih instalacija, inženjera za grijanje ili tehničara za sanitarnu opremu ili opremu za grijanje i hlađenje, kao preduvjet;
za instalatera toplinskih crpki: osposobljavanje za vodoinstalatera ili inženjera za hlađenje koji osim toga mora imati osnovna znanja o električnim i vodovodnim instalacijama (rezanje cijevi, zavarivanje cijevnih spojeva, lijepljenje cijevnih spojeva, brtvljenje i testiranje vodovodnih instalacija i sustava za grijanje i hlađenje), kao preduvjet;
za instalatera solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja: osposobljavanje vodoinstalatera ili električara, osim toga mora imati znanja o vodoinstalaterskim i električarskim instalacijama te o lotanju cijevnih spojeva, lijepljenju cijevnih spojeva, brtvljenju instalacija i testiranju vodovodnih instalacija, znanja o povezivanju električnih vodova, mora poznavati osnovne krovne materijale, metode izrade metalnih pokrova za odvođenje kišnice i brtvljenje, kao preduvjet; ili
program strukovnog osposobljavanja na temelju koje instalater dobiva odgovarajuća znanja i vještine koje odgovaraju trogodišnjem obrazovanju za vještine i znanja iz točaka (a), (b) ili (c) uključujući obrazovanje u ustanovi i na radnome mjestu.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera za peći i kotlove na biomasu trebao bi uključiti pregled tržišnoga položaja biomase i obuhvatiti ekološke aspekte, goriva iz biomase, logistiku, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije, tehnike sagorijevanja, sustave paljenja, optimalna hidraulična rješenja, usporedbu troškova i rentabilnosti te projektiranje, instalacije i održavanje kotlova i peći na biomasu. Osposobljavanjem bi se također trebalo osigurati i dobro poznavanje svih europskih norma za tehnologiju i goriva iz biomase (npr. pelete) te nacionalno pravo i pravo Unije koje se odnosi na biomasu.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera za dizalica topline trebao bi uključiti pregled tržišnog položaja dizalica topline i obuhvatiti izvore geotermalne energije i temperature tla različitih regija, identifikaciju tla i stijena s obzirom na termalnu vodljivost, propise o uporabi izvora geotermalne energije, izvodiljivost uporabe dizalica topline u zgradama te utvrđivanje najpogodnijeg sustava dizalica topline te poznavanje njihovih tehničkih zahtjeva, sigurnosti, filtriranja zraka, priključivanja na izvor topline i plan sustava, kao i integraciju s rješenjima za skladištenje energije, među ostalim, u kombinaciji sa solarnim instalacijama. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih normi za dizalica topline kao i poznavanje relevantnog nacionalnog prava i prava Unije. Instalater bi trebao pokazati sljedeće ključne kompetencije:
osnovno razumijevanje fizikalnih načela i načela funkcioniranja toplinske crpke, uključujući svojstva strujnoga kruga toplinske crpke: povezanost između niske temperature i apsorpcije topline, visokih temperatura izvora topline i učinkovitosti sustava određivanjem koeficijenta učinkovitosti (iskoristivosti) i sezonskog faktora učinkovitosti (SPF);
razumijevanje sastavnica i njihova funkcioniranja u strujnom krugu toplinske crpke, uključujući kompresor, ekspanzijski ventil, isparivač, kondenzator, pričvršćene i pomične instalacije, ulje za podmazivanje, rashladno sredstvo, mogućnosti pregrijavanja te pothlađivanja i hlađenja toplinskim crpkama; i
sposobnost izabrati i odrediti veličinu sastavnica u tipičnim situacijama instaliranja, uključujući određivanje tipičnih vrijednosti toplinskog opterećenja različitih zgrada te za proizvodnju tople vode na temelju potrošnje energije, određivanje kapaciteta dizalice topline na temelju toplinskog opterećenja za proizvodnju tople vode, na temelju termalnog kapaciteta zgrade i diskontinuirane opskrbe električnom energijom; utvrditi rješenja za skladištenje energije, među ostalim putem komponente spremišta topline i njegova obujma te integracije drugog sustava grijanja;
razumijevanje studija izvedivosti i projektnih studija;
razumijevanje bušenja u kontekstu geotermalnih dizalica topline.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih uređaja trebao bi uključivati pregled tržišnog položaja solarnih proizvoda i usporedbu troškova i rentabilnosti te obuhvatiti ekološke aspekte, sastavnice, svojstva i dimenzioniranje solarnih sustava, odabir ispravnih sustava i dimenzioniranje komponenata, određivanje potražnje za toplinom, opcije za integraciju rješenja za skladištenje energije, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije te projektiranje, instalaciju i održavanje solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih instalacija. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih normi za tehnologiju i certificiranje, kao što je Solar Keymark, te s tim povezano nacionalno pravo i pravo Unije. Instalater bi trebao dokazati sljedeće ključne kompetencije:
sposobnost za siguran rad s pomoću odgovarajućih alata i opreme te da pritom koristi sigurnosne propise i norme te prepozna vodoinstalaterske, električne i druge opasnosti povezane sa solarnim uređajima;
sposobnost da identificira sustave i njihove sastavnice specifične za aktivne i pasivne sustave, uključujući strojno projektiranje, i da odredi lokacije sastavnica, plan i konfiguraciju sustava kao i opcije za integraciju rješenjâ za skladištenje energije, uključujući na temelju kombinacije sa stanicama za punjenje.
sposobnost određivanja potrebne površine za instalaciju, usmjerenje i nagib za solarne fotonaponske i solarne vodne grijače, uzimajući pritom u obzir sjenu, dostupnost sunca, konstrukcijsku cjelovitost, prikladnost instalacije za zgradu ili klimu te utvrđivanja različitih metoda instaliranja pogodnih za vrste krova i uravnoteženost sustava opreme potrebne za instaliranje; i
ponajprije za solarne fotonaponske sustave sposobnost adaptacije projekta električnih instalacija, uključujući određivanje računskih tokova, odabir odgovarajuće vrste i vrijednosti električnih vodiča za svaki strujni krug, određivanje odgovarajuće veličine, vrijednosti i lokacija za svu pripadajuću opremu i podsustave te odabir odgovarajućeg mjesta za priključivanje.
Certificiranje instalatera trebalo bi biti vremenski ograničeno time da je za produljenje certificiranja potreban seminar za obnovu znanja (usavršavanje) ili tečaj.
PRILOG V.
PRAVILA ZA IZRAČUN UTJECAJA BIOGORIVA, TEKUĆIH BIOGORIVA I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA NA STAKLENIČKE PLINOVE
A. TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMJENE UPORABE ZEMLJIŠTA
|
Proces dobivanja biogoriva |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
67 % |
59 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
77 % |
73 % |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
73 % |
68 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
79 % |
76 % |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
58 % |
47 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
71 % |
64 % |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
48 % |
40 % |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
55 % |
48 % |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
40 % |
28 % |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
69 % |
68 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
47 % |
38 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
53 % |
46 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
37 % |
24 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
67 % |
67 % |
|
etanol iz šećerne trske |
70 % |
70 % |
|
dio iz obnovljivih izvora etil-tercijarni-butil-etera (ETBE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora tercijarni-amil-etil-etera (TAEE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
52 % |
47 % |
|
biodizel iz suncokreta |
57 % |
52 % |
|
biodizel iz soje |
55 % |
50 % |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
33 % |
20 % |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
51 % |
45 % |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
88 % |
84 % |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (**) |
84 % |
78 % |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
51 % |
47 % |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
58 % |
54 % |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
55 % |
51 % |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
34 % |
22 % |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
53 % |
49 % |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
87 % |
83 % |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (**) |
83 % |
77 % |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
59 % |
57 % |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
65 % |
64 % |
|
čisto biljno ulje iz soje |
63 % |
61 % |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
40 % |
30 % |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
59 % |
57 % |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
98 % |
98 % |
|
(*) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (**) Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1), za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
|
(1)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.). |
||
B. PROCIJENJENE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU, ILI SU BILA SAMO U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMIJENJENE UPORABE ZEMLJIŠTA
|
Proces dobivanja biogoriva |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
etanol iz slame pšenice |
85 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
82 % |
82 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
82 % |
82 % |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
84 % |
84 % |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
84 % |
84 % |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
dio iz obnovljivih izvora metil-tercijarni-butil-etera (MTBE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
C. METODOLOGIJA
1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva namijenjenih uporabi u prometu, biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi biogoriva izračunavaju se kao:
E = eec + el + ep + etd + eu – esca – eccs – eccr,
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije od uporabe goriva; |
|
eec |
= |
emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina; |
|
el |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta; |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd |
= |
emisije od prijevoza i distribucije; |
|
eu |
= |
emisije koje nastaju pri uporabi goriva; |
|
esca |
= |
uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; i |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi tekućeg biogoriva izračunavaju se kao za biogoriva (E), ali uz nužno proširenje kako bi se obuhvatila pretvorba energije u električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje, kako slijedi:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:
gdje je
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda. |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe. |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:
za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:
gdje je:
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda. |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe. |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
Cel |
= |
udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1). |
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini). |
Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C) |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
2. Emisije stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva izražavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova iz biogoriva (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ;
emisije stakleničkih plinova iz tekućih biogoriva (EC) u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.
Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (b)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje ( 32 ).
Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 33 ):
gdje je
Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:
3. Uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:
uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva:
UŠTEDA = (EF(t) – EB)/EF(t),
gdje je
|
EB |
= |
ukupne emisije iz biogoriva; i |
|
EF(t) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet |
uštede emisija stakleničkih plinova od toplinske energije, energije za hlađenje i električne energije proizvedene iz tekućih biogoriva:
UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)
gdje je
|
ECB(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od toplinske ili električne energije i |
|
ECF(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju. |
4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:
|
CO2 |
: |
1 |
|
N2O |
: |
298 |
|
CH4 |
: |
25 |
5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih informacija iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.
6. Za potrebe izračuna iz točke 1. podtočke (a) uštede emisija stakleničkih plinova zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja, esca, kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, uzgoj kvalitetnijih usjeva i poboljšani plodored, uporaba pokrovnih usjeva, uključujući gospodarenje ostatcima poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla (npr. kompost, digestat fermentacije gnoja), uzimaju se u obzir samo ako ne postoji rizik od negativnog utjecaja na bioraznolikost. Nadalje, moraju se pružiti čvrsti i provjerljivi dokazi o tome da se količina ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala tijekom razdoblja uzgoja predmetnih sirovina uzimajući istodobno u obzir emisije ako takve prakse dovode do povećane uporabe gnojiva i herbicida ( 34 ).
7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:
el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB, ( 35 )
gdje je
|
el |
= |
godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva ili tekućeg biogoriva (u megadžulima)). „Kultivirano tlo” (1) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” (2) smatraju se jednom uporabom zemljišta; |
|
CSR |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije; |
|
CSA |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije; |
|
P |
= |
produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva ili tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje); i |
|
eB |
= |
dodatak od 29 g CO2eq/MJ biogoriva ili tekućeg biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8. |
|
(1)
Kultivirano tlo kako ga definira IPCC.
(2)
Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma. |
||
8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:
u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe; i
jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.
Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.
9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano;
10. Komisija do 31. prosinca 2020. preispituje smjernice za izračun zaliha ugljika zemljišta ( 36 ) na temelju smjernica IPCC-a iz 2006. za nacionalnu evidenciju stakleničkih plinova – svezak 4. te u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 i Uredbom (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća ( 37 ). Smjernice Komisije služe kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu za potrebe ove Direktive.
11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.
Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u okviru pogona za proizvodnju goriva, pretpostavlja se da je intenzitet emisije stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.
Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.
12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.
13. Emisije od uporabe goriva (eu) računaju se kao nula za biogoriva i tekuća biogoriva.
Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (N2O i CH4) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu za tekuća biogoriva.
14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 38 ).
15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2 (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom biogorivâ ili tekućih biogoriva kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga prije 1. siječnja 2036.
16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C) |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
17. Kad se u procesu proizvodnje goriva proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.
18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih međuproizvodu goriva u posljednjoj takvoj procesnoj fazi. Kad je riječ o biogorivima i tekućim biogorivima, svi suproizvodi koji nisu obuhvaćeni točkom 17. uzimaju se u obzir za potrebe tog izračuna.
Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, za potrebe izračuna smatra se da im je energetski sadržaj nula.
U pravilu se smatra da za otpatke i ostatke, uključujući sve otpatke i ostatke iz Priloga IX., emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa iznose nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.
Kad je riječ o gorivima iz biomase proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima i kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.
