(a) za pravila o javnom zdravlju i zdravlju životinja u vezi s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) u vezi s određenim uzorcima i predmetima koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na graničnim inspekcijskim postajama, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 1. točkama (e) i (f) Direktive 97/78/EZ.

(a) biodizel koji ispunjava zahtjeve za odlaganje i uporabu dobivenih proizvoda iz stavka 2. točke (b) odjeljka 3. poglavlja IV. Priloga IV.;

(b) prerađenu hranu za kućne ljubimce koja ispunjava posebne zahtjeve za prerađenu hranu za kućne ljubimce iz stavka 7. točke (a) poglavlja II. Priloga XIII.;

(c) žvakalice za pse koji ispunjavaju posebne zahtjeve za žvakalice za pse iz stavka 7. točke (b) poglavlja II. Priloga XIII.;

(d) kože papkara i kopitara koje ispunjavaju posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke C poglavlja V. Priloga XIII.;

(e) vunu i dlaku koje ispunjavaju posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke B poglavlja VII. Priloga XIII.;

(f) perje i paperje koje ispunjava posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke C poglavlja VII. Priloga XIII.;

(g) krzno koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju VIII. Priloga XIII.;

(h) riblje ulje za proizvodnju lijekova koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju XIII. Priloga XIII.;

(i) benzin i goriva koji ispunjavaju posebne zahtjeve za proizvode iz višestupanjskog katalitičkog postupka za proizvodnju obnovljivih goriva navedene u točki 2(c) odjeljka 3. poglavlja IV. Priloga IV.;

(j) uljno-kemijski proizvodi dobiveni od prerađenih masti i koji ispunjavaju zahtjeve iz poglavlja XI. Priloga XIII.;

(k) obnovljivi dizel, obnovljivi kerozin, obnovljivi propan i obnovljivi benzin koji ispunjavaju posebne zahtjeve za proizvode dobivene višestupanjskim katalitičkim hidrotretiranjem za proizvodnju obnovljivih goriva utvrđene u Prilogu IV. poglavlju IV. odjeljku 3. točki 2. podtočki (f).

(a) u spalionicama i suspalionicama koje imaju dozvolu u skladu s Direktivom 2000/76/EZ; ili

(b) za pogone koji ne moraju imati dozvolu na temelju Direktive 2000/76/EZ, u spalionicama i suspalionicama koje je nadležno tijelo odobrilo za odlaganje spaljivanjem, ili za odlaganje ili oporabu nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, ako se radi o otpadu, suspaljivanjem u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (b) ili (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) postrojenja za izgaranje pripadaju u područje primjene poglavlja V. Priloga III. ovoj Uredbi;

(b) postrojenja za izgaranje ispunjavaju sve odgovarajuće opće uvjete i posebne zahtjeve utvrđene u poglavljima IV. i V. Priloga III. ovoj Uredbi;

(c) postoje upravni postupci kojima se osigurava da se zahtjevi u vezi s odobrenjem postrojenja za izgaranje pregledavaju svake godine.

(a) zahtjev za odobrenje koji subjekt dostavi nadležnom tijelu u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora sadržavati dokaze, koje je potvrdilo nadležno tijelo ili stručna organizacija koju su ovlastila nadležna tijela države članice, da postrojenje za izgaranje u kojem se kao gorivo upotrebljava gnoj životinja iz uzgoja u potpunosti ispunjava zahtjeve navedene u poglavlju V. točkama B.3., B.4. i B.5. Priloga III. ovoj Uredbi, ne dovodeći u pitanje mogućnost da nadležna tijela države članice odobre odstupanje u pogledu ispunjavanja određenih odredbi u skladu s poglavljem V. točkom C.4. Priloga III.;

(b) postupak odobravanja predviđen u članku 44. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ne smatra se završenim dok nadležno tijelo ili stručna organizacija koju je ovlastilo to nadležno tijelo ne provede barem dvije uzastopne provjere, od kojih jedna od njih mora biti nenajavljena, tijekom prvih šest mjeseci rada postrojenja za izgaranje, uključujući potrebna mjerenja temperature i emisije. Nakon što se rezultatima tih provjera dokaže usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u točkama B.3., B.4. i B.5. i, kada je primjenjivo, s poglavljem V. točkom C.4. Priloga III. ovoj Uredbi, može se dodijeliti trajno odobrenje.

(a) hrane za kućne ljubimce iz uvoza ili proizvedene od materijala iz uvoza ako se radi o hrani proizvedenoj od materijala kategorije 1 iz članka 8. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (f) i (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 pod uvjetom da:

i. takvi materijali nisu bili u doticaju s ikojim nusproizvodom životinjskog podrijetla iz članaka 8. i 9. i članka 10. točaka (a) do (e) i točaka (h) do (p) te Uredbe;

ii. u vrijeme kada su određeni za odlaganje, materijali:

— iz članka 10. točke (f) te Uredbe prerađeni su kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. točki (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004, i

— iz članka 10. točke (g) te Uredbe prerađeni su u skladu s poglavljem II. Priloga X. ovoj Uredbi ili u skladu s posebnim zahtjevima za hranu za kućne ljubimce iz poglavlja II. Priloga XIII. ovoj Uredbi; i

iii. odlaganje takvih materijala ne predstavlja rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja.

(a) opće uvjete prerade iz odjeljka 1.;

(b) zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda iz odjeljka 2.;

(c) posebne zahtjeve za preradu materijala kategorija 1 i 2 iz odjeljka 3.;

(d) posebne zahtjeve za preradu materijala kategorije 3 iz odjeljka 4.

(a) higijenske zahtjeve i zahtjeve u vezi s preradom iz poglavlja II.;

(b) standardne metode prerade iz poglavlja III. ako se takve metode koriste u objektu ili pogonu;

(c) alternativne metode prerade iz poglavlja IV. ako se takve metode koriste u objektu ili pogonu.

(a) zahtjeve za pogone za proizvodnju bioplina i kompostane iz poglavlja I.;

(b) higijenske zahtjeve za pogone za proizvodnju bioplina i kompostane iz poglavlja II.;

(c) standardne parametre pretvorbe iz odjeljka 1. poglavlja III.;

(d) norme za ostatke digestije i kompost iz odjeljka 3. poglavlja III.

(a) materijale kategorija 1 i 2 i mesno-koštano brašno ili životinjsku mast dobivenu od materijala kategorija 1 i 2;

(b) prerađene životinjske bjelančevine.

(a) materijale kategorija 1 i 2 i mesno-koštano brašno ili životinjsku mast dobivenu od materijala kategorija 1 i 2;

(b) prerađene životinjske bjelančevine.

(a) životinje u zoološkim vrtovima;

(b) krznaše;

(c) pse iz priznatih uzgajališta ili lovačke pse;

(d) pse i mačke u skloništima za napuštene životinje;

(e) ličinke i crve za ribičke mamce;

(f) cirkuske životinje.

(a) životinje u zoološkim vrtovima;

(b) krznaše;

(c) pse iz priznatih uzgajališta ili lovačke pse;

(d) pse i mačke u skloništima za napuštene životinje;

(e) ličinke i crve za ribičke mamce;

(f) cirkuske životinje.

(a) na mjestima za hranidbu ugroženih ili zaštićenih vrsta ptica lešinara i drugih vrsta koje žive u svojem prirodnom staništu s ciljem promicanja biološke raznolikosti ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 2. poglavlja II. Priloga VI.;

(b) izvan mjesta za hranidbu, prema potrebi bez prethodnoga sakupljanja mrtvih životinja, divljih životinja iz stavka 1. točke (a) odjeljka 2. poglavlja II. Priloga VI. ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 3. toga poglavlja.

(a) posebnim pravilima o odlaganju nusproizvoda životinjskog podrijetla iz odjeljka 1.;

(b) pravilima o spaljivanju i zakopavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla u udaljenim područjima iz odjeljka 2.;

(c) pravilima o spaljivanju i zakopavanju pčela i nusproizvoda pčelarstva iz odjeljka 3.

(a) da ispunjavaju zahtjeve u vezi sa sakupljanjem, prijevozom i identifikacijom iz poglavlja I. i II. Priloga VIII.;

(b) da ih tijekom prijevoza prate komercijalni dokumenti ili zdravstveni certifikati u skladu sa zahtjevima iz poglavlja III. Priloga VIII.

(a) u poglavlju I. ako proizvode hranu za kućne ljubimce, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (e) te Uredbe;

(b) u poglavlju II. ako skladište nusproizvode životinjskog podrijetla, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (i) te Uredbe i ako postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla nakon njihova sakupljanja vršenjem sljedećih radnji, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (h) te Uredbe:

i. sortiranja;

ii. rasijecanja;

iii. rashlađivanja;

iv. smrzavanja;

v. soljenja;

vi. konzerviranja drugim postupcima;

vii. uklanjanja kože ili uklanjanja specificiranog rizičnog materijala;

viii. radnji koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla, a koje se vrše u skladu s obvezama utvrđenima veterinarskim zakonodavstvom Unije;

ix. higijenizacije/pasterizacije nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih za pretvorbu u bioplin/kompost prije takve pretvorbe ili kompostiranja u drugome objektu ili pogonu u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;

x. prosijavanja;

(c) u poglavlju III., ako skladište dobivene proizvode za određene namjene, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (j) te Uredbe;

(d) u poglavlju V., ako na gospodarstvu skladište nusproizvode životinjskog podrijetla namijenjene za naknadno odlaganje, kako je navedeno u članku 4. te Uredbe.

(a) odobrene subjekte kojima je prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda pomoćna djelatnost;

(b) subjekte koji su registrirani za djelatnosti prijevoza u skladu s Uredbom (EZ) br. 183/2005.

(a) subjekte koji rukuju ili proizvode lovačke trofeje ili druge pripravke iz poglavlja VI Priloga XIII. toj Uredbi za privatne i nekomercijalne svrhe;

(b) subjekte koji rukuju s ili odlažu istraživačke i dijagnostičke uzorke za edukacijske svrhe;

(c) subjekte koji prevoze suhu neobrađenu vunu i dlaku pod uvjetom da su one sigurno zatvorene u pakiranju i da se isporučuju izravno tvornici koja proizvodi od njih dobivene proizvode za uporabe izvan prehrambenog lanca ili tvornici koja provodi intermedijarne postupke pod uvjetima koji sprečavaju širenje patogenih organizama;

(d) subjekte koji upotrebljavaju male količine materijala kategorija 2 i 3 iz članaka 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili od njih dobivenih proizvoda, u svrhu izravne isporuke proizvoda unutar regije krajnjem korisniku, na lokalno tržište ili lokalnom maloprodajnom objektu, ako nadležno tijelo smatra da takve aktivnosti ne predstavljaju rizik od širenja bilo kakvih opasnih zaraznih bolesti na ljude ili životinje; ova se točka ne primjenjuje ako se ti materijali upotrebljavaju kao hrana za životinje iz uzgoja, osim krznaša;

(e) korisnike organskih gnojiva ili poboljšivača tla u prostorima u kojima se životinje iz uzgoja ne drže;

(f) subjekte koji postupaju s organskim gnojivima ili poboljšivačima tla i dostavljaju ih isključivo u pakiranjima spremnima za prodaju na malo od najviše 50 kg mase za uporabe izvan prehrambenog lanca i lanca hrane za životinje.

(a) opće zahtjeve za preradu i stavljanje na tržište iz poglavlja I.;

(b) posebne zahtjeve za prerađene životinjske bjelančevine i druge dobivene proizvode iz poglavlja II.;

(c) zahtjeve za određenu hranu za ribe i ribičke mamce iz poglavlja III.

(a) guana divljih morskih ptica koji se sakuplja u Uniji ili uvozi iz trećih zemalja;

(b) medija rasta spremnih za prodaju, osim onih koji se uvoze i koji sadržavaju manje od:

i. 5 % masenog udjela dobivenih proizvoda od materijala kategorije 3 ili materijala kategorije 2, osim prerađenog gnoja;

ii. 50 % masenog udjela prerađenog gnoja.

(a) objekt ili pogon ima odgovarajuće prostore za primitak međuproizvoda, čime se sprečava širenje bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje;

(b) međuproizvodi ne predstavljaju ikoji rizik od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje zahvaljujući pročišćavanju ili drugom postupku kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla u međuproizvodu podvrgnuti, koncentraciji nusproizvoda životinjskog podrijetla u međuproizvodu ili odgovarajućim biosigurnosnim mjerama za postupanja s međuproizvodima;

(c) objekt ili pogon vodi evidenciju o količinama primljenih materijala, njihovoj kategoriji (prema potrebi) i objektu, pogonu ili subjektu kojemu su isporučeni njihovi proizvodi; i

(d) se neupotrijebljeni međuproizvodi ili drugi viškovi materijala iz objekta ili pogona, kao što su proizvodima kojima je istekao rok valjanosti, zbrinjavaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

(a) neprerađenog stajskog gnoja;

(b) neprerađenog perja i dijelova perja i paperja;

(c) pčelinjeg voska u obliku saća.

(a) vuna i dlaka koja je bila tvornički oprana ili koja je bila obrađena drugom metodom koja osigurava nepostojanje neprihvatljivih rizika;

(b) krzno koje je osušeno na sobnoj temperaturi od 18 °C tijekom razdoblja od barem dva dana pri vlažnosti od 55 %;

(c) vuna i dlaka proizvedena od životinja koje nisu svinje, koja je bila tvornički oprana višekratnim uranjanjem vune i dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida;

(d) vuna i dlaka proizvedena od životinja koje nisu svinje koja se otprema izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i odrađena je barem jednom od sljedećih metoda:

— kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom,

— fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata,

— industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune i dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,

— skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;

(e) vuna i dlaka koja je suha i čvrsto zatvorena u pakiranjima, proizvedena od životinja koje nisu svinje, namijenjena otpremanju u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

i. proizvedena je barem 21 dan prije datuma ulaska u Uniju i držana je u trećoj zemlji ili njenoj regiji koja je

— navedena u dijelu 1. Priloga II. Uredbi (EU) br. 206/2010 i odobrena za uvoz u Uniju svježeg mesa preživača koja ne podliježe dodatnim jamstvima A i F iz te Uredbe,

— slobodna od bolesti slinavke i šapa i u slučaju vune i dlake od ovaca i koza od ovčjih i kozjih boginja u skladu s osnovnim općim kriterijima navedenim u Prilogu II. Direktivi 2004/68/EZ;

ii. popraćena je izjavom uvoznika kako je zahtijevano u skladu s poglavljem 21. Priloga XV.;

iii. predočena je od strane subjekta na jednoj od odobrenih graničnih inspekcijskih postaja Unije navedenih u Prilogu I. Odluci 2009/821/EZ gdje je prošla sa zadovoljavajućim rezultatom dokumentacijski pregled u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 97/78/EZ.

(a) posebne zahtjeve za uvoz i provoz materijala kategorije 3 i dobivenih proizvoda za uporabe u lancu hranidbe životinja, osim hrane za kućne ljubimce ili hrane za krznaše, iz poglavlja I. toga Priloga;

(b) posebne zahtjeve za uvoz i provoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda za uporabu izvan lanca hranidbe životinja iz uzgoja iz poglavlja II. toga Priloga.

(a) ti materijali ne smiju biti materijali kategorije 1 dobiveni od sljedećih životinja:

i. životinja za koje se sumnja da su zaražene TSE-om u skladu s Uredbom (EZ) br. 999/2001;

ii. životinja kod kojih je prisutnost TSE-a službeno potvrđena;

iii. životinja usmrćenih u okviru mjera za iskorjenjivanje TSE-a;

(b) ti materijali ne smiju biti namijenjeni ni za koju od sljedećih uporaba:

i. hranidbu životinja;

ii. uporabu na tlu na kojemu se hrane životinje iz uzgoja;

iii. proizvodnju:

— kozmetičkih proizvoda iz članka 1. stavka 1. Direktive 76/768/EEZ;

— aktivnih implatabilnih medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (c) Direktive 90/385/EEZ;

— medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (a) Direktive 93/42/EEZ;

— in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (b) Direktive 98/79/EZ;

— veterinarsko-medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. Direktive 2001/82/EZ;

— lijekova iz članka 1. stavka 2. Direktive 2001/83/EZ;

(c) materijali moraju biti uvezeni s etiketom i moraju ispunjavati posebne zahtjeve za određeni prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla iz odjeljka 1. poglavlja IV. Priloga XIV. ovoj Uredbi;

(d) materijali moraju biti uvezeni u skladu sa zahtjevima sanitarnog certificiranja utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu.

(a) nadležno tijelo odredišne države članice mora unaprijed odobriti unos pošiljke; i

(b) pošiljka mora biti poslana s točke ulaska u Uniju izravno odobrenom korisniku.

(a) veterinarske službe nadležnog tijela moraju zapečatiti pošiljku plombom sa serijskim brojem na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska u Uniju;

(b) službeni veterinar nadležnog tijela odgovornog za graničnu inspekcijsku postaju mora na svakoj stranici dokumenata koji prate pošiljku i koji su navedeni u članku 7. Direktive 97/78/EZ staviti žig „SAMO ZA PROVOZ U RUSIJU KROZ EU”;

(c) potrebno je ispuniti proceduralne zahtjeve iz članka 11. Direktive 97/78/EZ;

(d) službeni veterinar na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska mora u Zajedničkom veterinarskom dokumentu o ulasku iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 136/2004 potvrditi da je pošiljka prihvatljiva za provoz.

(a) pošiljka je zapečaćena plombom sa serijskim brojem od strane službenog veterinara na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska;

(b) dokumenti koji prate pošiljku prema članku 7. Direktive 97/78/EZ ovjereni su sa „SAMO ZA PROVOZ U TREĆE ZEMLJE PREKO EU” na svakoj stranici od strane službenog veterinara na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska;

(c) ispunjeni su postupovni zahtjevi predviđeni člankom 11. Direktive 97/78/EZ;

(d) pošiljka je certificirana kao prihvatljiva za provoz Zajedničkim veterinarskim dokumentom o ulasku prema članku 2. stavku 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 136/2004 od strane službenog veterinara na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska.

(a) službene kontrole pogona za preradu, kako je utvrđeno u poglavlju I.;

(b) službene kontrole drugih djelatnosti koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda, kako je utvrđeno u odjeljcima 1. do 9. poglavlja III.

(a) prerađenih životinjskih bjelančevina i drugih dobivenih proizvoda iz poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi;

(b) hrane za kućne ljubimce i određenih drugih dobivenih proizvoda iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;

(c) nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda koji se uvoze u Uniju ili se provoze kroz nju, a koji su navedeni u Prilogu XIV. ovoj Uredbi.

(a) Uredba (EZ) br. 811/2003;

(b) Odluka 2003/322/EZ;

(c) Odluka 2003/324/EZ;

(d) Uredba (EZ) br. 878/2004;

(e) Odluka 2004/407/EZ;

(f) Uredba (EZ) br. 79/2005;

(g) Uredba (EZ) br. 92/2005;

(h) Uredba (EZ) br. 181/2006;

(i) Uredba (EZ) br. 197/2006;

(j) Uredba (EZ) br. 1192/2006;

(k) Uredba (EZ) br. 2007/2006.

(a) pod uvjetom da su proizvedeni od:

i. mesno-koštanoga brašna dobivenog od materijala kategorije 2; ili

ii. prerađenih životinjskih bjelančevina;

(b) čak i ako nisu bili pomiješani s tvari čime se isključuje naknadna uporaba smjese u hranidbi životinja.

1. „krznaši” znači životinje koje se drže ili uzgajaju za proizvodnju krzna i nisu namijenjene za prehranu ljudi;

2. „krv” znači svježa puna krv;

3. „krmiva” znači krmiva, kako su utvrđena u članku 3. stavku 2. točki (g) Uredbe (EZ) br. 767/2009, životinjskog podrijetla, uključujući prerađene životinjske bjelančevina, proizvode od krvi, topljene masti, proizvode od jaja, riblje ulje, derivate masti, kolagen, želatinu i hidrolizirane bjelančevina, dikalcijev fosfat, trikalcijev fosfat, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode o kolostruma i talog iz centrifuge ili separatora;

4. „proizvodi od krvi” znači proizvodi dobiveni od krvi ili frakcija krvi, osim krvnoga brašna; uključuju suhu/smrznutu/tekuću plazmu, suhu punu krv, suha/smrznuta/tekuća crvena krvne stanice ili njihove frakcije i mješavine;

5. „prerađene životinjske bjelančevine” znači životinjske bjelančevine dobivene u potpunosti od materijala kategorije 3, obrađene u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X. (uključujući krvno brašno i riblje brašno) kako bi bile prikladne za izravnu uporabu kao krmivo ili za drugu uporabu u hrani za životinje, uključujući hranu za kućne ljubimce, ili za uporabu u organskim gnojivima ili poboljšivačima tla; međutim, ne uključuju proizvode od krvi, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode od kolostruma, talog iz centrifuge ili separatora, želatinu, hidrolizirane bjelančevine i dikalcijev fosfat, jaja i proizvode od jaja, uključujući ljuske od jaja, trikalcijev fosfat i kolagen;

6. „krvno brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene toplinskom obradom krvi ili frakcija krvi u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X.;

7. „riblje brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene od akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, uključujući akvatične beskralježnjake iz uzgoja, uključujući one obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Direktive Vijeća 2006/88/EZ ( 1 ) i zvjezdače vrste Asterias rubens koje se sakupljaju na području za proizvodnju mekušaca;

8. „topljena mast” znači mast dobivena preradom:

(a) nusproizvoda životinjskog podrijetla; ili

(b) proizvoda za prehranu ljudi koje je subjekt namijenio u svrhe različite od prehrane ljudi;

9. „riblje ulje” znači ulje dobiveno preradom akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, uključujući akvatične beskralježnjake iz uzgoja, uključujući one obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Direktive 2006/88/EZ i zvjezdače vrste Asterias rubens koje se sakupljaju na području za proizvodnju mekušaca, ili ulje dobiveno preradom ribe za prehranu ljudi koje je subjekt namijenio u svrhe različite od prehrane ljudi;

10. „nusproizvodi pčelarstva” znači med, pčelinji vosak, matičnu mliječ, propolis ili pelud koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi;

11. „kolagen” znači proizvodi na bazi bjelančevina dobivene od koža, kostiju i tetiva životinja;

12. „želatina” znači prirodne, topive bjelančevine, želirane ili neželirane, dobivene djelomičnom hidrolizom kolagena proizvedenog od kostiju, koža, tetiva i ligamenata životinja;

13. „čvarci” znači ostaci od topljena masti koji sadrže bjelančevine nakon djelomičnog odvajanja masti i vode;

14. „hidrolizirane bjelančevine” znači polipeptidi, peptidi i aminokiseline, te njihove mješavine, dobivene hidrolizom nusproizvoda životinjskog podrijetla;

15. „bijela voda” znači mješavina mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina s vodom koja se prikuplja tijekom ispiranja mljekarske opreme, uključujući spremnike koji se koriste za mliječne proizvode, prije njihova čišćenja i dezinfekcije;

16. „konzervirana hrana za kućne ljubimce” znači toplinski obrađena hrana za kućne ljubimce u hermetički zatvorenim posudama;

17. „žvakalice za pse” znači proizvodi za žvakanje namijenjeni kućnim ljubimcima, koji su proizvedeni od neštavljenih koža papkara i kopitara ili drugoga materijala životinjskog podrijetla;

18. „poboljšivač okusa” znači tekuće ili dehidrirane prerađevine životinjskog podrijetla koje se koriste za poboljšanje okusa hrane za kućne ljubimce;

19. „hrana za kućne ljubimce” znači hrana za životinje, osim materijala navedenog u članku 24. stavku 2., koja se koristi kao hrana za kućne ljubimce i žvakalice za pse koje se sastoje od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda koji:

(a) sadrže materijal Kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; i

(b) mogu sadržavati materijal Kategorije 1 iz uvoza, koji sadrži nusproizvode životinjskog podrijetla koji su dobiveni od životinja koje su bile podvrgutne nedopuštenom liječenju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ;

20. „prerađena hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce, osim sirove hrane za kućne ljubimce, koja je bila prerađena u skladu s točkom 3, poglavljem II. Priloga XIII.;

21. „sirova hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce koja sadrži određene materijale kategorije 3 koji nisu podvrgnuti ikojem postupku konzerviranja osim rashlađivanja ili smrzavanja;

22. „ugostiteljski otpad” znači svi ostaci hrane, uključujući rabljeno jestivo ulje, iz restorana, ugostiteljskih objekata i kuhinja, uključujući javne kuhinje i kuhinje u domaćinstvima;

23. „ostaci digestije” znači ostaci, uključujući tekuću frakciju, nastali pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla u objektu za proizvodnju bioplina;

24. „sadržaj probavnog trakta” znači sadržaj probavnog trakta sisavaca i bezgrebenki;

25. „derivati masti” znači proizvodi dobiveni od topljenih masti koji su, s obzirom na topljene masti od materijala kategorije 1 ili kategorije 2, prerađeni u skladu s poglavljem XI. Priloga XIII.;

26. „guano” znači prirodni nemineralizirani proizvod prikupljen iz izmeta šišmiša ili divljih morskih ptica;

27. „mesno-koštano brašno” znači životinjske bjelančevine dobivene preradom materijala kategorije 1 ili kategorije 2 u skladu s jednom od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.;

