2009L0028 — HR — 05.10.2015 — 002.001

---

Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost

►B	DIREKTIVA 2009/28/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (Tekst značajan za EGP) ( L 140 5.6.2009, 16)

		br.	stranica	datum
►M1	DIREKTIVA VIJEĆA 2013/18/EU od 13. svibnja 2013.	L 158	230	10.6.2013
►M2	DIREKTIVA (EU) 2015/1513 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 9. rujna 2015.	L 239	1	15.9.2015

---

▼B

DIREKTIVA 2009/28/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ

(Tekst značajan za EGP)

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom Direktivom utvrđuje se zajednički okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Direktiva postavlja obvezne nacionalne ciljeve za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije i za udio energije iz obnovljivih izvora u prometu. Direktivom se propisuju pravila koja se odnose na statističke prijenose među državama članicama, zajedničke projekte među državama članicama i zajedničke projekte između država članica i trećih zemalja, jamstva o podrijetlu, upravne postupke, informacije i osposobljavanje te pristup elektroenergetskoj mreži za energiju iz obnovljivih izvora. Nadalje, njome se utvrđuju kriteriji održivosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se definicije Direktive 2003/54/EZ.

Također se primjenjuju i sljedeće definicije:

▼M2

▼B

Članak 3.

Obvezni nacionalni opći ciljevi i mjere za uporabu energije iz obnovljivih izvora

1.  Svaka država članica osigurava da je udio energije iz obnovljivih izvora, izračunan u skladu s člancima od 5. do 11., u konačnoj bruto potrošnji energije u 2020. barem jednak njezinom nacionalnom općem cilju za udio energije iz obnovljivih izvora te godine, kako je naveden u trećemu stupcu tablice u Prilogu I. dijelu A. Takvi obvezni opći nacionalni ciljevi u skladu su s ciljem od najmanje 20 % udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Zajednici u 2020. Radi lakšeg ostvarenja ciljeva navedenih u ovom članku, svaka država članica razvija i promiče energetsku učinkovitost i uštedu energije.

▼M2

Za potrebe sukladnosti s ciljevima iz prvog podstavka ovog stavka, maksimalni zajednički doprinos iz biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe ne prelazi količinu energije koja odgovara maksimalnom doprinosu kako je određeno u stavku 4. točki (d).

▼B

2.  Države članice uvode učinkovite mjere kako bi osigurale da udio energije iz obnovljivih izvora bude jednak udjelu navedenom u okvirnim smjernicama iz Priloga I. dijela B ili da ga premaši.

3.  Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni u stavcima 1. i 2. ovog članka države članice mogu, inter alia, primijeniti sljedeće mjere:

Ne dovodeći u pitanje članke 87. i 88. Ugovora, države članice u skladu s člancima od 5. do 11. ove Direktive imaju pravo odlučiti u kojoj će mjeri poduprijeti energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici.

4.  Svaka država članica osigurava da udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa 2020. bude barem 10 % ukupne potrošnje energije u prometu u toj državi članici.

Za potrebe ovog stavka primjenjuju se sljedeće odredbe:

▼M2

▼B

▼M2

▼M2

▼M2

Komisija do 31. prosinca 2017. prema potrebi predstavlja prijedlog kojim se, podložno određenim uvjetima, dopušta da se uzme u obzir cjelokupna količina električne energije koja potječe iz obnovljivih izvora korištena za pogon svih vrsta električnih vozila i za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu.

▼B

Komisija do 31. prosinca 2011., ako to bude potrebno, predstavlja i prijedlog za metodologiju izračuna doprinosa vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora u ukupnoj mješavini goriva.

▼M2

5.  Kako bi smanjile rizik da se jedinstvene pošiljke u Uniju deklariraju više nego jednom, države članice i Komisija nastoje ojačati suradnju između nacionalnih sustava te između nacionalnih sustava i dobrovoljnih programa uspostavljenih u skladu s člankom 18., što prema potrebi uključuje i razmjenu podataka. Kako bi se spriječilo namjerno mijenjanje ili odbacivanje materijala u svrhu potpadanja u okvir Priloga IX., države članice potiču razvoj i korištenje sustava kojima se pronalaze i prate sirovine i biogoriva koja su od njih proizvedena širom čitavog vrijednosnog lanca. Države članice osiguravaju poduzimanje prikladnih mjera u slučaju otkrivanja prijevare. Države članice do 31. prosinca 2017. te nakon toga svake dvije godine izvješćuju o mjerama koje su poduzele ako nisu pružile istovjetne informacije o pouzdanosti i zaštiti od prijevara u njihovim izvješćima o napretku u promicanju i korištenju energije iz obnovljivih izvora koji se sastavljaju u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (d).

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u svrhu izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijela A kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila. Komisija donosi zasebni delegirani akt s obzirom na svaku sirovinu koju treba dodati na popis u Prilogu IX. dijelu A. Svaki delegirani akt temelji se na analizi najnovijeg znanstvenog i tehničkog napretka, uzimajući u obzir načela hijerarhije otpada uspostavljene u Direktivi 2008/98/EZ te podupirući zaključak da predmetna sirovina ne stvara dodatnu potražnju za zemljištem niti uzrokuje značajni negativni učinak na tržišta s obzirom na (nus)proizvode, proizvode, otpad i ostatke, da ostvaruje znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima te ne predstavlja rizik u pogledu stvaranja negativnih utjecaja na okoliš i bioraznolikost.

▼B

Članak 4.

Nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju

1.  Svaka država članica donosi nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju. U nacionalnim akcijskim planovima za obnovljivu energiju određeni su nacionalni ciljevi država članica za udio energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u prometu, elektroenergetici te za grijanje i hlađenje za 2020., uzimajući pritom u obzir učinke drugih mjera politika koje se odnose na energetsku učinkovitost i na konačnu potrošnju energije te odgovarajuće mjere koje treba poduzeti za ostvarivanje tih nacionalnih općih ciljeva, uključujući suradnju lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, planirane statističke prijenose ili zajedničke projekte, nacionalne politike za razvoj postojećih izvora biomase i mobilizaciju novih izvora biomase za različite vrste uporabe te mjere koje treba poduzeti da se ispune zahtjevi iz članaka od 13. do 19.

Komisija do 30. lipnja 2009. donosi predložak nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju. Taj model obuhvaća najmanje zahtjeve navedene u Prilogu VI. Države članice svoje nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju izrađuju na temelju tog predloška.

2.  Države članice o svojim nacionalnim akcijskim planovima obavješćuju Komisiju do 30. lipnja 2010.

3.  Svaka država članica šest mjeseci prije roka za podnošenje nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju objavljuje i Komisiji dostavlja prognostički dokument sa sljedećim podacima:

Ta informacija može uključiti elemente koji se odnose na troškove i koristi te financiranje. Ta se prognoza ažurira u izvješćima država članica kao što je navedeno u članku 22. stavku 1. točkama (l) i (m).

4.  Država članica čiji je udio energije iz obnovljivih izvora pao ispod predviđenog okvirnim smjernicama u prethodnom dvogodišnjem razdoblju navedenom u Prilogu I. dijelu B podnosi Komisiji izmijenjeni nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju do 30. lipnja sljedeće godine u kojem navodi odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi u razumnom roku dosegla okvirne smjernice iz Priloga I. dijela B.

Komisija može, ako država članica ne dosegne okvirne smjernice u ograničenom opsegu i vodeći pritom računa o tekućim i budućim mjerama koje država članica poduzima, donijeti odluku o oslobađanju države članice od obveze podnošenja izmijenjenog nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju.

5.  Komisija ocjenjuje nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju, ponajprije primjerenost mjera koje država članica predviđa u skladu s člankom 3. stavkom 2. Komisija na nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju ili na izmijenjeni akcijski plan za obnovljivu energiju odgovara preporukom.

6.  Komisija Europskom parlamentu šalje nacionalni akcijski plan za obnovljivu energiju i prognostičke dokumente u obliku u kojem su objavljeni u platformi za transparentnost iz članka 24. stavka 2. te sve preporuke iz stavka 5. ovog članka.

Članak 5.

Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora

1.  Konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora u svakoj državi članici izračunava se kao suma:

Plin, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora energije uzimaju se u obzir samo jednom u točki (a), (b) ili (c) prvog podstavka, i to za izračun udjela konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

Ovisno o članku 17. stavku 1. podstavku 2. pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva koja ne ispunjavaju kriterije održivosti iz članka 17. stavaka od 2. do 6. ne uzimaju se u obzir.

2.  Kada država članica smatra da do 2020. zbog više sile ne može ispuniti svoj udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije naveden u trećem stupcu tablice u Prilogu I. o tome što je prije moguće izvješćuje Komisiju. Komisija donosi odluku o tome je li bila riječ o višoj sili. Ako Komisija odluči da je dokazan slučaj više sile, tada određuje da se za državu članicu prilagodi konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora za 2020.

3.  Za potrebe stavka 1. točke (a) konačna bruto potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora energije izračunava se kao količina električne energije proizvedene u državi članici iz obnovljivih izvora energije, pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u crpno akumulacijskim uređajima kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu.

U pogonima koja koriste više vrsta goriva koji upotrebljavaju obnovljive i konvencionalne izvore u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svake energije na temelju energetskog sadržaja pogona.

Električna energija proizvedena u hidroelektranama i vjetroelektranama uzima se u obzir u skladu s normalizacijskim pravilima navedenim u Prilogu II.

