02010R1092 — HR — 30.12.2019 — 001.001

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	UREDBA (EU) br. 1092/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike ( L 331 15.12.2010, 1)

Koju je izmijenila:

		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA (EU) 2019/2176 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2019.	L 334	146	27.12.2019

---

▼B

UREDBA (EU) br. 1092/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 24. studenoga 2010.

o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Osnivanje

1.  Osniva se Europski odbor za sistemske rizike (ESRB). Njegovo sjedište je u Frankfurtu na Majni.

2.  ESRB je dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS), čija je svrha osiguranje nadzora nad financijskim sustavom Unije.

3.  ESFS čine:

4.  Na temelju načela lojalne suradnje u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, partneri u ESFS-u surađuju uz povjerenje i puno međusobno poštovanje, posebno kako bi se osigurali odgovarajući i pouzdani tijekovi informacija među njima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

▼M1

▼B

Članak 3.

Misija, ciljevi i zadaće

1.  ESRB je odgovoran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava u Uniji, kako bi pridonio sprječavanju ili smanjivanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji koji proizlaze iz kretanja unutar financijskog sustava, vodeći računa o makroekonomskim kretanjima, a kako bi se izbjegla razdoblja rasprostranjenih financijskih poteškoća. Doprinosi neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i time osigurava održivi doprinos financijskog sektora gospodarskom rastu.

2.  Za potrebe primjene stavka 1. ESRB provodi sljedeće zadaće:

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA

Članak 4.

Struktura

1.  ESRB ima opći odbor, upravljački odbor, tajništvo, savjetodavni znanstveni odbor i savjetodavni tehnički odbor.

2.  Opći odbor donosi odluke potrebne kako bi se osigurala provedba zadaća koje su povjerene ESRB-u, u skladu s člankom 3. stavkom 2.

▼M1

2.a  Ako se s općim odborom provodi savjetovanje o imenovanju voditelja tajništva u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EU) br. 1096/2010 ( 1 ), opći odbor nakon otvorenog i transparentnog postupka procjenjuje imaju li kandidati za mjesto voditelja tajništva koji su izabrani u uži krug kvalitete, nepristranost i iskustvo koji su potrebni za vođenje tajništva. Opći odbor obavješćuje Europski parlament i Vijeće o postupku procjene i savjetovanja na adekvatno detaljan način.

▼B

3.  Upravljački odbor pomaže u postupku odlučivanja ESRB-a, pripremom sastanaka općeg odbora, preispitivanjem dokumenata za raspravu i praćenjem napretka tekućih poslova ESRB-a.

▼M1

3.a  Pri davanju smjernica voditelju tajništva u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 1096/2010 predsjednik i upravljački odbor mogu se baviti sljedećim pitanjima:

▼B

4.  Tajništvo je odgovorno za svakodnevno poslovanje ESRB-a. Pod vodstvom predsjednika i upravljačkog odbora i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1096/2010 ( 2 ), osigurava visokokvalitetnu analitičku, statističku, administrativnu i logističku potporu ESRB-u. Ono se također oslanja na tehničke savjete ESA, nacionalnih središnjih banaka i nacionalnih nadzornika.

5.  Savjetodavni znanstveni odbor i savjetodavni tehnički odbor iz članaka 12. i 13. pružaju savjete i pomoć u vezi s pitanjima bitnima za rad ESRB-a.

Članak 5.

Predsjednik i potpredsjednik ESRB-a

▼M1

1.  ESRB-om predsjeda predsjednik ESB-a.

2.  Prvog potpredsjednika na petogodišnji mandat između sebe biraju nacionalni članovi općeg odbora s pravom glasa, uzimajući u obzir potrebu za uravnoteženom zastupljenošću država članica, između onih koje su države članice sudionice kako su definirane u članku 2. točki 1. Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 ( 3 ) i onih koje to nisu. Prvi potpredsjednik može biti ponovno izabran jednom.

▼B

3.  Drugi potpredsjednik je predsjednik Zajedničkog odbora, imenovan u skladu s člankom 55. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.  Predsjednik i potpredsjednici predstavljaju Europskom parlamentu, tijekom javne rasprave, način na koji namjeravaju ispunjavati svoje dužnosti na temelju ove Uredbe.

5.  Predsjednik predsjeda sastancima općeg odbora i upravljačkog odbora.

6.  Potpredsjednici, prema redu prvenstva, predsjedaju općim odborom i/ili upravljačkim odborom, ako predsjednik nije u mogućnosti sudjelovati na sastanku.