28. „obrađene kože” znači proizvodi dobiveni od neobrađenih koža, osim žvakalica za pse, koji su:

(a) sušeni;

(b) suho soljeni ili vlažno soljeni barem 14 dana prije otpreme;

(c) soljeni barem sedam dana u morskoj soli s dodatkom 2 % natrijevog karbonata;

(d) sušeni barem 42 dana na temperaturi od barem 20 °C; ili

(e) konzervirani postupkom različitim od štavljenja;

29. „neobrađene kože” znači sva kožna i potkožna tkiva koja nisu podvrgnuta ikojem postupku obrade osim rezanja, rashlađivanja ili smrzavanja;

30. „neprerađeno perje i dijelovi perja” znači perje i dijelovi perja različite od obrađenog perja i dijelova perja koji su obrađeni:

(a) parom; ili

(b) drugom metodom kojom se isključuju svi neprihvatljivi rizici;

31. „neobrađena vuna” je vuna koja nije:

(a) tvornički prana;

(b) nije dobivena štavljenjem;

(c) nije bila obrađena nekom drugom metodom kojom se osigurava uklanjanje neprihvatljivih rizika;

(d) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, podvrgnuta je tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja vune u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili

(e) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, namijenjena je otpremi izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:

i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;

ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;

iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,

iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;

32. „neobrađena dlaka” je dlaka koja nije:

(a) tvornički prana;

(b) nije dobivena štavljenjem;

(c) nije bila obrađena nekom drugom metodom kojom se osigurava uklanjanje neprihvatljivih rizika;

(d) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, podvrgnuta je tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili

(e) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, namijenjena je otpremi izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od dlake za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:

i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;

ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;

iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C;

iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;

33. „neobrađene svinjske čekinje” znači svinjske čekinje različite od svinjskih čekinja koje su:

(a) podvrgnute strojnom pranju;

(b) dobivene štavljenjem; ili

(c) obrađene nekom drugom metodom kojom se isključuju svi neprihvatljivi rizici;

34. „izložbeni predmet” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za izložbe ili umjetničke aktivnosti;

35. „međuproizvod” znači dobiveni proizvod:

(a) koji je namijenjen za uporabe u proizvodnji lijekova, veterinarsko-medicinskih proizvoda, medicinskih proizvoda u medicinske i veterinarske svrhe, aktivnih implantabilnih medicinskih proizvoda, in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda u medicinske i veterinarske svrhe, laboratorijskih reagensa ili kozmetičkih proizvoda kako slijedi:

i. kao materijal u postupku proizvodnje ili u konačnoj proizvodnji gotovog proizvoda;

ii. u validaciji ili provjeri tijekom postupka proizvodnje; ili

iii. u kontroli kvalitete gotovog proizvoda;

(b) čije su faze oblikovanja, pretvorbe i proizvodnje dovršene u dostatnoj mjeri da se proizvod može smatrati dobivenim proizvodom i da neposredno ili kao sastavnica drugoga proizvoda služi u svrhe iz točke (a);

(c) koji ipak zahtijeva daljnju proizvodnju ili preradu, kao što su miješanje, premazivanje, sastavljanje ili pakiranje, kako bi bio prikladan za stavljanje na tržište ili u uporabu, ovisno o slučaju, kao lijek, veterinarsko-medicinski proizvod, medicinski proizvod u medicinske i veterinarske svrhe, aktivni implantabilni medicinski proizvod, in vitro dijagnostički medicinski proizvod u medicinske i veterinarske svrhe, laboratorijski reagens ili kozmetički proizvod;

36. „laboratorijski reagens” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži nusproizvode životinjskog podrijetla ili dobivene proizvode i namijenjen je kao takav ili u kombinaciji s drugim tvarima neživotinjskog podrijetla za posebnu laboratorijsku uporabu kao reagens ili reagentski proizvod, kalibrator ili kontrolni materijal za otkrivanje, mjerenje, pretraživanje ili proizvodnju drugih tvari;

37. „proizvod koji se koristi za in vitro dijagnostiku” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži proizvod od krvi ili drugi nusproizvod životinjskog podrijetla, te se koristi kao reagens, reagentski proizvod, kalibrator, oprema ili neki drugi sustav, bilo samostalno ili u kombinaciji, a namijenjen je uporabi in vitro za pretraživanje uzoraka ljudskog ili životinjskog podrijetla isključivo ili prije svega radi dijagnosticiranja fiziološkoga stanja, zdravstvenoga stanja, bolesti ili genetske abnormalnosti, ili za određivanje sigurnosti i kompatibilnosti s reagensima; ne uključuju donirane organe ili krv;

38. „uzorci za istraživanja i dijagnostiku” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla i dobiveni proizvodi namijenjeni za: proučavanje u sklopu dijagnostičkih aktivnosti ili analize radi promicanja napretka znanosti i tehnologije u okviru obrazovnih ili istraživačkih djelatnosti;

39. „trgovački uzorci” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za posebne studije ili analize koje je odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 s ciljem obavljanja proizvodnoga postupka, uključujući obradu nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, razvoj hrane za životinje, hrane za kućne ljubimce ili od njih dobivenih proizvoda ili ispitivanje strojeva ili opreme;

40. „suspaljivanje” znači oporaba ili zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili njihovih prerađevina, ako se radi o otpadu, u suspalionici;

41. „izgaranje” znači postupak koji uključuje oksidaciju goriva radi iskorištavanja energentske vrijednosti nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda ako se ne radi o otpadu;

42. „spaljivanje” znači odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kao otpad u spalionici, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

43. „ostaci spaljivanja i suspaljivanja” znači svi ostaci, kako su utvrđeni u točki 13. članka 3. Direktive 2000/76/EZ, nastali u spalionicama ili suspalionicama u kojima se obrađuju nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi;

44. „označivanje bojom” je sustavna uporaba boja, kako je utvrđeno u stavku 1. točki (c) poglavlja II. Priloga VIII. za prikaz podataka iz ove Uredbe na površini ili na dijelu površine ambalaže, spremnika ili vozila, ili na etiketi ili na simbolu koji se na njih pričvršćuju;

45. „međuradnje” znači radnje, osim skladištenja, navedene u članku 19. točki (b);

46. „štavljenje” znači učvršćivanje koža pomoću biljnih štavila, kromovih soli ili drugih tvari, kao što su aluminijeve soli, soli željeza, silicijeve soli, aldehidi i kinoni, ili druga sintetička štavila;

47. „taksidermija” znači umjetnost prepariranja, punjenja i namještanja koža životinja s realističnim učinkom kako se putem namještene kože ne bi prenosili ikoji neprihvatljivi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja;

48. „trgovina” znači trgovina robom između država članica, kako je utvrđeno u članku 28. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

49. „metode prerade” znači metode navedene u poglavljima III. i IV. Priloga IV.;

50. „šarža” znači jedinica proizvodnje koja se proizvodi u istome pogonu na temelju istih proizvodnih parametara, kao što je podrijetlo materijala, ili više takvih jedinica koje se proizvode u neprekinutom slijedu u istome pogonu i zajedno se skladište kao cjelina za otpremu;

51. „hermetički zatvorena posuda” znači posuda koja je izrađena tako da onemogući ulazak mikroorganizama;

52. „pogon za proizvodnju bioplina” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u anaerobnim uvjetima;

53. „sabirni centar” znači objekti koji nisu pogoni za preradu, u kojima se sakupljaju nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članak 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/209 za uporabu u hranidbi životinja iz istoga članka;

54. „kompostana” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u aerobnim uvjetima;

55. „suspalionica” znači nepokretni ili pokretni pogon čija je glavna svrha proizvodnja energije ili proizvoda kako je utvrđeno u točki 5. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

56. „spalionica” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema, koji su namijenjeni toplinskoj obradi otpada, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

57. „pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce” znači objekt ili pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili poboljšivača okusa, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

58. „pogon za preradu” znači pogon ili objekt za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, u kojemu se nusproizvodi životinjskog podrijetla prerađuju u skladu s Prilogom IV. i/ili Prilogom X;

59. „mediji rasta” znači materijali, uključujući zemlju za sadnju lončanica, osim tla in situ, u kojima se uzgaja bilje i koji se upotrebljavaju neovisno o tlu in situ.

1. U Estoniji, Latviji i Finskoj dopušteno je hraniti sljedeće krznaše mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste:

(a) lisice (Vulpes vulpes i Alopex lagopus);

(b) kunopse (Nyctereutes procyonides).

2. U Estoniji i Latviji dopušteno je hraniti krznaše vrste američke vidrice (Mustela vison) mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s metodama preradu iz poglavlja III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste.

3. Hranidba životinja iz stavaka 1. i 2. vrši se pod sljedećim uvjetima:

(a) Hranidba se životinja vrši samo na gospodarstvima:

i. koja je nadležno tijelo registriralo na temelju zahtjeva, kojemu je bila priložena dokumentacija kojom se dokazuje da ne postoji razloga za sumnju na prisutnost uzročnika TSE-a u populaciji vrste na koju se odnosi zahtjev;

ii. na kojima je uspostavljen odgovarajući sustav nadziranja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE) kod krznaša i uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;

iii. koja su pružila odgovarajuća jamstva da ni jedan nusproizvod životinjskog podrijetla ili mesno-koštano brašno, ili drugi proizvodi, koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od tih životinja ili njihovog potomstva, ne mogu ući u lanac prehrane ili lanac hrane za druge životinje, osim krznaša;

iv. koja nisu imala ikoji poznati doticaj s gospodarstvom za koje postoji sumnja na prisutnost TSE-a ili na kojemu je prisutnost TSE-a potvrđena;

v. ako upravitelj registriranoga gospodarstva osigurava sljedeće:

— da se s trupovima krznaša namijenjenima za hranidbu životinja iste vrste postupa i da se prerađuju odvojeno od trupova koji nisu odobreni u tu svrhu;

— da se krznaši koji se hrane mesno-koštanim brašnom ili drugim proizvodima, koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od životinja iste vrste, drže odvojeno od životinja koje se ne hrane proizvodima dobivenima od životinja iste vrste;

— da gospodarstvo ispunjava zahtjeve iz stavka 2. odjeljka 1. poglavlja II. Priloga VI. i stavka 2. točke (b) podtočke ii. poglavlja II. Priloga VIII.

(b) Upravitelj gospodarstva mora osigurati da su mesno-koštano brašno ili drugi proizvodi dobiveni od životinja jedne vrste i namijenjeni za hranidbu životinja iste vrste:

i. prerađeni u pogonu za preradu odobrenom na temelju članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i koji koristi samo metode prerade 1 do 5 ili 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV. ovoj Uredbi;

ii. proizvedeni od zdravih životinja ubijenih za proizvodnju krzna.

(c) U slučaju poznatog doticaja s gospodarstvom za koje postoji sumnja na prisutnost TSE-a ili na kojemu je prisutnost TSE-a potvrđena, ili sumnje na doticaj s takvim gospodarstvo, upravitelj je gospodarstva dužan odmah:

i. obavijestiti nadležno tijelo o takvome doticaju;

ii. prekinuti otpremu krznaša na odredište bez pisanoga odobrenja nadležnog tijela.

(a) potrebno je poštovati karencu u trajanju od 21 dana iz članka 11. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,

(b) upotrijebljena su samo organska gnojiva i poboljšivači tla koji ispunjavaju odredbe članka 32. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i poglavlja II. Priloga XI. ovoj Uredbi.

(a) stajski gnoj i guano;

(b) sadržaj probavnog trakta, mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum i proizvodi od kolostruma za koje nadležno tijelo ne smatra da predstavljaju rizik od širenja ikoje ozbiljne bolesti životinja.

1. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama iz članka 6. stavka 1. točke (b) ove Uredbe moraju osigurati da su u pogonima pod njihovim nadzorom ispunjeni sljedeći higijenski uvjeti:

(a) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi moraju se odlagati što je prije moguće po njihovu dolasku u skladu s uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo. Do odlaganja se moraju skladištiti na odgovarajući način u skladu s uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo;

(b) pogoni moraju na licu mjesta imati primjereni program čišćenja i dezinfekcije spremnika i vozila, i to na mjestu posebno predviđenom u tu svrhu s kojega se otpadne vode uklanjaju u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi se izbjegao rizik kontaminacije;

(c) pogoni se moraju nalaziti na čvrstoj podlozi s dobrom odvodnjom;

(d) pogoni moraju imati odgovarajući program zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice. U tu se svrhu mora koristiti dokumentirani program suzbijanja štetočina;

(e) osoblje mora imati pristup odgovarajućim prostorijama za osobnu higijenu, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici za osoblje ako je to potrebno kako bi se spriječio rizik kontaminacije;

(f) potrebno je utvrditi i dokumentirati postupke čišćenja za sve dijelove objekta. Za čišćenje je potrebno osigurati odgovarajuću opremu i sredstva;

(g) kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Potrebno je dokumentirati rasporede tih pregleda i njihove rezultate, te čuvati tu evidenciju barem dvije godine.

2. Subjekt u poslovanju s nusproizvodima u spalionici ili suspalionici mora poduzeti sve potrebne mjere opreza kod prijema nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kako bi spriječio ili ograničio u mjeri u kojoj je to moguće izravne rizike za zdravlje ljudi ili životinja.

3. Životinje ne smiju imati pristup pogonima, nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje, ili pepelu koji je nastao spaljivanjem ili suspaljivanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla.

4. Ako se spalionica ili suspalionica nalazi na stočarskom gospodarstvu:

(a) oprema spalionice ili suspalionice mora biti u potpunosti fizički odvojena od životinja, njihove hrane i stelje, prema potrebi ogradom;

(b) oprema mora u potpunosti biti namijenjena za rad spalionice i ne smije se koristiti na ikojem drugom mjestu na gospodarstvu ili se u protivnom mora očistiti i dezinficirati prije takve uporabe;

(c) osoblje koje radi u pogonu mora promijeniti vanjsku odjeću i obuću prije rada sa životinjama ili hranom za životinje.

5. Nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje moraju se skladištiti u pokrivenim i prema potrebi nepropusnim kontejnerima, koji moraju biti ispravno označeni.

6. Nepotpuno spaljene nusproizvode životinjskog podrijetla potrebno je ponovno spaliti ili odložiti na drugi način, no nije ih dopušteno odložiti na odobreno odlagalište u skladu s člancima 12., 13. i 14., ovisno o slučaju, Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

1. Količinu i štetnost ostataka spaljivanja i suspaljivanja potrebno je smanjiti na najmanju moguću mjeru. Takve je ostatke potrebno oporabiti, po mogućnosti izravno u pogonu ili izvan pogona u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice, ili odložiti na odobrenom odlagalištu.

2. Suhe ostatke, uključujući prašinu, potrebno je prevoziti i privremeno skladištiti na način kako bi se spriječilo njihovo raspršivanje u okolišu, npr. u zatvorenim kontejnerima.

1. Potrebno je primjenjivati tehnike za praćenje parametara i uvjeta u kojima se odvija postupak spaljivanja ili suspaljivanja.

2. U odobrenju koje je izdalo nadležno tijelo ili u uvjetima priloženima tom odobrenju utvrđuju se zahtjevi u vezi s mjerenjem temperature.

3. Za rad automatske opreme za praćenje potrebno je uvesti redovite kontrole i godišnje kontrolno ispitivanje.

4. Rezultate mjerenja temperature treba evidentirati i prikazati na primjereni način kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti sukladnost s dopuštenim uvjetima rada utvrđenima u ovoj Uredbi u skladu s postupcima koje donosi to nadležno tijelo.

(a) Svaka linija pogona mora biti opremljena barem jednim pomoćnim plamenikom. Taj se plamenik mora automatski uključiti ako temperatura plinova prilikom izgaranja nakon posljednjeg upuhivanja zraka za sagorijevanje padne ispod 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo. Mora se također koristiti pri pokretanju pogona i prekidu rada kako bi se osiguralo da se temperatura od 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo, održi cijelo vrijeme tijekom tih radnji i dok je komori u kojoj se vrši spaljivanje ili suspaljivanje prisutan neizgorjeli materijal.

(b) Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi unose u komoru u kojoj se vrši neprekinuto spaljivanje ili suspaljivanje, pogon mora imati automatski sustav za sprečavanje unosa nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda pri pokretanju pogona dok se ne postigne temperatura od 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo, te kada se ta temperatura ne održava.

(c) Subjekt mora upravljati spalionicom tako da se postigne stupanj spaljivanja pri kojemu je udio ukupnog organskog ugljika u šljaki i pepelu manji od 3 % ili njihov je gubitak pri paljenju manji od 5 % mase suhe tvari materijala. Prema potrebi treba primjenjivati odgovarajuće tehnike predobrade.

1. Mjesta na kojima se nalaze pogoni visokog kapaciteta, uključujući povezani prostori za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla, moraju biti projektirana tako da se spriječi nedopušteno i nenamjerno ispuštanje onečišćujućih tvari u tlo, površinske vode i podzemne vode.

2. Potrebno je osigurati spremnike za kontaminirane oborinske vode koje otječu s mjesta na kojemu se nalazi pogon ili za kontaminiranu vodu nastale istjecanjem ili gašenjem požara.

(a) mogu se koristiti samo za uklanjanje:

i. mrtvih kućnih ljubimaca iz članka 8. točke (a) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

ii. materijala kategorije 1 iz članka 8. točaka (b), (e) i (f), materijala kategorije 2 iz članka 9. ili materijala kategorije 3 iz članka 10. te Uredbe; i

iii. mrtvih pojedinačno identificiranih kopitara s gospodarstava na koja se ne primjenjuju zdravstvena ograničenja u skladu s člankom 4. stavkom 5. ili člankom 5. Direktive 2009/156/EZ, ako to odobri država članica;

(b) kada se u pogon niskog kapaciteta unose materijali kategorije 1 iz članka 8. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, moraju biti opremljene pomoćnim plamenikom;

(c) moraju poslovati tako da od nusproizvoda životinjskog podrijetla ostane samo pepeo.

1. Subjekti u poslovanju s postrojenjima za izgaranje iz članka 6. stavka 6. osiguravaju da su u pogonima pod njihovim nadzorom ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi namijenjeni uporabi kao gorivo moraju se upotrijebiti u tu svrhu što je prije moguće ili moraju biti uskladišteni na sigurnom mjestu do uporabe.

(b) postrojenja za izgaranje moraju uspostaviti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se čišćenje i dezinfekcija spremnika i vozila provode na posebno određenom području njihova prostora s kojeg se može sakupljati i odlagati otpadna voda u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi se izbjegao rizik kontaminacije okoliša.

(c) postrojenja za izgaranje moraju se nalaziti na čvrstoj podlozi s dobrom odvodnjom.

(d) postrojenja za izgaranje moraju provoditi odgovarajuće mjere za zaštitu od štetočina. U tu se svrhu mora koristiti dokumentirani program suzbijanja štetočina.

(e) osoblje mora imati pristup odgovarajućim prostorijama za osobnu higijenu, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici, ako je to potrebno, kako bi se spriječio rizik od kontaminacije opreme za postupanje sa životinjama iz uzgoja ili njihovom hranom.

(f) moraju se utvrditi i dokumentirati postupci čišćenja i dezinfekcije za sve dijelove postrojenja za izgaranje. Za čišćenje se mora osigurati odgovarajuću opremu i sredstva.

(g) kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Moraju se dokumentirati rasporedi tih pregleda i njihovi rezultati te čuvati tijekom razdoblja od barem dvije godine.

(h) ako se topljene masti upotrebljavaju kao gorivo za izgaranje u nepokretnim motorima s unutarnjim izgaranjem koji se nalaze na odobrenim ili registriranim postrojenjima za preradu hrane ili hrane za životinje, prerada hrane ili hrane za životinje na istoj lokaciji mora se odvijati u strogim uvjetima odvajanja.

2. Subjekti u poslovanju s postrojenjima za izgaranje poduzimaju sve potrebne mjere opreza kod prijema nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kako bi spriječili ili ograničili, u mjeri u kojoj je to moguće, rizike za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš.

3. Životinje ne smiju imati pristup postrojenju za izgaranje niti nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima ili pepelu nastalom iz izgaranja.

4. Ako se postrojenje za izgaranje nalazi na gospodarstvu na kojem se uzgajaju životinje vrsta koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane:

(a) oprema postrojenja za izgaranje mora biti u potpunosti fizički odvojena od životinja i od njihove hrane i stelje;

(b) oprema mora u potpunosti biti namijenjena za rad postrojenja za izgaranje i ne smije se koristiti ni na kojem drugom mjestu na gospodarstvu osim ako je temeljito očišćena i dezinficirana prije takve uporabe;

(c) osoblje koje radi u postrojenju za izgaranje mora promijeniti vanjsku odjeću i obuću i poduzeti mjere osobne higijene prije rada sa životinjama na tom ili bilo kojem drugom gospodarstvu ili rukovanja s njihovom hranom ili materijalom za stelju.

5. Nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji će biti upotrijebljeni za izgaranje kao gorivo i ostatke dobivene pri izgaranju moraju se skladištiti u zatvorenom i prekrivenom tome namijenjenom prostoru ili u prekrivenim i nepropusnim spremnicima.

6. Izgaranje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda provodi se u uvjetima kojima se sprečava križna kontaminacija hrane za životinje.

1. Postrojenja za izgaranje moraju biti projektirana, izgrađena, opremljena te raditi tako da se čak i u najnepovoljnijim uvjetima nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi obrađuju barem dvije sekunde pri temperaturi od 850 °C ili barem 0,2 sekunde pri temperaturi od 1 100 °C

2. Plin koji nastaje tim postupkom kontrolirano i jednoliko se zagrijava dvije sekunde do temperature od 850 °C ili 0,2 sekunde do temperature od 1 100 °C.

3. Primjenjuju se automatske tehnike za praćenje parametara i uvjeta pri kojima se odvija postupak izgaranja.

4. Rezultati mjerenja temperature automatski se evidentiraju i prikazuju na primjeren način kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti usklađenost s dopuštenim uvjetima rada iz točaka 1. i 2. ove Uredbe u skladu s postupcima o kojima će odlučiti odgovarajuće tijelo.

5. Subjekt u poslovanju s postrojenjem za izgaranje osigurava da gorivo izgara tako da je ukupni sadržaj organskog ugljika u šljaki i pepelu manji od 3 % ili da je njihov gubitak pri paljenju manji od 5 % mase suhe tvari materijala.

1. Količinu i štetnost ostataka dobivenih pri izgaranju smanjuje se na najmanju moguću mjeru. Ti se ostaci moraju oporabiti ili, ako to nije moguće, odlagati ili upotrebljavati u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije.

2. Prijevoz i privremeno skladištenje suhih ostataka, uključujući prašinu, odvijaju se u zatvorenim spremnicima ili na neki drugi način kojim se sprečavao njihovo širenje u okoliš.

1. Postrojenje za izgaranje opremljeno je opremom koja automatski prekida rad u slučaju kvara ili neuobičajenih uvjeta rada sve dok se ne može nastaviti s uobičajenim radom.

2. Nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode u kojih nije došlo do potpunog izgaranja mora se ponovno izložiti izgaranju ili odložiti na načine iz članaka 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, osim odlaganjem na odobrenu odlagalištu.

1. Sirovine:

(a) osim ako se upotrebljavaju riblje ulje ili topljena mast proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII. odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo moraju preraditi uz uporabu:

i. u slučaju masne frakcije materijala kategorija 1 i 2, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.;

ii. u slučaju masne frakcije materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7, kako su utvrđene u poglavlju III.Priloga IV.;

iii. u slučaju materijala dobivenih od riba, bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.;

(b) masne se frakcije moraju odvajati od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugom postrojenju, moraju se ukloniti netopive nečistoće masenog udjela većeg od 0,15 %.

2. Metodologija:

(a) masne frakcije iz točke 1. podtočki (a) i (b) moraju biti podvrgnute izgaranju:

i. u skladu s uvjetima utvrđenima u odjeljku 2. točki 1. poglavlja IV. ili

ii. uz upotrebu parametara prerade kojima se postiže istovrijedan ishod kao u uvjetima iz točke (i) te koje je odobrilo nadležno tijelo;

(b) ne smije se dopustiti izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti;

(c) životinjska mast dobivena iz kategorije 1 ili kategorije 2 podvrgnuta izgaranju u objektima odobrenim ili registriranim u skladu s uredbama (EZ) br. 852/2004, 853/2004, 183/2005 ili na javnim mjestima mora biti prerađena metodom prerade 1 kako je utvrđena u poglavlju III. Priloga IV.;

(d) izgaranje životinjske masti treba provoditi u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi i zahtjeva iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.

3. Uvjeti rada

1. Vrsta postrojenja:

2. Sirovine i područje primjene:

3. Posebni zahtjevi za gnoj peradi koji se upotrebljava kao gorivo za izgaranje:

(a) Gnoj se skladišti na siguran način u zatvorenom skladišnom prostoru kako bi se smanjila potreba za dodatnim rukovanjem njime te spriječila križna kontaminacija s drugim prostorima na gospodarstvu na kojima se uzgajaju životinje onih vrsta koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane.

(b) Postrojenje za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu mora biti opremljeno:

i. sustavom za automatsko raspolaganje gorivom kojim se komora izravno opskrbljuje gorivom bez daljnjih postupaka;

ii. pomoćnim plamenikom koji treba upotrebljavati pri pokretanju postrojenja i prekidu rada kako bi se osiguralo da se tijekom tih djelatnosti i sve dok se u komori za izgaranje nalazi neizgorjeli materijal ispunjavaju zahtjevi za temperaturu utvrđeni u stavku 2. odjeljka 2. poglavlja IV.

