EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02009R0663-20181224
Regulation (EC) No 663/2009 of the European Parliament and of the Council of 13 July 2009 establishing a programme to aid economic recovery by granting Community financial assistance to projects in the field of energy
Consolidated text: Uredba (EZ) br. 663/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike
Uredba (EZ) br. 663/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike
02009R0663 — HR — 24.12.2018 — 002.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EZ) br. 663/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. srpnja 2009. ( L 200 31.7.2009, 31) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
UREDBA (EU) br. 1233/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. prosinca 2010. |
L 346 |
5 |
30.12.2010 |
|
|
UREDBA (EU) 2018/1999 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. |
L 328 |
1 |
21.12.2018 |
|
UREDBA (EZ) br. 663/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 13. srpnja 2009.
o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike
POGLAVLJE I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja financijski instrument pod nazivom Europski energetski program za oporavak (EEPR) za razvoj projekata u području energetike u Zajednici, koji financijskim poticajima doprinose gospodarskome oporavku, sigurnosti opskrbe energijom i smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Ovom se Uredbom uspostavljaju potprogrami za napredovanje u ostvarivanju tih ciljeva u sljedećim područjima:
(a) infrastrukture za plin i električnu energiju;
(b) energija vjetra na moru; i
(c) hvatanje i skladištenje ugljika.
Ovom se Uredbom određuju projekti koji se trebaju financirati u okviru pojedinog potprograma i utvrđuju kriteriji za određivanje i provedbu mjera za izvođenje tih projekata.
Ovom Uredbom predviđa se stvaranje financijskog instrumenta (dalje u tekstu „instrument”) za potporu inicijativama u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) „hvatanje i skladištenje ugljika” znači hvatanje ugljičnog dioksida (CO2) iz industrijskih postrojenja, njegov prijevoz do mjesta skladištenja i ubrizgavanje u odgovarajuće podzemne geološke formacije za trajno skladištenje;
(b) „prihvatljivi troškovi” imaju isto značenje kao u Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002;
(c) „infrastrukture za plin i električnu energiju” znači:
i. svi visokonaponski vodovi, izuzev onih iz distribucijskih mreža, i podmorske vodove pod uvjetom da se ta infrastruktura koristi za međuregionalni ili međunarodni prijenos ili povezivanje;
ii. visokotlačni plinovodi, izuzev onih iz distribucijskih mreža;
iii. podzemna skladišta povezana s visokotlačnim plinovodima iz podtočke ii.;
iv. objekti za prihvat, skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (UPP); i
v. sva oprema i objekti koji su ključni za pravilno funkcioniranje infrastrukture iz podtočaka i., ii., iii. ili iv. uključujući sustave zaštite, nadzora i kontrole;
(d) „dio projekta” znači svaka aktivnost koja je financijski, tehnički ili vremenski neovisna, a koja doprinosi dovršenju projekta;
(e) „faza ulaganja” znači faza projekta u kojoj se odvija izrada i nastaju kapitalni troškovi;
(f) „energija vjetra na moru” znači električna energija dobivenu iz turbina koje pokreće vjetar, a koje se nalaze na moru, blizu ili daleko od obale;
(g) „faza planiranja” znači faza projekta koja prethodi fazi ulaganja, u kojoj se priprema provedba projekta, a prema potrebi uključuje ocjenjivanje izvedivosti, pripremne i tehničke studije, dobivanje dozvola i odobrenja te kapitalne troškove.
Članak 3.
Proračun
1. Financijska omotnica za provedbu EEPR-a za 2009. i 2010. godinu iznosi 3 980 000 000 EUR, koji su raspoređeni kako slijedi:
(a) projekti infrastrukture za plin i električnu energiju: 2 365 000 000 EUR;
(b) projekti energije vjetra na moru: 565 000 000 EUR;
(c) projekti hvatanja i skladištenja ugljika: 1 050 000 000 EUR.
2. Pojedinačne pravne obveze na temelju poglavlja II. za provedbu proračunskih obveza preuzetih 2009. i 2010. godine preuzimaju se do 31. prosinca 2010. Pojedinačne pravne obveze na temelju poglavlja II.a preuzimaju se do 31. ožujka 2011.
3. Financijski posrednici koji su opisani u Prilogu II. nastoje dodijeliti sva financijska sredstva iz doprinosa Unije, koja su dostupna u okviru instrumenta, investicijskim projektima i tehničkoj podršci za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije do 31. ožujka 2014. Nakon tog datuma više se iz doprinosa Unije ne dodjeljuju financijska sredstva. Sva financijska sredstva iz doprinosa Unije koja financijski posrednici nisu dodijelili do 31. ožujka 2014. vraćaju se u opći proračun Unije. Financijska sredstva iz doprinosa Unije koja su dodijeljena investicijskim projektima ostaju uložena u određenom razdoblju koje traje najdulje do 31. ožujka 2034. Unija ima pravo na povrat od vlastitih ulaganja u instrument za vrijeme trajanja instrumenta, razmjerno svojem doprinosu instrumentu i u skladu sa svojim dioničarskim pravima.
POGLAVLJE II.
POTPROGRAMI
ODJELJAK 1.
Projekti infrastruktura za plin i električnu energiju
Članak 4.
Ciljevi
Zajednica promiče projekte infrastruktura za plin i električnu energiju koji imaju najveću dodanu vrijednost za Zajednicu i koji doprinose ostvarivanju sljedećih ciljeva:
(a) sigurnosti i diversifikaciji izvora energije, ruta i opskrbe;
(b) optimizaciji kapaciteta energetske mreže i integraciji unutarnjeg energetskog tržišta, posebno što se tiče prekograničnih odjeljaka;
(c) razvoju mreže radi jačanja gospodarske i socijalne kohezije smanjivanjem izoliranosti regija u najnepovoljnijem položaju ili otoka u Zajednici;
(d) povezivanju i integriranju obnovljivih izvora energije;
(e) sigurnosti, pouzdanosti i interoperabilnosti međusobno povezanih energetskih mreža uključujući mogućnost korištenja protoka plina u više smjerova prema potrebi.