4.  Za potrebe stavka 1. točke (b) konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje izračunava se kao količina daljinskoga grijanja i hlađenja proizvedena u državi članici iz obnovljivih izvora, plus potrošnja druge energije iz obnovljivih izvora u industriji, kućanstvima, uslužnom sektoru, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, za grijanje, hlađenje i proces prerade.

U pogonima s više goriva koji upotrebljavaju obnovljive i konvencionalne izvore, u obzir se uzima samo dio energije za grijanje i hlađenje proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svake energije na temelju energetskog sadržaja pogona.

Aerotermalna, geotermalna i hidrotermalna toplinska energija dobivena toplinskim crpkama uzima se u obzir za potrebe stavka 1. točke (b), pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske crpke. Količina topline koja se za potrebe ove Direktive smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VII.

Toplinska energija koju proizvode pasivni energetski sustavi kod kojih se niža potrošnja energije postiže pasivno, iskorištavanjem konstrukcije građevine ili topline proizvedene energijom iz neobnovljivih izvora ne uzima se u obzir za potrebe stavka 1. točke (b).

▼M2

5.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s prilagodbom energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III., znanstvenom i tehničkom napretku.

▼B

6.  Udio energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora podijeljena konačnom bruto potrošnjom energije iz svih izvora energija te izražava u postocima.

Za potrebe prvog podstavka, suma iz stavka 1. prilagođava se u skladu s člancima 6., 8., 10. i 11.

Pri izračunu konačne bruto potrošnje energije države članice za potrebe ocjene ispunjavanja ciljeva i pridržavanja okvirnih smjernica iz ove Direktive, pri konačnoj bruto potrošnji energije te države članice u zrakoplovstvu kao udio konačne bruto potrošnje energije uzima se u obzir najviše 6,18 %. Za Cipar i Maltu iznos potrošene energije u zrakoplovstvu kao dio konačne bruto potrošnje energije tih država članica uzima se u obzir najviše 4,12 %.

7.  Metodologija i definicije koje se primjenjuju u izračunu udjela energije iz obnovljivih izvora su one iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici ( 21 ).

Države članice osiguravaju usklađenost statističkih podataka upotrijebljenih u izračunu tih sektorskih i ukupnih udjela i statističkih podataka koje dostavljaju Komisiji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1099/2008.

Članak 6.

Statistički prijenosi među državama članicama

▼M2

1.  Države članice mogu postići dogovor i postaviti aranžmane za statistički prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti sve ostalo oko prijenosa. Prenesena količina:

2.  Dogovori iz stavka 1. ovog članka s obzirom na članak 3. stavke 1., 2. i 4. mogu trajati godinu dana ili više godina. O njima se obavješćuje Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj proizvode učinak. Informacije koje se šalju Komisiji sadržavaju količinu i cijenu energije o kojoj je riječ.

▼B

3.  Prijenosi postaju valjani tek nakon što sve države članice uključene u prijenos o njemu obavijeste Komisiju.

Članak 7.

Zajednički projekti država članica

1.  Dvije države članice ili više država članica mogu surađivati na svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije. Ta suradnja može uključivati i privatne operatore.

2.  Kako bi se ocijenilo u kojoj su mjeri ispunjeni zahtjevi iz ove Direktive, države članice obavješćuju Komisiju o udjelu ili količini električne energije te energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene na svom državnom području u okviru zajedničkog projekta koji se počeo provoditi nakon 25. lipnja 2009. ili u postrojenju s povećanim kapacitetom koji je obnovljen nakon tog datuma, a koji se smatra dijelom općeg nacionalnog cilja druge države članice.

3.  Obavijest iz stavka 2. sadržava:

4.  Razdoblje navedeno u stavku 3. točki (d) mora završiti do 2020. Razdoblje zajedničkog projekta može premašiti 2020.

5.  Obavijest izvršena u skladu s ovim člankom može se izmijeniti ili povući samo uz zajednički dogovor države članice koja vrši obavijest i koja je definirana u skladu sa stavkom 3. točkom (c).

Članak 8.

Učinci zajedničkih projekata država članica

1.  U roku od tri mjeseca nakon završetka svake godine, a u okviru razdoblja određenog u skladu s člankom 7. stavkom 3. točkom (d), država članica koja je izdala obavijest u skladu s člankom 7. izdaje obavijest u kojoj navodi:

2.  Država članica šalje obavijest Komisiji i državi članici za koju je obavijest izdana.

3.  Za potrebe ocjenjivanja ispunjavaju li se zahtjevi ove Direktive koji se odnose na nacionalne opće ciljeve, količina električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije o kojoj je izvršena obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom (b):

Članak 9.

Zajednički projekti država članica i trećih zemalja

1.  Jedna država članica ili više država članica mogu surađivati s jednom trećom zemljom ili s više trećih zemalja u svim vrstama zajedničkih projekata koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Takva suradnja može uključivati privatne operatore.

2.  Električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir samo za potrebe ocjenjivanja ispunjavaju li se zahtjevi ove Direktive koji se odnose na opće nacionalne ciljeve ako su ispunjeni ovi uvjeti:

3.  Države članice mogu od Komisije zatražiti da se za potrebe članka 5. uzme u obzir električna energija iz obnovljivih izvora energije proizvedena i upotrijebljena u trećoj zemlji za polaganu i postupnu izgradnju spojnih vodova između države članice i treće zemlje, ako su ispunjeni ovi uvjeti:

4.  Komisiju se obavješćuje o udjelu ili količini električne energije koju proizvede postrojenje na području treće zemlje koje se smatra dijelom nacionalnog općeg cilja jedne države članice ili više država članica za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva iz članka 3. Kad je riječ o više država članica, Komisiju se obavješćuje o distribuciji tog dijela ili količine među državama članicama. Taj dio ili količina ne smije premašiti dio ili količinu koja je stvarno izvezena u Zajednicu i u njoj upotrijebljena i odgovara količini iz stavka 2. točke (a) podtočke i. i podtočke ii. ovog članka i ispunjava uvjete navedene u stavku 2. točki (a). Obavijest izdaje svaka država članica za koju se taj udio ili količina električne energije smatra dijelom nacionalnog općeg cilja.

5.  Obavijest iz stavka 4. sadržava:

6.  Razdoblje navedeno u stavku 5. točki (c) mora završiti 2020. Trajanje zajedničkog projekta može premašiti 2020.

7.  Obavijest izdana u skladu s ovim člankom ne može se mijenjati ni povući bez suglasnosti države članice koja izdaje obavijest i treće zemlje koja je potvrdila zajednički projekt u skladu sa stavkom 5. točkom (d).

8.  Države članice i Zajednica potiču odgovarajuća tijela Ugovora o energetskoj zajednici da u skladu s tim Ugovorom poduzmu mjere koje su potrebne kako bi ugovorne stranke tog Ugovora mogle primijeniti odredbe o suradnji među državama članicama propisane ovom Direktivom.

Članak 10.

Učinci zajedničkih projekata država članica i trećih zemalja

1.  U roku od tri mjeseca nakon završetka svake godine u okviru razdoblja navedenog u članku 9. stavku 5. točki (c) država članica koja je izdala obavijest u skladu s člankom 9. izdaje obavijest u kojoj navodi:

2.  Država članica šalje obavijest Komisiji i trećoj zemlji koja je potvrdila projekt u skladu s člankom 9. stavkom 5. točkom (d).

3.  Količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije za koju je u skladu sa stavkom 1. točkom (b) izdana obavijest za potrebe ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva ove Direktive koji se odnose na opće nacionalne ciljeve dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li zahtjeve država članica koja je izdala obavijest.

Članak 11.

Zajednički programi potpore

1.  Ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz članka 3. dvije države članice ili više država članica mogu dobrovoljno odlučiti da udruže svoje nacionalne programe potpore ili da ih djelomično usklade. U tim slučajevima određena količina energije iz obnovljivih izvora proizvedena na državnom području jedne države članice sudionice smatra se dijelom nacionalnog općeg cilja druge države članice sudionice ako države članice o kojima je riječ:

2.  U roku od tri mjeseca nakon završetka svake godine svaka država članica koja je izvršila obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom (b) izdaje obavijest u kojoj navodi ukupnu količinu električne energije ili energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije proizvedene svake godine za koju vrijedi pravilo distribucije.

3.  Radi ocjenjivanja ispunjavanja zahtjeva iz ove Direktive koji se odnose na opće nacionalne ciljeve, količina električne energije ili energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije za koju je izdana obavijest u skladu sa stavkom 2. preraspodjeljuje se među državama članicama u skladu s pravilom distribucije iz obavijesti.

Članak 12.

Povećanje kapaciteta

Za potrebe članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 2. točke (b) uzima se kao da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno postrojenje koje je započelo s radom u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta.

Članak 13.

Administrativni postupci, zakonski i podzakonski akti

1.  Države članice osiguravaju da su svi nacionalni propisi koji se odnose na postupke koji se primjenjuju na pogone za proizvodnju električne energije, tj. na postupke izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola za proizvodnju energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i na pripadajuću infrastrukturu prijenosne i distribucijske mreže te postupak pretvorbe biomase u biogoriva ili druge energetske proizvode budu razmjerni i potrebni.

