This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02010R1095-20220812
Regulation (EU) No 1095/2010 of the European Parliament and of the Council of 24 November 2010 establishing a European Supervisory Authority (European Securities and Markets Authority), amending Decision No 716/2009/EC and repealing Commission Decision 2009/77/EC
Consolidated text: Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
02010R1095 — HR — 12.08.2022 — 004.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA (EU) BR. 1095/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. studenoga 2010. ( L 331 15.12.2010, 84) |
Koju je izmijenila:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
DIREKTIVA 2011/61/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 8. lipnja 2011. |
L 174 |
1 |
1.7.2011 |
|
DIREKTIVA 2014/51/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. travnja 2014. |
L 153 |
1 |
22.5.2014 |
|
UREDBA (EU) 2019/2175 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2019. |
L 334 |
1 |
27.12.2019 |
|
UREDBA (EU) 2021/23 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2020. |
L 22 |
1 |
22.1.2021 |
UREDBA (EU) BR. 1095/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 24. studenoga 2010.
o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ
POGLAVLJE I.
OSNIVANJE I PRAVNI STATUS
Članak 1.
Osnivanje i opseg djelovanja
Nadzorno tijelo doprinosi radu europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ) u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća ( 5 ) i Uredbom (EU) br. 1093/2010. Nadzorno tijelo odlučuje o svojoj suglasnosti u skladu s člankom 9.a stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Cilj je Nadzornog tijela zaštititi javni interes doprinošenjem kratkoročnoj, srednjoročnoj i dugoročnoj stabilnosti i djelotvornosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U okviru svojih nadležnosti Nadzorno tijelo doprinosi:
poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta, uključujući posebno pouzdanu, efektivnu i dosljednu razinu regulative i nadzora;
osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednom funkcioniranju financijskih tržišta;
jačanju međunarodne koordinacije nadzora;
sprečavanju regulatorne arbitraže i promicanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja;
osiguranju da preuzimanje rizika ulaganja i drugih rizika bude primjereno regulirano i nadzirano;
poboljšanju zaštite potrošača i ulagatelja;
jačanju konvergencije nadzora na cijelom unutarnjem tržištu.
U tu svrhu Nadzorno tijelo doprinosi osiguranju dosljedne, učinkovite i djelotvorne primjene akata iz stavka 2. ovog članka, potiče konvergenciju nadzora i dostavlja mišljenja Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji u skladu s člankom 16.a.
U obavljanju zadaća koje su mu dodijeljene ovom Uredbom Nadzorno tijelo posvećuje posebnu pozornost svakom sistemskom riziku koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta čija bi propast mogla narušiti djelovanje financijskog sustava ili realno gospodarstvo.
Pri obavljanju svojih zadaća Nadzorno tijelo djeluje neovisno, objektivno te na nediskriminirajući i transparentan način u interesu Unije kao cjeline i poštuje načelo proporcionalnosti kada je to relevantno. Nadzorno tijelo odgovara za svoj rad i djeluje časno i savjesno te osigurava pravedno postupanje prema svim dionicima.
Sadržaj i oblik djelovanja i mjera Nadzornog tijela, posebno smjernica, preporuka, mišljenja, pitanja i odgovora, nacrta regulatornih standarda i nacrta provedbenih standarda, u potpunosti su u skladu s primjenjivim odredbama ove Uredbe i zakonodavnih akata iz stavka 2. U mjeri u kojoj je to u skladu s navedenim odredbama dopušteno i relevantno, djelovanjima i mjerama Nadzornog tijela na odgovarajući način uzimaju se u obzir, u skladu s načelom proporcionalnosti, priroda, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju sudionika financijskih tržišta, društva, nekog drugog subjekta ili u financijskoj djelatnosti na koje utječu djelovanja i mjere Nadzornog tijela.
Članak 2.
Europski sustav financijskog nadzora
ESFS obuhvaća sljedeće:
Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), za potrebe zadaća određenih u Uredbi (EU) br. 1092/2010 ( 6 ) i ovoj Uredbi;
Nadzorno tijelo;
europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 );
europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća ( 8 );
Zajednički odbor Europskih nadzornih tijela (dalje u tekstu: „Zajednički odbor”), za potrebe provedbe zadaća određenih u člancima od 54. do 57. ove Uredbe, Uredbe (EU) br. 1093/2010 i Uredbe (EU) br. 1094/2010;
nadležna ili nadzorna tijela u državama članicama navedena u aktima Unije iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Uredbe (EU) br. 1093/2010 i Uredbe (EU) br. 1094/2010.
Ne dovodeći u pitanje nacionalne nadležnosti, upućivanja na nadzor u ovoj Uredbi obuhvaćaju sve relevantne aktivnosti svih nadležnih tijela koje se moraju provoditi u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.
Članak 3.
Odgovornost tijela
Članak 4.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:
„sudionik financijskih tržišta” znači bilo koja osoba na koju se primjenjuje zahtjev iz zakonodavstva navedenog u članku 1. stavku 2. ili nacionalno pravo kojim se provodi to zakonodavstvo;
„ključni sudionik financijskih tržišta” znači sudionik financijskih tržišta čija redovita djelatnost ili financijska održivost ima ili će vjerojatno imati značajan učinak na stabilnost, cjelovitost ili učinkovitost financijskih tržišta u Uniji;
„nadležna tijela” znači:
nadležna i/ili nadzorna tijela kako su definirana u zakonodavstvu iz članka 1 stavka 2.;
u pogledu Direktive 2002/65/EZ, tijela vlasti i tijela koja su nadležna osigurati da društva koja pružaju investicijske usluge i subjekti za zajednička ulaganja koji prodaju svoje udjele ili dionice ispunjavaju zahtjeve iz te direktive;
u pogledu sustava za zaštitu ulagatelja, tijela koja upravljaju nacionalnim sustavima za zaštitu u skladu s Direktivom 97/9/EZ ili, u slučaju da poslovanjem sustava za zaštitu ulagatelja upravlja privatno društvo, tijela vlasti koja nadziru te sustave u skladu s tom Direktivom;
u pogledu Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća ( 9 ), sanacijsko tijelo kako je definirano člankom 2. točkom 3. te Uredbe.
Članak 5.
Pravni status
Članak 6.
Sastav
Nadzorno tijelo čine:
Odbor supervizora, koji obavlja zadaće navedene u članku 43.;
upravni odbor, koji obavlja zadaće navedene u članku 47.;
predsjednik, koji obavlja zadaće navedene u članku 48.;
izvršni direktor, koji obavlja zadaće navedene u članku 53.;
Odbor za žalbe, koji obavlja zadaće navedene u članku 60.
Članak 7.
Sjedište
Sjedište Nadzornog tijela je u Parizu.
Mjesto sjedišta Nadzornog tijela ne utječe na izvršavanje njegovih zadaća i ovlasti, ustroj njegove upravljačke strukture, funkcioniranje njegove glavne organizacije ili glavno financiranje njegovih aktivnosti, ali omogućuje, kada je to primjenjivo, dijeljenje s drugim agencijama Unije usluga administrativne podrške i usluga upravljanja objektima koje nisu povezane s temeljnim aktivnostima Nadzornog tijela.
POGLAVLJE II.
ZADAĆE I OVLASTI NADZORNOG TIJELA
Članak 8.