7.  Ako mandat člana Općeg vijeća ESB-a, izabranog za prvog potpredsjednika, prestane prije završetka petogodišnjeg razdoblja ili ako iz bilo kojeg razloga prvi potpredsjednik ne može ispunjavati svoje dužnosti, bira se novi prvi potpredsjednik u skladu sa stavkom 2.

▼M1

8.  Predsjednik zastupa ESRB prema vani. Predsjednik može delegirati zadaće, kao što su zadaće povezane s vanjskim zastupanjem ESRB-a, uključujući predstavljanje programa rada, prvom potpredsjedniku ili, ako prvi potpredsjednik nije dostupan i kada je to primjereno, drugom potpredsjedniku ili voditelju tajništva. Zadaće povezane s odgovornošću i obvezama izvješćivanja ESRB-a utvrđene u članku 19. stavcima 1., 4. i 5. ne smiju se delegirati.

▼B

Članak 6.

Opći odbor

1.  Članovi općeg odbora s pravom glasa su:

▼M1

▼B

2.  Članovi općeg odbora bez prava glasa su:

▼M1

▼B

▼M1

▼M1

3.  Odgovarajući visokopozicionirani predstavnici iz stavka 2. točke (a) rotiraju se ovisno o točki o kojoj se raspravlja, osim ako su se nacionalna tijela pojedine države članice sporazumjela o zajedničkom predstavniku.

▼B

4.  Opći odbor utvrđuje poslovnik ESRB-a.

Članak 7.

Nepristranost

▼M1

1.  Kada sudjeluju u aktivnostima općeg odbora i upravljačkog odbora ili pri obavljanju bilo koje druge aktivnosti koja se odnosi na ESRB, članovi ESRB-a obavljaju svoje dužnosti nepristrano i isključivo u interesu Unije kao cjeline. Ne smiju tražiti niti primati naputke od bilo koje vlade, institucija Unije ni bilo kojih drugih javnih ili privatnih tijela.

▼B

2.  Nijedan član općeg odbora (bez obzira na to imali li pravo glasa ili ne) ne smije obavljati funkciju u financijskom sektoru.

3.  Ni države članice ni institucije Unije kao ni druga javna ili privatna tijela ne smiju nastojati utjecati na članove ESRB-a pri provedbi zadaća određenih u članku 3. stavku 2.

▼M1

4.  Nijedan član općeg odbora (bez obzira na to ima li pravo glasa ili ne) ne smije obavljati dužnost u središnjoj vladi države članice.

▼B

Članak 8.

Poslovna tajna

1.  Članovi općeg odbora i sve ostale osobe koje rade ili su radile za ili u vezi s ESRB-om (uključujući odgovarajuće osoblje središnjih banaka, savjetodavnog znanstvenog odbora, savjetodavnog tehničkog odbora, ESA i nadležnih nacionalnih nadzornih tijela država članica), ne smiju otkriti informacije na koje se primjenjuju odredbe o poslovnoj tajni, čak i nakon što su prestali obavljati svoje dužnosti.

▼M1

Ovim se stavkom ne dovode u pitanje povjerljive usmene rasprave održane u skladu s člankom 19. stavkom 5.

▼B

2.  Informacije koje prime članovi ESRB-a, koriste se samo tijekom obavljanja njihovih dužnosti i provedba zadaća određenih člankom 3. stavkom 2.

▼M1

2.a  Članovi ESRB-a iz nacionalnih središnjih banaka, nacionalnih nadzornih tijela i nacionalnih tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike mogu, u svojstvu članova ESRB-a, nacionalnim tijelima ili tijelima odgovornima za stabilnost financijskog sustava u skladu s pravom Unije ili nacionalnim mehanizmima dostaviti informacije koje se odnose na obavljanje zadaća koje su povjerene ESRB-u, a koje su potrebne za izvršavanje propisanih zadaća tih tijela, pod uvjetom da su uspostavljene dostatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo potpuno poštovanje relevantnog prava Unije i nacionalnih mehanizama.

2.b  Ako informacije potječu od tijela koja nisu ona iz stavka 2.a, te informacije upotrebljavaju članovi ESRB-a iz nacionalnih središnjih banaka, nacionalnih nadzornih tijela i nacionalnih tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike za izvršavanje njihovih propisanih zadaća samo uz izričitu suglasnost tih tijela.

