(a) TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET podaci i materijali čije neovlašteno otkrivanje može iznimno teško naštetiti bitnim interesima Europske unije ili jedne ili više država članica;

(b) SECRET UE/EU SECRET podaci i materijali čije neovlašteno otkrivanje može teško naštetiti bitnim interesima Europske unije ili jedne ili više država članica;

(c) CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL podaci i materijali čije neovlašteno otkrivanje može nanijeti štetu bitnim interesima Europske unije ili jedne ili više država članica;

(d) RESTREINT UE/EU RESTRICTED podaci i materijali čije neovlašteno otkrivanje može dovesti u nepovoljan položaj interese Europske unije ili jedne ili više država članica.

— kojima je nužan pristup podacima,

— koji su, prema potrebi, prošli sigurnosnu provjeru za odgovarajući stupanj, i

— koji su upoznati sa svojim odgovornostima.

(a) u pravilu, klasificirani podaci EU-a prenose se elektroničkim sredstvima koja su zaštićena kriptografskim proizvodima odobrenima u skladu s člankom 10. stavkom 6.;

(b) ako se ne uporabe sredstva iz točke (a), klasificirani podaci EU-a prenose se:

(a) tajnost podataka klasificiranih kao SECRET UE/EU SECRET i više zaštićena je kriptografskim proizvodima koje je odobrilo Vijeće u ulozi tijela za odobravanje kriptomaterijala (CAA) na preporuku Sigurnosnog odbora;

(b) tajnost podataka klasificiranih kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili RESTREINT UE/EU RESTRICTED zaštićena je kriptografskim proizvodima koje je odobrio glavni tajnik Vijeća („glavni tajnik”) u ulozi CAA-a na preporuku Sigurnosnog odbora.

(a) tijelo za IA (IAA);

(b) tijelo za TEMPEST (TA);

(c) tijelo za odobravanje kriptomaterijala (CAA);

(d) tijelo za distribuciju kriptomaterijala (CDA).

(a) tijelo za sigurnosnu akreditaciju (SAA);

(b) operativno tijelo za IA.

(a) Unija sklapa sporazume s trećim državama ili međunarodnim organizacijama o sigurnosnim postupcima za razmjenu i zaštitu klasificiranih podataka („sporazumi o sigurnosti podataka”); ili

(b) glavni tajnik može sklapati administrativne dogovore u ime GSC-a u skladu sa stavkom 17. Priloga VI. ako stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se treba objaviti u pravilu nije viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

(a) obavijestilo onog od kojeg podaci potječu;

(b) osiguralo da istragu predmeta provede osoblje koje nije neposredno povezano s povredom s ciljem utvrđivanja činjenica;

(c) procijenilo moguću štetu nanesenu interesima Unije ili država članica;

(d) poduzelo odgovarajuće mjere za sprečavanje ponovne povrede; i

(e) obavijestilo nadležna tijela o poduzetim mjerama.

(a) osoblje stalnih predstavništava država članica u Europskoj uniji i nacionalni predstavnici koji prisustvuju sastancima Vijeća ili njegovih pripremnih tijela ili sudjeluju u drugim aktivnostima Vijeća;

(b) ostalo osoblje u nacionalnim administracijama država članica, uključujući osoblje upućeno tim administracijama, bez obzira na to obavlja li ono svoju službu na državnom području države članice ili u inozemstvu;

(c) ostale osobe u državama članicama koje su, u skladu sa svojim funkcijama, propisno ovlaštene za pristup klasificiranim podacima EU-a; i

(d) ugovaratelji država članica, bez obzira na to jesu li na području države članice ili u inozemstvu.

(a) sporazume iz članka 13. stavka 2. točke (a);

(b) odluke kojima se odobrava ili daje suglasnost za objavu klasificiranih podataka EU-a koji potječu od Vijeća ili su njegovom posjedu trećim državama i međunarodnim organizacijama, u skladu s načelom pristanka izvora;

(c) godišnji program posjeta radi procjene stanja na preporuku Sigurnosnog odbora za posjete radi procjene službi i prostorija država članica, tijela, agencija i subjekata Unije koji primjenjuju ovu Odluku ili njezina načela te za posjete radi procjene stanja trećim državama i međunarodnim organizacijama, kako bi se utvrdila učinkovitost provedenih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a; i

(d) sigurnosne politike predviđene člankom 6. stavkom 1.

(a) provodi i preispituje sigurnosnu politiku Vijeća;

(b) koordinira s NSA-ima država članica sva pitanja sigurnosti povezana sa zaštitom klasificiranih podataka koji se odnose na aktivnosti Vijeća;

(c) izdaje dužnosnicima GSC-a, drugim službenicima i upućenim nacionalnim stručnjacima ovlaštenje za pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim, u skladu s člankom 7. stavkom 3.;

(d) prema potrebi, nalaže istrage svake stvarne ugroze ili gubitka ili ako postoji sumnja u ugrozu ili gubitak klasificiranih podataka koji su u posjedu ili potječu od Vijeća te zahtijeva pomoć od nadležnih sigurnosnih tijela u takvim istragama;

(e) poduzima periodične inspekcije sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka u prostorijama GSC-a;

(f) poduzima periodične posjete radi procjene sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u tijelima, agencijama i subjektima Unije koji primjenjuju ovu Odluku ili njezina načela;

(g) zajedno i u dogovoru s predmetnim NSA-om poduzima periodične procjene sigurnosnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u službama i prostorijama država članica;

(h) osigurava da se sigurnosne mjere koordiniraju prema potrebi s nadležnim tijelima država članica koja su odgovorna za zaštitu klasificiranih podataka i, prema potrebi, trećim državama ili međunarodnim organizacijama, također i u pogledu prirode prijetnji sigurnosti klasificiranih podataka EU-u i sredstava za zaštitu od njih; i

(i) sklapa administrativne dogovore iz članka 13. stavka 2. točke (b).

(a) odrediti NSA, kako je navedeno u Dodatku C, odgovoran za sigurnosne mjere za zaštitu klasificiranih podataka EU-a, kako bi:

(b) osigurati da njihova nadležna tijela dostave podatke i savjete svojim vladama, a putem njih i Vijeću, o prirodi prijetnji sigurnosti klasificiranih podataka EU-a i sredstvima zaštite od njih.

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 7. U njemu se utvrđuju kriteriji na temelju kojih se određuje može li se pojedincu, s obzirom na njegovu lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost, odobriti pristup klasificiranim podacima EU-a te istražni i administrativni postupci kojih se u tu svrhu treba držati.

2. Pojedincu se odobrava pristup klasificiranim podacima samo nakon što:

3. Svaka država članica i GSC utvrđuju položaje u svojim strukturama za koje je potreban pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim i stoga zahtijevaju uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za odgovarajući stupanj tajnosti.

4. Nakon što zaprime propisno ovlašten zahtjev, NSA-i ili druga nadležna nacionalna tijela odgovorna su za osiguravanje provedbe sigurnosnih istraga svojih državljana koji traže pristup podacima klasificiranima kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili više. Standardi istrage moraju biti u skladu s nacionalnim zakonima i propisima s ciljem izdavanja PSC-a ili davanja potvrde za pojedinca kojem se treba izdati ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a, prema potrebi..

5. Ako dotični pojedinac boravi na području druge države članice ili treće države, nadležna nacionalna tijela zatražit će pomoć nadležnog tijela države boravišta u skladu s nacionalnim zakonima i propisima. Države članice pomažu jedna drugoj u provedbi sigurnosnih istraga u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

6. Ako je to dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, NSA-i ili druga nadležna nacionalna tijela mogu provoditi istrage nad stranim državljanima kojima je potreban pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim. Standardi istrage u skladu su s nacionalnim zakonima i propisima.

7. Lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost pojedinca utvrđuje se sigurnosnom istragom u svrhu provođenja sigurnosne provjere za pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim. Nadležno nacionalno tijelo izrađuje opću procjenu na temelju nalaza takve sigurnosne istrage. Temeljni kriteriji koji se u tu svrhu rabe obuhvaćaju, u mjeri u kojoj je to moguće prema nacionalnim zakonima i propisima, ispitivanje je li pojedinac:

8. Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, financijska i medicinska pozadina pojedinca također se mogu smatrati važnima u sigurnosnoj istrazi.

9. Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, ponašanje i okolnosti supružnika, izvanbračnog partnera ili člana uže obitelji također se mogu smatrati važnima u sigurnosnoj istrazi.

10. Prvo uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET temelji se na sigurnosnoj istrazi koja obuhvaća najmanje 5 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće, a koja uključuje sljedeće:

11. Prvo uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za pristup podacima sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET temelji se na sigurnosnoj istrazi koja obuhvaća najmanje zadnjih 10 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće. Ako se razgovori provode kako je navedeno u točki (e), istrage obuhvaćaju najmanje zadnjih 7 godina ili razdoblje od 18. godine do danas, ovisno o tome što je kraće. Uz kriterije navedene u gornjem stavku 7. istražuju se sljedeći elementi, u mjeri u kojoj je to moguće prema nacionalnim zakonima i propisima, prije odobrenja PSC-a za stupanj tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET; navedeni se elementi također mogu istražiti prije odobrenja PSC-a za stupanj tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET, kako je propisano nacionalnim zakonima i propisima:

12. Ako je potrebno i u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, mogu se provesti dodatne istrage, kako bi se razradili svi važni podaci dostupni o pojedincu te potkrijepili ili opovrgnuli štetni podaci.

13. Nakon izdavanja prvog uvjerenja o sigurnosnoj provjeri i uz uvjet da pojedinac ima neprekinuti radni staž u nacionalnoj administraciji ili GSC-u te stalnu potrebu za pristupom klasificiranim podacima EU-a, uvjerenje o sigurnosnoj provjeri se pregledava u svrhu obnove u vremenskim razmacima ne većim od 5 godina za uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za stupanj tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET, odnosno 10 godina za uvjerenje o sigurnosnoj provjeri za stupanj tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL, počevši od datuma obavijesti o ishodu zadnje sigurnosne istrage na temelju koje je izdano uvjerenje. Sve sigurnosne istrage za obnovu uvjerenja o sigurnosnoj provjeri obuhvaćaju razdoblje od prethodne takve istrage.

14. U svrhu obnove uvjerenjâ o sigurnosnoj provjeri istražuju se elementi opisani u stavcima 10. i 11.

15. Zahtjevi za obnovu podnose se pravodobno imajući na umu vrijeme potrebno za sigurnosne istrage. Neovisno o tome, ako je nadležni NSA ili drugo nadležno nacionalno tijelo zaprimilo dotični zahtjev za obnovu i odgovarajući upitnik za sigurnosnu provjeru osobe prije isteka uvjerenja o sigurnosnoj provjeri i ako potrebne sigurnosne istrage još nisu završene, nadležno nacionalno tijelo može, ako je to dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, produljiti valjanost postojećeg uvjerenja o sigurnosnoj provjeri za najviše 12 mjeseci. Ako na kraju ovog razdoblja od 12 mjeseci sigurnosna istraga još nije završena, pojedincu se dodjeljuju dužnosti za koje nije potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri.

16. Za dužnosnike i druge službenike u GSC-u, sigurnosno tijelo GSC-a popunjeni upitnik za sigurnosnu provjeru osobe prosljeđuje NSA-u države članice čiji je pojedinac državljanin sa zahtjevom da se provede sigurnosna istraga za stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a za koje će pojedinac trebati pristup.