Zadaće i ovlasti Nadzornog tijela
Nadzorno tijelo ima sljedeće zadaće:
na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. doprinosi definiranju visokokvalitetnih zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi, posebno izradom nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda, smjernica, preporuka te drugih mjera, među ostalim mišljenjâ;
izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad sudionicima financijskih tržišta u Uniji u kojem treba utvrditi najbolje prakse i visokokvalitetne metodologije i postupke te u kojem se u obzir uzimaju, među ostalim, promjenjive poslovne prakse i poslovni modeli te veličina sudionikâ financijskih tržišta i financijskih tržišta;
doprinosi dosljednoj primjeni pravno obvezujućih akata Unije, posebno tako što doprinosi zajedničkoj kulturi u području nadzora, osigurava dosljednu, učinkovitu i djelotvornu primjenu zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., sprječava regulatornu arbitražu, promiče i prati nadzornu neovisnost, posreduje u neslaganjima među nadležnim tijelima i rješava ta neslaganja, osigurava djelotvoran i dosljedan nadzor nad sudionicima financijskih tržišta, osigurava usklađeno funkcioniranje kolegijâ supervizora i poduzima mjere, među ostalim, u izvanrednim situacijama;
potiče i olakšava delegiranje zadaća i odgovornosti među nadležnim tijelima;
blisko surađuje s ESRB-om, posebno tako što ESRB-u osigurava potrebne informacije za obavljanje njegovih zadaća i osiguravanjem odgovarajućeg daljnjeg praćenja upozorenja i preporuka ESRB-a;
organizira i provodi stručne preglede nadležnih tijela te u tom kontekstu izdaje smjernice i preporuke te utvrđuje najbolje prakse kako bi se poboljšala usklađenost rezultata nadzora;
prati i ocjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti uključujući, prema potrebi, kretanja trendova u području inovativnih financijskih usluga razmatrajući na odgovarajući način kretanja koja se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike;
provodi tržišne analize radi informiranja o obavljanju funkcija Nadzornog tijela;
promiče, prema potrebi, zaštitu potrošača i ulagatelja, posebno u odnosu na nedostatke u prekograničnom kontekstu i uzimajući u obzir povezane rizike;
doprinosi dosljednom i usklađenom funkcioniranju kolegija supervizora, praćenju, procjeni i mjerenju sistemskog rizika, razvoju i usklađivanju planova za oporavak i sanaciju, pružanju visoke razine zaštite ulagatelja u cijeloj Uniji i razvoju metoda za sanaciju posrnulih sudionika financijskih tržišta te procjeni potrebe za odgovarajućim financijskim instrumentima u skladu s člancima od 21. do 26.;
doprinosi uspostavi zajedničke strategije Unije o financijskim podacima;
ispunjava sve druge posebne zadaće navedene u ovoj Uredbi ili u drugim zakonodavnim aktima;
objavljuje i redovito ažurira na svojoj internetskoj stranici informacije koje se odnose na njegovo područje djelovanja, posebno u okviru njegove nadležnosti, o registriranim sudionicima financijskih tržišta kako bi osiguralo da informacije budu lako dostupne javnosti;
na svojim internetskim stranicama objavljuje i redovito ažurira sve regulatorne tehničke standarde, provedbene tehničke standarde, smjernice, preporuke te pitanja i odgovore za svaki zakonodavni akt iz članka 1. stavka 2., uključujući preglede koji se odnose na postojeće stanje radova koji su u tijeku i planirane rokove za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda i nacrta provedbenih tehničkih standarda.
▼M3 —————
Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom Nadzorno tijelo:
primjenjuje sve ovlasti koje su mu na raspolaganju;
vodeći na odgovarajući način računa o cilju osiguravanja sigurnosti i stabilnosti sudionika financijskih tržišta, u potpunosti uzima u obzir različite vrste, poslovne modele i veličine sudionika financijskih tržišta; i
uzima u obzir tehnološke inovacije, inovativne i održive poslovne modele te integraciju okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika.
Da bi ostvarilo zadaće navedene u stavku 1., Nadzorno tijelo ima ovlasti navedene u ovoj Uredbi, a posebno za:
pripremu nacrta regulatornih tehničkih standarda u posebnim slučajevima navedenima u članku 10.;
pripremu nacrta provedbenih tehničkih standarda u posebnim slučajevima navedenima u članku 15.;
izdavanje smjernica i preporuka kao što je određeno u članku 16.;
izdavanje preporuka kako je utvrđeno u članku 29.a;
izdavanje preporuka u posebnim slučajevima navedenima u članku 17. stavku 3.;
izdavanje upozorenja u skladu s člankom 9. stavkom 3.;
donošenje pojedinačnih odluka upućenih nadležnim tijelima u posebnim slučajevima navedenima u članku 18. stavku 3. i članku 19. stavku 3.;
u slučajevima u kojima se izravno primjenjuje pravo Unije, donošenje pojedinačnih odluka upućenih sudionicima financijskih tržišta u posebnim slučajevima navedenima u članku 17. stavku 6., članku 18. stavku 4. i članku 19. stavku 4.;
davanje mišljenja upućenih Europskom parlamentu, Vijeću ili Komisiji kako je predviđeno u članku 16.a;
pružanje odgovora na pitanja kako je utvrđeno u članku 16.b;
poduzimanje mjera u skladu s člankom 9.a;
prikupljanje potrebnih informacija koje se odnose na sudionike financijskih tržišta kako je utvrđeno člankom 35.;
razvijanje zajedničkih metodologija za procjenu učinka karakteristika proizvoda i procesa distribucije na financijski položaj sudionika financijskih tržišta i na zaštitu potrošača;
osiguravanje centralno dostupne baze podataka registriranih sudionika financijskih tržišta u području svoje nadležnosti ako je to navedeno u aktima iz članka 1. stavka 2.
Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Nadzorno tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.
Članak 9.
Zadaće koje se odnose na zaštitu potrošača i financijske djelatnosti
Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu na tržištu za financijske proizvode ili usluge namijenjene potrošačima u promicanju transparentnosti, jednostavnosti i pravednosti na cijelom unutarnjem tržištu, među ostalim:
prikupljanjem i analizom podataka o potrošačkim trendovima kao što su kretanja troškova i naknada za maloprodajne financijske usluge i proizvode u državama članicama te izvješćivanjem o tome;
provedbom detaljnih tematskih ispitivanja ponašanja na tržištu, usuglašavanjem razumijevanja tržišnih praksi radi utvrđivanja potencijalnih problema i analize njihova učinka;
izradom pokazatelja rizika za građanstvo radi pravodobnog utvrđivanja potencijalnih uzroka nastanka štete za potrošače i ulagatelje;
pregledom i koordinacijom inicijativa nadležnih tijela koje se odnose na financijsku pismenost i obrazovanje;
razvojem standarda izobrazbe za sektor; i
doprinošenjem razvoju zajedničkih pravila objavljivanja;
doprinošenjem utvrđivanju jednakih uvjeta na unutarnjem tržištu na kojem potrošači i ostali korisnici financijskih usluga imaju pravedan pristup financijskim uslugama i proizvodima; i
koordinacijom aktivnosti tajne kupnje koje provode nadležna tijela, ako je to primjenjivo.
Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Nadzorno tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.
Država članica može od Nadzornog tijela zatražiti da razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.
Nadzorno tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.
Članak 9.a
Dopisi o nepoduzimanju mjera
Nadzorno tijelo poduzima mjere iz stavka 2. samo u iznimnim okolnostima kada smatra da bi primjena jednog od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ili bilo kojeg od delegiranih ili provedbenih akata koji se na njemu temelje mogla stvoriti bitne probleme zbog nekog od sljedećih razloga:
Nadzorno tijelo smatra da bi odredbe iz tog akta mogle biti u izravnom sukobu s nekim drugim relevantnim aktom;
ako je akt jedan od zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., nepostojanje delegiranih ili provedbenih akata kojima bi se dopunio ili pojasnio dotični akt moglo bi izazvati opravdane sumnje u pravne posljedice zakonodavnog akta ili njegovu pravilnu primjenu;
nepostojanje smjernica i preporuka iz članka 16. moglo bi izazvati praktične poteškoće pri primjeni relevantnog zakonodavnog akta.
U slučajevima iz stavka 1. točaka (a) i (b) Nadzorno tijelo Komisiji dostavlja mišljenje o mjerama koje smatra primjerenima, u obliku novog zakonodavnog prijedloga ili prijedloga novog delegiranog ili provedbenog akta te o žurnosti problema, prema prosudbi Nadzornog tijela. Nadzorno tijelo objavljuje svoje mišljenje.
U slučaju iz stavka 1. točke (c) ovog članka Nadzorno tijelo što prije ocjenjuje je li potrebno donijeli relevantne smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.
Nadzorno tijelo postupa žurno, posebno kako bi se, kad god je to moguće, spriječili problemi iz stavka 1.
Članak 10.
Regulatorni tehnički standardi
Ako Europski parlament i Vijeće delegiraju Komisiji ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda s pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u područjima koja su izričito navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt regulatornih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo taj nacrt regulatornih tehničkih standarda istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.
Regulatorni tehnički standardi tehničkog su karaktera, te ne podrazumijevaju strateške odluke ili izbore politika, a njihov sadržaj ograničen je na zakonodavne akte na kojima se temelje.
Prije nego što regulatorne tehničke standarde podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.
▼M3 —————
U roku od tri mjeseca od primitka nacrta regulatornog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.
Ako ne namjerava donijeti nacrt regulatornog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt regulatornog tehničkog standarda vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga nije donijela ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.
Ako po isteku tog razdoblja od 6 tjedana Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda ili podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbaciti.
Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.
Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt regulatornog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard delegiranim aktom bez nacrta Nadzornom tijelu.
Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta regulatornih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.
Komisija odmah prosljeđuje nacrt regulatornog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.
Komisija šalje svoj nacrt regulatornog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.