19. Za biogoriva za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) iznosi 94 CO2eq/MJ.
Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(e) jest 183 g CO2eq/MJ.
Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline, kao i u proizvodnji toplinske energije i/ili energije za hlađenje, za potrebe izračuna iz točke 3., usporedno fosilno gorivo ECF (h&c) jest 80 g CO2eq/MJ.
D. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O iz tla
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe |
9,6 |
9,6 |
|
etanol iz kukuruza |
25,5 |
25,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza |
27,0 |
27,0 |
|
etanol iz šećerne trske |
17,1 |
17,1 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
32,0 |
32,0 |
|
biodizel iz suncokreta |
26,1 |
26,1 |
|
biodizel iz soje |
21,2 |
21,2 |
|
biodizel iz palmina ulja |
26,0 |
26,0 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
0 |
0 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
33,4 |
33,4 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
26,9 |
26,9 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
22,1 |
22,1 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom |
27,3 |
27,3 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
0 |
0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
33,4 |
33,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
27,2 |
27,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
22,2 |
22,2 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja |
27,1 |
27,1 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” – samo za emisije N2O iz tla (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz uzgoja u tablici „eec ”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe |
4,9 |
4,9 |
|
etanol iz kukuruza |
13,7 |
13,7 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza |
14,1 |
14,1 |
|
etanol iz šećerne trske |
2,1 |
2,1 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
17,6 |
17,6 |
|
biodizel iz suncokreta |
12,2 |
12,2 |
|
biodizel iz soje |
13,4 |
13,4 |
|
biodizel iz palmina ulja |
16,5 |
16,5 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
0 |
0 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
18,0 |
18,0 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
12,5 |
12,5 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
13,7 |
13,7 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom |
16,9 |
16,9 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
0 |
0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
17,6 |
17,6 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
12,2 |
12,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
13,4 |
13,4 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja |
16,5 |
16,5 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
18,8 |
26,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
9,7 |
13,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
13,2 |
18,5 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
7,6 |
10,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
27,4 |
38,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
15,7 |
22,0 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
20,8 |
29,1 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
14,8 |
20,8 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
28,6 |
40,1 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,8 |
2,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
21,0 |
29,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
15,1 |
21,1 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
30,3 |
42,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,5 |
2,2 |
|
etanol iz šećerne trske |
1,3 |
1,8 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
11,7 |
16,3 |
|
biodizel iz suncokreta |
11,8 |
16,5 |
|
biodizel iz soje |
12,1 |
16,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
30,4 |
42,6 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
13,2 |
18,5 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
9,3 |
13,0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
13,6 |
19,1 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
10,7 |
15,0 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
10,5 |
14,7 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
10,9 |
15,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
27,8 |
38,9 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
9,7 |
13,6 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
10,2 |
14,3 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
14,5 |
20,3 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
3,7 |
5,2 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
3,8 |
5,4 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
4,2 |
5,9 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
22,6 |
31,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
4,7 |
6,5 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0,6 |
0,8 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti samo za ekstrakciju ulja (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz obrade u tablici „ep ”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
biodizel iz repičina sjemena |
3,0 |
4,2 |
|
biodizel iz suncokreta |
2,9 |
4,0 |
|
biodizel iz soje |
3,2 |
4,4 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
20,9 |
29,2 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,7 |
5,1 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
4,3 |
6,1 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
3,1 |
4,4 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
3,0 |
4,1 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
3,3 |
4,6 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
21,9 |
30,7 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,8 |
5,4 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
4,3 |
6,0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
3,1 |
4,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
3,0 |
4,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
3,4 |
4,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
21,8 |
30,5 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,8 |
5,3 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz šećerne trske |
9,7 |
9,7 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
1,8 |
1,8 |
|
biodizel iz suncokreta |
2,1 |
2,1 |
|
biodizel iz soje |
8,9 |
8,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
6,9 |
6,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
6,9 |
6,9 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
1,9 |
1,9 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
1,6 |
1,6 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
1,7 |
1,7 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
2,0 |
2,0 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
9,2 |
9,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
7,0 |
7,0 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
7,0 |
7,0 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
1,7 |
1,7 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
1,5 |
1,5 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
1,4 |
1,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
1,7 |
1,7 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
8,8 |
8,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
6,7 |
6,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
6,7 |
6,7 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
1,4 |
1,4 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz usjeva ili ulja).
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne trske |
6,0 |
6,0 |
|
dio etil-tercijarni-butil-etera (ETBE) iz obnovljivog etanola |
smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola |
|
|
dio tercijarni-amil-etil-etera (TAEE) iz obnovljivog etanola |
smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz suncokreta |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz soje |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
1,3 |
1,3 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
1,2 |
1,2 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
1,2 |
1,2 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
0,8 |
0,8 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0,8 |
0,8 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
30,7 |
38,2 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
21,6 |
25,5 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
25,1 |
30,4 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
19,5 |
22,5 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
39,3 |
50,2 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
27,6 |
33,9 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
48,5 |
56,8 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
42,5 |
48,5 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
56,3 |
67,8 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
29,5 |
30,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
50,2 |
58,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
44,3 |
50,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
59,5 |
71,7 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
30,7 |
31,4 |
|
etanol iz šećerne trske |
28,1 |
28,6 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
45,5 |
50,1 |
|
biodizel iz suncokreta |
40,0 |
44,7 |
|
biodizel iz soje |
42,2 |
47,0 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
63,3 |
75,5 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
46,1 |
51,4 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
11,2 |
14,9 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
15,2 |
20,7 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
45,8 |
50,1 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
39,4 |
43,6 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
42,2 |
46,5 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
62,1 |
73,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
44,0 |
47,9 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
11,9 |
16,0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
16,0 |
21,8 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
38,5 |
40,0 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
32,7 |
34,3 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
35,2 |
36,9 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
56,4 |
65,5 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
38,5 |
40,3 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
2,0 |
2,2 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
E. PROCIJENJENE RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU ILI SU BILA U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O (uključujući usitnjavanje otpadnog drva ili uzgojene šume)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
1,8 |
1,8 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,3 |
3,3 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,2 |
8,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,3 |
3,3 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,2 |
8,2 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,1 |
3,1 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
7,6 |
7,6 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,1 |
3,1 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
7,6 |
7,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti emisija N2O iz tla (uračunate u raščlanjene zadane vrijednosti emisija iz uzgoja u tablici „eec ”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,4 |
4,4 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,4 |
4,4 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,1 |
4,1 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,1 |
4,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
4,8 |
6,8 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
7,1 |
7,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,2 |
12,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,4 |
8,4 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,2 |
12,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,4 |
8,4 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,1 |
12,1 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,6 |
8,6 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,1 |
12,1 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,6 |
8,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,7 |
7,7 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,9 |
7,9 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,7 |
7,7 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,9 |
7,9 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd ” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz sirovina).
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
1,6 |
1,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
13,7 |
15,7 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,6 |
15,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,7 |
16,7 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,6 |
15,6 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,7 |
16,7 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,2 |
15,2 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,2 |
16,2 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,2 |
15,2 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,2 |
16,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,2 |
10,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,4 |
10,4 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,2 |
10,2 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,4 |
10,4 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
PRILOG VI.
PRAVILA ZA IZRAČUN DOPRINOSA GORIVA IZ BIOMASE I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA UČINKU STAKLENIČKIH PLINOVA
A. Tipične i zadane vrijednosti ušteda emisija stakleničkih plinova za goriva iz biomase ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promjene uporabe zemljišta
|
DRVNA SJEČKA |
|||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
||
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
93 % |
89 % |
91 % |
87 % |
|
od 500 do 2 500 km |
89 % |
84 % |
87 % |
81 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
82 % |
73 % |
78 % |
67 % |
|
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
60 % |
41 % |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
77 % |
65 % |
73 % |
60 % |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
89 % |
83 % |
87 % |
81 % |
|
od 500 do 2 500 km |
85 % |
78 % |
84 % |
76 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
78 % |
67 % |
74 % |
62 % |
|
|
iznad 10 000 km |
63 % |
45 % |
57 % |
35 % |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
91 % |
87 % |
90 % |
85 % |
|
od 500 do 2 500 km |
88 % |
82 % |
86 % |
79 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
80 % |
70 % |
77 % |
65 % |
|
|
iznad 10 000 km |
65 % |
48 % |
59 % |
39 % |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
93 % |
89 % |
92 % |
88 % |
|
od 500 do 2 500 km |
90 % |
85 % |
88 % |
82 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
82 % |
73 % |
79 % |
68 % |
|
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
61 % |
42 % |
|
|
drvna sječka od ostataka iz industrije |
od 1 do 500 km |
94 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
91 % |
87 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
83 % |
75 % |
80 % |
71 % |
|
|
iznad 10 000 km |
69 % |
54 % |
63 % |
44 % |
|
|
DRVENI PELETI (*1) |
||||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
|||
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
24 % |
|
od 500 do 2 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
25 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
55 % |
34 % |
47 % |
21 % |
||
|
iznad 10 000 km |
50 % |
26 % |
40 % |
11 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
77 % |
66 % |
72 % |
59 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
77 % |
66 % |
72 % |
59 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
75 % |
62 % |
70 % |
55 % |
||
|
iznad 10 000 km |
69 % |
54 % |
63 % |
45 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
92 % |
88 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
92 % |
88 % |
90 % |
86 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
90 % |
85 % |
88 % |
81 % |
||
|
iznad 10 000 km |
84 % |
76 % |
81 % |
72 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
Slučaj 1. |
od 2 500 do 10 000 km |
52 % |
28 % |
43 % |
15 % |
|
Slučaj 2.a |
od 2 500 do 10 000 km |
70 % |
56 % |
66 % |
49 % |
|
|
Slučaj 3.a |
od 2 500 do 10 000 km |
85 % |
78 % |
83 % |
75 % |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
54 % |
32 % |
46 % |
20 % |
|
od 500 do 10 000 km |
52 % |
29 % |
44 % |
16 % |
||
|
iznad 10 000 km |
47 % |
21 % |
37 % |
7 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
73 % |
60 % |
69 % |
54 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
71 % |
57 % |
67 % |
50 % |
||
|
iznad 10 000 km |
66 % |
49 % |
60 % |
41 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
88 % |
82 % |
87 % |
81 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
86 % |
79 % |
84 % |
77 % |
||
|
iznad 10 000 km |
80 % |
71 % |
78 % |
67 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
56 % |
35 % |
48 % |
23 % |
|
od 500 do 10 000 km |
54 % |
32 % |
46 % |
20 % |
||
|
iznad 10 000 km |
49 % |
24 % |
40 % |
10 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
76 % |
64 % |
72 % |
58 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
74 % |
61 % |
69 % |
54 % |
||
|
iznad 10 000 km |
68 % |
53 % |
63 % |
45 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
91 % |
86 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
89 % |
83 % |
87 % |
81 % |
||
|
iznad 10 000 km |
83 % |
75 % |
81 % |
71 % |
||
|
Deblo |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
57 % |
37 % |
49 % |
24 % |
|
od 500 do 2 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
25 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
55 % |
34 % |
47 % |
21 % |
||
|
iznad 10 000 km |
50 % |
26 % |
40 % |
11 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
75 % |
63 % |
70 % |
56 % |
||
|
iznad 10 000 km |
70 % |
55 % |
64 % |
46 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
92 % |
88 % |
91 % |
86 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
92 % |
88 % |
91 % |
87 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
90 % |
85 % |
88 % |
83 % |
||
|
iznad 10 000 km |
84 % |
77 % |
82 % |
73 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
75 % |
62 % |
69 % |
55 % |
|
od 500 do 2 500 km |
75 % |
62 % |
70 % |
55 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
72 % |
59 % |
67 % |
51 % |
||
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
61 % |
42 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
87 % |
80 % |
84 % |
76 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
87 % |
80 % |
84 % |
77 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
85 % |
77 % |
82 % |
73 % |
||
|
iznad 10 000 km |
79 % |
69 % |
75 % |
63 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
95 % |
93 % |
94 % |
91 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
95 % |
93 % |
94 % |
92 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
93 % |
90 % |
92 % |
88 % |
||
|
iznad 10 000 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
||
|
(*1)
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku, napunjen prethodno osušenom sječkom, upotrebljava za isporuku procesne topline. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon, napunjen prethodno osušenom drvnom sječkom, upotrebljava za isporuku električne energije i topline stroju za pelete. |
||||||
|
POLJOPRIVREDNI PROCESI |
|||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
||
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (*1) |
od 1 do 500 km |
95 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
89 % |
83 % |
86 % |
80 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
|
|
iznad 10 000 km |
57 % |
36 % |
48 % |
23 % |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (*2) |
od 1 do 500 km |
95 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
93 % |
89 % |
92 % |
87 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
|
|
iznad 10 000 km |
78 % |
68 % |
74 % |
61 % |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
|
od 500 do 10 000 km |
86 % |
79 % |
83 % |
74 % |
|
|
iznad 10 000 km |
80 % |
70 % |
76 % |
64 % |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
93 % |
89 % |
91 % |
87 % |
|
iznad 10 000 km |
87 % |
81 % |
85 % |
77 % |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
20 % |
-18 % |
11 % |
-33 % |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
46 % |
20 % |
42 % |
14 % |
|
(*1)
Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan).