Članak 5.
Prioriteti
EEPR služi za hitno prilagođavanje i razvoj energetskih mreža od osobite važnosti za Zajednicu, kao potpora djelovanju unutarnjeg energetskog tržišta, i posebno za povećanje kapaciteta za međusobno povezivanje, sigurnosti i diversifikacije opskrbe te za premošćivanje okolišnih, tehničkih i financijskih prepreka. Posebna potpora Zajednice potrebna je za intenzivniji razvoj energetskih mreža i ubrzanje njihove izgradnje, osobito tamo gdje je raznolikost ruta i izvora opskrbe mala.
Članak 6.
Dodjela financijske pomoći Zajednice
1. Financijska pomoć u okviru EEPR-a (pomoć EEPR) za projekte infrastruktura za plin i električnu energiju dodjeljuje se za mjere kojima se provode projekti s popisa u dijelu A Priloga ili dijelovi tih projekata i koje doprinose ostvarivanju ciljeva utvrđenih u članku 4.
2. Komisija poziva na dostavu prijedloga kako bi se utvrdile mjere iz stavka 1. i ocjenjuje usklađenost tih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 7. i kriterijima odabira i dodjele utvrđenima u članku 8.
3. Komisija obavješćuje korisnike bilo koje pomoći EEPR koja se dodjeljuje.
Članak 7.
Prihvatljivost
1. Prijedlozi su prihvatljivi za pomoć EEPR samo ako provode projekte s popisa u dijelu A Priloga, ne premašuju maksimalni iznos pomoći EEPR koji je tamo određen i ispunjavaju kriterije odabira i dodjele u skladu s člankom 8.
2. Prijedloge mogu dostaviti:
(a) jedna ili više država članica koje nastupaju zajednički;
(b) uz suglasnost svih država članica kojih se dotični projekt izravno tiče:
i. jedno ili više javnih ili privatnih poduzeća ili tijela koja nastupaju zajednički;
ii. jedna ili više međunarodnih organizacija koje nastupaju zajednički; ili
iii. zajedničko poduzeće.
3. Prijedlozi koje dostave fizičke osobe nisu prihvatljivi.
Članak 8.
Kriteriji odabira i dodjele
1. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 6. stavka 2. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije odabira:
(a) utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;
(b) čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja mjere.
2. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 6. stavka 2. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije dodjele:
(a) zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, i nastali značajni kapitalni izdaci do kraja 2010. godine;
(b) mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;
(c) mjera u kojoj će pomoć EEPR potaknuti javno i privatno financiranje;
(d) socijalno-gospodarski učinci;
(e) učinci na okoliš;
(f) doprinos kontinuiranosti i interoperabilnosti energetske mreže te optimizaciji njezinih kapaciteta;
(g) doprinos poboljšanju kvalitete, zaštite i sigurnosti usluge;
(h) doprinos stvaranju dobro integriranog energetskog tržišta.
Članak 9.
Uvjeti financiranj
1. Pomoć EEPR doprinosi pokrivanju izdataka u vezi s projektom namijenjenih provedbi projekta, koji nastaju korisnicima ili trećim osobama odgovornima za provedbu projekta.
2. Pomoć EEPR ne premašuje 50 % prihvatljivih troškova.
Članak 10.
Instrumenti
1. Nakon poziva na dostavu prijedloga iz članka 6. stavka 2., djelujući u skladu s postupkom upravljanja iz članka 26. stavka 2., Komisija odabire prijedloge koji će primiti pomoć EEPR i određuje iznos pomoći EEPR koji se dodjeljuje. Komisija navodi uvjete i načine provedbe prijedlogâ.
2. Pomoć EEPR dodjeljuje se na temelju odluka Komisije.
Članak 11.
Financijska odgovornost država članica
1. Države članice izvode tehnički nadzor i financijsku kontrolu projekata u bliskoj suradnji s Komisijom te potvrđuju iznos izdataka nastalih u okviru projekata ili dijelova projekata, kao i njihovu usklađenost s ovom Uredbom. Države članice mogu zatražiti sudjelovanje Komisije u provjerama na terenu.
2. Države članice obavješćuju Komisiju o mjerama poduzetima u skladu sa stavkom 1. te posebno opisuju sustave nadzora, upravljanja i praćenja koji su uspostavljeni kako bi se osiguralo uspješno dovršenje projekata.
ODJELJAK 2.
Projekti energije vjetra na moru
Članak 12.
Dodjela pomoći EEPR
1. Pomoć EEPR za projekte energije vjetra na moru dodjeljuje se nakon poziva na dostavu prijedloga koji su ograničeni na mjere kojima se provode projekti s popisa u dijelu B Priloga.
2. Komisija poziva na dostavu prijedloga kako bi se utvrdile mjere iz stavka 1. i ocjenjuje usklađenost tih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 13. i kriterijima odabira i dodjele utvrđenima u članku 14.
3. Komisija obavješćuje korisnike bilo koje pomoći EEPR koja se dodjeljuje.
Članak 13.
Prihvatljivost
1. Prijedlozi su prihvatljivi za pomoć EEPR samo ako provode projekte s popisa u dijelu B Priloga, ne premašuju maksimalni iznos pomoći EEPR koji je tamo određen i ispunjavaju kriterije odabira i dodjele u skladu s člankom 14. Te projekte vodi trgovačko poduzeće.