Države članice ponajprije poduzimaju potrebne mjere da osiguraju:

2.  Države članice jasno definiraju sve tehničke specifikacije koje moraju ispunjavati uređaji i sustavi za obnovljivu energije kako bi ostvarile pravo na potporu iz programa potpore. Kad postoje europske norme, uključujući znakove zaštite okoliš, oznake energetske učinkovitosti i druge tehničke referentne sustave koje uspostavljaju europska normizacijska tijela, te se tehničke specifikacije definiraju na temelju tih norma. Te tehničke specifikacije ne propisuju gdje će se uređaji i sustavi certificirati i ne bi smjeli sprečavati funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

3.  Države članice preporučuju svim sudionicima, ponajprije lokalnim i regionalnim administrativnim tijelima da pri planiranju, projektiranju, gradnji i obnavljanju industrijskih i stambenih područja osiguraju ugradbu uređaja i sustava za primjenu električne energije i energije za grijanje i hlađenje te za daljinsko grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije. Države članice moraju, ponajprije, poticati lokalna i regionalna administrativna tijela da pri planiranju gradske infrastrukture, kad je to primjenjivo, uključe grijanje i hlađenje energijom iz obnovljivih izvora.

4.  Države članice u svoje zakonske i podzakonske akte o gradnji uvode odgovarajuće mjere kako bi postupno povećale udio svih vrsta energije iz obnovljivih izvora u građevnom sektoru.

Pri utvrđivanju tih mjera ili u svojim regionalnim programima potpore, države članice mogu uzeti u obzir nacionalne mjere koje se odnose na znatno povećanje energetske učinkovitosti te na kogeneraciju, na pasivne niskoenergetske zgrade i energetski neovisne zgrade.

Do 31. prosinca 2014. države članice moraju u svojim građevnim zakonskim i podzakonskim aktima ili drugim sredstvima s istovrijednim učinkom, kad je to potrebno, zahtijevati da se u novim zgradama i u postojećim zgradama na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera dopusti uporaba najnižih razina energije iz obnovljivih izvora. Države članice dopuštaju da se te najniže razine realiziraju, inter alia, znatnim udjelom energije iz obnovljivih izvora za daljinsko grijanje i hlađenje.

Zahtjevi iz prvog podstavka primjenjuju se na oružane snage samo u mjeri u kojoj nisu u sukobu s prirodom i osnovnim ciljem djelovanja oružanih snaga i uz iznimku materijala koji se upotrebljava isključivo u vojne svrhe.

5.  Države članice osiguravaju da nove javne zgrade i postojeće javne zgrade na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini služe kao primjer u kontekstu ove Direktive od 1. siječnja 2012. nadalje. Države članice mogu, inter alia, odlučiti da se ta obveza ispunjava tako da se u obzir kao standard uzimaju zgrade nulte energetske potrošnje ili osiguravanjem da krovove javnih ili privatno-javnih zgrada upotrebljavaju treće strane za uređaje koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora.

6.  Države članice u svojim građevnim zakonskim i podzakonskim aktima predviđaju poticaje za uporabu sustava i uređaja za grijanje i hlađenje energijom iz obnovljivih izvora kojima se postiže znatno smanjenje potrošnje energije. Države članice upotrebljavaju oznake energetske učinkovitosti ili znakove zaštite okoliša ili druge odgovarajuće certifikate ili norme razvijene na nacionalnoj razini ili na razini Zajednice, kad postoje, kao temelj za poticanje uporabe tih sustava i uređaja.

Kad je riječ o biomasi, države članice predviđaju poticaje za tehnologije prenamjene koje ostvaruju iskoristivost prenamjene od najmanje 85 % za stambene i komercijalne primjene, a najmanje 70 % za industrijske primjene.

U slučaju toplinskih crpka, države članice predviđaju poticaje za one toplinske crpke koje ispunjavaju najmanje zahtjeve označivanja zaštite okoliša utvrđenog Odlukom Komisije 2007/742/EZ od 9. studenoga 2007. o utvrđivanju ekoloških mjerila za dodjelu znaka zaštite okoliša Zajednice za električne, plinske ili apsorpcijske plinske toplinske crpke ( 22 ).

Kad je riječ o solarnoj toplinskoj energiji, države članice potiču certificirane uređaje i sustave utemeljene na europskim normama kad one postoje, uključujući znakove zaštite okoliša, oznake energetske učinkovitosti i druge tehničke referentne sustave koje su ustanovila europska normizacijska tijela.

Pri ocjenjivanju učinkovitosti prenamjene te omjera ulaza/izlaza energije sustava i uređaja za potrebe ovog stavka, države članice primjenjuju postupke Zajednice ili, ako oni ne postoje, međunarodne postupke, ako ti postupci postoje.

Članak 14.

Informiranje i osposobljavanje

1.  Države članice osiguravaju da su informacije o mjerama potpore na raspolaganju svim uključenim stranama, npr. potrošačima, graditeljima, instalaterima, arhitektima i dobavljačima uređaja i sustava za grijanje i hlađenje i korištenje električne energije te prijevoznih sredstava koja upotrebljavaju energiju iz obnovljivih izvora.

2.  Države članice osiguravaju da informacije o neto koristima, troškovima te energetskoj učinkovitosti uređaja i sustava za grijanje, hlađenje i korištenje električne energije iz obnovljivih izvora energije osigurava dobavljač uređaja ili sustava ili nacionalno nadležno tijelo.

3.  Države članice osiguravaju da je program certificiranja ili istovrijedni program za stjecanje kvalifikacija na raspolaganju ili da će biti na raspolaganju do 31. prosinca 2012. za instalatere manjih kotlova i peći na biomasu, solarnih fotovoltnih i solarnih termalnih sustava, plitkih geotermalnih sustava i toplinskih crpka. Ti programi mogu, prema potrebi, uzeti u obzir postojeće programe i strukture i utemeljeni su na kriterijima iz Priloga IV. Svaka država članica priznaje certifikate koje dodijeli druga država članica u skladu s tim kriterijima.

4.  Države članice objavljuju za javnost informacije o sustavima certificiranja ili istovrijednim sustavima za stjecanje kvalifikacija iz stavka 3. Države članice mogu također staviti na raspolaganje popis instalatera koji su kvalificirani ili certificirani u skladu s odredbama iz stavka 3.

5.  Države članice osiguravaju da su svim uključenim stranama, ponajprije planerima i arhitektima, na raspolaganju smjernice, tako da mogu na najbolji način uzeti u obzir kombinaciju izvora obnovljive energije, visoko učinkovitih tehnologija te daljinskog grijanja i hlađenja pri planiranju, projektiranju, gradnji i renoviranju industrijskih i stambenih površina.

6.  Države članice uz sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela razvijaju odgovarajuće programe obavješćivanja, podizanja javne svijesti, usmjeravanja i/ili osposobljavanja kako bi građane informirale o koristima i praktičnim aspektima razvoja i uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Članak 15.

Jamstva o podrijetlu električne energije te energija za grijanje i hlađenje proizvedena iz obnovljivih izvora energije

1.  Kako bi krajnjim kupcima dokazale koliki je udio ili količina energije iz obnovljivih izvora u mješavini energetskih izvora u energiji dobavljača u skladu s člankom 3. stavkom 6. Direktive 2003/54/EZ, države članice osiguravaju da se podrijetlo električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije može zajamčiti u smislu ove Direktive u skladu s objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima.

2.  S tim ciljem države članice osiguravaju da se jamstvo o podrijetlu izdaje na zahtjev proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. Države članice mogu odlučiti da se jamstva o podrijetlu izdaju na zahtjev proizvođača energije za grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora. Za takvu odluku može biti potrebno ograničenje najmanjeg kapaciteta. Jamstvo o podrijetlu standardne je veličine 1 MWh. Za svaku jedinicu proizvedene energije izdaje se samo jedno jamstvo o podrijetlu.

Države članice osiguravaju da se ista jedinica energije iz obnovljivih izvora uzima u obzir samo jedanput.

Države članice mogu predvidjeti da se proizvođaču kome je dodijeljeno jamstvo o podrijetlu za istu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ne dodijeli potpora.

Jamstvo o podrijetlu nije povezano s ispunjavanjem odredaba iz članka 3. od strane države članice. Prijenosi jamstava o podrijetlu, odvojeno ili zajedno s fizičkim prijenosom energije, ne utječu na odluku država članica da primjenjuju statističke prijenose, zajedničke projekte ili zajedničke programe potpore za ispunjavanje ciljeva ni na izračun konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 5.

3.  Jamstvo o podrijetlu može se upotrijebiti u okviru 12 mjeseci od proizvodnje odgovarajuće jedinice energije. Jamstvo o podrijetlu poništava se nakon njegove uporabe.

4.  Države članice ili imenovana nadležna tijela nadziru izdavanje, prijenos i poništavanje jamstva o podrijetlu. Imenovana nadležna tijela nemaju nadležnosti koje se geografski preklapaju i neovisna su u odnosu na djelatnosti proizvodnje, trgovine i nabave.

5.  Države članice ili imenovana nadležna tijela uspostavljaju odgovarajuće mehanizme kako bi se osiguralo da se jamstva o podrijetlu izdaju, prenesu i ponište elektronički te da su točna, pouzdana i zaštićena od prijevare.

6.  U jamstvu o podrijetlu navodi se barem:

7.  Kad dobavljač električne energije mora dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj energetskoj mješavini za potrebe članka 3. stavka 6. Direktive 2003/54/EZ, on to može učiniti i pomoću jamstva o podrijetlu.

8.  Količina energije iz obnovljivih izvora koja odgovara jamstvima o podrijetlu koju prenese dobavljač električne energije trećoj strani odbija se od udjela energije iz obnovljivih izvora u njegovoj energetskoj mješavini za potrebe članka 3. stavka 6. Direktive 2003/54/EZ.