(*2)
Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan). |
|||||
|
BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU (*1) |
||||
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
|
tekući gnoj (1) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat (2) |
146 % |
94 % |
|
zatvoreni digestat (3) |
246 % |
240 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
136 % |
85 % |
|
|
zatvoreni digestat |
227 % |
219 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
142 % |
86 % |
|
|
zatvoreni digestat |
243 % |
235 % |
||
|
kukuruz (cijela biljka) (4) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
36 % |
21 % |
|
zatvoreni digestat |
59 % |
53 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
34 % |
18 % |
|
|
zatvoreni digestat |
55 % |
47 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
28 % |
10 % |
|
|
zatvoreni digestat |
52 % |
43 % |
||
|
biološki otpad |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
47 % |
26 % |
|
zatvoreni digestat |
84 % |
78 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
43 % |
21 % |
|
|
zatvoreni digestat |
77 % |
68 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
38 % |
14 % |
|
|
zatvoreni digestat |
76 % |
66 % |
||
|
(*1)
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon. Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija. Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan).
(1)
Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji
(2)
Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija CH4 i N2O. Količina tih emisija mijenja se ovisno o uvjetima okoline, vrsti supstrata i učinkovitosti razgradnje.
(3)
Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku te da se smatra da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana. Taj proces ne uključuje emisije stakleničkih plinova.
(4)
Kukuruz (kao cijela biljka) znači kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja. |
||||
|
BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU – MJEŠAVINA GNOJA I KUKURUZA |
||||
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
72 % |
45 % |
|
zatvoreni digestat |
120 % |
114 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
67 % |
40 % |
|
|
zatvoreni digestat |
111 % |
103 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
65 % |
35 % |
|
|
zatvoreni digestat |
114 % |
106 % |
||
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
60 % |
37 % |
|
zatvoreni digestat |
100 % |
94 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
57 % |
32 % |
|
|
zatvoreni digestat |
93 % |
85 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
53 % |
27 % |
|
|
zatvoreni digestat |
94 % |
85 % |
||
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
53 % |
32 % |
|
zatvoreni digestat |
88 % |
82 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
50 % |
28 % |
|
|
zatvoreni digestat |
82 % |
73 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
46 % |
22 % |
|
|
zatvoreni digestat |
81 % |
72 % |
||
|
BIOMETAN ZA PROMET (*1) |
|||
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
tekući gnoj |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
117 % |
72 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
133 % |
94 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
190 % |
179 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
206 % |
202 % |
|
|
kukuruz (cijela biljka) |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
35 % |
17 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
51 % |
39 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
52 % |
41 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
68 % |
63 % |
|
|
biološki otpad |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
43 % |
20 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
59 % |
42 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
70 % |
58 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
86 % |
80 % |
|
|
(*1)
Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ. |
|||
|
BIOMETAN – MJEŠAVINE GNOJA I KUKURUZA (*1) |
|||
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1) |
62 % |
35 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2) |
78 % |
57 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
97 % |
86 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
113 % |
108 % |
|
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
53 % |
29 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
69 % |
51 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
83 % |
71 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
99 % |
94 % |
|
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
48 % |
25 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
64 % |
48 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
74 % |
62 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
90 % |
84 % |
|
|
(*1)
Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ.
(1)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4 / MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova.
(2)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima). |
|||
B. METODOLOGIJA
1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase prije pretvorbe u električnu energiju te energiju za grijanje i hlađenje izračunavaju se kao:
E = eec + el + ep + etd + eu - esca– eccs - eccr,
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji goriva prije energetske pretvorbe; |
|
eec |
= |
emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina; |
|
el |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta; |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd |
= |
emisije od prijevoza i distribucije; |
|
eu |
= |
emisije od uporabe goriva; |
|
esca |
= |
uštede emisija uslijed akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednoga gospodarenja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.
U slučaju kodigestije različitih supstrata u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi bioplin ili biometan tipične i zadane vrijednosti emisija stakleničkih plinova izračunavaju se kao:
gdje je
|
E |
= |
emisije stakleničkih plinova po MJ bioplina ili biometana nastalog kodigestijom utvrđene mješavine supstrata; |
|
Sn |
= |
udio sirovine n u energetskom sadržaju; |
|
En |
= |
emisije u gCO2/MJ za proces n kako je predviđeno dijelom D ovog Priloga* |
gdje je
|
Pn |
= |
energetski prinos [MJ] po kilogramu unosa vlažne sirovine n**; |
|
Wn |
= |
faktor ponderiranja supstrata n definiran kao: |
gdje je:
|
In |
= |
godišnji unos supstrata n [tona svježe tvari] u digestor; |
|
AMn |
= |
prosječna godišnja vlažnost supstrata n [kg vode / kg svježe tvari]; |
|
SMn |
= |
standardna vlažnost supstrata n ( 39 ) |
(*) Za životinjski gnoj koji se rabi kao supstrat dodaje se dodatak od 45 g CO2eq/MJ gnoja (-54 kg CO2eq/t svježe tvari) za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje gnojem.
(**) Za izračun tipičnih i zadanih vrijednosti upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti Pn:
(***) Za supstrat SMn upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti standardne vlažnosti:
U slučaju kodigestije supstrata n u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi električnu energiju ili biometan stvarne emisije stakleničkih plinova bioplina i biometana izračunavaju se kako slijedi:
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji bioplina ili biometana prije energetske pretvorbe; |
|
Sn |
= |
udio sirovine n kao dio unosa u digestor; |
|
eec,n |
= |
emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovine n; |
|
etd,sirovina,n |
= |
emisije od prijevoza sirovine n u digestor; |
|
el,n |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene prenamjenom zemljišta, za sirovinu n; |
|
esca |
= |
uštede emisija zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja sirovinom n (*); |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd,proizvod |
= |
emisije od prijevoza i distribucije bioplina i/ili biometana; |
|
eu |
= |
emisije od uporabe goriva, tj. staklenički plinovi emitirani tijekom sagorijevanja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
* Za esca dodaje se dodatak od 45 g CO2eq./ MJ gnoja za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje otpadom u slučaju uporabe životinjskoga gnoja kao supstrata za proizvodnju bioplina i biometana.
Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri uporabi goriva iz biomase u proizvodnji električne energije i/ili energije za grijanje ili hlađenje, uključujući pretvorbu energije u proizvedenu električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje izračunavaju se kako slijedi:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:
gdje je
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda; |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe; |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja; |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:
za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:
gdje je:
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda; |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe; |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja; |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja; |
|
Cel |
= |
udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1); |
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini). |
Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:
gdje je:
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke; |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 K (jednako 0 °C). |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
2. Emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase izražavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ biomase goriva, g CO2eq/MJ;
emisije stakleničkih plinova iz toplinske ili električne energije proizvedene iz goriva iz biomase (EC) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.
Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (d)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje. ( 40 )
Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 41 ):
gdje je
Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:
3. Uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:
uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu:
UŠTEDA = (EF(t) – EB)/ EF(t)
gdje je
|
EB |
= |
ukupne emisije od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu; te |
|
EF(t) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet. |
uštede emisija stakleničkih plinova od grijanja i hlađenja te električne energije koji se proizvode iz goriva iz biomase:
UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)
gdje je
|
ECB(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od toplinske ili električne energije; |
|
ECF(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju. |
4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:
5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji, prikupljanju ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije, prikupljanja ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ove Direktive ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih podataka iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.
Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, za emisije od uzgoja i prikupljanja šumske biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih vrijednosti za emisije od uzgoja i prikupljanja izračunanih za geografska područja na nacionalnoj razini.
6. Za potrebe izračuna iz točke 1. podtočke (a) uštede emisija stakleničkih plinova zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja (esca), kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, uzgoj kvalitetnijih kultura i poboljšani plodored, uporaba pokrovnih kultura, uključujući gospodarenje ostatcima poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla, kao što su kompost i digestat fermentacije gnoja, uzimaju se u obzir samo ako ne postoji rizik od negativnog utjecaja na bioraznolikost. Nadalje, moraju se dostaviti čvrsti i provjerljivi dokazi o tome da se količina ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala tijekom razdoblja uzgoja predmetnih sirovina uzimajući istodobno u obzir emisije ako takve prakse dovode do povećane uporabe gnojiva i herbicida ( 42 ).
7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:
el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P– eB, ( 43 )
gdje je
|
el |
= |
godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa ekvivalenta CO2 po jedinici energije goriva iz biomase). „Kultivirano tlo” ( 44 ) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” ( 45 ) smatraju se jednom uporabom zemljišta; |
|
CSR |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije; |
|
CSA |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije; |
|
P |
= |
produktivnost kulture (mjerena kao energija goriva iz biomase po jedinici površine godišnje); i |
|
eB |
= |
dodatak od 29 g CO2eq/MJ goriva iz biomase ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8. |
8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:
u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ni bilo koje druge svrhe; te
jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.
Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.
9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano.
10. U skladu s Prilogom V. Dijelom C točkom 10. ove Direktivi, Odluka Komisije 2010/335/EU ( 46 ) koja pruža smjernice za izračun zaliha ugljika u zemljištu koja se odnosi na ovu Direktivu, a nadovezuje se na svezak 4. smjernica IPCC-a o nacionalnim inventarima emisija stakleničkih plinova iz 2006. te su u skladu s uredbama (EU) br. 525/2013 i (EU) 2018/841 služi kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu.
11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.
Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u pogonu za proizvodnju krutog ili plinovitog goriva iz biomase, pretpostavlja se da je intenzitet emisija stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisija proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.
Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.
12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.
13. Emisije CO2 koje nastaju pri uporabi goriva, eu, računaju se kao nula za goriva iz biomase. Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (CH4 i N2O) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu.
14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u faktoru ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva iz biomase ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ.
15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2 (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom goriva iz biomase kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga prije 1. siječnja 2036.
16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke; |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 oC). |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 oC (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 oC (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.
Za potrebe ovog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
17. Kad se u procesu proizvodnje goriva iz biomase proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva iz biomase, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.
18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih međuproizvodu goriva u posljednjoj takvoj procesnoj fazi.
Kad je riječ o bioplinu i biometanu, svi suproizvodi koji nisu obuhvaćeni točkom 17. uzimaju se u obzir za potrebe tog izračuna. Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, za potrebe izračuna smatra se da im je energetski sadržaj nula.
U pravilu se smatra da za otpad i ostatke, uključujući sve otpatke i ostatke iz Priloga IX., emisije stakleničkih plinova tijekom životnog ciklusa iznose nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.
Kad je riječ o gorivima iz biomase proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima i kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.
19. Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(el) jest 183 g CO2eq/MJ električne energije odnosno 212 g CO2eq/MJ električne energije za najudaljenije regije.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline te energije za grijanje i/ili hlađenje, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 80 g CO2eq/MJ topline.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za proizvodnju korisne topline, za što se može dokazati izravna fizička zamjena ugljena, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 124 g CO2eq/MJ topline.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u prometu u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) jest 94 g CO2eq/MJ.
C. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA GORIVA IZ BIOMASE
Drveni briketi ili peleti
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
||
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
0,0 |
1,6 |
3,0 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
1,6 |
5,2 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
1,6 |
10,5 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
1,6 |
20,5 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
24,6 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
4,4 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
4,4 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
3,9 |
0,0 |
3,5 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
4,2 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
3,9 |
0,0 |
5,6 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
6,8 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
3,9 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
3,9 |
0,0 |
21,0 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
25,2 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
2,2 |
0,0 |
3,5 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
4,2 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
2,2 |
0,0 |
5,6 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
6,8 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
2,2 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,2 |
0,0 |
21,0 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
25,2 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
1,1 |
0,3 |
3,0 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,1 |
0,3 |
5,2 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,1 |
0,3 |
10,5 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,1 |
0,3 |
20,5 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
24,6 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od ostataka iz drvne industrije |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,3 |
3,0 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,3 |
5,2 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
10,5 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
20,5 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
24,6 |
0,5 |
|
Drveni briketi ili peleti
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
|
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
25,8 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
25,8 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
25,8 |
4,3 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
25,8 |
7,9 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
12,5 |
3,0 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
12,5 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
12,5 |
4,4 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
12,5 |
8,1 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
2,4 |
3,0 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
3,6. |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
2,4 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
2,4 |
4,4 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
2,4 |
8,2 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.) |
od 2 500 do 10 000 km |
3,9 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
3,9 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
5,0 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
5,0 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
5,3 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
5,3 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
3,4 |
24,5 |
2,9 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
3,4 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
3,4 |
24,5 |
7,9 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
4,4 |
10,6 |
3,0 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
4,4 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
4,4 |
10,6 |
8,1 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
4,6 |
0,3 |
3,0 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
4,6 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
4,6 |
0,3 |
8,2 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
2,0 |
24,5 |
2,9 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
2,0 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
2,0 |
24,5 |
7,9 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
2,5 |
10,6 |
3,0 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
2,5 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,5 |
10,6 |
8,1 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
2,6 |
0,3 |
3,0 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
2,6 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,6 |
0,3 |
8,2 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
1,1 |
24,8 |
2,9 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,1 |
24,8 |
2,8 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,1 |
24,8 |
4,3 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,1 |
24,8 |
7,9 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
1,4 |
11,0 |
3,0 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,4 |
11,0 |
2,9 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,4 |
11,0 |
4,4 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,4 |
11,0 |
8,1 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
1,4 |
0,8 |
3,0 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,4 |
0,8 |
2,9 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,4 |
0,8 |
4,4 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,4 |
0,8 |
8,2 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
14,3 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
3,3 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
14,3 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
3,2 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
14,3 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
5,0 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
14,3 |
7,7 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
9,2 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
6,0 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
3,4 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
6,0 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
6,0 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
5,1 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
6,0 |
7,8 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
9,3 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,2 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
3,4 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,2 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,2 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
5,1 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,2 |
7,8 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
9,3 |
0,3 |
|
Poljoprivredni procesi
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
|
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,9 |
2,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
3,1 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,9 |
6,5 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
7,8 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
14,2 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
17,0 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
28,3 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
34,0 |
0,3 |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,9 |
2,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
3,1 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,9 |
3,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
4,4 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
7,1 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
8,5 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
13,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
16,3 |
0,3 |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
0,0 |
5,0 |
3,0 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
0,0 |
5,0 |
4,6 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
5,5 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
5,0 |
8,3 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
10,0 |
0,3 |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
4,3 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
5,2 |
0,5 |
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
8,0 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
9,5 |
0,5 |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
21,6 |
21,1 |
11,2 |
0,2 |
21,6 |
25,4 |
13,5 |
0,3 |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
21,6 |
3,5 |
11,2 |
0,2 |
21,6 |
4,2 |
13,5 |
0,3 |
Raščlanjene zadane vrijednosti za bioplin za proizvodnju električne energije
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Tehnologija |
TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
|||||||||
|
uzgoj |
obrada |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
promet |
emisijske jedinice za gnoj |
uzgoj |
obrada |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
promet |
emisijske jedinice za gnoj |
|||
|
tekući gnoj (1) |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
0,0 |
69,6 |
8,9 |
0,8 |
– 107,3 |
0,0 |
97,4 |
12,5 |
0,8 |
– 107,3 |
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
0,0 |
8,9 |
0,8 |
– 97,6 |
0,0 |
0,0 |
12,5 |
0,8 |
– 97,6 |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
0,0 |
74,1 |
8,9 |
0,8 |
– 107,3 |
0,0 |
103,7 |
12,5 |
0,8 |
– 107,3 |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
4,2 |
8,9 |
0,8 |
– 97,6 |
0,0 |
5,9 |
12,5 |
0,8 |
– 97,6 |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
0,0 |
83,2 |
8,9 |
0,9 |
– 120,7 |
0,0 |
116,4 |
12,5 |
0,9 |
– 120,7 |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
4,6 |
8,9 |
0,8 |
– 108,5 |
0,0 |
6,4 |
12,5 |
0,8 |
– 108,5 |
||
|
kukuruz (cijela biljka) (2) |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
15,6 |
13,5 |
8,9 |
0,0 (3) |
— |
15,6 |
18,9 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
zatvoreni digestat |
15,2 |
0,0 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,2 |
0,0 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
15,6 |
18,8 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,6 |
26,3 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
15,2 |
5,2 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,2 |
7,2 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
17,5 |
21,0 |
8,9 |
0,0 |
— |
17,5 |
29,3 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
17,1 |
5,7 |
8,9 |
0,0 |
— |
17,1 |
7,9 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
biološki otpad |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
0,0 |
21,8 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
30,6 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
0,0 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
0,0 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
0,0 |
27,9 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
39,0 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
5,9 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
8,3 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
0,0 |
31,2 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
43,7 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
6,5 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
9,1 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
(1)
Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji
(2)
Kukuruz (kao cijelu biljku) kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja.
(3)
Prijevoz poljoprivrednih sirovina do pogona za pretvorbu, prema metodologiji iz Izvješća Komisije od 25. veljače 2010. o održivosti zahtjeva za upotrebom izvora krute i plinovite biomase u električnoj energiji, grijanju i hlađenju, uračunava se u vrijednost za „uzgoj”. Vrijednost za prijevoz kukuruza za silažu iznosi 0,4 g CO2eq/MJ bioplina. |
||||||||||||
Raščlanjene zadane vrijednosti za biometan
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološka mogućnost |
TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
|||||||||||
|
uzgoj |
obrada |
pretvorba |
promet |
kompresija u stanici za punjenje |
emisijske jedinice za gnoj |
uzgoj |
obrada |
pretvorba |
promet |
kompresija u stanici za punjenje |
emisijske jedinice za gnoj |
|||
|
tekući gnoj |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
84,2 |
19,5 |
1,0 |
3,3 |
– 124,4 |
0,0 |
117,9 |
27,3 |
1,0 |
4,6 |
– 124,4 |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
84,2 |
4,5 |
1,0 |
3,3 |
– 124,4 |
0,0 |
117,9 |
6,3 |
1,0 |
4,6 |
– 124,4 |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
3,2 |
19,5 |
0,9 |
3,3 |
– 111,9 |
0,0 |
4,4 |
27,3 |
0,9 |
4,6 |
– 111,9 |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
3,2 |
4,5 |
0,9 |
3,3 |
– 111,9 |
0,0 |
4,4 |
6,3 |
0,9 |
4,6 |
– 111,9 |
||
|
kukuruz (cijela biljka) |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
18,1 |
20,1 |
19,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
18,1 |
28,1 |
27,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
18,1 |
20,1 |
4,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
18,1 |
28,1 |
6,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
17,6 |
4,3 |
19,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
17,6 |
6,0 |
27,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
17,6 |
4,3 |
4,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
17,6 |
6,0 |
6,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
||
|
biološki otpad |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
30,6 |
19,5 |
0,6 |
3,3 |
— |
0,0 |
42,8 |
27,3 |
0,6 |
4,6 |
— |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
30,6 |
4,5 |
0,6 |
3,3 |
— |
0,0 |
42,8 |
6,3 |
0,6 |
4,6 |
— |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
5,1 |
19,5 |
0,5 |
3,3 |
— |
0,0 |
7,2 |
27,3 |
0,5 |
4,6 |
— |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
5,1 |
4,5 |
0,5 |
3,3 |
— |
0,0 |
7,2 |
6,3 |
0,5 |
4,6 |
— |
||
D. UKUPNE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA PROCESE DOBIVANJA GORIVA IZ BIOMASE
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
7 |
9 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
12 |
15 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
16 |
18 |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
8 |
9 |
|
od 500 do 2 500 km |
10 |
11 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
iznad 10 000 km |
25 |
30 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 2 500 km |
8 |
10 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
14 |
16 |
|
|
iznad 10 000 km |
24 |
28 |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
7 |
8 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
12 |
15 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drvna sječka od ostataka iz industrije |
od 1 do 500 km |
4 |
5 |
|
od 500 do 2 500 km |
6 |
7 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
29 |
35 |
|
od 500 do 2 500 km |
29 |
35 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
30 |
36 |
|
|
iznad 10 000 km |
34 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
19 |
|
od 500 do 2 500 km |
16 |
19 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
17 |
21 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 2 500 km |
6 |
7 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
7 |
8 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.) |
od 2 500 do 10 000 km |
33 |
39 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
20 |
23 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
10 |
11 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
31 |
37 |
|
od 500 do 10 000 km |
32 |
38 |
|
|
iznad 10 000 km |
36 |
43 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
18 |
21 |
|
od 500 do 10 000 km |
20 |
23 |
|
|
iznad 10 000 km |
23 |
27 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
8 |
9 |
|
od 500 do 10 000 km |
10 |
11 |
|
|
iznad 10 000 km |
13 |
15 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
30 |
35 |
|
od 500 do 10 000 km |
31 |
37 |
|
|
iznad 10 000 km |
35 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
19 |
|
od 500 do 10 000 km |
18 |
21 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 10 000 km |
8 |
9 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
29 |
35 |
|
od 500 do 2 500 km |
29 |
34 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
30 |
36 |
|
|
iznad 10 000 km |
34 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
18 |
|
od 500 do 2 500 km |
15 |
18 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
17 |
20 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
5 |
6 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
7 |
8 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
12 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
17 |
21 |
|
od 500 do 2 500 km |
17 |
21 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
19 |
23 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
9 |
11 |
|
od 500 do 2 500 km |
9 |
11 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
10 |
13 |
|
|
iznad 10 000 km |
14 |
17 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
3 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
3 |
4 |
|
|
od 2 500 do 10 000 |
5 |
6 |
|
|
iznad 10 000 km |
8 |
10 |
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.
Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.
Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon na drvnu sječku upotrebljava za isporuku topline i električne energije stroju za pelete.
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (1) |
od 1 do 500 km |
4 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
8 |
9 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
iznad 10 000 km |
29 |
35 |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (2) |
od 1 do 500 km |
4 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
5 |
6 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
8 |
10 |
|
|
iznad 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
8 |
10 |
|
od 500 do 10 000 km |
10 |
12 |
|
|
iznad 10 000 km |
14 |
16 |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
5 |
6 |
|
iznad 10 000 km |
9 |
10 |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
54 |
61 |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
37 |
40 |
|
(1)
Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan).
(2)
Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan). |
|||
Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Tipična vrijednost |
Zadana vrijednost |
|
|
Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ) |
|||
|
bioplin za električnu energiju iz tekućeg gnoja |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat (1) |
– 28 |
3 |
|
zatvoreni digestat (2) |
– 88 |
– 84 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
– 23 |
10 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 84 |
– 78 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
– 28 |
9 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 94 |
– 89 |
||
|
bioplin za električnu energiju iz kukuruza (cijele biljke) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
38 |
47 |
|
zatvoreni digestat |
24 |
28 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
43 |
54 |
|
|
zatvoreni digestat |
29 |
35 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
47 |
59 |
|
|
zatvoreni digestat |
32 |
38 |
||
|
bioplin za električnu energiju iz biološkog otpada |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
31 |
44 |
|
zatvoreni digestat |
9 |
13 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
37 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat |
15 |
21 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
41 |
57 |
|
|
zatvoreni digestat |
16 |
22 |
||
|
(1)
Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija metana koje variraju ovisno o vremenu, supstratu i učinkovitosti razgradnje. U tim se izračunima uzimaju vrijednosti od 0,05 MJCH4/MJ bioplina za gnoj, 0,035 MJ CH4/MJ bioplina za kukuruz i 0,01 MJ CH4/MJ bioplina za biološki otpad.
(2)
Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku, a smatra se da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana. |
||||
Tipične i zadane vrijednosti za biometan
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološka mogućnost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
biometan iz tekućeg gnoja |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1) |
– 20 |
22 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2) |
– 35 |
1 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
– 88 |
– 79 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 103 |
– 100 |
|
|
biometan iz kukuruza (cijele biljke) |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
58 |
73 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
43 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
41 |
51 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
26 |
30 |
|
|
biometan iz biološkog otpada |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
51 |
71 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
36 |
50 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
25 |
35 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
10 |
14 |
|
|
(1)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4/MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova.
(2)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima). |
|||
Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološke mogućnosti |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
17 |
33 |
|
zatvoreni digestat |
– 12 |
– 9 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
22 |
40 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 7 |
– 2 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
23 |
43 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 9 |
– 4 |
||
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
24 |
37 |
|
zatvoreni digestat |
0 |
3 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
29 |
45 |
|
|
zatvoreni digestat |
4 |
10 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
31 |
48 |
|
|
zatvoreni digestat |
4 |
10 |
||
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
28 |
40 |
|
zatvoreni digestat |
7 |
11 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
33 |
47 |
|
|
zatvoreni digestat |
12 |
18 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
36 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat |
12 |
18 |
||
Napomene
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon.
Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija.
Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan).
Tipične i zadane vrijednosti – biometan – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Tipična vrijednost |
Zadana vrijednost |
|
(g CO2eq/MJ) |
(g CO2eq/MJ) |
||
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
32 |
57 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
17 |
36 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
– 1 |
9 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 16 |
– 12 |
|
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
41 |
62 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
26 |
41 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
13 |
22 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 2 |
1 |
|
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
46 |
66 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
31 |
45 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
22 |
31 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
7 |
10 |
Kad je riječ o biometanu koji se kao komprimirani biometan rabi kao gorivo u prometu, tipičnim vrijednostima treba dodati 3,3, g CO2eq/MJ biometana, a zadanim vrijednostima 4,6 g CO2eq/MJ biometana.
PRILOG VII.
OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJA SE UPOTREBLJAVA ZA GRIJANJE I HLAĐENJE
DIO A: OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE IZ TOPLINSKIH CRPKI KOJE SE UPOTREBLJAVAJU ZA GRIJANJE
Količina aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije uhvaćene toplinskim crpkama koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora za potrebe ove Direktive, ERES, izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:
ERES = Qusable * (1 – 1/SPF)
pri čemu je
|
— |
Qusable |
= |
procijenjena ukupna uporabljiva toplina iz toplinskih crpki koje ispunjavaju kriterije iz ►M2 članak 7. stavak 3. ◄ , upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η, |
|
— |
SPF |
= |
procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti navedenih toplinskih crpki, |
|
— |
η |
= |
omjer između ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije i izračunava se kao prosjek EU-a utemeljen na podatcima Eurostata. |
DIO B: OBRAČUNAVANJE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJA SE UPOTREBLJAVA ZA HLAĐENJE
1. DEFINICIJE
Pri izračunu obnovljive energije koja se upotrebljava za hlađenje primjenjuju se sljedeće definicije:
„hlađenje” znači izvlačenje topline iz zatvorenog ili unutarnjeg prostora (primjena ventilatora) ili iz procesa kako bi se temperatura prostora ili temperatura procesa smanjila na određenu temperaturu ili zadržala na njoj (zadana vrijednost); u sustavima hlađenja izvučena toplina izbacuje se u okolni zrak, okolnu vodu ili tlo koji ih apsorbiraju, gdje okoliš (zrak, tlo i voda) osigurava ponor za izvučenu toplinu i stoga ima funkciju izvora hladnoće;
„sustav hlađenja” znači sklop sastavnih dijelova koji se sastoji od sustava za izvlačenje topline, jednog ili više uređaja za hlađenje i sustava za izbacivanje topline, koji su slučaju aktivnog hlađenja dopunjeni rashladnim medijem u obliku fluida, koji zajedno rade na postizanju određenog prijenosa topline, čime se osigurava potrebna temperatura;
ako se radi o hlađenju prostora, sustav hlađenja može biti sustav slobodnog hlađenja ili sustav hlađenja u koji je ugrađen generator hlađenja, pri čemu je hlađenje jedna od primarnih funkcija sustava hlađenja;
ako se radi o procesnom hlađenju, sustav hlađenja uključuje generator hlađenja, za koji je hlađenje jedna od primarnih funkcija;
„slobodno hlađenje” znači sustav hlađenja koji upotrebljava prirodni izvor hladnoće za izvlačenje topline iz prostora ili procesa koji treba rashladiti prijenosom fluida crpkom/crpkama i/ili ventilatorom/ventilatorima i za koji nije potreban generator hlađenja;
„generator hlađenja” znači dio sustava hlađenja koji proizvodi razliku u temperaturi, što omogućuje izvlačenje topline iz prostora ili procesa koji treba rashladiti, upotrebom ciklusa kompresije pare, ciklusa sorpcije ili drugog energetskog termodinamičkog ciklusa, koji se koristi kad izvor hladnoće nije dostupan ili je nedostatan;
„aktivno hlađenje” znači uklanjanje topline iz prostora ili procesa, pri čemu je potreban unos energije kako bi se zadovoljila potreba za hlađenjem, a upotrebljava se ako je prirodan tok energije nedostupan ili nedostatan i može se postići s pomoću generatora hlađenja ili bez njega;
„pasivno hlađenje” znači uklanjanje topline prirodnim tokom energije kondukcijom, konvekcijom, zračenjem ili prijenosom mase bez potrebe za pomicanjem rashladne tekućine radi izvlačenja i izbacivanja topline ili stvaranja niže temperature s pomoću generatora hlađenja, uključujući smanjenje potrebe za hlađenjem zbog konstrukcijskih značajki zgrade kao što su izolacija zgrade, zeleni krov, biljni zid, zasjenjivanje ili povećana masa zgrade, ventilacijom ili upotrebom ventilatora;
„ventilacija” znači prirodno ili prisilno pokretanje zraka radi uvođenja okolnog zraka u prostor s ciljem osiguravanja odgovarajuće kvalitete zraka u zatvorenom prostoru, uključujući temperaturu;
„ventilator” znači proizvod koji uključuje ventilator i sklop elektromotora za pokretanje zraka i pružanja ugodnosti tijekom ljeta povećanjem brzine strujanja zraka oko ljudskog tijela, što dovodi do osjećaja rashlađenosti;
„količina obnovljive energije za hlađenje” znači opskrba hlađenjem proizvedena uz određenu energetsku učinkovitost izraženu kao faktor sezonske učinkovitosti izračunan u primarnoj energiji;
„toplinski ponor” ili „izvor hladnoće” znači vanjski prirodni ponor u koji se prenosi toplina izvučena iz prostora ili procesa; to može biti okolni zrak, okolna voda u obliku prirodnih ili umjetnih vodnih tijela i geotermalne formacije ispod krute Zemljine površine;
„sustav za izvlačenje topline” znači uređaj koji uklanja toplinu iz prostora ili procesa koje treba rashladiti, kao što je isparivač u ciklusu kompresije pare;
„uređaj za hlađenje” znači uređaj namijenjen za aktivno hlađenje;
„sustav za izbacivanje topline” znači uređaj u kojem dolazi do konačnog prijenosa topline iz rashladnog medija u toplinski ponor, kao što je kondenzator zrak – rashladno sredstvo u ciklusu kompresije pare hlađenom zrakom;
„unos energije” znači energija potrebna za prijenos fluidna (slobodno hlađenje) ili energija potrebna za prijenos fluida i pogon generatora hlađenja (aktivno hlađenje s pomoću generatora hlađenja);
„centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi upotrebe za hlađenje prostora ili procesa;
„faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji” znači mjerenje učinkovitosti konverzije primarne energije sustava hlađenja;
„ekvivalent sati pri punom opterećenju” znači broj sati rada sustava hlađenja pri punom opterećenju kako bi se proizvela količina hlađenja koju stvarno proizvodi tijekom godine dana, ali uz promjenjivo opterećenje;
„dani u sezoni hlađenja” znači klimatske vrijednosti izračunane s bazom od 18 °C koje se upotrebljavaju kao ulazne vrijednosti za utvrđivanje ekvivalenta sati pri punom opterećenju.
2. PODRUČJE PRIMJENE
Pri izračunu količine obnovljive energije koja se upotrebljava za hlađenje države članice ubrajaju aktivno hlađenje, uključujući centralizirano hlađenje, bez obzira na to je li riječ o slobodnom hlađenju ili je upotrijebljen generator hlađenja.
Države članice ne ubrajaju:
pasivno hlađenje, iako je u slučajevima upotrebe ventilacijskog zraka kao medija za prijenos topline za hlađenje odgovarajuća opskrba hlađenjem, koja se može osigurati s pomoću generatora hlađenja ili slobodnog hlađenja, dio izračuna hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora;
sljedeće tehnologije ili procese hlađenja:
hlađenje u prijevoznim sredstvima ( 47 );
sustave hlađenja čija je primarna funkcija proizvodnja ili čuvanje kvarljivih materijala pri određenim temperaturama (rashlađivanje ili zamrzavanje);
rashladne sustave sa zadanim vrijednostima temperature hlađenja prostora ili procesa nižima od 2 °C;
rashladne sustave sa zadanim vrijednostima temperature hlađenja prostora ili procesa višima od 30 °C;
hlađenje otpadne topline nastale u proizvodnji energije, industrijskim procesima i uslužnom sektoru ( 48 );
energiju koja se upotrebljava za hlađenje u elektranama, proizvodnji cementa, željeza i čelika, postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, objektima za informacijske tehnologije (kao što su podatkovni centri), postrojenjima za prijenos i distribuciju električne energije i infrastrukturama za prijevoz.
Države članice mogu iz izračuna energije za hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora isključiti više kategorija sustava hlađenja kako bi se očuvali prirodni izvori hladnoće u određenim zemljopisnim područjima radi zaštite okoliša. Primjeri su zaštita rijeka ili jezera od rizika od pregrijavanja.
3. METODOLOGIJA OBRAČUNAVANJA OBNOVLJIVE ENERGIJE ZA INDIVIDUALNO I CENTRALIZIRANO HLAĐENJE
Smatra se da samo sustavi hlađenja koji rade iznad zahtjeva za minimalnu učinkovitost izraženog kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji (SPFp) u odjeljku 3.2. drugom stavku proizvode obnovljivu energiju.
3.1. Količina obnovljive energije za hlađenje
Količina obnovljive energije za hlađenje (ERES-C) izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:
pri čemu je:
količina topline koju sustav hlađenja otpušta u okolni zrak, okolnu vodu ili tlo (
49
);
EINPUT potrošnja energije sustava hlađenja, uključujući potrošnju energije pomoćnih sustava za izmjerene sustave, kao što je centralizirano hlađenje;
energija hlađenja koju isporučuje sustav hlađenja (
50
);
se definira na razini sustava hlađenja kao udio opskrbe hlađenjem koji se može smatrati obnovljivim u skladu sa zahtjevima SPF-a, izražen kao postotak. SPF se utvrđuje bez obračunavanja gubitaka u distribuciji. Za centralizirano hlađenje to znači da se SPF utvrđuje po generatoru hlađenja ili na razini sustava slobodnog hlađenja. Za sustave hlađenja u kojima se može primjenjivati standardni SPF koeficijenti F(1) i F(2) u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2016/2281 (
51
) i povezanom komunikacijom Komisije (
52
) ne upotrebljavaju se kao korekcijski faktori.
Za hlađenje iz topline koja je 100 % dobivena uporabom energije iz obnovljivih izvora (apsorpcija i adsorpcija) trebalo bi smatrati da je isporučeno hlađenje u potpunosti dobiveno uporabom energije iz obnovljivih izvora.
Koraci potrebni za izračun 
i objašnjeni su u odjeljcima od 3.2. do 3.4.
3.2.
Izračun udjela faktora sezonske učinkovitosti koji se smatra obnovljivom energijom –
SSPF
je udio opskrbe hlađenjem koji se može smatrati obnovljivom energijom. se povećava s povećanjem vrijednosti SPFp-a. SPFp
(
53
) se definira kako je opisano u Uredbi Komisije (EU) 2016/2281 i Uredbi Komisije (EU) br. 206/2012 (
54
), osim što je zadani faktor primarne energije za električnu energiju ažuriran na 2,1 u Direktivi 2012/27/EU (kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/2002 (
55
)) Europskog parlamenta i Vijeća. Upotrebljavaju se granični uvjeti iz norme EN 14511.
Zahtjev za minimalnu učinkovitost sustava hlađenja izražen kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji iznosi najmanje 1,4 (SPFpLOW
). Da bi iznosio 100 %, zahtjev za minimalnu učinkovitost sustava hlađenja mora iznositi najmanje 6 (SPFpHIGH
). Za sve ostale sustave hlađenja primjenjuje se sljedeći izračun:
SPFP je učinkovitost sustava hlađenja izražena kao faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji;
je minimalni faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji i temelji se na učinkovitosti standardnih sustava hlađenja (minimalni zahtjevi za ekološki dizajn);
je gornja granična vrijednost za faktor sezonske učinkovitosti izražen u primarnoj energiji i temelji se na primjerima dobre prakse za slobodno hlađenje koje se upotrebljava u centraliziranom hlađenju (
56
).