2. Prijedloge može dostaviti jedno ili više poduzeća koja nastupaju zajednički.
3. Prijedlozi koje dostave fizičke osobe nisu prihvatljivi.
Članak 14.
Kriteriji odabira i dodjele
1. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 12. stavka 1. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije odabira:
(a) utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;
(b) čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja projekta.
2. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 12. stavka 1. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije dodjele:
(a) zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, i nastali značajni kapitalni izdaci do kraja 2010. godine;
(b) mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;
(c) mjera u kojoj projekt poboljšava ili povećava opseg postrojenja i infrastruktura koje su već u izgradnji ili su u fazi planiranja;
(d) mjera u kojoj projekt uključuje izgradnju postrojenja i infrastruktura u prirodnoj veličini i industrijskog razmjera te mjera u kojoj se bavi osobito sljedećim pitanjima:
i. uravnoteženje varijabilnosti električne energije od energije vjetra kroz integrirane sustave;
ii. postojanje sustava skladištenja na veliko;
iii. upravljanje vjetroelektranama kao virtualnim električnim centralama (više od 1 GW);
iv. postojanje turbina koje su smještene dalje od obale ili na većim dubinama (20 do 50 m) nego što je to sadašnji standard;
v. novi dizajn osnovne konstrukcije; ili
vi. postupci montaže, instaliranja, djelovanja i stavljanja izvan pogona te ispitivanje tih postupaka u projektima u prirodnoj veličini;
(e) inovativne značajke projekta i mjera u kojoj će demonstrirati provedbu takvih značajki;
(f) učinak projekta i njegov doprinos mrežnom sustavu vjetroelektrana na moru Zajednice, uključujući njegovu mogućnost ponavljanja;
(g) demonstrirana obveza korisnika da druge europske operatore upoznaju s rezultatima tehnološkog napretka projekta na način koji je sukladan sa zakonodavstvom Zajednice, a posebno s ciljevima i strukturama utvrđenima u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije.
Članak 15.
Uvjeti financiranja
1. Pomoć EEPR doprinosi pokrivanju izdataka u vezi s projektom namijenjenih provedbi projekta.
2. Pomoć EEPR ne premašuje 50 % prihvatljivih troškova.
Članak 16.
Instrumenti
1. Nakon poziva na dostavu prijedloga iz članka 12. stavka 1., djelujući u skladu s postupkom upravljanja iz članka 26. stavka 2., Komisija odabire prijedloge koji će primiti pomoć EEPR i određuje iznos pomoći EEPR koji se dodjeljuje. Komisija navodi uvjete i načine provedbe prijedlogâ.
2. Pomoć EEPR dodjeljuje se na temelju sporazuma o dodjeli potpore.
ODJELJAK 3.
Projekti hvatanja i skladištenja ugljika
Članak 17.
Dodjela pomoći EEPR
1. Pomoć EEPR za projekte hvatanja i skladištenja ugljika dodjeljuje se za mjere kojima se provode projekti s popisa u dijelu C Priloga.
2. Komisija poziva na dostavu prijedloga kako bi se utvrdile mjere iz stavka 1. ovog članka i ocjenjuje usklađenost tih prijedloga s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u članku 18. i kriterijima odabira i dodjele utvrđenima u članku 19.
3. Ako više prijedloga iz projekata smještenih u istoj državi članici ispunjava kriterije prihvatljivosti utvrđene u članku 18. i kriterije odabira utvrđene u članku 19. stavku 1., Komisija među tim prijedlozima, na temelju kriterija dodjele iz članka 19. stavka 2., za pomoć EEPR odabire najviše jedan prijedlog po državi članici.
4. Komisija obavješćuje korisnike bilo koje pomoći EEPR koja se dodjeljuje.
Članak 18.
Prihvatljivost
1. Prijedlozi su prihvatljivi za pomoć EEPR samo ako provode projekte s popisa u Dijelu C Priloga te ispunjavaju kriterije odabira i dodjele u skladu s člankom 19. kao i sljedeće uvjete:
(a) projekti demonstriraju da su u stanju uhvatiti najmanje 80 % CO2 iz industrijskih postrojenja te prenijeti i sigurno geološki pohraniti taj CO2 pod zemljom;
(b) u postrojenjima za proizvodnju energije hvatanje CO2 demonstrirano je na postrojenju koje proizvodi najmanje 250 MW električne energije ili ima jednakovrijedni učinak;
(c) promotori projekta daju obvezujuću izjavu da će opće znanje stečeno u demonstracijskim postrojenjima biti stavljeno na raspolaganje široj industriji i Komisiji kao doprinos Europskom strateškom planu za energetske tehnologije.
2. Prijedloge dostavlja jedno ili više poduzeća koja nastupaju zajednički.
3. Prijedlozi koje dostave fizičke osobe nisu prihvatljivi.
Članak 19.
Kriteriji odabira i dodjele
1. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 17. stavka 2. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije odabira:
(a) utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;
(b) zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, što uključuje istraživanje i razvoj mogućnosti skladištenja, i nastali značajni izdaci u vezi s ulaganjem do kraja 2010. godine;
(c) čvrstoća financijskog paketa za cijelu fazu ulaganja projekta;
(d) identifikacija svih potrebnih dozvola koje se zahtijevaju za izgradnju i djelovanje projekta na predloženom mjestu ili predloženim mjestima i postojanje strategije za osiguranje tih dozvola.