17. Ako GSC-u postanu poznati podaci važni za sigurnosnu istragu povezani s pojedincem koji se prijavio za uvjerenje o sigurnosnoj provjeri radi pristupa klasificiranim podacima EU-a, GSC, djelujući u skladu s mjerodavnim pravilima i propisima, o tome obavješćuje nadležni NSA.

18. Po završetku sigurnosne istrage, nadležni NSA obavješćuje sigurnosno tijelo GSC-a o ishodu takve istrage koristeći standardni obrazac za korespondenciju koji propisuje Sigurnosni odbor.

19. Sigurnosna istraga zajedno s dobivenim rezultatima podliježe mjerodavnim zakonima i propisima koji su na snazi u predmetnoj državi članici, uključujući one koji se odnose na žalbe. Odluke tijela za imenovanja GSC-a podliježu žalbama u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 4 )„Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja”).

20. Nacionalni stručnjaci, upućeni GSC-u za položaj za koji je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i višim, moraju, prije negoli preuzmu svoje dužnosti, sigurnosnom tijelu GSC-a predočiti valjani certifikat o sigurnosnoj provjeri osobe (PSCC) za pristup klasificiranim podacima EU-a, na temelju kojeg tijelo za imenovanja izdaje ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a.

21. GSC će prihvatiti ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a izdano od druge institucije, tijela ili agencije Unije pod uvjetom da je valjano. Ovlaštenje će obuhvaćati sva zaduženja predmetnog pojedinca u GSC-u. Institucija, tijelo ili agencija Unije u kojoj se pojedinac zapošljava obavijestit će nadležni NSA o promjeni poslodavca.

22. Ako pojedinac ne započne službu u roku od 12 mjeseci od obavijesti o ishodu sigurnosne istrage upućene tijelu za imenovanja GSC-a ili ako prekid radnog staža pojedinca traje 12 mjeseci tijekom kojih nije zaposlen u GSC-u ili na položaju u nacionalnoj administraciji države članice, navedeni se ishod upućuje nadležnom NSA-u, kako bi potvrdio da je još uvijek valjan i primjeren.

23. Ako GSC-u postanu poznati podaci o sigurnosnom riziku povezanom s pojedincem koji posjeduje ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a, GSC, djelujući u skladu s mjerodavnim pravilima i propisima, obavješćuje nadležni NSA o tome te može obustaviti pristup klasificiranim podacima EU-a ili oduzeti ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a.

24. Ako NSA obavijesti GSC o povlačenju potvrde izdane u skladu sa stavkom 18. točkom (a) za pojedinca koji posjeduje ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a, tijelo za imenovanja GSC-a može zatražiti svako objašnjenje koje NSA može dati u skladu sa svojim nacionalnim zakonima i propisima. Ako se štetni podaci potvrde, ovlaštenje se oduzima, a pojedincu se onemogućuje pristup klasificiranim podacima EU-a i uklanja se s položaja na kojem je takav pristup moguć ili na kojem bi mogao ugroziti sigurnost.

25. Obavijest o svakoj odluci o oduzimanju ili suspenziji ovlaštenja dužnosnika GSC-a ili drugog službenika za pristup klasificiranim podacima EU-a i, prema potrebi, razlozima takvog postupka upućuje se predmetnom pojedincu, koji može zatražiti saslušanje pred tijelom za imenovanja. Podaci koje je dostavio NSA podliježu mjerodavnim zakonima i propisima koji su na snazi u predmetnoj državi članici, uključujući one koji se odnose na žalbe. Odluke tijela za imenovanja GSC-a podliježu žalbama u skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja.

26. Svaka država članica i GSC vode evidenciju o PSC-ima i ovlaštenjima izdanim za pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim. Ta evidencija mora sadržavati barem stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu može odobriti pristup, datum uvjerenja o sigurnosnoj provjeri i njegov rok valjanosti.

27. Nadležno sigurnosno tijelo može izdati PSCC u kojemu je naveden stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu može odobriti pristup (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili viši), datum valjanosti odgovarajućeg PSC-a za pristup klasificiranim podacima EU-a ili ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a i datum isteka samog certifikata.

28. Pristup klasificiranim podacima EU-a za pojedince u državama članicama koji su propisno ovlašteni na temelju svojih funkcija određuje se u skladu s nacionalnim zakonima i propisima; takve se pojedince upućuje u njihove sigurnosne obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a.

29. Svi pojedinci, kojima je izdano uvjerenje o sigurnosnoj provjeri, u pisanom obliku potvrđuju da su razumjeli svoje obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a i posljedice ugroze klasificiranih podataka EU-a. Država članica, odnosno GSC, čuva evidenciju o takvoj pisanoj potvrdi prema potrebi.

30. Sve pojedince koji imaju ovlaštenje za pristup ili od kojih se zahtijeva postupanje s klasificiranim podacima EU-a na početku se upozorava, a zatim ih se periodično upućuje u sigurnosne prijetnje te su dužni odgovarajućim sigurnosnim tijelima odmah prijaviti svaki pokušaj približavanja ili aktivnost koju smatraju sumnjivom ili neuobičajenom.

31. Sve pojedince koji prestanu obavljati dužnosti za koje je potreban pristup klasificiranim podacima EU-a upoznaje se s njihovim obvezama u pogledu s daljnje zaštite klasificiranih podataka EU-a, a ako je potrebno, to potvrđuju i u pisanom obliku.

32. Ako je to dopušteno prema nacionalnim zakonima i propisima, na temelju uvjerenja o sigurnosnoj provjeri koje je izdalo nadležno nacionalno tijelo države članice za pristup nacionalnim klasificiranim podacima nacionalnim se dužnosnicima, u ograničenom razdoblju do izdavanja PSC-a za pristup klasificiranim podacima EU-a, može dopustiti pristup klasificiranim podacima EU-a do jednakog stupnja tajnosti navedenog u tablici ekvivalentnosti u Dodatku B ako je takav privremeni pristup u interesu Unije. NSA-i obavješćuju Sigurnosni odbor ako prema nacionalnim zakonima i propisima takav privremeni pristup klasificiranim podacima EU-a nije dopušten.

33. Zbog hitnosti, ako je to propisno opravdano interesima službe i do završetka potpune sigurnosne istrage, tijelo za imenovanja GSC-a može, nakon savjetovanja s NSA-om države članice čije je pojedinac državljanin i ovisno o ishodu prethodnih provjera kojima se provjerava nepostojanje štetnih podataka, izdati privremeno ovlaštenje dužnosnicima GSC-a i drugim službenicima za pristup klasificiranim podacima EU-a za posebnu funkciju. Takva privremena ovlaštenja valjana su najviše 6 mjeseci i njima se ne dopušta pristup podacima klasificiranima kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET. Svi pojedinci kojima je izdano privremeno ovlaštenje u pisanom obliku potvrđuju da su razumjeli svoje obveze u pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a i posljedice ugroze klasificiranih podataka EU-a. GSC čuva evidenciju o takvim pisanim potvrdama.

34. Ako se pojedinac upućuje na položaj za koji je potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri s jednim stupnjem tajnosti višim od PSC-a koji pojedinac trenutačno posjeduje, moguće je privremeno zaduženje uz uvjet da:

35. Gore opisani postupak primjenjuje se za jednokratni pristup klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti za jedan višim od onog za koji je pojedinac prošao sigurnosnu provjeru. Taj se postupak ne smije primjenjivati učestalo.

36. U vrlo iznimnim okolnostima, kao što su misije u neprijateljskom okruženju ili u vrijeme povećanja međunarodne napetosti kada hitne mjere to zahtijevaju, posebno radi spašavanja života, države članice i glavni tajnik mogu odobriti, ako je moguće u pisanom obliku, pristup podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET pojedincima koji ne posjeduju potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri, uz uvjet da je takvo dopuštenje apsolutno nužno i da nema nikakve opravdane sumnje u lojalnost, vjerodostojnost i pouzdanost predmetnog pojedinca. Vodi se evidencija o takvom dopuštenju u kojoj su opisani podaci za koje je odobren pristup.

37. U slučaju podataka klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET, hitni je pristup ograničen na građane Unije kojima je odobren pristup nacionalnom ekvivalentu podataka sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ili podacima klasificiranima kao SECRET UE/EU SECRET.

38. Sigurnosni se odbor obavješćuje o slučajevima primjene postupka navedenog u stavcima 36. i 37.

39. Ako su nacionalnim zakonima i propisima država članica propisana stroža pravila u pogledu privremenih ovlaštenja, privremenih zaduženja, jednokratnog pristupa ili hitnog pristupa pojedinaca klasificiranim podacima, postupci predviđeni u ovom odjeljku provode se samo u okviru ograničenja utvrđenih mjerodavnim nacionalnim zakonima i propisima.

40. Sigurnosni odbor prima godišnje izvješće o primjeni postupaka navedenih u ovom odjeljku.

41. U skladu sa stavkom 28., pojedinci upućeni na sudjelovanje na sastancima Vijeća ili pripremnih tijela Vijeća na kojima se raspravlja o podacima sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višim, mogu sudjelovati samo nakon potvrde statusa pojedinca u vezi uvjerenja o sigurnosnoj provjeri. Za delegate nadležna tijela prosljeđuju PSCC ili drugi dokaz o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri Uredu za sigurnost GSC-a ili ga iznimno može predočiti predmetni delegat. Prema potrebi, može se koristiti konsolidirani popis imena s odgovarajućim dokazom o uvjerenju o sigurnosnoj provjeri.

42. Ako je pojedincu koji zbog svojih dužnosti sudjeluje na sastancima Vijeća ili pripremnih tijela Vijeća iz sigurnosnih razloga oduzet PSC za pristup klasificiranim podacima EU-a, nadležno tijelo o tome obavješćuje GSC.

43. Kuriri, zaštitari i pratnja moraju proći sigurnosnu provjeru za odgovarajuću razinu ili drugu vrstu odgovarajuće istrage u skladu s nacionalnim zakonima ili propisima, moraju se uputiti u sigurnosne postupke za zaštitu klasificiranih podataka EU-a i u njihove dužnosti povezane sa zaštitom takvih podataka koji su im povjereni.

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 8. U njemu se utvrđuju minimalni zahtjevi za fizičku zaštitu prostorija, zgrada, ureda, soba i drugih područja u kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a ili se čuvaju, uključujući područja u kojima je smješten CIS.

2. Mjere fizičke sigurnosti namijenjene su sprečavanju neovlaštenog pristupa klasificiranim podacima EU-a tako da se:

3. Mjere fizičke sigurnosti odabiru se na temelju procjene prijetnje koju provode nadležna tijela. GSC i države članice primjenjuju proces upravljanja rizicima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a u svojim prostorijama kako bi osigurali razinu fizičke zaštite razmjernu procijenjenim rizicima. U procesu upravljanja rizicima u obzir se uzimaju svi važni čimbenici, a posebno:

4. Primjenjujući koncept dubinske obrane, nadležno sigurnosno tijelo određuje odgovarajuću kombinaciju mjera fizičke zaštite koje će se provesti. One mogu obuhvaćati jednu ili više sljedećih mjera:

5. Nadležno tijelo može biti ovlašteno za provođenje pretrage prilikom ulaska i izlaska s ciljem odvraćanja od neovlaštenog unosa materijala ili neovlaštenog odnošenja klasificiranih podataka EU-a iz prostorija ili zgrada.