3.3. Izračun količine obnovljive energije za hlađenje upotrebom standardnog i izmjerenog SPFp-a
Standardni i izmjereni SPF
Na temelju zahtjeva za ekološki dizajn iz uredaba (EU) br. 206/2012 i (EU) 2016/2281 dostupne su standardizirane vrijednosti SPF-a za električne generatore hlađenja s kompresijom pare i generatore hlađenja s unutarnjim izgaranjem s kompresijom pare. Vrijednosti su dostupne za te generatore hlađenja do 2 MW za hlađenje prostorija i do 1,5 MW za procesno hlađenje. Za druge tehnologije i opsege kapaciteta nisu dostupne standardne vrijednosti. Kad je riječ o centraliziranom hlađenju, standardne vrijednosti nisu dostupne, ali se upotrebljavaju i dostupna su mjerenja, čime se omogućava izračun vrijednosti SPF-a barem na godišnjoj osnovi.
Za izračun količine hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora mogu se upotrebljavati standardne vrijednosti SPF-a ako su dostupne. Ako standardne vrijednosti nisu dostupne ili je mjerenje uobičajena praksa, upotrebljavaju se izmjerene vrijednosti SPF-a, podijeljene po graničnim vrijednostima kapaciteta hlađenja. Za generatore hlađenja s kapacitetom hlađenja manjim od 1,5 MW može se upotrebljavati standardni SPF, dok se izmjereni SPF upotrebljava za centralizirano hlađenje, generatore hlađenja s kapacitetima hlađenja od 1,5 MW ili većim i generatore hlađenja za koje nisu dostupne standardne vrijednosti.
Osim toga, za sve sustave hlađenja bez standardnog SPF-a, koji uključuju sva rješenja za slobodno hlađenje i generatore hlađenja aktivirane toplinom, utvrđuje se izmjereni SPF kako bi se iskoristila metodologija izračuna za hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora.
Definicija standardnih vrijednosti SPF-a
Vrijednosti SPF-a izražavaju se kao učinkovitost primarne energije izračunate upotrebom faktora primarne energije u skladu s Uredbom (EU) 2016/2281 kako bi se utvrdila učinkovitost hlađenja prostora za različite vrste generatora hlađenja ( 57 ). Faktor primarne energije iz Uredbe (EU) 2016/2281 izračunava se kao 1/η, pri čemu je η prosječni omjer ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije u cijelom EU-u. Izmjenom zadanog faktora primarne energije za električnu energiju, koji se u točki 1. Priloga Direktivi (EU) 2018/2002, kojom se izmjenjuje bilješka 3. u Prilogu IV. Direktivi 2012/27/EU, naziva koeficijent, faktor primarne energije od 2,5 u Uredbi (EU) 2016/2281 pri izračunu vrijednosti SPF-a zamjenjuje se s 2,1.
Ako se nositelji primarne energije, kao što su toplina ili plin, upotrebljavaju kao unos energije za pogon generatora hlađenja, zadani faktor primarne energije (1/η) iznosi 1, što odražava nedostatak pretvorbe energije η = 1.
Standardni uvjeti rada i drugi parametri potrebni za određivanje SPF-a definirani su u Uredbi (EU) 2016/2281 i Uredbi (EU) 206/2012, ovisno o kategoriji generatora hlađenja. Granični uvjeti su oni koji su definirani u normi EN 14511.
Za reverzibilne generatore hlađenja (reverzibilne toplinske crpke), koji su isključeni iz područja primjene Uredbe (EU) 2016/2281 jer je njihova funkcija grijanja obuhvaćena Uredbom Komisije (EU) br. 813/2013 ( 58 ) u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača, upotrebljava se isti izračun SPF-a koji je definiran za slične nereverzibilne generatore hlađenja u Uredbi (EU) 2016/2281.
Primjerice, za električne generatore hlađenja s kompresijom pare SPFp se definira na sljedeći način (indeks p pokazuje da se SPF definira u smislu primarne energije):
pri čemu su:
F(1) i F(2) su korekcijski faktori u skladu s Uredbom (EU) 2016/2281 i povezanom komunikacijom Komisije. Ti se koeficijenti ne primjenjuju na procesno hlađenje u Uredbi (EU) 2016/2281 jer se pokazatelji krajnje energije SEPR-a izravno upotrebljavaju. Ako ne postoje prilagođene vrijednosti, za konverziju SEPR-a koriste se iste vrijednosti koje se koriste za konverziju SEER-a.
Granični uvjeti SPF-a
Za definiranje SPF-a generatora hlađenja upotrebljavaju se granični uvjeti SPF-a definirani u Uredbi (EU) 2016/2281 i Uredbi (EU) 206/2012. U slučaju generatora hlađenja voda – zrak i voda – voda, unos energije potrebne za stavljanje na raspolaganje izvora hladnoće uključen je s pomoću korekcijskog faktora F(2). Granični uvjeti SPF-a prikazani su na slici 1. Ti se granični uvjeti primjenjuju na sve sustave hlađenja, bilo sustave slobodnog hlađenja ili sustave koji sadržavaju generatore hlađenja.
Ti su granični uvjeti slični onima za toplinske crpke (koje se upotrebljavaju u načinu grijanja) iz Odluke Komisije 2013/114/EU ( 60 ). Razlika je u tome što se za toplinske crpke potrošnja električne energije koja odgovara potrošnji pomoćne energije (stanje isključenosti termostata, stanje pripravnosti, stanje isključenosti, način rada s grijačem kućišta) ne uzima u obzir za evaluaciju SPF-a. Međutim, budući da će se u slučaju hlađenja upotrebljavati i standardne i izmjerene vrijednosti SPF-a i s obzirom na činjenicu da se pri izmjerenom SPF-u u obzir uzima pomoćna potrošnja, potrebno je uključiti potrošnju pomoćne energije u obje situacije.
Kad je riječ o centraliziranom hlađenju, gubici hladnoće u distribuciji i potrošnja električne energije distribucijske crpke između postrojenja za hlađenje i trafostanice kupca ne uključuju se u procjenu SPF-a.
U slučaju sustava hlađenja na zrak koji osiguravaju i funkciju ventiliranja, ne uzima se u obzir opskrba hlađenjem zbog protoka ventilacijskog zraka. Snaga ventilatora potrebna za prozračivanje također se diskontira razmjerno omjeru protoka ventilacijskog zraka i protoka rashladnog zraka.
Slika 1. Ilustracija graničnih uvjeta SPF-a za generatore hlađenja koji upotrebljavaju standardni SPF i centralizirano hlađenje (i druge velike sustave hlađenja koji upotrebljavaju izmjereni SPF), pri čemu je EINPUT_AUX unos energije u ventilator i/ili pumpu, a EINPUT_CG unos energije u generator hlađenja
U slučaju sustava hlađenja na zrak s unutarnjim povratom hladnoće, ne uzima se u obzir opskrba hlađenjem zbog povrata hladnoće. Snaga ventilatora potrebna za povrat hladnoće koji osigurava izmjenjivač topline diskontira se razmjerno omjeru gubitaka tlaka zbog povrata hladnoće izmjenjivača topline i ukupnih gubitaka tlaka sustava hlađenja na zrak.
3.4. Izračun upotrebom standardnih vrijednosti
Za procjenu ukupne isporučene energije hlađenja može se upotrijebiti pojednostavnjena metoda za individualne sustave hlađenja kapaciteta manjeg od 1,5 MW za koje je dostupna standardna SPF vrijednost.
Prema pojednostavnjenoj metodi, energija hlađenja koju isporučuje sustav hlađenja (QCsupply) je nazivni kapacitet hlađenja (PC) pomnožen s brojem ekvivalenta sati pri punom opterećenju (EFLH). Jedinstvena vrijednost dana u sezoni hlađenja (CDD) može se koristiti za cijelu zemlju ili se mogu koristiti različite vrijednosti za različite klimatske zone pod uvjetom da su nazivni kapaciteti i SPF-ovi dostupni za te klimatske zone.
Za izračun EFLH-a mogu se koristiti sljedeće zadane metode:
pri čemu je:
τs faktor aktivnosti kojim se uzima u obzir vrijeme rada određenih procesa (npr. tijekom cijele godine τs = 1, ne uključujući vikende τs = 5/7). Ne postoji zadana vrijednost.
3.4.1. Izračun upotrebom izmjerenih vrijednosti
Za sustave za koje ne postoje standardne vrijednosti, kao i za sustave hlađenja kapaciteta većeg od 1,5 MW te sustave centraliziranog hlađenja hlađenje upotrebom energije iz obnovljivih izvora izračunava se temelju sljedećih mjerenja:
Izmjereni unos energije: Izmjereni unos energije uključuje sve izvore energije za sustav hlađenja, uključujući generatore hladnoće, tj. električnu energiju, plin, toplinu itd. Uključuje i pomoćne pumpe i ventilatore koji se koriste u sustavima hlađenja, ali ne uključuje one koji se koriste za distribuciju hlađenja zgradi ili procesu. U slučaju sustava hlađenja na zrak s funkcijom ventiliranja, unos energije sustava hlađenja uključuje se samo dodatni unos energije zbog hlađenja.
Izmjerena opskrba energijom hlađenja: Opskrba energijom hlađenja mjeri se kao proizvedena energija iz sustava hlađenja pri čemu se oduzimaju svi gubici hladnoće kako bi se procijenila neto opskrba energijom hlađenja zgrade ili procesa koji je krajnji korisnik hlađenja. Gubici hladnoće uključuju gubitke u sustavu centraliziranog hlađenja i distribucijskom sustavu hlađenja u zgradi ili na industrijskoj lokaciji. U slučaju sustava hlađenja na zrak s funkcijom ventiliranja, opskrba energijom hlađenja je neto učinak uvođenja svježeg zraka za potrebe prozračivanja.
Mjerenja je potrebno provesti za određenu godinu o kojoj treba izvijestiti, tj. za sve unose energije i svu opskrbu energijom hlađenja za cijelu godinu.
3.4.2. Centralizirano hlađenje: dodatni zahtjevi
Za sustave centraliziranog hlađenja neto opskrba hlađenjem na razini kupca uzima se u obzir pri definiranju neto opskrbe hlađenjem, označene kao QC_Supply_net . Gubici topline nastali u distribucijskoj mreži (QC_LOSS) odbijaju se od bruto opskrbe hlađenjem (QC_Supply_gross) na sljedeći način:
QC_Supply_net = QC_Supply_gross – QC_LOSS
3.4.2.1.
Sustavi centraliziranog hlađenja mogu se podijeliti na podsustave koji se sastoje od najmanje jednog generatora hlađenja ili sustava slobodnog hlađenja. To zahtijeva mjerenje opskrbe energijom hlađenja i unosa energije za svaki podsustav te raspodjelu gubitaka hladnoće po podsustavu na sljedeći način:
3.4.2.2.
Pri podjeli sustava hlađenja na podsustave, pomoćni uređaji (npr. upravljački uređaji, crpke i ventilatori) generatora hlađenja i/ili sustava slobodnog hlađenja uključeni su u isti podsustav ili više njih. Ne uzimaju se u obzir pomoćna energija koja odgovara distribuciji hlađenja unutar zgrade, npr. sekundarne pumpe i terminalne jedinice (npr. ventilatorski konvektori, ventilatori jedinica za upravljanje zrakom).
Za pomoćne uređaje koji se ne mogu raspodijeliti u određeni podsustav, na primjer pumpe mreže za centralizirano hlađenje koje dostavljaju energiju hlađenja koju isporučuju svi generatori hlađenja, njihova potrošnja primarne energije, na isti način kao i gubitci hladnoće u mreži, raspoređuju se svakom podsustavu hlađenja proporcionalno energiji hlađenja koju isporučuju generatori hlađenja i/ili sustavi slobodnog hlađenja svakog podsustava, na sljedeći način:
pri čemu je:
EINPUT_AUX1_i potrošnja pomoćne energije podsustava „i”;
EINPUT_AUX2 potrošnja pomoćne energije cijelog sustava hlađenja koja se ne može raspodijeliti u određeni podsustav hlađenja.
3.5. Izračun količine obnovljive energije za hlađenje za ukupne udjele obnovljive energije i udjele obnovljive energije za grijanje i hlađenje
Pri izračunu ukupnih udjela obnovljive energije, količina obnovljive energije za hlađenje dodaje se brojniku „konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora” i nazivniku „konačna bruto potrošnja energije”.
Pri izračunu udjela obnovljive energije za grijanje i hlađenje, količina obnovljive energije za hlađenje dodaje se brojniku „konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje” i nazivniku „konačna bruto potrošnja energije za grijanje i hlađenje”.