2. Pri ocjenjivanju prijedloga primljenih u okviru poziva na dostavu prijedloga iz članka 17. stavka 2. Komisija primjenjuje sljedeće kriterije dodjele:
(a) mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;
(b) zatraženo financiranje po toni CO2 koje će se smanjiti u prvih pet godina djelovanja projekta;
(c) složenost projekta i stupanj inovativnosti postrojenja u cjelini uključujući druge prateće istraživačke djelatnosti te demonstrirana obveza korisnika da druge europske operatore upoznaju s rezultatima tehnološkog napretka projekta na način koji je sukladan sa zakonodavstvom Zajednice, a posebno s ciljevima i strukturama utvrđenima u Europskom strateškom planu za energetske tehnologije;
(d) utemeljenost i prikladnost plana upravljanja uključujući, s obzirom na znanstvene, inženjerske i tehničke informacije i podatke koje sadržava, demonstraciju spremnosti predloženog koncepta da projekt započne s djelovanjem do 31. prosinca 2015.
Članak 20.
Uvjeti financiranja
1. Pomoć EEPR doprinosi samo pokrivanju izdataka u vezi s projektom koji su namijenjeni provedbi projekta i koji se odnose na hvatanje, prijevoz i skladištenje ugljika, vodeći računa o mogućim poslovnim pogodnostima.
2. Pomoć EEPR ne premašuje 80 % ukupnih prihvatljivih investicijskih troškova.
Članak 21.
Instrumenti
1. Nakon poziva na dostavu prijedloga iz članka 17. stavka 2., djelujući u skladu s postupkom upravljanja iz članka 26. stavka 2., Komisija odabire prijedloge koji će primiti pomoć EEPR i određuje iznos pomoći EEPR koji se dodjeljuje. Komisija navodi uvjete i načine provedbe prijedlogâ.
2. Pomoć EEPR dodjeljuje se na temelju sporazuma o dodjeli potpore.
POGLAVLJE II.a
FINANCIJSKI INSTRUMENT
Članak 21.a
Financijska sredstva koja se ne mogu izdvojiti na temelju poglavlja II.
1. Financijska sredstva koja u skladu s člankom 3. stavkom 2. ne mogu podlijegati pojedinačnim pravnim obvezama na temelju poglavlja II., u iznosu od 146 344 644,50 EUR, namjenjuju se instrumentu iz članka 1. četvrtog stavka s ciljem razvijanja primjerenih instrumenata financiranja u suradnji s financijskim institucijama, kako bi se značajno potakli projekti energetske učinkovitosti i projekti za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.
2. Instrument se provodi u skladu s Prilogom II. Članak 23. stavak 1. ne primjenjuje se na instrument.
3. Izloženost Unije instrumentu, uključujući naknade za upravljanje i druge prihvatljive troškove, ograničuje se na iznos doprinosa Unije tom instrumentu, koji je naveden u stavku 1., i nema drugih financijskih obveza za opći proračun Unije.
POGLAVLJE III.
ZAJEDNIČKE ODREDBE
▼M1 —————
Članak 23.
Planiranje i načini provedbe
1. Pozive na dostavu prijedloga direktno objavljuje Komisija na temelju raspoloživih proračunskih sredstava iz članka 3. stavka 1. te kriterija prihvatljivosti, odabira i dodjele navedenih u poglavlju II.
2. Pomoć EEPR pokriva samo izdatke u vezi s projektom koji nastaju korisnicima i, u pogledu projekata iz članka 9., također trećim osobama odgovornima za provedbu projekta. Izdaci nastali na temelju poglavlja II. mogu biti prihvatljivi od 13. srpnja 2009.
2.a Financijska pomoć na temelju poglavlja II.a pokriva izdatke povezane s investicijskim projektima i tehničkom podrškom za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije, koji nastaju korisnicima opisanima u Prilogu II. dijelu A točki 3. Ti izdaci mogu biti prihvatljivi od 1. siječnja 2011.
3. PDV nije prihvatljiv trošak, osim u slučaju nepovratnog PDV-a.
4. Projekti i mjere financirani u okviru ove Uredbe izvode se u skladu s pravom Zajednice i uzimaju u obzir sve relevantne politike Zajednice, posebno one koje se odnose na tržišno natjecanje, uključujući pravila koja se primjenjuju na državne potpore, zaštitu okoliša, zdravlje, održivi razvoj i javnu nabavu.
Članak 24.
Opće odgovornosti država članica
U okviru svoje odgovornosti države članice poduzimaju sve napore za provedbu projekata koji primaju pomoć EEPR, posebno kroz učinkovite upravne postupke odobrenja, izdavanja dozvola i certificiranja.
Članak 25.
Zaštita financijskih interesa Europskih zajednica
1. Komisija osigurava da se prilikom provedbe mjera financiranih u okviru ove Uredbe štite financijski interesi Zajednice primjenom preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i svih drugih protuzakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i povratom nepropisno plaćenih sredstava te, ako se utvrde nepravilnosti, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2988/95, Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbom (EZ) br. 1073/1999.
2. Za mjere Zajednice koje se financiraju u okviru ove Uredbe pojam nepravilnosti iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2988/95 znači svako kršenje odredbe prava Zajednice ili svaku povredu ugovorne obveze kao posljedicu djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta, koja ima ili bi mogla imati učinak da zbog neopravdane stavke izdataka dovede u pitanje opći proračun Europske unije ili proračune kojima ona upravlja.
3. Sve provedbene mjere koje proizlaze iz ove Uredbe osobito predviđaju nadzor i financijsku kontrolu koju provodi Komisija ili predstavnici koje ona ovlasti, kao i revizije Europskog revizorskog suda uključujući, prema potrebi, revizije na terenu.
POGLAVLJE IV.
PROVEDBENE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 26.