6. Ako postoji opasnost od uvida u klasificirane podatke EU-a, čak i slučajno, poduzimaju se odgovarajuće mjere za suzbijanje opasnosti.

7. Za nove se objekte zahtjevi u pogledu fizičke sigurnosti i njihove funkcionalne specifikacije definiraju u okviru planiranja i projektiranja objekata. U postojećim se objektima zahtjevi u pogledu fizičke sigurnosti provode u najvećoj mogućoj mjeri.

8. Pri nabavi opreme (kao što su sigurnosni spremnici, uništavači papira, brave za vrata, elektronički sustavi za kontrolu pristupa, IDS, sustavi uzbunjivanja) za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a, nadležno sigurnosno tijelo osigurava da oprema ispunjava odobrene tehničke norme i minimalne zahtjeve.

9. Tehničke specifikacije opreme koja služi za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a navedene su u sigurnosnim smjernicama koje odobrava Sigurnosni odbor.

10. Sigurnosni se sustavi pregledavaju u pravilnim vremenskim razmacima, a oprema se redovito održava. Radovi održavanja u skladu su s ishodom inspekcija kako bi se osigurao daljnji optimalni rad opreme.

11. Učinkovitost pojedinačnih sigurnosnim mjera i cjelokupnog sigurnosnog sustava ponovno se ocjenjuje tijekom svake inspekcije.

12. Za fizičku zaštitu klasificiranih podataka EU-a utvrđene su dvije vrste fizički zaštićenih područja ili njihovih nacionalnih ekvivalenata:

U ovoj se Odluci svako upućivanje na administrativne zone i sigurnosne zone, uključujući tehnički zaštićene sigurnosne zone, smatra i upućivanjem na njihove nacionalne ekvivalente.

13. Nadležno sigurnosno tijelo određuje da određeno područje ispunjava zahtjeve te ga se stoga može odrediti kao administrativnu zonu, sigurnosnu zonu ili tehnički zaštićenu sigurnosnu zonu.

14. Za administrativne zone:

15. Za sigurnosne zone:

16. Ako ulazak u sigurnosnu zonu praktički predstavlja izravan pristup klasificiranim podacima sadržanima u toj zoni, primjenjuju se dodatni zahtjevi:

17. Sigurnosne zone zaštićene od prisluškivanja označene su kao tehnički zaštićene sigurnosne zone. Primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:

18. Neovisno o točki (d) stavka 17., prije uporabe u zonama u kojima se održavaju sastanci ili obavlja posao koji obuhvaća podatke klasificirane kao SECRET UE/EU SECRET ili više i u kojima je prijetnja klasificiranim podacima EU-a ocijenjena kao visoka, sve komunikacijske uređaje i električnu ili elektroničku opremu najprije ispituje nadležno sigurnosno tijelo s ciljem sprečavanja slučajnog ili nedopuštenog prijenosa razumljivih podataka pomoću takve opreme izvan perimetra sigurnosne zone.

19. Sigurnosne zone u kojima nema osoblja na dužnosti 24 sata dnevno pregledavaju se, prema potrebi, na kraju redovitog radnog vremena i u nasumičnim vremenskim razmacima izvan redovitog radnog vremena, osim ako je postavljen IDS.

20. Sigurnosne zone i tehnički zaštićene sigurnosne zone mogu se uspostaviti privremeno unutar administrativne zone za tajne sastanke ili u druge slične svrhe.

21. Za svaku se sigurnosnu zonu sastavljaju sigurnosno-operativni postupci kojima se određuju:

22. Unutar sigurnosnih zona moraju biti izgrađeni trezori. Nadležno sigurnosno tijelo odobrava zidove, podove, stropove, prozore i vrata koja se mogu zaključati, koji osiguravaju zaštitu jednaku sigurnosnom spremniku odobrenom za čuvanje klasificiranih podataka EU-a istog stupnja tajnosti.

23. S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED može se postupati:

24. Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED čuvaju se u primjerenom zaključanom uredskom namještaju u administrativnoj ili sigurnosnoj zoni. Privremeno se mogu čuvati izvan sigurnosne ili administrativne zone uz uvjet da se imatelj obvezao poštovati kompenzacijske mjere utvrđene u sigurnosnim uputama koje izdaje nadležno sigurnosno tijelo.

25. S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET može se postupati:

26. Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET čuvaju se u sigurnosnoj zoni ili u sigurnosnom spremniku ili u trezoru.

27. S klasificiranim podacima EU-a sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET postupa se u sigurnosnoj zoni.

28. Klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET čuvaju se u sigurnosnoj zoni uz jedan od sljedećih uvjeta:

29. Pravila kojima se uređuje prijenos klasificiranih podataka EU-a izvan fizički zaštićenih područja određena su u Prilogu III.

30. Nadležno sigurnosno tijelo određuje postupke za upravljanje ključevima i postavkama kombinacija za urede, sobe, trezore i sigurnosne spremnike. Takvi postupci predstavljaju zaštitu od neovlaštenog pristupa.

31. Postavke kombinacija pamti najmanji mogući broj pojedinaca koji ih moraju znati. Postavke kombinacija za sigurnosne spremnike i trezore u kojima se čuvaju klasificirani podaci EU-a mijenjaju se:

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 9. U njemu se utvrđuju upravne mjere za kontrolu klasificiranih podataka EU-a tijekom njihova životnog ciklusa, radi lakšeg odvraćanja i otkrivanja namjerne ili slučajne ugroze ili gubitka takvih podataka.

2. Podaci se klasificiraju ako je potrebna zaštita u pogledu njihove tajnosti.

3. Onaj od kojeg potječu klasificirani podaci EU-a odgovoran je za utvrđivanje stupnja tajnosti u skladu s odgovarajućim smjernicama za klasifikaciju te za početno širenje podataka.

4. Stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a određuje se u skladu s člankom 2. stavkom 2. i pozivom na sigurnosnu politiku koja se odobrava u skladu s člankom 3. stavkom 3.

5. Stupanj tajnosti mora biti jasno i pravilno naveden, bez obzira na to jesu li klasificirani podaci EU-a u papirnatom, usmenom, elektroničkom ili nekom drugom obliku.

6. Pojedinačni dijelovi određenog dokumenta (npr. stranice, stavci, odjeljci, prilozi, dodaci i privici) mogu zahtijevati drugačiju klasifikaciju te stoga moraju biti označeni na odgovarajući način, uključujući dijelove pohranjene u elektroničkom obliku.

7. Cjelokupni stupanj tajnosti dokumenta ili spisa mora biti najmanje jednako visok kao njegova komponenta s najvišim stupnjem tajnosti. Ako se uređuju podaci iz različitih izvora, konačni se proizvod pregledava kako bi se utvrdio njegov cjelokupni stupanj tajnosti jer mu se može odrediti viši stupanj tajnosti od onog koji imaju njegovi sastavni dijelovi.

8. Ako je to moguće, dokumenti koji sadržavaju dijelove s različitim stupnjevima tajnosti strukturiraju se tako da se dijelovi s različitim stupnjevima tajnosti mogu lako utvrditi i prema potrebi odvojiti.

9. Stupanj tajnosti pisma ili napomene koji obuhvaćaju privitke mora biti jednak najvišem stupnju tajnosti njihovih privitaka. Onaj od kojeg podaci potječu jasno navodi koji je stupanj tajnosti pisma ili napomene kada se odvoji od privitaka koristeći odgovarajuće oznake, npr.:

CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL

Bez privitka(-taka) RESTREINT UE/EU RESTRICTED

10. Uz jednu od oznaka stupnja tajnosti navedenih u članku 2. stavku 2. klasificirani podaci EU-a mogu nositi dodatne oznake kao što su:

11. Mogu se rabiti standardizirane skraćene oznake stupnja tajnosti kojima se navodi stupanj tajnosti pojedinačnih stavaka u tekstu. Kratice ne zamjenjuju potpunu oznaku stupnja tajnosti.

12. U klasificiranim podacima EU-a mogu se koristiti sljedeće standardne kratice kojima se označuje stupanj tajnosti odjeljaka ili dijelova teksta kraćih od jedne stranice:

13. Prilikom stvaranja klasificiranog dokumenta EU-a:

14. Ako se stavak 13. ne može primijeniti na klasificirane podatke EU-a, poduzimaju se druge odgovarajuće mjere u skladu sa sigurnosnim smjernicama koje se utvrđuju u skladu s člankom 6. stavkom 2.

15. U trenutku njihova stvaranja onaj od kojeg podaci potječu navodi, ako je to moguće, a posebno za podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, može li se stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a smanjiti, odnosno mogu li se oni deklasificirati na određeni datum ili nakon određenog događaja.

16. GSC redovito pregledava klasificirane podatke EU-a u svojem posjedu kako bi utvrdio primjenjuje li se još uvijek stupanj tajnosti. GSC uspostavlja sustav za pregled stupnja tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji potječu od njega najmanje svakih pet godina. Takav pregled nije neophodan ako je onaj od kojeg podaci potječu na početku naveo da će se stupanj tajnosti podataka automatski smanjiti ili da će se podaci deklasificirati te ako su podaci u skladu s tim označeni.

17. Za svaki se organizacijski subjekt u sklopu GSC-a i nacionalnih administracija država članica u kojem se postupa s klasificiranim podacima EU-a određuje odgovorni registar, kako bi se osiguralo postupanje s klasificiranim podacima EU-a u skladu s ovom Odlukom. Registri se uspostavljaju kao sigurnosne zone kako je određeno u Prilogu II.

18. Za potrebe ove Odluke, upis u sigurnosne svrhe („upis”) znači primjenu postupaka za bilježenje životnog ciklusa materijala, uključujući njegovo širenje i uništavanje.

19. Svi materijali klasificirani kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i više upisuju se u određene registre kada stignu u organizacijski subjekt ili iz njega odlaze.

20. Središnji registar u sklopu GSC-a čuva evidenciju o svim klasificiranim podacima koje su Vijeće i GSC objavili trećim državama i međunarodnim organizacijama, te o svim klasificiranim podacima primljenim od trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.

21. U slučaju CIS-a, postupak upisa provodi se kroz procese unutar samog CIS-a.

22. Vijeće odobrava sigurnosnu politiku o upisu klasificiranih podataka EU-a u sigurnosne svrhe.

23. U državama članicama i GSC-u određuje se registar koji djeluje kao središnje tijelo za primanje i slanje podataka klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET. Prema potrebi, mogu se odrediti podregistri za postupanje s takvim podacima u svrhu njihova upisa.

24. Takvi podregistri ne smiju izravno prenositi dokumente klasificirane kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET u druge podregistre istog središnjeg registra za podatke klasificirane kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ili izvan njega bez izričitog pisanog odobrenja potonjeg.

25. Dokumenti klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET ne smiju se umnožavati ili prevoditi bez prethodne pisane suglasnosti onog od kojeg podaci potječu.

26. Ako onaj od kojeg potječu dokumenti klasificirani kao SECRET UE/EU SECRET ili niže nije odredio upozorenja u pogledu umnožavanja ili prijevoda, takvi se dokumenti mogu umnožavati ili prevoditi prema uputi imatelja.

