02008R0889 — HR — 07.05.2017 — 013.001

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu ( L 250 18.9.2008, 1)

Promijenio:

		br.	stranica	datum
►M1	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1254/2008 od 15. prosinca 2008.	L 337	80	16.12.2008
►M2	UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 710/2009 od 5. kolovoza 2009.	L 204	15	6.8.2009
►M3	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 271/2010 od 24. ožujka 2010.	L 84	19	31.3.2010
►M4	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 344/2011 od 8. travnja 2011.	L 96	15	9.4.2011
M5	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 426/2011 od 2. svibnja 2011.	L 113	1	3.5.2011
►M6	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 126/2012 od 14. veljače 2012.	L 41	5	15.2.2012
►M7	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 203/2012 od 8. ožujka 2012.	L 71	42	9.3.2012
►M8	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 505/2012 od 14. lipnja 2012.	L 154	12	15.6.2012
►M9	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 392/2013 od 29. travnja 2013.	L 118	5	30.4.2013
►M10	UREDBA KOMISIJE (EU) br. 519/2013 оd 21. veljače 2013.	L 158	74	10.6.2013
►M11	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1030/2013 оd 24. listopada 2013.	L 283	15	25.10.2013
M12	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1364/2013 оd 17. prosinca 2013.	L 343	29	19.12.2013
►M13	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 354/2014 оd 8. travnja 2014.	L 106	7	9.4.2014
►M14	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 836/2014 оd 31. srpnja 2014.	L 230	10	1.8.2014
►M15	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1358/2014 оd 18. prosinca 2014.	L 365	97	19.12.2014
►M16	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/673 оd 29. travnja 2016.	L 116	8	30.4.2016
►M17	PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1842 оd 14. listopada 2016.	L 282	19	19.10.2016

---

▼B

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 889/2008

od 5. rujna 2008.

o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu

Sadržaj
Glava I.	Uvodne odredbe
Glava II.	Pravila o proizvodnji, konzerviranju, preradi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda
Poglavlje 1.	Proizvodnja bilja
Poglavlje 1.a	Uzgoj morskih algi
Poglavlje 2.	Uzgoj stoke
Odjeljak 1.	Podrijetlo životinja
Odjeljak 2.	Smještaj stoke i postupci uzgoja
Odjeljak 3.	Hrana za životinje
Odjeljak 4.	Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje
Poglavlje 2.a	Uzgoj životinja akvakulture
Odjeljak 1.	Opća pravila
Odjeljak 2.	Podrijetlo životinja iz akvakulture
Odjeljak 3.	Uzgojna praksa u akvakulturi
Odjeljak 4.	Uzgajanje
Odjeljak 5.	Hrana za ribe, rakove i bodljikašees
Odjeljak 6.	Posebna pravila za mekušce
Odjeljak 7.	Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje
Poglavlje 3.	Konzervirani i prerađeni proizvodi
Poglavlje 3.a	Posebna pravila za proizvodnju vina
Poglavlje 4.	Prikupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje proizvoda
Poglavlje 5.	Pravila za prijelaz
Poglavlje 6	Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima
Odjeljak 1.	Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima koja se odnose na klimatska, geografska ili strukturna ograničenja u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007
Odjeljak 2.	Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na nedostupnost sirovina s ekoloških poljoprivrednih gospodarstava u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007
Odjeljak 3	Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na posebne teškoće čuvanja ekološki uzgojene stoke u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 834/2007
Odjeljak 3.a	Izvanredna pravila o proizvodnji u vezi s uporabom posebnih proizvoda i tvari u preradi u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EZ) br. 834/2007
Odjeljak 4.	Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koja se odnose na okolnosti katastrofe u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 834/2007
Poglavlje 7.	Baza podataka o sjemenu
Glava III.	Označivanje
Poglavlje 1.	Znak ekološke proizvodnje Europske unije
Poglavlje 2.	Posebni zahtjevi za označivanje hrane za životinje
Poglavlje 3.	Ostali posebni zahtjevi za označivanje
Glava IV.	Kontrole
Poglavlje 1.	Minimalni zahtjevi kod kontrole
Poglavlje 2.	Posebni zahtjevi za kontrolu za biljke i biljne proizvode iz poljoprivredne proizvodnje ili berbe
Poglavlje 2.a	Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za morske alge
Poglavlje 3.	Zahtjevi za kontrolu za stoku i stočne proizvode koji se dobivaju u uzgoju stoke
Poglavlje 3.a	Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture
Poglavlje 4.	Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice za pripravu proizvoda od bilja, morskih algi, stoke i životinja iz akvakulture i prehrambenih proizvoda koji su od njih sastavljeni
Poglavlje 5.	Zahtjevi u pogledu kontrole za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja
Poglavlje 6.	Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice uključene u proizvodnju, pripremu ili uvoz ekoloških proizvoda, koje su predmetne poslove djelomično ili u cijelosti prenijele na treće strane
Poglavlje 7.	Zahtjevi za kontrolu jedinica koje pripravljaju hranu za životinje
Poglavlje 8.	Povrede i razmjena informacija
Poglavlje 9.	Nadzor nadležnih tijela
Glava V.	Dostavljanje informacija komisiji, prijelazne i završne odredbe
Poglavlje 1.	Dostavljanje informacija Komisiji
Poglavlje 2.	Prijelazne i završne odredbe

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.  Ova Uredba uređuje posebna pravila o ekološkoj proizvodnji, označivanju i kontroli u odnosu na proizvode iz članka 1. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

▼M2

2.  Ova se Uredba ne odnosi na:

Međutim, glava II., glava III. i glava IV. na takve se proizvode primjenjuju mutatis mutandis dok se za te proizvode na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007 ne utvrde temeljita proizvodna pravila.

▼B

Članak 2.

Definicije

Uz definicije utvrđene u članku 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

▼M2

▼B

▼M2

▼M9

▼M17

▼M17

GLAVA II.

PRAVILA O PROIZVODNJI, KONZERVIRANJU, PRERADI, PAKIRANJU, PRIJEVOZU I SKLADIŠTENJU EKOLOŠKIH PROIZVODA

▼B

POGLAVLJE 1.

Proizvodnja bilja

Članak 3.

Gospodarenje tlom i gnojidba

1.  Kada hranidbene potrebe bilja nije moguće zadovoljiti mjerama predviđenima u članku 12. stavku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u ekološkoj se proizvodnji u potrebnom obimu mogu koristiti samo gnojiva i poboljšivači tla iz Priloga I. ovoj Uredbi. Subjekti čuvaju pisane dokaze o potrebi korištenja proizvoda.

2.  Ukupna količina stajskoga gnoja, u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ ( 6 ) o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, koje se koristi na gospodarstvu ne može prelaziti 170 kg dušika godišnje po hektaru korištene poljoprivredne površine. To ograničenje vrijedi samo za stajski gnoj, osušeni stajski gnoj i dehidrirani gnoj peradi, kompostirane životinjske izmete, uključujući gnoj peradi, kompostirani stajski gnoj i tekuće životinjske izmete.

3.  Gospodarstva s ekološkom proizvodnjom mogu sklopiti ugovore o suradnji u pisanom obliku isključivo s drugim takvim gospodarstvima i poduzećima koja udovoljavaju pravilima ekološke proizvodnje, s ciljem raspoređivanja suvišnoga gnoja iz ekološkog uzgoja. Najviša dopuštena granica iz stavka 2. izračunava se na temelju svih jedinica ekološke proizvodnje obuhvaćenih takvom suradnjom.

4.  Mogu se koristiti primjereni pripravci mikroorganizama za poboljšanje cjelokupnog stanja tla ili raspoloživosti hranjivih tvari u tlu ili u usjevima.

5.  Za aktiviranje komposta mogu se koristiti odgovarajući pripravci na bazi bilja ili pripravci mikroorganizama.

Članak 4.

Zabrana hidroponskog uzgoja

Zabranjuje se hidroponski uzgoj.

Članak 5.

Gospodarenje štetočinjama, bolešću i korovom

1.  Kada se bilje ne može primjereno zaštiti od štetočinja i bolesti mjerama iz članka 12. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (g) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u ekološkoj se proizvodnji mogu koristiti samo proizvodi iz Priloga II. ovoj Uredbi. Subjekti čuvaju pisane dokaze o potrebi korištenja proizvoda.

2.  Za proizvode koji se koriste u klopkama i raspršivačima, osim feromonskih raspršivača, klopke i/ili raspršivači moraju spriječiti prodiranje tvari u okoliš i spriječiti dodir između tvari i usjeva koji se obrađuje. Klopke se nakon korištenja sakupljaju i sigurno zbrinjavaju.

Članak 6.

Posebna pravila za uzgoj gljiva

Za uzgoj gljiva mogu se koristiti supstrati ako su kompostirani isključivo iz sljedećih sastojaka:

▼M2

POGLAVLJE 1.a

Uzgoj morskih algi

▼M16

Članak 6.a

Područje primjene

U ovom su poglavlju utvrđena detaljna pravila proizvodnje za morske alge.

Za potrebe ovog poglavlja „morske alge” uključuju višestanične morske alge, fitoplankton i mikroalge.

▼M2

Članak 6.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.  Operacije se smještaju u lokalitetima koji nisu podložni zagađenju proizvodima ili tvarima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju ili onečišćujućim tvarima koje bi ugrozile ekološku prirodu proizvoda.

2.  Ekološke i konvencionalne proizvodne jedinice primjereno se odvajaju. Takve se mjere odvajanja temelje na prirodnom smještaju, odvojenim distribucijskim sustavima za vodu, udaljenosti, plimi i oseci, uzvodnom i nizvodnom smještaju ekološke proizvodne jedinice. Tijela država članica mogu odrediti lokacije ili područja koja smatraju neprikladnim za ekološku akvakulturu ili uzgoj morskih algi i isto tako mogu odrediti minimalne udaljenosti između ekoloških i konvencionalnih proizvodnih jedinica.

Ako su određene minimalne udaljenosti, države članice tu informaciju dostavljaju operaterima, drugim državama članicama i Komisiji.

3.  Za sve nove operacije koje se prijavljuju za ekološku proizvodnju i za proizvodnju više od 20 tona proizvoda akvakulture godišnje potrebna je procjena utjecaja na okoliš razmjerna proizvodnoj jedinici da bi se utvrdili uvjeti proizvodne jedinice i njezinog neposrednog okoliša i mogući učinci tih operacija. Subjekti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu dostavljaju procjenu utjecaja na okoliš. Sadržaj procjene utjecaja na okoliš temelji se na Prilogu IV. Direktivi Vijeća 85/337/EEZ ( 7 ). Ako je jedinica već bila podvrgnuta procjeni utjecaja na okoliš, tada se njezina uporaba dopušta u tu svrhu.

4.  Subjekti osiguravaju plan održivog upravljanja razmjeran proizvodnoj jedinici za akvakulturu i uzgoj morskih algi.

Plan se godišnje ažurira i detaljno navodi učinke operacije po okoliš, kakvo sustavno praćenje okoliša treba poduzeti, te popis mjera koje se trebaju poduzeti da bi se umanjili negativni učinci na neposredno vodeni i kopneni okoliš uključujući, kada je to primjenjivo, ispust nutrijenata u okoliš po proizvodnom ciklusu ili po godini. Plan navodi nadzor i popravak tehničke opreme.

5.  Poželjno je da subjekti akvakulture i uzgoja morskih algi koriste obnovljive izvore energije i reciklirane materijale i u sklopu održivog plana upravljanja sastave raspored smanjivanja otpada koji se treba uspostaviti na početku operacija. Kada je to moguće, uporaba rezidualne topline ograničava se na energiju iz obnovljivih izvora.

6.  Za uzgoj morskih algi na početku se donosi jednokratna procjena biomase.

Članak 6.c

Održivo sakupljanje divljih morskih algi

1.  Na jedinici ili na objektu potrebno je voditi evidenciju koja subjektu omogućuje da identificira, a nadležnom tijelu ili kontrolnom tijelu da provjeri da su sakupljači dostavili samo divlje morske alge proizvedene u skladu s Uredbom (EZ) br. 834/2007.

2.  Sakupljanje se provodi tako da prikupljene količine ne uzrokuju značajan utjecaj na stanje vodnog okoliša. Poduzimaju se mjere koje će osigurati da morske alge imaju mogućnost regeneracije, poput tehnika sakupljanja, minimalnih veličina, dobi, reproduktivnih ciklusa ili veličine preostalih morskih algi.

3.  Ako se morske alge sakupljaju iz zajedničke površine ubiranja ili dijeljene površine ubiranja, potrebno je dokumentirati da ukupno sakupljanje udovoljava ovoj Uredbi.

4.  Uzimajući u obzir članak 73.b stavak 2. točke (b) i (c), ta dokumentacija mora osigurati dokaz održivog upravljanja bez dugoročnog utjecaja na površinu ubiranja.

Članak 6.d

Uzgoj morskih algi

1.  Uzgoj morskih algi na moru koristi jedino nutrijente koji se prirodno pojavljuju u okolišu, ili iz ekološkog uzgoja životinja akvakulture, po mogućnosti smještene u blizini kao dio sustava polikulture.

2.  U kopnenim objektima u kojima se koriste vanjski izvori nutrijenata, razina nutrijenata u efluentu treba biti provjerljivo ista ili niža od njihove razine u ulaznoj vodi. Mogu se koristiti samo nutrijenti biljnog ili mineralnog podrijetla kako su navedeni u Prilogu I.

3.  Gustoća kulture ili operativni intenzitet dokumentira se i održava cjelovitost vodnog okoliša osiguravajući da se ne premašuje maksimalna količina morskih algi koja se može dobiti bez negativnih učinaka po okoliš.