4. Granične vrijednosti emisije i zahtjevi za praćenje:

(a) Emisije sumporova dioksida, dušikovih oksida (tj., zbroj dušikovog monoksida i dušikovog dioksida, izražen kao dušikov dioksid) i čestica ne smije prelaziti sljedeće granične vrijednosti emisije izražene u mg/Nm3 pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i sadržaju kisika od 11 %, nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima:

(b) Subjekt u poslovanju s postrojenjem za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu provodi mjerenja sumporova dioksida, dušikovih oksida i čestica barem jednom godišnje.

(c) Svi se rezultati evidentiraju, obrađuju i prikazuju na način kojem se nadležnom tijelu omogućuje provjera usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije.

(d) Kod postrojenja za izgaranje koja se nalaze na gospodarstvu, a primjenjuju sekundarnu opremu za smanjivanje emisija kako bi se pridržavali graničnih vrijednosti emisije, neprekidno se prati stvarni rad te opreme te se evidentiraju rezultati.

(e) U slučaju nesukladnosti s graničnim vrijednostima emisije iz točke (a) ili ako postrojenje za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu ne ispunjava zahtjeve iz poglavlja IV. odjeljka 2. točke 1., subjekt o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo i poduzima mjere potrebne za osiguranje ponovne usklađenosti unutar najkraćeg mogućeg razdoblja. Ako se ne može ostvariti ponovna usklađenost, nadležno tijelo prekida rad postrojenja i povlači njegovo odobrenje za rad.

5. Promjene u radu i kvarovi:

(a) Subjekt obavješćuje nadležno tijelo o bilo kakvim planiranim promjenama u postrojenju za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu koje bi utjecale na njegove emisije barem mjesec dana prije datuma na koji dolazi do tih promjena.

(b) Subjekt poduzima potrebne mjere kako bi osigurao da razdoblja pokretanja i prekida rada postrojenja za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu i bilo kakve nepravilnosti traju što je kraće moguće. U slučaju nepravilnosti ili kvara sekundarne opreme za smanjivanje emisija, subjekt odmah obavješćuje nadležno tijelo.

(a) odstupajući od točke B.3 (b) ii. postrojenjima za izgaranje koja posluju na datum 2. kolovoza 2017. odobriti dodatno vremensko razdoblje od najviše 6 godina za usklađivanje s poglavljem IV. odjeljkom 2. točkom 2. prvim stavkom Priloga III. ovoj Uredbi;

(b) odstupajući od točke B.4. odobriti emisije čestica koje ne prelaze 50 mg/m3, uz uvjet da ukupna nazivna ulazna toplinska snaga postrojenjâ za izgaranje ne prelazi 5 MW;

(c) odstupajući od točke B.3 (b) i. odobriti ručno unošenje konjskog gnoja kao goriva u komoru za izgaranje ako ukupna nazivna ulazna toplinska snaga ne prelazi 0,5 MW.

1. Pogoni za preradu moraju ispuniti sljedeće zahtjeve u vezi s preradom sterilizacijom pod tlakom ili u skladu s metodama prerade iz članka 15. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009:

(a) Pogoni za preradu ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao klaonice ili drugi objekti odobreni ili registrirani u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili Uredbom (EZ) br. 853/2004, osim ako su rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja zbog prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji dolaze iz takvih klaonica ili drugih objekata smanjeni ispunjenjem barem sljedećih uvjeta:

i. pogon za preradu mora biti fizički odvojen od klaonice ili drugoga objekta, prema potrebi tako da se pogon za preradu nalazi u zgradi koja je potpuno odvojena od klaonice ili drugoga objekta;

ii. u pogonu za preradu mora biti ugrađeno sljedeće i mora se koristiti pri radu:

— sustav s pokretnom trakom koji povezuje pogon za preradu s klaonicom ili drugim objektom, koji se ne može zaobići,

— odvojeni ulazi, prostori za prijem, oprema i izlazi za pogon za preradu i za klaonicu ili drugi objekt;

iii. potrebno je poduzeti mjere kako bi se spriječilo širenje rizika radom osoblja koje je zaposleno u pogonu za preradu i u klaonici ili drugome objektu;

iv. neovlaštene osobe i životinje ne smiju imati pristup pogonu za preradu.

(b) Pogon za preradu mora imati čisti i nečisti dio, koji moraju biti odvojeni na odgovarajući način. U nečistom se dijelu mora nalaziti natkriveni prostor za prijem nusproizvoda životinjskog podrijetla i mora biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina;

(c) Pogon za preradu mora imati odgovarajuće prostorije za osoblje, uključujući nužnike, garderobe i umivaonike;

(d) Pogon za preradu mora imati odgovarajući kapacitet opskrbe vrućom vodom i parom za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla;

(e) U nečistom sektoru mora, prema potrebi, biti prisutna oprema za smanjenje veličine nusproizvoda životinjskog podrijetla i oprema za utovar zdrobljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla u jedinicu za preradu;

(f) Ako je potrebna toplinska obrada, sve naprave moraju biti opremljene:

i. mjernom opremom za praćenje temperature tijekom vremena i, ako je to primjereno za metodu prerade koja se koristi, tlaka na kritičnim točkama;

ii. uređajima za bilježenje koji neprekidno bilježe rezultate tih mjerenja tako da su dostupni za preglede i službene kontrole;

iii. odgovarajućim sigurnosnim sustavom za sprečavanje nedostatnog zagrijavanja;

(g) Kako bi se izbjegla ponovna kontaminacija dobivenoga proizvoda unosom nusproizvoda životinjskog podrijetla, prostor pogona u kojemu se istovaruje dolazni materijal za preradu mora biti strogo odvojen od prostora namijenjenih za preradu tih proizvoda i za skladištenje dobivenih proizvoda.

2. Pogon za preradu mora imati primjerene prostore za čišćenje i dezinfekciju posuda ili spremnika u kojima su primljeni nusproizvodi životinjskog podrijetla i prijevoznog sredstva, osim broda, u kojemu su dovezeni.

3. Potrebno je osigurati primjerene prostore za dezinfekciju kotača i drugih dijelova vozila, ovisno o potrebi, prilikom izlaska iz nečistoga dijela pogona za preradu.

4. Svi pogoni za preradu moraju imati sustav za odvodnju otpadnih voda koji ispunjava zahtjeve koje je postavilo nadležno tijelo u skladu sa zakonodavstvom Unije.

5. Pogon za preradu mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti na temelju ocjene sposobnosti laboratorija za vršenje tih analiza, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati kako bi ocijenilo sposobnost toga laboratorija za vršenje tih analiza.

6. Ako je na temelju procjene rizika zbog značajnih količina proizvoda koji se prerađuju potrebna redovita ili stalna prisutnost nadležnoga tijela, pogon za preradu mora imati primjereno opremljenu prostoriju koju je moguće zaključati, namijenjenu isključivo za uporabu inspekcijske službe.

1. Pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 1 i drugi objekti u kojima se uklanja specificirani rizični materijal, klaonice i pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 2 moraju imati postupak predobrade za zadržavanje i sakupljanje materijala životinjskog podrijetla kao početni stupanj pročišćavanja otpadnih voda.

2. Otpadne vode iz objekata iz stavka 1. moraju ući u postupak predobrade, kojime se osigurava da se sve otpadne vode filtriraju u tom postupku prije odvodnje iz objekta. Mljevenje, maceracija ili druge obrade ili primjene tlaka, koje bi mogle olakšati prolazak krutih materijala životinjskog podrijetla kroz postupak predobrade, nisu dopuštene.

3. Sav materijal životinjskog podrijetla zadržan u postupku predobrade u objektima iz stavka 1. sakuplja se i prevozi kao materijal kategorije 1 ili kategorije 2, kako je primjenjivo, te se zbrinjava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

4. Otpadne vode koje su bile podvrgnute postupku predobrade u objektima iz stavka 1. i otpadne vode iz drugih objekata koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili ih prerađuju moraju se pročišćavati u skladu sa zakonodavstvom Unije bez ograničenja sukladno ovoj Uredbi.

5. Pored zahtjeva iz stavka 4., nadležno tijelo može zahtijevati od subjekata da pročišćavaju otpadne vode iz nečistoga dijela pogona za preradu ili iz pogona ili objekata koji vrše međuradnje s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2, ili koji skladište materijal kategorije 1 ili kategorije 2, i to u skladu s uvjetima kojima se osigurava smanjenje rizika koje uzrokuju uzročnici bolesti.

6. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 5., zabranjeno je uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla, uključujući krv i mlijeko, ili njihovih prerađevina putem otpadnih voda.

1. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao i pogoni za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako se nalaze u potpuno odvojenim zgradama.

2. Međutim, nadležno tijelo može odobriti preradu materijala kategorije 3 na mjestu na kojemu se postupa s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2 ili se takav materijal prerađuje ako je kros-kontaminacija spriječena:

(a) načinom na koji su projektirani objekti, a posebno uređenjem prijema materijala, te daljnjim postupanjem sa sirovinama;

(b) rasporedom i upravljanjem opremom koja se koristi za preradu, uključujući raspored i upravljanje odvojenim linijama za preradu ili postupcima čišćenja, čime se sprečava širenje svih mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja; i

(c) rasporedom i upravljanjem prostorima za privremeno skladištenje gotovih proizvoda.

3. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 moraju imati uređaje za otkrivanje prisutnosti stranih tijela, kao što su dijelovi ambalaže ili komadi kovina, u nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima ako se prerađuju materijali namijenjeni kao hrana za životinje. Takva je strana tijela potrebno ukloniti prije ili tijekom prerade.

1. Potrebno je koristiti precizno umjerene mjerne uređaje/uređaje za bilježenje za neprekidno praćenje uvjeta u kojima se odvija prerada. Potrebno je voditi evidenciju kao dokaz o datumima umjeravanja mjernih uređaja/uređaja za bilježenje.

2. Materijale koji možda nisu podvrgnuti određenoj toplinskoj obradi, kao što je materijal koji se ispušta prilikom pokretanja strojeva ili koji istječe iz uređaja za kuhanje treba ponovno vratiti u toplinsku obradu ili prikupiti i ponovno preraditi ili odložiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

1. Za svaku metodu prerade, kako je navedena u poglavlju III., kritične kontrolne točke, koje određuju opseg toplinske obrade koja se primjenjuje u preradi, uključuju:

(a) veličinu čestica sirovine;

(b) temperaturu koja se postiže u postupku toplinske obrade;

(c) tlak, ako se primjenjuje na sirovinu;

(d) trajanje postupka toplinske obrade ili stopu unošenja u neprekinuti sustav. Za svaku primjenjivu kritičnu kontrolnu točku treba odrediti minimalne standarde prerade.

2. U slučaju kemijske obrade koju je nadležno tijelo odobrilo kao metodu prerade 7 u skladu s točkom G poglavlja III., kritične kontrolne točke koje određuju opseg upotrijebljenih kemijskih obrada uključuju postignutu prilagodbu pH.

3. Barem dvije godine potrebno je čuvati evidenciju kao dokaz da se za svaku kritičnu kontrolnu točku primjenjuju minimalne vrijednosti prerade.

4. Materijal kategorije 3 prerađuje se u skladu s nekom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od akvatičnih životinja, u skladu s bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako je navedeno u poglavlju III.

1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 50 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 50 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 50 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2. Nusproizvodi životinjskog podrijetla s veličinom čestica koja nije veća od 50 milimetara moraju se zagrijavati do temperature u središtu veće od 133 °C u trajanju od barem 20 minuta bez prekida pri apsolutnom tlaku od barem 3 bara. Tlak se postiže tako da se sav zrak ukloni iz sterilizacijske komore i zamijeni parom („zasićena para”); toplinska se obrada može primijeniti kao jedini postupak ili kao faza sterilizacije prije ili poslije same prerade.

3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 150 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 150 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 150 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 125 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 50 minuta.

3. Postupak se mora vršiti u serijama.

1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 95 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 55 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 13 minuta.

3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno staviti u posudu s dodanom masti i zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 16 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 13 minuta, temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem osam minuta i temperatura u središtu veća od 130 °C u trajanju od barem 3 minute.

3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 20 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 20 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 20 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati dok ne koaguliraju i potom ih prešati kako bi se iz bjelančevinastoga materijala odstranili mast i voda. Potom treba bjelančevinasti materijal zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 80 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 60 minuta.

3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1. Čestice nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je smanjiti barem do:

(a) 50 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (a); ili

(a) 30 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (b).

2. Nakon smanjenja veličine čestica mješavina se zagrijava na:

(a) temperaturu u središtu od barem 90 °C u trajanju od barem 60 minuta; ili

(a) temperaturu u središtu od barem 70 °C u trajanju od barem 60 minuta.

3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1. Metoda prerade koju je odobrilo nadležno tijelo i za koju je subjekt tom nadležnom tijelu dokazao sljedeće:

(a) identifikaciju odnosnih opasnosti povezanih s ulaznim materijalom s obzirom na njegovo podrijetlo i mogućih rizika s obzirom na zdravstveni status životinja u državi članici ili području ili zoni gdje će se primjenjivati metoda;

(b) mogućnosti da se metodom prerade smanje te opasnosti na razinu koja ne predstavlja ikoje značajnije rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja;

(c) svakodnevno uzorkovanje gotovoga proizvoda tijekom 30 proizvodnih dana u skladu sa sljedećim mikrobiološkim standardima:

i. uzorci materijala uzeti neposredno nakon obrade:

ii. uzorci materijala uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta:

2. Podatke o kritičnim kontrolnim točkama na temelju kojih svaki pogon za preradu zadovoljavajuće ispunjava mikrobiološke standarde treba evidentirati i čuvati kako bi subjekt i nadležno tijelo mogli pratiti rad pogona za preradu. Podaci koje je potrebno evidentirati i pratiti moraju uključivati veličinu čestica i prema potrebi kritičnu temperaturu, apsolutno vrijeme, profil tlaka, brzinu protoka sirovina i stopu recikliranja masti.

3. Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti uporabu metoda prerade koje su bile odobrene prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s poglavljem III. Priloga V. Uredbe (EZ) br. 1774/2002.

4. Nadležno tijelo mora trajno ili privremeno obustaviti primjenu metoda preradu uz stavaka 1. i 3. ako dobije dokaze da su se okolnosti iz stavka 1. točaka (a) ili (b) značajno promijenile.

5. Nadležno je tijelo dužno na zahtjev obavijestiti nadležno tijelo druge države članice o podacima koji su mu dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. u vezi s odobrenom metodom prerade.

1. Materijali koje nastaju preradom materijala Kategorija 1 i 2 trajno se označuju u skladu sa zahtjevima za označivanje određenih dobivenih proizvoda navedenim u poglavlju V. Priloga VIII.

(a) biodizel proizveden u skladu s točkom D;

(b) hidrolizirani materijali iz točke H;

(c) mješavine svinjskog gnoja i gnoja od peradi sa živim vapnom proizvedene u skladu s točkom I;

(d) obnovljiva goriva proizvedena od topljenih masti koje su dobivene od materijala kategorije 1 i 2, u skladu s točkama J i L.

2. Nadležno tijelo države članice mora na zahtjev staviti na raspolaganje rezultate službenih kontrola nadležnom tijelu druge države članice kada se alternativna metoda po prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi olakšalo uvođenje nove alternativne metode.

(a) Otopina natrijevog hidroksida (NaOH) ili kalijevog hidroksida (KOH) (ili njihova kombinacija) koriste se u količini kojom se postiže približna molarna ekvivalentnost s masom, vrstom i sastavom nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih preradi.

(b) Nusproizvodi životinjskog podrijetla stavljaju se u posudu od legiranog čelika. Izmjerena se količina lužine dodaje u krutom obliku ili u obliku otopine, kako je navedeno u točki (a).

(c) Posudu je potrebno zatvoriti i zagrijavati nusproizvode životinjskog podrijetla i alkalnu mješavinu do temperature u središtu od barem 150 °C pri tlaku (apsolutnom) od barem 4 bara u trajanju od barem:

i. tri sata bez prekida;

ii. šest sati bez prekida ako se radi o obradi nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 8. točke (a) podtočaka i. i ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

iii. jedan sat bez prekida ako se radi o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji se sastoje od materijala dobivenih od ribe ili peradi.

(d) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati kako bi se pospješio postupak digestije dok se tkivo ne raspadne, a kosti i zubi omekšaju; i

(e) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.

(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla zagrijavaju se na temperaturu u središtu od barem 180 °C u trajanju od barem 40 minuta bez prekida pri tlaku (apsolutnom) od barem 12 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši neizravnim uvođenjem pare u biolitički reaktor;

(b) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati; i

(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.

(a) Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prvo obraditi metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III., u odobrenom pogonu za preradu;

(b) Nakon postupka iz točke (a) odmašćeni se materijali obrađuju na temperaturi od barem 220 °C u trajanju od barem 20 minuta pri tlaku (apsolutnom) od barem 25 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši u dvije faze: prvo izravnim uvođenjem pare, a potom neizravnim zagrijavanjem u koaksijalnom izmjenjivaču topline;

(c) Postupak se obavlja u šaržama ili u neprekinutom sustavu, a materijal treba neprestano miješati;

(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno;

(e) Dobiveni se materijal potom miješa s vodom i anaerobno se fermentira (pretvorba u bioplin) u reaktoru za bioplin;

(f) U slučaju ulaznog materijala kategorije 1, čitavi se postupak mora obavljati na istoj lokaciji i u zatvorenome sustavu, a bioplin proizveden ovim postupkom treba brzo podvrgnuti postupku izgaranja u istom pogonu na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”).

(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:

i. u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III.; i

ii. u slučaju materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;

(b) Prerađena se mast potom dalje prerađuje jednom od sljedećih metoda:

i. postupkom kojime se prerađena mast odvaja od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača, uklanjaju se netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase, a prerađena se mast potom mora podvrgnuti esterifikaciji i transesterifikaciji.

ii. postupkom za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo.

(a) Komora za dogorijevanje zagrijava se pomoću prirodnoga plina;

(b) Primarnu komoru uplinjača treba napuniti nusproizvodima životinjskog podrijetla, te potom zatvoriti vrata. Primarna komora ne smije imati plamenike, te se umjesto toga zagrijava prijenosom topline kondukcijom iz komore za dogorijevanje, koja je mora nalaziti ispod primarne komore. Zrak se dovodi u primarnu komoru samo putem triju ulaznih ventila, koji su ugrađeni na glavnim vratima kako bi se pospješila učinkovitost postupka;

(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju se u plinovite složene ugljikovodike i nastali plinovi putuju iz primarne komore kroz uski otvor na vrhu stražnjega zida do zona za miješanje i drobljenje, u kojima se razbijaju na sastavne dijelove. Na kraju plinovi putuju u komoru za dogorijevanje, gdje u prisutnosti viška zraka izgaraju u prirodnom plinu iz plamenika.

(d) Svaka jedinica za preradu ima dva plamenika i dva sekundarna ventilatora za slučaj kvara na plameniku ili ventilatoru. Sekundarna komora mora biti izrađena tako da omogućuje najmanje vrijeme zadržavanja od dvije sekunde pri temperaturi od barem 950 °C u svim uvjetima izgaranja;

(e) Nakon što napuste sekundarnu komoru ispušni plinovi moraju proći kroz barometarski prigušivač na dnu dimnjaka, koji ih hladi i razrjeđuje zrakom iz okoliša, pri čemu se u primarnoj i sekundarnoj komori održava stalni tlak;

(f) Postupak se vrši unutar 24 sata, što uključuje punjenje, preradu, hlađenje i uklanjanje pepela. Na kraju se ciklusa preostali pepeo vakuumski uklanja iz primarne komore i puni u zatvorene vreće, koje treba zapečatiti prije odvoza;

(g) Nije dopušteno uplinjavanje materijala različitog od nusproizvoda životinjskog podrijetla.

(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:

i. u slučaju masnih frakcija od materijala kategorije 1 i 2 namijenjenih izgaranju u drugome pogonu,

— za masne frakcije dobivene od preživača koji su testirani s negativnim rezultatom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i od životinja različitih od preživača koje ne treba testirati na TSE, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga.

— za masne frakcije dobivene od drugih preživača, metodom prerade 1, kako je utvrđena u poglavlju III.; i

ii. u slučaju materijala kategorije 1 i 2 namijenjenog izgaranju u istome pogonu i u slučaju materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7; u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;

(b) Masne se frakcije odvajaju od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugome pogonu, moraju se ukloniti netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase;

(c) Nakon postupka iz točaka (a) i (b), masti treba:

i. vaporizirati u parnome kotlu i izgarati na temperaturi od barem 1 100 °C barem 0,2 sekunde; ili

ii. podvrgnuti postupku za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo;

(d) Nije dopušteno izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti.

(e) Sagorijevanje masti dobivene od materijala kategorije 1 i kategorije 2 vrši se u istome pogonu u kojemu su masti otopljene kako bi se proizvedena energija iskoristila za postupak topljenja. Međutim, nadležno tijelo može odobriti odvoz te masti u druge pogone na izgaranje pod uvjetom:

i. da je odredišni pogon odobren za izgaranje;

ii. da se prerada hrane ili hrane za životinje u odobrenom pogonu na istoj lokaciji odvija u strogim uvjetima odvajanja;

(f) Izgaranje treba izvršiti u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.

(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pune se u pretvarač i potom se obrađuju na temperaturi od 80 °C u trajanju od osam sati. Tijekom toga vremena veličina se čestica neprekidno smanjuje uporabom odgovarajuće opreme za mehaničku abraziju.

(b) Materijal se potom obrađuje na temperaturi od 100 °C u trajanju od barem dva sata.

(c) Čestice dobivenog materijala ne smiju biti veće od 20 milimetara.

(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka iz točaka (a) i (b) budu postignuti istodobno.

(e) Tijekom toplinske obrade materijala voda koja isparava mora se neprekidno uklanjati iz prostora za zrak iznad biogoriva i odvoditi u kondenzator od nehrđajućeg čelika. Kondenzat se održava na temperaturi od barem 70 °C barem jedan sat prije ispuštanja kao otpadne vode.

(f) Nakon toplinske obrade materijala dobiveno se biogorivo ispušta iz pretvarača i automatski prenosi potpuno prekrivenom pokretnom trakom zatvorenog kruga na spaljivanje ili suspaljivanje na istoj lokaciji.

(g) Postupak se mora vršiti u šaržama.

(a) Sadržaj suhe tvari u gnoju mora se odrediti primjenom metode CEN EN 12880:2000 ( 2 )„Karakterizacija muljeva. Određivanje suhog ostatka i sadržaja vode”.

(b) Količinu vapna koje se treba dodati mora se odrediti tako da se postigne jedna od kombinacija vremena i temperature navedenih u točki (f).

(c) Veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla koji se prerađuju ne smije biti veća od 12 mm.

(d) Gnoj se mora pomiješati s živim vapnom (CaO) srednje do visoke reaktivnosti, kako bi se u skladu s kriterijima testa reaktivnosti 5.10 iz metode CEN EN 459-2:2002 ( 3 ) u manje od šest minuta postiglo povećanje temperature od 40 °C.

i. imati vijak promjera 0,55 m i duljine 3,5 m;

ii. raditi snagom od 30 kW i brzinom rotacije vijka od 156 okretaja u minuti;

iii. imati kapacitet obrade od 10 tona po satu.

(e) Mješavina se mora miješati u trajanju od najmanje šest sati dok se ne postigne konačna mješavina od najmanje dvije tone.

(f) Na nadzornim točkama koje se moraju uvesti u konačnoj mješavini, moraju se provoditi stalna mjerenja kako bi se dokazalo da je, tijekom jednog od sljedećih vremenskih razdoblja, pri odgovarajućoj temperaturi, proizvod miješanja u konačnoj mješavini dosegnuo pH vrijednost od najmanje 12:

i. 60 °C za 60 minuta; ili

ii. 70 °C za 30 minuta.

(g) Taj se proces mora obavljati u šaržama.

(h) Mora se uspostaviti trajni pisani postupak temeljen na načelima HACCP sustava.

(i) Subjekti moraju, postupkom validacije provedenim u skladu sa sljedećim zahtjevima, nadležnom tijelu dokazati da je proces, u kojemu se upotrijebio uređaj za miješanje različit od uređaja za miješanje iz točke (d) ili se umjesto živog vapna upotrijebio dolomit (CaOMgO), barem jednako učinkovit kao postupak utvrđen u točkama (a) do (h):

— dokazati da se upotrebnom uređaja za miješanje koji je različit od onoga iz točke (d) ili upotrebom dolomita, već prema tome što je primjenjivo, može proizvesti takva mješavina s gnojem koja postiže parametre za pH vrijednost, vrijeme i temperaturu iz točke (f),

— biti utemeljen na praćenju vremena i temperature na dnu, u sredini i na vrhu konačne mješavine, uz reprezentativan broj nadzornih točaka (najmanje četiri nadzorne točke u području dna, smještene najviše 10 cm iznad dna i najviše 10 cm ispod najviše točke, jedna nadzorna točka u sredini na pola puta između dna i najviše točke konačne mješavine, i četiri nadzorne točke u rubnom području na vrhu konačne mješavine, smještene najviše 10 cm ispod površine i najviše 10 cm ispod najviše točke konačne mješavine),

— se provesti tijekom dvaju razdoblja od najmanje 30 dana, od kojih jedno mora biti tijekom hladnog razdoblja godine na zemljopisnoj lokaciji gdje će se uređaj za miješanje koristiti.