27. Sigurnosne mjere primjenjive na izvorni dokument primjenjuju se i na njegove preslike i prijevode.

28. Prijenos klasificiranih podataka EU-a podliježe zaštitnim mjerama određenim u stavcima od 30. do 41. Ako se klasificirani podaci prenose na elektroničkim medijima i neovisno o članku 9. stavku 4., zaštitne mjere navedene u nastavku mogu se dopuniti odgovarajućim tehničkim protumjerama koje je propisalo nadležno sigurnosno tijelo, kako bi se umanjio rizik od gubitka ili ugroze.

29. Nadležna sigurnosna tijela u GSC-u i državama članicama izdaju upute o prijenosu klasificiranih podataka EU-a u skladu s ovom Odlukom.

30. Klasificirani podaci EU-a koji se prenose unutar zgrade ili kompleksa zgrada moraju biti pokriveni kako bi se spriječilo promatranje njihova sadržaja.

31. Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se unutar zgrade ili kompleksa zgrada u zaštićenoj omotnici na kojoj je navedeno samo ime adresata.

32. Klasificirani podaci EU-a koji se prenose između zgrada ili prostorija unutar EU-a zapakirani su tako da su zaštićeni od neovlaštenog otkrivanja.

33. Podaci sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET prenose se unutar Unije na jedan od sljedećih načina:

U slučaju prijenosa iz jedne države članice u drugu, odredbe točke (c) ograničene su na podatke stupnja tajnosti do CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL.

34. Podaci sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED mogu se također prenositi poštanskom službom ili komercijalnom kurirskom službom. Kurirska potvrda nije potrebna za prijenos takvih podataka.

35. Materijal klasificiran kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET (npr. oprema ili strojevi) koji se ne može prenositi sredstvima navedenima u stavku 33., prevoze komercijalni prijevoznici kao teret u skladu s Prilogom V.

36. Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se između zgrada ili prostorija unutar Unije po vojnom, vladinom ili diplomatskom kuriru, ovisno o slučaju.

37. Klasificirani podaci koji se iz Unije prenose na državno područje treće države zapakirani su tako da su zaštićeni od neovlaštenog otkrivanja.

38. Podaci klasificirani kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET prenose se iz Unije na državno područje treće države na jedan od sljedećih načina:

39. Prijenos podataka sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET koje je Unija objavila trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji udovoljava odgovarajućim odredbama sporazuma o sigurnosti podataka ili administrativnog dogovora u skladu s člankom 13. stavkom 2. točkama (a) ili (b).

40. Podaci klasificirani kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED mogu se također prenositi poštanskom službom ili komercijalnom kurirskom službom.

41. Podaci klasificirani kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET prenose se iz Unije na državno područje treće države po vojnom ili diplomatskom kuriru.

42. Klasificirani dokumenti EU-a koji više nisu potrebni mogu se uništiti ne dovodeći u pitanje mjerodavna pravila i propise o arhiviranju.

43. Dokumente koji podliježu upisu u skladu s člankom 9. stavkom 2. uništava odgovorni registar prema uputi imatelja ili nadležnog tijela. Očevidnici i drugi podaci o upisu ažuriraju se u skladu s tim.

44. Dokumenti klasificirani kao SECRET UE/EU SECRET ili TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET uništavaju se u nazočnosti svjedoka koji je prošao sigurnosnu provjeru najmanje za stupanj tajnosti dokumenta koji se uništava.

45. Tajnik i svjedok, ako je potrebna nazočnost potonjeg, potpisuju potvrdu o uništavanju koja se pohranjuje u registru. Registar čuva potvrde o uništavanju dokumenata klasificiranih kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET najmanje 10 godina, a dokumenata klasificiranih kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL i SECRET UE/EU SECRET najmanje pet godina.

46. Klasificirani dokumenti, uključujući dokumente klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, uništavaju se na načine koji ispunjavaju odgovarajuće standarde EU-a ili jednake standarde ili koje su odobrile države članice u skladu s nacionalnim tehničkim normama radi sprečavanja rekonstrukcije u cijelosti ili djelomično.

47. Računalni nosači podataka koji su se koristili za klasificirane podatke EU-a uništavaju se u skladu sa stavkom 37. Priloga IV.

48. U hitnim slučajevima, ako postoji neposredna opasnost od neovlaštenog otkrivanja, imatelj uništava klasificirane podatke EU-a tako da se ne mogu djelomično ili u cijelosti rekonstruirati. O izvanrednom uništenju upisanih klasificiranih podataka EU-a obavješćuje se onaj od kojeg potječu ti podaci i izvorni registar.

49. Pojam „posjet radi procjene stanja” rabi se dalje u tekstu te podrazumijeva:

s ciljem ocjenjivanja učinkovitosti provedenih mjera za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

50. Posjeti radi procjene stanja provode kako bi se, inter alia:

51. Prije završetka svake kalendarske godine Vijeće za sljedeću godinu donosi program posjeta radi procjene stanja predviđen člankom 16. stavkom 1. točkom (c). Stvarni datumi svakog posjeta radi procjene stanja određuju se u dogovoru s predmetnim tijelom ili agencijom Unije, državom članicom, trećom državom ili međunarodnom organizacijom.

52. Posjeti radi procjene stanja provode se s ciljem provjere mjerodavnih pravila, propisa i postupaka u subjektu koji se posjećuje te kako bi se provjerilo jesu li prakse subjekta u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima utvrđenima ovom Odlukom i odredbama kojima se uređuje razmjena klasificiranih podataka s tim subjektom.

53. Posjeti radi procjene stanja provode se u dvije faze. Prije samog posjeta organizira se, prema potrebi, pripremni sastanak s predmetnim subjektom. Nakon pripremnog sastanka tim za procjenu, u dogovoru s predmetnim subjektom, utvrđuje podrobni program posjeta radi procjene stanja kojim su obuhvaćena sva područja sigurnosti. Tim za procjenu stanja trebao bi imati pristup svim lokacijama na kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a, a posebno registrima i točkama pristupa CIS-u.

54. Posjeti radi procjene stanja nacionalnim administracijama, trećim državama i međunarodnim organizacijama provode se u potpunoj suradnji s dužnosnicima subjekta, treće države ili međunarodne organizacije koja se posjećuje.

55. Posjeti radi procjene stanja tijelima, agencijama i subjektima Unije koji primjenjuju ovu Odluku ili njezina načela provode se uz pomoć stručnjaka NSA-a na čijem se državnom području nalazi tijelo ili agencija.

56. Za posjete radi procjene stanja tijelima, agencijama i subjektima Unije koji primjenjuju ovu Odluku ili njezina načela te trećim državama i međunarodnim organizacijama može se tražiti pomoć i doprinos stručnjaka NSA-a u skladu s detaljnim rješenjima koje treba dogovoriti Sigurnosni odbor.

57. Na kraju posjeta radi procjene stanja posjećenom subjektu predstavljaju se glavni zaključci i preporuke. Nakon toga sastavlja se izvješće o posjetu radi procjene stanja. Ako su predložene korektivne mjere i preporuke, doneseni se zaključci moraju dovoljno podrobno potkrijepiti u izvješću. Izvješće se prosljeđuje odgovarajućem tijelu posjećenog subjekta.

58. Za posjete radi procjene stanja provedene u nacionalnim administracijama država članica:

Sigurnosno tijelo GSC-a (Ured za sigurnost) odgovorno je za pripremu redovitog izvješća u kojem se ističu lekcije naučene iz posjeta radi procjene stanja provedenih u državama članicama u određenom razdoblju i pregledanih od strane Sigurnosnog odbora.

59. Izvješće o posjetima trećim državama i međunarodnim organizacijama radi procjene stanja dostavlja se Sigurnosnom odboru. Izvješće je klasificirano najmanje kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Sve korektivne radnje provjeravaju se tijekom sljedećeg posjeta te se o njima izvješćuje Sigurnosni odbor.

60. Za posjete radi procjene stanja bilo kojim tijelima, agencijama, i subjektima Unije koji primjenjuju ovu Odluku ili njezina načela, izvješća o posjetima radi procjene stanja dostavljaju se Sigurnosnom odboru. Nacrt izvješća o posjetu radi procjene stanja prosljeđuje se predmetnoj agenciji ili tijelu koje provjerava točnost činjenica te sadrži li izvješće podatke sa stupnjem tajnosti višim od RESTREINT UE/EU RESTRICTED. Sve korektivne radnje provjeravaju se tijekom sljedećeg posjeta te se o njima izvješćuje Sigurnosni odbor.

61. Sigurnosno tijelo GSC-a provodi redovite inspekcije organizacijskih subjekata GSC-a u svrhe utvrđene u stavku 50.

62. Sigurnosno tijelo GSC-a (Ured za sigurnost) sastavlja i ažurira kontrolnu listu stavki koje se provjeravaju tijekom posjeta radi procjene stanja. Ta se kontrolna lista prosljeđuje Sigurnosnom odboru.

63. Podaci za popunjavanje kontrolne liste dobivaju se posebno tijekom posjeta od rukovodstva za sigurnost subjekta koji se pregledava. Nakon što je popunjena podrobnim odgovorima, kontrolna se lista klasificira u dogovoru s pregledanim subjektom. Ona ne čini dio izvješća o inspekciji.

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 10.

2. Sljedeća svojstva i pojmovi IA-a bitni su za sigurnost i pravilno funkcioniranje aktivnosti u CIS-u:

3. Odredbe navedene u nastavku čine osnovu sigurnosti svakog CS-a u kojem se postupa s klasificiranim podacima EU-a. Podrobni zahtjevi za provedbu ovih odredaba određeni su u sigurnosnim politikama i sigurnosnim smjernicama za IA.

4. Upravljanje sigurnosnim rizicima sastavni je dio definiranja, razvoja, rada i održavanja CIS-a. Upravljanje rizicima (procjena, postupanje, prihvaćanje i obavješćivanje) je proces koji se ponavlja i provodi zajedno s predstavnicima vlasnika sustava, tijela za projekte, operativnih tijela i tijela za sigurnosno odobrenje uz primjenu provjerenog, transparentnog i potpuno razumljivog procesa procjene rizika. Područje primjene CIS-a i njegovih sastavnih dijelova mora biti jasno određeno od samog početka procesa procjene rizika.

5. Nadležna tijela pregledavaju moguće prijetnje CIS-u i održavaju ažurirane i točne procjene prijetnji koje odražavaju trenutačno radno okruženje. Neprestano ažuriraju svoje znanje o pitanjima osjetljivosti i periodično pregledavaju procjene osjetljivosti kako bi držala korak s promjenljivim okruženjem informacijskih tehnologija (IT).

6. Cilj postupanja s rizicima je primjena skupa sigurnosnih mjera koja će rezultirati zadovoljavajućom ravnotežom između zahtjeva imatelja, troškova i preostalog sigurnosnog rizika.

7. Posebni zahtjevi, opseg i stupanj podrobnosti koje je odredio nadležni SAA za akreditaciju CIS-a razmjerni su procijenjenom riziku, uzimajući u obzir važne čimbenike, uključujući stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u CIS-u. Akreditacija obuhvaća službenu izjavu o preostalom riziku koju daje odgovorno tijelo i time prihvaća preostali rizik.