3.6. Smjernice za razvoj preciznijih metodologija i izračuna
Predviđeno je da države članice daju vlastite procjene i za SPF i za EFLH te ih se na to potiče. Takvi nacionalni/regionalni pristupi trebali bi se temeljiti na točnim pretpostavkama i reprezentativnim uzorcima dostatne veličine, što bi dovelo do znatno poboljšane procjene energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s onom dobivenom primjenom metodologije utvrđene u ovom delegiranom aktu. Takve poboljšane metodologije mogle bi se temeljiti na detaljnom izračunu na temelju tehničkih podataka uzimajući u obzir, među ostalim, godinu i kvalitetu ugradnje, vrstu kompresora i veličinu stroja, način rada, distribucijski sustav, kaskadni sustav generatora i regionalnu klimu. Države članice koje primjenjuju alternativne metodologije i/ili vrijednosti dostavljaju ih Komisiji zajedno s izvješćem u kojem se opisuju primijenjena metoda i podaci. Komisija će, prema potrebi, prevesti dokumente i objaviti ih na svojoj platformi za transparentnost.
PRILOG VIII.
DIO A. PRIVREMENE PROCIJENJENE EMISIJE OD SIROVINA ZA BIOGORIVO, TEKUĆE BIOGORIVO I GORIVO IZ BIOMASE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA (g CO2eq/MJ) ( 61 )
|
Skupina sirovina |
Srednja (1) |
Interpercentilni raspon dobiven analizom osjetljivosti (2) |
|
Žitarice i druge kulture bogate škrobom |
12 |
od 8 do 16 |
|
Šećerne kulture |
13 |
od 4 do 17 |
|
Uljarice |
55 |
od 33 do 66 |
|
(1)
Srednje vrijednosti koje su ovdje uključene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina.
(2)
Ovdje uključeni raspon odražava 90 % rezultata koji koriste petu i devedeset i petu percentilnu vrijednost proizašle iz analize. Peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 5 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazalo je rezultate ispod 8, 4 i 33 g CO2eq/MJ). Devedeset i peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 95 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazali su rezultate iznad 16, 17 i 66 g CO2eq/MJ)). |
||
DIO B. BIOGORIVA, TEKUĆA BIOGORIVA I GORIVA IZ BIOMASE ZA KOJA SE SMATRA DA SU PROCIJENJENE EMISIJE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA JEDNAKE NULI
Za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:
sirovine koje nisu navedene u dijelu A ovog Priloga;
sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne promjene uporabe zemljišta, odnosno promjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, vlažno tlo, naselja ili druga zemljišta, u kultivirano tlo ili tlo namijenjeno trajnim kulturama ( 62 ). U takvom bi se slučaju vrijednost emisije u vezi s izravnom promjenom uporabe zemljišta (el) trebala izračunati u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7.
PRILOG IX.
Dio A. ►M2 Sirovine za proizvodnju bioplina za promet i naprednih biogoriva: ◄
alge, ako su uzgojene na zemljištu u ribnjacima ili fotobioreaktorima;
dio biomase koji odgovara miješanom gradskom otpadu, a ne sortiranom otpadu iz kućanstava podložno ciljevima recikliranja na temelju članka 11. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/98/EZ;
biootpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ iz privatnih kućanstava podložan odvojenom prikupljanju kako je utvrđeno u članku 3. točki 11. te direktive;
dio biomase iz industrijskog otpada koji nije pogodan za korištenje u prehrambenom lancu za ljude ili za životinje, uključujući materijale iz sektora trgovine na malo i veletrgovine te poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva i akvakulture, isključujući sirovine navedene u dijelu B ovog Priloga;
slama;
životinjski gnoj i mulj od rafiniranja;
tekući otpad iz uljara za proizvodnju palminog ulja i prazni grozdovi palminog ploda;
smola tal ulja;
sirovi glicerin;
bagasa;
otpad od grožđa i vinski talog;
orahove ljuske;
pljeva;
klipovi kukuruza bez zrna;
dio biomase iz otpada i ostataka iz šumarstva i industrija koje se temelje na šumarstvu, odnosno kora, grane, pretkomercijalna proreda, lišće, iglice, krošnje stabala, piljevina, trijeske od sječe, crni lug, sulfitna lužina, mulj koji sadrži vlakna, lignin i tal ulje;
drugi neprehrambeni celulozni materijal;
drugi lignocelulozni materijaluz iznimku pilanskih i furnirskih trupaca;
patočna ulja iz destilacije alkohola;
sirovi metanol iz proizvodnje sulfatne celuloze povezane s proizvodnjom drvne celuloze;
međukulture, primjerice postrni usjevi i pokrovni usjevi, koje se uzgajaju na područjima na kojima je zbog kratkog vegetacijskog razdoblja uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje ograničen na jednu žetvu, pod uvjetom da njihova upotreba ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem i da se zadrži sadržaj organskih tvari u tlu, ako se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;
kulture koji se uzgajaju na jako degradiranom zemljištu, osim kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ako se upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;
cijanobakterije.
Dio B. ►M2 Sirovine za proizvodnju biogoriva i bioplina za promet, čiji se doprinos ciljevima iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točke (a) ograničava na: ◄
korišteno ulje za kuhanje;
životinjske masti iz kategorija 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009;
oštećeni usjevi koji nisu primjereni za upotrebu u lancu opskrbe hranom ili hranom za životinje, osim tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane kako bi odgovarale ovoj definiciji;
komunalne otpadne vode i derivati, osim kanalizacijskog mulja;
kulture koje se uzgajaju na jako degradiranom zemljištu, osim kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje i sirovina navedenih u dijelu A ovog Priloga, ako se ne upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor;
međukulture, primjerice postrni usjevi i pokrovni usjevi, osim sirovina navedenih u dijelu A ovog Priloga, koje se uzgajaju na područjima na kojima je zbog kratkog vegetacijskog razdoblja uzgoj kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje ograničen na jednu žetvu, pod uvjetom da njihova upotreba ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem i da se zadrži sadržaj organskih tvari u tlu, ako se ne upotrebljavaju za proizvodnju biogoriva za zrakoplovni sektor.
PRILOG X.
DIO A
Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena (iz članka 37.)
|
Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.) |
|
|
Direktiva Vijeća 2013/18/EU (SL L 158, 10.6.2013., str. 230.) |
|
|
Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 239, 15.9.2015., str. 1.) |
samo Članak 2. |
DIO B
Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo
(iz članka 36.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
|
2009/28/EZ |
25. lipnja 2009. |
|
2013/18/EU |
1. srpnja 2013. |
|
(EU) 2015/1513 |
10. rujna 2017. |
PRILOG XI.
Korelacijska tablica
|
Direktiva 2009/28/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 2. prvi podstavak |
Članak 2. prvi podstavak |
|
Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst |
Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (a) |
Članak 2. drugi podstavak točka 1. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (b) |
— |
|
— |
Članak 2. drugi podstavak točka 2. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (c) |
Članak 2. drugi podstavak točka 3. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (d) |
— |
|
Članak 2. drugi podstavak točke (e), (f), (g), (h), (i), (j), (k), (l), (m), (n), (o), (p), (q), (r), (s), (t), (u), (v) i (w) |
Članak 2. točke 24., 4., 19., 32., 33., 12., 5., 6., 45., 46., 47., 23., 39., 41., 42., 43., 36., 44. i 37. |
|
— |
Članak 2. drugi podstavak točke 7., 8., 9., 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 20., 21., 22., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 34., 35., 38. i 40. |
|
Članak 3. |
— |
|
— |
Članak 3. |
|
Članak 4. |
— |
|
— |
Članak 4 |
|
— |
Članak 5. |
|
— |
Članak 6. |
|
Članak 5. stavak 1. |
Članak 7. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 2. |
— |
|
Članak 5. stavak 3. |
Članak 7. stavak 2. |
|
Članak 5. stavak 4. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak |
Članak 7. stavak 3. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak |
|
— |
Članak 7. stavak 3. peti i šesti podstavak |
|
— |
Članak 7. stavak 4. |
|
Članak 5. stavak 5. |
Članak 27. stavak 1. prvi podstavak točka (c) |
|
Članak 5. stavci 6. i 7. |
Članak 7. stavci 5. i 6. |
|
Članak 6. stavak 1. |
Članak 8. stavak 1. |
|
— |
Članak 8. stavci 2. i 3. |
|
Članak 6. stavci 2. i 3. |
Članak 8. stavci 4. i 5. |
|
Članak 7. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. |
Članak 9. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. |
|
— |
Članak 9. stavak 6. |
|
Članak 8. |
Članak 10. |
|
Članak 9. stavak 1. |
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 9. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
— |
Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točka (d) |
|
Članak 10. |
Članak 12. |
|
Članak 11. stavci 1., 2. i 3. |
Članak 13. stavci 1., 2. i 3. |
|
— |
Članak 13. stavak 4. |
|
Članak 12. |
Članak 14. |
|
Članak 13. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 15. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 15. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (a) i (b) |
— |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (c), (d), (e) i (f) |
Članak 15. stavak 1. drugi podstavak točke (a), (b), (c) i (d) |
|
Članak 13. stavci 2., 3., 4. i 5. |
Članak 15. stavci 2., 3., 4. i 5. |
|
Članak 13. stavak 6. prvi podstavak |
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak |
|
Članak 13. stavak 6. drugi, treći, četvrti i peti podstavak |
— |
|
— |
Članak 15. stavci 7. i 8. |
|
— |
Članak 16. |
|
— |
Članak 17. |
|
Članak 14. |
Članak 18. |
|
Članak 15. stavak 1. |
Članak 19. stavak 1. |
|
Članak 15. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak |
Članak 19. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak |
|
— |
Članak 19. stavak 2. četvrti i peti podstavak. |
|
Članak 15. stavak 2. četvrti podstavak |
Članak 19. stavak 2. šesti podstavak |
|
Članak 15. stavak 3. |
— |
|
— |
Članak 19. stavci 3. i 4. |
|
Članak 15. stavci 4. i 5. |
Članak 19. stavci 5. i 6. |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (a) |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (a) |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka i. |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka i. |
|
— |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka ii |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka ii |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točke (c), (d), (e) i (f) |
|
— |
Članak 19 stavak 7. drugi podstavak |
|
Članak 15. stavak 7. |
Članak 19. stavak 8. |
|
Članak 15 stavak 8. |
— |
|
Članak 15. stavci 9. i 10. |
Članak 19. stavci 9. i 10. |
|
— |
Članak 19. stavak 11. |
|
Članak 15. stavak 11. |
Članak 19. stavak 12. |
|
Članak 15. stavak 12. |
— |
|
- |
Članak 19. stavak 13. |
|
Članak 16. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. |
— |
|
Članak 16. stavci 9., 10. i 11. |
Članak 20. stavci 1., 2. i 3. |
|
— |
Članak 21. |
|
— |
Članak 22. |
|
— |
Članak 23. |
|
— |
Članak 24. |
|
— |
Članak 25. |
|
— |
Članak 26. |
|
— |
Članak 27. |
|
— |
Članak 28 |
|
Članak 17. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
Članak 29. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
|
— |
Članak 29. stavak 1. treći, četvrti i peti podstavak |
|
— |
Članak 29. stavak 2. |
|
Članak 17. stavak 2. prvi i drugi podstavak |
— |
|
Članak 17. stavak 2. treći podstavak |
Članak 29. stavak 10. treći podstavak |
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točka (a) |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (a) |
|
— |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (b) |
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točke (b) i (c) |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točke (c) i (d) |
|
— |
— |
|
Članak 17. stavak 4. |
Članak 29. stavak 4. |
|
Članak 17. stavak 5. |
Članak 29. stavak 5. |
|
Članak 17. stavci 6. i 7. |
— |
|
— |
Članak 29. stavci 6., 7., 8., 9., 10. and 11. |
|
Članak 17. stavak 8. |
Članak 29. stavak 12. |
|
Članak 17. stavak 9. |
— |
|
— |
Članak 29. stavci 13. i 14. |
|
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (c) i (d) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točka (b) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 2. |
— |
|
— |
Članak 30. stavak 2. |
|
Članak 18. stavak 3. prvi podstavak |
Članak 30. stavak 3. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 3. drugi i treći podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 3. četvrti i peti podstavak |
Članak 30. stavak 3. drugi i treći podstavak |
|
Članak 18. stavak 4. prvi podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 4. drugi i treći podstavak |
Članak 30. stavak 4. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 4. četvrti podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 5. prvi i drugi podstavak |
Članak 30. stavak 7.prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. treći podstavak |
Članak 30. stavak 8. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. četvrti podstavak |
Članak 30. stavak 5. treći podstavak |
|
— |
Članak 30. stavak 6. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. peti podstavak |
Članak 30. stavak 6. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. prvi i drugi podstavak |
Članak 30. stavak 5. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. treći podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 6. četvrti podstavak |
Članak 30. stavak 6. treći podstavak |
|
— |
Članak 30. stavak 6. četvrti podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. peti podstavak |
Članak 30. stavak 6. peti podstavak |
|
Članak 18. stavak 7. |
Članak 30. stavak 9. prvi podstavak |
|
- |
Članak 30. stavak 9. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavci 8. i 9. |
- |
|
- |
Članak 30. stavak 10. |
|
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
— |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točka (d) |
|
Članak 19. stavci 2., 3. i 4. |
Članak 31. stavci 2., 3. i 4. |
|
Članak 19. stavak 5. |
— |
|
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak |
Članak 31. stavak 5. prvi podstavak |
|
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak prva, druga, treća i četvrta alineja |
— |
|
Članak 19. stavak 7. drugi i treći podstavak |
Članak 31. stavak 5. drugi i treći podstavak |
|
Članak 19. |
Članak 31. |
|
Članak 20. |
Članak 32. |
|
Članak 22. |
— |
|
Članak 23. stavci 1. i 2. |
Članak 33. stavci 1. i 2. |
|
Članak 23. stavci 3., 4., 5., 6., 7. i 8. |
— |
|
Članak 23. stavak 9. |
Članak 33. stavak 3. |
|
Članak 23. stavak 10. |
Članak 33. stavak 4. |
|
Članak 24. |
— |
|
Članak 25. stavak 1. |
Članak 34. stavak 1. |
|
Članak 25. stavak 2. |
Članak 34. stavak 2. |
|
Članak 25. stavak 3. |
Članak 34. stavak 3. |
|
Članak 25.a stavak 1. |
Članak 35. stavak 1. |
|
Članak 25.a stavak 2. |
Članak 35. stavci 2. i 3. |
|
Članak 25.a stavak 3. |
Članak 35. stavak 4. |
|
— |
Članak 32. stavak 4. |
|
Članak 26. |
— |
|
Članak 27. |
Članak 36. |
|
— |
Članak 37. |
|
Članak 28. |
Članak 38. |
|
Članak 29. |
Članak 39. |
|
Prilog I. |
Prilog I. |
|
Prilog II. |
Prilog II. |
|
Prilog III. |
Prilog III. |
|
Prilog IV. |
Prilog IV. |
|
Prilog V. |
Prilog V. |
|
Prilog VI. |
— |
|
— |
Prilog VI. |
|
Prilog VII. |
Prilog VII. |
|
Prilog VIII. |
Prilog VIII. |
|
Prilog IX. |
Prilog IX. |
|
— |
Prilog X. |
|
— |
Prilog XI. |
( 1 ) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).