▼B

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 16. i primjenu kaznenog prava, nikakve povjerljive informacije koje prime osobe iz stavka 1. tijekom obavljanja svojih dužnosti, ne smiju se otkriti nijednoj osobi ni bilo kojem tijelu, osim u sažetom ili agregiranom obliku tako da nije moguće prepoznati pojedinu financijsku instituciju.

4.  ESRB zajedno s ESA dogovara i uspostavlja posebne postupke povjerljivosti kako bi zaštitili informacije u vezi s pojedinim financijskim institucijama te informacije na temelju kojih se mogu prepoznati pojedine financijske institucije.

Članak 9.

Sastanci općeg odbora

1.  Redovne plenarne sastanke općeg odbora saziva predsjednik ESRB-a te se oni se održavaju najmanje četiri puta godišnje. Izvanredni sastanci mogu se sazvati na inicijativu predsjednika ESRB-a ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova općeg odbora koji imaju pravo glasa.

2.  Svaki član na sastancima općeg odbora prisustvuje osobno i nije ga moguće zastupati.

3.  Odstupajući od stavka 2., član koji je spriječen prisustvovati sastancima tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca, može imenovati zamjenika. Tog člana također može zamijeniti osoba koja je formalno imenovana u skladu s pravilima koja se primjenjuju na dotičnu instituciju radi privremene zamjene predstavnika.

▼M1

4.  Kada je to primjereno, visokopozicionirane predstavnike međunarodnih financijskih organizacija koje provode aktivnosti koje su izravno povezane sa zadaćama ESRB-a određenima u članku 3. stavku 2. ili predsjednika Europskog parlamenta ili predstavnika Europskog parlamenta može se pozvati da prisustvuju sastancima općeg odbora kada je riječ o temama povezanima s pravom Unije u području makrobonitetne politike.

5.  Sudjelovanje u radu ESRB-a može biti otvoreno visokopozicioniranim predstavnicima odgovarajućih tijela iz trećih zemalja ako je to relevantno za Uniju. ESRB može uspostaviti mehanizme kojima se posebno određuju priroda, opseg i postupovni aspekti sudjelovanja tih trećih zemalja u radu ESRB-a. Takvim mehanizmima može se predvidjeti ad hoc zastupanje u ulozi promatrača u općem odboru te bi se oni trebali odnositi samo na pitanja koja su relevantna za Uniju, isključujući sve slučajeve u kojima bi se moglo raspravljati o situaciji u pojedinačnim financijskim institucijama ili pojedinačnim državama članicama.

6.  Rasprave u okviru sastanaka povjerljive su naravi. Opći odbor može odlučiti objaviti izvješće o svojim raspravama, podložno primjenjivim zahtjevima u pogledu povjerljivosti, i to na način da se ne omogućuje identifikacija pojedinačnih članova općeg odbora ili pojedinačnih institucija. Opći odbor također može odlučiti održavati konferencije za medije nakon svojih sastanaka.

▼B

Članak 10.

Način glasovanja u općem odboru

1.  Svaki član općeg odbora s pravom glasa ima jedan glas.

2.  Ne dovodeći u pitanje postupke glasovanja iz članka 18. stavka 1. opći odbor odlučuje običnom većinom prisutnih članova s pravom glasa. Ako su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika ESRB-a.

3.  Odstupajući od stavka 2., za donošenje preporuka ili objavu upozorenja ili preporuka zahtijeva se dvotrećinska većina danih glasova.

4.  Za sva glasovanja općeg odbora zahtijeva se prisutnost dvije trećine članova s pravom glasa. Ako nije postignut kvorum, predsjednik ESRB-a može sazvati izvanredan sastanak na kojem se odluke mogu donijeti ako je prisutna jedna trećina članova s pravom glasa. Poslovnik iz članka 6. stavka 4. predviđa odgovarajući rok za sazivanje izvanrednog sastanka.

Članak 11.

Upravljački odbor

1.  Upravljački odbor čine:

▼M1

▼B

Svako slobodno mjesto izabranog člana upravljačkog odbora popunjava opći odbor izborom novog člana.

▼M1

2.  Predsjednik i prvi potpredsjednik ESRB-a zajedno organiziraju sastanke upravljačkog odbora najmanje na tromjesečnoj razini prije svakog sastanka općeg odbora. Predsjednik i prvi potpredsjednik mogu zajedno organizirati i ad hoc sastanke.

▼B

Članak 12.