4.  Konopi i ostala oprema koja se koristi za uzgoj morskih algi koriste se iznova ili se recikliraju, kada je to moguće.

Članak 6.e

Protuobraštajne mjere i mjere čišćenja proizvodne opreme i objekata

1.  Obraštajni organizmi uklanjaju se samo fizičkim putem ili ručno te, kada je to primjereno, vraćaju u more na određenoj udaljenosti od uzgajališta.

2.  Čišćenje opreme i objekata obavlja se fizičkim ili mehaničkim mjerama. Kada to nije zadovoljavajuće, mogu se koristiti samo tvari kako su navedene u Prilogu VII. odjeljku 2.

▼B

POGLAVLJE 2.

Uzgoj stoke

Članak 7.

Područje primjene

U ovom poglavlju utvrđuju se detaljna pravila za uzgoj sljedećih vrsta: goveda uključujući bivola i bizona, kopitara, svinja, ovaca, koza, peradi (vrste navedene u Prilogu III.) i pčela.

Odjeljak 1.

Podrijetlo životinja

Članak 8.

Podrijetlo životinja iz ekološkog uzgoja

1.  Pri odabiru pasmina ili sojeva vodi se računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uvjetima, njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Osim toga pasmine ili sojevi životinja odabiru se tako da se izbjegnu određene bolesti ili zdravstveni problemi povezani s određenim pasminama ili sojevima koji se koriste u intenzivnom uzgoju, kao što je stresni sindrom svinja, PSE sindrom (bijelo-mekano-vodnjikavo meso), iznenadna smrt, spontani pobačaj i težak porod koji zahtijeva carski rez. Prednost se daje autohtonim pasminama i sojevima.

2.  Kod pčela prednost se daje vrsti Apis mellifera i njihovim lokalnim ekotipovima.

Članak 9.

Podrijetlo životinja iz neekološkog uzgoja

1.  U skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe rasploda na gospodarstvo se mogu dovesti životinje iz neekološkog uzgoja samo ako ne postoji dostatan broj životinja iz ekološkog uzgoja i podložno uvjetima predviđenima u stavcima 2. do 5. ovog članka.

2.  Kada se krda ili stada osnivaju po prvi put, mladi sisavci iz neekološkog uzgoja uzgajaju se prema pravilima ekološkog uzgoja odmah nakon što prestanu sisati. Nadalje, danom ulaska životinja u krdo primjenjuju se sljedeća ograničenja:

3.  Za obnovu krda ili stada, odrasli mužjaci i ženke koje se još nisu okotile iz neekološkog uzgoja dalje se uzgajaju u skladu s pravilima ekološkog uzgoja. Nadalje, broj ženki sisavaca podliježe sljedećim godišnjim ograničenjima:

Odredbe ovog stavka će se preispitati 2012. godine s ciljem postupnog ukidanja.

4.  Postoci iz stavka 3. se mogu povećati do 40 %, podložno prethodnom odobrenju od strane nadležnog tijela, u sljedećim posebnim slučajevima:

5.  Za obnovu pčelinjaka, godišnje se 10 % matica i rojeva može zamijeniti neekološkim maticama i rojevima u jedinici za ekološki uzgoj pod uvjetom da se matice i rojevi stave u košnice sa saćem ili satnim osnovama koji potječu iz jedinica ekološkog uzgoja.

Odjeljak 2.

Smještaj stoke i postupci uzgoja

Članak 10.

Pravila koja vrijede za uvjete smještaja

1.  Izolacija, grijanje i ventilacija zgrade osiguravaju da se protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina drže unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Zgrada omogućuje obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.

2.  Smještaj za stoku nije obvezan u područjima s primjerenim klimatskim uvjetima koji životinjama omogućavaju da žive na otvorenom.

3.  Gustoća životinja u zgradama osigurava udobnost, dobrobit i ispunjava potrebe svojstvene vrsti životinje koje u prvom redu ovise o vrsti, pasmini i dobi životinja. Vodi se računa i o potrebama ponašanja životinja koje posebno ovise o veličini skupine i spolu životinja. Gustoćom se osigurava dobrobit životinja tako da im se osigura dovoljno prostora da prirodno stoje, jednostavno legnu, da se okrenu, njeguju, zauzimaju sve prirodne položaje tijela i čine sve prirodne kretnje kao što je rastezanje i lamatanje krilima.

4.  Najmanja dopuštena površina za zatvorene i otvorene površine te ostale karakteristike smještaja za različite vrste i kategorije životinja utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 11.

Posebni uvjeti smještaja i postupci uzgoja za sisavce

1.  Prostor za smještaj stoke ima glatke, ali ne skliske podove. Najmanje polovica površine zatvorenog prostora iz Priloga III. je tvrda, što znači da nije orebrena ni mrežaste konstrukcije.

2.  Smještaj ima udobnu, čistu, suhu i dovoljno veliku površinu za ležanje/odmaranje koja se sastoji od čvrste konstrukcije koja nije orebrena. Na površini za odmaranje postoji široka stelja nastrijeta slamom. Stelja se sastoji od slame ili drugog odgovarajućeg prirodnog materijala. Stelja se može oplemeniti i obogatiti bilo kojim mineralnim proizvodom iz Priloga I.

3.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3. Direktive Vijeća 91/629/EEZ ( 9 ), smještaj teladi u pojedinačne pretince nakon starosti od jednog tjedna je zabranjen.

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 8. Direktive Vijeća 91/630/EEZ ( 10 ), krmače se drže u skupini, osim u posljednjoj fazi bređanja i tijekom dojenja.

5.  Odojke se ne drži na ravnim platformama ni u kavezima za odojke.

6.  Površine za gibanje u slučaju svinja omogućuju izbacivanje izmeta i rovanje. Za rovanje se mogu koristiti različiti supstrati.

Članak 12.

Posebni uvjeti za smještaj i postupci uzgoja peradi

1.  Perad se ne drži u kavezima.

2.  Vodena perad ima pristup tekućici, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god vremenski i higijenski uvjeti to dopuštaju kako bi se poštovale posebne potrebe njihove vrste i zahtjevi za dobrobit životinja.

3.  Građevine za svu perad zadovoljavaju sljedeće uvjete:

4.  Prirodno se svjetlo može nadopuniti umjetnim sredstvima kako bi osiguralo najviše 16 sati svjetla dnevno s neprekidnim noćnim trajanjem odmora bez umjetnog svjetla u trajanju od najmanje osam sati.

5.  Kako bi se spriječilo korištenje intenzivnih metoda uzgoja, perad se mora ili uzgajati do dostizanja minimalne starosti ili mora potjecati od spororastućih sojeva peradi. Ako subjekt ne koriste spororastuće sojeve peradi, najmanja dopuštena dob kod klanja je sljedeća:

Nadležno tijelo definira kriterije za spororastuće sojeve ili sastavlja njihov popis i te informacije dostavlja subjektima, drugim državama članicama i Komisiji.

Članak 13.

Posebni zahtjevi i uvjeti smještaja u pčelarstvu

1.  Smještaj je pčelinjaka takav da unutar radijusa od 3 km od sjedišta pčelinjaka, izvore nektara i cvjetnog praha čine uglavnom ekološki uzgojene kulture i/ili samoniklo bilje i/ili kulture tretirane postupcima s malim utjecajem na okoliš ekvivalentne onima opisanima u članku 36. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 ( 11 ) ili u članku 22. Uredbe Vijeća 1257/1999 ( 12 ) koji ne mogu utjecati na ekološko obilježje pčelarske proizvodnje. Gore spomenuti zahtjevi ne vrijede kada cvjetanje nije u tijeku ili kada su košnice u mirovanju.

2.  Države članice mogu odrediti regije ili područja u kojima pčelarstvo koje je u skladu s pravilima ekološke proizvodnje nije primjenjivo.

3.  Košnice se uglavnom izrađuju od prirodnih materijala koji ne predstavljaju opasnost za onečišćenje okoliša ili proizvoda pčelarstva.

4.  Pčelinji vosak za nove osnove potječe iz jedinica ekološkog uzgoja.

5.  Ne dovodeći u pitanje članak 25., u košnicama se mogu koristiti samo prirodni proizvodi kao što su propolis, vosak i biljna ulja.

6.  Korištenje kemijskih sintetskih sredstava za odbijanje insekata tijekom postupaka vrcanja meda zabranjeno je.

7.  Zabranjeno je korištenje voštanog saća za vrcanje meda.

Članak 14.

Pristup površinama na otvorenom

1.  Površine na otvorenom mogu biti djelomično natkrivene.

2.  U skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (b) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 biljožderi imaju pristup pašnjacima gdje god to uvjeti dopuštaju.

3.  U slučajevima kada biljožderi imaju pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše i kada sustav zimskog smještaja životinjama pruža slobodu kretanja, obveza osiguravanja površina na otvorenom tijekom zimskih mjeseci može se zanemariti.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavak 2., bikovi stari preko godinu dana imaju pristup ispaši ili površini na otvorenom.

5.  Perad ima pristup površini na otvorenom u trajanju od najmanje jedne trećine njihovog vijeka.

6.  Površine na otvorenom za perad uglavnom su pokrivene vegetacijom i imaju zaštitne objekte i pticama omogućavaju jednostavan pristup primjerenom broju korita za napajanje i hranjenje.

7.  Ako se perad drži u zatvorenom prostoru zbog ograničenja ili obveza uvedenih na temelju zakonodavstva Zajednice, ima stalan pristup dostatnim količinama vlaknaste krme i primjerenoj sirovini kako bi zadovoljila svoje etološke potrebe.

Članak 15.

Gustoća stočnog fonda

1.  Ukupna gustoća stočnog fonda je takva da ne prelazi granicu od 170 kg dušika godišnje i po hektaru poljoprivredne površine iz članka 3. stavka 2.

2.  Kako bi se odredila primjerena gore spomenuta gustoća stočnog fonda, nadležno tijelo određuje jedinice za stoku koje su ekvivalentne gore navedenoj granici, uzimajući kao smjernicu veličine utvrđene u Prilogu IV. ili odgovarajuće nacionalne odredbe donesene u skladu s Direktivom 91/676/EEZ.

Članak 16.

Zabrana uzgoja stoke bez poljoprivrednog zemljišta

Zabranjuje se uzgoj stoke bez poljoprivrednog zemljišta, u kojoj subjekt koji drži stoku ne gospodari poljoprivrednim zemljištem i/ili s drugim subjektom nije sklopio ugovor o suradnji u pisanom obliku u skladu s člankom 3. stavkom 3.

Članak 17.

Istovremeni ekološki i neekološki uzgoj stoke

1.  Stoka iz neekološkog uzgoja može postojati na gospodarstvu pod uvjetom da se uzgaja na jedinicama gdje su zgrade i parcele jasno odvojene od jedinica koje proizvode u skladu s pravilima ekološkog uzgoja i kada se radi o različitim vrstama.

2.  Stoka iz neekološkog uzgoja može koristiti ekološku ispašu u ograničenom vremenskom trajanju svake godine, pod uvjetom da takve životinje potječu iz sustava poljodjelstva utvrđenog u stavku 3. točki (b) i da ekoloških životinja nema istodobno na takvoj ispaši.

3.  Ekološki uzgojene životinje mogu biti na ispaši na zajedničkom poljoprivrednom zemljištu, pod uvjetom da:

4.  Tijekom razdoblja transhumance, životinje mogu pasti na neekološkom zemljištu kada se sele s jedne površne za ispašu na drugu. Uzimanje neekološke hrane za životinje u obliku trave i drugog bilja koje životinje pasu tijekom ovog razdoblja ne prelazi 10 % ukupnoga godišnjeg unosa hrane. Veličina se izračunava kao postotak suhe tvari hrane za životinje iz poljoprivrednih izvora.

5.  Subjekti čuvaju pisane dokaze o primjeni odredaba iz ovog članka.

Članak 18.

Postupanje sa životinjama

1.  Radnje kao što su pričvršćivanje elastičnih traka na repove ovaca, podrezivanje repa, brušenje zuba, obrezivanje kljuna i odstranjivanje rogova u ekološkom se uzgoju ne obavljaju rutinski. Međutim, neke od ovih radnji nadležno tijelo može odobriti od slučaja do slučaja zbog sigurnosti ili ako su namijenjeni unapređenju zdravlja, dobrobiti ili higijeni stoke.

Svaka se patnja životinje svodi na minimum primjenom odgovarajućih anestetika i/ili analgetika i radnjom koju kvalificirano osoblje obavlja samo kod najprimjerenije životne dobi.

2.  Fizička je kastracija dopuštena kako bi se održavala kakvoća proizvoda i tradicionalne metode uzgoja, ali samo pod uvjetima utvrđenima u drugom podstavku stavka 1.

3.  Sakaćenje kao što je rezanje krila pčelinjih matica je zabranjeno.

4.  Ukrcavanje i iskrcavanje životinja obavlja se bez primjene bilo koje vrste električne stimulacije za prisiljavanje životinja. Korištenje alopatskih sredstava za smirivanje prije ili tijekom prijevoza je zabranjeno.

Odjeljak 3.

Hrana za životinje

▼M8

Članak 19.

Hrana za životinje s vlastitoga gospodarstva i iz drugih izvora

1.  Za biljojede, osim svake godine tijekom razdoblja sezonske selidbe, u skladu s člankom 17. stavkom 4., najmanje 60 % hrane za životinje mora potjecati s iste poljoprivredne jedinice ili ako to nije moguće, ona se mora proizvesti u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima iz iste regije.

2.  Za svinje i perad, najmanje 20 % hrane za životinje mora potjecati s iste poljoprivredne jedinice ili se ona mora proizvesti u suradnji s drugim ekološkim poljoprivrednim gospodarstvima ili sa subjektima u poslovanju s hranom za životinje iz iste regije.