9.  Države članice priznaju jamstva o podrijetlu koja izdaju druge države članice u skladu s ovom Direktivom isključivo kao dokaz elemenata iz stavka 1. i stavka 6. točaka od (a) do (f). Država članica može odbiti priznati jamstvo o podrijetlu kad postoje utemeljene sumnje u njegovu točnost, pouzdanost i istinitost. Država članica obavješćuje Komisiju o odbijanju i razlozima za odbijanje.

10.  Ako utvrdi da odbijanje priznanja jamstva o podrijetlu nije utemeljeno, Komisija može donijeti odluku kojom od države članice traži da predmetno jamstvo o podrijetlu prizna.

11.  Država članica može uvesti, u skladu s pravom Zajednice, objektivne, transparentne i nediskriminacijske kriterije za uporabu jamstava o podrijetlu u ispunjavanju obveza iz članka 3. stavka 6. Direktive 2003/54/EZ.

12.  Kad dobavljači energije pri stavljanju na tržište energije iz obnovljivih izvora navode ekološke ili druge prednosti energije iz obnovljivih izvora, države članice mogu od tih dobavljača energije zatražiti da učine dostupnima, u sažetom obliku, podatke o količini ili udjelu energije iz obnovljivih izvora koja dolazi iz postrojenja ili povećanog kapaciteta koji je započeo s radom nakon 25. lipnja 2009.

Članak 16.

Pristup mrežama i njihovo djelovanje

1.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za razvoj mrežne infrastrukture za prijenos i distribuciju, inteligentnih mrežnih usluga, objekata za skladištenje i elektroenergetskog sustava kako bi omogućile sigurno funkcioniranje elektroenergetskog sustava i njegovu prilagodbu daljnjem razvoju u području proizvodnje električne energije obnovljivih izvora energije, uključujući međupovezivanje država članica i država članica s trećim zemljama. Države članice poduzimaju i odgovarajuće mjere da ubrzaju postupke za izdavanje odobrenja za mrežnu infrastrukturu te usklađivanje odobrenja za mrežnu infrastrukturu s administrativnim postupcima i postupcima planiranja.

2.  U skladu sa zahtjevima koji se odnose na održavanje pouzdanosti i sigurnosti mreže na temelju transparentnih i nediskriminacijskih kriterija koje definiraju nadležna nacionalna tijela:

3.  Države članice od operatora prijenosnog sustava i od operatora distribucijskog sustava zahtijevaju da uspostave i objave standardna pravila koja se odnose na preuzimanje i podjelu troškova tehničke prilagodbe, npr. na povezanost s mrežom i jačanje mreže, bolje funkcioniranje mreže te pravila o nediskriminacijskoj provedbi mrežnih kodova koji su potrebni kako bi se uključilo nove proizvođače koji dovode električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije u povezanu mrežu.

Ta su pravila utemeljena na objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima koja ponajprije uzimaju u obzir troškove i koristi povezane s uključivanjem proizvođača na mrežu te posebne okolnosti proizvođača iz rubnih područja i slabo nastanjenim područjima. Ta pravila mogu predvidjeti različite vrste uključivanja na mrežu.

4.  Države članice, kad je to potrebno, mogu od operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava zahtijevati da u cijelosti ili djelomično snose troškove iz stavka 3. Države članice obavljaju pregled i poduzimaju potrebne mjere kako bi poboljšale okvir i pravila za preuzimanje i podjelu troškova iz stavka 3. do 30. lipnja 2011. te svake dvije godine nakon toga kako bi osigurale uključivanje novih proizvođača navedenih u ovom stavku.

5.  Države članice zahtijevaju da operatori prijenosne mreže i operatori distribucijske mreže svakom novom proizvođaču energije iz obnovljivih izvora koji se želi priključiti mreži podastru tražene cjelovite i potrebne informacije, među ostalim:

Države članice mogu proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se žele priključiti mreži, odobriti da objave natječaj za radove za priključenje mreži.

6.  Raspodjela troškova iz stavka 3. provodi se mehanizmom utemeljenom na objektivnim, transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima koji uzimaju u obzir koristi koje imaju proizvođači koji su početno i naknadno priključeni na mrežu te operatori prijenosne mreže i operatori distribucijske mreže od priključenja mreži.

7.  Države članice osiguravaju da zaračunavanje tarifa za prijenos i za distribuciju ne diskriminira električnu energiju iz obnovljivih izvora energije, uključujući ponajprije električnu energiju iz obnovljivih izvora energije proizvedenu u rubnim područjima, npr. otočnim područjima i slabo naseljenim područjima. Države članice osiguravaju da zaračunavanje tarifa za prijenos i za distribuciju ne diskriminira plin iz obnovljivih izvora energije.

8.  Države članice osiguravaju da se u tarifama koje zaračunavaju operatori prijenosne mreže i operatori distribucijske mreže za prijenos i distribuciju električne energije iz postrojenja koja upotrebljavaju obnovljive izvore energije uzimaju u obzir ostvarive troškovne koristi koje proizlaze iz priključenja postrojenja na mrežu. Te troškovne koristi mogu proizići iz neposredne uporabe niskovoltažne mreže.

9.  Države članice, kad je to primjenjivo, procjenjuju treba li zbog lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora energije proširiti postojeću infrastrukturu plinske mreže.

10.  Države članice, kad je to primjenjivo, zahtijevaju od operatora prijenosne mreže i operatora distribucijske mreže da na svom državnom području objave tehnička pravila u skladu s člankom 6. Direktive 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina ( 23 ), ponajprije pravila za priključivanje na mrežu koja uključuju zahtjeve za kakvoću i tlak plina te dodavanje mirisa plinu. Države članice također zahtijevaju da operatori prijenosnih mreža i operatori distribucijskih mreža objave tarife za priključivanje plina iz obnovljivih izvora na temelju transparentnih i nediskriminacijskih kriterija.

11.  Države članice u svojim nacionalnim akcijskim planovima za obnovljivu energiju ocjenjuju nužnost gradnje nove infrastrukture za daljinsko grijanje i hlađenje proizvedeno iz obnovljivih izvora za ostvarivanje nacionalnog cilja za godinu 2020. iz članka 3. stavka 1. Ovisno o toj procjeni države članice, kad je to primjereno, poduzimaju mjere za razvoj infrastrukture za daljinsko grijanje i hlađenje koja će se prilagođivati razvoju proizvodnje grijanja i hlađenja u velikim pogonima na biomasu, solarnu energiju i biotermalnu energiju.

Članak 17.

Kriteriji održivosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva

1.  Neovisno o tome jesu li sirovine uzgojene na državnom području Zajednice ili izvan njega, energija iz pogonskih biogoriva i drugih tekućih goriva uzima se u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) samo ako ispunjavaju kriterije održivosti navedene u stavcima od 2. do 6.:

Međutim, pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva proizvedena iz otpadaka i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz točaka (a), (b) i (c) uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije održivosti iz stavka 2.

▼M2

2.  Ušteda emisija stakleničkih plinova od korištenja biogoriva i tekućih biogoriva uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. iznosi barem 60 % za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima u funkciji nakon 5. listopada 2015. Smatra se da je postrojenje u funkciji ako je započela proizvodnja biogoriva ili tekućih biogoriva.

U slučaju postrojenja koja su bila u funkciji 5. listopada 2015. ili prije tog datuma, za potrebe iz stavka 1.. biogoriva i tekuća biogoriva ostvaruju uštedu emisija stakleničkih plinova od najmanje 35 % do 31. prosinca 2017. i najmanje 50 % od 1. siječnja 2018.

Ušteda emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva i tekućih biogoriva izračunava se u skladu s člankom 19. stavkom 1.

▼B

3.  Pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva koja se uzimaju u obzir za potrebe navedene u stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ne proizvode se od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti, tj. zemljišta koje je u siječnju 2008. ili poslije toga imalo jedan od sljedećih statusa, neovisno o tome zadržava li zemljište i dalje taj status:

▼M2 —————

▼B

4.  Pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku 1. točkama (a), (b) i (c) ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu s velikim zalihama ugljika, tj. zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa, ali koje taj status više nema:

Odredbe utvrđene ovim stavkom ne primjenjuju se ako je u trenutku dobivanja sirovina zemljište imalo isti status kao u siječnju 2008.

5.  Pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva uzeta u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) stavka 1. ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište, osim ako se ne podastru dokazi da uzgoj te sirovine ne uzrokuje isušivanje prethodno neisušena tla.

6.  Poljoprivredne sirovine proizvedene u Zajednici i upotrijebljene za proizvodnju pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva uzetih u obzir za potrebe navedene u stavku 1. točkama (a), (b) i (c) dobivaju se u skladu sa zahtjevima i standardima na temelju odredaba iz naslova „Okoliš” iz Priloga II. dijela A točke 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike ( 24 ) u skladu s minimalnim zahtjevima za dobro poljoprivredno i ekološko stanje definirano sukladno članku 6. stavku 1. te Uredbe.

7.  Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o nacionalnim mjerama koje su poduzete za ispunjavanje kriterija održivosti iz stavaka od 2. do 5. te za zaštitu tala, vode i zraka povezano s trećim zemljama i državama članicama u kojima se proizvede velik dio biogoriva ili sirovina za biogoriva koja se upotrebljavaju u Zajednici. Prvo se izvješće podnosi 2012.