Ako po isteku razdoblja od 6 tjedana navedenog u četvrtom podstavku Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može donijeti regulatorni tehnički standard.
Ako u razdoblju od 6 tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt regulatornog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt regulatornog tehničkog standarda na temelju predloženih izmjena Nadzornog tijela ili može donijeti regulatorni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima. Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta regulatornog tehničkog standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.
Članak 11.
Izvršavanje delegiranja
Članak 12.
Opoziv delegiranja
Članak 13.
Prigovori na regulatorne tehničke standarde
▼M3 —————
Ako po isteku razdoblja iz stavka 1. ni Europski parlament niti Vijeće ne iznesu prigovor na regulatorni tehnički standard, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu naveden.
Regulatorni tehnički standard može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog razdoblja ako i Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da neće iznijeti prigovor.
Članak 14.
Nepotvrđivanje ili izmjene nacrta regulatornih tehničkih standarda
Članak 15.
Provedbeni tehnički standardi
Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.
U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.
Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.
Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbene tehničke standarde s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.
Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.
Samo ako Nadzorno tijelo ne podnese nacrt provedbenog tehničkog standarda Komisiji u rokovima koji su u skladu sa stavkom 2., Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard provedbenim aktom bez nacrta Nadzornog tijela.
Komisija provodi otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak dotičnog nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Komisija traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37.
Komisija odmah prosljeđuje nacrt provedbenog tehničkog standarda Europskom parlamentu i Vijeću.
Komisija šalje nacrt provedbenog tehničkog standarda Nadzornom tijelu. Nadzorno tijelo može u razdoblju od 6 tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda i podnijeti ga Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.
Ako po isteku razdoblja od 6 tjedana navedenog u četvrtom podstavku Nadzorno tijelo ne podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard.
Ako u razdoblju od 6 tjedana Nadzorno tijelo podnese izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda, Komisija može izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju izmjena koje je Nadzorno tijelo predložilo ili može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima.
Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenih tehničkih standarda koji je pripremilo Nadzorno tijelo bez prethodnog usklađivanja s Nadzornim tijelom kako je određeno u ovom članku.
Članak 16.
Smjernice i preporuke
Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.
Nadležna tijela i sudionici financijskih tržišta moraju ulagati napore da se usklade s tim smjernicama i preporukama.
U razdoblju od 2 mjeseca od izdavanja smjernice ili preporuke, svako nadležno tijelo dužno je potvrditi da je usklađeno ili da se namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. U slučaju da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti, dužno je o tome obavijestiti Nadzorno tijelo, navodeći svoje razloge.
Nadzorno tijelo objavljuje činjenicu da nadležno tijelo nije usklađeno ili da se ne namjerava uskladiti s tom smjernicom ili preporukom. Nadzorno tijelo također može odlučiti, na pojedinačnoj osnovi, objaviti razloge koje je navelo nadležno tijelo za neusklađivanje s tom smjernicom ili preporukom. Nadležno tijelo mora o toj objavi biti unaprijed obaviješteno.
Ako se to zahtijeva u toj smjernici ili preporuci, sudionici financijskih tržišta moraju jasno i detaljno izvješćivati o tome jesu li usklađeni s tom smjernicom ili preporukom.
Članak 16.a
Mišljenja
Članak 16.b
Pitanja i odgovori
Prije nego što Nadzornom tijelu postave pitanje sudionici financijskog tržišta razmatraju hoće li pitanje najprije uputiti svojem nadležnom tijelu.
Prije objavljivanja odgovora na dopuštena pitanja Nadzorno tijelo može zatražiti dodatno objašnjenje pitanja koja je postavila fizička ili pravna osoba iz ovog stavka.
Članak 17.
Kršenje prava Unije
Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ili na vlastitu inicijativu, među ostalim kada se to temelji na potkrijepljenim informacijama fizičkih ili pravnih osoba, i nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, Nadzorno tijelo opisuje način na koji namjerava postupiti u tom predmetu i, prema potrebi, istražuje navodno kršenje ili neprimjenu prava Unije.
Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.
Ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 35., Nadzorno tijelo može, nakon što je obavijestilo dotično nadležno tijelo, drugim nadležnim tijelima izravno uputiti valjano opravdan i obrazložen zahtjev za informacije kad god se pokaže ili se smatra da je zahtjev za informacije upućen dotičnom nadležnom tijelu nedovoljan da bi se dobile informacije koje se smatraju potrebnima u svrhu provedbe istrage navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.
Adresat takvog zahtjeva bez nepotrebne odgode dostavlja Nadzornom tijelu jasne, točne i potpune informacije.
Najkasnije 2 mjeseca od početka istrage, Nadzorno tijelo može uputiti preporuku dotičnom nadležnom tijelu te navesti mjeru koja je potrebna za usklađivanje s pravom Unije.
Nadležno tijelo izvješćuje u roku deset dana od primitka preporuke Nadzorno tijelo o mjerama koje je poduzelo ili koje namjerava poduzeti kako bi osiguralo usklađenost s pravom Unije.
Ako se nadležno tijelo nije uskladilo s pravom Unije u roku mjesec dana od primitka preporuke Nadzornog tijela, Komisija može, nakon što ju je Nadzorno tijelo o tome obavijestilo ili na vlastitu inicijativu, izdati formalno mišljenje u kojemu od nadležnog tijela zahtijeva da poduzme mjere potrebne za usklađivanje s pravom Unije. Formalno mišljenje Komisije uzima u obzir preporuku Nadzornog tijela.
Komisija mora izdati takvo formalno mišljenje najkasnije 3 mjeseca od donošenja preporuke. Komisija može produljiti to razdoblje za 1 mjesec.
Nadzorno tijelo i nadležna tijela moraju osigurati Komisiji sve potrebne informacije.
Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.
Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja na temelju stavka 4. ili odluke na temelju stavka 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.
Članak 17.a
Zaštita osoba koje podnose prijave
Članak 18.
Mjere u izvanrednim situacijama
U slučaju nepovoljnih kretanja koja mogu ozbiljno ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog ili dijela financijskog sustava Unije, Nadzorno tijelo aktivno potiče i, ako to smatra potrebnim, koordinira sve akcije koje su poduzele relevantna nacionalna nadležna nadzorna tijela.
Kako bi moglo obavljati tu ulogu poticanja i koordiniranja, Nadzorno tijelo mora biti u potpunosti obaviješteno o svim relevantnim kretanjima, te ga relevantna nacionalna nadležna nadzorna tijela moraju pozivati da kao promatrač sudjeluje u svim relevantnim okupljanjima.
Vijeće, uz savjetovanje s Komisijom i ESRB-om te, prema potrebi, ESAMA, može donijeti odluku upućenu Nadzornom tijelu kojom se utvrđuje postojanje izvanredne situacije u smislu ove Uredbe, nakon zahtjeva Nadzornog tijela, Komisije ili ESRB-a. Vijeće mora preispitivati tu odluku u odgovarajućim razmacima, a najmanje jednom mjesečno. Ako odluka ne bude obnovljena na kraju jednomjesečnog razdoblja ona automatski prestaje važiti. Vijeće može u bilo kojem trenutku objaviti prestanak izvanredne situacije.
Ako ESRB ili Nadzorno tijelo smatraju da može nastati izvanredna situacija, oni izdaju povjerljivu preporuku upućenu Vijeću i dostavljaju mu procjenu situacije. Vijeće zatim procjenjuje postoji li potreba za sastankom. U tom je postupku zajamčena povjerljivost.
Ako Vijeće utvrdi postojanje izvanredne situacije, ono o tome bez odlaganja izvješćuje Europski parlament i Komisiju.
Odluke koje su donesene u skladu sa stavkom 4. prevladavaju nad svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.
Sve mjere nadležnih tijela u vezi s pitanjima koja su predmet odluka na temelju stavka 3. ili 4. moraju biti usklađene s tim odlukama.
Članak 19.
Rješavanje sporova među nadležnim tijelima u prekograničnim pitanjima
U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
na zahtjev jednog ili više dotičnih nadležnih tijela, kada se nadležno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem mjere, predložene mjere ili s nedjelovanjem drugog nadležnog tijela;
u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. propisuje da Nadzorno tijelo može pomoći na vlastitu inicijativu kada je postojanje neslaganja među nadležnim tijelima moguće utvrditi na temelju objektivnih razloga.
U slučajevima u kojima se aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.
Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:
kada je rok za postizanje dogovora među nadležnim tijelima utvrđen u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., a nastupi bilo koji od sljedećih događaja:
rok je istekao; ili
najmanje dva dotična nadležna tijela donijela su na temelju objektivnih razloga zaključak o postojanju neslaganja;
kada rok za postizanje dogovora među nadležnim tijelima nije utvrđen u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., a nastupi bilo koji od sljedećih događaja:
najmanje dva dotična nadležna tijela donijela su na temelju objektivnih razloga zaključak o postojanju neslaganja; ili
protekla su dva mjeseca od datuma na koji je nadležno tijelo primilo zahtjev drugog nadležnog tijela za poduzimanje određenih mjera radi usklađivanja s tim aktima, a tijelo koje je primilo zahtjev još nije donijelo odluku kojom se udovoljava tom zahtjevu.
Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 4., u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.
Članak 20.
Rješavanje sporova među nadležnim tijelima na međusektorskoj razini
Zajednički odbor dužan je u skladu s postupkom propisanim u članku 19. i članku 56. rješavati međusektorske sporove koji mogu nastati među nadležnim tijelima kako je definirano člankom 4. stavkom 2. ove Uredbe, Uredbom (EU) 1093/2010, odnosno Uredbom (EU) 1094/2010.
Članak 21.
Kolegiji supervizora
Nadzorno tijelo ima vodeću ulogu u osiguravanju dosljednog i usklađenog funkcioniranja kolegijâ supervizora za institucije koje se bave prekograničnim poslovanjem diljem Unije, uzimajući u obzir sistemski rizik koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta iz članka 23. i, prema potrebi, saziva sastanak kolegija supervizora.
Za potrebe ovog stavka i stavka 1. ovog članka, Nadzorno tijelo se smatra „nadležnim tijelom” u smislu relevantnog zakonodavstva.
Nadzorno tijelo može:
prikupljati i razmjenjivati sve relevantne informacije u suradnji s nadležnim tijelima radi olakšavanja rada kolegija i uspostavljanja središnjeg sustava i upravljanja središnjim sustavom koji omogućuje nadležnim tijelima u kolegiju pristup tim informacijama;
pokrenuti i koordinirati testiranja otpornosti na stres na razini Unije u skladu s člankom 32. radi procjene otpornosti sudionika financijskih tržišta, a posebno sistemskog rizika koji predstavljaju sudionici financijskih tržišta kako je navedeno u članku 23., na nepovoljna tržišna kretanja i radi evaluacije mogućnosti povećanja sistemskog rizika u stresnim okolnostima koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta, osiguravajući da se na takva testiranja primjenjuje dosljedna metodologija na nacionalnoj razini te, prema potrebi, uputiti preporuka nadležnom tijelu da ispravi nedostatke utvrđene prilikom testiranja otpornosti na stres, uključujući preporuku za provedbu posebnih procjena; ono može nadležnim tijelima preporučiti da provedu izravne nadzore te može sudjelovati u tim izravnim nadzorima kako bi se osigurale usporedivost i pouzdanost metoda, praksi i rezultata procjena na razini Unije;
promicati efektivne i učinkovite nadzorne aktivnosti, uključujući procjenu rizika kojima su izloženi ili kojima bi mogli biti izloženi sudionici financijskih tržišta u stresnim okolnostima;
nadzirati, u skladu sa zadaćama i ovlastima navedenima u ovoj Uredbi, zadaće koje provode nadležna tijela; te
tražiti daljnje rasprave kolegija u svim slučajevima u kojima smatra da bi odluka dovela do nepravilne primjene prava Unije ili da ne bi doprinijela cilju konvergencije nadzornih praksi. Ono također može zahtijevati sazivanje sastanka kolegija ili dodati točku na dnevnom redu sastanka.
Članak 22.
Opće odredbe o sistemskom riziku
Nadzorno tijelo na odgovarajući način razmatra sistemski rizik kako je definiran Uredbom (EU) br. 1092/2010. Uzima u obzir sve rizike od poremećaja financijskih usluga koji:
su uzrokovani narušavanjem cijelog financijskog sustava ili njegovog dijela; i
mogu imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.
Nadzorno tijelo, prema potrebi, razmatra praćenje i procjenu sistemskog rizika koje su oblikovali ESRB i Nadzorno tijelo te odgovara na upozorenja i preporuke ESRB-a u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1092/2010.
U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.
Ti su pokazatelji ključan element za određivanje primjerenih nadzornih mjera. Nadzorno tijelo prati stupanj konvergencije donesenih odluka s ciljem promicanja zajedničkog pristupa.
Ne dovodeći u pitanje akte iz članka 1. stavka 2., Nadzorno tijelo, prema potrebi, sastavlja dodatne smjernice i preporuke za ključne sudionike financijskih tržišta kako bi se uzeo u obzir sistemski rizik koji oni predstavljaju.
Nadzorno tijelo mora osigurati da se sistemski rizik koji predstavljaju ključni sudionici financijskih tržišta uzme u obzir prilikom izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u područjima koja su propisana zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.
Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor supervizora može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.
Za te potrebe Nadzorno tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.
Članak 23.
Utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika
Članak 24.
Stalna sposobnost odgovora na sistemske rizike
Članak 25.
Postupci za oporavak i sanaciju
Članak 26.
Europski sustav nacionalnih sustava za zaštitu ulagatelja
Članak 27.
Europski sustav za aranžmane sanacije i financiranja
Nadzorno tijelo doprinosi radu u području jednakih pravila igre za sve i kumulativnih učinaka svih sustava davanja i doprinosa financijskih institucija koji mogu biti uvedeni kako bi se osigurala pravedna raspodjela opterećenja i poticaja za obuzdavanje sistemskog rizika kao dijela usklađenog i vjerodostojnog okvira za sanaciju.
▼M3 —————
Članak 28.
Delegiranje zadaća i odgovornosti
Nadležna tijela moraju obavijestiti Nadzorno tijelo o sporazumima o delegiranju koje namjeravaju sklopiti. Sporazumi mogu stupiti na snagu najranije mjesec dana nakon obavješćivanja Nadzornog tijela.
Nadzorno tijelo može dati mišljenje o namjeravanom sporazumu u roku mjesec dana nakon što je o njemu obaviješteno.
Nadzorno tijelo odgovarajućim sredstvima objavljuje sve sporazume o delegiranju koje su sklopila nadležna tijela kako bi se osiguralo da su sve relevantne strane obaviještene na odgovarajući način.
Članak 29.
Zajednička kultura u području nadzora
Nadzorno tijelo ima aktivnu ulogu u izgradnji zajedničke kulture u području nadzora i dosljednih nadzornih praksi u Uniji, kao i u osiguravanju ujednačenih postupaka i dosljednih pristupa u cijeloj Uniji. Nadzorno tijelo provodi najmanje sljedeće aktivnosti:
daje mišljenja nadležnim tijelima;
utvrđuje strateške prioritete Unije u području nadzora u skladu s člankom 29.a;
osniva koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b s ciljem promicanja konvergencije nadzora i utvrđivanja najboljih praksi;
promiče djelotvornu bilateralnu i multilateralnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima o svim relevantnim pitanjima, među ostalim o kibersigurnosti i kibernapadima, u potpunosti poštujući primjenjive odredbe o povjerljivosti i zaštiti podataka koje su predviđene u relevantnim zakonodavnim aktima Unije;
doprinosi razvoju visokokvalitetnih i ujednačenih nadzornih standarda, uključujući standarde izvješćivanja, te međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s člankom 1. stavkom 3.;
preispituje primjenu relevantnih regulatornih i provedbenih tehničkih standarda koje je donijela Komisija te smjernica i preporuka koje je izdalo Nadzorno tijelo i, prema potrebi, predlaže izmjene; i
uspostavlja sektorske i međusektorske programe osposobljavanja, među ostalim i o tehnološkim inovacijama, olakšava razmjenu osoblja i potiče nadležna tijela na češću upotrebu sustava upućivanja zaposlenika i ostalih alata; i
uvodi sustave praćenja za procjenu značajnih okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika, pri čemu se uzima u obzir Pariški sporazum iz Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Nadzorno tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad sudionicima financijskih tržišta u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i tržištâ, među ostalim promjene uzrokovane tehnološkim inovacijama, sudionikâ financijskih tržišta i financijskih tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje prakse te se opisuju visokokvalitetne metodologije i procesi.
Nadzorno tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) i alatima i instrumentima iz ovog stavka. Također, prema potrebi, analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala.