3.  Za pčele mora u košnicama na kraju proizvodne sezone ostati dovoljno meda i peludi koji osiguravaju njihovo preživljavanje tijekom zime.

Hranidba pčelinjih zajednica dopuštena je samo ako je zbog klimatskih uvjeta ugroženo preživljavanje zajednice. Hranidba se sastoji od meda, šećernog sirupa ili šećera iz ekološke proizvodnje.

▼B

Članak 20.

Hrana za životinje koja zadovoljava prehrambene potrebe životinja

1.  Svi mladi sisavci hrane se majčinim mlijekom umjesto prirodnim mlijekom u trajanju od najmanje tri mjeseca za goveda uključujući bivole i bizone, te kopitare, 45 dana za ovce i koze i 40 dana za svinje.

2.  Sustave uzgoja za biljoždere treba temeljiti na maksimalnom korištenju ispaše prema raspoloživosti pašnjaka u različitim razdobljima godine. Najmanje 60 % suhe tvari u dnevnim obrocima biljoždera mora činiti vlaknasta krma, svježa ili suha krma ili silaža. Za životinje u mljekarstvu dopušta se smanjenje od 50 % u ranom razdoblju laktacije.

3.  Vlaknasta krma, svježa ili sušena krma ili silaža dodaju se dnevnom obroku za svinje i perad.

4.  Zabranjeno je držanje stoke u uvjetima ili način hranjenja koji mogu uzrokovati anemiju.

5.  Postupci tovljenja u svakoj fazi postupka uzgoja su reverzibilni. Šopanje je zabranjeno.

Članak 21.

Hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja

▼M1

1.  U prosjeku do 30 % količine obroka hrane za životinje može sadržavati hranu za životinje iz prijelaznog razdoblja. Kada hrana za životinje iz prijelaznog razdoblja potječe s jedinice samog imanja, ovaj postotak se može povećati do 100 %.

▼M2

2.  Do 20 % ukupne prosječne količine hrane koja se daje stoci može potjecati s ispaše ili s trajnih pašnjaka, parcela s trajnim krmnim biljem ili proteinskim kulturama, dobivene na temelju ekološkog upravljanja zemljom u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da su dio samog objekta i da tijekom posljednjih pet godina nisu bili dio ekološke proizvodne jedinice tog objekta. Kada se koristi i hrana za životinje u prijelaznom razdoblju i hrana za životinje s parcela u njihovoj prvoj godini prijelaznog razdoblja, ukupni zajednički postotak takve hrane za životinje ne smije premašivati maksimalne postotke utemeljene stavkom 1.

▼B

3.  Veličine u stavcima 1. i 2. izračunavaju se godišnje kao postotak suhe tvari hrane za životinje biljnog podrijetla.

▼M8

Članak 22.

Korištenje određenih proizvoda i tvari u hrani za životinje

U smislu članka 14. stavka 1. točke (d) podtočke iv. Uredbe (EZ) br. 834/2007 kod prerade ekološke hrane za životinje i u hranidbi ekoloških životinja smiju se koristiti samo sljedeće tvari:

▼B

Odjeljak 4.

Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje

Članak 23.

Sprečavanje bolesti

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 3., korištenje kemijski sintetiziranih alopatskih veterinarskih lijekova ili antibiotika za preventivno liječenje zabranjeno je.

2.  Zabranjeno je korištenje pospješivača rasta ili prinosa (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge umjetne pospješivače rasta) i korištenje hormona ili sličnih tvari za kontrolu reprodukcije ili za druge namjene (npr. indukcija ili sinkronizacija estrusa).

3.  Ako je stoka dobivena iz neekoloških jedinica, moguća je primjena posebnih mjera kao što je pregled ili razdoblje karantene, ovisno o okolnostima.

4.  Smještaj, ograde, oprema i pribor moraju biti propisno očišćeni i dezinficirani kako bi se izbjegla unakrsna zaraza i razvoj organizama prijenosnika bolesti. Fekalije, mokraća i nepojedena ili razlivena hrana mora se uklanjati onoliko često koliko je to potrebno kako bi se mirisi sveli na najmanju moguću mjeru i spriječilo privlačenje insekata ili glodavaca.

Za potrebe članka 14. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 834/2007, za čišćenje i dezinfekciju naprava i pribora u zgradama za stoku mogu se koristiti samo proizvodi navedeni u Prilogu VII. Sredstva protiv glodavaca (koja se koriste samo u klopkama) i proizvodi navedeni u Prilogu II. mogu se koristiti za uklanjanje insekata i drugih štetočina u zgradama i drugim objektima u kojima se čuva stoka.

5.  Zgrade se moraju isprazniti od životinja između svakog turnusa peradi za uzgoj. U tom vremenu se zgrade i oprema moraju očistiti i dezinficirati. Osim toga, kada se okonča uzgoj svakog turnusa peradi, ograđen prostor za perad mora ostati prazan kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste. Države članice moraju utvrditi razdoblje u kojem ograđeni prostori za perad moraju ostati prazni. Subjekt mora čuvati pisane dokaze da se to razdoblje poštuje. Ti zahtjevi ne vrijede za perad koja se ne uzgaja u turnusima, ne čuva u ograđenim prostorima za perad i slobodna je kretati se tijekom dana.

Članak 24.

Veterinarsko liječenje

1.  Kada unatoč preventivnim mjerama za osiguravanje zdravlja životinja, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 1. točki (e) podtočki i. Uredbe (EZ) br. 834/2007, životinje obole ili dožive ranjavanje, odmah se podvrgavaju liječenju, prema potrebi u izolaciji i u odgovarajućem mjestu za boravak.

▼M13

2.  Fitoterapeutski i homeopatski proizvodi, elementi u tragovima i proizvodi navedeni u odjeljku 1. Priloga V. i u odjeljku 3. Priloga VI. imaju prednost u primjeni u odnosu na kemijski sintetizirane alopatske lijekove ili antibiotike, pod uvjetom da je njihov terapijski učinak djelotvoran za vrstu životinje i za uvjete za koje je namijenjeno liječenje.

▼B

3.  Ako primjena mjera iz stavaka 1. i 2. nije djelotvorna u liječenju bolesti ili ranjavanja, te ako je liječenje nužno potrebno da bi se izbjegla patnja ili bol životinje, mogu se na odgovornost veterinara koristiti kemijski sintetizirani alopatski veterinarski lijekovi ili antibiotici.

4.  S izuzetkom cijepljenja, liječenja zbog parazita i obveznih programa iskorjenjivanja u kojima životinja ili skupina životinja prima više od tri terapije liječenja kemijski sintetiziranim alopatskim lijekovima ili antibioticima unutar razdoblja od 12 mjeseci ili više od jedne terapije liječenja ako je njihov reproduktivni ciklus kraći od godine dana, dotična stoka ili proizvodi koji se iz nje dobivaju ne smiju se prodavati kao ekološki proizvodi, a stoka mora biti podvrgnuta prijelaznim razdobljima utvrđenima u članku 38. stavku 1.

Za kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu vodi se evidencija pisanih dokaza o nastanku takvih okolnosti.

5.  Trajanje karence između posljednjeg davanja alopatskog veterinarskog lijeka životinji u redovnim uvjetima primjene, te dobivanje ekološki dobivene hrane od takvih životinja mora biti dvostruko duže od zakonskog trajanja karence iz članka 11. Direktive 2001/82/EZ ili, ako razdoblje nije navedeno, 48 sati.

Članak 25.

Posebna pravila o sprečavanju bolesti i veterinarskom liječenju u pčelarstvu

1.  Za potrebe zaštite okvira, košnica i saća, posebno od štetočina, dopuštena su samo sredstva protiv glodavaca (koja se stavljaju u klopke) i odgovarajući proizvodi navedeni u Prilogu II.

2.  Mehanička dezinfekcija pčelinjaka kao što je para ili neposredni plamen je dopuštena.

3.  Postupak uništavanja roja trutova dopušten je samo ako ima za cilj izoliranje zaraženosti s Varroa destructor.

4.  Ako se unatoč preventivnim mjerama, kolonije razbole ili zaraze, moraju se odmah liječiti a, prema potrebi, mogu se premjestiti u pčelinjake u izolaciji.

5.  U ekološkom pčelarstvu mogu se koristiti veterinarski lijekovi ako je odgovarajuća primjena u državi članici odobrena u skladu s relevantnim propisima Zajednice ili nacionalnim propisima u skladu s pravom Zajednice.

6.  Kod zaraze s Varroa destructor može se koristiti mravlja kiselina, mliječna kiselina, octena kiselina i oksalna kiselina, kao i mentol, timol, eukaliptol ili kamfor.

7.  Ako se primjenjuje liječenje kemijski sintetiziranim alopatskim proizvodima, tijekom takvog razdoblja tretirane se kolonije stavljaju u pčelinjake u izolaciji i sav vosak zamjenjuje se voskom iz ekološkog pčelarstva. Nakon toga se na takve kolonije primjenjuje jednogodišnje prijelazno razdoblje utvrđeno u članku 38. stavku 3.

8.  Zahtjevi utvrđeni u stavku 7. ne vrijede za proizvode navedene u stavku 6.

▼M2

POGLAVLJE 2.a

Uzgoj životinja akvakulture

Odjeljak 1.

Opća pravila

Članak 25.a

Područje primjene

Ovo poglavlje utvrđuje detaljna proizvodna pravila za vrste riba, rakova, bodljikaša i mekušaca kako je obuhvaćeno Prilogom XIII.a.

Ono se primjenjuje mutatis mutandis na zooplankton, mikroračiće, rotifere, crve i ostale životinje za hranidbu u vodi.

Članak 25.b

Održivost vodenog medija i plan održivog upravljanja

1.  Na ovo se poglavlje primjenjuju odredbe članka 6.b stavaka od 1. do 5.

2.  Obrambene i zaštitne mjere poduzete protiv grabežljivaca na temelju Direktive 92/43/EEZ ( 13 ) i nacionalna pravila upisuju se u plan održivog upravljanja.

3.  Između susjednih subjekata prilikom sastavljanja njihovih planova upravljanja odvija se provjerljivo usklađivanje kada je to primjenjivo.

4.  Za uzgoj životinja akvakulture u ribnjacima, bazenima ili uzgojnim bazenima u nizu, uzgajališta su opremljena ili prirodnim filtrima, taložnicama, biološkim filtrima ili mehaničkim filtrima za sakupljanje otpadnih nutrijenata ili uporabu morskih algi i/ili životinja (školjkaša i algi) koji doprinose poboljšanju kakvoće efluenata. Sustavno praćenje efluenata provodi se u redovitim razmacima kada je to primjereno.

Članak 25.c

Istovremeni ekološki i konvencionalni uzgoj životinja akvakulture

1.  Nadležno tijelo može odobriti da se u mrjestilištima ili mladičnjacima mlađ uzgaja i ekološki i konvencionalno u istom objektu pod uvjetom da postoji jasna fizička odvojenost između jedinica i poseban sustav distribucije vode.

2.  U slučaju proizvodnje u punom uzgojnom sustavu, nadležno tijelo može dopustiti postojanje ekoloških i konvencionalnih jedinica za uzgoj životinja akvakulture u istom objektu pod uvjetom da se udovolji članku 6.b stavku 2. ove Uredbe te ako su uključene različite proizvodne faze i različita razdoblja rukovanja životinjama iz akvakulture.

3.  Subjekti dokumentiraju provedbu odredbi koje se spominju u ovom članku.

Odjeljak 2.

Podrijetlo životinja iz akvakulture

Članak 25.d

Podrijetlo životinja iz ekološke akvakulture

1.  Koriste se lokalne vrste i uzgoj je usmjeren na dobivanje sojeva koji su prilagođeniji uzgojnim uvjetima, dobrom zdravlju i dobroj iskoristivosti hranidbenih izvora. Treba dokumentirati njihovo podrijetlo i liječenje za kontrolno tijelo ili za nadležno tijelo.

2.  Biraju se vrste koje se mogu uzgajati bez značajne štete po divlji fond.

Članak 25.e

Podrijetlo i upravljanje životinjama iz konvencionalne akvakulture

1.  U svrhu uzgoja ili radi poboljšanja genskog fonda i kada nisu dostupne životinje iz ekološke akvakulture, u objekt se mogu donijeti divlje ulovljene životinje ili životinje iz konvencionalne akvakulture. Takve se životinje drže u okviru ekološkog upravljanja barem tri mjeseca prije nego ih se može iskoristiti za uzgoj.

2.  U svrhu uzgoja i kada ekološke juvenilne životinje iz akvakulture nisu dostupne, u objekt se mogu dovesti konvencionalne juvenilne životinje iz akvakulture. Barem posljednje dvije trećine trajanja proizvodnog ciklusa trebaju se odvijati pod ekološkim upravljanjem.

▼M16

3.  Maksimalni postotak riblje mlađi iz neekološke akvakulture uvedene u uzgajalište treba biti 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2014. i 0 % do 31. prosinca 2016.

▼M15

4.  U svrhu uzgoja sakupljanje divlje riblje mlađi iz akvakulture ograničeno je na sljedeće specifične slučajeve:

▼M2

Odjeljak 3.

Uzgojna praksa u akvakulturi

Članak 25.f

Opća pravila uzgojne prakse u akvakulturi

1.  Uzgojni okoliš životinja iz akvakulture uređuje se tako da životinje iz akvakulture u skladu sa svojim posebnim potrebama:

▼M15

2.  Uzgojna gustoća i uzgojna praksa utvrđene su Prilogom XIII.a prema vrsti ili skupini vrsta. Razmatrajući učinke uzgojne gustoće i uzgojne prakse na uzgajane ribe, prati se stanje ribe (poput oštećenja peraja, ostalih povreda, stope rasta, izraženog ponašanja i sveukupnog zdravlja) te kakvoća vode.