Odbori
1. Komisiji pomažu sljedeći odbori:
(a) za projekte infrastruktura za plin i električnu energiju, odbor osnovan člankom 15. Uredbe (EZ) br. 680/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža ( 1 );
(b) za projekte vjetroelektrana na moru, odbor osnovan člankom 8. Odluke Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. – 2013.) ( 2 );
(c) za projekte hvatanja i skladištenja ugljika, odbor osnovan člankom 8. Odluke 2006/971/EZ.
2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.
Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se u trajanju od jednog mjeseca.
Članak 27.
Evaluacija
▼M2 —————
1.a Komisija do 30. lipnja 2013. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće na polovini razdoblja o evaluaciji mjera koje su poduzete na temelju poglavlja II.a, s posebnim naglaskom na:
(a) troškovnu učinkovitost, učinak poluge i dodatnost koju je demonstrirao instrument;
(b) dokaze o dobrom financijskom upravljanju;
(c) mjeru u kojoj je instrument ostvario ciljeve određene u ovoj Uredbi;
(d) mjeru u kojoj je potrebna daljnja podrška u okviru instrumenta za projekte povezane s energetskom učinkovitosti i energijom iz obnovljivih izvora.
Prema potrebi, a posebno ako Komisija pozitivno ocjenjuje mjere poduzete na temelju poglavlja II.a, izvješće na polovini razdoblja o evaluaciji popraćeno je zakonodavnim prijedlogom za nastavak instrumenta.
2. Komisija može od države članice korisnice zatražiti da osigura posebnu evaluaciju projekata financiranih u okviru poglavlja II. odjeljka 1. ove Uredbe ili da joj prema potrebi dostavi informacije i pomoć koji su potrebni za evaluaciju tih projekata.
▼M2 —————
Članak 29.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG I.
PRIHVATLJIVI PROJEKTI
A. Projekti infrastrukture za plin i električnu energiju
1. Plinski interkonektori
|
Projekt |
Lokacija financiranih projekata |
Predviđeni doprinos Zajednice (u milijunima EUR) |
|
Južni plinski koridor |
||
|
NABUCCO |
Austrija, Mađarska, Bugarska, Njemačka, Rumunjska |
200 |
|
ITGI – Poseidon |
Italija, Grčka |
100 |
|
Baltička veza |
||
|
Skanled/Baltički plinovod |
Poljska, Danska, Švedska |
150 |
|
Mreža UPP-a |
||
|
Terminal za ukapljeni prirodni plin na poljskoj obali u pristaništu Świnoujście |
Poljska |
80 |
|
Središnja i jugoistočna Europa |
||
|
Veza Slovačka - Mađarska (Vel’ký Krtíš — Vecsés) |
Slovačka, Mađarska |
30 |
|
Sustav plinovoda u Sloveniji od austrijske granice do Ljubljane (izuzev odjeljka Rogatec-Kidričevo) |
Slovenija |
40 |
|
Veza Bugarska – Grčka (Stara Zagora – Dimitrovgrad – Komotini) |
Bugarska, Grčka |
45 |
|
Plinski interkonektor Rumunjska - Mađarska |
Rumunjska, Mađarska |
30 |
|
Povećanje kapaciteta za skladištenje plina u Češkoj |
Češka |
35 |
|
Infrastruktura i oprema za omogućavanje reverzibilnog protoka plina u slučaju kratkoročnog poremećaja u opskrbi |
Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka |
80 |
|
Veza Slovačka – Poljska |
Slovačka, Poljska |
20 |
|
Veza Mađarska – Hrvatska |
Mađarska |
20 |
|
Veza Bugarska – Rumunjska |
Bugarska, Rumunjska |
10 |
|
Sredozemlje |
||
|
Pojačanje francuske plinske mreže na osi Afrika – Španjolska – Francuska |
Francuska |
200 |
|
GALSI (Plinovod Alžir – Italija) |
Italija |
120 |
|
Plinska veza zapadna os odsjek Larrau |
Španjolska |
45 |
|
Područje Sjevernog mora |
||
|
Plinovod Njemačka – Belgija – Ujedinjeno Kraljevstvo |
Belgija |
35 |
|
Veza Francuska – Belgija |
Francuska, Belgija |
200 |
|
UKUPNO |
|
1 140 |
2. Interkonektori električne energije
|
Projekt |
Lokacija financiranih projekata |
Predviđeni doprinos Zajednice (u milijunima EUR) |
|
Baltička veza |
||
|
Estlink-2 |
Estonija, Finska |
100 |
|
Veza Švedska – baltičke države i jačanje mreže u baltičkim državama |
Švedska, Latvija, Litva |
175 |
|
Središnja i jugoistočna Europa |
||
|
Halle/Saale – Schweinfurt |
Njemačka |
100 |
|
Beč – Győr |
Austrija, Mađarska |
20 |
|
Sredozemlje |
||
|
Pojačanje veze Portugal – Španjolska |
Portugal |
50 |
|
Veza Francuska – Španjolska (Baixas – Sta Llogaia) |
Francuska, Španjolska, |
225 |
|
Novi podmorski kabel od 380 kV AC između Sicilije i kontinentalne Italije (Sorgente – Rizziconi) |
Italija |
110 |
|
Područje Sjevernog mora |
||
|
Veza Irska – Wales 500 MW (Meath – Deeside) |
Irska, Ujedinjena Kraljevina |
110 |
|
Veza električne energije Malta – Italija |
Malta, Italija |
20 |
|
UKUPNO |
|
910 |
3. Mali otočni projekti
|
Inicijative na malim izoliranim otocima |
Cipar |
10 |
|
Malta |
5 |
|
|
UKUPNO |
|
15 |
B. Projekti energije vjetra na moru
|
Projekt |
Kapacitet |
Lokacija financiranih projekata |
Predviđeni doprinos Zajednice (u milijunima EUR) |
|