Komisija svake dvije godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o utjecaju veće potražnje za biogorivima na održivost socijalnoga sustava u Zajednici i u trećim zemljama, o djelovanju politike Zajednice o biogorivima na raspoloživost prehrambenih proizvoda po pristupačnim cijenama, ponajprije za stanovnike država u razvoju, te o općim razvojnim pitanjima. Izvješća se bave poštivanjem prava na korištenje zemljišta. U njima se za treće zemlje i države članice u kojima se proizvede velik dio biogoriva koja se upotrebljavaju u Zajednici, navodi jesu li ratificirale i provele sve konvencije Međunarodne organizacije rada navedene dalje u tekstu:

U tim se izvješćima za treće zemlje i države članice, u kojima se proizvede velik dio biogoriva koja se upotrebljavaju u Zajednici, navodi jesu li ratificirale i provele:

Prvo se izvješće podnosi 2012. Komisija, ako je to potrebno, predlaže korektivnu mjeru, posebno ako postoje dokazi da proizvodnja biogoriva u znatnoj mjeri utječe na cijenu prehrambenih proizvoda.

8.  Za potrebe iz stavka 1. točaka (a), (b) i (c) države članice ne smiju ne uzeti u obzir pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva, dobivena u skladu s tim člankom iz drugih razloga povezanih s održivošću.

9.  Komisija do 31. prosinca 2009. izvješćuje o zahtjevima povezanim sa sustavom održivosti za uporabu biomase u druge energetske svrhe, osim proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva. Uz to se izvješće, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću prilažu prijedlozi o programu održivosti za uporabu biomase u druge energetske svrhe. To izvješće i svi u njemu priloženi prijedlozi utemeljeni su na najboljim raspoloživim znanstvenim dokazima koji uzimaju u obzir najnovije razvojne i inovativne procese. Ako analiza napravljena u tu svrhu pokaže da je uputno uvesti izmjene u vezi s šumske biomase u metodologiju za izračun iz Priloga V. ili kriterije održivosti koji se odnose na zalihe ugljika koje se upotrebljavaju za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva Komisija, kad je to potrebno, u vezi s tim istodobno priprema prijedloge za Europski parlament i Vijeće.

Članak 18.

Provjera ispunjavanja kriterija održivosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva

1.  Kad se pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva uzimaju u obzir za potrebe članka 17. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da dokažu da su kriteriji održivosti iz članka 17. stavaka od 2. do 5. ispunjeni. U tu svrhu od gospodarskih subjekata zahtijevaju uporabu sustavu masene bilance koji:

2.  Komisija Europskom parlamentu i Vijeću 2010. i 2012. podnosi izvješće o metodi provjere na temelju masene bilance iz stavka 1. i drugih mogućih metoda provjeravanja s obzirom na neke ili na sve vrste sirovina, pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva. Komisija u svojoj ocjeni razmatra one metode provjere u kojima nije potrebno da podaci o svojstvima održivosti fizički ostanu na određenim pošiljkama i mješavinama. Pri ocjenjivanju uzima se u obzir potreba očuvanja integriteta i učinkovitosti sustava provjeravanja i istodobno spriječi nerazumno veliko opterećenje za industriju. Uz to se izvješće, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću prilažu prijedlozi o primjeni drugih metoda provjeravanja.

3.  Države članice donose mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti podnose pouzdane informacije te državi članici na zahtjev daju podatke koji su korišteni za pripremu informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da osiguraju odgovarajući standard neovisne revizije podnesenih podataka te da podastru dokaze da su to učinili. Revizijom se provjerava da su sustavi koje primjenjuju gospodarski subjekti točni, pouzdani i zaštićeni od prijevare. Revizijom se ocjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i pouzdanost podataka.

Informacije iz prvog podstavka uključuju ponajprije informacije o ispunjavanju kriterija održivosti iz članka 17. stavaka od 2. do 5., odgovarajuće i relevantne informacije o mjerama za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne uporabe vode na područjima na kojima nedostaje vode te odgovarajuće i relevantne informacije o mjerama poduzetim povezano s pitanjima iz članka 17. stavka 7. podstavka 2.

▼M2

Komisija donosi provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. radi uspostavljanja popisa odgovarajućih i relevantnih informacija iz prvih dvaju podstavaka ovog stavka. Komisija posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja pretjerano administrativno opterećenje za gospodarske subjekte općenito ili osobito za male poljoprivrednike, organizacije proizvođača i zadruge.

▼B

Obveze iz ovog stavka primjenjuju se neovisno o tome jesu li pogonska biogoriva ili druga tekuća biogoriva proizvedena u Zajednici ili su uvezena.

Države članice podnose Komisiji, u zbirnom obliku, informacije iz prvog podstavka ovog stavka. Komisija te informacije objavljuje na platformi za transparentnost iz članka 24. u sažetom obliku te pritom čuva tajnost komercijalno osjetljivih podataka.

4.  Zajednica nastoji sklopiti dvostrane i višestrane sporazume s trećim zemljama koji sadržavaju odredbe o kriterijima održivosti koji odgovaraju odredbama ove Direktive. Kad Komisija sklapa sporazume koji sadržavaju odredbe o pitanjima obuhvaćenima kriterijima održivosti iz članka 17. stavaka od 2. do 5. Komisija može odlučiti da se u tim sporazumima podastru dokazi da pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva proizvedena od sirovina uzgojenih u tim državama ispunjavaju kriterije održivosti o kojima je riječ. Pri sklapanju tih sporazuma odgovarajuća se pozornost mora posvetiti mjerama donesenim za očuvanje područja koja u izvanrednim situacijama osiguravaju bitne ekosustavne usluge (nrp. zaštita slivnog područja, kontrola erozije), za zaštitu tala, vode i zraka, neizravne promjene uporabe zemljišta, sanaciju degradiranoga zemljišta, izbjegavanje prekomjerne uporabe vode na područjima na kojima nedostaje vode te pitanjima iz članka 17. stavka 7. podstavka 2.

▼M2

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi koji određuju standarde za proizvodnju proizvoda iz biomase sadrže točne podatke za potrebe članka 17. stavka 2. i/ili pružaju dokaze da pošiljke biogoriva ili tekućih biogoriva ispunjavaju kriterije održivosti navedene u članku 17. stavcima 3., 4. i 5. i/ili da materijali nisu namjerno izmijenjeni ili uklonjeni kako bi pošiljka ili njezin dio bili obuhvaćeni Prilogom IX. Komisija može odlučiti da ti programi sadržavaju točne podatke u svrhu izvješćivanja o mjerama poduzetima za očuvanje područja koja u izvanrednim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita slivnog područja i kontrola erozije), za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnima vodom i o pitanjima iz članka 17. stavka 7. drugog podstavka. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode za potrebe članka 17. stavka 3. točke (b) podtočke ii.

▼B

Komisija može odrediti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni programi za mjerenje uštede emisija stakleničkih plinova sadržavaju točne podatke za potrebe članka 17. stavka 2.

Komisija može odrediti da zemljišta uključena u nacionalni ili regionalni program namijenjen obnovi jako degradiranih ili značajno onečišćenih zemljišta ispunjavaju kriterije iz Priloga V. dijela C točke 9.

5.  Komisija donosi odluke iz stavka 4. samo ako predmetni sporazum ili program ispunjava odgovarajuće standarde pouzdanosti, transparentnosti i neovisne revizije. Kad je riječ o programima za mjerenje uštede emisija stakleničkih plinova, ti programi moraju ispunjavati i metodološke zahtjeve iz Priloga V. U slučaju područja koja su veoma važna za očuvanje biološke raznovrsnosti i navedena u članku 17. stavku 3. točki (b) podtočki ii. popisi takvih područja moraju ispunjavati odgovarajuće norme objektivnosti i usklađenosti s međunarodno priznatim normama te omogućiti odgovarajuće žalbene postupke.

▼M2

Dobrovoljni programi iz stavka 4. („dobrovoljni programi”) redovito, barem jednom godišnje, objavljuju popis svojih tijela za ovjeravanje koji se koristi za neovisnu reviziju i na njemu se za svako tijelo za ovjeravanje navodi koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga je priznalo te koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga prati.

Osobito kako bi spriječila prijevaru, Komisija može na temelju analize rizika i izvješća iz stavka 6. drugog podstavka ovog članka utvrditi norme neovisne revizije i zahtijevati da svi dobrovoljni programi primjenjuju te norme. To se izvršava putem provedbenih akata u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. Takvim se aktima određuje vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi u slučaju da ti programi ne provedu takve norme u predviđenom roku.

▼M2

6.  Odluke na temelju stavka 4. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. Te su odluke važeće najdulje pet godina.

Komisija zahtijeva da svaki dobrovoljni program o kojem je odluka donesena na temelju stavka 4. podnese izvješće Komisiji do 6. listopada 2016. i zatim svake godine do 30. travnja, koje izvješće obuhvaća sve točke određene u trećem podstavku ovog stavka. Općenito, izvješće obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu. Prvo izvješće obuhvaća najmanje šest mjeseci od 9. rujna 2015. Zahtjev da se podnese izvješće primjenjuje se samo na dobrovoljne programe koji su djelovali najmanje 12 mjeseci.