▼M2

3.  Osmišljavanje i izvedba vodenih kaveznih sustava treba osiguravati stopu protoka i fizikalno-kemijske parametre koji čuvaju zdravlje životinja i njihovu dobrobit te osiguravaju njihove životne potrebe karakteristične za vrstu.

4.  Kavezni se sustavi osmišljavaju, smještaju i stavljaju u uporabu tako da rizik bijega životinja svode na minimum.

5.  Prilikom bijega riba ili rakova treba poduzeti primjerene radnje da bi se umanjio učinak na lokalni ekosustav, uključujući ponovno hvatanje tih životinja, kada je to primjereno. Treba o tome voditi dokumentaciju.

Članak 25.g

Posebna pravila za vodene kavezne sustave

1.  Zatvoreni recirkulacijski objekti zabranjeni su za uzgoj životinja iz akvakulture, uz izuzetak mrjestilišta i mladičnjaka ili za uzgoj vrsta koje se koriste za ekološku hranidbu životinja.

2.  Uzgojne jedinice na kopnu trebaju udovoljavati sljedećim uvjetima:

3.  Kavezni sustavi na moru trebaju:

4.  Umjetno grijanje ili rashlađivanje vode dopušta se samo u mrjestilištima i mladičnjacima. Prirodna arteška voda može se koristiti za grijanje ili rashlađivanje vode u svim proizvodnim fazama.

Članak 25.h

Upravljanje životinjama iz akvakulture

1.  Rukovanje životinjama iz akvakulture treba se svesti na minimum, poduzimati s najvećim oprezom te primjerenom opremom i protokolima da bi se izbjegao stres i fizičko oštećenje povezano s postupcima rukovanja. Matičnim jatom rukuje se tako da se fizičko oštećenje i stres svede na minimum i, kada je to primjereno, uz anesteziju. Operacije sortiranja trebaju se svesti na minimum i odvijati prema potrebi da bi se osigurala dobrobit životinja.

2.  Na uporabu umjetnog svjetla odnose se sljedeća ograničenja:

3.  Aeracija se dopušta da bi se osigurala dobrobit životinja i njihovo zdravlje, pod uvjetom da se mehanički aeratori po mogućnosti snabdijevaju energijom iz izvora obnovljive energije.

Takvu uporabu treba zabilježiti u evidenciji uzgoja akvakulture.

4.  Uporaba kisika dopuštena je za uporabu povezanu sa zahtjevima u pogledu zdravlja životinja i kritičnim razdobljima uzgoja ili prijevoza, u sljedećim slučajevima:

Treba o tome voditi dokumentaciju.

5.  Tehnike klanja trebaju ribu trenutačno ostaviti bez svijesti i neosjetljivom na bol. Prilikom razmatranja optimalnih metoda klanja potrebno je uzeti u obzir razlike u veličini izlova, vrste, te proizvodnih mjesta.

Odjeljak 4.

Uzgajanje

Članak 25.i

Zabrana hormona

Zabranjuje se uporaba hormona i njihovih derivata.

Odjeljak 5.

Hrana za ribe, rakove i bodljikaše

Članak 25.j

Opća pravila o hrani za životinje

Režimi hranidbe osmišljavaju se sa sljedećim prioritetima:

Članak 25.k

Posebna pravila za hranu za mesojedne životinje iz akvakulture

1.  Hrana za mesojedne životinje iz akvakulture nabavlja se sa sljedećim prioritetima:

▼M8

▼M15

▼M15 —————

▼M2

3.  Hranidbeni obrok može sadržavati najviše 60 % ekoloških biljnih proizvoda.

4.  Astaksantin dobiven primarno iz ekoloških izvora, poput ekoloških oklopa rakova, može se koristiti u hranidbenom obroku za losose i pastrve u okviru njihovih fizioloških potreba. Ako ekološki izvori nisu dostupni, mogu se koristiti prirodni izvori astaksantina (poput gljivice Phaffia).

▼M15

5.  Histidin dobiven fermentacijom može se upotrebljavati u obroku za salmonide ako se izvorima hrane za životinje iz stavka 1. ne osigura dovoljna količina histidina kako bi se ispunile prehrambene potrebe ribe i spriječio nastanak očne mrene.

▼M2

Članak 25.l

Posebna pravila za hranu za određene životinje iz akvakulture

1.  Životinje iz akvakulture kako se spominju u Prilogu XIII.a odjeljcima 6., 7. i 9. hrane se hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima.

2.  Ako izvori prirodne hrane nisu dostupni u dovoljnim količinama kako se spominje u stavku 1., može se koristiti ekološka hrana biljnog podrijetla, po mogućnosti uzgajana na samom uzgajalištu, ili morske alge. Subjekti evidentiraju potrebu za korištenjem dodatne hrane.

▼M15

3.  Ako se prirodna hrana dopunjuje u skladu sa stavkom 2.:

▼M15

Članak 25.la

Posebna pravila za hranu za ekološku mlađ

U uzgoju ličinki ekološke mlađi kao hrana za životinje mogu se upotrebljavati konvencionalni fitoplankton i zooplankton.

▼M2

Članak 25.m

Proizvodi i tvari kako se spominju u članku 15. stavku 1. točki (d) iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007

▼M8

1.  Krmiva mineralnog podrijetla smiju se primjenjivati u ekološkoj akvakulturi samo ako su navedena na popisu u odjeljku 1. Priloga V.

▼M2

2.  Aditivi za hranu, određeni proizvodi koji se koriste u hranidbi životinja i pomoćne tvari za preradu mogu se koristiti ako su navedeni u Prilogu VI. i ako se udovoljava ograničenjima koja su tamo utvrđena.

Odjeljak 6.

Posebna pravila za mekušce

Članak 25.n

Područje uzgoja

1.  Uzgoj dvodijelnih školjkaša može se provoditi u istoj vodenoj površini kao i uzgoj ekološki uzgojenih riba i morskih algi u sustavu polikulture, što se dokumentira u planu održivog upravljanja. Školjkaši se mogu uzgajati u polikulturi i zajedno s glavonošcima, poput obalara.

2.  Ekološki uzgoj dvodijelnih školjkaša odvija se na područjima ograničenim oznakama, plutačama ili drugim jasnim naznakama i, kako je primjereno, ograđuje se mrežastim vrećama, kavezima ili drugim proizvedenim sredstvima.

3.  Ekološka uzgajališta školjkaša umanjuju rizik po vrste koje su važne za očuvanje. Ako se koriste mreže za grabežljivce, njihova izvedba ne smije škoditi pticama plivaricama.

Članak 25.o

Izvor ličinki

1.  Pod uvjetom da ne postoji značajna šteta po okoliš te ako je to dopušteno lokalnim zakonodavstvom, u slučaju školjkaša mogu se koristiti divlje ličinke izvan granica proizvodne jedinice ako dolaze iz:

Treba voditi evidenciju o tome kako, gdje i kada su prikupljene divlje ličinke da bi se osigurala sljedivost sve do područja sakupljanja.

▼M16

Međutim, maksimalni postotak sjemena iz neekoloških mrijestilišta školjkaša koji se može uvesti u ekološke proizvodne jedinice treba biti 80 % do 31. prosinca 2011., 50 % do 31. prosinca 2014. i 0 % do 31. prosinca 2016.

▼M2

2.  Za japansku kamenicu, Crassostrea gigas, prednost se daje stoku koji je selektivno uzgajan da bi se smanjio mrijest u divljini.

Članak 25.p

Upravljanje

1.  Za uzgoj se rabi uzgojna gustoća koja nije veća od one koja se koristi za konvencionalno uzgojene školjkaše na dotičnom lokalitetu. Sortiranje, razrjeđivanje i prilagodbe uzgojne gustoće odvijaju se u skladu s biomasom te radi osiguravanja dobrobiti životinja i visoke kakvoće proizvoda.

2.  Obraštajni organizmi uklanjaju se fizičkim putem ili ručno i, kada je to primjereno, vraćaju se u more daleko od uzgajališta školjkaša. Školjkaši se jednom tijekom uzgojnog ciklusa mogu tretirati otopinom vapna radi kontrole kompetitivnih obraštajnih organizama.

Članak 25.q

Pravila uzgoja

1.  Uzgoj dagnji na pergolarima i ostalim načinima kako je navedeno u Prilogu XIII.a odjeljku 8. može biti prikladan za ekološku proizvodnju.

2.  Pridneni uzgoj mekušaca dopušta se samo ako to nema značajni utjecaj po okoliš na mjestima sakupljanja i rasta. Dokaz o minimalnom utjecaju na okoliš treba popratiti istraživanjem i izvješćem o području uzgoja koje subjekt dostavlja kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu. Izvješće se dodaje kao odijeljeno poglavlje održivom planu upravljanja.

Članak 25.r

Posebna pravila uzgoja za kamenice

Dopušta se uzgoj u vrećama na nogarima. Te ili druge strukture na kojima se nalaze kamenice postavljaju se tako da se izbjegava stvaranje potpune barijere uz obalu. Stok se pažljivo pozicionira na ležišta u odnosu na smjer plime i oseke da bi se poboljšao uzgoj. Uzgoj udovoljava načelima opisanim u Prilogu XIII.a odjeljku 8.

Odjeljak 7.

Sprečavanje bolesti i veterinarsko liječenje

Članak 25.s

Opća pravila o sprečavanju bolesti

1.  Plan upravljanja zdravljem životinja koji udovoljava članku 9. Direktive 2006/88/EZ treba detaljno navesti praksu biosigurnosti i sprečavanja bolesti uključujući pisani sporazum za savjetovanje u pogledu zdravlja, proporcionalno proizvodnoj jedinici, s kvalificiranim servisima za zdravlje životinja iz akvakulture koji će posjećivati uzgajalište najmanje jednom godišnje i najmanje jednom u dvije godine u slučaju školjkaša.

2.  Sustave za držanje životinja, opremu i oruđe treba primjereno očistiti i dezinficirati. Mogu se koristiti samo proizvodi navedeni u Prilogu VII. odjeljcima 2.1. do 2.2.

3.  S obzirom na odmor objekta:

4.  Kada je to primjereno, nepotrošena riblja hrana, izmet i uginule životinje uklanjaju se bez odlaganja da bi se izbjegao bilo kakav rizik značajne štete po okoliš s obzirom na kakvoću vode, da bi se umanjila opasnost od bolesti i izbjeglo privlačenje kukaca ili glodavaca.

5.  Ultravioletno svjetlo i ozon mogu se koristiti samo u mrjestilištima i mladičnjacima.

▼M15

6.  Za biološku kontrolu ektoparazita prednost se daje ribama čistačima i uporabi slatke vode, morske vode i otopinama natrijevog klorida.

▼M2

Članak 25.t

Veterinarsko liječenje

1.  Kada se unatoč preventivnim mjerama za osiguranje zdravlja životinja u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (f) i. Uredbe (EZ) br. 834/2007 pojavi zdravstveni problem, veterinarsko se liječenje može koristiti sljedećim redoslijedom:

2.  Uporaba alopatskog liječenja ograničava se na dvije serije liječenja godišnje, uz izuzetak cijepljenja i obveznih planova iskorjenjivanja. Međutim, u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od godine dana primjenjuje se ograničenje od jednog alopatskog liječenja. Ako se spomenuta ograničenja za alopatsko liječenje premaše, dotične životinje iz akvakulture ne mogu se prodavati kao ekološki proizvodi.

3.  Korištenje liječenja protiv nametnika koje ne uključuje obvezne sustave kontrole koje provode države članice ograničava se na dva puta godišnje ili jednom godišnje u slučajevima uzgojnog ciklusa koji traje manje od 18 mjeseci.

4.  Karenca za alopatsko veterinarsko liječenje i liječenje protiv nametnika na temelju stavka 3., uključujući liječenje pod obveznim nadzorom i planom iskorjenjivanja, dvostruka je od propisane karence kako se spominje u članku 11. Direktive 2001/82/EZ, a u slučaju u kojem se to razdoblje nije potanko navelo, ona iznosi 48 sati.

5.  Kada god se koriste veterinarsko-medicinski proizvodi, takva se uporaba treba prijaviti kontrolnom tijelu ili nadležnom tijelu prije no što se životinje stave na tržište kao ekološki uzgojene. Liječene životinje trebaju biti jasno prepoznatljive.

▼M17

POGLAVLJE 3.

Konzervirani i prerađeni proizvodi

Članak 26.

Pravila za konzerviranje proizvoda i za proizvodnju prerađene hrane za životinje i hrane

1.  Subjekti koji konzerviraju proizvode ili proizvode prerađenu hranu za životinje ili hranu uvode i ažuriraju odgovarajuće postupke koji se temelje na sustavnom utvrđivanju bitnih koraka prerade.

Primjena tih postupaka u svakom trenutku jamči da su konzervirani ili prerađeni proizvodi u skladu s pravilima ekološke proizvodnje.

2.  Subjekti moraju poštovati i primjenjivati postupke iz stavka 1. Subjekti posebice moraju:

3.  Ako se neekološki proizvodi također pripravljaju ili čuvaju u dotičnoj jedinici za pripravljanje, subjekt mora:

4.  Aditivi, pomoćne tvari u preradi i druge tvari i sastojci koji se upotrebljavaju za preradu hrane za životinje ili hrane te svi primjenjivi postupci prerade, kao što je dimljenje, moraju biti u skladu s načelima dobre proizvodne prakse.

▼B

Članak 27.