(a) Za ovaj se proces smiju koristiti sljedeći materijali:

i. prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2, prerađene korištenjem metode prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);

ii. riblje ulje ili prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 3, prerađene korištenjem:

— bilo koje od metoda prerade 1 do 5 ili metode prerade 7, ili

— u slučaju materijala dobivenih od ribljeg ulja, bilo koje od metoda prerade 1 do 7;

iii. riblje ulje ili prerađena mast proizvedeni u skladu s odjeljcima VIII., ili XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004.

(b) U ovom procesu zabranjena je uporaba prerađenih masti dobivenih od materijala kategorije 1.

(a) Prerađena mast mora biti podvrgnuta prethodnoj obradi koja se sastoji od:

i. izbjeljivanja centrifugiranih materijala propuštanjem tih materijala kroz glineni filtar;

ii. uklanjanja preostalih netopivih nečistoća filtriranjem.

(b) Takav prethodno obrađeni materijal mora se podvrgnuti višestupanjskom katalitičkom procesu koji se sastoji od hidrodeoksigenacije nakon koje slijedi izomerizacija.

(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. i iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) materijali kategorije 3.

2.1. Materijali koji se obrađuju sakupljaju se svakodnevno i bez nepotrebnih odgoda u akvakulturnim uzgajalištima i objektima za preradu hrane, usitnjavaju ili režu, a zatim se siliraju pri pH vrijednosti 4 ili manjoj, s mravljom kiselinom ili drugim organskim kiselinama odobrenima u skladu sa zakonodavstvom o hrani za životinje. Dobivena riblja silaža mora biti suspenzija dijelova akvatičnih životinja ukapljenih djelovanjem endogenih enzima u prisutnosti dodane kiseline. Bjelančevine akvatičnih životinja moraju se enzimima i kiselinom svesti na manje topive jedinice kako bi se spriječilo mikrobno kvarenje. Silirani se materijal prevozi u pogon za preradu.

2.2. U pogonu za preradu silirani materijal dobiven od akvatičnih životinja mora se puniti u zatvorene spremnike. Prije nego što se provede toplinska obrada, inkubacija mora trajati najmanje 24 sata pri pH vrijednosti 4 ili manjoj. Prije toplinske obrade pH vrijednost silaže akvatičnih životinja mora iznositi 4 ili manje, a veličina čestica nakon filtracije ili maceracije u pogonu mora biti manja od 10 mm. Silaža se tijekom obrade mora prethodno zagrijavati na temperaturi iznad 85 °C nakon čega slijedi inkubacija u izoliranom spremniku u trajanju od 25 minuta kako bi se dosegla temperatura od 85 °C u čitavom materijalu od ribe. Postupak se mora odvijati u zatvorenoj proizvodnoj liniji sa spremnicima i cijevima.

2.3. Prije davanja odobrenja nadležno tijelo mora ocijeniti stalni pisani postupak subjekta iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) topljene masti dobivene od materijala kategorije 1, koje su obrađene metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);

(b) topljene masti i riblje ulje koji ispunjavaju standarde iz točke J podtočke 1. podtočke (a) ovog odjeljka.

(a) Topljena mast mora se podvrgnuti predobradi koja se sastoji barem od bijeljenja ulaznog materijala, uključujući topljene masti, kiselinom u prisutnosti gline za bijeljenje, nakon čega slijedi uklanjanje upotrijebljene gline za bijeljenje i netopivih nečistoća filtriranjem.

(b) Materijali se nakon predobrade moraju podvrgnuti postupku hidrotretiranja koji se sastoji od tri koraka: katalitičkog hidrotretiranja, stripiranja i izomerizacije.

1. Proizvodi dobiveni preradom:

(a) materijala kategorije 1:

i. odlažu se u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

ii. odlažu se zakopavanjem na odobrenom odlagalištu;

iii. pretvaraju se u bioplin. U takvom slučaju ostaci digestije moraju se ukloniti u skladu s podtočkom i. ili ii., osim kada taj materijal nastaje preradom u skladu s točkom 2.(a) ili (b) u kom se slučaju ostaci mogu upotrebljavati u skladu s uvjetima navedenim u točki 2.(a) ili točki 2.(b) iii. ovisno o slučaju; ili

iv. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja.

(b) materijala kategorije 2 ili kategorije 3:

i. uklanjaju se kako je utvrđeno točkom 1.(a) i. ili ii., s prethodnom preradom ili bez nje u skladu s člankom 13. točkama (a) i (b) i člankom 14. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

ii. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja;

iii. koriste se kao organska gnojiva ili poboljšivači tla; ili

iv. kompostiraju se ili pretvaraju u bioplin.

2. Materijali dobiveni preradom u skladu s:

(a) postupkom alkalne hidrolize iz točke A odjeljka 2. mogu se pretvoriti u pogonu za proizvodnju bioplina i potom brzo izgarati na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”); ako se kao ulazni materijal koristi materijal iz članka 8. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pretvorba u bioplin mora se vršiti na istome mjestu kao prerada i u zatvorenome sustavu;

(b) postupkom proizvodnje biodizela:

i. mogu se koristiti kao gorivo bez ograničenja na temelju ove Uredbe (krajnja točka) u slučaju biodizela i ostataka destilacije biodizela;

ii. u slučaju kalijevog sulfata, koji se koristi za izravnu primjenu na tlo ili za proizvodnju dobivenih proizvoda za primjenu na tlo;

iii. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorija 1 i 2 koji je prerađen u skladu s metodom prerade 1 kako je utvrđena u poglavlju III.:

— koji je namijenjen za tehničku uporabu,

— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo unutar državnog područja države članice proizvodnje, podložno odluci nadležnog tijela, ili

— koji se koristi za denitrifikaciju u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u kom se slučaju ostaci od nitrifikacije mogu primjenjivati na tlo u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ ( 4 );

iv. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorije 3:

— koji je namijenjen za tehničku uporabu,

— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo, ili

— koji se koristi za hranidbu, pod uvjetom da taj glicerin nije dobiven od materijala Kategorije 3 navedenog u članku 10. točkama (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(c) višestupanjskim katalitičkim procesom za proizvodnju obnovljivih goriva, mogu se:

i. u slučaju benzina i ostalih goriva koji nastaju tim procesom, koristiti kao gorivo bez ograničenja iz ove Uredbe (završna točka);

ii. u slučaju gline korištene pri izbjeljivanju i mulja iz postupka prethodne obrade u točke J(2) podtočke (a) odjeljka 2.:

— ukloniti spaljivanjem ili kombiniranim spaljivanjem,

— pretvoriti u bioplin,

— kompostirati ili upotrijebiti za proizvodnju dobivenih proizvoda iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(d) mješavina svinjskog gnoja i gnoja peradi obrađena vapnom može se primjenjivati na zemljištu kao prerađeni gnoj;

(e) Konačni proizvod dobiven siliranjem materijala od riba može se:

i. za materijale kategorije 2, upotrebljavati u svrhe iz članka 13. točke (a) do (d) i (g) do (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 bez daljnje prerade ili u hrani za životinje iz članka 18. ili članka 36. točke (a) podtočke ii. te Uredbe; ili

ii. za materijale kategorije 3, upotrebljavati u svrhe iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(f) Višestruko katalitičko hidrotretiranje za proizvodnju obnovljivih goriva može biti:

i. u slučaju obnovljivog dizela, obnovljivog kerozina, obnovljivog propana i obnovljivog benzina kao rezultata postupka, upotrijebljeno kao gorivo bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom (završna točka);

ii. u slučaju preostalog taloga gume i preostale upotrijebljene gline za bijeljenje iz postupka predobrade iz odjeljka 2. točke L podtočke 2. podtočke (a):

— odloženo u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,

— odloženo zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,

— pretvoreno u bioplin uz uvjet da se ostaci digestije iz pretvorbe u bioplin zbrinu spaljivanjem, suspaljivanjem ili zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,

— upotrijebljeno u tehničke svrhe iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

3. Sav otpad osim nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda predviđenih u točki 2. nastao preradom nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s ovim odjeljkom, kao što su mulj, sadržaj filtara, pepeo i ostaci digestije, uklanja se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.

1. Pogon za proizvodnju bioplina mora biti opremljen jedinicom za pasterizaciju/higijenizaciju, koju nije moguće zaobići, za nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode čije čestice ne smiju biti veće od 12 mm prije unošenja u jedinicu, te mora imati sljedeće:

(a) uređaje za praćenje temperature, koja mora doseći 70 °C u trajanju od sat vremena;

(b) uređaje za bilježenje koji neprekidno bilježe rezultate mjerenja iz točke (a); i

(c) odgovarajući sustav za sprečavanje nedostatnog zagrijavanja.

2. Odstupajući od stavka 1., jedinica za pasterizaciju/higijenizaciju nije obvezna za pogone za proizvodnju bioplina koji prerađuju samo:

(a) materijal kategorije 2 koji je bio prerađen u skladu s metodom prerade 1, kako je utvrđena u poglavlju III. Priloga IV.;

(b) materijal kategorije 3 koji je bio prerađen u skladu s bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od akvatičnih životinja, bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.;

(c) materijal kategorije 3 koji je bio pasteriziran/higijeniziran u drugom odobrenom pogonu;

(d) nusproizvode životinjskog podrijetla koji se mogu primjenjivati na tlo bez prerade u skladu s člankom 13. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom ako nadležno tijelo smatra da ne predstavljaju rizik od širenja bilo kakvih opasnih zaraznih bolesti na ljude ili životinje;

(e) nusproizvode životinjskog podrijetla koji su obrađeni postupkom alkalne hidrolize iz točke A odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.;

(f) sljedeće nusproizvode životinjskog podrijetla ako to odobri nadležno tijelo:

i. nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 10. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji su prerađeni u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004 kada su bili namijenjeni za uporabe različite od prehrane ljudi;

ii. nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 10. točke (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ili

iii. nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvoreni u bioplin ako su ostaci digestije potom pretvoreni u kompost, prerađeni ili odloženi u skladu s ovom Uredbom.

3. Ako se pogon za proizvodnju bioplina nalazi na istome mjestu ili pored mjesta na kojemu se drže životinje iz uzgoja, a pogon za proizvodnju bioplina ne koristi samo stajski gnoj, mlijeko ili kolostrum koji su dobiveni od tih životinja, pogon se mora nalaziti na određenoj udaljenosti od mjesta na kojemu se drže te životinje.

4. Svaki pogon za proizvodnju bioplina mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati.

1. Kompostana mora biti opremljena zatvorenim reaktorom za kompostiranje ili zatvorenim prostorom za kompostiranje, koje nije moguće zaobići, za nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode koje se unose u pogon, te mora imati sljedeće:

(a) uređaje za praćenje temperature u odnosu na vrijeme;

(b) uređaje za bilježenje koji, prema potrebi neprekidno, bilježe rezultate mjerenja iz točke (a);

(c) odgovarajući sigurnosni sustav za sprečavanje nedostatnog zagrijavanja.

2. Odstupajući od stavka 1., mogu se dopustiti i druge vrste sustava za kompostiranje pod uvjetom:

(a) da se njima upravlja tako da sav materijal u sustavu postigne odgovarajuće parametre u odnosu na vrijeme i temperaturu, uključujući prema potrebi neprekidno praćenje parametara; ili

(b) da pretvaraju samo materijale iz stavka 2. odjeljka 1.; i

(c) ispunjavaju sve ostale bitne zahtjeve iz ove Uredbe.

3. Ako se kompostana nalazi na istome mjestu ili pored mjesta na kojemu se drže životinje iz uzgoja, a kompostana ne koristi samo stajski gnoj, mlijeko ili kolostrum koji su dobiveni od tih životinja, kompostana se mora nalaziti na određenoj udaljenosti od mjesta na kojemu se drže te životinje.

4. Svaka kompostana mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati.

1. Nusproizvode životinjskog podrijetla treba preraditi što je prije moguće nakon dolaska u pogon za proizvodnju bioplina ili kompostanu. Do prerade ih je potrebno primjereno skladištiti.

2. Kontejnere, posude i vozila za prijevoz neobrađenog materijala potrebno je očistiti i dezinficirati na za to predviđenom području.

3. Potrebno je sustavno poduzimati mjere protiv ptica, glodavaca, kukaca i drugih štetočina.

4. Potrebno je utvrditi i dokumentirati postupke čišćenja za sve dijelove objekta. Za čišćenje je potrebno osigurati odgovarajuću opremu i sredstva.

5. Kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Potrebno je dokumentirati rasporede tih pregleda i njihove rezultate.

6. Uređaji i oprema moraju se održavati u dobrom radnom stanju, a mjernu je opremu potrebno redovito umjeravati.

7. S ostacima digestije i kompostom treba postupati, te ih treba skladištiti u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani tako da se spriječi ponovna kontaminacija.

1. Na materijal kategorije 3 koji se koristi kao sirovina u pogonu za proizvodnju bioplina opremljenom jedinicom za pasterizaciju/higijenizaciju primjenjuju se sljedeći minimalni zahtjevi:

(a) najveća veličina čestica prije unosa u jedinicu: 12 mm;

(b) najmanja temperatura u čitavom materijalu u jedinici: 70 °C; i

(c) najkraće vrijeme u jedinici bez prekida: 60 minuta.

2. Na materijal kategorije 3 koji se koristi kao sirovina u kompostani primjenjuju se sljedeći minimalni zahtjevi:

(a) najveća veličina čestica prije unosa u reaktor za kompostiranje: 12 mm;

(b) najmanja temperatura u čitavom materijalu u reaktoru: 70 °C; i

(c) najkraće vrijeme bez prekida: 60 minuta.

1. Nadležno tijelo može odobriti uporabu parametara koji nisu utvrđeni u stavku 1. odjeljka 1. poglavlja I. i koji su drugačiji od standardnih parametara pretvorbe pod uvjetom da podnositelj zahtjeva dokaže za takvu uporabu da se tim parametrima osigurava primjereno smanjenje bioloških rizika. Ti dokazi moraju uključivati i validaciju, koja se vrši u skladu sa sljedećim zahtjevima:

(a) Utvrđivanje i analiza mogućih opasnosti, uključujući utjecaj ulaznog materijala, na temelju podrobnoga opisa uvjeta i parametara pretvorbe;

(b) Procjena rizika, kojom se ocjenjuje kako se u praksi postižu posebni uvjeti pretvorbe iz točke (a) u uobičajenim i izvanrednim okolnostima;

(c) Validacija predviđenoga postupka mjerenjem smanjenja preživljavanja/infektivnosti:

i. endogenih organizama pokazatelja tijekom postupka, pri čemu je pokazatelj:

— stalno prisutan u sirovini u velikom broju,

— nije manje toplinski otporan na smrtonosne aspekte postupka pretvorbe, ali nije ni znatno otporniji od patogenih organizama za čije se praćenje koristi,

— razmjerno je lako odrediti njegov broj, identificirati ga i potvrditi; ili

ii. dobro poznatog testnog organizma ili virusa tijekom izloženosti, koji se u ulazni materijal unosi putem odgovarajućeg testnog tijela.

(d) Validacijom predviđenoga postupka iz točke (c) treba dokazati da se postupkom postiže sljedeće opće smanjenje rizika:

i. kod toplinskih i kemijskih postupaka:

— smanjenje Enterococcus faecalis ili Salmonella Senftenberg za 5 log10 (775W, H2S negativno),

— smanjenje titra infektivnosti virusa otpornih na toplinu, kao što je parvovirus, za barem 3 log10 kada su utvrđeni kao značajna opasnost; i

ii. kod kemijskih postupaka također:

— smanjenje otpornih nametnika, kao što su jajašca Ascaris spp., za barem 99,9 % (3 log10) u održivim životnim fazama;

(e) Izrada potpunoga programa kontrole, uključujući postupke za praćenje odvijanja postupka iz točke (c);

(f) Mjere kojima se osigurava neprekidno praćenje i nadzor nad odnosnim parametrima postupka, koji su utvrđeni u programu kontrole, pri radu pogona.

2. Odstupajući od stavka 1., a do donošenja pravila u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležno tijelo može odobriti uporabu posebnih zahtjeva koji nisu utvrđeni u ovome poglavlju, pod uvjetom da se njima postiže jednakovrijedni učinak u pogledu smanjenja patogenih organizama, za:

(a) ugostiteljski otpad koji se koristi kao jedini nusproizvod životinjskog podrijetla u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani; i

(b) mješavine ugostiteljskoga otpada sa sljedećim materijalima:

i. stajskim gnojem;

ii. sadržajem probavnog trakta odvojenim od probavnog trakta;

iii. mlijekom;

iv. proizvodima na bazi mlijeka;

v. mliječnim prerađevinama;

vi. kolostrumom;

vii. proizvodima od kolostruma;

viii. jajima;

ix. proizvodima od jaja;

x. nusproizvodima životinjskog podrijetla iz članka 10. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji su prerađeni u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004;

xi. mješavina nusproizvoda životinjskog podrijetla iz točke 2.(b) i materijala nusproizvoda neživotinjskog podrijetla.

3. Ako su materijali iz stavka 2. točke (b) ili dobiveni proizvodi iz članka 10. točke (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 jedini ulazni materijal životinjskog podrijetla koji se obrađuje u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani, nadležno tijelo može odobriti primjenu posebnih zahtjevi koji nisu navedeni u ovome poglavlju ako:

(a) ne smatra da ti materijali predstavljaju rizik od širenja ikoje ozbiljne bolesti koja se može prenijeti na ljude ili životinje;

(b) smatra da su ostaci digestije ili kompost neprerađeni materijal, te zahtijeva od subjekata da postupaju s njima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, ovom Uredbom ili, u slučaju komposta ili ostataka digestije koji potječu od ugostiteljskog otpada, da ih oporabljuju ili odlažu u skladu s ekološkim zakonodavstvom.

4. Subjekti mogu staviti na tržište ostatke digestije i kompost koji su proizvedeni u skladu s parametrima koje je odobrilo nadležno tijelo:

(a) u skladu sa stavkom 1.;

(b) u skladu sa stavcima 2. i 3. samo u državi članici u kojoj su ti parametri odobreni.

1.

i

Salmonella: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0

2. Ostaci digestije i kompost, osim onih navedenih u odjeljku 2. točki 3. podtočki (b), koji ne ispunjavaju zahtjeve iz tog odjeljka ponovno se pretvaraju u bioplin ili kompost, a u slučaju salmonele s njima se postupa ili ih se zbrinjava u skladu s uputama nadležnoga tijela.

3. Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju u bioplin ili se kompostiraju zajedno s materijalima koji nisu životinjskog podrijetla, nadležno tijelo može odobriti subjektima uzimanje reprezentativnih uzoraka nakon pasterizacije iz točke 1(a) odjeljka 1. poglavlja I., odnosno nakon kompostiranja iz točke 1. odjeljka 2., a prije miješanja s materijalima koji nisu životinjskog podrijetla, kako bi se pratila učinkovitost pretvorbe, odnosno kompostiranja nusproizvoda životinjskog podrijetla.

1. Subjekti moraju osigurati da pošiljke uzoraka za istraživanja i dijagnostiku prati komercijalni dokument, u kojemu mora biti navedeno sljedeće:

(a) opis materijala i vrstu životinje od koje potječe;

(b) kategorija materijala;

(c) količina materijala;

(d) mjesto podrijetla i mjesto otpreme materijala;

(e) ime i adresa pošiljatelja;

(f) ime i adresa primatelja i/ili korisnika.

2. Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje tijekom postupanja s materijalima pod njihovim nadzorom, a posebno primjenom dobre laboratorijske prakse.

3. Zabranjena je svaka daljnja uporaba uzoraka za istraživanja i dijagnostiku za svrhe različite od onih navedenih u stavku 38. Priloga I.

4. Osim ako se čuvaju u referentne svrhe, uzorci za istraživanja i dijagnostiku, te svi proizvodi dobiveni uporabom tih uzoraka odlažu se:

(a) kao otpad spaljivanjem ili suspaljivanjem;

(b) u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda iz članka 8. točke (a) podtočke iv., članka 8. točaka (c) i (d) i članka 9. i članka 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji su dio staničnih kultura, laboratorijske opreme ili laboratorijskih uzoraka, postupanjem u uvjetima koji su barem istovjetni potvrđenoj metodi za parne autoklave ( 5 ) i naknadnim odlaganjem kao otpad ili otpadne vode u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije;

(c) sterilizacijom pod tlakom i naknadnim odlaganjem ili uporabom u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

5. Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju voditi evidenciju pošiljaka takvih uzoraka.

6. Odstupajući od stavaka 1., 4. i 5. nadležno tijelo može odobriti postupanje s uzrocima za istraživanja i dijagnostiku za obrazovne svrhe i njihovo odlaganje pod drugim uvjetima kojima se sprečavaju svi neprihvatljivi rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja.

1. Trgovački se uzorci i izložbeni predmeti mogu prevoziti, upotrebljavati i odlagati u skladu sa stavcima 1. do 4. i stavkom 6. odjeljka 1,

2. Osim ako se trgovački uzorci čuvaju u referentne svrhe, nakon obavljenih posebnih studija ili analiza ti se uzorci:

(a) ponovno otpremaju u državu članicu podrijetla;

(b) otpremaju u drugu državu članicu ili treću zemlju ako je takvu otpremu unaprijed odobrilo nadležno tijelo odredišne države članice ili treće zemlje; ili

(c) odlažu ili koriste u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

3. Nakon izložbe ili umjetničke aktivnosti izložbeni se predmeti ponovno otpremaju u državu članicu podrijetla ili se otpremaju ili odlažu u skladu sa stavkom 2.

1. Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti do korisnika ili u sabirne centre u skladu s odjeljcima 1. i 3. poglavlja I. Priloga VIII.

2. Sabirališta moraju biti registrirana pri nadležnom tijelu pod uvjetom da:

(a) ispunjavaju zahtjeve za objekte koji obavljaju međuradnje iz poglavlja II. Priloga IX.; i

(b) imaju odgovarajuće objekte i opremu za uništavanje neiskorištenog materijala ili da šalju taj materijal u odobreni pogon za preradu ili odobrenu spalionicu ili suspalionicu u skladu s ovom Uredbom.

3. Države članice mogu odobriti uporabu pogona za preradu materijala kategorije 2 kao sabirni centri.

4. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u sabirnim centrima koji opskrbljuju krajnje korisnike materijalom, osim nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od akvatičnih životinja i akvatičnih beskralježnjaka, moraju osigurati da je taj materijal podvrgnut jednome od sljedećih postupaka:

(a) denaturaciji otopinom bojila; otopina mora biti toliko jaka da boja na obojanom materijalu bude jasno vidljiva i da ne nestane kada se obojani materijal smrzne ili rashladi, te čitava površina svih komada materijala mora biti prekrivena takvom otopinom, i to bilo uranjanjem materijala u otopinu ili prskanjem ili drugačijim nanošenjem te otopine na materijal;

(b) sterilizaciji kuhanjem ili parenjem pod tlakom dok svaki komad materijala ne bude u potpunosti prokuhan; ili

(c) drugom postupku ili obradi koje je odobrilo nadležno tijelo odgovorno za subjekta.

1. Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 iz članka 18. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za hranidbu sljedećih ugroženih i zaštićenih vrsta na mjestima za hranidbu pod sljedećim uvjetima:

(a) Materijalom je dopuštena hranidba:

i. jedne od sljedećih vrsta ptica lešinara u sljedećim državama članicama:

ii. jedne od vrsta iz reda zvijeri (Carnivora) s popisa iz Priloga II. Direktive 92/43/EEZ u posebnim područjima očuvanja koja su utvrđena u toj Direktivi; ili

iii. jedne od vrsta iz redova grabljivica (Falconiformes) ili sovki (Strigiformes) s popisa iz Priloga I. Direktive 2009/147/EZ u posebnim područjima zaštite koja su utvrđena u toj Direktivi;

(b) Nadležno je tijelo izdalo odobrenje subjektu odgovornom za mjesto za hranidbu.

i. hranidba se životinja ne koristi kao alternativni način odlaganja specificiranog rizičnog materijala ili uginulih preživača koji sadrže takav materijal koji predstavlja rizik od TSE-a;

ii. uspostavljen je odgovarajući sustav nadziranja TSE-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 999/2001, koji uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;

(c) Nadležno tijelo mora osigurati koordinaciju s drugim nadležnim tijelima odgovornima za nadzor nad poštovanjem zahtjeva iz odobrenja;

(d) Nadležno se tijelo mora na temelju ocjene posebnoga stanja u vezi s predmetnom životinjskom vrstom i njezinim staništem uvjeriti da će se poboljšati stanje očuvanosti te vrste;

(e) Odobrenje koje je dodijelilo nadležno tijelo:

i. mora sadržavati uputu na vrste životinja na koje se stvarno odnosi i njihove nazive;

ii. mora sadržavati podrobni opis lokacije na kojoj se nalazi mjesto za hranidbu u zemljopisnom području na kojemu će se hraniti životinje; i

iii. mora se istom privremeno obustaviti u slučaju:

— sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a dok se rizik ne isključi, ili

— neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe.