Savjetodavni znanstveni odbor

▼M1

1.  Savjetodavni znanstveni odbor čine predsjednik savjetodavnog tehničkog odbora i 15 stručnjaka koji predstavljaju široki spektar vještina, iskustava i znanja iz svih relevantnih sektora financijskih tržišta koje predlaže upravljački odbor, a odobrava opći odbor za četverogodišnji obnovljivi mandat. Kandidati ne smiju biti članovi ESA-a i biraju se na temelju njihove opće sposobnosti i različitog iskustva u akademskim područjima ili u drugim sektorima, posebno u malim i srednjim poduzećima ili sindikatima ili kao pružatelji ili korisnici financijskih usluga.

2.  Predsjednika i dva potpredsjednika savjetodavnog znanstvenog odbora imenuje opći odbor na prijedlog predsjednika ESRB-a, a svi imaju visoku razinu odgovarajućeg iskustva i znanja, na primjer na temelju relevantnog akademskog obrazovanja i radnog iskustva u sektorima bankarstva, tržišta vrijednosnih papira ili osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja. Uloga predsjednika u savjetodavnom znanstvenom odboru rotira se između te tri osobe.

3.  Savjetodavni znanstveni odbor pruža savjete i pomoć ESRB-u u skladu s člankom 4. stavkom 5. na zahtjev predsjednika ESRB-a ili općeg odbora.

▼B

4.  Tajništvo ESRB-a podupire rad savjetodavnog znanstvenog odbora, a voditelj tajništva sudjeluje na njegovim sastancima.

▼M1

5.  Kada je to primjereno, savjetodavni znanstveni odbor organizira savjetovanja s dionicima, kao što su sudionici na tržištu, udruge potrošača i akademski stručnjaci, u ranoj fazi te na otvoren i transparentan način, vodeći računa o zahtjevu povjerljivosti. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.

▼B

6.  Savjetodavnom znanstvenom odboru osiguravaju se sva potrebna sredstva kako bi uspješno izvršio svoje zadaće.

Članak 13.

Savjetodavni tehnički odbor

1.  Savjetodavni tehnički odbor čine:

▼M1

▼M1

▼B

Nadzorna tijela svake države članice biraju jednog predstavnika u savjetodavni tehnički odbor. U pogledu zastupanja nacionalnih nadzornih tijela u skladu s točkom (b) prvog podstavka, odgovarajući predstavnici rotiraju se ovisno o točki o kojoj se raspravlja, osim ako su se nacionalna nadzorna tijela pojedine države članice dogovorila o zajedničkom predstavniku.

2.  Predsjednika savjetodavnog tehničkog odbora imenuje opći odbor na zahtjev predsjednika ESRB-a.

▼M1

3.  Savjetodavni tehnički odbor pruža savjete i pomoć ESRB-u u skladu s člankom 4. stavkom 5. na zahtjev predsjednika ESRB-a ili općeg odbora.

▼B

4.  Tajništvo ESRB-a podupire rad savjetodavnog tehničkog odbora, a voditelj tajništva sudjeluje na njegovim sastancima.

▼M1

4.a  Kada je to primjereno, savjetodavni tehnički odbor organizira savjetovanja s dionicima, kao što su sudionici na tržištu, udruge potrošača i akademski stručnjaci, u ranoj fazi te na otvoren i transparentan način, vodeći računa o zahtjevu povjerljivosti. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.

▼B

5.  Savjetodavnom tehničkom odboru osiguravaju se sva potrebna sredstva kako bi uspješno izvršio svoje zadaće.

▼M1

Članak 14.

Drugi izvori savjetovanja

Pri provedbi svojih zadaća određenih u članku 3. stavku 2. ESRB se savjetuje, prema potrebi, s relevantnim dionicima iz privatnog sektora. Takva savjetovanja provode se što sveobuhvatnije kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i relevantnim financijskim sektorima te se dionicima omogućuje razuman rok za odgovor.

▼B

POGLAVLJE III.

ZADAĆE

Članak 15.

Prikupljanje i razmjena informacija

1.  ESRB pruža ESA informacije o rizicima koje su potrebne za provedbu njezinih zadaća.

2.  ESA, Europski sustav središnjih banaka (ESSB), Komisija, nacionalna nadzorna tijela i nacionalna tijela nadležna za statistiku blisko surađuju s ESRB-om i pružaju mu sve informacije koje su potrebne za provedbu njegovih zadaća u skladu sa zakonodavstvom Unije.