Korištenje određenih proizvoda i tvari u preradi hrane

►M7

 

U svrhu članka 19. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u preradi ekološke hrane smiju se primjenjivati samo sljedeće tvari, uz izuzetak proizvoda iz sektora vina, na koje se primjenjuju odredbe poglavlja 3.a:

 ◄

2.  Za potrebe izračuna iz članka 23. stavka 4. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007,

▼M1

▼B

3.  Korištenje sljedećih tvari navedenih u Prilogu VIII. mora se preispitati prije 31. prosinca 2010.:

U preispitivanju iz točke (a) uzimaju se u obzir napori koje su učinile države članice za iznalaženje sigurnih alternativa za nitrite/nitrate i u utvrđivanju obrazovnih programa u postupcima alternativne prerade i higijene za prerađivače/proizvođače mesa od stoke iz ekološkog uzgoja.

▼M1

4.  Za potrebe tradicionalnog dekorativnog bojenja ljuske kuhanog jajeta proizvedenog s namjerom stavljanja na tržište tijekom određenog razdoblja u godini, nadležna tijela mogu, za gore navedeno razdoblje, odobriti uporabu prirodnih boja i prirodnih tvari za premaze. Odobrenje može uključivati sintetičke oblike željeznog oksida i željeznog dioksida do 31. prosinca 2013. Komisija i države članice obavješćuju se o odobrenjima.

Članak 27.a

Za potrebe primjene članka 20. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007, sljedeće se tvari smiju rabiti u proizvodnji, pripravcima od kvasca i formulaciji kvasca:

▼B

Članak 28.

Korištenje određenih neekoloških sastojaka poljoprivrednog podrijetla u preradi hrane

Za potrebe članka 19. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, u preradi ekološke hrane mogu se koristiti neekološki poljoprivredni sastojci navedeni u Prilogu IX. ovoj Uredbi.

Članak 29.

Odobrenje za neekološke sastojke hrane poljoprivrednog podrijetla koje daje država članica

1.  Ako sastojak poljoprivrednog podrijetla nije obuhvaćen u Prilogu IX. ovoj Uredbi, takav se sastojak može koristiti podložno sljedećim uvjetima:

Država članica može produljiti odobrenje iz točke (b) najviše tri puta, svaki put po 12 mjeseci.

2.  Kada je izdano odobrenje iz stavka 1., država članica odmah obavješćuje druge države članice i Komisiju o sljedećem:

3.  Ako država članica Komisiji i državi članici koja je izdala odobrenje dostavi primjedbe iz kojih je vidljivo da su količine tijekom trajanja nestašice dostupne, država članica razmatra povlačenje odobrenja ili smanjenje predviđenog razdoblja valjanosti i mora obavijestiti Komisiju i druge države članice o mjerama koje je poduzela ili će poduzeti u roku od 15 radnih dana od primitka informacije.

4.  Na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije, predmet se upućuje na razmatranje Odboru osnovanom u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 834/2007. Može se donijeti odluka, u postupku utvrđenom u stavku 2. toga članka, da se prethodno izdano odobrenje može povući ili njegov rok valjanosti izmijeniti ili, prema potrebi, da se dotični sastojak uvrsti u Prilog IX. ovoj Uredbi.

5.  Ako dođe do produženja iz stavka 1.drugog podstavka, primjenjuju se postupci iz stavaka 2. i 3.

▼M2

Članak 29.a

Posebne odredbe za morske alge

1.  Ako je konačan proizvod svježa morska alga, ispiranje izvađene morske alge obavlja se morskom vodom.

Ako je konačan proizvod dehidrirana morska alga, za ispiranje se može koristiti i pitka voda. Sol se može rabiti za uklanjanje vlage.

2.  Zabranjuje se uporaba izravnog plamena koji dolazi u izravni doticaj s morskim algama radi sušenja. Ako se za postupak sušenja koriste konopi ili druga oprema, oni trebaju biti slobodni od protuobraštajnih premaza te slobodni od tvari kojima se obavlja čišćenje ili dezinfekcija, osim u slučajevima ako je proizvod za tu uporabu naveden u Prilogu VII.

▼M7

POGLAVLJE 3.a

Posebna pravila za proizvodnju vina

Članak 29.b

Područje primjene

1.  Ovim se poglavljem utvrđuju posebna pravila za ekološku proizvodnju proizvoda iz sektora vina prema članku 1. stavku 1. točki (l) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 ( 17 ).

2.  Uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 ( 18 ) i (EZ) br. 607/2009 ( 19 ); primjenjuju se, osim ako u ovom poglavlju nije drukčije predviđeno.

Članak 29.c

Primjena određenih proizvoda i tvari

1.  U svrhu članka 19. stavka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, proizvodi iz sektora vina proizvode se od ekoloških sirovina.

2.  U svrhu članka 19. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007, samo proizvodi i tvari navedeni na popisu u Prilogu VIII.a ovoj Uredbi smiju se primjenjivati za proizvodnju proizvoda iz sektora vina, uključujući tijekom procesa i enoloških postupaka, ovisno o uvjetima i ograničenjima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 1234/2007 i Uredbi (EZ) br. 606/2009 a posebno u Prilogu I.A toj Uredbi.

3.  Proizvodi i tvari navedeni na popisu u Prilogu VIII.a ovoj Uredbi i označeni zvjezdicom, dobiveni iz ekoloških sirovina, upotrebljavaju se ako su na raspolaganju.

Članak 29.d

Enološki postupci i ograničenja

1.  Ne dovodeći u pitanje članak 29.c i određene zabrane i ograničenja predviđena u stavcima 2. do 5. toga članka, dopušteni su samo enološki postupci, procesi i obrade, uključujući ograničenja predviđena u članku 120.c i 120.d Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i u člancima 3., 5. do 9. i 11. do 14. Uredbe (EZ) br. 606/2009 i u njihovim prilozima, koji su se primjenjivali prije 1. kolovoza 2010.

2.  Zabranjena je primjena sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada:

3.  Dopuštena je primjena sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada pod sljedećim uvjetima:

4.  Komisija prije ►M16  1. kolovoza 2018. ◄ preispituje primjenu sljedećih enoloških postupaka, procesa i obrada s obzirom na postupno dokidanje ili daljnje ograničenje tih postupaka:

5.  Izmjene uvedene nakon 1. kolovoza 2010. vezano uz enološke postupke, procese i obrade predviđene u Uredbi (EZ) br. 1234/2007 ili Uredbi (EZ) br. 606/2009, smiju se primjenjivati u ekološkoj proizvodnji vina samo nakon usvajanja mjera potrebnih za provedbu pravila za proizvodnju predviđenih u članku 19. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i, prema potrebi, procjene procesa prema članku 21. te Uredbe.

▼B

POGLAVLJE 4.

Prikupljanje, pakiranje, prijevoz i skladištenje proizvoda

Članak 30.

Prikupljanje proizvoda i prijevoz u jedince za pripremu

Subjekti mogu obavljati istodobno prikupljanje ekoloških i neekoloških proizvoda samo ako se poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje svakog mogućeg miješanja ili zamjene s neekološkim proizvodima i za osiguravanje identifikacije ekoloških proizvoda. Informacije koje se odnose na dane, sate i opseg prikupljanja, te datum i vrijeme primitka proizvoda subjekt drži dostupnima kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

Članak 31.

Pakiranje i prijevoz proizvoda drugim subjektima ili jedinicama

1.  Subjekti moraju osigurati da se ekološki proizvodi prevoze u druge jedinice, uključujući trgovce na veliko i malo, samo u primjerenoj ambalaži, kontejnerima ili zatvorenim vozilima tako da se zamjena sadržaja ne može izvršiti bez krivotvorenja ili oštećenja žiga i s oznakom na kojoj, ne dovodeći u pitanje sve druge oznake određene zakonom, piše:

Podaci iz prvog podstavka točaka (a) do (d) također se mogu podnijeti na pratećem dokumentu ako se takav dokument može nesporno povezati s ambalažom, kontejnerom ili prijevoznim sredstvom u kojem se proizvod prevozi. Taj prateći dokument sadrži informacije o dobavljaču i/ili prijevozniku.

2.  Zatvaranje ambalaže, kontejnera ili vozila nije potrebno:

Članak 32.

Posebna pravila za prijevoz hrane za životinje u druge jedinice za proizvodnju/preradu ili skladišne prostore

Osim odredaba članka 31., prilikom prijevoza hrane za životinje u druge jedinice za proizvodnju ili preradu ili u skladišne prostore, subjekti moraju osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

▼M2

Članak 32.a

Prijevoz žive ribe

1.  Živa se riba prevozi u prikladnim bazenima s čistom vodom koja udovoljava njihovim fiziološkim potrebama u pogledu temperature i otopljenog kisika.

2.  Prije prijevoza ekološki uzgojene ribe i proizvoda od ribe, bazeni se temeljito čiste, dezinficiraju i ispiru.

3.  Treba poduzeti mjere predostrožnosti radi izbjegavanja stresa. Tijekom prijevoza gustoća ne smije dosizati razinu koja šteti ribi.

4.  Za stavke 1. do 3. potrebno je voditi evidenciju.

▼B

Članak 33.

Prihvat proizvoda od drugih jedinica i drugih subjekata

Po primitku ekološkog proizvoda, subjekt provjerava zatvorenost ambalaže ili kontejnera ako se to zahtijeva i postojanje oznaka iz članka 31.

Subjekt unakrsno provjerava podatke na oznaci iz članka 31. u odnosu na podatke na pratećim dokumentima. Rezultat tih provjera izričito se navodi u pisanim izvješćima iz članka 66.

Članak 34.

Posebna pravila za prihvat proizvodâ iz treće zemlje

Ekološki proizvodi uvoze se iz treće zemlje u odgovarajućoj ambalaži ili kontejnerima, zatvorenim tako da se spriječi zamjena sadržaja i koji nose identifikaciju izvoznika i sve druge oznake i brojeve koji služe za identifikaciju serije, i s potvrdom o kontrolnom pregledu za uvoz iz trećih zemalja, prema potrebi.

Po primitku ekološkog proizvoda uvezenog iz treće zemlje, prvi primatelj mora provjeriti zatvorenost ambalaže ili kontejnera i, kod proizvoda uveznih u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 834/2007, provjerava da se potvrda iz spomenutog članka odnosi na tip proizvoda sadržanog u pošiljci. Rezultat te verifikacije izričito se navodi u pisanim izvješćima iz članka 66. ove Uredbe.

Članak 35.

Skladištenje proizvoda

1.  Prostorima za skladištenje proizvodâ upravlja se tako da se osigura identifikacija serija i izbjegne svako miješanje ili onečišćenje s proizvodima i/ili tvarima koji nisu sukladni pravilima ekološke proizvodnje. Ekološki proizvodi moraju u svakom trenutku biti jasno prepoznatljivi.

▼M2

2.  U slučaju uzgojnih jedinica za ekološki uzgojeno bilje, morske alge, stoku i životinje iz akvakulture, zabranjuje se pohrana unesenih proizvoda u uzgojnoj jedinici osim onih koji su odobreni na temelju ove Uredbe.

3.  Skladištenje alopatskih veterinarsko-medicinskih proizvoda i antibiotika na objektima se dopušta pod uvjetom da ih je propisao veterinar u odnosu na terapiju kako se spominje u članku 14. stavku 1. točki (e) ii. i članku 15. stavku 1. točki (f) ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, da su pohranjeni na mjestu koje se nadzire i da su upisani u evidenciji za stoku iz članka 76. ove Uredbe ili, kako je primjereno, u evidenciji za uzgoj akvakulture iz članka 79.b ove Uredbe.

▼B

4.  Kada subjekti rukuju i neekološkim i ekološkim proizvodima, a potonji su uskladišteni u skladišne objekte u kojima su smješteni i drugi poljoprivredni proizvodi:

POGLAVLJE 5.

Pravila za prijelaz

Članak 36.

Bilje i biljni proizvodi

1.  Da bi se biljke i biljni proizvodi smatrali ekološkim, pravila proizvodnje iz članaka 9., 10., 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i poglavlja 1. ove Uredbe i, ako je primjereno, izvanredna pravila proizvodnje iz poglavlja 6. ove Uredbe morala su biti primijenjena na česticama tijekom prijelaznog razdoblja od najmanje dvije godine prije sjetve ili, kod travnjaka ili krmnih trajnica, najmanje dvije godine prije njihovog korištenja kao hrane za životinje iz ekološkog uzgoja ili, kod trajnih kultura koje nisu krma, najmanje tri godine prije prve žetve ekoloških proizvoda.

2.  Nadležno tijelo može donijeti odluku da retroaktivno prizna kao dio prijelaznog razdoblja svako prethodno razdoblje u kojem:

Razdoblje iz točke (b) prvog podstavka može se razmotriti retroaktivno samo ako je nadležnom tijelu dostavljen zadovoljavajući dokaz na temelju kojega se može utvrditi da su uvjeti bili ispunjeni u razdoblju od najmanje tri godine.

3.  Nadležno tijelo može donijeti odluku, u određenim slučajevima kada je zemljište kontaminirano proizvodima koji nisu odobreni za ekološko poljodjelstvo, da prijelazno razdoblje produlji preko onog iz stavka 1.

4.  Kod čestica kod kojih je prijelaz na ekološko poljodjelstvo već obavljen ili je prijelazno razdoblje bilo u tijeku, a koje su tretirane sredstvom koje nije odobreno za ekološki uzgoj, država članica može skratiti prijelazno razdoblje iz stavka 1. u sljedeća dva slučaja:

U slučajevima iz točaka (a) i (b) prvog podstavka, trajanje prijelaznog razdoblja utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

Dotična država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o svojoj odluci da zahtijeva obvezujuće mjere.