(f) Subjekt odgovoran za hranidbu mora:

i. namijeniti hranidbi područje koje mora biti zatvoreno i u koje je pristup moguć samo životinjama vrste koju treba očuvati, prema potrebi ogradom ili na koji drugi način ovisno o prirodnom obrascu hranjenja tih vrsta;

ii. osigurati da se prihvatljivi trupovi goveda i barem 4 % prihvatljivih trupova ovaca i koza namijenjenih hranidbi prije te uporabe pretraže na TSE s negativnim rezultatom u okviru programa nadziranja TSE-a koji se provodi u skladu s Prilogom III. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i, prema potrebi, u skladu s Odlukom donesenom na temelju drugoga podstavka članka 6. stavka 1.b te Uredbe; i

iii. voditi evidenciju barem o broju, prirodi, procijenjenoj masi i podrijetlu trupova životinja upotrijebljenih za hranidbu, datumu hranidbe, mjestu na kojemu je izvršena hranidba i, ako je primjenjivo, rezultatima pretraživanja na TSE.

2. Kada država članica podnosi Komisiji zahtjev za uvrštenje u popis iz stavka 1. točke (a), mora joj podnijeti:

(a) detaljno opravdanje proširenja popisa na određene vrste ptica lešinara u toj državi članici, uključujući razloge iz kojih je potrebno hraniti te ptice materijalom kategorije 1 umjesto materijalom kategorije 2 ili kategorije 3;

(b) objašnjenje mjera koje će se poduzeti kako bi se osigurala sukladnost sa stavkom 1.

1. Nadležno se tijelo mora na temelju ocjene posebnoga stanja u vezi s predmetnom životinjskom vrstom i njezinim staništem uvjeriti da će se poboljšati stanje očuvanosti te vrste;

2. Nadležno tijelo mora u odobrenju utvrditi gospodarstva ili stada u zemljopisno određenom području hranidbe pod sljedećim uvjetima:

(a) Područje hranidbe ne smije zahvaćati područja na kojima se vrši intenzivni uzgoj životinja;

(b) Životinje iz uzgoja na gospodarstvima ili u stadima u području hranidbe moraju biti pod redovitim nadzorom službenog veterinara u pogledu raširenosti TSE-a i bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje;

(c) Hranidba se istom prekida u slučaju:

i. sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a na gospodarstvu ili u stadu dok se rizik ne isključi;

ii. sumnje ili potvrde izbijanja ozbiljne bolesti koja se može prenijeti na ljude ili životinje na gospodarstvu ili u stadu dok se rizik ne isključi; ili

iii. neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe;

(d) Nadležno tijelo mora u odobrenju navesti sljedeće:

i. odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja TSE-a i prenosivih bolesti sa mrtvih životinja na ljude ili druge životinje, kao što su mjere usmjerene na obrasce hranidbe vrsta koje je potrebno očuvati, sezonska ograničenja hranidbe, ograničenja kretanja životinja iz uzgoja i druge mjere za nadzor nad mogućim rizicima od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje, kao što su mjere povezane s vrstama životinja koje su prisutne u području hranidbe, a za čiju se hranidbu ne koriste nusproizvodi životinjskog podrijetla;

ii. odgovornosti osoba ili subjekata u području hranidbe koji pomažu pri hranidbi ili koji su odgovorni za životinje iz uzgoja u vezi s mjerama iz podtočke i.;

iii. uvjete izricanja kazni, kako je navedeno u članku 53. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koje se primjenjuju u slučaju nepoštovanja mjera iz podtočke i. od strane osoba ili subjekata iz podtočke ii. ove točke (d);

(e) Ako se hranidba vrši bez prethodnog sakupljanja mrtvih životinja, potrebno je izvršiti procjenu vjerojatne stope smrtnosti životinja iz uzgoja u području hranidbe i vjerojatnih potreba divljih životinja za hranidbom kao temelj za ocjenu mogućih rizika od širenja bolesti.

(a) Nadležno je tijelo izdalo odobrenje subjektu odgovornom za hranidbu Nadležno tijelo izdaje takva odobrenja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i. hranidba se životinja ne koristi kao alternativni način odlaganja specificiranog rizičnog materijala ili uginulih preživača koji sadrže takav materijal koji predstavlja rizik od TSE-a;

ii. kada se upotrebljava materijal kategorije 1 koji uključuje čitave trupove ili dijelove trupova mrtvih goveda koji sadrže specificirani rizični materijal, uspostavljen je odgovarajući sustav nadziranja TSE-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 999/2001, koji uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;

(b) Odobrenje koje je dodijelilo nadležno tijelo mora se istom povući u slučaju:

i. sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a dok se rizik ne isključi; ili

ii. neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe;

(c) Subjekt odgovoran za hranidbu mora:

i. skladištiti materijal namijenjen hranidbi životinja i vršiti hranidbu u zatvorenom i ograđenom prostoru kako bi se osiguralo da materijal za hranidbu nije dostupan ikojim drugim mesojedima osim životinja iz zoološkoga vrta za koje je izdano odobrenje;

ii. osigurati da se preživači koji će se koristiti za hranidbu uključe u program praćenja TSE-a koji se provodi u skladu s Prilogom III. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i, ako je primjenjivo, u skladu s Odlukom donesenom na temelju drugoga podstavka članka 6. stavka 1.b te Uredbe;

iii. voditi evidenciju barem o broju, prirodi, procijenjenoj masi i podrijetlu trupova životinja upotrijebljenih za hranidbu, rezultatima pretraživanja na TSE i datumu hranidbe.

1. Ako nadležno tijelo odobri odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla na licu mjesta u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, to se odlaganje može izvršiti:

(a) spaljivanjem ili zakopavanjem u objektu iz kojega potječu nusproizvodi životinjskog podrijetla;

(b) na odobrenom odlagalištu otpada; ili

(c) spaljivanjem ili zakopavanjem na mjestu gdje je rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja, te za okoliš najmanji, pod uvjetom da se to mjesto nalazi dovoljno daleko da omogućuje nadležnom tijelu da spriječi rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja, te za okoliš.

2. Spaljivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi spale:

(a) na propisno izrađenim lomačama, te da od njih ostane samo pepeo;

(b) bez ugrožavanja zdravlja ljudi;

(c) bez uporabe postupaka ili metoda koji bi mogli naštetiti okolišu, a posebno ako bi mogli ugroziti vodu, zrak, tlo, bilje i životinje, ili izazvati buku ili neugodne mirise;

(d) u uvjetima kojima se osigurava odlaganje nastaloga pepela zakopavanjem na odobrenom odlagalištu.

3. Zakopavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi zakopaju:

(a) tako da mesojedi ili svejedi ne mogu do njih doći;

(b) na odobrenom odlagalištu ili drugome mjestu bez ugrožavanja zdravlja ljudi i uporabom postupaka ili metoda koji ne štete okolišu, a posebno ako bi mogli ugroziti vodu, zrak, tlo, bilje i životinje, ili izazvati buku ili neugodne mirise.

4. U slučaju odlaganja u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti s mjesta podrijetla na mjesto odlaganja pod sljedećim uvjetima:

(a) nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti u sigurnim, nepropusnim spremnicima ili vozilima;

(b) utovar i istovar nusproizvoda životinjskog podrijetla mora prema potrebi nadzirati nadležno tijelo;

(c) kotače vozila potrebno je dezinficirati pri napuštanju mjesta podrijetla;

(d) spremnike i vozila koji se koriste za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je temeljito očistiti i dezinficirati nakon istovara nusproizvoda životinjskog podrijetla; i

(e) prema potrebi treba osigurati primjerenu pratnju vozila, ispitivanje nepropusnosti i dvostruki pokrov.

(a) 10 % populacije goveda odnosne države članice;

(b) 25 % populacije ovaca i koza odnosne države članice;

(c) 10 % populacije svinja odnosne države članice; i

(d) postotak populacije drugih vrsta koji utvrđuje nadležno tijelo na temelju ocjene mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja koji nastaju odlaganjem tih životinjskih vrsta spaljivanjem ili zakopavanjem na licu mjesta.

(a) da ti materijali ne prelaze količinu od 20 kg tjedno iz objekta ili pogona u kojemu se sakupljaju, bez obzira na životinjsku vrstu podrijetla materijala;

(b) da se materijali sakupljaju, prevoze i odlažu tako da spriječi širenje neprihvatljivih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja;

(c) da nadležno tijelo vrši redovite kontrole, uključujući kontrole evidencije koju vode subjekti, u objektima ili pogonima u kojima se materijali sakupljaju kako bi osiguralo sukladnost s odredbama iz ovog odjeljka.

1. Zahtjevi za odobrenje alternativne metode uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, kako je navedeno u članku 20. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 (zahtjevi), podnose se na jednome od službenih jezika Europske unije, kako je navedeno u članku 1. Uredbe br. 1. iz 1958.

2. Zainteresirane stranke koje podnose takve zahtjeve na jeziku koji nije engleski jezik, moraju prije ocjenjivanja ovjeriti službeni prijevod njihova zahtjeva, koji osigurava EFSA.

1. Zahtjevi moraju sadržavati sve potrebne informacije kako bi EFSA mogla procijeniti sigurnost predložene alternativne metode, te posebno moraju opisati:

— kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih podvrgavanju toj metodi,

— cjelokupni proces,

— povezane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja, i

— stupanj smanjenja rizika koji se treba postići tim procesom.

2. U zahtjevu iz stavka 1. dalje u tekstu

(a) moraju biti navedene primjenjive točke iz članaka 8., 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 uključujući fizičko stanje tih materijala te, ako je to primjenjivo, svaka prethodna obrada kojoj su materijali bili podvrgnuti, navodeći sve materijale koji nisu nusproizvodi životinjskog podrijetla koji će se koristiti u procesu.

(b) mora biti uključen HACCP protokol i dijagram tijeka u kojemu su jasno navedeni pojedini koraci procesa, utvrđeni parametri koji su od ključne važnosti za inaktivaciju relevantnih patogena, kao što su temperatura, tlak, vrijeme izloženosti, podešenje pH vrijednosti i veličina čestica, kojemu su priloženi sigurnosno-tehnički listovi za opremu koja se koristi tijekom procesa;

(c) moraju biti utvrđene i karakterizirane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja koje predstavljaju kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla koje će se povrgnuti toj metodi;

(d) mora biti razvidno da će se u svim proizvodima koji nastaju tijekom procesa smanjiti broj najotpornijih bioloških opasnosti povezanih s kategorijom materijala koji se prerađuju, uključujući otpadne vode, najmanje u onoj mjeri koja se postiže standardima prerade utvrđenim u ovoj Uredbi za istu kategoriju nusproizvoda životinjskog podrijetla. Stupanj smanjenja rizika mora se utvrditi pomoću validiranih izravnih mjerenja, osim ako je prihvatljiva izrada modela ili usporedba s drugim procesima.

3. Validirana izravna mjerenja iz gornjeg stavka 2. točke (d) znači:

(a) mjerenje smanjenja održivosti/infektivnosti: endogenih indikatorskih organizama tijekom procesa, u slučaju kada je indikator:

— stalno prisutan u sirovom materijalu u velikom broju,

— ne manje rezistentan prema letalnim aspektima procesa obrade, ali ne značajno rezistentniji od patogenih uzročnika za čije je praćenje korišten,

— relativno lagan za mjerenje i relativno lagan za identifikaciju i potvrđivanje; ili

(b) korištenje dobro označenog test organizma ili virusa uvedenog u prikladno testno tijelo u početnom materijalu.

(c) podnošenje cjelovitih izvješća uz

i. detaljan opis primijenjene metodologije;

ii. opis vrste analiziranih uzoraka;

iii. dokaz o reprezentativnosti broja analiziranih uzoraka;

iv. obrazloženje broja obavljenih testova i odabira mjernih točaka;

v. navođenje osjetljivosti i specifičnosti primijenjenih metoda utvrđivanja;

vi. iznošenje podataka o ponovljivosti i statističkom varijabilitetu mjerenja dobivenih tijekom eksperimenata;

vii. obrazloženje važnosti upotrebe prionskih nadomjestaka, ako su korišteni;

viii. dokaz da su, u slučajevima kada se u odsutnosti izravnih mjerenja koristila izrada modela ili usporedba s drugim procesima, čimbenici koji uzrokuju smanjenje rizika dobro poznati i da je model smanjenja rizika dobro uspostavljen;

ix. pružanje podataka, za cijeli proces, o izravnim mjerenjima svih čimbenika koji uzrokuju smanjenje rizika, koji moraju dokazati su ti čimbenici homogeno primijenjeni u cijeloj obrađenoj šarži.

4. HACCP plan iz stavka 2. točke (b) mora se temeljiti na kritičnim parametrima koji se koriste za postizanje smanjenja rizika, posebno:

— temperaturi,

— tlaku,

— vremenu, i

— mikrobiološkim kriterijima.

5. Zahtjevi također moraju sadržavati dovoljno informacija o:

(a) rizicima povezanim s međuzavisnim procesima, a posebno o ishodu ocjene mogućih neizravnih učinaka, koji mogu:

i. utjecati na razinu smanjenja rizika pojedinog procesa;

ii. proizaći iz prijevoza ili skladištenja bilo kakvih proizvoda koji nastaju tijekom procesa ili zbog sigurnog uklanjanja takvih proizvoda, uključujući otpadne vode.

(b) rizicima povezanima s planiranom krajnjom upotrebom proizvoda, a posebno:

i. mora biti navedena planirana krajnja upotreba svih proizvoda koji nastaju tijekom procesa;

ii. moraju se ocijeniti mogući rizici za zdravlje ljudi i životinja i mogući utjecaju na okoliš na temelju smanjenja rizika procijenjenog u skladu s točkom 2(d).

6. Zahtjevi se podnose zajedno s pisanim dokazima, a posebno s:

(a) dijagramom tijeka koji prikazuje odvijanje procesa;

(b) dokazima iz točke 2.d, kao i drugim dokazima kojima je cilj potkrijepiti informacije dane u okviru zahtjeva, kako je navedeno u točki 2.

7. U zahtjevu mora biti navedena i kontakt adresa zainteresirane strane, koja uključuje ime i punu adresu, broj telefona i/ili telefaksa i/ili adresu elektroničke pošte pojedine odgovorne osobe kao zainteresirane strane ili njezinog zastupnika.

1. Od početne točke u proizvodnom lancu iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode treba sakupljati i prevoziti u zapečaćenim novim pakiranjima ili prekrivenim nepropusnim spremnicima ili vozilima.

2. Vozila i spremnici za višekratnu uporabu, te sva oprema ili uređaji za višekratnu uporabu koji dolaze u doticaj i nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima, osim dobivenih proizvoda koje se stavljaju na tržište u skladu s Uredbom (EZ) br. 767/2009 i koje se skladište i prevoze u skladu s Prilogom II. Uredbe (EZ) br. 183/2005, moraju se održavati u čistome stanju.

(a) očistiti i osušiti prije uporabe; i

(b) očistiti, oprati i/ili dezinficirati nakon svake uporabe u mjeri potrebnoj kako bi se izbjegla kros-kontaminacija.

3. Spremnici za višekratnu uporabu moraju biti namijenjeni prijevozu određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda u mjeri potrebnoj kako bi se izbjegla kros-kontaminacija.

(a) za prijevoz različitih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda ako ih se očisti i dezinficira između različitih uporaba na način kojime se sprečava kros- kontaminacija;

(b) za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda iz članka 10. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 nakon što su upotrijebljeni za prijevoz proizvoda namijenjenih za prehranu ljudi u uvjetima kojima se sprečava kros-kontaminacija.

4. Ambalažni materijal treba odložiti spaljivanjem ili na drugi način u skladu sa zakonodavstvom Unije.

1. Kako bi se izbjegli svi rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja, nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni za proizvodnju krmiva ili sirove hrane za kućne ljubimce moraju se prevoziti na odgovarajućoj temperaturi, u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla od mesa i mesnih proizvoda koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, do najviše 7 °C, osim ako će se koristiti za hranidbu u skladu s poglavljem I. Priloga II.

2. Neprerađeni materijal kategorije 3 namijenjen za proizvodnju krmiva ili hrane za kućne ljubimce mora se skladištiti i prevoziti rashlađen, smrznut ili siliran, osim:

(a) ako se prerađuje u roku od 24 sata od sakupljanja ili na kraju skladištenja u rashlađenom ili smrznutom obliku ako se naknadno prevozi u prijevoznim sredstvima u kojima se održava temperatura skladištenja;

(b) u slučaju mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina koji nisu podvrgnuti nijednom postupku obrade iz dijela I. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X., ako se zbog obilježja materijala prevozi rashlađen i u izoliranim kontejnerima, osim ako se može smanjiti rizike primjenom drugih mjera.

3. Vozila koja se koriste za prijevoz materijala u rashlađenom stanju moraju biti izrađena tako da se osigura održanje primjerene temperature tijekom čitavoga trajanja prijevoza te omogući praćenje te temperature.

1. Treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo:

(a) da je moguće identificirati pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, te da se tijekom sakupljanja na mjestu podrijetla nusproizvoda životinjskog podrijetla i tijekom prijevoza drže odvojene i da su propisno označene;

(b) da se tvar za označivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda određene kategorije koristi samo za kategoriju za koju je uporabe te tvari propisana ovom Uredbom ili utvrđena u stavku 4.;

(c) da se pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda otpremaju iz jedne države članice u drugu državu članicu u ambalaži, spremnicima ili vozilima koji su vidno i barem tijekom prijevoza neizbrisivo označeni bojom za prikaz podataka iz ove Uredbe na površini ili dijelu površine ambalaže, spremnika ili vozila, ili na etiketi ili simbolu koji su na njih pričvršćeni:

i. u slučaju materijala kategorije 1 crnom bojom;

ii. u slučaju materijala kategorije 2 (osim stajskog gnoja i sadržaja probavnog trakta) žutom bojom;

iii. u slučaju materijala kategorije 3 zelenom bojom s visokim sadržajem plave boje kako bi se jasno razlikovala od drugih boja;

iv. u slučaju pošiljaka iz uvoza bojom propisanom za odgovarajući materijal iz podtočaka i., ii. i iii. od trenutka kada pošiljka prijeđe graničnu inspekcijsku postaju prilikom prvoga ulaska u Uniju.

2. Tijekom prijevoza i skladištenja, na etiketi pričvršćenoj na ambalažu, spremnik ili vozilo:

(a) mora biti jasno istaknuta kategorija nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda; i

(b) moraju biti jasno i čitljivo navedene sljedeće riječi na ambalaži, spremniku ili vozilu, kako je primjenjivo:

i. u slučaju materijala kategorije 3, „nije za prehranu ljudi”;

ii. u slučaju materijala kategorije 2 (osim stajskog gnoja i sadržaja probavnog trakta) i proizvoda dobivenih od materijala kategorije 2, „nije namijenjeno za hranidbu životinja”; međutim, ako je materijal kategorije 2 namijenjen za hranidbu životinja iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 pod uvjetima koji su utvrđeni u skladu s tim člankom, na etiketi mora stajati: „za hranidbu…”, čemu se dodaje naziv vrste životinja za čiju je hranidbu materijal namijenjen;

iii. u slučaju materijala kategorije 1 i proizvoda dobivenih od materijala kategorije 1, koji su namijenjeni:

— za odlaganje: „samo za odlaganje”;

— za proizvodnju hrane za kućne ljubimce: „samo za proizvodnju hrane za kućne ljubimce”;

— za proizvodnju dobivenih proizvoda iz članka 36. Uredbe (EZ) br. 1069/2009: „samo za proizvodnju dobivenih proizvoda. Nije za prehranu ljudi ili životinja, niti za uporabu na zemlji.”;

iv. u slučaju mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka, mliječnih prerađevina, kolostruma i proizvoda od kolostruma: „nije za prehranu ljudi”;

v. u slučaju želatine proizvedene od materijala kategorije 3: „želatina prikladna za hranidbu životinja”;

vi. u slučaju kolagena proizvedenog od materijala kategorije 3: „kolagen prikladan za hranidbu životinja”;

vii. u slučaju sirove hrane za kućne ljubimce: „samo kao hrana za kućne ljubimce”;

viii. u slučaju ribe i proizvoda dobivenih od ribe namijenjenih kao hrana za ribe, koji su prerađeni i pakirani prije distribucije, jasno i čitljivo napisani ime i adresa proizvodnog objekta podrijetla; i

— u slučaju ribljeg brašna od ribe iz ulova, riječi: „sadrži samo riblje brašno od riba iz ulova - može se upotrebljavati za hranidbu svih vrsta riba iz uzgoja”;

— u slučaju ribljeg brašna od ribe iz uzgoja, riječi: „sadrži samo riblje brašno od riba iz uzgoja vrste […] - može se upotrebljavati za hranidbu samo drugih vrsta riba iz uzgoja”;

— u slučaju ribljeg brašna od ribe iz ulova i iz uzgoja, riječi: „sadrži riblje brašno od riba iz ulova i iz uzgoja vrste […] - može se upotrebljavati za hranidbu samo drugih vrsta riba iz uzgoja”;

ix. u slučaju proizvoda od krvi kopitara koji nisu namijenjeni hranidbi životinja: „krv i proizvodi od krvi kopitara. Nije za prehranu ljudi ili životinja”;

x. u slučaju rogova, kopita i papaka, te drugih materijala za proizvodnju organskih gnojiva i poboljšivača tla iz odjeljka 12. poglavlja II. Priloga XIV.: „nije za prehranu ljudi ili životinja”;

xi. u slučaju organskih gnojiva i poboljšivača tla: „organska gnojiva ili poboljšivači tla/zabranjena ispaša životinja iz uzgoja ili uporaba kultura kao krmnih trava barem 21 dana nakon nanošenja na tlo”;

xii. u slučaju materijala koji se koristi za hranidbu životinja u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga VI., ime i adresa sabirnog centra i tekst: „nije za prehranu ljudi”;

xiii. u slučaju stajskog gnoja i sadržaja probavnog trakta: „stajski gnoj”;

xiv. u slučaju međuproizvoda, na vanjskoj ambalaži mora biti napisano: „samo za lijekove/veterinarsko medicinske proizvode/medicinske proizvode/aktivne implatabilne medicinske proizvode/in vitro dijagnostičke medicinske proizvode/laboratorijske reagense”;

xv. u slučaju uzoraka za istraživanja i dijagnostiku: „za istraživačke i dijagnostičke svrhe” umjesto teksta s etikete iz točke (a);

xvi. u slučaju trgovačkih uzoraka: „trgovački uzorak koji nije za prehranu ljudi” umjesto teksta s etikete iz točke (a);

xvii. u slučaju izložbenih proizvoda, riječi „izložbeni proizvod koji nije za prehranu ljudi”, umjesto teksta na naljepnici utvrđenog u točki (a);

xviii. u slučaju ribljeg ulja za proizvodnju lijekova iz poglavlja XIII. Priloga XIII., riječi „riblje ulje za proizvodnju lijekova”, umjesto teksta na naljepnici utvrđenog u točki (a);

xix. u slučaju gnoja koji je bio podvrgnut obradi vapnom iz točke I. odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV., riječi „mješavina gnoja i vapna”;

xx. u slučaju prerađenoga gnoja koji je bio podvrgnut obradi iz točaka (b) i (c) odjeljka 2. poglavlja I. Priloga XI., riječi „prerađeni gnoj”.

(c) međutim, etiketa iz točke (b) podtočke xi. nije potrebna za sljedeća organska gnojiva i poboljšivače tla:

i. u pakiranjima za izravnu prodaju mase do 50 kg, koja su namijenjena krajnjem korisniku; ili

ii. u velikim vrećama mase do 1 000 kg pod uvjetom:

— da ih je odobrilo nadležno tijelo države članice u kojoj će se organsko gnojivo ili poboljšivač tla upotrebljavati na zemlji,

— da je na tim vrećama navedeno da nisu namijenjene uporabi na zemljištu kojemu imaju pristup životinje iz uzgoja.

3. Države članice mogu uspostaviti sustave ili utvrditi pravila za označivanje bojom ambalaže, spremnika ili vozila koji se koriste za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda koji potječu s njihovoga državnog područja i ostaju na njemu, pod uvjetom da se ti sustavi ili pravila ne miješaju sa sustavom označivanja bojom iz stavka 1. točke (c).

4. Države članice mogu uspostaviti sustave ili utvrditi pravila za označivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla koji potječu s njihovoga državnog područja i ostaju na njemu, pod uvjetom da ti sustavi ili pravila nisu u suprotnosti sa zahtjevima u vezi s označivanjem dobivenih proizvoda iz poglavlja V. ovog Priloga.

5. Odstupajući od stavaka 3. i 4., države članice mogu primjenjivati sustave ili pravila iz tih stavaka za nusproizvode životinjskog podrijetla koji potječu s njihovoga državnog područja, ali koji neće ostati na njemu ako je odredišna država članica ili treća zemlja dala za to suglasnost.

6. Međutim:

(a) stavci 1. i 2. ovog poglavlja ne vrijede za identifikaciju materijala kategorije 3 kojega čine mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine, od strane subjekata koji posluju u objektima za preradu mlijeka koji su odobreni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 kada primaju proizvode koje su prethodno isporučili i koji su im vraćeni, a posebno od vlastitih klijenata;

(b) odstupajući od stavaka 1. i 2., nadležno tijelo može dopustiti identifikaciju stajskog gnoja koji se prevozi između dviju točaka koje se nalaze na istome gospodarstvu ili među gospodarstvima i korisnicima u istoj državi članici na druge načine;

(c) krmne smjese, kako su utvrđene u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009, koje su proizvedene od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda i koje se pakiraju i stavljaju na tržište kao hrana za životinje u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 767/2009, ne moraju biti označene u skladu sa stavkom 1., niti moraju nositi etiketu u skladu sa stavkom 2.