( 2 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
( 3 ) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
( 4 ) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).
( 5 ) Uredba (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (SL L 158, 14.6.2019., str. 54.).
( 6 ) Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU (SL L 158, 14.6.2019., str. 125.).
( 7 ) Uredba (EU) 2023/1804 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva i stavljanju izvan snage Direktive 2014/94/EU (SL L 234, 22.9.2023., str. 1.).
( 8 ) Uredba (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2023. o baterijama i otpadnim baterijama, izmjeni Direktive 2008/98/EZ i Uredbe (EU) 2019/1020 te stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ (SL L 191, 28.7.2023., str. 1.).
( 9 ) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).
( 10 ) Uredba (EU) 2023/1115 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 2023. o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i određenih proizvoda povezanih s deforestacijom i degradacijom šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010 (SL L 150, 9.6.2023., str. 206.).
( 11 ) Uredba (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (SL L 231, 30.6.2021., str. 1.).
( 12 ) Uredba (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2009, (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 i direktiva 2009/73/EZ i (EU) 2019/944 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 (SL L 152, 3.6.2022., str. 45.).
( 13 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1294 od 15. rujna 2020. o mehanizmu Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora (SL L 303, 17.9.2020., str. 1.).
( 14 ) Uredba (EU) 2017/1369 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2017. o utvrđivanju okvira za označivanje energetske učinkovitosti i o stavljanju izvan snage Direktive 2010/30/EU (SL L 198, 28.7.2017., str. 1.).
( 15 ) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
( 16 ) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).
( 17 ) Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
( 18 ) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
( 19 ) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
( 20 ) Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.).
( 21 ) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
( 22 ) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).
( 23 ) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 оd 15. prosinca 2021. o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa (SL L 471, 30.12.2021., str. 1.).
( 24 ) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).
( 25 ) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1442 оd 31. srpnja 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 212, 17.8.2017., str. 1.).
( 26 ) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
( 27 ) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/996 оd 14. lipnja 2022. o pravilima za provjeru kriterija održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova te kriterija niskog rizika od neizravnih promjena uporabe zemljišta (SL L 168, 27.6.2022., str. 1.).
( 28 ) Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.).
( 29 ) Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).
( 30 ) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
( 31 ) Kako bi se ostvarili nacionalni ciljevi iz ovog Priloga, naglašava se da u smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša mora biti definirana stalna potreba za nacionalnim mehanizmima potpore promicanja energije iz obnovljivih izvora.
( 32 ) Apsorpcijski rashladni uređaji upotrebljavaju toplinu ili otpadnu toplinu za hlađenje (rashlađeni zrak ili voda). Stoga je primjereno izračunati samo emisije povezane s proizvedenom toplinom po MJ topline, neovisno tome je li krajnja namjena topline grijanje ili hlađenje putem apsorpcijskih rashladnih uređaja.
( 33 ) Formula za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec opisuje slučajeve u kojima se sirovine pretvaraju u biogoriva u jednom koraku. Za složenije opskrbne lance potrebne su prilagodbe za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec za međuproizvode.
( 34 ) Mjerenja količine ugljika u tlu mogu predstavljati takve dokaze, primjerice prvim mjerenjem prije uzgoja i naknadnim mjerenjima u redovitim vremenskim razmacima svakih nekoliko godina. U tom slučaju, prije nego što drugo rezultati drugog mjerenja budu dostupni, povećanje količine ugljika u tlu procijenilo bi se na temelju reprezentativnih pokusa ili modela tla. Od drugog mjerenja nadalje mjerenja bi činila osnovu za utvrđivanje postojanja povećanja količine ugljika u tlu i njegova razmjera.
( 35 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne mase CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.
( 36 ) Odluka Komisije 2010/335/EU od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ (SL L 151, 17.6.2010., str. 19.)
( 37 ) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).
( 38 ) Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114).
( 39 ) Apsorpcijski rashladni uređaji upotrebljavaju toplinu ili otpadnu toplinu za hlađenje (rashlađeni zrak ili voda). Stoga je primjereno izračunati samo emisije povezane s proizvedenom toplinom po MJ topline, neovisno o tome je li krajnja namjena topline grijanje ili hlađenje putem apsorpcijskih rashladnih uređaja.
( 40 ) Formula za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec opisuje slučajeve u kojima se sirovine pretvaraju u biogoriva u jednom koraku. Za složenije opskrbne lance potrebne su prilagodbe za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec za međuproizvode.
( 41 ) Mjerenja ugljika u tlu mogu predstavljati takav dokaz, primjerice prvim mjerenjem prije uzgoja i naknadnim mjerenjima u redovitim vremenskim razmacima svakih nekoliko godina. U tom slučaju, prije nego što drugo mjerenje bude dostupno, povećanje ugljika u tlu procijenilo bi se na temelju reprezentativnih pokusa ili modela tla. Od drugog mjerenja nadalje mjerenja bi činila osnovu za utvrđivanje postojanja povećanja ugljika u tlu i njegova razmjera.
( 42 ) Mjerenja količine ugljika u tlu mogu predstavljati takve dokaze, primjerice prvim mjerenjem prije uzgoja i naknadnim mjerenjima u redovitim vremenskim razmacima svakih nekoliko godina. U tom slučaju, prije nego što rezultati drugog mjerenja budu dostupni, povećanje količine ugljika u tlu procijenilo bi se na temelju reprezentativnih pokusa ili modela tla. Od drugog mjerenja nadalje mjerenja bi činila osnovu za utvrđivanje postojanja povećanja količine ugljika u tlu i njegova razmjera.
( 43 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne mase CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.
( 44 ) Kultivirano tlo kako ga definira IPCC.
( 45 ) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.
( 46 ) Odluka Komisije 2010/335/EU od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ (SL L 151, 17.6.2010., str. 19.)
( 47 ) Definicija hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora odnosi se samo na stacionarno hlađenje.
( 48 ) Otpadna toplina definirana je u članku 2. stavku 9. ove Direktive. Otpadna toplina može se uzeti u obzir za potrebe članaka 23. i 24. ove Direktive.
( 49 ) Količina izvora hladnoće odgovara količini topline koju apsorbira okolni zrak, okolna voda i tlo koji djeluju kao toplinski ponori. Okolni zrak i okolna voda odgovaraju energiji iz okoliša kako je definirana u članku 2. stavku 2. ove Direktive. Tlo odgovara geotermalnoj energiji kako je definirana u članku 2. stavku 3. ove Direktive.
( 50 ) U termodinamičkom smislu, opskrba hlađenjem odgovara dijelu topline koji sustav hlađenja otpušta u okolni zrak, okolnu vodu ili tlo, a koji ima funkciju toplinskog ponora ili izvora hladnoće. Okolni zrak i okolna voda odgovaraju energiji iz okoliša kako je definirana u članku 2. stavku 2. ove Direktive. Funkcija toplinskog ponora ili izvora hladnoće tla odgovara geotermalnoj energiji kako je definirana u članku 2. stavku 3. ove Direktive.
( 51 ) Uredba Komisije (EU) 2016/2281 od 30. studenoga 2016. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju u pogledu zahtjeva za ekološki dizajn uređaja za grijanje zraka, uređaja za hlađenje, visokotemperaturnih procesnih rashladnih uređaja i ventilatorskih konvektora (SL L 346, 20.12.2016., str. 1.).
( 52 ) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2017.229.01.0001.01.HRV&toc=OJ:C:2017:229:TOC
( 53 ) Ako stvarni uvjeti rada generatora hlađenja dovode do znatno nižih vrijednosti SPF-a od planiranih u standardnim uvjetima zbog različitih odredaba o ugradnji, države članice mogu isključiti te sustave iz područja primjene definicije hlađenja uporabom energije iz obnovljivih izvora (npr. generator hlađenja hlađen vodom koji umjesto rashladnog tornja koristi uređaj za suho hlađenje za otpuštanje topline u okolni zrak).
( 54 ) Uredba Komisije (EU) br. 206/2012 od 6. ožujka 2012. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zahtjevima za ekološki dizajn klima-uređaja i ventilatora (SL L 72, 10.3.2012., str. 7.).
( 55 ) Direktiva (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 328, 21.12.2018., str. 210.).
( 56 ) ENER/C1/2018-493, Renewable cooling under the revised Renewable Energy Directive, TU-Wien, 2021 (Hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora u skladu s revidiranom Direktivom o obnovljivim izvorima energije, TU-Wien, 2021.).
( 57 ) SPFp je identičan vrijednosti η s,c definiranoj u Uredbi (EU) 2016/2281.
( 58 ) Uredba Komisije (EU) br. 813/2013 od 2. kolovoza 2013. o provedbi Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za ekološki dizajn grijača prostora i kombiniranih grijača (SL L 239, 6.9.2013., str. 136.).
( 59 ) U dijelu 1. studije ENER/C1/2018-493 „Pregled i tržišni udio tehnologija hlađenja” navedene su detaljnije definicije i jednadžbe za te parametre u poglavlju 1.5. „Pokazatelji energetske učinkovitosti najsuvremenijih rashladnih sustava”.
( 60 ) Odluka Komisije od 1. ožujka 2013. o utvrđivanju smjernica za države članice o izračunu obnovljive energije iz toplinskih crpki za različite tehnologije toplinskih crpki u skladu s člankom 5. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 62, 6.3.2013., str. 27.).
( 61 ) Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. Razmjer vrijednosti u ovom Prilogu ovisi o rasponu pretpostavki (poput tretmana suproizvoda, kretanja u prinosu, zaliha ugljika i uklanjanja drugih proizvoda) korištenih u gospodarskim modelima razvijenim za potrebe njihove procjene. Stoga, iako nije moguće u potpunosti okarakterizirati raspon nesigurnosti povezan s takvim procjenama, provedena je analiza osjetljivosti u vezi s rezultatima na temelju nasumične varijacije ključnih parametara, takozvana analiza Monte Carlo.
( 62 ) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.