8. Osiguravanje sigurnosti je zahtjev koji je na snazi tijekom cijelog životnog ciklusa CIS-a, od njegova pokretanja do povlačenja iz uporabe.

9. Uloga i međudjelovanje svakog činitelja uključenog u CIS-u pogledu njegove sigurnosti određuju se za svaku fazu životnog ciklusa.

10. Svaki CIS, uključujući njegove tehničke i netehničke sigurnosne mjere, podliježe sigurnosnom testiranju tijekom procesa akreditacije, kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti i provjerilo je li ispravno proveden, integriran i konfiguriran.

11. Sigurnosne procjene, inspekcije i pregledi provode se periodično tijekom rada i održavanja CIS-a i ako nastupe izvanredne okolnosti.

12. Sigurnosna dokumentacija za CIS razrađuje se tijekom životnog ciklusa CIS-a kao sastavni dio procesa upravljanja promjenama i konfiguracijom.

13. GSC i države članice surađuju na razvoju najbolje prakse za zaštitu klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u CIS-u. U smjernicama za najbolje prakse navedene su tehničke, fizičke, organizacijske i postupovne sigurnosne mjere za CIS koje su dokazano učinkovite u suzbijanju navedenih prijetnji i osjetljivosti.

14. Zaštita klasificiranih podataka EU-a s kojima se postupa u CIS-u oslanja se na iskustvo koje su subjekti uključeni u IA stekli unutar i izvan Unije.

15. Širenje i naknadna provedba najboljih praksi pomaže u postizanju jednake razine sigurnosti za različite CIS-eve kojima upravljaju GSC i države članice i u kojima se postupa s klasificiranim podacima EU-a.

16. Kako bi se ublažio rizik za CIS, provodi se niz tehničkih i netehničkih sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane. Navedeni slojevi obuhvaćaju:

Stupanj strogoće takvih sigurnosnih mjera određuje se nakon procjene rizika.

17. NSA ili drugo nadležno tijelo osigurava:

18. Radi izbjegavanja nepotrebnih rizika provode se samo bitne funkcionalnosti, uređaji i usluge kako bi se zadovoljili operativni zahtjevi.

19. Korisnicima CIS-a i automatiziranim procesima daju se pristup, povlastice ili ovlaštenja koja su im potrebna za obavljanje zadaća kako bi se ograničila svaka šteta nastala kao rezultat nezgoda, pogrešaka ili neovlaštene uporabe resursa CIS-a.

20. Postupci upisa koje provodi CIS provjeravaju se, prema potrebi, u okviru procesa akreditacije.

21. Svijest o rizicima i raspoloživim sigurnosnim mjerama prva je linija obrane sigurnosti CIS-a. Cjelokupno osoblje uključeno u životni ciklus CIS-a, uključujući imatelje, mora posebno razumjeti:

22. Kako bi se osiguralo razumijevanje odgovornosti u pogledu sigurnosti, obrazovanje o IA-u i obuka za podizanje svijesti o IA-u obvezni su za cjelokupno uključeno osoblje, uključujući više rukovodstvo i korisnike CIS-a.

23. Potreban stupanj povjerenja u sigurnosne mjere, definiran kao razina sigurnosti, određuje se nakon ishoda procesa procjene rizika i u skladu s mjerodavnim sigurnosnim politikama i sigurnosnim smjernicama.

24. Razina sigurnosti provjerava se uporabom međunarodno priznanih ili nacionalno odobrenih procesa i metodologija. Navedeno ponajprije obuhvaća ocjenjivanje, kontrole i reviziju.

25. Kriptografske proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ocjenjuje i odobrava nacionalni CAA države članice.

26. Prije no što se preporuče Vijeću ili glavnom tajniku za odobravanje u skladu s člankom 10. stavkom 6., takvi kriptografski proizvodi moraju uspješno proći drugo ocjenjivanje koje provodi odgovarajuće kvalificirano tijelo (AQUA) države članice koje nije uključeno u projektiranje ili proizvodnju opreme. Stupanj detalja potreban u drugom ocjenjivanju ovisi o najvišem predviđenom stupnju tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji će se štiti navedenim proizvodima. Vijeće odobrava sigurnosnu politiku za ocjenjivanje i odobravanje kriptografskih proizvoda.

27. Ako je opravdano posebnim operativnim razlozima, Vijeće ili glavni tajnik mogu, prema potrebi i na preporuku Sigurnosnog odbora, ukinuti zahtjeve iz stavaka 25. i 26. ovog Priloga i dati privremeno odobrenje za određeno razdoblje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 10. stavku 6.

28. Vijeće, postupajući po preporuci Sigurnosnog odbora, može prihvatiti postupak ocjenjivanja, odabira i odobravanja kriptografskih proizvoda treće države ili međunarodne organizacije i u skladu s time utvrditi da su takvi kriptografski proizvodi odobreni za zaštitu klasificiranih podataka EU-a objavljenih u toj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji.

29. AQUA je CAA države članice koja je, na temelju kriterija koje je utvrdilo Vijeće, ovlaštena za provođenje drugog ocjenjivanja kriptografskih proizvoda za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

30. Vijeće odobrava sigurnosnu politiku za kvalifikaciju i odobravanje nekriptografskih proizvoda za IT sigurnost.

31. Neovisno o odredbama ove Odluke, ako je slanje klasificiranih podataka EU-a ograničeno na sigurnosne zone ili administrativne zone, može se uporabiti prijenos u nešifriranom obliku ili šifriranje na nižoj razini na temelju ishoda procesa upravljanja rizicima i ovisno o odobrenju SAA-a.

32. Za potrebe ove Odluke međusobno povezivanje znači izravno povezivanje dvaju ili više IT sustava u svrhu razmjene podataka i drugih informacijskih resursa (npr. komunikacije) u jednom ili više smjerova.

33. CIS sa svim međusobno povezanim IT sustavima postupa kao da su nepouzdani i provodi mjere zaštite radi kontrole razmjene klasificiranih podataka.

34. Za svako međusobno povezivanje CIS-a s drugim IT sustavom moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

35. Nema međusobnog povezivanja između akreditiranog CIS-a i nezaštićene ili javne mreže, osim ako CIS ima odobreni BPS instaliran u tu svrhu između CIS-a i nezaštićene ili javne mreže. Sigurnosne mjere za takvo međusobno povezivanje pregledava nadležni IAA i odobrava nadležni SAA.

Ako se nezaštićena ili javna mreža rabi samo za prijenos i ako su podaci kodirani pomoću kriptografskog proizvoda odobrenog u skladu s člankom 10., takvo se povezivanje ne smatra međusobnim povezivanjem.

36. Zabranjeno je izravno ili kaskadno međusobno povezivanje CIS-a s akreditacijom za postupanje s podacima klasificiranim kao TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET s nezaštićenom ili javnom mrežom.

37. Mediji za pohranu podataka uništavaju se u skladu s postupcima koje je odobrilo nadležno sigurnosno tijelo.

38. Računalni mediji za pohranu podataka ponovno se rabe, njihov se stupanj tajnosti smanjuje ili deklasificira u skladu sa sigurnosnim smjernicama koje se utvrđuju u skladu s člankom 6. stavkom 2.

39. Neovisno o odredbama ove Odluke, dolje opisani posebni postupci mogu se primjenjivati u izvanrednoj situaciji, na primjer, u vrijeme prijeteće ili stvarne krize, sukoba, rata ili u izvanrednim operativnim okolnostima.

40. Klasificirani podaci EU-a mogu se slati pomoću kriptografskih proizvoda odobrenih za niži stupanj tajnosti ili bez kodiranja uz suglasnost nadležnog tijela ako bi zbog bilo kakve odgode mogla nastati šteta koja je, jasno, veća od štete uzrokovane otkrivanjem klasificiranih podataka i ako:

41. Klasificirani podaci preneseni u okolnostima navedenima u stavku 39. nemaju nikakve oznake ili pokazatelje prema kojima se razlikuju od podataka koji nisu klasificirani ili koji se mogu zaštiti raspoloživim kriptografskim proizvodom. Primatelja se bez odgode obavješćuje o stupnju tajnosti drugim sredstvima.

42. Ako se primjenjuje stavak 39., nadležnom se tijelu i Sigurnosnom odboru podnosi naknadno izvješće.

43. U državama članicama i GSC-u utvrđuju se sljedeće funkcije IA-a. Navedene funkcije ne zahtijevaju pojedinačne organizacijske subjekte. One imaju odvojene mandate. Međutim, navedene funkcije te njihove pripadajuće odgovornosti mogu se kombinirati ili integrirati u isti organizacijski subjekt ili podijeliti na različite organizacijske subjekte uz uvjet da se spriječi pojava unutarnjih sukoba interesa.

44. IAA je odgovoran za:

45. Tijelo TEMPEST-a (TA) odgovorno je za osiguravanje usklađenosti CIS-a s politikama i smjernicama za TEMPEST. Ono odobrava protumjere TEMPEST-a za instalacije i proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a do određenog stupnja tajnosti u njihovu operativnom okruženju.

46. Tijelo za odobravanje kriptomaterijala (CAA) odgovorno je za osiguravanje usklađenosti kriptografskih proizvoda s nacionalnom kriptografskom politikom ili kriptografskom politikom Vijeća. Ono daje odobrenja za kriptografske proizvode za zaštitu klasificiranih podataka EU-a do određenog stupnja tajnosti u njihovu operativnom okruženju. U pogledu država članica CAA je dodatno odgovoran za ocjenjivanje kriptografskih proizvoda.

47. Tijelo za distribuciju kriptomaterijala (CDA) odgovorno je za:

48. Za svaki je sustav SAA odgovoran za:

49. SAA GSC-a odgovoran je za akreditaciju svih CIS-ova koji rade u nadležnosti GSC-a.

50. Nadležni SAA države članice odgovoran je za akreditaciju CIS-a i njegovih sastavnih dijelova koji rade u nadležnosti države članice.

51. Zajednički odbor za sigurnosnu akreditaciju (SAB) odgovoran je za akreditaciju CIS-a u nadležnosti tijela za sigurnosnu akreditaciju GSC-a i tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica. Sastavljen je od predstavnika SAA-a iz svake države članice, a u njegovu radu sudjeluje predstavnik tijela za sigurnosnu akreditaciju Komisije. Drugi subjekti s čvorovima na CIS-u pozivaju se na sudjelovanje kada se raspravlja o navedenom sustavu.

SAB-om predsjeda predstavnik tijela za sigurnosnu akreditaciju GSC-a. SAB donosi odluke konsenzusom predstavnika SAA-a u institucijama, država članicama i drugim subjektima s čvorovima na CIS-u. O svojim aktivnostima periodično izvješćuje Sigurnosni odbor i obavješćuje ga o svim izjavama o akreditaciji.

52. Za svaki sustav operativno tijelo za IA odgovorno je za:

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 11. U njemu se utvrđuju opće sigurnosne odredbe koje se primjenjuju na gospodarske ili druge subjekte u pregovorima prije sklapanja ugovora i tijekom životnog ciklusa ugovora koje sklopi GSC.

2. Vijeće odobrava smjernice o gospodarskoj sigurnosti u kojima se posebno podrobno opisuju zahtjevi povezani s FSC-ovima, pismima o sigurnosnim aspektima (SAL-ovi), posjetima, slanju i prijenosu klasificiranih podataka EU-a.