1. Tijekom prijevoza nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode mora pratiti komercijalni dokument u skladu s obrascem iz ovog poglavlja ili, ako to nalaže ova Uredba, zdravstveni certifikat.

(a) ako proizvode dobivene od materijala kategorije 3, te organska gnojiva i poboljšivače tla dobavljaju trgovci na malo krajnjim korisnicima, osim poslovnim subjektima, u istoj državi članici;

(b) ako se mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine, koji su materijal kategorije 3, sakupljaju i vraćaju subjektima koji posluju u objektima za preradu mlijeka koji su odobreni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 kada ti subjekti primaju proizvode, posebno od vlastitih klijenata, koje su prethodno isporučili;

(c) ako se krmne smjese, kako su utvrđene u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009, koje su proizvedene od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, stavljaju na tržište zapakirani i označeni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 767/2009.

2. Komercijalni dokument mora biti sastavljen barem u tri primjerka (jedan izvornik i dvije preslike). Izvornik mora pratiti pošiljku do konačnoga odredišta. Primatelj zadržava izvornik. Jednu presliku zadržava proizvođač, a drugu prijevoznik.

3. Zdravstvene certifikate izdaje i potpisuje nadležno tijelo.

4. Komercijalni dokument u skladu s obrascem iz stavka 6. mora pratiti nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode tijekom prijevoza unutar Unije od početne točke u proizvodnom lancu iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) različiti komercijalni dokument u papirnom ili elektronskom obliku, pod uvjetom da taj komercijalni dokument sadrži podatke iz točke (f) Napomena iz stavka 6. ovog poglavlja;

(b) komercijalni dokument u kojemu je količina materijala izražena u obliku mase ili obujma materijala, ili broja pakiranja.

5. Evidenciju i odnosne komercijalne dokumente ili zdravstvene certifikate potrebno je čuvati barem dvije godine radi davanja na uvid nadležnom tijelu.

6. Obrazac komercijalnog dokumenta

(a) Komercijalni se dokument mora izrađivati u skladu s obrascem iz ovog poglavlja.

(b) Sastavlja se na jednome od službenih jezika države članice podrijetla i odredišne države članice, ovisno o slučaju.

(c) Izvornik svakog komercijalnog dokumenta čini jedan list papira ispisan s obiju strana ili, ako je potrebno više teksta, mora biti u takvom obliku da su svi potrebni listovi papira dokazano dio jedinstvene i nedjeljive cjeline.

(d) Ako se radi identifikacije dijelova pošiljke komercijalnom dokumentu prilože dodatni listovi papira, ti se listovi papira također smatraju dijelom izvornoga dokumenta, i to potpisom osobe odgovorne za pošiljku na svakoj strani.

(e) Ako se komercijalni dokument, uključujući dodatne listove papira iz točke (d), sastoji od više od jedne stranice, svaka stranica mora biti označena brojem – (broj stranice) od (ukupnoga broja stranica) – na dnu stranice, a na vrhu stranice mora biti navedena brojčana oznaka dokumenta koju je odredila odgovorna osoba.

(f) Izvornik komercijalnog dokumenta popunjava i potpisuje odgovorna osoba.

i. datum otpreme materijala iz objekta;

ii. opis materijala uključujući:

— identifikaciju materijala u skladu s jednome od kategorija iz članaka 8., 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009,

— životinjsku vrstu i posebnu uputu na primjenjivu točku iz članka 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za materijal kategorije 3 i proizvode dobivene od toga materijala, koji su namijenjeni hranidbi životinja, i

— ako je primjenjivo, broj ušne markice životinje;

iii. količinu materijala u obliku obujma, mase ili broja pakiranja;

iv. mjesto podrijetla materijala iz kojega je materijal otpremljen;

v. ime i adresu prijevoznika materijala;

vi. ime i adresu primatelja i, ako je primjenjivo, njegov broj odobrenja ili registracije, koji je izdan na temelju Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili Uredaba (EZ) br. 852/2004, (EZ) br. 853/2004 ili (EZ) br. 183/2005, ovisno o slučaju;

vii. prema potrebi, broj odobrenja ili registracije objekta ili pogona podrijetla, koji je izdan na temelju Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili Uredaba (EZ) br. 852/2004, (EZ) br. 853/2004 ili (EZ) br. 183/2005, kako je primjenjivo, te vrstu i metode obrade;

(g) Boja potpisa odgovorne osobe mora se razlikovati od boje tiska.

(h) Referentni broj dokumenta i lokalni referentni broj izdaju se samo jedanput za istu pošiljku.

1. Evidencija iz članka 22. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode, osim krmnih smjesa kako su utvrđene u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009, koji su proizvedeni od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda i koji se stavljaju na tržište u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 767/2009, mora sadržavati:

(a) opis:

i. životinjskih vrsta za materijal kategorije 3 i od njega dobivene proizvode, koji su namijenjeni za uporabu kao krmivo i, ako je primjenjivo, u slučaju čitavih trupova i glava, broj ušne markice;

ii. količine materijala;

(b) u slučaju evidencije koju vode osobe koje otpremaju nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, sljedeće podatke:

i. datum otpreme materijala iz objekta;

ii. ime i adresu prijevoznika i primatelja i, ako je primjenjivo, njihov broj odobrenja ili registracije;

(b) u slučaju evidencije koju vode osobe koje prevoze nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, sljedeće podatke:

i. datum otpreme materijala iz objekta;

ii. mjesto podrijetla materijala iz kojega je materijal otpremljen;

iii. ime i adresu primatelja i, ako je primjenjivo, njegov broj odobrenja ili registracije;

(d) u slučaju evidencije koju vode osobe koje primaju nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, sljedeće podatke:

i. datum primitka materijala;

ii. mjesto podrijetla materijala iz kojega je materijal otpremljen;

iii. ime i adresu prijevoznika.

2. Odstupajući od stavka 1. ovog odjeljka, subjekti ne moraju odvojeno čuvati podatke iz stavka 1. podtočke (a), te točke (b) podtočke i., točke (c) podtočaka i. i iii. i točke (d) podtočaka ii. i iii. ako za svaku pošiljku čuvaju presliku komercijalnog dokumenta iz poglavlja III. i stavljaju te podatke na raspolaganje zajedno s drugim podacima propisanim stavkom 1. ovog odjeljka.

3. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama moraju voditi evidenciju količina i kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda koje spaljuju ili suspaljuju, kako je primjenjivo, te datuma na koji su izvršene te radnje.

1. u slučaju krajnjih korisnika, evidenciju o upotrijebljenim količinama, životinjama kojima je hrana namijenjena i datumu uporabe;

2. u slučaju sabirnog centra evidenciju:

i. količina s kojima se postupa ili koja se obrađuje u skladu sa stavkom 4. odjeljka 1. poglavlja I. Priloga VI.;

ii. imena i adrese svakoga krajnjeg korisnika koji upotrebljava materijal;

iii. objekata kojima se materijal otprema radi uporabe;

iv. otpremljenih količina; i

v. datuma otpreme materijala iz objekta.

(a) broja krzna i trupova životinja koje su se hranile materijalom koji potječe od iste životinjske vrste; i

(b) svake pošiljke kako bi se osigurala sljedivost materijala.

1. količinama upotrijebljenih organskih gnojiva i poboljšivača tla;

2. datumu na koji su organska gnojiva i poboljšivači tla naneseni na zemlju i mjestima na kojima je to izvršeno;

3. datumima nakon uporabe organskoga gnojiva ili poboljšivača tla od kojih je dopuštena ispaša životinja iz uzgoja na tom zemljištu ili na koje su košene krmne trave za hranidbu životinja.

(a) dnevno proizvedenim količinama;

(b) životinjskim vrstama podrijetla, uključujući podatak da li su akvatične životinje ulovljene ili uzgojene u akvakulturi;

(c) u slučaju ribljeg brašna dobivenog od ribe iz uzgoja koje je namijenjeno hranidbi riba iz uzgoja druge vrste, znanstveni naziv vrste podrijetla.

(a) količinama, kategorijama i vrstama spaljenih ili zakopanih nusproizvoda životinjskog podrijetla;

(b) datumu i mjestu spaljivanja i zakopavanja.

1. U pogonima za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2 dobiveni proizvodi moraju biti trajno označeni glicerol triheptanoatom (GTH) tako da:

(a) GTH se dodaje dobivenim proizvodima koji su prethodno bili toplinski obrađeni s postignutom temperaturom u središtu od barem 80 °C i koji su nakon toga bili zaštićene od ponovne kontaminacije;

(b) svi dobiveni proizvodi sadrže najmanju koncentraciju od barem 250 mg GTH po kilogramu masti jednoliko raspoređenu u čitavom proizvodu.

2. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u pogonu za preradu iz stavka 1. dužni su uspostaviti sustav za praćenje i bilježenje parametara, koji je prikladan za dokazivanje nadležnom tijelu da je propisana jednoliko raspoređena najmanja koncentracija GTH-a postignuta.

3. Označivanje GTH-om nije potrebno za:

(a) tekuće dobivene proizvode namijenjene za pogone za proizvodnju bioplina ili kompostane;

(b) dobivene proizvode koji se koriste za hranidbu krznaša u skladu s poglavljem I. Priloga II.;

(c) biodizel proizveden u skladu s točkom D odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.;

(d) dobivene proizvode proizvedene u skladu s člankom 12. točkom (a) podtočkom ii. i točkom (b) podtočkom ii., člankom 13. točkom (a) podtočkom ii. i točkom (b) podtočkom ii., te člankom 16. točkom (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 kada takvi proizvodi:

i. prevoze se putem zatvorenog sustava s pokretnom trakom, koji se ne može zaobići, te pod uvjetom da je taj sustav odobrilo nadležno tijelo, iz pogona za preradu za:

— trenutačno izravno spaljivanje ili suspaljivanje,

— trenutačnu uporabu u skladu s metodom odobrenom za nusproizvode životinjskog podrijetla kategorije 1 ili kategorije 2 u skladu s poglavljem IV. Priloga IV.; ili

ii. namijenjeni za istraživanje i druge posebne svrhe kako je navedeno u članku 17. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 koje je odobrilo nadležno tijelo;

(e) obnovljiva goriva proizvedena od topljenih masti koje su dobivene od materijala kategorije 1 i 2, u skladu s Prilogom IV. poglavljem IV. odjeljkom 2. točkama J i L.

(a) potpuno sigurno skladištenje i obradu ulaznog materijala; i

(b) odlaganje neupotrijebljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla koji zaostanu nakon proizvodnje proizvoda u skladu s ovom Uredbom, ili se takav materijal mora otpremiti u spalionicu, suspalionicu, pogon za preradu ili, u slučaju materijala kategorije 3, pogon za proizvodnju bioplina ili kompostanu u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.

(a) sortiranje;

(b) rasjecanje;

(c) rashlađivanje;

(d) smrzavanje;

(e) soljenje ili konzerviranje drugim postupcima;

(f) uklanjanje koža;

(g) uklanjanje specificiranog rizičnog materijala;

(h) radnje koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla, a koje se vrše u skladu s obvezama utvrđenima veterinarskim zakonodavstvom Unije, kao što su post-mortem pregled ili uzorkovanje;

(i) higijenizaciju/pasterizaciju nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih za pretvorbu u bioplin ili kompostiranje prije takve pretvorbe ili kompostiranja u drugome objektu ili pogonu u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;

(j) prosijavanje.

1. Objekti i prostori u kojima se vrše međuradnje moraju ispunjavati barem sljedeće zahtjeve:

(a) Moraju biti primjereno odvojeni od putova kojima se može proširiti kontaminacija i drugih objekata, kao što su klaonice. Rasporedom pogona treba osigurati potpunu odvojenost materijala kategorije 1 i kategorije 2 od materijala kategorije 3, i to od prijema do otpreme, osim u slučaju potpuno odvojenih zgrada.

(b) Pogon mora imati natkriveni prostor za prijem i otpremu nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim ako se nusproizvodi životinjskog podrijetla istovaruju pomoću uređaja kojima se sprečava širenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, kao što su zatvorene cijevi za tekuće nusproizvode životinjskog podrijetla.

(c) Pogon mora biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina.

(d) Pogon mora imati odgovarajuće prostore, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici za osoblje, te prema potrebi uredske prostorije koje se mogu staviti na raspolaganje osoblju koje obavlja službene kontrole.

(e) Pogon mora imati odgovarajuća sredstva zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice.

(f) Ako je to potrebno za postizanje ciljeva ove Uredbe, pogoni moraju imati skladišne prostore dostatnog kapaciteta s posebnim temperaturnim režimom za čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na odgovarajućoj temperaturi, te s opremom za praćenje i bilježenje te temperature.

2. Pogon mora imati odgovarajuće prostore i opremu za čišćenje i dezinfekciju kontejnera ili spremnika u kojima su nusproizvodi životinjskog podrijetla primljeni, te vozila, osim brodova, u kojima se prevoze. Moraju biti raspoloživi odgovarajući prostori i oprema za dezinfekciju kotača vozila.

1. Sortiranje nusproizvoda životinjskog podrijetla mora se obavljati na način kako bi se izbjegli svi rizici od širenja bolesti životinja.

2. Čitavo vrijeme tijekom skladištenja, s nusproizvodima se životinjskog podrijetla mora postupati i moraju se skladištiti odvojeno od druge robe i na način kako bi se spriječilo širenje patogenih organizama.

3. Nusproizvode životinjskog podrijetla treba do ponovne otpreme primjereno skladištiti, što uključuje i poseban temperaturni režim.

1. Prostori i objekti u kojima se skladište dobiveni proizvodi od materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao prostori za skladištenje prerađevina od materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako je kros-kontaminacija spriječena zahvaljujući rasporedu i načinu upravljanja prostorima, kao što je skladištenje u potpuno odvojenim zgradama.

2. Pogon mora:

(a) imati natkriveni prostor za prijem i otpremu dobivenih proizvoda, osim ako se dobiveni proizvodi:

i. istovaruju pomoću uređaja kojima se sprečava širenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, kao što su zatvorene cijevi za tekuće proizvode; ili

ii. primaju u pakiranjima, kao što su velike vreće, ili prekrivenim nepropusnim spremnicima ili prijevoznim sredstvima;

(b) biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina;

(c) imati odgovarajuće prostorije za osoblje, uključujući nužnike, garderobe i umivaonike;

(d) imati odgovarajuća sredstva zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice.

3. Pogon mora imati odgovarajuće prostore i opremu za čišćenje i dezinfekciju kontejnera ili spremnika u kojima su dobiveni proizvodi primljeni, te vozila, osim brodova, u kojima se prevoze.

4. Dobivene proizvode treba do ponovne otpreme primjereno skladištiti.

1. Proizvodi iz dijela II. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. moraju se skladištiti na odgovarajućoj temperaturi kako bi se izbjegli svi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja, i to u za to predviđenom odobrenom ili registriranom objektu ili pogonu za skladištenje, ili u za to predviđenom odvojenom skladišnom prostoru u sklopu odobrenog ili registriranog objekta ili pogona za skladištenje.

2. Uzorci gotovih proizvoda uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta moraju ispunjavati barem mikrobiološke standarde iz poglavlja I. Priloga X.

1. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u registriranim pogonima ili objektima ili drugi registrirani subjekti moraju postupati s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a) prostori moraju biti izrađeni na način kojime se prema potrebi omogućavaju njihovo učinkovito čišćenje i dezinficiranje;

(b) prostori moraju imati odgovarajući program zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice;

(c) uređaje i opremu treba prema potrebi održavati u higijenskom stanju;

(d) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi moraju se skladištiti u uvjetima kojima se onemogućava kontaminacija.

2. Subjekti moraju voditi evidenciju u obliku dostupnom nadležnom tijelu.

3. Registrirani subjekti koji prevoze nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, osim između prostora istoga subjekta, moraju posebno:

(a) imati na raspolaganju podatke za identifikaciju njihovih vozila, čime se omogućava provjera uporabe vozila za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda;

(b) prema potrebi čistiti i dezinficirati vlastita vozila;

(c) poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje kontaminacije i širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.

1. Materijali dobiveni metodom ograničenja mogu se upotrebljavati ili odlagati samo u državi članici u kojoj je nadležno tijelo odobrilo tu metodu ograničenja.

2. Nadležno tijelo države članice nadležnom tijelu druge države članice na njegov zahtjev stavlja na raspolaganje rezultate službenih kontrola ako se metoda ograničenja prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi se olakšalo uvođenje nove metode ograničenja.

(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. do iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) materijali kategorije 3 iz članka 10. točke (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) poduzeti preventivne mjere zabrane pristupa životinjama i uspostaviti dokumentirani program suzbijanja štetočina;

(b) uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje bolesti;

(c) uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje upotrijebljene piljevine izvan zatvorenog sustava.

(a) ako se temperatura od 55 °C ili viša održava tijekom 3 uzastopna dana, naslagani slojevi mogu se ukloniti nakon 3 uzastopna mjeseca zrenja ili mogu ostati pohranjeni u prostorima dok se ne uklone kasnije;

(b) ako se temperatura od 55 °C ne postigne tijekom 3 uzastopna dana, subjekt određuje mjere koje su utvrđene u stalnom pisanom postupku iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ako je potrebno, nadležno tijelo može zaustaviti metodu prerade i materijal se mora ukloniti u skladu s člankom 13. prethodno navedene Uredbe.

(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. do iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) materijali kategorije 3 iz članka 10. točke (h) te Uredbe.

(a) Nakon njihova sakupljanja na gospodarstvu za koje je nadležno tijelo na temelju procjene gustoće životinja koje se nalaze na gospodarstvu, vjerojatne stope smrtnosti i mogućih rizika za zdravlje ljudi i životinja odobrilo primjenu metode prerade, nusproizvodi životinjskog podrijetla moraju se staviti u spremnik koji je izrađen u skladu s točkom (b) („spremnik”) i koji je stavljen na predviđeno mjesto u skladu s točkama (c) i (d) („predviđeno mjesto”).

(b) Spremnik mora:

i. imati uređaj za zatvaranje;

ii. biti vodootporan, nepropustan i hermetički zatvoren;

iii. biti premazan tako da se spriječi korozija;

iv. biti opremljen uređajem za nadzor nad emisijama u skladu s točkom (e).

(c) Spremnik mora biti postavljen na predviđenom mjestu koje je fizički odvojeno od gospodarstva.

(d) Spremnik i mjesto moraju biti izrađeni i pripremljeni u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša kako bi se spriječili neugodni mirisi i rizici za tlo i podzemne vode.

(e) Spremnik mora biti povezan s cijevi za plinovite emisije koja mora biti opremljena odgovarajućim filtrima kako bi se spriječilo širenje bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.

(f) Tijekom postupka hidrolize spremnik mora biti zatvoren najmanje tri mjeseca na način da neovlašteno otvaranje nije moguće.

(g) Subjekt mora uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje bolesti koje se tijekom premještanja osoblja mogu prenijeti na ljude ili životinje.

(h) Subjekt mora:

i. poduzeti preventivne mjere protiv ptica, glodavaca, kukaca i drugih štetočina;

ii. uspostaviti dokumentirani program suzbijanja štetočina.

(i) Subjekt mora voditi evidenciju o:

i. svakom odlaganju materijala u spremnik;

ii. svakom prikupljanju hidroliziranog materijala iz spremnika.

(j) Subjekt mora redovito prazniti spremnik radi provjere:

i. odsutnosti korozije;

ii. mogućeg istjecanja tekućeg materijala u tlo i njegova sprečavanja.

(k) Nakon hidrolize materijali se moraju sakupiti, upotrijebiti i ukloniti u skladu s člankom 13. točkom (a), (b), (c) ili člankom 13. točkom (e) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili člankom 14. te Uredbe za materijale kategorije 3.

(l) Postupak se mora vršiti u šaržama.

(m) Zabranjeno je svako drugo postupanje s hidroliziranim materijalima ili njihova uporaba, uključujući uporabu na tlu.

Salmonella: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0

Enterobacteriaceae: n = 5, c = 2; m = 10; M = 300 u 1 g

1. Za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina mogu se upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

2. Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja namijenjene proizvodnji hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša smiju se dobivati samo od kukaca sljedećih vrsta:

i. crna vojnička muha (Hermetia illucens) i kućna muha (Musca domestica);

ii. veliki brašnar (Tenebrio molitor) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus);

iii. kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis).

1. Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od sisavca treba podvrgnuti metodi prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.

(a) svinjska se krv ili frakcije svinjske krvi za proizvodnju krvnoga brašna mogu umjesto toga podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom da se u slučaju metode prerade 7 čitav materijal ravnomjerno toplinski obradi na temperaturi od 80 °C;

(b) prerađene životinjske bjelančevine dobivene od sisavaca

i. mogu se podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom da se nakon toga odlože ili upotrijebe kao gorivo za izgaranje;

ii. ako su namijenjene isključivo za uporabu u hrani za kućne ljubimce, mogu se podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom:

— da se prevoze u za to predviđenim spremnicima koji se ne koriste za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili hrane za životinje iz uzgoja, i

— da se otpremaju izravno iz pogona za preradu materijala kategorije 3 u pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili odobreno skladište, iz kojega se izravno otpremaju u pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce.

2. Prerađene životinjske bjelančevine koje nisu dobivene od sisavaca, uz iznimku ribljeg brašna, treba podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.

3. Riblje brašno treba podvrgnuti:

(a) bilo kojoj od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.; ili

(b) drugoj metodi kojom se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.

1. Prerađene životinjske bjelančevine treba pakirati i skladištiti u novim ili steriliziranim vrećama, ili skladištiti u primjereno izrađenim spremnicima za rasuti teret ili skladišnim halama.

2. Proizvodi u sustavima s pokretnom trakom, silosima i spremnicima moraju biti zaštićeni od slučajne kontaminacije.

3. Opremu za postupanje s prerađenim životinjskim bjelančevinama treba održavati u čistom i suhom stanju, te mora imati primjerene inspekcijske točke za provjeru čistoće opreme.

4. Prerađene životinjske bjelančevine treba čuvati na suhom.

(a) bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.; ili

(b) drugoj metodi kojom se osigurava sukladnost proizvoda od krvi s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.

(a) uporabom metoda prerade 1 do 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.; ili

(b) u skladu s drugom metodom kojom se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.

1. Mlijeko treba obraditi jednom od sljedećih metoda:

1.1. sterilizacijom pri vrijednosti F0 ( *1 ) tri ili više;

1.2. UHT ( *2 ) u kombinaciji s jednim od sljedećeg:

(a) naknadnom fizičkom obradom s:

i. postupkom sušenja, zajedno s dodatnim zagrijavanjem na temperaturi od 72 °C ili više u slučaju mlijeka namijenjenog kao hrana za životinje; ili

ii. smanjivanjem vrijednost pH na manje od 6 u trajanju od barem 1 sata;

(b) uvjetom da su mlijeko, proizvod na bazi mlijeka ili mliječna prerađevina proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i da tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa;

1.3. HTST ( *3 ) pasterizacijom primijenjenom dva puta;

1.4. HTST pasterizacijom u kombinaciji s jednim od sljedećeg:

(a) naknadnom fizičkom obradom s:

i. postupkom sušenja, zajedno s dodatnim zagrijavanjem na temperaturi od 72 °C ili više u slučaju mlijeka namijenjenog kao hrana za životinje; ili

ii. smanjivanjem vrijednost pH na manje od 6,0 u trajanju od barem 1 sata;

(b) uvjetom da su mlijeko, proizvod na bazi mlijeka ili mliječna prerađevina proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i da tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.

2. Proizvode na bazi mlijeka i mliječne prerađevine treba podvrgnuti barem jednoj od metoda obrade iz stavka 1. ili moraju biti proizvedeni od mlijeka obrađenog u skladu sa stavkom 1.

3. Sirutka namijenjena hranidbi životinja vrsta koje su prijemljive na slinavku i šap, a koja se proizvodi od mlijeka obrađenog u skladu sa stavkom 1. mora:

(a) biti prikupljena barem 16 sati nakon grušanja mlijeka i njezina izmjerena vrijednost pH mora biti niža od 6,0 prije prijevoza na gospodarstva na kojima se drže životinje; ili

(b) mora biti proizvedena barem 21 dan prije otpreme, a tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.

4. Pored zahtjeva iz stavaka 1., 2. i 3., mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:

4.1. po završetku je prerade potrebno poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda;

4.2. gotovi je proizvod potrebno označiti tako da je vidljivo da sadrži materijal kategorije 3 i da nije namijenjen za prehranu ljudi, te ga je potrebno:

(a) pakirati u nove spremnike; ili

(b) prevoziti u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su prije uporabe bili temeljito očišćeni i dezinficirani.

5. Sirovo se mlijeko treba proizvoditi pod uvjetima kojima se pružaju primjerena jamstva u pogledu zdravlja životinja.

6. Kolostrum i proizvodi od kolostruma moraju:

6.1. biti dobiveni od goveda koja se uzgajaju na gospodarstvu na kojemu su sva stada goveda priznata kao službeno slobodna od tuberkuloze, službeno slobodna od bruceloze i službeno slobodna od enzootske leukoze goveda, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. točkama (d), (f) i (j) Direktive 64/432/EEZ;

6.2. biti proizvedeni barem 21 dan prije otpreme, a tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.