3.  U skladu s člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESRB može zahtijevati informacije od ESA, u pravilu u sažetom ili zbirnom obliku, tako da nije moguće prepoznati pojedinu financijsku instituciju.

4.  Prije nego što zatraži informacije u skladu s ovim člankom, ESRB najprije vodi računa o postojećim statističkim podacima koje su izradili, objavili i razvili Europski statistički sustav i ESSB.

5.  Ako tražene informacije nisu stavljene na raspolaganje ili pravodobno dostupne, ESRB može zatražiti te informacije od ESSB-a, nacionalnih nadzornih tijela ili nacionalnih tijela nadležnih za statistiku. Ako informacije i dalje budu nedostupne, ESRB ih može zatražiti od dotične države članice, ne dovodeći u pitanje povlastice dane Vijeću, Komisiji (Eurostatu), ESB-u, Eurosustavu, odnosno ESSB-u u području statistike i prikupljanja podataka.

6.  Ako ESRB zahtijeva informacije koje nisu u sažetom ili zbirnom obliku, u obrazloženom zahtjevu pojašnjava zbog čega se podaci o odgovarajućoj pojedinoj financijskoj instituciji smatraju značajnima za sustav i nužnima s obzirom na situaciju na tržištu.

▼M1

7.  Prije svakog zahtjeva za informacije nadzornog karaktera koje nisu u sažetom ili zbirnom obliku ESRB se na odgovarajući način savjetuje s odgovarajućim europskim nadzornim tijelom kako bi osigurao da je zahtjev opravdan i razmjeran. Ako odgovarajuće europsko nadzorno tijelo smatra da zahtjev nije opravdan i razmjeran, bez odgode ga vraća ESRB-u i traži dodatno obrazloženje. Nakon što je ESRB dostavio odgovarajućem europskom nadzornom tijelu takvo dodatno obrazloženje adresati zahtjeva šalju tražene informacije ESRB-u pod uvjetom da imaju zakonit pristup odgovarajućim informacijama.

▼B

Članak 16.

Upozorenja i preporuke

1.  Kada se utvrde značajni rizici za postizanje cilja iz članka 3. stavka 1., ESRB dostavlja upozorenja i, kada je to potrebno, izdaje preporuke za popravne mjere, uključujući, kada je to potrebno, zakonodavne inicijative.

▼M1

2.  Upozorenja ili preporuke koje izda ESRB u skladu s člankom 3. stavkom 2. točkama (c) i (d) ove Uredbe mogu biti opće ili posebne prirode te se upućuju posebno Uniji, jednoj državi članici ili više njih, jednoj ESA-i ili više ESA-a, jednom nacionalnom nadzornom tijelu ili više njih, jednom nacionalnom tijelu imenovanom za primjenu mjera usmjerenih na suočavanje sa sistemskim ili makrobonitetnim rizikom ili više tih tijela ili ESB-u za zadaće koje su dodijeljene ESB-u u skladu s člankom 4. stavcima 1. i 2. te člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1024/2013, sanacijskim tijelima koja su imenovale države članice u skladu s Direktivom 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ) ili Jedinstvenom sanacijskom odboru. Ako su upozorenje ili preporuka upućeni jednom nacionalnom nadzornom tijelu ili više njih, o tome se također obavješćuje dotičnu državu članicu ili dotične države članice. Preporuke uključuju određen vremenski okvir za odgovor politike. Preporuke se također mogu uputiti Komisiji u vezi s odgovarajućim zakonodavstvom Unije.

3.  Upozorenja ili preporuke koje se šalju adresatima u skladu sa stavkom 2. istodobno se šalju Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESA-ama u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti. Kada se šalju povjerljiva upozorenja ili preporuke ili upozorenja ili preporuke koji nisu namijenjeni javnosti, opći odbor prema potrebi zahtijeva da se sklopi sporazum kako bi se osigurala povjerljivost.

▼B

4.  Kako bi se povećala svijest o rizicima u gospodarstvu Unije i takvi rizici razvrstali po prioritetima, ESRB, u bliskoj suradnji s drugim partnerima u ESFS-u, razrađuje sustav kodova u bojama koje odgovaraju situacijama različitih stupnjeva rizika.

Nakon što su kriteriji za takvo razvrstavanje razrađeni, upozorenja i preporuke ESRB-a naznačuju, na pojedinačnoj osnovi i kada je to potrebno, kojoj kategoriji rizik pripada.

Članak 17.