1. Integracija mreže energije vjetra na moru |
|||
|
1.1. Baltik – Kriegers Flak I, II, III Nastavljanje projekata u razvoju. Financiranje za pokrivanje dodatnih troškova za osiguranje zajedničkog rješenja povezivanja. |
1,5 GW |
Danska, Švedska, Njemačka, Poljska |
150 |
|
1.2. Sjevernomorska mreža Modularni razvoj mreže na moru, demonstracija virtualne vjetroelektrane i integracija u postojeći mrežni sustav na obali. |
1 GW |
Ujedinjena Kraljevina, Nizozemska, Njemačka, Irska, Danska, Belgija, Francuska, Luksemburg |
165 |
|
2. Nove turbine, strukture i komponente, optimizacija proizvodnih kapaciteta |
|||
|
2.1. Borkum West II – Bard 1 – Nordsee Ost – Global Tech I Nova generacija višemegavatnih turbina (5-7 MW) i inovativne strukture, smještene daleko od obale (do 100 km) na većim dubinama (do 40 m) |
1,6 GW |
Njemačka |
200 |
|
2.2. Vjetroelekrana Aberdeen (Europski testni centar) Nastavljanje projekta u razvoju – testiranje višemegavatnih turbina. Razvoj inovativnih struktura i supstruktura uključujući optimizaciju proizvodnih kapaciteta opreme za proizvodnju energije vjetra na moru. Može se predvidjeti povećanje za 100 MW. |
0,25 GW |
Ujedinjena Kraljevina |
40 |
|
2.3. Thornton Bank Nastavljanje projekta u razvoju. Učenje iz projekta Downvind (sufinanciranog preko FP6). Modernizacija turbina u postrojenjima Downvind (veličine 5 MW) u dubokim vodama (do 30 m) s niskim vizualnim učinkom (do 30 km) |
90 MW |
Belgija |
10 |
|
UKUPNO |
|
|
565 |
C. Projekti hvatanja i skladištenja ugljika
|
Naziv projekta/lokacija |
Predviđeni doprinos Zajednice (u milijunima EUR) |
Gorivo |
Kapacitet |
Način hvatanja |
Koncept skladištenja |
|
|
Huerth |
Njemačka |
180 |
Ugljen |
450 MW |
IGCC |
Slani akvifer |
|
Jaenschwalde |
|
|
Ugljen |
500 MW |
Oxyfuel |
Naftna/plinska polja |
|
Eemshaven |
Nizozemska |
180 |
Ugljen |
1 200 MW |
IGCC |
Naftna/plinska polja |
|
Rotterdam |
Ugljen |
1 080 MW |
PC |
Naftna/plinska polja |
||
|
Rotterdam |
Ugljen |
800 MW |
PC |
Naftna/plinska polja |
||
|
Bełchatów |
Poljska |
180 |
Ugljen |
858 MW |
PC |
Slani akvifer |
|
Compostilla (León) |
Španjolska |
180 |
Ugljen |
500 MW |
Oxyfuel |
Slani akvifer |
|
Kingsnorth |
Ujedinjena Kraljevina |
180 |
Ugljen |
800 MW |
PC |
Naftna/plinska polja |
|
Longannet |
Ugljen |
3 390 MW |
PC |
Slani akvifer |
||
|
Tilbury |
Ugljen |
1 600 MW |
PC |
Naftna/plinska polja |
||
|
Hatfield (Yorkshire) |
Ugljen |
900 MW |
IGCC |
Naftna/plinska polja |
||
|
Porto Tolle |
Italija |
100 |
Ugljen |
660 MW |
PC |
|
|
Projekt hvatanja industrijskog ugljika |
||||||
|
Florange |
Francuska |
50 |
Prijenos CO2 od industrijskih postrojenja (čeličana) do podzemnog skladišta (slani akvifer) |
|||
|
UKUPNO |
1 050 |
|||||
PRILOG II.
FINANCIJSKI INSTRUMENT
A. Provedba financijskog instrumenta za projekte u području održive energije
1. Područje primjene instrumenta
Financijski instrument (dalje u tekstu „instrument”) koristi se za razvoj projekata u području štednje energije, energetske učinkovitosti i obnovljive energije te olakšava financiranje ulaganja u tim područjima od strane lokalnih, regionalnih i, u opravdanim slučajevima, nacionalnih tijela javne vlasti. Instrument se provodi u skladu s odredbama o delegaciji zadaća izvršavanja proračuna, utvrđenima u Financijskoj uredbi i njezinim provedbenim pravilima.
Instrument se koristi za projekte u području održive energije, posebno u urbanim okruženjima. To posebno uključuje projekte koji se odnose na:
(a) javne i privatne zgrade s ugrađenim rješenjima za energetsku učinkovitost i/ili obnovljivu energiju, uključujući ona koja se temelje na korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT);
(b) ulaganja u visoko energetski učinkovitu kogeneraciju (CHP), uključujući mikrokogeneraciju, te mreže daljinskoga grijanja/hlađenja, posebno iz obnovljivih izvora energije;
(c) decentralizirane izvore obnovljive energije uključene u lokalno okruženje i njihovu integraciju u električne mreže;
(d) mikrokogeneraciju iz obnovljivih izvora energije;
(e) čisti gradski prijevoz kao potporu većoj energetskoj učinkovitosti i integraciji obnovljivih izvora energije, s naglaskom na javni prijevoz, vozila na električni i vodikov pogon te smanjenje emisija stakleničkih plinova;
(f) lokalnu infrastrukturu, uključujući učinkovitu vanjsku rasvjetu javne infrastrukture, kao što je ulična rasvjeta, rješenja za skladištenje električne energije, pametna brojila i pametne mreže, u kojima se u cijelosti koristi ICT;
(g) tehnologije koje se temelje na energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji s inovacijskim i gospodarskim potencijalom, koristeći najbolje raspoložive postupke.