6.3. biti podvrgnuti jednoj HTST (*3)  pasterizaciji;

6.4. ispunjavati zahtjeve iz stavka 4. ovog dijela.

1. Zahtjevi utvrđeni u točkama 2. i 3. ovog dijela primjenjuju se na preradu, uporabu i skladištenje mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina koji predstavljaju materijal Kategorije 3 kako je utvrđen u članku 10. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, osim taloga iz centrifuge ili separatora i mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina iz članka 10. točaka (f) i (h) te Uredbe, koji nisu bili prerađeni u skladu s dijelom I. ovog odjeljka.

2. Nadležno tijelo će odobriti objektima za preradu mlijeka odobrenima ili registriranima u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 da isporučuju mlijeko, proizvode na bazi mlijeka i mliječne prerađevina u svrhe navedene u stavku 3. ovog dijela pod uvjetom da odnosni objekti osiguraju sljedivost proizvoda.

3. Mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine mogu se isporučivati i koristiti kao krmivo:

(a) u odnosnoj državi članici i prekograničnim područjima ako su predmetne države članice sklopile uzajamni sporazum u tom pogledu, u slučaju dobivenih proizvoda, uključujući bijelu vodu, koje su bile u doticaju sa sirovim mlijekom i/ili mlijekom pasteriziranim u skladu sa zahtjevima toplinske obrade iz točke II.1. podtočaka (a) ili (b) poglavlja II. odjeljka IX. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004 ako su ti dobiveni proizvodi bili podvrgnuti jednoj od sljedećih metoda obrade:

i. UHT postupku;

ii. postupku sterilizacije pri kojoj je postignuta vrijednost Fc bila jednaka ili veća od 3 ili koja je izvršena pri temperaturi od barem 115 °C u trajanju od 15 minuta, ili uz istovrijednu kombinaciju temperature i vremena;

iii. postupku pasterizacije ili sterilizacije različitom od onoga iz podtočke ii., nakon kojega slijedi:

— u slučaju mlijeka u prahu, ili proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina u prahu, postupak sušenja;

— u slučaju kiselih mliječnih proizvoda, postupak kojime se pH smanjuje i održava barem jedan sat na vrijednosti manjoj od 6;

(b) u odnosnoj državi članici,

i. u slučaju dobivenih proizvoda, uključujući bijelu vodu, koje su bile u doticaju s mlijekom koje je samo pasterizirano u skladu sa zahtjevima toplinske obrade iz točke II.1. podtočke (a) poglavlja II. odjeljka IX. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, te sirutke proizvedene od proizvoda na bazi mlijeka koji nisu toplinski obrađeni, a koja je bila prikupljena barem 16 sati nakon grušanja mlijeka i čija je izmjerena pH vrijednost bila niža od 6,0 prije isporuke sirutke za hranidbu životinja, pod uvjetom da se isporučuju na ograničeni broj odobrenih stočarskih gospodarstava utvrđen na temelju procjene rizika za najbolji i najgori mogući scenarij, koju je izvršila odnosna država članica prilikom izrade kriznih planova u slučaju izbijanja epidemija, a posebno slinavke i šapa;

ii. u slučaju sirovina, uključujući bijelu vodu koja je bila u doticaju sa sirovim mlijekom i drugim proizvodima za koje nije moguće osigurati obrade iz točke (a) i točke (b) podtočke i., pod uvjetom da se isporučuju na ograničeni broj odobrenih gospodarstava na kojima se drže životinje utvrđen na temelju procjene rizika za najbolji i najgori mogući scenarij, koju je izvršila odnosna država članica prilikom izrade kriznih planova u slučaju izbijanja epizootskih bolesti, a posebno slinavke i šapa, te pod uvjetom da je životinje prisutne na odobrenim gospodarstvima moguće premještati samo

— izravno u klaonicu koja se nalazi u istoj državi članici, ili

— na drugo gospodarstvo u istoj državi članici, za koje nadležno tijelo jamči da životinje prijemljive na slinavku i šap mogu napustiti gospodarstvo samo tako da ih se otpremi izravno u klaonicu u istoj državi članici ili, ako su životinje otpremljene na gospodarstvo na kojemu se ne hrane proizvodima iz ove podtočke ii., nakon isteka karence u trajanju od 21 dana od primitka životinja.

4. Nadležno tijelo može odobriti isporuku kolostruma koji ne ispunjava uvjete iz točke B.6. dijela I. od strane jednoga poljoprivrednika drugome poljoprivredniku u istoj državi članici za hranidbu životinja pod uvjetima kojima se sprečava širenje zdravstvenih rizika.

1. Osim ako je želatina proizvedena u skladu s odjeljkom XIV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, treba je proizvoditi primjenom postupka kojime se osigurava obrada materijala kategorije 3 kiselinom ili lužinom, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja.

2. Nakon obrade postupcima iz stavka 1., želatinu je moguće podvrgnuti postupku sušenja i, prema potrebi, postupku pretvaranja u prah ili u listiće.

3. Zabranjena je uporaba konzervansa, osim sumpor dioksida i vodikovog peroksida.

(a) osigurati prostoriju ili poseban prostor za skladištenje materijala za omatanje i pakiranje;

(b) omatanje i pakiranje treba obavljati u prostoriji ili na mjestu predviđenom u tu svrhu.

(a) pH vrijednosti većoj od 11 u trajanju od više od tri sata pri temperaturi višoj od 80 °C, a potom toplinskoj obradi na temperaturi višoj od 140 °C u trajanju od 30 minuta pri tlaku većem od 3,6 bara; ili

(b) pH vrijednosti od 1 do 2, te potom pH vrijednosti većoj od 11, a nakon toga toplinskoj obradi na temperaturi od 140 °C u trajanju od 30 minuta pri tlaku od 3 bara.

1. Dikalcij fosfat treba proizvoditi primjenom postupka koji čine sljedeće tri faze:

(a) prvo je potrebno osigurati da se sav koštani materijal kategorije 3 potpuno zdrobi i odmasti vrućom vodom, te obradi razrijeđenom klorovodičnom kiselinom (pri najmanjoj koncentraciji od 4 % i pH vrijednosti manjoj od 1,5) u trajanju od barem dva dana;

(b) potom se nakon faze opisane u točki (a) dobivena fosforna otopina obrađuje vapnom, čime nastaje talog dikalcij fosfata pH vrijednosti od 4 do 7;

(c) na kraju se talog dikalcij fosfata suši zrakom pri ulaznoj temperaturi između 65 i 325 °C i izlaznoj temperaturi između 30 i 65 °C.

2. Ako se dikalcij fosfat dobiva od odmašćenih kostiju, mora se raditi o kostima iz članka 10. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) da se sav koštani materijal kategorije 3 potpuno zdrobi i odmasti vrućom vodom u protustruji (komadići kosti moraju biti manji od 14 mm);

(b) neprekidno kuhanje na pari na temperaturi od 145 °C pri tlaku od 4 bara tijekom 30 minuta;

(c) odvajanje proteinskog bujona od hidroksiapatita (tricalcij fosfata) centrifugiranjem;

(d) granuliranje trikalcij fosfata nakon sušenja u fluidiziranom sloju sa zrakom na temperaturi od 200 °C.

1. Osim ako je kolagen proizveden u skladu sa zahtjevima za kolagen iz odjeljka XV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, potrebno ga je proizvoditi primjenom postupka kojima se osigurava da se neprerađeni materijal kategorije 3 podvrgne postupku koji uključuje pranje, prilagodbu pH vrijednosti pomoću kiseline ili lužine, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtriranje i ekstruzija.

2. Zabranjena je uporaba konzervansa, osim onih dopuštenih zakonodavstvom Unije.

(a) osigurati prostoriju ili poseban prostor za skladištenje materijala za omatanje i pakiranje;

(b) pakiranje i ambalažiranje treba obavljati u prostoriji ili na mjestu predviđenom u tu svrhu.

(a) podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.;

(b) podvrgnuti drugoj metodi i parametrima kojima se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I.; ili

(c) obraditi u skladu sa zahtjevima za jaja i proizvode od jaja iz poglavlja I., II. i III. odjeljka X. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004.

i. je taj materijal podvrgnut preradi kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. točki (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004 ili u skladu s ovom Uredbom;

ii. se taj materija sastoji od jednog ili više sljedećih materijala Kategorije 3, navedenih u članku 10. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili da ih sadrži:

— mlijeko,

— proizvodi na bazi mlijeka,

— mliječne prerađevine,

— jaja,

— proizvodi od jaja,

— med,

— prerađene masti,

— kolagen,

— želatina;

iii. da nije bio u kontaktu s bilo kojim drugim materijalima Kategorije 3; i

iv. da su poduzete sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi se spriječila kontaminacija materijala.

1. U pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla dobiveni od riba ili akvatičnih beskralježnjaka i od njih dobivenih proizvoda, koji su namijenjeni kao hrana za ribe iz uzgoja ili druge vrste iz akvakulture:

(a) s njima je potrebno postupati i prerađivati ih odvojeno od materijala koji nije odobren u tu svrhu;

(b) moraju potjecati od:

i. riba iz ulova ili drugih akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, ulovljenih u komercijalne svrhe, ili od nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od riba iz ulova u objektima za proizvodnju ribljih proizvoda za prehranu ljudi; ili

ii. riba iz uzgoja, pod uvjetom da se njima hrane ribe iz uzgoja drugih vrsta;

(c) moraju se prerađivati u pogonu za preradu u skladu s metodom kojom se osigurava mikrobiološki siguran proizvod, također i u pogledu uzročnika bolesti riba.

2. S ciljem sprečavanja neprihvatljivih rizika od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje nadležno tijelo može utvrditi uvjete za uporabu akvatičnih životinja, te akvatičnih i kopnenih beskralježnjaka:

(a) kao hrane za ribu iz uzgoja ili akvatične beskralježnjake ako nusproizvodi životinjskog podrijetla nisu prerađeni u skladu sa stavkom 1. točkom (c);

(b) kao ribičkih mamaca, uključujući mamce za akvatične beskralježnjake.

1. Na trgovinu neprerađenim stajskim gnojem svih vrsta životinja, osim peradi i kopitara, između država članica primjenjuju se sljedeći uvjeti, uz suglasnost odredišne države članice iz članka 48. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009:

(a) Zabranjena je trgovina neprerađenim stajskim gnojem svih vrsta životinja, osim peradi i kopitara, uz iznimku stajskog gnoja:

i. iz područja na koje se ne primjenjuju ograničenja zbog ozbiljne prenosive bolesti; i

ii. namijenjenog za uporabu pod nadzorom nadležnog tijela na zemljištu koje je dio jednoga gospodarstva koje se nalazi s obje strane granice između dviju država članica.

(b) Međutim, s obzirom na podrijetlo stajskog gnoja, njegovo odredište i zdravstvenu sigurnost, nadležno tijelo može izdati posebno odobrenje za unos na vlastito državno područje:

i. stajskog gnoja namijenjenog:

— preradi u pogonu za proizvodnju dobivenih proizvoda namijenjenih za uporabu izvan lanca hranidbe životinja, ili

— pretvorbi u bioplin ili kompostiranju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i Prilogom V. ovoj Uredbi radi proizvodnje proizvoda iz odjeljka 2. ovog poglavlja.

ii. stajskog gnoja namijenjenog uporabi na zemljištu na gospodarstvu ako je nadležno tijelo države članice podrijetla dalo suglasnost za takvu trgovinu.

(c) u slučajevima iz točke (b) komercijalnom se dokumentu koji prati pošiljku stajskog gnoja prilaže zdravstveni certifikat izrađena u skladu s obrascem iz stavka 3.

2. Na trgovinu neprerađenim gnojem peradi između država članica primjenjuju se sljedeći uvjeti, uz suglasnost odredišne države članice iz članka 48. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009:

(a) gnoj mora potjecati s područja na koje se ne primjenjuju ograničenja zbog Newcastleske bolesti ili influence ptica.

(b) nadalje, neprerađeni se gnoj jata peradi cijepljenih protiv Newcastleske bolesti ne smije otpremati u regiju koja je dobila status regije u kojoj se ne provodi cijepljenje protiv Newcastleske bolesti u skladu s člankom 15. stavkom 2. Direktive 2009/158/EZ; i

(c) komercijalnom se dokumentu koji prati pošiljku gnoja prilaže zdravstveni certifikat izrađena u skladu s obrascem iz stavka 3.

3. Obrazac zdravstvenog certifikata koja se prilaže komercijalnom dokumentu:

4. Neprerađenim se stajskim gnojem kopitara može trgovati između država članica ako je odredišna država članica dala suglasnost za trgovinu, kako je utvrđeno člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, te ako taj stajski gnoj ne potječe s gospodarstva na koje se primjenjuju ograničenja u vezi zdravlja životinja zbog maleusa, vezikularnog stomatitisa, bedrenice ili bjesnoće u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive 2009/156/EZ.

5. U skladu s člankom 48. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 nadležno tijelo odredišne države članice može zatražiti od subjekata koji otpremaju neprerađeni stajski gnoj iz druge države članice:

(a) da dostave dodatne podatke u vezi s predviđenom otpremom, kao što su točni zemljopisni podaci o mjestu gdje će se stajski gnoj istovariti; i

(b) da skladište stajski gnoj prije uporabe na zemlji.

6. Nadležno tijelo može odobriti otpremu stajskog gnoja koji se prevozi između dviju točaka na istome gospodarstvu u uvjetima koji omogućavaju nadzor nad mogućim zdravstvenim rizicima, kao što je obveza subjekata da vode odgovarajuću evidenciju.

(a) Moraju potjecati iz pogona proizvodnju dobivenih proizvoda namijenjenih za uporabu izvan lanca hranidbe životinja ili iz pogona za proizvodnju bioplina ili kompostane, ili iz pogona za proizvodnju organskih gnojiva ili poboljšivača tla.

(b) Potrebno ih je podvrgnuti toplinskoj obradi pri temperaturi od barem 70 °C u trajanju od barem 60 minuta, te postupku smanjenja bakterija koje stvaraju spore i smanjenja toksina ako se za njih utvrdi da predstavljaju značajnu opasnost.

(c) Međutim, nadležno tijelo može odobriti uporabu drugih standardiziranih parametara prerade umjesto onih iz točke (b) ako podnositelj zahtjeva dokaže da se tim parametrima biološki rizici svode na najmanju moguću mjeru.

i. utvrđivanje i analiza mogućih opasnosti, uključujući utjecaj ulaznog materijala, na temelju potpunoga opisa uvjeta prerade, te ocjena rizika, kojom se utvrđuje kako se u praksi postižu određeni uvjeti prerade u uobičajenim i izvanrednim okolnostima.

ii. validacija predviđenoga postupka

(ii-1) mjerenjem smanjenja preživljavanja/infektivnosti endogenih organizama pokazatelja tijekom postupka, pri čemu je pokazatelj:

— stalno prisutan u sirovini u velikom broju,

— nije manje toplinski otporan na smrtonosne aspekte postupka obrade, ali nije ni znatno otporniji od patogenih organizama za čije se praćenje koristi,

— razmjerno je lako odrediti njegov broj, identificirati ga i potvrditi; ili

(ii-2) mjerenjem smanjenja preživljavanja/infektivnosti dobro poznatog testnog organizma ili virusa tijekom izloženosti, koji se u ulazni materijal unosi putem odgovarajućeg testnog tijela.

iii. validacijom iz podtočke ii. treba dokazati da se postupkom postiže sljedeće opće smanjenje rizika:

— kod toplinskih i kemijskih postupaka smanjenje Enterococcus faecalis za barem 5 log10 i smanjenje titra infektivnosti virusa otpornih na toplinu, kao što je parvovirus, za barem 3 log10 kada su utvrđeni kao značajna opasnost,

— kod kemijskih postupaka također smanjenje otpornih nametnika, kao što su jajašca Ascaris spp., za barem 99,9 % (3 log10) u održivim životnim fazama.

iv. izrada potpunoga programa kontrole, uključujući postupke za praćenje postupka.

v. mjere kojima se osigurava neprekidno praćenje i nadzor nad odnosnim parametrima postupka, koji su utvrđeni u programu kontrole, pri radu pogona.

(d) Reprezentativni uzorci stajskog gnoja, uzeti tijekom ili neposredno nakon prerade u pogonu s ciljem praćenja postupka, moraju ispunjavati sljedeće standarde:

Escherichia coli: n = 5, c = 5, m = 0, M = 1 000 u 1 g;

ili

Enterococcaceae: n = 5, c = 5, m = 0, M = 1 000 u 1 g;

i

reprezentativni uzorci stajskog gnoja uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani moraju ispuniti sljedeće standarde:

Salmonella: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0

(e) Potrebno ih je skladištiti tako da je nakon prerade manja vjerojatnost kontaminacije ili sekundarne zaraze i vlažnosti. Stoga ih treba skladištiti u:

i. dobro zatvorenom i izoliranom silosu ili primjereno izrađenim skladišnim halama;

ii. primjereno zatvorenoj ambalaži, kao što su plastične vreće ili velike vreće.

1. Organska gnojiva i poboljšivači tla, osim stajskog gnoja, sadržaja probavnog trakta, komposta, mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka, mliječnih prerađevina, kolostruma, proizvoda od kolostruma i ostataka digestije nastalih pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda u bioplin, moraju se proizvoditi:

(a) primjenom metode prerade 1 (sterilizacija pod tlakom) ako se kao ulazni materijal koristi materijal kategorije 2;

(b) uporabom prerađenih životinjskih bjelančevina, uključujući prerađene životinjske bjelančevine koje su proizvedene u skladu s točkom B.1(b) ii. odjeljka 1. poglavlja II. Priloga X., koje su proizvedene od materijala Kategorije 3 u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X., ili od materijala koji je podvrgnut drugoj obradi, kada se takvi materijali mogu koristiti za proizvodnju organskih gnojiva i poboljšivača tla u skladu s ovom Uredbom; ili

(c) primjenom bilo koje od metoda prerade 1 do 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., ako se kao ulazni materijal koristi materijal kategorije 3 koji se ne koristi za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina.

2. Organska gnojiva i poboljšivače tla koji se sastoje ili koji su proizvedeni od mesno-koštanoga brašna dobivenog od materijala kategorije 2 ili prerađenih životinjskih bjelančevina, treba u registriranom objektu ili pogonu pomiješati s dostatnim minimalnim udjelom tvari koju je odobrilo nadležno tijelo države članice u kojoj će se proizvod upotrebljavati na zemlji kako bi se spriječila naknadna uporaba mješavine za hranidbu životinja.

3. Nadležno tijelo odobrava tvar iz stavka 2. u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a) tvar mora sadržavati vapno, stajski gnoj, mokraću, kompost ili ostatke digestije dobivene pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla u bioplin ili druge tvari, kao što su mineralna gnojiva, koje se ne koriste za hranidbu životinja i kojima se sprečava naknadna uporaba mješavine za hranidbu životinja u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom;

(b) tvar se određuje na temelju ocjene klimatskih uvjeta i tla za uporabu mješavine kao gnojiva, znakova da tvar čini mješavinu neukusnom za životinje ili da drukčije sprečava zlouporabu mješavine za hranidbu životinja, te u skladu sa zahtjevima koji su utvrđeni zakonodavstvom Unije ili, kako je primjenjivo, nacionalnim zakonodavstvom u području zaštite okoliša u vezi sa zaštitom tla i podzemnih voda.

4. Međutim, zahtjevi iz stavka 2. ne primjenjuju se:

(a) na organska gnojiva i poboljšivače tla u pakiranjima za izravnu prodaju mase do 50 kg, koja su namijenjena krajnjem korisniku; ili

(b) na organska gnojiva i poboljšivače tla u velikim vrećama mase do 1 000 kg na čijoj je ambalaži navedeno da organska gnojiva nisu namijenjena uporabi na zemljištu kojemu imaju pristup životinja iz uzgoja, pod uvjetom da je nadležno tijelo države članice u kojoj će se organsko gnojivo ili poboljšivač tla upotrebljavati na zemlji odobrilo uporabu takvih velikih vreća na temelju ocjene vjerojatnosti mogućeg preusmjeravanja materijala na gospodarstva na kojima se uzgajaju životinje ili na zemljišta kojima imaju pristup životinje iz uzgoja.

5. Proizvođači organskih gnojiva i poboljšivača tla moraju osigurati da se prije njihova stavljanja na tržište izvrši dekontaminacija patogenih organizama u skladu sa:

— poglavljem I. Priloga X. u slučaju prerađenih životinjskih bjelančevina ili od njih dobivenih proizvoda od materijala kategorije 2 ili kategorije 3,

— odjeljkom 3. poglavlja III. Priloga V. u slučaju komposta i ostataka digestije dobivenih pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda u bioplin.

(a) u rasutom stanju u odgovarajućim uvjetima kojima se sprečava kontaminacija;

(b) zapakirano ili u velikim vrećama u slučaju organskih gnojiva ili poboljšivača tla namijenjenih za prodaju krajnjim korisnicima; ili

(c) ako se skladište na gospodarstvu, u odgovarajućem skladišnom prostoru kojemu životinje iz uzgoja nemaju pristup.

(a) imaju primjerene prostore za skladištenje ulaznih sastojaka kako bi se spriječila kros-kontaminacija i izbjegla kontaminacija tijekom skladištenja;

(b) odlažu neupotrijebljene nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode u skladu s člancima 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

1. Uvoz i provoz međuproizvoda je dopušten:

(a) ako su dobiveni od sljedećih materijala:

i. materijala kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (c), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

ii. proizvoda koje stvaraju životinje iz članka 10. točke (i), (l) i (m) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ili

iii. mješavina materijala iz točaka i. i ii.;

(b) u slučaju međuproizvoda namijenjenih proizvodnji medicinskih proizvoda, in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda i laboratorijskih reagensa, ako su dobiveni od:

i. materijala koji ispunjavaju mjerila iz točke (a), osim što mogu potjecati od životinja koje su bile predmet nezakonitog liječenja, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ;

ii. materijala kategorije 2 iz članka 9. točaka (f) i (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ili

iii. mješavina materijala iz točaka i. i ii.;

(c) u slučaju međuproizvoda namijenjenih proizvodnji aktivnih implatabilnih medicinskih proizvoda, lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda, ako su dobiveni od materijala iz točke (b) pod uvjetom da nadležno tijelo smatra uporabu takvih materijala opravdanom radi zaštite javnoga zdravlja ili zdravlja životinja;

(d) ako potječu iz treće zemlje koja je navedena u biltenu OIE-a kao članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(e) ako potječu iz objekta ili pogona koji je registriralo ili odobrilo nadležno tijelo treće zemlje iz točke (d) u skladu s uvjetima iz stavka 2.;

(f) ako svaku pošiljku prati izjava uvoznika izrađena u skladu s obrascem izjave iz poglavlja 20. Priloga XV., koja mora biti napisana barem na jednome službenom jeziku države članice u kojoj se vrši pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji i odredišne države članice; te države članice mogu dopustiti uporabu drugih jezika i zatražiti službeni prijevod izjava ako su napisane na tim drugim jezicima;

(g) u slučaju materijala iz točke (b), ako uvoznik dokaže nadležnom tijelo da materijali:

i. ne predstavljaju ikoji rizik od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje; ili

ii. prevoze se u uvjetima kojima se sprečava širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.

2. Nadležno tijelo treće zemlje može registrirati ili odobriti objekt ili pogon, kako je navedeno u stavku 1. točki (e), ako:

(a) subjekt ili vlasnik pogona, ili njegov predstavnik:

i. dokaže da pogon ima odgovarajuće prostore i opremu za pretvorbu materijala iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c), kako je primjenjivo, čime se osigurava dovršenje potrebnih faza oblikovanja, pretvorbe i proizvodnje;

ii. uvede i primjenjuje metode praćenja i provjere kritičnih kontrolnih točaka ovisno o postupku koji koristi;

iii. vodi evidenciju podataka dobivenih u skladu s podtočkom ii. barem dvije godine kako bi je stavio na raspolaganje nadležnom tijelu;

iv. obavijesti nadležno tijelo ako neki raspoloživi podatak ukaže na postojanje ozbiljnog rizika za zdravlje životinja ili javno zdravlje;

(b) nadležno tijelo treće zemlje u redovitim vremenskim razmacima vrši inspekcijske preglede objekta ili pogona i nadzire pogon u skladu sa sljedećim uvjetima:

i. učestalost inspekcijskih pregleda i nadzora ovise o veličini pogona, vrsti proizvoda koji se proizvode, procjeni rizika i pruženim jamstvima na temelju sustava kontrole uspostavljenog u skladu s načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP);

ii. ako se inspekcijskim pregledom koji obavlja nadležno tijelo utvrdi da odredbe ove Uredbe nisu ispunjene, nadležno tijelo mora poduzeti potrebne mjere;

iii. nadležno tijelo izrađuje popis objekata ili pogona koji su odobreni ili registrirani u skladu s ovim Prilogom, te svakome pogonu dodjeljuje službeni broj kojime se identificira objekt ili pogon s obzirom na vrstu djelatnosti; taj je popis i njegove naknadne izmjene potrebno dostaviti državi članici u kojoj se vrši pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji i odredišnoj državi članici.