▼M2

Članak 36.a

Morske alge

1.  Prijelazno razdoblje za mjesto vađenja morskih algi je šest mjeseci.

2.  Prijelazno razdoblje za jedinicu uzgoja morskih algi je dulje od šest mjeseci ili jedan puni proizvodni ciklus.

▼B

Članak 37.

Posebna pravila za prijelaz iz neekološke u ekološku proizvodnju koja se odnose na zemljište povezano s ekološkim uzgojem stoke

1.  Pravila o prijelaznom razdoblju iz članka 36. ove Uredbe vrijede za cijelo proizvodno područje na kojem se uzgaja hrana za životinje.

2.  Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1., trajanje prijelaznog razdoblja može se smanjiti na godinu dana za pašnjake i druge otvorene prostore koje koriste životinjske vrste koje nisu biljojedi. Ovo se razdoblje može smanjiti na šest mjeseci ako dotično zemljište tijekom posljednje godine nije bilo tretirano proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.

Članak 38.

Stoka i stočni proizvodi

1.  Ako je stoka iz neekološkog uzgoja dovedena na gospodarstvo u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i člankom 9. i/ili člankom 42. ove Uredbe i ako stočne proizvode treba prodati kao ekološke proizvode, pravila uzgoja iz članaka 9., 10., 11. i 14. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave II. poglavlja 2. i, prema potrebi, članka 42. ove Uredbe morala su se primjenjivati najmanje:

2.  Kada na početku prijelaznog razdoblja u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. Uredbe (EZ) br. 834/2007 na gospodarstvu ima životinja iz neekološkog uzgoja, njihovi proizvodi mogu se smatrati ekološkima ako postoji istovremeni prijelaz cjelokupne proizvodne jedinice uključujući stoku, pašnjak i/ili svako zemljište koje se koristi za hranu za životinje. Ukupno trajanje kombiniranog prijelaznog razdoblja, kako za postojeće životinje tako i njihove potomke, pašnjak i/ili svako zemljište koje se koristi za hranu za životinju, može se smanjiti na 24 mjeseci ako se životinje uglavnom hrane proizvodima iz proizvodne jedinice.

3.  Proizvodi pčelarstva mogu se prodavati upućivanjem na metodu ekološke proizvodnje samo ako su se pravila ekološkog uzgoja poštovala u trajanju od najmanje godine dana.

4.  Prijelazno razdoblje za pčelinjake ne vrijedi kod primjene članka 9. stavka 5. ove Uredbe.

5.  Tijekom prijelaznog razdoblja, vosak se mora zamijeniti voskom koji potječe iz ekološkog pčelarstva.

▼M2

Članak 38.a

Uzgoj životinja u akvakulturi

1.  Sljedeća prijelazna razdoblja za jedinice uzgoja akvakulture primjenjuju se za sljedeće vrste objekata akvakulture, uključujući postojeće životinje iz akvakulture:

2.  Nadležno tijelo može odlučiti retroaktivno priznati kao dio prijelaznog razdoblja bilo koje prethodno dokumentirano razdoblje u kojem objekti nisu bili ničim tretirani niti izloženi proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.

▼B

POGLAVLJE 6

Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima

Odjeljak 1.

Pravila uzgoja u iznimnim slučajevima koja se odnose na klimatska, geografska ili strukturna ograničenja u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 39.

Sapinjanje životinja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, nadležna tijela mogu odobriti da se stoka na malim gospodarstvima sapinje ako stoku nije moguće čuvati u skupinama primjerenima njihovim etološkim potrebama, pod uvjetom da pristup pašnjacima tijekom razdoblja ispaše imaju prema članku 14. stavku 2., a kada ispaša nije moguća, najmanje dvaput tjedno pristup površinama na otvorenom prostoru.

Članak 40.

Paralelni uzgoj

1.  Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, uzgajivač može na istoj površini upravljati jedinicama ekološkog i neekološkog uzgoja:

2.  Nadležno tijelo može gospodarstvima koja obavljaju poljoprivredna istraživanja ili formalno obrazovanje odobriti da stoku istih vrsta uzgajaju u ekološkom i neekološkom uzgoju ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Članak 41.

Vođenje pčelarskih jedinica za potrebe oprašivanja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007, za potrebe aktivnosti oprašivanja, subjekt može na istom gospodarstvu voditi jedinice ekološkog i neekološkog pčelarstva ako su ispunjeni svi uvjeti ekološkog uzgoja, s izuzetkom odredaba za smještaj pčelinjaka. U tom se slučaju proizvod ne može prodavati kao ekološki.

Operator čuva pisane dokaze o primjeni ove odredbe.

Odjeljak 2.

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na nedostupnost sirovina s ekoloških poljoprivrednih gospodarstava u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 42.

Upotreba neekološki uzgojenih životinja

Ako vrijede uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007 te uz prethodno odobrenje nadležnog tijela,

▼M8

Članak 43.

Korištenje neekoloških proteinskih krmiva biljnog i životinjskog podrijetla kod uzgoja stoke

Kad se primjenjuju odredbe utvrđene u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i kad farmeri ne mogu nabaviti proteinska krmiva isključivo iz ekološke proizvodnje, dopušteno je korištenje ograničene količine neekoloških proteinskih krmiva za svinje i perad.

▼M14

Najveći odobreni postotak neekološkog proteinskog krmiva odobrenog unutar razdoblja od 12 mjeseci za te vrste iznosi 5 % za kalendarske godine 2015., 2016. i 2017.

▼M8

Količina se izračunava na godišnjoj razini kao postotak suhe tvari hrane za životinje poljoprivrednog podrijetla.

Subjekt je dužan voditi evidenciju o primjeni ove odredbe.

▼B

Članak 44.

Korištenje neekološki dobivenog pčelinjeg voska

Kod novih pogona ili tijekom trajanja prijelaza, neekološki dobiven pčelinji vosak može se koristiti samo

Članak 45.

Korištenje sjemena ili vegetativnog reprodukcijskog materijala iz ekološke proizvodnje

1.  Ako nisu primjenjivi uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007,

2.  Neekološko sjeme i sjemenski krumpir može se koristiti pod uvjetom da sjeme ili sjemenski krumpir nisu tretirani sredstvima za zaštitu bilja osim onih odobrenih za tretiranje sjemena u skladu s člankom 5. stavkom 1., osim ako je nadležno tijelo države članice za fitosanitarne potrebe propisalo kemijsko tretiranje u skladu s Direktivom Vijeća 2000/29/EC ( 20 ) za sve sorte određene vrste u području u kojem će se sjeme ili sjemenski krumpir koristiti.

3.  Vrste za koje je utvrđeno da ekološki uzgojeno sjeme ili sjemenski krumpir postoje u svim dijelovima Zajednice u dostatnim količinama za znatan broj sorti utvrđene su u Prilogu X.

Vrste navedene u Prilogu X. ne smiju podlijegati odobravanju prema stavku 1. točki (b), osim ako je to opravdano jednim od razloga iz stavka 5. točke (d).

4.  Države članice mogu prenijeti odgovornost za izdavanje odobrenja iz stavka 1. točke (b) na drugu javnu upravu pod svojim nadzorom ili na kontrolna tijela ili kontrolne ustanove iz članka 27. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

5.  Odobrenje za korištenje sjemena ili sjemenskog krumpira koji nisu iz ekološke proizvodnje može se izdati u sljedećim slučajevima:

6.  Odobrenje se izdaje prije sjetve kulture.

7.  Odobrenje se izdaje samo korisnicima pojedincima za jednu sezonu, a nadležno tijelo ili tijelo odgovorno za odobrenja upisuju odobrene količine sjemena ili sjemenskog krumpira.

8.  Odstupajući od stavka 7., nadležno tijelo države članice može svim korisnicima izdati opće odobrenje:

Odobrenja iz prvog podstavka jasno se navode u bazi podataka iz članka 48.

9.  Odobrenje se može izdati samo tijekom razdoblja za koja je baza podataka ažurirana u skladu s člankom 49. stavkom 3.

Odjeljak 3

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koji se odnose na posebne teškoće čuvanja ekološki uzgojene stoke u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 46.

Posebne teškoće čuvanja ekološki uzgojene stoke

Konačna faza tova odraslih goveda za dobivanje mesa može se odvijati u zatvorenom prostoru, pod uvjetom da spomenuto razdoblje u zatvorenom ne prelazi jednu petinu njihovog životnog vijeka, a u svakom slučaju ne dulje od tri mjeseca.

▼M1

Odjeljak 3.a

Izvanredna pravila o proizvodnji u vezi s uporabom posebnih proizvoda i tvari u preradi u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (e) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 46.a

Dodatak ekstrakta konvencionalnog kvasca

U slučaju kada se primjenjuju uvjeti utvrđeni u članku 22. stavku 2. točki (e) Uredbe (EZ) br. 834/2007, dodatak od maksimalno 5 % ekstrakta konvencionalnog kvasca ili autolizata supstratu (izračunatog u suhoj tvari) dopušten je u proizvodnji konvencionalnog kvasca u slučaju kada subjekti nisu u mogućnosti pribaviti ekstrakt kvasca ili autolizata dobivenog ekološkom proizvodnjom.

Dostupnost ekstrakta ekološkog kvasca ponovno se preispituje do 31. prosinca 2013. u svrhu povlačenja ove odredbe.

▼B

Odjeljak 4.

Pravila uzgoja u izuzetnim slučajevima koja se odnose na okolnosti katastrofe u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 834/2007

Članak 47.

Okolnosti katastrofe

Nadležno tijelo može privremeno odobriti:

▼M16

▼B

▼M7

▼M16

▼M7

Nakon odobrenja nadležnih tijela, pojedini vinogradari vode evidenciju o upotrebi gore navedenih izuzeća. Države članice obavješćuju jedna drugu i Komisiju o izuzećima koja su odobrile prema točkama (c) i (e) prvog stavka.

▼B

POGLAVLJE 7.

Baza podataka o sjemenu

Članak 48.

Baza podataka

1.  Svaka država članica osigurava uvođenje informatizirane baze podataka za popisivanje sorata za koje na njezinom državnom području postoji sjeme ili sjemenski krumpir iz ekološke proizvodnje.

2.  Bazu podataka mora voditi bilo nadležno tijelo države članice ili nadležno tijelo koje država članica odredi u tu svrhu (u nastavku „voditelj baze podataka”). Države članice također mogu imenovati javno tijelo ili privatno tijelo u drugoj zemlji.

3.  Svaka država članica obavješćuje Komisiju i druge države članice o tijelu ili privatnom tijelu imenovanom za vođenje baze podataka.

Članak 49.

Upis

1.  Sorte za koje postoji sjeme ili sjemenski krumpir iz ekološke proizvodnje upisuju se u bazu podataka iz članka 48. na zahtjev dobavljača.

2.  Svaka sorta koja nije upisana u bazu podataka smatra se nedostupnom u smislu članka 45. stavka 5.

3.  Svaka država članica odlučuje u kojem razdoblju godine treba redovito ažurirati bazu podataka za svaku vrstu ili skupinu vrsta koja se uzgaja na njezinom državnom području. Baza podataka sadržava podatke u pogledu spomenute odluke.

Članak 50.

Uvjeti za unos

1.  Za potrebe upisa, dobavljač:

2.  Voditelj baze podataka može, uz odobrenje nadležne vlasti države članice, odbiti zahtjev dobavljača za unos ili izbrisati prethodno prihvaćen unos ako dobavljač ne udovoljava zahtjevima utvrđenima u stavku 1.

Članak 51.

Upisani podaci

1.  Za svaku upisanu sortu i za svakog dobavljača, baza podataka iz članka 48. sadržava najmanje sljedeće podatke:

2.  Dobavljač odmah obavješćuje voditelja baze podataka ako određena upisana sorta više ne postoji. U bazi podataka bilježe se izmjene.

3.  Uz podatke navedene u stavku 1. baza podataka sadržava i popis vrsta navedenih u Prilogu X.

Članak 52.

Pristup informacijama

1.  Za korisnike sjemena ili sjemenskog krumpira i javnost, informacija u bazi podataka iz članka 48. besplatno je dostupna na Internetu. Države članice mogu donijeti odluku da korisnik koji je svoju djelatnost prijavio u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007 može na zahtjev od voditelja baze podataka dobiti izvadak podataka u vezi s jednom ili više skupina vrsta.

2.  Države članice osiguravaju da svi korisnici iz stavka 1. budu najmanje jednom godišnje obaviješteni o sustavu i kako mogu dobiti podatke iz baze podataka.

Članak 53.

Naknada za upis

Za svaki se upis može obračunati naknada koja predstavlja trošak unošenja i održavanja podataka u bazi podataka iz članka 48. Nadležno tijelo države članice odobrava iznos naknade koju naplaćuje voditelj baze podataka.

Članak 54.

Godišnje izvješće

1.  Javna tijela ili tijela imenovana za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 45., sva odobrenja upisuju, a ove podatke stavljaju na raspolaganje u izvješću za nadležno tijelo države članice i za voditelja baze podataka.

Izvješće sadržava, za svaku vrstu na koju se odnosi odobrenje prema članku 45. stavku 5., sljedeće podatke:

2.  Za odobrenja prema članku 45. stavku 8., izvješće sadržava podatke iz ovog članka stavka 1. drugog podstavka točke (a) i razdoblje u kojem su odobrenja bila na snazi.

Članak 55.

Zbirno izvješće

Nadležno tijelo države članice mora prije 31. ožujka svake godine prikupiti izvješća i poslati Komisiji i drugim državama članicama zbirno izvješće koje obuhvaća sva odobrenja države članice iz prethodne kalendarske godine. Izvješće obuhvaća podatke navedene u članku 54. Izvješće se objavljuje u bazi podataka iz članka 48. Nadležno tijelo može zadaću prikupljanja izvješća prenijeti na voditelja baze podataka.