Članak 29.a
Strateški prioriteti Unije u području nadzora
Nakon rasprave u Odboru supervizora i uzimajući u obzir prijedloge nadležnih tijela, postojeće aktivnosti institucija Unije i analize, upozorenja i preporuke koje je objavio ESRB, Nadzorno tijelo najmanje svake tri godine do 31. ožujka određuje najviše dva prioriteta koja su relevantna na razini Unije i kojima se u obzir uzimaju buduća kretanja i trendovi. Nadležna tijela pri sastavljanju svojih programa rada uzimaju u obzir te prioritete i o tome obavješćuju Nadzorno tijelo. Nadzorno tijelo raspravlja o relevantnim aktivnostima nadležnih tijela u sljedećoj godini i donosi zaključke. Nadzorno tijelo raspravlja o mogućim daljnjim aktivnostima koje mogu uključivati smjernice i preporuke nadzornim tijelima te stručne preglede u određenom području.
Prioriteti koji su relevantni na razini Unije koje je utvrdilo Nadzorno tijelo ne sprečavaju nadležna tijela da primijene svoje najbolje prakse niti da djeluju na temelju svojih dodatnih prioriteta i kretanja te se njima u obzir uzimaju nacionalne posebnosti.
Članak 30.
Stručni pregledi nadležnih tijela
Stručni pregled uključuje, ali se ne ograničava na procjenu sljedećeg:
adekvatnosti resursa, stupnja neovisnosti i sustava upravljanja nadležnog tijela, s posebnim naglaskom na djelotvornoj primjeni zakonodavnih akata članka 1. stavka 2. i kapacitetima za odgovor na tržišna kretanja;
djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u primjeni prava Unije i u nadzornim praksama, uključujući regulatorne tehničke standarde i provedbene tehničke standarde, smjernice i preporuke donesene na temelju članaka od 10. do 16., te mjere u kojoj se nadzornim praksama ostvaruju ciljevi određeni u pravu Unije;
primjene najboljih praksi koje su razvila pojedina nadležna tijela čije bi preuzimanje moglo biti korisno za druga nadležna tijela;
djelotvornosti i stupnja postignute konvergencije u pogledu provedbe odredbi donesenih u okviru provedbe prava Unije, uključujući administrativne sankcije i druge administrativne mjere izrečene protiv osoba koje su odgovorne za nepoštovanje tih odredbi.
U skladu s člankom 16. stavkom 3. nadležna tijela poduzimaju sve napore kako bi uskladila svoje postupanje s donesenim smjernicama i preporukama.
Pri izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili nacrta provedbenih tehničkih standarda u skladu s člancima od 10. do 15. ili smjernica ili preporuka u skladu s člankom 16. Nadzorno tijelo uzima u obzir rezultate stručnog pregleda, kao i sve ostale informacije koje je prikupilo pri obavljanju svojih zadaća, kako bi osiguralo konvergenciju prema najkvalitetnijim nadzornim praksama.
Članak 31.
Koordinacijska funkcija
Nadzorno tijelo promiče koordinirani odgovor Unije, među ostalim:
olakšavanjem razmjene informacija među nadležnim tijelima;
određivanjem opsega i, ako je to moguće i prikladno, provjerom pouzdanosti informacija koje bi trebale biti dostupne svim dotičnim nadležnim tijelima;
provođenjem neobvezujućeg posredovanja na zahtjev nadležnih tijela ili na vlastitu inicijativu, ne dovodeći u pitanje članak 19.;
obavješćivanjem ESRB-a o svim potencijalnim izvanrednim situacijama bez odlaganja;
poduzimanjem odgovarajućih mjera u slučaju kretanja koja mogu ugroziti funkcioniranje financijskih tržišta s ciljem koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela;
poduzimanjem odgovarajućih mjera radi koordinacije mjera koje poduzimaju relevantna nadležna tijela kako bi se akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšao ulazak na tržište;
centraliziranjem informacija primljenih od nadležnih tijela u skladu s člancima 21. i 35. kao rezultat obveza u pogledu regulatornog izvješćivanja koje se odnose na sudionike financijskih tržišta koji su aktivni u više država članica. Nadzorno tijelo te informacije dijeli s ostalim dotičnim nadležnim tijelima.
Članak 31.a
Razmjena informacija o prikladnosti i primjerenosti
Nadzorno tijelo zajedno s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) uspostavlja sustav za razmjenu informacija relevantnih za ocjenu prikladnosti i primjerenosti imatelja kvalificiranih udjela, direktora i osoba koje u sudionicima financijskih tržišta obavljaju ključne funkcije, a koju provode nadležna tijela u skladu sa zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.
Članak 31.b
Koordinacijska funkcija u vezi s nalozima, transakcijama i aktivnostima sa značajnim prekograničnim učincima
Ako na temelju dokaza kojima raspolaže ili na temelju jasnih naznaka iz nekoliko različitih izvora sumnja da su nalozi, transakcije ili bilo koja druga aktivnost sa značajnim prekograničnim učincima prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskih tržišta ili financijskoj stabilnosti u Uniji, nadležno tijelo odmah o tome obavješćuje Nadzorno tijelo i dostavlja mu relevantne informacije. Nadzorno tijelo može izdati mišljenje o poduzimanju odgovarajućih daljnjih mjera koje upućuje nadležnim tijelima država članica u kojima je sumnjiva aktivnost provedena.
Članak 32.
Procjena tržišnih kretanja, uključujući testiranja otpornosti na stres
Nadzorno tijelo pokreće i koordinira procjene otpornosti, na razini Unije, sudionika financijskih tržišta na nepovoljna tržišna kretanja. Ono u tu svrhu izrađuje:
zajedničke metodologije za procjenu učinka ekonomskih scenarija na financijski položaj sudionika financijskih tržišta, uzimajući u obzir među ostalim i rizike koji proizlaze iz nepovoljnih kretanja povezanih s okolišem;
zajedničke metodologije za identifikaciju sudionika financijskih tržišta koje se mora uključiti u procjene na razini Unije;
zajedničke pristupe obavješćivanja o rezultatima tih procjena otpornosti sudionika financijskih tržišta;
zajedničke metodologije za procjenu učinka pojedinih proizvoda ili distribucijskih procesa na financijski položaj sudionika financijskih tržišta, na ulagatelje te na obavješćivanje klijenata;
zajedničke metodologije za procjenu učinka okolišnih rizika na financijsku stabilnost sudionika financijskih tržišta.
Za potrebe ovog stavka Nadzorno tijelo surađuje s ESRB-om.
Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.
Nadzorno tijelo u te procjene uključuje klasifikaciju glavnih rizika i osjetljivosti te, prema potrebi, preporučuje preventivne ili popravne mjere.
Članak 33.
Međunarodni odnosi uključujući istovjetnost
Ako se treća zemlja, u skladu s delegiranim aktom koji je na snazi, a koji je Komisija donijela na temelju članka 9. Direktive (EU) 2015/849, nalazi na popisu jurisdikcija koje imaju strateške nedostatke u svojim nacionalnim režimima suzbijanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koji predstavljaju značajne prijetnje financijskom sustavu Unije, Nadzorno tijelo ne sklapa administrativne sporazume s regulatornim i nadzornim tijelima te treće zemlje. Time se ne isključuju drugi oblici suradnje Nadzornog tijela s odgovarajućim tijelima treće zemlje s ciljem smanjenja prijetnji financijskom sustavu Unije.
Nadalje, ono provjerava jesu li i dalje ispunjeni kriteriji na temelju kojih su donesene te odluke o istovjetnosti i svi u njima utvrđeni uvjeti.
Nadzorno tijelo može stupiti u kontakt relevantnim tijelima u trećim zemljama. Nadzorno tijelo podnosi povjerljivo izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) u kojem sažeto navodi rezultate svojeg praćenja svih trećih zemalja čiji su sustavi istovjetni. U izvješću se poseban naglasak stavlja na posljedice za financijsku stabilnost, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta.
Ako utvrdi da u trećim zemljama iz ovog stavka postoje relevantna kretanja u vezi s regulativom, nadzorom ili provedbenim praksama koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta, zaštitu ulagatelja ili funkcioniranje unutarnjeg tržišta, Nadzorno tijelo na povjerljivoj osnovi i bez nepotrebne odgode o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju.
Ne dovodeći u pitanje posebne zahtjeve utvrđene u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. druge rečenice ovog članka, Nadzorno tijelo surađuje, ako je to moguće, s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su regulatorni i nadzorni sustavi priznati kao istovjetni. U načelu, ta se suradnja odvija na temelju administrativnih sporazuma sklopljenih s relevantnim tijelima tih trećih zemalja. Nadzorno tijelo tijekom pregovora o tim administrativnim sporazumima u njih uključuje odredbe o sljedećem:
mehanizmima na temelju kojih Nadzorno tijelo može ishoditi relevantne informacije, uključujući informacije o regulatornom sustavu, pristupu nadzoru, relevantnim tržišnim kretanjima te o svim promjenama koje bi mogle utjecati na odluku o istovjetnosti;
u mjeri u kojoj je to potrebno za praćenje takvih odluka o istovjetnosti, o postupcima koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti, uključujući prema potrebi izravne nadzore.