Komisija do 6. travnja 2017. i nakon toga u svojim izvješćima u skladu s člankom 23. stavkom 3. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću s analizom izvješća iz drugog podstavka ovog stavka, preispitivanjem funkcioniranja sporazuma iz stavka 4. ili dobrovoljnih programa u odnosu na koje je donesena odluka u skladu s ovim člankom i prepoznatim najboljim praksama. Izvješće se temelji na najboljim dostupnim informacijama, uključujući nakon savjetovanja s dionicima, te se temelji na praktičnom iskustvu u primjeni dotičnih sporazuma ili programa. U izvješću se analizira sljedeće:

Komisija stavlja na raspolaganje izvješća sastavljena u okviru dobrovoljnih programa, prema potrebi u zbirnom obliku ili u cijelosti, o platformi za transparentnost iz članka 24.

Država članica može obavijestiti Komisiju o svojem nacionalnom programu. Komisija daje prednost procjeni takvog programa. Odluka o usklađenosti tako priopćenog nacionalnog programa s uvjetima utvrđenim ovom Direktivom donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3. kako bi se olakšalo uzajamno bilateralno i multilateralno priznavanje programa za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti u pogledu biogoriva i tekućih biogoriva. Kada je odluka pozitivna, programima utvrđenima u skladu s ovim člankom ne može se odbiti uzajamno priznavanje s programom te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima održivosti navedenima u članku 17. stavcima od 2. do 5.

▼B

7.  Kad gospodarski subjekt podastre dokaze ili podatke dobivene u skladu sa sporazumom ili programom za koji je bila donesena odluka u skladu sa stavkom 4. ovog članka u okviru te odluke, država članica od dobavljača ne zahtijeva daljnje dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti iz članka 17. stavaka od 2. do 5. ni informacije o mjerama iz ovog članka stavka 3. drugog podstavka.

▼M2

8.  Na zahtjev države članice ili na svoju inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 17. u odnosu na izvor biogoriva i u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva odlučuje, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3., smije li dotična država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir za potrebe članka 17. stavka 1.

▼B

9.  Komisija najkasnije do 31. prosinca 2012. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o:

Komisija, ako je to potrebno, predlaže korektivnu mjeru.

Članak 19.

Izračun utjecaja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na stakleničke plinove

1.  Ušteda emisije stakleničkih plinova zbog uporabe pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva za potrebe članka 17. stavka 2. izračunava se kako slijedi:

2.  Najkasnije do 31. ožujka 2010. države članice podnose Komisiji izvješće koje uključuje popis onih područja na njihovu teritoriju koja su klasificirana na razini 2 u nomenklaturi teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS) ili na više razvrstanoj razini NUTS u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ( 25 ) kad se može očekivati da tipične emisije stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina budu niže ili jednake emisijama navedenim pod naslovom „Razvrstane zadane vrijednosti za uzgoj” u Prilogu V. dijelu D ove Direktive popraćene opisom metode i upotrijebljenih podataka za uspostavljanje popisa. Ta metoda uzima u obzir svojstva tla, klime i očekivanog prinosa sirovina.

▼M2

3.  Komisiji se. mogu prijaviti tipične emisije stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina uključene u izvješća iz stavka 2. kada se radi o državama članicama te u izvješća koja su istovjetna izvješćima iz stavka 2. i koja su sastavila nadležna tijela kada se radi o područjima izvan Unije.

4.  Komisija može odlučiti, putem provedbenog akta donesenog u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3., da izvješća iz stavka 3. ovog članka sadrže točne podatke u svrhu mjerenja emisija stakleničkih plinova povezanih s uzgojem sirovina za proizvodnju biogoriva i tekućih biogoriva koje se tipično proizvode na tim područjima za potrebe članka 17. stavka 2.

5.  Komisija najkasnije 31. prosinca 2012., a nakon toga svake dvije godine, sastavlja i objavljuje izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u Prilogu V. dijelovima B i E, pri čemu se posebna pozornost posvećuje emisijama stakleničkih plinova koje uzrokuju promet i prerada.

Ako je u izvješćima iz prvog stavka navedeno da će možda biti potrebno prilagoditi procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelovima B i E na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, Komisija prema potrebi podnosi zakonodavni prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.

▼M2 —————

▼M2

7.  Komisija nastavlja preispitivati Prilog V. s ciljem dodavanja, u opravdanim slučajevima, vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine. Tim preispitivanjem također se u obzir uzima izmjena metodologije utvrđene u Prilogu V. dijelu C, osobito s obzirom na:

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja preispituju se što je prije moguće. Ako je u preispitivanju Komisije zaključeno da su potrebni dodaci Prilogu V., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a kako bi se dodale, ali ne i izbrisale ili izmijenile, procijenjene tipične i zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelovima A, B, D i E za proizvodne procese dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva za koje u tom prilogu još nisu uključene posebne vrijednosti.

▼B

Svaka prilagodba popisa ili dodavanje na popis zadanih vrijednosti u Prilogu V. mora ispunjavati sljedeća pravila:

▼M2

8.  Kada je to potrebno u svrhu osiguranja jedinstvene primjene Priloga V. dijela C točke 9., Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se određuju detaljne tehničke specifikacije i definicije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 25. stavka 3.

▼B

Članak 20.

Provedbene mjere

Provedbene mjere iz drugog podstavka članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 3. trećeg podstavka, članka 18. stavka 6., članka 18. stavka 8., članka 19. stavka 5., članka 19. stavka 7. prvog podstavka i članka 19. stavka 8. u cijelosti uzimaju u obzir potrebe članka 7.a Direktive 98/70/EZ.

▼M2 —————

▼B

Članak 22.

Izvješćivanje država članica

1.  Svaka država članica podnosi Komisiji izvješće o napretku pri poticanju i uporabi energije iz obnovljivih izvora do 31. prosinca 2011., a nakon toga svake dvije godine. Šesto izvješće koje se podnosi do 31. prosinca 2021. zadnje je izvješće koje se mora podnijeti.

U izvješću se detaljno opisuje u prvom redu:

▼M2

▼B

▼M2

▼B

2.  Pri procjenjivanju neto uštede emisija stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva, država članica može za potrebe izvješća iz stavka 1. upotrijebiti tipične vrijednosti navedene u Prilogu V. dijelu A i dijelu B.

3.  U svojemu prvom izvješću država članica navodi namjerava li:

4.  Država članica može u svakom izvješću ispraviti podatke iz prethodnih izvješća.

Članak 23.

Praćenje i izvješćivanje Komisije

1.  Komisija prati izvor pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva koja se upotrebljavaju u Zajednici i utjecaj njihove proizvodnje, uključujući posredan utjecaj širenja obrađenih površina, na uporabu zemljišta u Zajednici i glavnim trećim zemljama dobavljačima. To je praćenje utemeljeno na izvješćima država članica koja se podnose u skladu s člankom 22. stavkom 1. te na odgovarajućim izvješćima trećih zemalja i međuvladinih organizacija, znanstvenim studijama i drugim relevantnim informacijama. Komisija prati i promjene cijena sirovina povezano s uporabom biomase za dobivanje energije te s tim povezane pozitivne i negativne učinke na zdravstvenu ispravnost hrane. ►M2  ————— ◄

2.  Komisija vodi dijalog s trećim zemljama, proizvođačima biogoriva i organizacijama potrošača i civilnoga društva te s njima razmjenjuje informacije o općoj provedbi mjera iz ove Direktive koje se odnose na pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva. U tome okviru posvećuje posebnu pozornost utjecaju koji bi proizvodnja biogoriva mogla imati na cijene hrane.

3.  Na temelju izvješća koja podnose države članice na temelju članka 22. stavka 1. te praćenja i analize iz stavka 1. ovog članka, Komisija svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Prvo se izvješće podnosi 2012.

▼M2

4.  Pri izvješćivanju o uštedi emisija stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva i tekućih biogoriva, Komisija se služi vrijednostima koje su prijavile države članice u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (o), uključujući privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezani raspon koji proizlazi iz analize osjetljivosti u skladu s Prilogom VIII. Komisija objavljuje podatke o privremenim srednjim vrijednostima procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta i povezanom rasponu koji je proizašao iz analize osjetljivosti. Osim toga, Komisija procjenjuje hoće li se procjena uštede izravnih emisija promijeniti, i na koje načine, kad bi se uzeli u obzir suproizvodi primjenom supstitucijskog pristupa.

▼B

5.  Komisija u svojim izvješćima analizira u prvom redu:

▼M2

▼B

Komisija, ako je to potrebno, predlaže korektivnu mjeru.

6.  Na temelju izvješća koja podnose države članice na temelju članka 22. stavka 3. Komisija analizira učinkovitost mjera koje donose države članice o uspostavljanju jedinstvenog administrativnog tijela nadležnoga za obradu zahtjeva za dobivanje odobrenja, za certificiranje i za izdavanje dozvola te za pružanje pomoći podnositeljima zahtjeva.

7.  Kako bi se poboljšalo financiranje i koordinacija s obzirom na ostvarivanje ciljnog 20 %-tnog sniženja iz članka 3. stavka 1. Komisija do 31. prosinca 2010. predstavlja analizu i akcijski plan o energiji iz obnovljivih izvora da osigura u prvom redu:

8.  Komisija najkasnije do 31. prosinca 2014. predstavlja izvješće koje se bavi ponajprije sljedećim elementima:

▼M2

▼B

Komisija na temelju tog izvješća, ako je to potrebno, podnosi prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću koji se bave navedenim elementima, ponajprije:

9.  Komisija 2018. predstavlja plan za obnovljivu energiju za razdoblje poslije 2020.

Tome se planu, ako je to potrebno, prilažu prijedlozi Europskom parlamentu i Vijeću za razdoblje poslije 2020. Plan uzima u obzir iskustvo stečeno primjenom ove Direktive i tehnološki razvoj u području energije iz obnovljivih izvora.