Instrument se također može koristiti radi pružanja poticaja i tehničke podrške, kao i radi podizanja svijesti lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, kako bi se osiguralo optimalno korištenje strukturnih i kohezijskih fondova, posebno u smislu poboljšanja u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije u stambenim i drugim vrstama zgrada. Instrument podržava investicijske projekte koji demonstriraju gospodarsku i financijsku održivost, kako bi se vratila ulaganja dodijeljena u okviru instrumenta i kako bi se privukla javna i privatna ulaganja. Stoga instrument može, među ostalim, uključivati rezerviranje i dodjelu kapitala za zajmove, jamstva, vlasnički kapital i druge financijske proizvode. Nadalje, do 15 % financijskih sredstava iz članka 21.a može se koristiti za pružanje tehničke podrške lokalnim, regionalnim ili nacionalnim vlastima pri uspostavljanju projekata u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije te u prvotnoj fazi uvođenja tehnologije povezane s tim projektima.
2. Sinergije
Pri dodjeli financijske ili tehničke pomoći pozornost se posvećuje i sinergijama s drugim financijskim sredstvima dostupnima u državama članicama, kao što su strukturni i kohezijski fondovi te instrument ELENA, kako bi se izbjegla preklapanja s drugim instrumentima.
3. Korisnici
Korisnici instrumenta su tijela javne vlasti, po mogućnosti na lokalnoj i regionalnoj razini, te javni ili privatni subjekti koji djeluju u ime tih tijela javne vlasti.
B. Suradnja s financijskim posrednicima
1. Odabir i opći uvjeti, uključujući troškove
Instrument se uspostavlja u suradnji s jednim ili više financijskih posrednika te je otvoren za sudjelovanje odgovarajućih ulagača. Odabir financijskih posrednika provodi se na temelju njihove demonstrirane sposobnosti da koriste financijska sredstva na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način, u skladu s pravilima i kriterijima određenima u ovom Prilogu.
Komisija osigurava da ukupni iznos općih troškova povezanih s uspostavljanjem i provedbom instrumenta, uključujući naknade za upravljanje i druge prihvatljive troškove koje zaračunaju financijski posrednici, ostane što je moguće više ograničen, u skladu s najboljom praksom za slične instrumente, štiteći pritom potrebnu kvalitetu instrumenta.
Doprinos Unije instrumentu provodi Komisija u skladu s odredbama članaka 53. i 54. Financijske uredbe.
Financijski posrednici ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve o delegaciji zadaća izvršavanja proračuna utvrđene u Financijskoj uredbi i njezinim provedbenim pravilima, posebno u pogledu pravila o nabavi, unutarnje kontrole, računovodstva i vanjske revizije. Tim se financijskim posrednicima pored naknada za upravljanje ili troškova povezanih s uspostavljanjem i provedbom instrumenta ne daju na raspolaganje nikakva druga financijska sredstva.
Detaljni uvjeti uspostavljanja i okvirni uvjeti instrumenta, uključujući nadzor i kontrolu, utvrđuju se u jednom ili više sporazuma između Komisije i financijskih posrednika.
2. Dostupnost informacija
Instrument stavlja na raspolaganje putem interneta sve informacije o upravljanju programom, koje su relevantne za zainteresirane strane. To posebno uključuje postupke prijave, informacije o najboljoj praksi te pregled projekata i izvješća.
C. Uvjeti financiranja te kriteriji prihvatljivosti i odabira
1. Područje primjene financiranja
U skladu s ovim Prilogom instrument je ograničen na financiranje:
(a) investicijskih projekata koji imaju brz, mjerljiv i značajan učinak na gospodarski oporavak u Uniji, veću energetsku sigurnost i smanjenje emisija stakleničkih plinova; te
(b) tehničke podrške za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije.
2. Čimbenici koje treba uzeti u obzir
Što se tiče odabira projekata, posebna se pozornost posvećuje geografskoj uravnoteženosti.
Što se tiče financiranja investicijskih projekata, dužna se pozornost posvećuje postizanju značajnog učinka poluge između ukupnog ulaganja i financijskih sredstava Unije, kako bi se ostvarila značajna ulaganja u Uniji. Međutim, učinak poluge za pojedinačne investicijske projekte može biti različit, ovisno o nizu čimbenika kao što je stvarna veličina i vrsta projekta te lokalnim uvjetima, uključujući veličinu i financijske mogućnosti korisnika.
3. Uvjeti za pristup tijela javne vlasti financiranju na temelju instrumenta
Tijela javne vlasti koja traže financiranje investicijskih projekata ili tehničke podrške za projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije ispunjavaju sljedeće uvjete:
(a) preuzela su političku obvezu, ili su u postupku preuzimanja političke obveze, ublažavanja klimatskih promjena, ako je potrebno uključujući konkretne ciljeve, primjerice u vezi s povećanjem energetske učinkovitosti i/ili korištenjem energije iz obnovljivih izvora;
(b) rade na razvijanju višegodišnjih strategija za ublažavanje klimatskih promjena i, ako je potrebno, za ostvarivanje svojih ciljeva ili sudjeluju u višegodišnjoj strategiji na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini radi ublažavanja klimatskih promjena;
(c) suglasna su da su javno odgovorna za napredak ostvaren u okviru svoje cjelokupne strategije.