Nadzorno tijelo obavješćuje Komisiju ako nadležno tijelo treće zemlje odbije sklopiti takve administrativne sporazume ili odbije djelotvornu suradnju.
U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo navodi informacije o administrativnim sporazumima koji su dogovoreni s nadležnim tijelima, međunarodnim organizacijama ili administracijama u trećim zemljama, o pomoći koju je Nadzorno tijelo pružilo Komisiji prilikom pripreme odluka o istovjetnosti i praćenju koje provodi Nadzorno tijelo u skladu sa stavkom 3. ovog članka.
▼M3 —————
Članak 35.
Prikupljanje informacija
Ako informacije nisu dostupne ili ako se pravodobno ne stave na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ili 5. Nadzorno tijelo može uputiti opravdan i obrazložen zahtjev izravno relevantnom sudioniku financijskih tržišta. U obrazloženom zahtjevu potrebno je objasniti zašto je potrebna informacija koja se odnosi na dotične pojedine sudionike financijskih tržišta.
Nadzorno tijelo obavješćuje relevantna nadležna tijela o zahtjevima u skladu s ovim stavkom i stavkom 5.
Na zahtjev Nadzornog tijela, nadležna tijela pomažu mu u prikupljanju informacija.
Članak 36.
Odnos s ESRB-om
▼M3 —————
U okviru relevantnog postupka odlučivanja Nadzorno tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.
Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Nadzorno tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.
Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor supervizora o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom supervizora.
Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora supervizora.
▼M3 —————
Članak 37.
Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala
Radi lakšeg savjetovanja sa zainteresiranim stranama u područjima relevantnima za zadaće Nadzornog tijela osniva se Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala daje mišljenje o mjerama poduzetima u skladu s člancima od 10. do 15. u vezi s regulatornim tehničkim standardima i provedbenim tehničkim standardima, te u mjeri u kojoj se one ne odnose na pojedine sudionike financijskih tržišta, u skladu s člankom 16. u vezi sa smjernicama i preporukama. Ako je žurno potrebno provesti mjere, a savjetovanje postane nemoguće, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala se obavješćuje što je prije moguće.
Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastaje se najmanje četiri puta godišnje.
Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:
13 članova koji u uravnoteženom omjeru zastupaju sudionike financijskih tržišta koji posluju u Uniji;
13 članova koji zastupaju predstavnike zaposlenika sudionika financijskih tržišta koji posluju u Uniji, potrošače, korisnike financijskih usluga i predstavnike malih i srednjih poduzeća; te
četiri člana koji dolaze iz redova neovisnih uglednih akademika.
Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.
Nadzorno tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za Interesnu skupinu za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovima Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike sektora, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 12 ) (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala može osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala traje četiri godine, nakon čega se provodi novi selekcijski postupak.
Članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu biti imenovani na dva uzastopna mandata.
Ako se članovi Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.
Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.
Članak 38.
Zaštitne mjere
Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 19. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Nadzorno tijelo i Komisiju u roku 2 tjedna od dostavljanja odluke Nadzornog tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.
U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.
U slučaju takve obavijesti odluka Nadzornog tijela se suspendira.
U roku od mjesec dana od slanja obavijesti od strane države članice, Nadzorno tijelo obavaješćuje državu članicu zadržava li svoju odluku ili je mijenja ili opoziva. Ako se odluka zadržava ili mijenja, Nadzorno tijelo navodi da ne utječe na fiskalne odgovornosti.
Ako Nadzorno tijelo zadrži svoju odluku, Vijeće donosi odluku većinom danih glasova na jednom od svojih sastanaka najkasnije dva mjeseca nakon što je Nadzorno tijelo obavijestilo državu članicu, kao što je navedeno u četvrtom podstavku, da je odluka Nadzornog tijela zadržana.
Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o zadržavanju odluke Nadzornog tijela u skladu s petim podstavkom, odluka Nadzornog tijela se ukida.
Ako država članica smatra da odluka donesena u skladu s člankom 18. stavkom 3. utječe na njezine fiskalne odgovornosti ona može obavijestiti Nadzorno tijelo, Komisiju i Vijeće u roku tri radna dana od dostavljanja odluke Nadzornog tijela nadležnom tijelu da nadležno tijelo neće provesti tu odluku.
U svojoj obavijesti država članica mora jasno i točno objasniti zašto i kako ta odluka utječe na njezine fiskalne odgovornosti.
U slučaju takve obavijesti odluka Nadzornog tijela se suspendira.
U roku deset radnih dana Vijeće saziva sastanak i običnom većinom svojih članova donosi odluku o tome hoće li odluka Nadzornog tijela biti opozvana.
Ako Vijeće, nakon što je razmotrilo to pitanje, ne donese odluku o opozivu odluke Nadzornog tijela u skladu s četvrtim podstavkom, suspendiranje odluke Nadzornog tijela se ukida.
Ako Vijeće donese odluku u skladu sa stavkom 3. da neće opozvati odluku Nadzornog tijela koja se odnosi na članak 18. stavak 3., a dotična država članica još uvijek smatra da odluka Nadzornog tijela utječe na njezine fiskalne odgovornosti, ta država članica može obavijestiti Komisiju i Nadzorno tijelo, te zatražiti od Vijeća da preispita to pitanje. Dotična država članica mora jasno navesti razloge za svoje neslaganje s odlukom Vijeća.
U roku od četiri tjedna od obavijesti iz prvog podstavka, Vijeće potvrđuje svoju izvornu odluku ili donosi novu odluku u skladu sa stavkom 3.
Vijeće može produljiti rok od četiri tjedna za četiri dodatna tjedna ako to zahtijevaju posebne okolnosti slučaja.
Članak 39.
Postupci odlučivanja
POGLAVLJE III.
ORGANIZACIJA
ODJELJAK 1.
Odbor supervizora
Članak 40.
Sastav
Odbor supervizora sastoji se od:
predsjednika;
rukovoditelja nacionalnog javnog tijela koje je nadležno za nadzor sudionika financijskih tržišta u svakoj državi članici, a koji se osobno sastaju najmanje dva puta godišnje;
jednog predstavnika Komisije, koji nema pravo glasa;
jednog predstavnika ESRB-a, koji nema pravo glasa;
po jednog predstavnika svakoga od drugih dvaju europskih nadzornih tijela, koji nemaju pravo glasa.
Za potrebe djelovanja unutar područja primjene Uredbe (EU) 2021/23, člana Odbora supervizora iz stavka 1. točke (b) može u svakoj državi članici, ako je to primjereno, pratiti predstavnik sanacijskog tijela koji nema pravo glasa.
Odbor supervizora može dozvoliti prisutnost promatrača.
Izvršni direktor može sudjelovati u sastancima Odbora supervizora bez prava glasa.
Članak 41.
Interni odbori
Svaki član povjerenstva ima jedan glas.
Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.
Svaki član povjerenstva ima jedan glas.
Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.
Svaki član povjerenstva ima jedan glas.
Odluke povjerenstva donose se ako barem četiri člana glasuju za odluku.
Članak 42.
Neovisnost Odbora supervizora
Članak 43.
Zadaće
▼M3 —————
Prije 30. rujna svake godine, Odbor supervizora donosi program rada Nadzornog tijela za sljedeću godinu na temelju prijedloga upravnog odbora, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.
Odbor supervizora donosi višegodišnji program rada Nadzornog tijela, te ga prosljeđuje na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Višegodišnji program rada donosi se ne dovodeći u pitanje postupak donošenja godišnjeg proračuna, te se objavljuje.
Članak 43.a
Transparentnost odluka koje donosi Odbor supervizora
Ne dovodeći u pitanje članak 70., Nadzorno tijelo u roku od šest tjedana od svakog sastanka Odbora supervizora Europskom parlamentu dostavlja barem sveobuhvatan i sadržajan zapisnik tog sastanka, koji omogućuje potpuno razumijevanje rasprava, uključujući popis odluka s komentarima. Takav zapisnik ne sadržava rasprave u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedinačne sudionike financijskih tržišta, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.
Članak 44.
Donošenje odluka
U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe te odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor supervizora donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. UEU-a i članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama.
Predsjednik ne glasuje o odlukama iz drugog podstavka.
U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor supervizora nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora supervizora donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.
U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa.
Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju u raspravama u okviru Odbora supervizora koje se odnose na pojedinačne sudionike financijskih tržišta, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.
ODJELJAK 2.
Upravni odbor
Članak 45.
Sastav
Osim predsjednika, svaki član upravnog odbora ima zamjenika koji ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti.
Članak 45.a
Odlučivanje
Članak 45.b
Koordinacijske skupine
Članak 46.
Neovisnost upravnog odbora
Članovi upravnog odbora postupaju neovisno i objektivno i isključivo u interesu Unije kao cjeline, te ne traže niti primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.
Države članice, institucije ili tijela Unije i bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na članove upravnog odbora u obavljanju njihovih zadaća.
Članak 47.
Zadaće
ODJELJAK 3.
Predsjednik
Članak 48.
Imenovanje i zadaće
Nadzorno tijelo zastupa predsjednik koji je neovisni stručnjak zaposlen na puno radno vrijeme.
Predsjednik je odgovoran za pripremu rada Odbora supervizora, uključujući utvrđivanje dnevnog reda koji treba usvojiti Odbor supervizora, sazivanje sastanaka i iznošenje točaka o kojima se treba donijeti odluka te predsjeda sastancima Odbora supervizora.
Predsjednik je odgovoran za utvrđivanje dnevnog reda upravnog odbora koji treba usvojiti upravni odbor i predsjeda sastancima upravnog odbora.
Predsjednik može pozvati upravni odbor da razmotri osnivanje koordinacijske skupine u skladu s člankom 45.b.
Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.
Odbor supervizora također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravnog odbora.
Tijekom 9 mjeseci prije kraja petogodišnjeg mandata predsjednika Odbor supervizora ocjenjuje:
rezultate postignute u prvom mandatu i način na koji su ostvareni;
dužnosti i zahtjeve Nadzornog tijela u sljedećim godinama.
Za potrebe procjene iz prvog podstavka zadaće predsjednika obavlja potpredsjednik.
Vijeće na prijedlog Odbora supervizora i uz pomoć Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka može jedanput produljiti mandat predsjednika.
Članak 49.
Neovisnost predsjednika
Ne dovodeći u pitanje ulogu Odbora supervizora u vezi sa zadaćama predsjednika, predsjednik ne traži niti prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.
Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na predsjednika u obavljanju njegovih zadaća.
U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., predsjednika nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.
Članak 49.a
Troškovi
Predsjednik obavješćuje javnost o svim održanim sastancima s vanjskim dionicima u roku od dva tjedna nakon sastanka i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.
▼M3 —————
ODJELJAK 4.
Izvršni direktor
Članak 51.
Imenovanje
Tijekom 9 mjeseci prije kraja petogodišnjeg mandata izvršnog direktora Odbor supervizora ocjenjuje:
rezultate postignute u prvom mandatu i način na koji su ostvareni;
dužnosti i zahtjeve Nadzornog tijela u sljedećim godinama.
Uzimajući u obzir ocjenu iz prvog podstavka, Odbor supervizora može jednom produljiti mandat izvršnog direktora.
Članak 52.
Neovisnost
Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće uloge upravnog odbora i Odbora supervizora s obzirom na zadaće izvršnog direktora, izvršni direktor ne traži i ne prima upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.
Ni države članice, institucije ili tijela Unije niti bilo koja druga javna ili privatna tijela ne smiju utjecati na izvršnog direktora u obavljanju njegovih zadaća.
U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68., izvršnog direktora nakon napuštanja službe još uvijek obvezuje dužnost časnog i diskretnog ponašanja u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.
Članak 53.
Zadaće
POGLAVLJE IV.
ZAJEDNIČKA TIJELA EUROPSKIH NADZORNIH TIJELA
ODJELJAK 1.
Zajednički odbor europskih nadzornih tijela
Članak 54.
Osnivanje
Zajednički odbor djeluje kao forum u okviru kojeg Nadzorno tijelo redovito i blisko surađuje s europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), kako bi osiguralo međusektorsku usklađenost, pri čemu u obzir uzima posebnosti sektora, posebno u pogledu:
Članak 55.
Sastav
Zajednički odbor donosi i objavljuje svoj poslovnik. Poslovnik može odrediti dodatne sudionike na sastancima Zajedničkog odbora.
Zajednički odbor sastaje se najmanje jedanput u tri mjeseca.
Članak 56.
Zajednička stajališta i zajednički akti
U okviru svojih zadaća iz poglavlja II. ove Uredbe, te posebno uzimajući u obzir provedbu Direktive 2002/87/EZ, Nadzorno tijelo, prema potrebi, donosi konsenzusom zajednička stajališta s, ovisno o slučaju, europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo).
Ako je to propisano pravom Unije, mjere u skladu s člancima od 10. do 16. i odluke u skladu s člancima 17., 18. i 19. ove Uredbe u vezi s primjenom Direktive 2002/87/EZ i bilo kojih drugih zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe koje su također u području nadležnosti europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) ili europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), istodobno donose, ovisno o slučaju, Nadzorno tijelo, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje).
Članak 57.
Pododbori
ODJELJAK 2.
Odbor za žalbe
Članak 58.
Sastav i djelovanje
Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika članova koji su ugledne osobe s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u područjima bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući sadašnje osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija ili tijela Unije uključenih u aktivnosti Nadzornog tijela te članove Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala. Članovi i zamjenici članova moraju biti državljani jedne od država članica i odlično poznavati barem dva službena jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti, među ostalim i o proporcionalnosti, izvršavanja ovlasti Nadzornog tijela.
Odbor za žalbe imenuje svojeg predsjednika.
Nakon što zaprimi uži popis kandidata Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu.
Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god se to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu, što isključuje izjave, pitanja ili odgovore koji se odnose na pojedinačne predmete o kojima je Odbor za žalbe donio odluku ili o kojima je donošenje odluke u tijeku.
Članak 59.
Neovisnost i nepristranost
Svaka stranka u žalbenom postupku može iznijeti prigovor u vezi sa sudjelovanjem nekog člana Odbora za žalbe na temelju razloga navedenih u stavcima 1. i 2. ili zbog sumnje da djeluje pristrano.
Prigovor se ne može temeljiti na nacionalnosti članova, a također je neprihvatljiv ako stranka u žalbenom postupku, iako svjesna da postoji razlog za prigovor, ipak poduzima postupovnu mjeru, a ne iznese prigovor na sastav Odbora za žalbe.
Odbor za žalbe odlučuje o mjeri koju je potrebno poduzeti u slučajevima navedenima u stavcima 1. i 2., bez sudjelovanja dotičnog člana.
Radi donošenja takve odluke, dotičnog člana zamjenjuje njegov zamjenik u Odboru za žalbe. Ako je zamjenik u sličnoj situaciji, predsjednik određuje zamjenu među ostalim zamjenicima koji su na raspolaganju.
Članovi Odbora za žalbe obvezuju se djelovati neovisno i u javnom interesu.
S tim ciljem, oni daju izjavu o obvezama i izjavu o interesima u kojima navode ili da ne postoje nikakvi interesi za koje bi se moglo smatrati da dovode u pitanje njihovu neovisnost ili da ne postoji bilo koji izravan ili neizravan interes za koji bi se moglo smatrati da dovodi u pitanje njihovu neovisnost.
Te se izjave objavljuju jednom godišnje u pisanom obliku.
POGLAVLJE V.
PRAVNI LIJEKOVI
Članak 60.
Žalbe
Odbor za žalbe odlučuje o žalbi u roku od tri mjeseca od podnošenja žalbe.
Žalba podnesena u skladu sa stavkom 1. nema suspenzivni učinak.
Međutim, Odbor za žalbe može suspendirati primjenu osporavane odluke ako smatra da to okolnosti zahtijevaju.
Članak 60.a
Prekoračenje ovlasti koje počini Tijelo
Svaka fizička ili pravna osoba može Komisiji poslati obrazloženi savjet ako ta osoba smatra da je Nadzorno tijelo prekoračilo svoje ovlasti, među ostalim i nepoštovanjem načela proporcionalnosti iz članka 1. stavka 5., kada je djelovalo u skladu s člancima 16. i 16.b te ako je to od izravnog i osobnog interesa za tu osobu.
Članak 61.
Postupci pred Sudom Europske unije
POGLAVLJE VI.
FINANCIJSKE ODREDBE
Članak 62.