10.  Komisija 2021. predstavlja izvješće o pregledu primjene ove Direktive. To se izvješće ponajprije bavi time kako sljedeći čimbenici utječu na uspješnost država članica u ostvarivanju nacionalnih ciljeva definiranih u Prilogu I. uzimanjem u obzir odnosa troškova i koristi:

Članak 24.

Platforma za transparentnost

1.  Komisija na mreži uspostavlja javnu platformu za transparentnost. Svrha je te platforme povećati transparentnost te olakšati i poticati suradnju među državama članicama ponajprije u području statističkih prijenosa iz članka 6. i zajedničkih projekata iz članaka 7. i 9. Osim toga, platforma se može koristiti za objavljivanje odgovarajućih informacija koje Komisija ili država članica smatra da su važne za ovu Direktivu i za ostvarivanje njezinih ciljeva.

2.  Komisija na platformi za transparentnost objavljuje sljedeće informacije, kad je to uputno u zbirnom obliku, i pritom čuva tajnost komercijalno osjetljivih informacija:

Međutim, na temelju zahtjeva države članice koja je dostavila informacije, Komisija ne objavljuje prognoze iz članka 4. stavka 3. ili informacije iz nacionalnih izvješća država članica iz članka 22. stavka 1. točaka (l) i (m).

▼M2

Članak 25.

Postupak odbora

1.  Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za obnovljive izvore energije. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 26 ).

2.  U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva, Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

▼M2

Članak 25.a

Izvršavanje ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.  Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

▼B

Članak 26.

Izmjene i stavljanje izvan snage

1.  U Direktivi 2001/77/EZ briše se članak 2., članak 3. stavak 2. i članci od 4. do 8. s pravnim učinkom od 1. travnja 2010.

2.  U Direktivi 2003/30/EZ briše se članak 2., članak 3. stavci 2., 3. i 5. i članci 5. i 6. s pravnim učinkom od 1. travnja 2010.

3.  Direktive 2001/77/EZ i 2003/30/EZ stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2012.

Članak 27.

Prenošenje

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 4. stavke 1., 2. i 3. države članice donose zakone i druge propise potrebne za ispunjavanje odredaba ove Direktive do 5. prosinca 2010.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 28.

Stupanja na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 29.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

PRILOG I.

Nacionalni opći ciljevi za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2020. ( 27 )

A.    Nacionalni opći ciljevi

B.    Okvirne smjernice

Okvirne smjernice iz članka 3. stavka 2. uključuju sljedeće udjele energije iz obnovljivih izvora:

S2005 + 0,20 (S2020 – S2005), kao prosjek za dvogodišnje razdoblje od 2011. do 2012.

S2005 + 0,30 (S2020 – S2005), kao prosjek za dvogodišnje razdoblje od 2013. do 2014.

S2005 + 0,45 (S2020 – S2005), kao prosjek za dvogodišnje razdoblje od 2015. do 2016. i

S2005 + 0,65 (S2020 – S2005), kao prosjek za dvogodišnje razdoblje od 2017. do 2018.

gdje je

S2005 = udio za tu državu članicu 2005. kako je navedeno u tablici u dijelu A,

i

S2020 = udio za tu državu članicu 2020. kako je navedeno u tablici u dijelu A.

---

PRILOG II.

Normalizacijsko pravilo za uzimanje u obzir električne energije proizvedene iz vodne energije i energije vjetra

Sljedeće se pravilo upotrebljava za potrebe izračunavanja električne energije proizvedene iz vodne energije u određenoj državi članici:

gdje je:

N

=

referentna godina

QN(norm)

=

normalizirana električna energija proizvedena u svim hidroelektranama države članice u godini N za potrebe izračuna

Qi

=

količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim hidroelektranama države članice mjerena u GWh, pri čemu nisu uključeni crpno akumulacijski uređaji kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu

Ci

=

ukupno instalirani kapacitet bez crpnih hidroelektrana države članice na kraju godine i mjerena u MW.

Sljedeće se pravilo upotrebljava za potrebe izračunavanja električne energije proizvedene iz vjetroelektrana u određenoj državi članici:

gdje je:

N

=

referentna godina

QN(norm)

=

normalizirana električna energija proizvedena u svim vjetroelektranama države članice u godini N za potrebe izračuna

Qi

=

količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim vjetroelektrana države članice mjerena u GWh

Cj

=

ukupno instalirani kapacitet svih vjetroelektrana države članice na kraju godine j mjeren u MW

n

=

4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podaci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže.

---

PRILOG III.

Energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu

---

PRILOG IV.

Certificiranje instalatera

Sustavi certificiranja ili istovrijedni sustavi stjecanja kvalifikacija iz članka 14. stavka 3. utemeljeni su na sljedećim kriterijima:

---

PRILOG V.

Pravila za izračun utjecaja pogonskih biogoriva, drugih tekućih biogoriva i njihovih usporedivih fosilnih goriva na stakleničke plinove

A.    Tipične i zadane vrijednosti za biogoriva, ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promjene uporabe zemljišta

B.    Procijenjene tipične i zadane vrijednosti za buduća biogoriva koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu, ili su bila samo u zanemarivim količinama, ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promijenjene uporabe zemljišta

C.    Metodologija

1.

Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva namijenjenih prometu, pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva izračunavaju se kao: E = e ec + e l + e p + e td + e u – e sca – e ccs – e ccr – e ee , gdje je E = ukupne emisije od uporabe goriva eec = emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina el = godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta ep = emisije od obrade etd = emisije od prometa i distribucije eu = emisije koje nastaju pri uporabi goriva esca = uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednoga gospodarenja eccs = uštede emisija radi hvatanja i geološkog pohranjivanja ugljika eccr = uštede emisija radi hvatanja i zamjene ugljika i eee = uštede emisija od viška električne energije koji nastaje pri kogeneraciji. Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

2.	Emisije stakleničkih plinova iz goriva, E, izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 na MJ goriva gCO2eq/MJ.

3.	Odstupajući od točke 2. za goriva namijenjena prometu vrijednosti izračunane kao gCO2eq/MJ mogu se prilagođivati kako bi uzele u obzir razlike među gorivima pri obavljenome korisnom radu izražene kao km/MJ. Takve se prilagodbe rade samo kad se podastru dokazi o obavljenome korisnom radu.

4.	Uštede emisija stakleničkih plinova od pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva izračunavaju se kao: UŠTEDA = gdje je EB = ukupne emisije od pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva i EF = ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva.

5.	Staklenički su plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi: CO2 : 1 N2O : 296 CH4 : 23

6.

Emisije koje nastaju pri ekstrakciji ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije ili uzgoja; pri skupljanju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Potvrđena smanjenja emisije stakleničkih plinova koja nastaju pri spaljivanju na lokacijama za proizvodnju ulja bilo gdje na svijetu odbijaju se. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih vrijednosti izračunane za manja geografska područja od onih upotrijebljenih u izračunu zadanih vrijednosti.

▼M2

7.

Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta, el, izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo: el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB , ( 28 ) gdje je el = godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva ili tekućeg biogoriva (u megadžulima)). „Kultivirano tlo” ( 29 ) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” ( 30 ) smatraju se jednom uporabom zemljišta; CSR = zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije; CSA = zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije; P = produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva ili tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje); i eB = dodatak od 29 gCO2eq/MJ biogoriva ili tekućeg biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8.

▼B

8.

Dodana vrijednost 29 gCO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da predmetno zemljište: (a) u siječnju2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe; i (b) pripada u jednu od sljedećih kategorija: i. jako degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe; ii. jako onečišćeno zemljište. Dodana vrijednost 29 gCO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 10 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku i. osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije zemljišta koja pripadaju pod podtočku ii. smanji onečišćenost tla.

9.

Kategorije iz točke 8. (b) definirane su kako slijedi: (a) „jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano; (b) „jako onečišćeno” znači zemljište koje je nepogodno za uzgajanje hrane za ljude i hrane za životinje zbog onečišćenosti. Takvo zemljište uključuje zemljište koje je bilo predmetom odluke Komisije u skladu člankom 18. stavkom 4. podstavkom 4.

10.	Komisija do 31. prosinca 2009. donosi smjernice za izračun zaliha ugljika zemljišta na temelju smjernica IPCC iz 2006. za nacionalnu evidenciju stakleničkih plinova – svezak 4. Smjernice Komisije služe kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu za potrebe ove Direktive.

11.

Emisije koje nastaju pri obradi (ep ) uključuju emisije pri samoj obradi; emisije od otpadaka i istjecanja te proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi. Pri uzimanju u obzir električne energije koja nije proizvedena u okviru pogona za proizvodnju goriva, pretpostavlja se da je intenzitet emisije stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.

12.

Emisije zbog prijevoza i distribucije (etd) uključuju emisije koje nastaju pri prometu i skladištenju sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prometu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 6. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.

13.	Emisije koje nastaju pri uporabi goriva (eu ) računaju se kao ništica za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva.

14.	Uštede emisija od hvatanja i geoloških zaliha ugljika (eccs ) koje već nisu uzete u obzir u ep , ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i sekvestracijom emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prometom, obradom i distribucijom goriva.

15.	Uštede emisija od hvatanja i zamjene ugljika (eccr ) ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu, ograničavaju se na CO2 koji se dobiva od fosilnoga goriva, upotrijebljenog u komercijalnim proizvodima i uslugama.