4. Kriteriji prihvatljivosti i odabira za investicijske projekte financirane na temelju instrumenta
Investicijski projekti financirani na temelju instrumenta ispunjavaju sljedeće kriterije prihvatljivosti i odabira:
(a) utemeljenost i tehnička prikladnost pristupa;
(b) čvrstoća i troškovna učinkovitost financijskih sredstava tijekom cijele faze ulaganja mjere;
(c) geografska uravnoteženost svih projekata obuhvaćenih ovom Uredbom;
(d) zrelost, definirana kao dolazak do faze ulaganja, i nastali značajni kapitalni izdaci u što kraćem roku;
(e) mjera u kojoj nedostatak pristupa financiranju odgađa provedbu mjere;
(f) mjera u kojoj će financijska sredstva iz instrumenta potaknuti javno i privatno financiranje;
(g) kvantificirani društveno-gospodarski učinci;
(h) kvantificirani učinci na okoliš.
5. Kriteriji prihvatljivosti i odabira za projekte tehničke podrške financirane na temelju instrumenta
Projekti tehničke podrške financirani na temelju instrumenta ispunjavaju kriterije prihvatljivosti i odabira iz točke 4. podtočaka (a), (c), (e), (f) i (g).
IZJAVA KOMISIJE
Komisija ističe da su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije ključni prioriteti energetske politike EU-a, kako zbog zaštite okoliša tako i zbog sigurnosti opskrbe. U tom smislu Uredba će doprinijeti tim prioritetima dajući značajnu potporu projektima energije vjetra na moru.
U tom kontekstu Komisija podsjeća na razne druge nove inicijative za potporu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koje je predložila Komisija, osobito u njezinu Europskom planu oporavka koji je Europsko vijeće potvrdilo u prosincu 2008. Te inicijative uključuju:
Izmjenu uredbe o EFRR-u kako bi se omogućila ulaganja do 8 milijardi EUR u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u kućanstvima u svim državama članicama.
Javno-privatno partnerstvo u inicijativi „Europske energetski učinkovite zgrade” za promicanje zelenih tehnologija i razvoj energetski učinkovitih sustava i materijala u novim i obnovljenim zgradama. Procijenjena sredstva za ovu mjeru iznose 1 milijardu EUR: 500 milijuna EUR iz postojećeg proračuna Sedmog okvirnog programa EZ-a za razdoblje od 2010. do 2013. i 500 milijuna EUR od industrije.
Inicijativu Europske komisije i Europske investicijske banke „Inicijativa EU-a za financiranje održive energije”. Njome se žele omogućiti ulaganja u projekte u području energetske učinkovitosti i obnovljive energije u urbanim okruženjima. Komisija financira instrument tehničke podrške iz programa Inteligentna energija u Europi (godišnja alokacija u iznosu od 15 milijuna EUR za 2009. godinu). Ovaj instrument, kojim upravlja EIB, olakšat će pristup kreditima EIB-a sa znatnim učinkom poluge.
Uspostavljanje, od strane institucionalnih ulagača EU-a pod vodstvom EIB-a, tržišno usmjerenog investicijskog fonda pod nazivom Marguerite: Europski fond 2020. za energiju, klimatske promjene i infrastrukturu. Ovaj bi fond investirao u području energetike i klimatskih promjena (TEN-E, održiva proizvodnja energije, obnovljiva energija, nove tehnologije, ulaganja u energetsku učinkovitost, sigurnost opskrbe i ekološka infrastruktura). Komisija podupire ovu inicijativu.
Nadalje, Komisija će do kraja studenoga 2009. predstaviti revidirani akcijski plan energetske učinkovitosti, kako su to zatražili Vijeće (Zaključci Europskog vijeća iz ožujka 2009.) i Parlament (Rezolucija EP-a P6_TA (2009)0064).
Stručnjaci su suglasni kako je energetska učinkovitost najjeftinija dostupna opcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Komisija će do studenoga 2009. predstaviti detaljnu analizu prepreka većim ulaganjima u energetsku učinkovitost. Osobito će ispitati postoji li potreba za većim financijskim poticajima u obliku kredita s niskim kamatnim stopama i/ili subvencija, načine na koje bi se europski proračun mogao iskoristiti u te svrhe te će, prema potrebi, Komisija među ostalim uvrstiti dodatna sredstva za financiranje energetske učinkovitosti u novi instrument EU-a za energetsku sigurnost i infrastrukture koji će biti predstavljen u 2010. godini.
Prilikom revizije akcijskog plana za energetsku učinkovitost Komisija će posvetiti posebnu pozornost susjedskoj dimenziji energetske učinkovitosti. Analizirat će načine za davanje financijskih i regulatornih poticaja susjednim zemljama za povećanje njihovih ulaganja u energetsku učinkovitost.
Ako Komisija, prilikom izvješćivanja u 2010. godini o provedbi ove Uredbe sukladno njezinu članku 28., utvrdi da do isteka 2010. godine neće biti moguće izdvojiti dio predviđenih sredstava za projekte navedene u Prilogu Uredbi, Komisija će prema potrebi i uzimajući u obzir geografsku uravnoteženost predložiti izmjenu Uredbe kojom se omogućuje financiranje projekata u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, pored gore navedenih inicijativa, uključujući kriterije prihvatljivosti slične onima koji se primjenjuju na projekte navedene u Prilogu ovoj Uredbi.
Izjava Portugala
Portugal glasuje za, iako bi prema njegovu stajalištu prilikom revizije programa sukladno članku 28. trebalo uzeti u obzir uključivanje projekata u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, posebno u području mikrogeneracije i pametnih mreža i brojila, kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva iz članka 4. točaka (a) i (b) Uredbe.
( 1 ) SL L 162, 22.6.2007., str. 1.
( 2 ) SL L 400, 30.12.2006., str. 86.