3. Prije pokretanja natječaja ili sklapanja ugovora, GSC kao tijelo za ugovaranje određuje stupanj tajnosti svakog podataka koji će se dati ponuditeljima i ugovarateljima, kao i stupanj tajnosti svakog podatka koji će stvoriti ugovaratelj. U tu svrhu GSC priprema SCG koji će se koristiti za izvršenje ugovora.

4. Za određivanje stupnja tajnosti različitih elemenata klasificiranog ugovora primjenjuju se sljedeća načela:

5. U SAL-u su opisani sigurnosni zahtjevi specifični za ugovor. Prema potrebi, SAL sadrži SCG i čini sastavni dio klasificiranog ugovora ili podugovora.

6. SAL sadrži odredbe kojima se od ugovaratelja i/ili podugovaratelja zahtijeva poštovanje minimalnih standarda utvrđenih ovom Odlukom. Nepoštovanje minimalnih standarda može biti dovoljan razlog za prekid ugovora.

7. Ovisno o opsegu programa ili projekata koji uključuju pristup klasificiranim podacima EU-a, postupanje s njima ili njihovo čuvanje, tijelo za ugovaranje određeno za upravljanje programom ili projektom može pripremiti poseban PSI. PSI zahtijeva odobrenje NSA-ova/DSA-ova države članice ili drugog nadležnog sigurnosnog tijela koje sudjeluje u PSI-ju i može sadržavati dodatne sigurnosne zahtjeve.

8. FSC odobrava NSA ili DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo države članice kako bi naznačio da, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, gospodarski ili drugi subjekt može zaštititi klasificirane podatke EU-a s odgovarajućim stupnjem tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET) unutar svojih objekata. Predočuje se GSC-u, kao tijelu za ugovaranje, prije nego što se ugovaratelju ili podugovaratelju ili mogućem ugovaratelju ili podugovaratelju dostave klasificirani podaci EU-a ili mu se odobri pristup njima.

9. Prilikom izdavanja FSC-a nadležni NSA ili DSA kao minimum:

10. Gdje je to važno, GSC, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje odgovarajući NSA/DSA ili drugo nadležno sigurnosno tijelo o tome da je potreban FSC u fazi prije sklapanja ugovora ili za izvršenje ugovora. FSC ili PSC je potreban u fazi prije sklapanja ugovora ako se klasificirani podaci EU-a sa stupnjem tajnosti CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET moraju dostaviti tijekom procesa nadmetanja.

11. Tijelo za ugovaranje ne sklapa klasificirani ugovor s najboljim ponuditeljem prije nego što primi potvrdu od NSA-a/DSA-a ili drugog nadležnog sigurnosnog tijela države članice u kojoj je predmetni ugovaratelj ili podugovaratelj registriran da je, prema potrebi, izdan odgovarajući FSC.

12. NSA/DSA ili drugo nadležno sigurnosno tijelo koje je izdalo FSC obavješćuje GSC kao tijelo za ugovaranje o promjenama koje utječu na FSC. Za podugovor se na odgovarajući način obavješćuje NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo.

13. Ako nadležni NSA/DSA ili drugo nadležno sigurnosno tijelo ukine FSC, GSC kao tijelo za ugovaranje ima dovoljan razlog za raskid klasificiranog ugovora ili isključivanje ponuditelja iz nadmetanja.

14. Ako se klasificirani podaci EU-a dostave ponuditelju u fazi prije sklapanja ugovora, poziv za podnošenje ponude mora sadržavati odredbu kojom se ponuditelja koji ne dostavi ponudu ili ne bude izabran obvezuje na vraćanje svih klasificiranih dokumenata unutar određenog vremenskog razdoblja.

15. Nakon sklapanja klasificiranog ugovora ili podugovora, GSC, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje NSA/DSA ili drugo nadležno sigurnosno tijelo ugovaratelja ili podugovaratelja o sigurnosnim odredbama klasificiranog ugovora.

16. Kada se takvi ugovori raskidaju, GSC, kao tijelo za ugovaranje (i/ili NSA/DSA ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo, prema potrebi, za podugovor), odmah obavješćuje NSA/DSA ili drugo nadležno sigurnosno tijelo države članice u kojoj je registriran ugovaratelj ili podugovaratelj.

17. U pravilu se od ugovaratelja ili podugovaratelja zahtijeva da po raskidu klasificiranog ugovora ili podugovora tijelu za ugovaranje vrati sve klasificirane podatke EU-a u svojem posjedu.

18. Posebne odredbe za raspolaganje klasificiranim podacima EU-a tijekom izvršenja ugovora ili nakon njegova prestanka utvrđuju se u SAL-u.

19. Ako je ugovaratelj ili podugovaratelj ovlašten za zadržavanje klasificiranih podataka EU-a po prestanku ugovora, ugovaratelj ili podugovaratelj dužan je i dalje poštovati minimalne standarde sadržane u ovoj Odluci te štititi tajnost klasificiranih podataka EU-a.

20. Uvjeti uz koje ugovaratelj može sklopiti podugovor određuju se u pozivu za podnošenje ponude i ugovoru.

21. Ugovaratelj je dužan od GSC-a, kao tijela za ugovaranje, pribaviti dopuštenje prije podugovaranja dijela klasificiranog ugovora. Ne može se sklopiti podugovor s gospodarskim ili drugim subjektima registriranima u državi koja nije članica EU-a i koja nije sklopila sporazum o sigurnosti podataka s Unijom.

22. Ugovaratelj je odgovoran i osigurava da su sve aktivnosti podugovaranja poduzete u skladu s minimalnim standardima utvrđenim ovom Odlukom i ne smije dostavljati klasificirane podatke EU-a podugovaratelju bez prethodne pisane suglasnosti tijela za ugovaranje.

23. Što se tiče klasificiranih podataka EU-a koje je stvorio ili s kojima postupa ugovaratelj ili podugovaratelj, tijelo za ugovaranje ostvaruje prava koja pripadaju onom od kojeg podaci potječu.

24. Ako GSC, osoblje ugovaratelja ili podugovaratelja trebaju pristup podacima klasificiranima kao CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili SECRET UE/EU SECRET u prostorijama jednih ili drugih za izvršenje klasificiranog ugovora, posjeti se organiziraju u dogovoru s predmetnim NSA-om/DSA-om ili drugim nadležnim sigurnosnim tijelom. Međutim, u kontekstu posebnih projekata, NSA/DSA može također dogovoriti postupak za izravnu organizaciju takvog posjeta.

25. Svi posjetitelji moraju imati odgovarajući PSC te nužnost pristupa podacima za pristup klasificiranim podacima EU-a povezanim s ugovorom s GSC-om.

26. Posjetiteljima se omogućava pristup samo klasificiranim podacima EU-a koji se odnose na svrhu njihova posjeta.

27. Što se tiče slanja klasificiranih podataka EU-a elektroničkim sredstvima, primjenjuju se odgovarajuće odredbe članka 10. i Priloga IV.

28. Što se tiče prijenosa klasificiranih podataka EU-a, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Priloga III. u skladu s nacionalnim zakonima i propisima.

29. Za prijevoz klasificiranih podataka kao tereta primjenjuju se sljedeća načela prilikom određivanja sigurnosnih mjera:

30. Klasificirani se podaci EU-a prenose ugovarateljima i podugovarateljima smještenima u trećim državama u skladu sa sigurnosnim mjerama dogovorenima između GSC-a, kao tijela za ugovaranje, i NSA-a/DSA-a predmetne treće države u kojoj je ugovaratelj registriran.

31. GSC, kao tijelo za ugovaranje, prema potrebi ima pravo, u suradnji s NSA-om/DSA-om države članice, provoditi inspekcije objekata ugovaratelja/podugovaratelja na temelju ugovornih odredaba kako bi provjerio jesu li uspostavljene odgovarajuće sigurnosne mjere za zaštitu klasificiranih podataka EU-a sa stupnjem tajnosti RESTREINT UE/EU RESTRICTED u skladu sa zahtjevima iz ugovora.

32. U mjeri u kojoj je to potrebno prema nacionalnim zakonima i propisima, GSC, kao tijelo za ugovaranje, obavješćuje NSA-ovi/DSA-ovi ili bilo koje drugo nadležno sigurnosno tijelo o ugovorima ili podugovorima koji sadrže podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

33. FSC ili PSC za ugovaratelje ili podugovaratelje i njihovo osoblje nije potreban za ugovore sklopljene s GSC-om koji sadrže podatke klasificirane kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED.

34. GSC, kao tijelo za ugovaranje, ispituje odgovore na poziv za sudjelovanje u natječaju za ugovore koji zahtijevaju pristup podacima klasificiranima kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED, neovisno o bilo kojem zahtjevu povezanom s FSC-om ili PSC-om prema nacionalnim zakonima i propisima.

35. Uvjeti pod kojima ugovaratelj može sklopiti podugovor moraju biti u skladu sa stavkom 21.

36. Ako ugovor uključuje postupanje s podacima klasificiranima kao RESTREINT UE/EU RESTRICTED u CIS-u kojim upravlja ugovaratelj, GSC, kao tijelo za ugovaranje, osigurava da su u ugovoru ili svakom podugovoru navedeni nužni tehnički i upravni zahtjevi u pogledu akreditacije CIS-a razmjerni procijenjenom riziku, uzimajući u obzir sve važne čimbenike. Tijelo za ugovaranje i nadležni NSA/DSA dogovaraju područje primjene akreditacije takvog CIS-a.

1. U ovom se Prilogu određuju odredbe za provedbu članka 13.

2. Ako Vijeće utvrdi postojanje dugoročne potrebe za razmjenom klasificiranih podataka,

u skladu s člankom 13. stavkom 2. i odjeljcima III. i IV. te na temelju preporuke Sigurnosnog odbora.

3. Ako se klasificirani podaci EU-a izrađeni za potrebe operacije ZSOP-a dostavljaju trećim državama ili međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u takvoj operaciji i ako ne postoji ni jedan od okvira iz stavka 2., u skladu s odjeljkom V. razmjena klasificiranih podataka EU-a s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom koja sudjeluje u operaciji uređuje se:

4. U nedostatku okvira iz stavaka 2. i 3. i ako je donesena odluka o objavi klasificiranih podataka EU-a trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji iznimno i ad hoc u skladu s odjeljkom VI., od predmetne se treće države ili međunarodne organizacije traže pisana jamstva kojima se osigurava zaštita svih klasificiranih podataka EU-a objavljenih trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenim u ovoj Odluci.

5. Sporazumima o sigurnosti podataka utvrđuju se osnovna načela i minimalni standardi kojima se uređuje razmjena klasificiranih podataka između Unije i treće države ili međunarodne organizacije.

6. Sporazumima o sigurnosti podataka predviđena je tehnička organizacija provedbe koju dogovaraju nadležna sigurnosna tijela mjerodavnih institucija i tijela Unije i nadležno sigurnosno tijelo predmetne treće države ili međunarodne organizacije. Pri takvoj se organizaciji uzima u obzir razina zaštite predviđena sigurnosnim propisima, strukturama i postupcima uspostavljenim u predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji. Organizaciju provedbe odobrava Sigurnosni odbor.