3. Međuproizvodi koji se uvoze u Uniju pregledavaju se na graničnoj inspekcijskoj postaji u skladu s člankom 4. Direktive 97/78/EZ i prevoze se izravno iz granične inspekcijske postaje u:

(a) registrirani objekt ili pogon za proizvodnju laboratorijskih reagensa, medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda u veterinarske svrhe ili od njih dobivenih proizvoda iz članka 33. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, gdje se međuproizvodi moraju dalje miješati, koristiti za premazivanje, sastavljati ili pakirati prije stavljanja na tržište ili u uporabu u skladu sa zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na odnosni dobiveni proizvod;

(b) objekt ili pogon koji je odobren za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, iz kojega ih je dopušteno otpremiti samo u objekt ili pogon iz točke (a) ovog stavka za uporabe iz točke (a).

4. Međuproizvodi u provozu kroz Uniju prevoze se u skladu s člankom 11. Direktive 97/78/EZ.

5. Službeni veterinar na odnosnoj graničnoj inspekcijskoj postaji dužan je obavijestiti tijelo nadležno za objekt ili pogon na mjestu odredišta o pošiljci putem sustava TRACES.

6. Subjekt ili vlasnik odredišnog objekta ili pogona, ili njegov predstavnik dužan je voditi evidenciju u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 te na zahtjev pružiti nadležnom tijelu potrebne podatke o kupnji, prodaji, uporabi, zalihama i odlaganju viškova međuproizvoda radi provjere njegove sukladnost s ovom Uredbom.

7. U skladu s Direktivom 97/78/EZ nadležno tijelo mora osigurati da su pošiljke međuproizvoda otpremljene iz države članice u kojoj treba izvršiti inspekcijski pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji u odredišni pogon, kako je utvrđeno u stavku 3., ili, u slučaju provoza, do izlazne granične inspekcijske postaje.

8. Nadležno tijelo mora vršiti pregled dokumentacije u redovitim vremenskim razmacima radi usklađivanja količina međuproizvoda koje su uvezene s količinama koje su uskladištene, upotrijebljene, otpremljene ili odložene kako bi provjerilo sukladnost s ovom Uredbom.

9. Za pošiljke međuproizvoda u provozu nadležna tijela odgovorna za ulazne i izlazne granične inspekcijske postaje moraju prema potrebi surađivati kako bi osigurala učinkovito obavljanje pregleda i sljedivost takvih pošiljaka.

(a) skladištenje i obradu ulaznoga materijala u uvjetima kojima se sprečava unošenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja;

(b) odlaganje neupotrijebljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, osim ako se neupotrijebljeni materijal otprema za preradu ili odlaganje u drugi objekt ili pogon u skladu s ovom Uredbom.

(a) materijala kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) 1069/2009; i

(b) u slučaju hrane za kućne ljubimce iz uvoza ili hrane za kućne ljubimce proizvedene od materijala iz uvoza, materijala kategorije 1 koji uključuje nusproizvode životinjskog podrijetla koji potječu od životinja koje su bile predmet nezakonitog liječenja, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ.

(a) Konzerviranu hranu za kućne ljubimce treba podvrgnuti toplinskoj obradi uz najmanju vrijednost Fo od 3.

(b) Prerađenu hrana za kućne ljubimce, osim konzervirane hrane za kućne ljubimce, treba:

i. podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C jednoliko u konačnom proizvodu;

ii. podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C za sastojke životinjskog podrijetla; ili

iii. u pogledu krmiva životinjskog podrijetla, proizvoditi koristeći isključivo:

— nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode od mesa ili mesnih proizvoda koji su podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C jednoliko u čitavome proizvodu;

— sljedeće dobivene proizvode, koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Uredbe: mlijeko i proizvode na bazi mlijeka, želatinu, hidrolizirane bjelančevine, proizvode od jaja, kolagen, proizvode od krvi iz odjeljka 2. poglavlja II. Priloga X., prerađene životinjske bjelančevine, uključujući riblje brašno, topljene masti, riblja ulja, dikalcij fosfat, trikalcij fosfat ili poboljšivače okusa;

iv. ako to odobri nadležno tijelo, podvrgnuti obradi kao što su sušenje ili fermentacija, kojom se osigurava da hrana za kućne ljubimce ne predstavlja ikoji neprihvatljivi rizik iz javno zdravlje i zdravlje životinja;

v. u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 10. točaka (l) i (m) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i nusproizvoda životinjskog podrijetla koje stvaraju akvatične životinje, te akvatični i kopneni beskralježnjaci, te ako to odobri nadležno tijelo, podvrgnuti obradi kojom se osigurava da hrana za kućne ljubimce ne predstavlja ikoji neprihvatljivi rizik iz javno zdravlje i zdravlje životinja.

1. Subjekti mogu koristiti samo nusproizvode životinjskog podrijetla koji se mogu koristiti kao sirovine za prerađenu hranu za kućne ljubimce i žvakalice za pse u skladu sa stavkom 2. poglavlja II. za proizvodnju tekućih ili dehidriranih dobivenih proizvoda kojima se poboljšava okus hrane za kućne ljubimce.

2. Poboljšivače okusa treba obraditi metodom uz parametre kojima se osigurava da proizvod ispunjava mikrobiološke standarde utvrđene u stavku 5. poglavlja II. ovog Priloga. Nakon obrade potrebno je poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda.

3. Gotovi je proizvod potrebno:

(a) pakirati u novu ili steriliziranu ambalažu; ili

(b) prevoziti u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su temeljito očišćeni i dezinficirani.

1. Krv se može stavljati na tržite za takve namjene ako je prikupljena:

(a) od kopitara koji:

i. prilikom pregleda na dan prikupljanja krvi nisu pokazivali kliničke znakove bolesti koje se obvezno prijavljuju, a koje su navedene na popisu u Prilogu I. Direktive 2009/156/EZ, te influence konja, piroplazmoze konja, rinopneumonitisa konja i virusnog arteritisa konja navedenih u točki 4. članka 1.2.3. Priručnika za zdravlje kopnenih životinja OIE-a, izdanja iz 2010.;

ii. su barem 30 dana prije datuma prikupljanja krvi i tijekom prikupljanja krvi boravili na gospodarstvima pod veterinarskim nadzorom na koje se nije primjenjivala zabrana u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive 2009/156/EZ ili ograničenja u skladu s člankom 5. te Direktive;

iii. tijekom razdoblja iz članka 4. stavka 5. Direktive 2009/156/EZ nisu bili u doticaju s kopitarima s gospodarstava na koje su se primjenjivale mjere zabrana povezane sa zdravljem životinja u skladu s tim člankom i tijekom razdoblja od barem 40 dana prije datuma prikupljanja krvi i tijekom prikupljanja krvi nisu bili u doticaju s kopitarima iz države članice ili treće zemlje koja se ne smatra slobodnom od konjske kuge u skladu s točkama (a) i (b) prvoga podstavka članka 5. stavka 2. te Direktive;

(b) pod veterinarskim nadzorom:

i. u klaonicama koje su registrirane ili odobrene u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004; ili

ii. u objektima koje je nadležno tijelo odobrilo, dodijelilo im veterinarski broj odobrenja i koje to tijelo nadzire u vezi s prikupljanjem krvi od kopitara za proizvodnju proizvoda od krvi za namjene različite od hranidbe životinja.

2. Proizvodi od krvi mogu se stavljati na tržište za takve namjene pod uvjetom:

(a) da su poduzete sve mjere zaštite za sprečavanje kontaminacije proizvoda od krvi patogenim organizmima tijekom proizvodnje, postupanja s tim proizvodima i pakiranja;

(b) da su proizvodi od krvi proizvedeni od krvi koja:

i. ispunjava uvjete iz stavka 1. točke (a); ili

ii. je podvrgnuta barem jednoj od sljedećih obrada, nakon koje je izvršena provjera učinkovitosti postupka, za inaktivaciju mogućih uzročnika konjske kuge, encefalomijelitisa konja svih tipova, uključujući venezuelski encefalomijelitis konja, zarazne anemije kopitara, vezikularnog stomatitisa i maleusa (Burkholderia mallei):

— toplinskoj obradi na temperaturi od 65 °C u trajanju od barem tri sata,

— zračenju s 25 kGy gama zrakama,

— promjeni vrijednost pH na pH 5 u trajanju od dva sata,

— toplinskoj obradi na temperaturi od barem 80 °C jednoliko u čitavome proizvodu.

3. Krv i proizvode od krvi kopitara treba pakirati u zapečaćene nepropusne spremnike koji su u slučaju krvi kopitara označeni brojem odobrenja klaonice ili objekta iz stavka 1. točke (b) u kojemu je krv prikupljena.

(a) pogon mora imati skladišne prostore s čvrstim podovima i glatkim zidovima, koji omogućavaju lako čišćenje i dezinficiranje, i prema potrebi opremu za hlađenje;

(b) skladišni prostori moraju biti zadovoljavajuće čistoće i treba ih zadovoljavajuće održavati kako ne bi predstavljali izvor kontaminacije sirovina;

(c) ako se u tim objektima skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju odredbe ovog poglavlja, moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju odredbe ovog poglavlja za čitavo vrijeme prijema, skladištenja, prerade i otpreme;

(d) u slučaju obrezaka i komada koža obrađenih vapnom, obresci i komadi moraju biti obrađeni na način kojime se uklanjaju svi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja prije uporabe u proizvodnji:

i. želatine za hranidbu životinja; ili

ii. organskih gnojiva ili poboljšivača tla.

1. Neobrađene kože mogu se stavljati na tržište ako su ispunjeni isti zdravstveni uvjeti koji vrijede za svježe meso iz Direktive 2002/99/EZ.

2. Obrađene kože mogu se stavljati na tržište pod sljedećim uvjetima:

(a) nisu bile u doticaju s drugim proizvodima životinjskog podrijetla ili živim životinjama koji predstavljaju rizik od širenja ozbiljne prenosive bolesti;

(b) komercijalni dokument utvrđen poglavljem III. Priloga VIII. sadrži izjavu u kojoj se navodi da su poduzete sve mjere zaštite za sprečavanje kontaminacije patogenim organizmima.

1. Kože papkara i kopitara koje su na temelju odluke subjekta namijenjene za uporabe različite od prehrane ljudi, a koje ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EZ) br. 853/2004 za sirovine za želatinu ili kolagen koji su namijenjeni za uporabu u hrani, mogu se stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.

2. Sljedeće se obrađene kože mogu stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom:

(a) kože obrađene cjelokupnim postupkom štavljenja;

(b) „wet blue” kože;

(c) piklovane kože;

(d) kože obrađene vapnom (obrađene vapnom i stavljene u salamuru pH vrijednosti 12 do 13 u trajanju od barem osam sati).

3. Odstupajući od točke C.2., nadležno tijelo može zatražiti da pošiljke obrađenih koža iz stavka 2. točaka (c) i (d) prati komercijalni dokument u skladu s obrascem iz stavka 6. poglavlja III. Priloga VIII. ako se isporučuju objektima ili pogonima koji proizvode hranu za kućne ljubimce, organska gnojiva ili poboljšivače tla, ili ako pretvaraju te materijale u bioplin.

1. Neobrađena vuna, neobrađena dlaka, neobrađene svinjske čekinje i neobrađeno perje, te dijelovi perja i paperje moraju biti materijal kategorije 3 iz članka 10. točke (b) podtočaka iii., iv. i v. i članka 10. točaka (h) i (n) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

(a) poduzete su sve potrebne mjere kako bi se spriječilo moguće širenje bolesti;

(b) materijal se prevozi u nepropusnim spremnicima i/ili vozilima, koje je potrebno očistiti i dezinficirati odmah nakon svake uporabe.

2. Zabranjena su premještanja svinjskih čekinja i vune i dlake svinja iz regija u kojima je afrička svinjska kuga endemska bolest osim svinjskih čekinja i vune i dlake svinja koje su:

(a) prokuhane, obojene ili izbijeljene; ili

(b) obrađene na drugi način kojime se osigurava uništavanje patogenih organizama pod uvjetom da se dokaz o tome učinku podnese u obliku certifikata koju izdaje veterinar odgovoran za mjesto podrijetla. Strojno se pranje ne smatra postupkom obrade u smislu ove odredbe.

3. Odredbe iz stavka 1. ne primjenjuju se na ukrasno perje ili perje:

(a) koje prevoze putnici za osobnu uporabu; ili

(b) u obliku pošiljaka namijenjenih pojedincima za neindustrijske namjene.

(a) da je podvrgnuta tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja vune i dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili

(b) da je otpremljena izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:

i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;

ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;

iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune i dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,

iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana.

1. ne smiju potjecati iz područja na koje se primjenjuju mjere zabrane zbog pojave:

(a) američke gnjiloće (Paenibacillus larvae larvae), osim ako je nadležno tijelo procijenilo da je rizik zanemariv, izdalo posebno odobrenje za uporabu samo u toj državi članici i poduzelo sve ostale potrebne mjere kako bi spriječilo širenje te bolesti;

(b) akaroze pčela (Acarapis woodi (Rennie)), osim ako je odredišno područje primilo dodatna jamstva u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 92/65/EEZ;

(c) etinioze (Aethina tumida); ili

(d) tropileloze (Tropilaelaps spp.); i

2. ispunjavaju zahtjeve iz članka 8. točke (a) Direktive 92/65/EEZ.

1. Topljene masti dobivene od materijala kategorije 1 ili materijala kategorije 2 za oleokemijske namjene moraju se proizvoditi primjenom neke od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.

2. Topljene masti dobivene od preživača treba pročistiti tako da najveća razina ukupnih preostalih netopivih nečistoća ne premašuje 0,15 % mase.

1. Za proizvodnju derivata masti od topljenih masti dobivenih od materijala kategorije 1 i kategorije 2 mogu se primjenjivati sljedeći postupci:

(a) transesterifikacija ili hidroliza na temperaturi od najmanje 200 °C pod odgovarajućim tlakom u trajanju od 20 minuta (glicerol, masne kiseline i esteri);

(b) saponifikacija s NaOH 12M (glicerol i sapun):

i. u šaržama pri temperaturi od 95 °C u trajanju od tri sata; ili

ii. u okviru neprekinutoga sustava pri temperaturi od 140 °C i tlaku od 2 bara (2 000 hPa) u trajanju od osam minuta); ili

(c) hidrogenacija pri temperaturi od 160 °C i tlaku od 12 bara (12 000 hPa) u trajanju od 20 minuta.

2. Derivati masti proizvedeni u skladu s ovim poglavljem mogu se stavljati na tržište samo:

(a) za uporabe različite od uporabe u hranidbi životinja, kozmetičkim proizvodima i lijekovima;

(b) u slučaju derivata masti od materijala kategorije 1, također i za uporabe različite od uporabe u organskim gnojivima i poboljšivačima tla.

3. Završna točka za proizvode dobivene od prerađenih masti:

(a) moraju potjecati od životinja koje:

i. su zaklane u klaonici nakon ante-mortem pregleda kojime je utvrđeno da su prikladne za klanje za prehranu ljudi u skladu sa zakonodavstvom Unije; ili

ii. nisu pokazivale kliničke znakove ikoje bolesti koja se može prenijeti putem toga proizvoda na ljude ili životinje;

(b) podvrgnuti su toplinskoj obradi u trajanju od jednoga sata s postignutom temperaturom u središtu od barem 80 °C;

(c) rogovi moraju biti odstranjeni bez otvaranja lubanjske šupljine;

(d) u svim je fazama prerade, skladištenja ili prijevoza potrebno poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kros-kontaminacija;

(e) moraju biti pakirani u novu ambalažu ili spremnike, ili ih treba prevoziti u vozilima ili spremnicima za rasuti teret koji su prije utovara dezinficirani uporabom proizvoda koji je odobrilo nadležno tijelo;

(f) na ambalaži ili spremniku mora:

i. biti navedena vrsta proizvoda (na primjer rogovi, proizvodi od rogova, papci/kopita ili proizvodi od papaka/kopita);

ii. se nalaziti oznaka s imenom i adresom odobrenog ili registriranog odredišnog objekta ili pogona.

(a) moraju se sastojati ili moraju biti proizvedeni, kako je primjenjivo, od materijala kategorije 3 navedenog u stupcu „sirovine” u tablici 1;

(b) moraju ispunjavati uvjete za uvoz i provoz iz stupca „uvjeti za uvoz i provoz” u tablici 1;

(c) moraju potjecati iz treće zemlje ili dijela treće zemlje koji su navedeni u stupcu „popisi trećih zemalja” u tablici 1.;

(d) moraju potjecati iz objekta koje je registriralo ili odobrilo nadležno tijelo treće zemlje, ovisno o slučaju, i koji se nalazi na popisu takvih objekata iz članka 30.; i

(e) mora ih:

i. tijekom prijevoza do mjesta ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi pratiti zdravstveni certifikat naveden u stupcu „certifikati/obrasci dokumenata” u tablici 1.; ili

ii. se predočiti na mjestu ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi zajedno s dokumentom koji odgovara obrascu navedenom u stupcu „certifikati/obrasci dokumenata” u tablici 1;

1. Prije puštanja pošiljaka u slobodan promet u Uniji nadležno tijelo mora uzorkovati prerađene životinjske bjelančevine u pošiljkama iz uvoza na graničnoj inspekcijskoj postaji kako bi provjerilo sukladnost s općim zahtjevima iz poglavlja I. Priloga X.

(a) uzorkovati svaku pošiljku proizvoda koji se prevoze u rasutom stanju;

(b) nasumično uzorkovati pošiljke proizvoda koji su zapakirani u proizvodnom pogonu podrijetla.

2. Odstupajući od stavka 1., u slučaju negativnih rezultata šest uzastopnih pretraživanja pošiljki u rasutom stanju podrijetlom iz određene treće zemlje nadležno tijelo može vršiti nasumično uzorkovanje sljedećih pošiljaka u rasutom stanju iz te treće zemlje.

3. Nadležna tijela moraju barem tri godine čuvati evidenciju o rezultatima uzorkovanja izvršenog na svim pošiljkama koje su bile uzorkovane.

4. Ako se za pošiljku koja se uvozi u Uniju utvrdi da je pozitivna na salmonelu ili ako ne ispunjava mikrobiološke standarde za enterobacteriaceae iz poglavlja I. Priloga X.:

(a) s tom se pošiljkom postupa u skladu s postupkom iz članka 17. stavka 2. točke (a) Direktive 97/78/EZ; ili

(b) pošiljka se ponovno prerađuje u pogonu za preradu ili dekontaminira postupkom koji je odobrilo nadležno tijelo. Pošiljka se može pustiti u promet tek nakon obrade i pretraživanja na salmonelu ili enterobacteriaceae, ovisno o slučaju, od strane nadležnoga tijela u skladu s poglavljem I. Priloga X. s negativnim rezultatom.

5. Dopušten je uvoz u Uniju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja uz uvjet da su proizvedene u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a) kukci pripadaju jednoj od sljedećih vrsta:

— crna vojnička muha (Hermetia illucens) i kućna muha (Musca domestica),

— veliki brašnar (Tenebrio molitor) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus),

— kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis).

(b) supstrat za hranidbu kukaca smije sadržavati samo proizvode neživotinjskog podrijetla ili sljedeće proizvode životinjskog podrijetla od materijala kategorije 3:

— riblje brašno,

— proizvodi od krvi dobiveni od nepreživača,

— dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla,

— hidrolizirane bjelančevine dobivene od nepreživača,

— hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača,

— želatina i kolagen dobiveni od nepreživača,

— jaja i proizvodi od jaja,

— mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka i kolostrum,

— med,

— topljena mast;

(c) supstrat za hranidbu kukaca i kukci ili njihove ličinke nisu bili u dodiru s drugim materijalima životinjskog podrijetla osim onih navedenih u točki (d) te supstrat nije sadržavao gnoj, ugostiteljski ili drugi otpad.

(a) moraju biti u cijelosti ili djelomično dobivene od sirovina koje potječu od svinja i dolaziti iz treće zemlje ili dijela državnoga područja treće zemlje koji su bili slobodni od slinavke i šapa u posljednja 24 mjeseca i od klasične svinjske kuge i afričke svinjske kuge u posljednjih 12 mjeseci;

(b) moraju biti u cijelosti ili djelomično dobivene od sirovina koje potječu od peradi i dolaziti iz treće zemlje ili dijela državnoga područja treće zemlje koji su bili slobodni od newcastleske bolesti i influence ptica u posljednjih šest mjeseci;

(c) moraju biti u cijelosti ili djelomično dobivene od sirovina koje potječu od preživača i dolaziti iz treće zemlje ili dijela državnoga područja treće zemlje koji su bili slobodni od slinavke i šapa u posljednja 24 mjeseca i od goveđe kuge u posljednjih 12 mjeseci; ili

(d) ako je došlo do izbijanja jedne od bolesti iz točaka (a), (b) i (c) tijekom razdoblja navedenoga u tim točkama, potrebno ih je podvrgnuti jednome od sljedećih postupaka toplinske obrade:

i. barem 70 °C u trajanju od barem 30 minuta; ili

ii. barem 90 °C u trajanju od barem 15 minuta.

A. Sljedeći se zahtjevi primjenjuju na uvoz mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka, mliječnih prerađevina, kolostruma i proizvoda od kolostruma:

1. Mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine moraju:

(a) biti podvrgnuti barem jednome od postupaka obrade iz točaka 1.1., 1.2. i 1.3., te podtočke (a) točke B.1.4. dijela I. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X.;

(b) biti sukladni s točkama B.2. i B.4. i, u slučaju sirutke, točkom B.3. dijela I. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X.

2. Odstupajući od točke B.1.4. dijela I. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X., dopušteno je uvoziti mlijeko, proizvode na bazi mlijeka i mliječne prerađevine iz trećih zemalja navedenih u stupcu „A” Priloga I. Uredbi (EU) br. 605/2010 ako su mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka ili mliječne prerađevine podvrgnuti jednoj HTST pasterizaciji i:

(a) ako su proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i ako tijekom toga razdoblja u trećoj zemlji izvoznici nije otkriven ni jedan slučaj slinavke i šapa; ili

(b) ako su predočeni na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska u Uniju barem 21 dan nakon proizvodnje i ako tijekom toga razdoblja u trećoj zemlji izvoznici nije otkriven ni jedan slučaj slinavke i šapa.

B. Sljedeći se zahtjevi primjenjuju na uvoz kolostruma i proizvoda od kolostruma:

1. Materijali moraju biti podvrgnuti jednoj HTST pasterizaciji i:

(a) moraju biti proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i tijekom toga razdoblja u trećoj zemlji izvoznici nije otkriven ni jedan slučaj slinavke i šapa; ili

(b) moraju biti predočeni na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska u Uniju barem 21 dan nakon proizvodnje i tijekom toga razdoblja u trećoj zemlji izvoznici nije otkriven ni jedan slučaj slinavke i šapa.

2. Materijali moraju biti dobiveni od goveda na kojima se vrše redoviti veterinarski pregledi kako bi se osiguralo da potječu s gospodarstava na kojima su sva stada goveda:

(a) priznata kao službeno slobodna od tuberkuloze i službeno slobodna od bruceloze, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. točkama (d) i (f) Direktive 64/432/EEZ ili se na njih ne primjenjuje ograničenje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom treće zemlje podrijetla kolostruma povezano s iskorjenjivanjem tuberkuloze i bruceloze; i

(b) priznata kao službeno slobodna od enzootske leukoze goveda, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. točki (j) Direktive 64/432/EEZ ili su uključena u službeni sustav kontrole enzootske leukoze goveda, te nije bilo dokaza o prisutnosti te bolesti u stadu u posljednje dvije godine na temelju kliničkih i laboratorijskih ispitivanja.

3. Nakon završetka prerade poduzete su sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija kolostruma ili proizvoda od kolostruma.

4. Gotovi proizvod mora imati oznaku tako da je vidljivo da sadrži materijal kategorije 3 i da nije namijenjen za prehranu ljudi, te:

(a) mora biti zapakiran u nove spremnike; ili

(b) mora se prevoziti u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su prije uporabe bili temeljito očišćeni i dezinficirani.

(a) podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 80 °C u čitavom proizvodu, pri čemu suha krv i krvna plazma ne sadržavaju više od 8 % vlage s aktivitetom vode (Aw) manjim od 0,60;

(b) skladišteni u suhom skladištu na sobnoj temperaturi tijekom najmanje 6 tjedana.

(a) moraju se sastojati ili moraju biti proizvedeni od nusproizvoda životinjskog podrijetla navedenih u stupcu „sirovine” u tablici 2;

(b) moraju ispunjavati uvjete za uvoz i provoz iz stupca „uvjeti za uvoz i provoz” u tablici 2;

(c) moraju potjecati iz treće zemlje ili dijela treće zemlje koji su navedeni u stupcu „popisi trećih zemalja” u tablici 2.;

(d) moraju potjecati iz objekta koje je registriralo ili odobrilo nadležno tijelo treće zemlje, i koji se nalazi na popisu takvih objekata iz članka 30.; i

(e) mora ih:

i. tijekom prijevoza do mjesta ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi pratiti zdravstveni certifikat naveden u stupcu „certifikati/obrasci dokumenata” u tablici 2.; ili

ii. se predočiti na mjestu ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi zajedno s dokumentom koji odgovara obrascu navedenom u stupcu „certifikati/obrasci dokumenata” u tablici 2;