Nastavno postupanje nakon preporuka ESRB-a

▼M1

1.  Ako je preporuka iz članka 3. stavka 2. točke (d) upućena jednom od adresata navedenih u članku 16. stavku 2., taj adresat obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje su poduzete kao odgovor na preporuku i obrazlaže eventualno nepostupanje. Ako je to potrebno, ESRB u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti bez odgode obavješćuje ESA-e o primljenim odgovorima.

2.  Ako ocijeni da njegova preporuka nije provedena ili da adresati nisu dostavili odgovarajuće obrazloženje za svoje nepostupanje, ESRB o tome, u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti, obavješćuje adresate, Europski parlament, Vijeće i relevantne ESA-e.

▼B

3.  Ako ESRB u skladu sa stavkom 2. donese odluku o preporuci koja je objavljena na temelju postupka iz članka 18. stavka 1., Europski parlament može pozvati predsjednika ESRB-a da predstavi navedenu odluku, a adresati mogu zahtijevati sudjelovanje u razmjeni mišljenja.

Članak 18.

Javna upozorenja i preporuke

1.  Nakon što je dovoljno unaprijed obavijestio Vijeće, kako bi moglo reagirati, opći odbor na pojedinačnoj osnovi donosi odluku o tome je li potrebno upozorenje ili preporuku objaviti. Neovisno o članku 10. stavku 3. za odluke koje donosi opći odbor u skladu s ovim stavkom potrebna je prisutnost dvije trećine članova s pravom glasa.

2.  Ako opći odbor donese odluku o objavljivanju upozorenja ili preporuke, o tome unaprijed obavještava adresate.

3.  Adresati upozorenja i preporuka koje je objavio ESRB, također imaju pravo kao odgovor objaviti svoja stajališta i obrazloženje.

▼M1

4.  Ako opći odbor donese odluku da neće objaviti upozorenje ili preporuku, adresati i, prema potrebi, Europski parlament, Vijeće i ESA-e, poduzimaju sve mjere potrebne za zaštitu povjerljivosti tog upozorenja ili te preporuke.

▼B

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Odgovornost i obveze izvješćivanja

▼M1

1.  Najmanje jednom godišnje, a u slučaju rasprostranjenih financijskih poteškoća i češće, nadležni odbor poziva predsjednika ESRB-a na saslušanje u Europskom parlamentu, povodom objave godišnjeg izvješća ESRB-a Europskom parlamentu i Vijeću. To saslušanje provodi se odvojeno od dijaloga o monetarnoj politici između Europskog parlamenta i predsjednika ESB-a.

2.  Godišnje izvješće iz stavka 1. ovog članka sadržava informacije koje opći odbor odluči objaviti u skladu s člankom 18. ove Uredbe. Godišnje izvješće stavlja se na raspolaganje javnosti te se njemu navodi pregled resursa koji su ESRB-u stavljeni na raspolaganje u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1096/2010.

▼B

3.  ESRB također preispituje posebna pitanja na poziv Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije.

4.  Europski parlament može zatražiti od predsjednika ESRB-a sudjelovanje u raspravi nadležnih odbora Europskog parlamenta.

5.  Predsjednik ESRB-a najmanje dva puta godišnje, a i češće ako se smatra potrebnim, održava povjerljive usmene rasprave s predsjednikom i potpredsjednikom Odbora za gospodarska i monetarna pitanja Europskog parlamenta o tekućim aktivnostima ESRB-a. Kako bi se zajamčila potpuna tajnost u skladu s člankom 8., Europski parlament i ESRB sklapaju sporazum o podrobnom načinu organizacije tih sastanaka. ESRB dostavlja Vijeću presliku toga sporazuma.

▼M1

6.  Na pitanja koja mu postavi Europski parlament ili Vijeće ESRB odgovara usmeno ili u pisanom obliku. Na ta pitanja odgovara bez nepotrebne odgode. Ako se šalju povjerljive informacije, Europski parlament osigurava potpunu povjerljivost tih informacija u skladu s člankom 8. i stavkom 5. ovog članka.

▼M1

Članak 20.

Preispitivanje

Komisija do 31. prosinca 2024., a nakon savjetovanja s članovima ESRB-a, izvješćuje Europski parlament i Vijeće o tome je li potrebno preispitati misiju ili organizaciju ESRB-a, uzimajući u obzir i moguće alternative sadašnjem modelu.

▼B

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

---

( 1 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).

( 2 ) SL L 331 15.12.2010. str. 162.

( 3 ) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

( 4 ) Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).

( 5 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

( 6 ) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

( 7 ) Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).