7. Na temelju sporazuma o sigurnosti podataka, nijedan se klasificirani podatak EU-a ne smije razmjenjivati elektroničkim sredstvima, osim ako je to izričito predviđeno sporazumom ili odgovarajućom tehničkom organizacijom provedbe.

8. Kada Vijeće sklopi sporazum o sigurnosti podataka, kod svake se stranke određuje registar kao glavna točka ulaska i izlaska za razmjenu klasificiranih podataka.

9. Kako bi se ocijenila učinkovitost sigurnosnih propisa, struktura i postupaka u predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji, provode se posjeti radi procjene stanja u međusobnom dogovoru s predmetnom državom članicom ili međunarodnom organizacijom. Takvi posjeti radi procjene stanja provode se u skladu s odgovarajućim odredbama Priloga III. i tijekom njih se ocjenjuju:

10. Tim koji provodi posjet za procjenu stanja u ime Unije procjenjuje jesu li sigurnosni propisi i postupci u predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji primjereni za zaštitu klasificiranih podataka EU-a s određenim stupnjem tajnosti.

11. Nalazi takvih posjeta navode se u izvješću na temelju kojeg Sigurnosni odbor određuje najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati u papirnatom obliku, a prema potrebi u elektroničkom, s predmetnom trećom strankom, kao i sve posebne uvjete kojima se uređuje razmjena s navedenom strankom.

12. Mora se učiniti sve kako bi se organizirao posjet predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji za potpunu procjenu sigurnosti prije no što Sigurnosni odbor odobri organizaciju provedbe, kako bi se utvrdila priroda i učinkovitost uspostavljenog sigurnosnog sustava. Međutim, ako to nije moguće, Sigurnosni odbor prima što potpunije izvješće od Ureda za sigurnost GSC-a na temelju raspoloživih podataka, kojim se Sigurnosni odbor obavješćuje o primjenljivim sigurnosnim propisima i načinu na koji je sigurnost organizirana u predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji.

13. Prije stvarne objave klasificiranih podataka EU-a predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji, Sigurnosnom odboru prosljeđuje se izvješće o posjetu radi procjene stanja ili, u slučaju da takvo izvješće ne postoji, izvješće iz stavka 12., za koje on mora utvrditi da je zadovoljavajuće.

14. Nadležna sigurnosna tijela institucija i tijela Unije priopćuju trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji datum od kojeg, na temelju sporazuma, Unija može objaviti klasificirane podatke EU-a, te najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati u papirnatom obliku ili elektroničkim sredstvima.

15. Popratni posjeti radi procjene stanja poduzimaju se prema potrebi, a posebno ako:

16. Nakon stupanja sporazuma o sigurnosti podataka na snagu i nakon razmjene podataka s predmetnom trećom državom ili međunarodnom organizacijom, Sigurnosni odbor može odlučiti promijeniti najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati u papirnatom obliku ili elektroničkim sredstvima, a posebno s obzirom na bilo koji prateći posjet za procjenu stanja.

17. Ako postoji dugoročna potreba za razmjenom podataka čiji stupanj tajnosti u pravilu nije viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED s trećom državom ili međunarodnom organizacijom i ako je Sigurnosni odbor utvrdio da predmetna stranka nema dovoljno razvijen sigurnosni sustav za sklapanje sporazuma o sigurnosti podataka, glavni tajnik može, uz uvjet da Vijeće to odobri, u ime GSC-a sklopiti administrativni dogovor s nadležnim tijelima predmetne treće države ili međunarodne organizacije.

18. Ako je zbog hitnih operativnih razloga potrebno brzo uspostaviti okvir za razmjenu klasificiranih podataka, Vijeće iznimno može odlučiti o sklapanju administrativnog dogovora za razmjenu podataka višeg stupnja tajnosti.

19. Administrativni dogovor u pravilu ima oblik razmjene pisama.

20. Prije stvarne objave klasificiranih podataka EU-a u predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji provodi se posjet radi procjene stanja iz stavka 9., a Sigurnosnom odboru prosljeđuje se izvješće ili, u slučaju da takvo izvješće ne postoji, izvješće iz stavka 12., za koje on mora utvrditi da je zadovoljavajuće.

21. Nijedan klasificirani podatak EU-a ne smije se na temelju administrativnog dogovora razmjenjivati elektronskim putem, osim ako je tako izričito navedeno u dogovoru.

22. Okvirnim sporazumima o sudjelovanju uređuje se sudjelovanje trećih zemalja ili međunarodnih organizacija u operacijama ZSOP-a. Takvi sporazumi uključuju odredbe o objavi klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe operacija ZSOP-a trećim državama ili međunarodnim organizacijama koje u njima sudjeluju. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne operacije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

23.  Ad hoc sporazumi o sudjelovanju sklopljeni za određenu operaciju ZSOP-a obuhvaćaju odredbe o objavi klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe navedene operacije trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji koja u njoj sudjeluje. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne operacije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

24. Ako ne postoji sporazum o sigurnosti podataka i prije sklapanja sporazuma o sudjelovanju, objava klasificiranih podataka EU-a izrađenih za potrebe operacije trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji koja sudjeluje u operaciji uređuje se administrativnim dogovorom koji sklapa visoki predstavnik ili podložno odluci o ad hoc objavi u skladu s odjeljkom VI. Klasificirani podaci EU-a razmjenjuju se u okviru takvog sporazuma samo u predviđenom razdoblju sudjelovanja treće države ili međunarodne organizacije. Najviši stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a koji se mogu razmjenjivati je RESTREINT UE/EU RESTRICTED za civilne operacije ZSOP-a i CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL za vojne operacije ZSOP-a, osim ako je drukčije utvrđeno odlukom kojom se određuje svaka operacija ZSOP-a.

25. Odredbama o klasificiranim podacima koje će se uključiti u okvirne sporazume o sudjelovanju, ad hoc sporazume o sudjelovanju i ad hoc administrativne dogovore iz stavaka od 22. do 24. predviđeno je da predmetna treća država ili međunarodna organizacija osigurava da će njezino osoblje upućeno bilo kojoj operaciji štititi klasificirane podatke EU-a u skladu sa sigurnosnim propisima Vijeća i daljnjim smjernicama koje izdaju nadležna tijela, uključujući zapovjedni lanac operacije.

26. Ako Unija i sudjelujuća treća država ili međunarodna organizacija naknadno sklope sporazum o sigurnosti podataka, sporazum o sigurnosti podataka zamjenjuje odredbe o razmjeni klasificiranih podataka utvrđene u svakom okvirnom sporazumu o sudjelovanju, ad hoc sporazumu o sudjelovanju ili ad hoc administrativnom dogovoru u pogledu razmjene klasificiranih podataka EU-a i postupanja s njima.

27. Na temelju okvirnog sporazuma o sudjelovanju, ad hoc sporazuma o sudjelovanju ili ad hoc administrativnog dogovora nije dopuštena razmjena klasificiranih podataka EU-a elektroničkim sredstvima s trećom državom ili međunarodnom organizacijom, osim ako je izričito navedeno u predmetnom sporazumu ili dogovoru.

28. Klasificirani podaci EU-a izrađeni za potrebe operacije ZSOP-a mogu se otkriti osoblju koje su treće države ili međunarodne organizacije uputile toj operaciji u skladu sa stavcima od 22. do 27. Kada se takvo osoblje ovlašćuje za pristup klasificiranim podacima EU-a u prostorijama ili CIS-u operacije ZSOP-a, primjenjuju se mjere (uključujući vođenje evidencije o otkrivenim klasificiranim podacima EU-a) za ublažavanje rizika od gubitka ili ugroze. Takve su mjere određene u odgovarajućim dokumentima o planiranju ili misijama.

29. Ako ne postoji sporazum o sigurnosti podataka, u slučaju posebne ili neodgodive operativne potrebe, objava klasificiranih podataka EU-a državi domaćinu na čijem se državnom području provodi operacija ZSOP-a može se urediti administrativnim dogovorom koji sklapa visoki predstavnik. Navedena je mogućnost predviđena odlukom kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a. Klasificirani podaci EU-a objavljeni u takvim okolnostima ograničeni su na podatke izrađene za potrebe operacije ZSOP-a i imaju stupanj tajnosti ne viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED, osim ako je u odluci kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a utvrđen viši stupanj tajnosti. U okviru takvog administrativnog dogovora država domaćin obvezuje se zaštititi klasificirane podatke EU-a u skladu s minimalnim standardima koji nisu ništa manje strogi od standarda utvrđenih ovom Odlukom.

30. Ako ne postoji sporazum o sigurnosti podataka, objava klasificiranih podataka EU-a relevantnim trećim državama ili međunarodnim organizacijama koje ne sudjeluju u operaciji ZSOP-a može se urediti administrativnim dogovorom koji sklapa visoki predstavnik.. Prema potrebi, navedena mogućnost i pripadajući uvjeti predviđeni su odlukom kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a. Klasificirani podaci EU-a objavljeni u takvim okolnostima ograničeni su na podatke izrađene za potrebe operacije ZSOP-a i imaju stupanj tajnosti ne viši od RESTREINT UE/EU RESTRICTED osim ako je u odluci kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a utvrđen viši stupanj tajnosti. U okviru takvog administrativnog dogovora predmetna treća država ili međunarodna organizacija obvezuju se zaštititi klasificirane podatke EU-a u skladu s minimalnim standardima koji nisu ništa manje strogi od standarda utvrđenih ovom Odlukom.

31. Prije provedbe odredaba o objavi klasificiranih podataka EU-a u smislu stavaka 22., 23. i 24. nije potrebna organizacija provedbe ili posjet za procjenu stanja.

32. Ako nije uspostavljen okvir u skladu s odjeljcima od III. do V. i ako Vijeće ili jedno od njegovih pripremnih tijela utvrdi iznimnu potrebu za objavljivanjem klasificiranih podataka EU-a trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji, GSC:

33. Ako Sigurnosni odbor izda preporuku u korist objavljivanja klasificiranih podataka EU-a, pitanje se upućuje Odboru stalnih predstavnika (Coreperu) koji donosi odluku o objavi.

34. Ako preporuka Sigurnosnog odbora nije u korist objavljivanja klasificiranih podataka EU-a:

35. Ako se smatra primjerenim i uz uvjet da vlasnik podataka da prethodnu pisanu suglasnost, Coreper može odlučiti da se klasificirani podaci mogu objaviti samo djelomično ili samo ako se prije toga smanji njihov stupanj tajnosti ili ako se deklasificiraju ili ako se podaci za objavu pripreme bez upućivanja na izvor ili izvorni stupanj tajnosti EU-a.

36. Nakon odluke o objavljivanju klasificiranih podataka EU-a, GSC prosljeđuje predmetni dokument s oznakom mogućnosti objavljivanja na kojoj je navedena treća država ili međunarodna organizacija kojoj je dokument objavljen. Prije ili nakon stvarnog objavljivanja predmetna treća stranka obvezuje se u pisanom obliku da će štititi primljene klasificirane podatke EU-a u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima navedenima u ovoj Odluci.

37. Ako postoji okvir u skladu sa stavkom 2. za razmjenu klasificiranih podataka s trećom državom ili međunarodnom organizacijom, Vijeće donosi odluku kojom ovlašćuje glavnog tajnika za objavljivanje klasificiranih podataka EU-a, u skladu s načelom suglasnosti onoga od kojeg podaci potječu, predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji. Glavni tajnik može delegirati takva ovlaštenja na više dužnosnike GSC-a.