Članak 56.

Podaci na zahtjev

Na zahtjev države članice ili Komisije, drugim članicama ili Komisiji se mogu staviti na raspolaganje detaljni podaci o odobrenjima izdanima u pojedinačnim slučajevima.

GLAVA III.

OZNAČIVANJE

POGLAVLJE 1.

▼M3

Znak ekološke proizvodnje Europske unije

Članak 57.

Ekološki znak EU-a

U skladu s člankom 25. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007, znak ekološke proizvodnje Europske unije (dalje u tekstu „Ekološki znak EU-a”) predstavlja se prema modelu iz Priloga XI. dijela A ove Uredbe.

▼M4

U svrhu označivanja, ekoznak EU-a koristi se samo ako je dotični proizvod proizveden u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 834/2007, Uredbe Komisije (EZ) br. 1235/2008 ( 24 ) i ove Uredbe, i to od subjekata koji ispunjavaju zahtjeve sustava kontrole iz članaka 27., 28., 29., 32. i 33. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

▼B

Članak 58.

Uvjeti za korištenje kodnog broja i mjesta podrijetla

1.  Navođenje kodnog broja kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove iz članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 834/2007:

▼M3

▼B

2.  Navođenje naziva mjesta gdje su uzgojene poljoprivredne sirovine iz kojih se sastoje proizvodi, prema članku 24. stavku 1. točki (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007, nalazi se odmah ispod šifre iz stavka 1.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi za označivanje hrane za životinje

▼M8

Članak 59.

Područje primjene, primjena zaštitnih znakova i prodajni opisi

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na hranu za kućne ljubimce i hranu za životinje za krznaše.

Zaštitni znakovi i prodajni opisi na kojima je oznaka navedena u članku 23. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 smije se koristiti samo ako svi sastojci biljnog ili životinjskog podrijetla potječu iz ekološke metode proizvodnje i najmanje 95 % suhe tvari proizvoda se sastoji od takvih sastojaka.

Članak 60.

Oznake na prerađenoj hrani za životinje

1.  Pojmovi navedeni u članku 23. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i ekološki logotip EU-a smiju se koristiti na prerađenoj hrani za životinje pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

2.  Ovisno o odredbama utvrđenim u točkama (a) i (b) stavka 1., sljedeća oznaka je dopuštena za proizvode koji se sastoje od različitih količina krmiva iz ekološke metode proizvodnje i/ili krmiva od proizvoda iz pretvorbe na ekološki uzgoj i/ili proizvoda navedenih u članku 22. ove Uredbe:

„može se primjenjivati u ekološkoj proizvodnji u skladu s uredbama (EZ) br. 834/2007 i (EZ) br. 889/2008”.

▼B

Članak 61.

Uvjeti za korištenje oznaka na prerađenoj hrani za životinje

1.  Oznaka iz članka 60.:

2.  Oznaku predviđenu u članku 60. može isto tako pratiti i uputa na zahtjev da se hrana za životinje upotrebljava u skladu s člancima 21. i 22.

POGLAVLJE 3.

Ostali posebni zahtjevi za označivanje

Članak 62.

Proizvodi biljnog podrijetla iz prijelaznog razdoblja

Proizvodi biljnog podrijetla iz prijelaznog razdoblja mogu nositi oznaku „proizvod iz razdoblja prijelaza na ekološki uzgoj” ako:

GLAVA IV.

KONTROLE

POGLAVLJE 1.

Minimalni zahtjevi kod kontrole

Članak 63.

Programi kontrole i preuzimanje obveze od strane subjekta

1.  Kada se programi kontrole primjenjuju po prvi put, subjekt sastavlja i potom održava:

▼M6

▼B

Prema potrebi, opis mjera iz prvog podstavka može predstavljati dio sustava kvalitete kako ga je subjekt uspostavio.

2.  Opis mjera iz stavka 1. mora biti sadržan u izjavi koju potpisuje odgovorni subjekt. Osim toga, ta izjava uključuje preuzimanje obveze od strane subjekta:

▼M9

▼B

Izjavu predviđenu u prvom podstavku treba provjeriti kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova koje izdaje izvješće, kako bi se utvrdili mogući nedostaci i nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje. Subjekt supotpisuje to izvješće i poduzima potrebne korektivne mjere.

3.  Za primjenu članka 28. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 subjekt dostavlja nadležnom tijelu sljedeće informacije:

Članak 64.

Izmjena programa kontrole

Odgovoran subjekt svaku promjenu naziva ili mjera iz članka 63. i programa početne kontrole iz članaka 70., 74., 80., 82., 86 i 88. pravovremeno prijavljuje kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

Članak 65.

Kontrolni posjeti

1.  Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova najmanje jednom godišnje obavlja fizički pregled svih subjekta.

▼M9

2.  Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova uzimaju i analiziraju uzorke za otkrivanje proizvoda koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju, za provjeru proizvodnih postupaka koji nisu u skladu s pravilima ekološke proizvodnje ili otkrivanja moguće kontaminacije proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju. Broj uzoraka koji uzima i analizira kontrolno tijelo ili ustanova svake godine odgovara najmanje 5 % broja subjekata pod njegovom kontrolom. Odabir subjekata kod kojih se uzimaju uzorci temelji se na općoj procjeni rizika od nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje. Ova opća procjena uzima u obzir sve faze proizvodnje, pripreme i distribucije.

Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova uzimaju i analiziraju uzorke u svakom slučaju kada se sumnja na uporabu proizvoda i postupaka koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju. U tim slučajevima ne treba se primjenjivati najmanji broj uzoraka.

Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova također može uzeti i analizirati uzorke u svakom drugom slučaju za otkrivanje proizvoda koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju, za provjeru proizvodnih postupaka koji nisu u skladu s pravilima ekološke proizvodnje ili otkrivanja moguće kontaminacije proizvodima koji nisu odobreni za ekološku proizvodnju.

▼B

3.  Izvješće o kontroli sastavlja se nakon svake provedene kontrole, a supotpisuje ga subjekt jedinice ili njegovo predstavnik.

4.  Nadalje, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova nasumično dolaze u kontrolne posjete, prvenstveno nenajavljeni, na temelju opće ocjene rizika nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje, uzimajući u obzir najmanje rezultate prethodnih kontrola, količinu predmetnih proizvoda i rizik zamjene proizvoda.

Članak 66.

Pisana izvješća

1.  U jedinici ili poslovnim prostorima vode se robne i financijske evidencije koje su takve da omogućuju subjektu da utvrdi, a kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi da provjeri:

2.  Pisana izvješća sadrže rezultate provjere prilikom primitka ekoloških proizvoda i sve druge informacije koje kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova traži za potrebe ispravnog kontrole. Podaci u izvješćima dokumentiraju se odgovarajućim dokumentima koji ih potvrđuju. U izvješćima se dokazuje usklađenost između ulaza i izlaza.

3.  Ako subjekt vodi više proizvodnih jedinica u istom području, jedinice za neekološke proizvode, zajedno s prostorima za skladištenje ulaznih sirovina također podliježu minimalnim zahtjevima za kontrolu.

Članak 67.

Pristup objektima

1.  Subjekt:

2.  Osim zahtjeva utvrđenih u stavku 1. uvoznici i prvi primatelji dostavljaju i podatke o uvezenim pošiljkama iz članka 84.

▼M6

Članak 68.

Dokumentirani dokazi

1.  U smislu primjene članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 kontrolna tijela i provoditelji stručne kontrole moraju koristiti obrazac za dokumentirani dokaz određen u Prilogu XII. ovoj Uredbi.

▼M9

U slučaju certificiranja elektroničkim putem iz članka 29. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007, ne zahtijeva se potpis u polju 8. pismenog dokaza ako je autentičnost pisanog dokaza potvrđena elektroničkom metodom zaštićenom od neovlaštene uporabe.

▼M6

2.  Ako subjekt nad kojim kontrolna tijela i provoditelji stručne kontrole rade stručnu kontrolu iz stavka 1. u vremenskom roku kojeg isti odrede zahtijeva dopunske dokaze, kontrolna tijela i provoditelji stručne kontrole će ispostaviti dopunske dokumentirane dokaze koji potvrđuju posebne karakteristike korištene metode proizvodnje koristeći obrazac iz Priloga XII.a.

Zahtjevi za dopunske dokumentirane dokaze moraju sadržavati u polju 2. obrasca iz Priloga XII.a relevantni unos naveden u Prilogu XII.b.

▼B

Članak 69.

Izjava prodavatelja

Za potrebe primjene članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 za izjavu prodavatelja da dobavljeni proizvodi nisu dobiveni od ili putem genetski modificiranih organizama može se koristiti obrazac utvrđen u Prilogu XIII. ovoj Uredbi.

POGLAVLJE 2.

Posebni zahtjevi za kontrolu za biljke i biljne proizvode iz poljoprivredne proizvodnje ili berbe

Članak 70.

Programi kontrole

1.  Potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a):

2.  Kod branja samoniklog bilja, praktične mjere iz članka 63. stavka 1. točke (b) obuhvaćaju sva jamstva trećih strana koja subjekt može dati kako bi osigurao da se odredbe članka 12. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 834/2007 poštuju.

Članak 71.

Obavijesti

Svake godine, prije datuma koji naznači kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova, subjekt obavješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu o svojem rasporedu proizvodnje biljnih proizvoda, navodeći raščlambu po zemljišnim česticama.

Članak 72.

Evidencija o proizvodnji bilja

Evidencija o proizvodnji bilja sastavlja se u obliku upisnika i drži u radnim prostorima gospodarstva stalno dostupna nadležnim ili kontrolnim tijelima. Osim članka 71., ta evidencija osigurava barem sljedeće informacije:

Članak 73.

Više proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Ako subjekt vodi više proizvodnih jedinica u istom području, jedinice koje proizvode neekološke kulture, zajedno sa skladišnim prostorima za poljoprivredne sirovine, isto tako podliježu općim i posebnim zahtjevima kontrole utvrđenima u poglavlju 1. i u ovom poglavlju ove glave.

▼M2

POGLAVLJE 2.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za morske alge

Članak 73.a

Postupci kontrole za morske alge

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na morske alge, potpuni opis lokaliteta kako se spominje u članku 63. stavku 1. točki (a) uključuje:

Članak 73.b

Evidencija o uzgoju morskih algi

1.  Evidenciju o uzgoju morskih algi subjekt sakuplja u obliku registra i ona na objektu mora biti stalno dostupna kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima. Ona sadrži barem sljedeće podatke:

2.  Zapisi za vađenje divljih morskih algi sadrže i:

▼B

POGLAVLJE 3.

Zahtjevi za kontrolu za stoku i stočne proizvode koji se dobivaju u uzgoju stoke

Članak 74.

Programi kontrole

1.  Prilikom prve primjene sustava kontrole koji se posebno odnosi na uzgoj stoke, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) sadrži:

2.  Praktične mjere iz članka 63. stavka 1. točke (b) sadrži:

Članak 75.

Označivanje stoke

Stoka se mora trajno označiti primjenom metoda koje su prilagođene svakoj vrsti, pojedinačno kod velikih sisavaca, a pojedinačno ili skupno kod peradi i malih sisavaca.

Članak 76.

Evidencija stoke

Evidencija stoke sastavlja se u obliku upisnika i drži u radnim prostorima gospodarstva stalno dostupna nadležnim ili kontrolnim tijelima. Ta evidencija osigurava potpuni opis sustava upravljanja krdom ili stadom uključujući najmanje sljedeće informacije:

Članak 77.

Mjere kontrole veterinarskih lijekova za stoku

Kada se koriste veterinarski lijekovi, potrebno je podatke iz članka 76. točka (e) prijaviti kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prije nego se stoka ili stočni proizvodi stave na tržište kao ekološki. Liječena stoka jasno je označena, pojedinačno kod velikih životinja; pojedinačno ili skupno ili po košnici kod peradi, malih životinja i pčela.

Članak 78.

Posebne mjera kontrole u pčelarstvu

1.  Pčelar kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi dostavlja zemljovid u odgovarajućem mjerilu u kojem je navedena lokacija košnica. Ako nisu naznačena područja u skladu s člankom 13. stavkom 2., pčelar kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi predočuje odgovarajuću dokumentaciju i dokaze, uključujući prema potrebi odgovarajuće analize da područja koja su dostupna njegovim kolonijama zadovoljavaju uvjete koje propisuje ova Uredba.

2.  U upisnik pčelinjaka upisuju se sljedeći podaci u pogledu korištenja hrane: vrsta proizvoda, datumi, količine i košnice u kojima se koristi.

3.  Kada se koriste veterinarski lijekovi, prije nego se proizvodi stave na tržište kao ekološki, jasno se evidentiraju, a nadležno tijelo ili kontrolno tijelo obavješćuje se o vrsti proizvoda, uključujući naznaku aktivne farmakološke tvari, zajedno s detaljima o dijagnozi, pozologiji, postupku davanja lijeka, trajanju liječenja i zakonom propisanoj karenci.

4.  Zajedno s identifikacijom košnice upisuje se zona u kojoj se nalazi pčelinjak. Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova obavješćuju se o premještanju pčelinjaka u roku koji je dogovoren s nadležnim tijelom ili kontrolnim tijelom.

5.  Pozornost treba obratiti posebno na to da se osiguraju primjereno vrcanje, prerada i čuvanje pčelarskih proizvoda. Evidentiraju se sve mjere kojima se postiže ispunjenje ovog zahtjeva.

6.  U upisniku pčelinjaka bilježi se odstranjivanje dijelova košnica u kojima je med i postupci vrcanja meda.

Članak 79.