Proračun Nadzornog tijela
Prihodi Nadzornog Tijela, europskog tijela u skladu s člankom 70. Uredbe (EZ, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 13 ) („Financijska uredba”), sastoje se, posebno, od bilo koje kombinacije sljedećeg:
obveznih doprinosa nacionalnih javnih tijela nadležnih za nadzor sudionika financijskih tržišta koji se uplaćuju u skladu s formulom koja se temelji na ponderiranju glasova kao što je navedeno u članku 3. stavku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama. Za potrebe ovog članka, članak 3. stavak 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama nastavlja se primjenjivati i nakon roka koji je u njemu utvrđen, 31. listopada 2014.;
subvencije Unije iz općeg proračuna Europske unije (odjeljak o Komisiji);
svih naknada koje se plaćaju Nadzornom tijelu u slučajevima navedenima u relevantnim instrumentima prava Unije;
svih dobrovoljnih doprinosa država članica ili promatrača;
dogovorenih naknada za publikacije, osposobljavanja i druge usluge koje je pružilo Nadzorno tijelo ako su ih izričito zatražile jedno nadležno tijelo ili više njih.
Svi dobrovoljni doprinosi država članica ili promatrača iz prvog podstavka točke (d) ne prihvaćaju se ako bi se takvim prihvaćanjem dovela u sumnju neovisnost i nepristranost Nadzornog tijela. Ne smatra se da se neovisnost Nadzornog tijela dovodi u sumnju dobrovoljnim doprinosima kojima se nadoknađuju troškovi obavljanja zadaća koje je nadležno tijelo delegiralo Nadzornom tijelu.
Članak 63.
Donošenje proračuna
Članak 64.
Izvršenje i kontrola proračuna
Računovodstveni službenik Nadzornog tijela dostavlja računovodstvenom službeniku Komisije do 15. lipnja svake godine i paket dokumentacije u standardiziranom formatu koji je odredio računovodstveni službenik Komisije za potrebe konsolidacije.
Članak 65.
Financijska pravila
Financijska pravila koja se primjenjuju na Nadzorno tijelo donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ta pravila ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 ( 14 ) osim ako to zahtijevaju posebne operativne potrebe funkcioniranja Nadzornog tijela, te samo uz prethodnu suglasnost Komisije.
Članak 66.
Mjere za suzbijanje prijevara
POGLAVLJE VII.
OPĆE ODREDBE
Članak 67.
Povlastice i imuniteti
Na Nadzorno tijelo i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u.
Članak 68.
Osoblje
Članak 69.
Odgovornost Nadzornog tijela
Članak 70.
Obveza čuvanja poslovne tajne
Ne dovodeći u pitanje slučajeve obuhvaćene kaznenim pravom, nikakve povjerljive informacije koje su primile osobe iz stavka 1. u obavljanju svojih dužnosti ne smiju biti otkrivene bilo kojoj osobi ili tijelu osim u sažetom ili agregiranom obliku tako da se ne može utvrditi identitet pojedinih sudionika financijskih tržišta.
Obveza iz stavka 1. ovog članka i prvog podstavka ovog stavka ne sprječava Nadzorno tijelo i nadležna tijela da upotrebljavaju informacije radi provedbe zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2., te posebno u pravnim postupcima donošenja odluka.
Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima upravnog odbora i Odbora supervizora i koji sudjeluju u aktivnostima Nadzornog tijela.
Te informacije podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. Nadzorno tijelo u svojem internom poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za provedbu pravila o čuvanju povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.
Članak 71.
Zaštita podataka
Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili obveze Nadzornog tijela koje se odnose na njegovu obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća ( 17 ) pri ispunjavanju njegovih odgovornosti.
Članak 72.
Pristup dokumentima
Članak 73.
Jezično uređenje
Članak 74.
Sporazum o sjedištu
Potrebni aranžmani koji se odnose na smještaj Nadzornog tijela u državi članici u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kao i objekte koje ta država članica stavlja na raspolaganje, te posebna pravila koja se u toj državi članici primjenjuju na osoblje Nadzornog tijela i članove njihovih obitelji utvrđuju se u Sporazumu o sjedištu između Nadzornog tijela i te države članice koji sklopili nakon odobrenja upravnog odbora.
Država članica mora osigurati najbolje moguće uvjete kako bi omogućila pravilno funkcioniranje Nadzornog tijela, uključujući višejezično, europski orijentirano školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.
Članak 75.
Sudjelovanje trećih zemalja
POGLAVLJE VIII.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 76.
Odnos s Odborom europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR)
Nadzorno tijelo smatra se pravnim sljednikom Odbora europskih regulatora za vrijednosne papire (CESR). Na dan osnivanja Nadzornog tijela sva imovina i obveze te svi poslovi CESR-a koji su u tijeku automatski se prenose na Nadzorno tijelo. CESR sastavlja izvješće u kojem iskazuje završno stanje svoje imovine i svojih obveza na dan tog prijenosa. CESR i Komisija provode reviziju tog izvješća i odobravaju ga.
Članak 77.
Prijelazne odredbe koje se odnose na osoblje
Svim članovima osoblja na koje se odnose ugovori iz stavka 1. nudi se mogućnost sklapanja ugovora za privremene službenike u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika na različitim stupnjevima, kao što je navedeno u kadrovskom planu Nadzornog tijela.
Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora provest će unutarnji selekcijski postupak ograničen na osoblje koje ima ugovore s CESR-om ili njegovim Tajništvom kako bi se provjerile sposobnosti, učinkovitost i integritet osoba koje bi se zaposlile. U unutarnjem selekcijskom postupku u potpunosti se uzimaju u obzir vještine i iskustvo koje je pojedinac pokazao u svojem prethodnom radu.
Članak 78.
Nacionalne odredbe
Države članice donose odgovarajuće odredbe kako bi osigurale učinkovitu primjenu ove Uredbe.
Članak 79.
Izmjene
Odluka br. 716/2009/EZ izmjenjuje se tako da se CESR uklanja s popisa korisnika iz odjeljka B Priloga toj Odluci.
Članak 80.
Stavljanje izvan snage
Odluka Komisije 2009/77/EZ o osnivanju CESR-a stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2011.
Članak 81.
Revizija
Komisija do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga objavljuje opće izvješće o stečenom iskustvu koje je rezultat rada Nadzornog tijela i o postupcima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi. U tom se izvješću, među ostalim, evaluira:
djelotvornost i konvergencija koje su ostvarila nadležna tijela u nadzornim praksama:
neovisnost nadležnih tijela i konvergencija standarda koji su istovjetni korporativnom upravljanju;
nepristranost, objektivnost i autonomija Nadzornog tijela;
funkcioniranje kolegija supervizora;
napredak ostvaren u konvergenciji u područjima sprečavanja krize, upravljanja u kriznim situacijama i saniranja krize, uključujući mehanizme financiranja Unije;
uloga Nadzornog tijela u pogledu sistemskog rizika;
primjena zaštitne odredbe utvrđene člankom 38.;
primjena obvezujuće posredničke uloge utvrđene člankom 19.;
funkcioniranje Zajedničkog odbora.
Izvješće iz stavka 1. također mora ispitati:
je li primjereno nastaviti sa zasebnim nadzorom bankovnog tržišta, tržišta osiguranja, strukovnih mirovina, vrijednosnih papira i financijskih tržišta;
je li primjereno provoditi bonitetan nadzor i nadzor poslovanja odvojeno ili od strane istog supervizora;
je li primjereno pojednostavniti i pojačati arhitekturu ESFS-a kako bi se povećala usklađenost između makro i mikro razina te među ESA-ma;
je li razvoj ESFS-a usklađen s globalnim razvojem;
postoji li dovoljno različitosti i izvrsnosti unutar ESFS-a;
jesu li odgovornost i transparentnost primjerene u odnosu na zahtjeve u pogledu objavljivanja;
jesu li resursi Nadzornog tijela primjereni za izvršavanje njegovih odgovornosti;
je li primjereno da sjedište Nadzornog tijela ostane isto ili je primjereno preseliti ESA-e u jedno sjedište kako bi se poboljšala koordinacija između njih.
Članak 82.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2011., uz izuzetak članka 76. i članka 77. stavaka 1. i 2. koji se primjenjuju od dana njezinoga stupanja na snagu.
Nadzorno tijelo se osniva 1. siječnja 2011.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
( 1 ) Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.).
( 2 ) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
( 3 ) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).
( 4 ) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
( 5 ) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
( 6 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.
( 7 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 12.
( 8 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 48.
( 9 ) Uredba (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 i direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (SL L 022, 22.1.2021., str. 1.).
( 10 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
( 11 ) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
( 12 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.
( 13 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
( 14 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 оd 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).
( 15 ) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
( 16 ) Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 оd 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).
( 17 ) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
( 18 ) SL 17, 6.10.1958., str. 385.