38. Ako postoji sporazum o sigurnosti podataka u skladu sa stavkom 2. prvom alinejom, Vijeće može donijeti odluku kojom ovlašćuje visokog predstavnika za objavljivanje klasificiranih podataka EU-a u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike koji potječu od Vijeća, nakon dobivene suglasnosti onog od kojeg potječu bilo kakvi izvorni materijali tamo sadržani, predmetnoj trećoj državi ili međunarodnoj organizaciji. Visoki predstavnik može delegirati takva ovlaštenja na više dužnosnike EEAS-a ili na PPEU-e.

39. Ako postoji okvir u skladu sa stavkom 2. ili sa stavkom 3. za razmjenu klasificiranih podataka s trećom državom ili međunarodnom organizacijom, Visoki se predstavnik ovlašćuje za objavljivanje klasificiranih podataka EU-a, u skladu s Odlukom kojom se utvrđuje operacija ZSOP-a i načelom suglasnosti onog od kojeg podaci potječu. Visoki predstavnik može delegirati takva ovlaštenja na više dužnosnike EEAS-a, zapovjednike operacija, snaga ili misija EU-a- ili na voditelje misija EU-a.

„akreditacija” znači proces koji rezultira službenom izjavom tijela za sigurnosnu akreditaciju (SAA-a) o odobrenju sustava za rad s određenim stupnjem tajnosti, u posebno sigurnom načinu rada u svojem radnom okruženju i uz prihvatljiv stupanj rizika, uz pretpostavku da je proveden odobreni skup tehničkih, fizičkih, organizacijskih i postupovnih sigurnosnih mjera;

„sredstvo” znači sve što je od vrijednosti organizaciji, njezine poslovne aktivnosti i njihova neprekidnost, uključujući informacijske resurse koji podupiru misiju organizacije;

„ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a” znači odluka koju je tijelo za imenovanja GSC-a donijelo na temelju potvrde nadležnog tijela države članice da se dužnosniku GSC-a, drugom službeniku ili upućenom nacionalnom stručnjaku, pod uvjetom da je za njega utvrđena nužnost pristupa podacima i da je adekvatno informiran o svojim odgovornostima, može odobriti pristup klasificiranim podacima EU-a do navedenog stupnja tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višeg) do određenog datuma;

„životni ciklus CIS-a” znači cjelokupno trajanje postojanja CIS-a, što uključuje pokretanje, koncept, planiranje, analizu zahtjeva, projektiranje, razvoj, ispitivanje, provedbu, rad, održavanje i stavljanje izvan pogona;

„klasificirani ugovor” znači ugovor sklopljen između GSC-a i ugovaratelja za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, a čije izvršenje zahtijeva ili uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje;

„klasificirani podugovor” znači ugovor sklopljen između ugovaratelja GSC-a i drugog ugovaratelja (tj. podugovaratelja) za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, a čije izvršenje zahtijeva ili uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje;

„komunikacijski i informacijski sustav” (CIS) – vidjeti članak 10. stavak 2.;

„ugovaratelj” znači pojedinac ili pravni subjekt koji ima pravnu sposobnost za sklapanje ugovora;

„kriptografski materijal (kriptomaterijal)” znači kriptografski algoritmi, kriptografski hardverski i softverski moduli i proizvodi, uključujući detalje o provedbi te povezanu dokumentaciju i materijale u vezi s ključevima;

„kriptografski proizvod” znači proizvod čija je primarna i glavna funkcija pružanje sigurnosnih usluga (povjerljivosti, cjelovitosti, dostupnosti, nepobitnosti i autentičnosti) pomoću jednog ili više kriptografskih mehanizama;

„operacija ZSOP-a” znači vojna ili civilna operacija upravljanja u kriznim situacijama uspostavljena na temelju glave V. poglavlja 2. UEU-a;

„deklasifikacija” znači uklanjanje svakog stupnja tajnosti;

„dubinska obrana” znači primjena niza sigurnosnih mjera organiziranih kao višestruki slojevi obrane;

„zaduženo sigurnosno tijelo” (DSA) znači tijelo odgovorno nacionalnom sigurnosnom tijelu (NSA-u) države članice koje je odgovorno za obavješćivanje gospodarskih i drugih subjekata o nacionalnoj politici u pogledu svih pitanja gospodarske sigurnosti te za usmjeravanje i pružanje pomoći u njezinoj provedbi. Funkciju DSA-a može obavljati NSA ili bilo koje drugo nadležno tijelo;

„dokument” znači svi zabilježeni podaci bez obzira na njihov fizički oblik ili značajke;

„smanjenje stupnja tajnosti” znači smanjenje razine stupnja tajnosti;

„klasificirani podaci EU-a” – vidjeti članak 2. stavak 1.;

„uvjerenje o sigurnosnoj provjeri pravne osobe” (FSC) znači potvrda od strane NSA-a ili DSA-a da, sa stajališta sigurnosti, pravna osoba može pružiti odgovarajuću razinu zaštite klasificiranim podacima EU-a određenog stupnja tajnosti;

„postupanje” s klasificiranim podacima EU-a znači sve moguće radnje kojima klasificirani podaci EU-a mogu biti izloženi tijekom svojeg životnog ciklusa. Ono obuhvaća njihovo stvaranje, obradu, prijenos, smanjenje stupnja tajnosti, deklasificiranje i uništavanje. U pogledu CIS-a ono također obuhvaća njihovo prikupljanje, prikaz, slanje i čuvanje;

„imatelj” znači propisno ovlašteni pojedinac s utvrđenom nužnošću pristupa podacima koji je u posjedu klasificiranog podatka EU-a te je, prema tome, odgovoran za njegovu zaštitu;

„gospodarski ili drugi subjekt” znači subjekt uključen u isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga; to može biti gospodarski, komercijalni, uslužni, znanstveni, istraživački, obrazovni ili razvojni subjekt ili samozaposlena osoba;

„gospodarska sigurnost” – vidjeti članak 11. stavak 1.;

„informacijska sigurnost” – vidjeti članak 10. stavak 1.;

„međusobno povezivanje” – vidjeti Prilog IV. stavak 32.;

„upravljanje klasificiranim podacima” – vidjeti članak 9. stavak 1.;

„materijal” znači svaki dokument, nosač podataka ili dio stroja ili opreme, bilo da je proizveden ili u procesu proizvodnje;

„onaj od kojeg podaci potječu” znači institucija, tijelo ili agencija Unije, država članica, treća država ili međunarodna organizacija pod čijom su nadležnošću stvoreni i/ili u strukture Unije uvedeni klasificirani podaci;

„sigurnost osoba” – vidjeti članak 7. stavak 1.;

„uvjerenje o sigurnosnoj provjeri osobe” (PSC) znači izjava nadležnog tijela države članice koja je sastavljena nakon završetka sigurnosne istrage koju provode nadležna tijela države članice i kojom se potvrđuje da se pojedincu može odobriti pristup klasificiranim podacima EU-a do određenog stupnja tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višeg) do određenog datuma;

„certifikat o sigurnosnoj provjeri osobe” (PSCC) znači certifikat koji izdaje nadležno tijelo i kojim se utvrđuje da je pojedinac prošao sigurnosnu provjeru i da ima valjani certifikat o sigurnosnoj provjeri ili ovlaštenje tijela za imenovanja za pristup klasificiranim podacima EU-a te u kojem je naveden stupanj tajnosti klasificiranih podataka EU-a do kojeg se pojedincu može odobriti pristup (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili viši), datum valjanosti odgovarajućeg PSC-a i datum isteka samog certifikata;

„fizička sigurnost” – vidjeti članak 8. stavak 1.;

„sigurnosni naputak za program/projekt” (PSI) znači popis sigurnosnih postupaka koji se primjenjuju na određeni program/projekt s ciljem standardizacije sigurnosnih postupaka. Može se izmijeniti tijekom programa/projekta;

„upis” – vidjeti Prilog III. stavak 18.;

„preostali rizik” znači rizik koji ostaje nakon provedbe sigurnosnih mjera, uz uvjet da se ne mogu suzbiti sve prijetnje i ukloniti sve osjetljivosti;

„rizik” znači mogućnost da će određena prijetnja iskoristiti unutarnje i vanjske osjetljivosti organizacije ili bilo kojeg od sustava koje organizacija koristi i pri tome uzrokovati štetu organizaciji i njezinoj materijalnoj i nematerijalnoj imovini. Mjeri se kao kombinacija vjerojatnosti pojave prijetnje i njezina učinka:

„pismo o sigurnosnim aspektima” (SAL) znači skup posebnih ugovornih uvjeta koji izdaje tijelo za ugovaranje, a koji čini sastavni dio klasificiranog ugovora koji uključuje pristup klasificiranim podacima EU-a ili njihovo stvaranje i kojim se utvrđuju sigurnosni zahtjevi ili oni elementi ugovora za koje je potrebna sigurnosna zaštita;

„vodič za stupnjeve tajnosti” (SCG) znači dokument u kojem su opisani klasificirani elementi programa ili ugovora te navedeni primjenljivi stupnjevi tajnosti. SCG se može proširivati tijekom trajanja programa ili ugovora, a elementi podataka mogu se ponovno klasificirati ili se može smanjiti njihov stupanj tajnosti; ako postoji SCG, on čini dio SAL-a;

„sigurnosna istraga” znači istražni postupci koje provodi nadležno tijelo države članice u skladu s nacionalnim zakonima i propisima s ciljem dobivanja jamstva da ne postoji ništa štetno zbog čega se pojedincu ne bi odobrio PSC ili ovlaštenje za pristup klasificiranim podacima EU-a do određenog stupnja tajnosti (CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL ili višeg);

„sigurnosni način rada” znači definiranje uvjeta pod kojima CIS radi na temelju klasifikacije podataka s kojima se u njemu postupa i razina provjere, službenih odobrenja pristupa i nužnosti pristupa korisnika podacima. Postoje četiri načina rada za postupanje s klasificiranim podacima ili njihovo slanje: namjenski način rada, način rada u sustavu visoke sigurnosti, segmentirani način rada i višerazinski način rada:

„proces upravljanja sigurnosnim rizicima” znači cjelokupni proces prepoznavanja, nadzora i smanjenja nesigurnih događaja koji mogu utjecati na sigurnost organizacije ili nekog od sustava koje organizacija rabi. On obuhvaća sve aktivnosti povezane s rizicima, uključujući procjenu, postupanje, prihvaćanje i obavješćivanje;

„TEMPEST” znači istraživanje, proučavanje i nadzor štetnog elektromagnetnog zračenja i mjere za njegovo suzbijanje;

„prijetnja” znači mogući uzrok neželjenog incidenta koji može rezultirati štetom za organizaciju ili neki od sustava koje organizacija koristi; takve prijetnje mogu bili slučajne ili namjerne (zlonamjerne), a karakteriziraju ih prijeteći elementi, mogući ciljevi i načini napada;

„osjetljivost” znači slabost bilo koje vrste koju može iskoristiti jedna ili više prijetnji. Osjetljivost može biti propust ili se može odnositi na slabost u kontrolama u smislu njihove snage, cjelovitosti ili dosljednosti i može biti tehničke, postupovne, fizičke, organizacijske ili operativne naravi.