16.

Uštede emisija od viška električne energije iz kogeneracije (eee ) uzimaju se u obzir za višak električne energije proizvedene sustavima za proizvodnju goriva koji upotrebljavaju kogeneraciju, osim kad je gorivo upotrijebljeno za kogeneraciju suproizvoda koji nije ostatak poljoprivrednog prinosa. Pri uzimanju u obzir tog viška električne energije, veličina kogeneracijske jedinice smatra se kao najmanja potrebna za to da kogeneracijska jedinica dovodi toplinu koja je potrebna za proizvodnju goriva. Uštede emisija stakleničkih plinova povezane s viškom električne energije smatraju se jednakima količini stakleničkih plinova koji bi se emitirali da je jednaka količina električne energije proizvedena u elektrani koja upotrebljava isto gorivo kao i kogeneracijska jedinica.

17.

Kad se u procesu proizvodnje goriva proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda (suproizvoda), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova neposrednog proizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija).

18.

Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele su eec + el + oni dijelovi ep , etd i eee koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do koje podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, u tu se svrhu umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih u posljednjoj takvoj procesnoj fazi posrednom proizvodu goriva. U slučaju pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva svi suproizvodi, uključujući električnu energiju, koji ne pripadaju u područje primjene točke 16. uzimaju se u obzir za potrebe ovog izračuna, osim ostataka poljoprivrednih proizvoda, uključujući slamu, ostatke šećerne trske, lupine, klipove i orahove ljuske. Suproizvodi koji imaju negativan energetski sadržaj za potrebe izračuna uzimaju se kao da im je energetski sadržaj nula. Otpad, poljoprivredni ostaci ljetine, uključujući ostatke šećerne trske, lupine, klipove, orahove ljuske i ostatke od postupka obrade, uključujući sirovi glicerin (nerafinirani glicerin) smatraju se da im je životni ciklus emisije stakleničkih plinova nula do procesa skupljanja tih materijala. U slučaju goriva koja se proizvode u rafinerijama jedinica analize za potrebe izračuna iz točke 17. je rafinerija.

19.

Za pogonska biogoriva za potrebe izračuna iz točke 4. kao usporedno fosilno gorivo EF vrijede posljednje raspoložive stvarne prosječne emisije iz fosilnog dijela benzina i dizelskog goriva upotrijebljena u Zajednici u izvješćima u skladu s Direktivom 98/70/EZ. Ako takvi podaci ne postoje, ta vrijednost iznosi 83,8 gCO2eq/MJ. Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije za potrebe izračuna iz točke 4. usporedno fosilno gorivo EF je 91 gCO2eq/MJ. Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji topline za potrebe izračuna iz točke 4. usporedno fosilno gorivo EF je 77 gCO2eq/MJ. Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u kogeneraciji za potrebe izračuna iz točke 4. usporedno fosilno gorivo EF je 85 gCO2eq/MJ.

D.    Raščlanjene zadane vrijednosti za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu (uključujući višak električne energije): „ep – eee ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju

E.    Procijenjene raščlanjene zadane vrijednosti za buduću pogonska biogoriva i tekuća biogoriva koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su bila u zanemarivim količinama

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu (uključujući višak električne energije): „ep – eee ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Raščlanjene zadane vrijednosti za transport i distribuciju: „etd ” kako je definirano u ovom Prilogu dijelu C

Ukupno za uzgoj, obradu, transport i distribuciju

---

PRILOG VI.

Minimalni zahtjevi za usklađen predložak za izradu nacionalnih akcijskih planova za obnovljive izvore energije

1.	Očekivana konačna potrošnja energije: Konačna bruto potrošnja energije u elektroenergetici, prometu te za grijanje i hlađenje za 2020. uzimajući u obzir učinke mjera politike za energetsku učinkovitost.

2.

Nacionalni ciljevi za sniženje emisija 2020. po sektorima i procijenjeni udjeli energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici za grijanje i hlađenje te u prometu: (a) ciljni udio energije iz obnovljivih izvora u energetici 2020.; (b) predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora u energetici; (c) ciljni udio energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje 2020.; (d) predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje; (e) predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora u prometu; (f) nacionalna okvirna smjernica iz članka 3. stavka 2. i Priloga I. dijela B.

3.

Mjere za ostvarivanje tih ciljeva: (a) pregled svih politika i mjera za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora; (b) posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva iz članaka 13., 14. i 16. uključujući potrebu širenja i jačanja postojeće infrastrukture kako bi se omogućilo uključivanje količina energije iz obnovljivih izvora potrebnih za ostvarivanje nacionalnog cilja do 2020.; mjere za ubrzavanje postupka izdavanja odobrenja; mjere za smanjivanje netehnoloških prepreka te mjere koje se odnose na članke od 17. do 21.; (c) programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u energetici koje primjenjuje jedna država članica ili više njih; (d) programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje koje primjenjuje jedna država članica ili više njih; (e) programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje jedna država članica ili više njih; (f) posebne mjere o poticanju uporabe energije iz biomase, posebno za dobivanje nove biomase i pritom uzeti u obzir: i. raspoloživost biomase: domaće i biomase iz uvoza; ii. mjere za povećanje raspoloživosti biomase, uzimajući pritom u obzir druge korisnike biomase (poljoprivredni i šumarski sektor); (g) planiranu uporabu statističkih prijenosa među državama članicama i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama: i. procijenjena prekomjerna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u odnosu na okvirnu smjernicu koja se može prenijeti drugim državama članicama; ii. procijenjena mogućnost za zajedničke projekte; iii. procijenjena potražnja za energijom iz obnovljivih izvora koja se treba pokriti proizvodnjom koja nije domaća.

4.

Ocjene: (a) očekivani ukupan doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih se trebaju ostvariti ciljevi za 2020. i okvirna smjernica za udjele energije iz obnovljivih izvora u energetici, grijanju i hlađenju te prometu; (b) očekivani ukupan doprinos mjera za energetsku učinkovitost i uštedu energije pri ostvarivanju obveznih ciljeva za 2020. i okvirna smjernica za udjele energije iz obnovljivih izvora u energetici, grijanju i hlađenju te prometu.

---

PRILOG VII.

Uključivanje energije iz toplinskih crpka

Količina aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije zahvaćene toplinskim crpkama koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora za potrebe ove Direktive, ERES , izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

gdje je

Najkasnije do 1. siječnja 2013. Komisija mora izraditi smjernice o načinu na koji će države članice procjenjivati vrijednosti Qusable i SPF za različite tehnologije i primjene toplinskih, uzimajući pritom u obzir razlike u klimatskim uvjetima, ponajprije veoma hladnim klimatskim područjima.

▼M2

---

PRILOG VIII.

Dio A. Privremene procijenjene emisije od sirovina za biogorivo i tekuće biogorivo u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta (gCO2eq/MJ) ( 31 )

Dio B. Biogoriva i tekuća biogoriva za koja se smatra da su procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli

Za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:

---

PRILOG IX.

Dio A. Sirovine i goriva čiji se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. prvog podstavka smatra dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja:

Dio B. Sirovine čiji se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. prvog podstavka smatra dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja:

---

( 1 ) Mišljenje od 17. rujna 2008. (SL C 77, 31.3.2009., str. 43.).

( 2 ) SL C 325, 19.12.2008., str. 12.

( 3 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 17. prosinca 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 6. travnja 2009.

( 4 ) SL L 283, 27.10.2001., str. 33.

( 5 ) SL L 123, 17.5.2003., str. 42.

( 6 ) SL L 176, 15.7.2003., str. 37.

( 7 ) SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

( 8 ) SL C 219 E, 28.8.2008., str. 82.

( 9 ) SL L 1, 4.1.2003., str. 65.

( 10 ) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

( 11 ) SL L 114, 27.4.2006., str. 64.

( 12 ) SL L 198, 20.7.2006., str. 18.

( 13 ) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

( 14 ) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

( 15 ) SL L 52, 21.2.2004., str. 50.

( 16 ) SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

( 17 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

( 18 ) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

( 19 ) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).

( 20 ) Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 239, 15.9.2015., str. 1.).

( 21 ) SL L 304, 14.11.2008., str. 1.

( 22 ) SL L 301, 20.11.2007., str. 14.

( 23 ) SL L 176, 15.7.2003., str. 57.

( 24 ) SL L 30, 31.1.2009., str. 16.

( 25 ) SL L 154, 21.6.2003., str. 1.

( 26 ) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

( 27 ) Kako bi se ostvarili nacionalni ciljevi iz ovog Priloga, naglašeno je se da u smjernicama o državnoj potpori za zaštitu okoliša mora biti definirana stalna potreba za nacionalnim mehanizmima potpore poticanju energije iz obnovljivih izvora.

( 28 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne težine CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom težinom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.

( 29 ) Kultivirano tlo kako ga definira IPCC.

( 30 ) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.

( 31 ) 

(+)   Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. Razmjer vrijednosti u ovom Prilogu ovisi o rasponu pretpostavki (poput tretmana suproizvoda, kretanja u prinosu, zaliha ugljika i uklanjanja drugih proizvoda) korištenih u gospodarskim modelima razvijenim za potrebe njihove procjene. Stoga, iako nije moguće u potpunosti okarakterizirati raspon nesigurnosti povezan s takvim procjenama, provedena je analiza osjetljivosti u vezi s rezultatima na temelju nasumične varijacije ključnih parametara, takozvana analiza Monte Carlo.

( 32 ) 

( 33 ) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).