Više proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Ako subjekt upravlja s više proizvodnih jedinica, kako je predviđeno u članku 17. stavku 1., člancima 40. i 41., jedinice koje proizvode neekološki uzgojenu stoku ili neekološke stočne proizvode također podliježu sustavu kontrole utvrđenom u poglavlju 1. i u ovom poglavlju ove glave.

▼M2

POGLAVLJE 3.a

Posebni zahtjevi u pogledu kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Članak 79.a

Postupci kontrole za uzgoj životinja iz akvakulture

Pri prvoj provedbi sustava kontrole koji se primjenjuje izričito na uzgoj životinja iz akvakulture, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) uključuje:

Članak 79.b

Evidencija o uzgoju životinja iz akvakulture

Subjekt u obliku zapisa sakuplja sljedeće podatke koji na objektu trebaju stalno biti ažurirani i dostupni kontrolnim tijelima ili nadzornim tijelima:

Članak 79.c

Specifični kontrolni obilasci za školjkaše

Za uzgoj školjkaša inspekcijski obilasci odvijaju se prije i tijekom najveće proizvodnje biomase.

Članak 79.d

Nekoliko proizvodnih jedinica koje vodi isti subjekt

Kada subjekt upravlja s nekoliko proizvodnih jedinca kako je predviđeno člankom 25.c, jedinice koje proizvode životinje iz konvencionalne akvakulture isto će biti podvrgnute kontrolnom sustavu kako je određeno u poglavlju 1. i u ovom poglavlju.

▼B

POGLAVLJE 4.

►M2   Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice za pripravu proizvoda od bilja, morskih algi, stoke i životinja iz akvakulture i prehrambenih proizvoda koji su od njih sastavljeni  ◄

Članak 80.

Zahtjevi u pogledu kontrole

Ako se radi o jedinici koja je uključena u pripravljanje za vlastiti račun ili za račun treće strane, uključujući posebno jedinice uključene u pakiranje i/ili ponovno pakiranje takvih proizvoda ili jedinice koje sudjeluju u označivanju i/ili ponovnom označivanju takvih proizvoda, u potpunom opisu jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) prikazuju se objekti koji se koriste za prihvat, preradu, pakiranje, označivanje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda prije i nakon operacija koje se na njih odnose, kao i postupke za prijevoz proizvoda.

POGLAVLJE 5.

►M2   Zahtjevi u pogledu kontrole za uvoz ekoloških proizvoda iz trećih zemalja  ◄

Članak 81.

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na svakog subjekta koji kao uvoznik i/ili prvi primatelj sudjeluje u uvozu i/ili prihvatu ekoloških proizvoda za vlastiti račun ili za račun drugog subjekta.

Članak 82.

Programi kontrole

1.  Kod uvoznika, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) obuhvaća poslovne prostore i njegove operacije uvoza, s naznakom mjesta ulaska proizvoda u Zajednicu i sve druge objekte koje uvoznik namjerava koristiti za skladištenje uvoznih proizvoda do njihove isporuke prvom primatelju.

Osim toga, izjava iz članka 63. stavka 2. obuhvaća preuzimanje obveze uvoznika da osigura da svaki objekt koji će uvoznik koristiti za skladištenje bude podvrgnut kontroli koji će provesti ili kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova ili, ako se ovi objekti za skladištenje nalaze u drugoj državi članici ili regiji, kontrolno tijelo ili nadležno tijelo ovlašteno za kontrolu u spomenutoj državi članici ili regiji.

2.  Kod prvog primatelja, u punom opisu jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) navode se objekti koji se koriste za prihvat i skladištenje.

3.  Ako su uvoznik i prvi primatelj ista pravna osoba i posluju u istoj jedinici, izvješća iz drugog podstavka članka 63. stavka 2. mogu biti sadržana u istom izvješću.

Članak 83.

Pisana izvješća

Uvoznik i prvi primatelj moraju voditi odvojene evidencije stoke i financijske evidencije, osim ako posluju u istoj jedinici.

Na zahtjev kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove pružaju se sve pojedinosti o prijevozu od izvoznika u trećoj zemlji do prvog primatelja i od prostorija prvog primatelja ili skladišnih objekata do primatelja u Zajednici.

Članak 84.

Informacije o uvezenim pošiljkama

Uvoznik pravovremeno obavješćuje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu o svakoj pošiljci koja se uvozi u Zajednicu, uz navođenje:

Na zahtjev kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove uvoznika, potonji prosljeđuje podatke iz prvog stavka kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi prvog primatelja.

▼M17

Uvoznik je dužan prenijeti informacije iz prvog i drugog stavka koristeći se elektroničkim sustavom TRACES uspostavljenim Odlukom Komisije 2003/24/EZ ( 27 ).

▼B

Članak 85.

Kontrolni posjeti

Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova provjerava pisana izvješća iz članka 83. ove Uredbe i potvrdu iz članka 33. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 834/2007 ili pisani dokaz iz članka 32. stavka 1. točke (c) potonje Uredbe.

Ako uvoznik obavlja radnje uvoza različitim jedinicama ili prostorima, na zahtjev stavlja na raspolaganje izvješća iz drugog podstavka članka 63. stavka 2. ove Uredbe za svaki od spomenutih objekata.

POGLAVLJE 6.

Zahtjevi u pogledu kontrole za jedinice uključene u proizvodnju, pripremu ili uvoz ekoloških proizvoda, koje su predmetne poslove djelomično ili u cijelosti prenijele na treće strane

Članak 86.

Programi kontrole

U pogledu poslova koji su preneseni na treće strane, potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) obuhvaća sljedeće:

POGLAVLJE 7.

Zahtjevi za kontrolu jedinica koje pripravljaju hranu za životinje

Članak 87.

Područje primjene

Ovo poglavlje vrijedi za bilo koju jedinicu uključenu u pripravljanje proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007 za vlastiti račun ili u ime treće strane.

Članak 88.

Programi kontrole

1.  Potpuni opis jedinice iz članka 63. stavka 1. točke (a) sadrži:

2.  Mjere koje subjekti iz članka 63. stavka 1. točke (b) poduzimaju kako bi se zajamčila sukladnost s pravilima ekološke proizvodnje sadržavaju i određivanje mjera iz članka 26.

3.  Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova te mjere primjenjuje kako bi provelo opću procjenu rizika povezanu sa svakom jedinicom za pripravljanje i sastavilo plan kontrole. Taj plan kontrole osigurava minimalan broj nasumičnih uzoraka ovisno o mogućim rizicima.

Članak 89.

Pisana izvješća

Za potrebe pravilne kontrole poslova, pisana izvješća iz članka 66. moraju obuhvaćati podatke o podrijetlu, naravi i količinama sirovina za hranu za životinje, aditivima, prodaji i gotovim proizvodima.

Članak 90.

Kontrolni posjeti

Kontrolni posjet iz članka 65. obuhvaća potpuni fizički pregled svih poslovnih prostora. Nadalje, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova dolazi ciljano na temelju opće procjene mogućih rizika nesukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje.

Kontrolno tijelo ili ustanova posebnu pozornost obraća kontrolnim točkama koje su za subjekta istaknute kao kritične, s ciljem utvrđivanja jesu li radnje nadzora i provjere ispravno provedene.

Svi prostori koje subjekt koristi za izvođenje svojih aktivnosti mogu se pregledavati onoliko često koliko to zahtijevaju odnosni rizici.

POGLAVLJE 8.

Povrede i razmjena informacija

Članak 91.

Mjere u slučaju sumnje na povrede i nepravilnosti

1.  Ako subjekt smatra ili sumnja da proizvod koji je proizveo, pripremio, uvezao ili koji je dobio od drugog subjekta nije u sukladnosti s pravilima ekološke proizvodnje, pokreće postupke bilo za povlačenje s takvog proizvoda svako upućivanje na metodu ekološke proizvodnje ili da odvoji i označi proizvod. Može ga staviti u preradu ili ambalažu ili na tržište nakon otklanjanja sumnje, osim ako se plasira na tržište bez oznake koja upućuje na metodu ekološke proizvodnje. Ako postoji takva sumnja, subjekt odmah obavješćuje kontrolno tijelo ili nadležno tijelo. Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova može zahtijevati da se proizvod ne smije plasirati na tržište s oznakama koje upućuju na metodu ekološke proizvodnje dok se ne uvjeri, putem informacije koju primi od subjekta ili iz drugih izvora, da je sumnja otklonjena.

2.  Ako kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova s razlogom sumnjaju da subjekt nastoji staviti na tržište proizvod koji nije sukladan s pravilima ekološke proizvodnje, a nosi oznaku koja upućuje na metodu ekološke proizvodnje, to kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova može zahtijevati da subjekt privremeno ne smije plasirati proizvod s takvim upućivanjem u trajanju koje utvrđuje nadležno tijelo ili kontrolno tijelo. Prije donošenja takve odluke, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova subjektu omogućuju da se očituje. Ta se odluka dopunjuje obvezom povlačenja svakog upućivanja na metodu ekološke proizvodnje s tog proizvoda ako je kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova sigurna da proizvod ne ispunjava zahtjeve ekološke proizvodnje.

Međutim, ako u spomenutom roku sumnja nije potvrđena, odluka iz prvog podstavka ukida se najkasnije istekom tog roka. Operator mora u potpunosti surađivati s kontrolnim tijelom ili kontrolnom ustanovom u razrješavanju sumnje.

3.  Države članice poduzimaju sve potrebne mjere i sankcije kako bi se spriječila zlouporaba oznaka iz glave IV. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave III. i/ili Priloga XI. ovoj Uredbi.

▼M9

Članak 92.

Razmjena informacija između kontrolnih tijela, kontrolnih ustanova i nadležnih tijela

1.  Kada subjekt i/ili podugovaratelje tog subjekta provjeravaju različita kontrolna tijela ili kontrolne ustanove, kontrolna tijela ili kontrolne ustanove razmjenjuju odgovarajuće informacije o radnjama koje su pod njihovom kontrolom.

2.  Kada subjekt i/ili podugovaratelji tog subjekta mijenjaju svoje kontrolno tijelo ili kontrolnu ustanovu, predmetna kontrolna tijela ili kontrolne ustanove bez odlaganja obavješćuju nadležno tijelo o toj promjeni.

Prethodno kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova predaje odgovarajuće elemente kontrolnog dokumenta predmetnog subjekta i izvješća iz drugog podstavka članka 63. stavka 2. narednom kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi.

Kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova osiguravaju da je subjekt riješio ili rješava nesukladnosti navedene u izvješću prethodnog kontrolnog tijela ili kontrolne ustanove.

3.  Kada se subjekt i/ili podugovaratelji tog subjekta povuku iz sustava kontrole, kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova tog subjekta bez odlaganja obavješćuje nadležno tijelo o toj promjeni.

4.  Kada kontrolno tijelo ili kontrolna ustanova pronađe nepravilnosti ili povrede koji utječu na ekološki status proizvoda, ono bez odlaganja obavješćuje nadležno tijelo države članice koje ga je ovlastilo ili odobrilo u skladu s člankom 27. Uredbe (EZ) br. 834/2007.

To nadležno tijelo može na vlastitu inicijativu također zahtijevati druge informacije o nepravilnostima ili povredama.

U slučaju nepravilnosti ili povreda pronađenih u pogledu proizvoda pod kontrolom drugih kontrolnih tijela ili kontrolnih ustanova, također bez odlaganja obavješćuje ta tijela ili ustanove.

5.  Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere i uspostavljaju dokumentirane postupke kako bi omogućile razmjenu informacija između svih kontrolnih tijela koja su ovlastile i/ili kontrolnih ustanova koje su odobrile u skladu s člankom 27. Uredbe (EZ) br. 834/2007, uključujući postupke za razmjenu informacija za svrhe provjere pisanog dokaza iz članka 29. stavka 1. te Uredbe.

6.  Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se informacije o rezultatima inspekcija i posjeta iz članka 65. navedene Uredbe prenesu agencijama za plaćanja u skladu s potrebama agencije za plaćanje utvrđenim u članku 33. stavku 1. Uredbe Komisije (EU) br. 65/2011 ( 28 ).

Članak 92.a

Razmjena informacija između država članica i Komisije

1.  Kada država članica ustanovi nepravilnosti ili povrede vezane uz primjenu ove Uredbe u pogledu proizvoda koji dolazi iz druge države članice i koji nosi oznake iz glave IV. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i glave III. i/ili Priloga XI. navedenoj Uredbi, bez odlaganja obavješćuje državu članicu koja je ovlastila kontrolno tijelo ili odobrila kontrolnu ustanovu, druge države članice i Komisiju pomoću sustava iz članka 94. stavka 1. ove Uredbe.

2.  Kada država članica ustanovi nepravilnosti ili povrede vezane uz sukladnost proizvoda uvezenih u skladu s člankom 33. stavcima 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 834/2007 sa zahtjevima utvrđenim u navedenoj Uredbi ili Uredbi (EZ) br. 1235/2008, bez odlaganja obavješćuje druge države članice i Komisiju pomoću sustava iz članka 94. stavka 1. ove Uredbe.

3.  Kada država članica ustanovi nepravilnosti ili povrede vezane uz sukladnost proizvoda uvezenih u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 1235/2008 sa zahtjevima utvrđenim u toj Uredbi i Uredbi (EZ) br. 834/2007, bez odlaganja obavješćuje državu članicu koja je izdala odobrenje, druge države članice i Komisiju pomoću sustava iz članka 94. stavka 1. ove Uredbe. Obavijest se šalje drugim državama članicama i Komisiji u slučaju nepravilnosti ili povreda ustanovljenih u pogledu proizvoda za koje je sama država članica izdala odobrenje iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 1235/2008.

4.  Država članica koja primi obavijest vezanu uz neusklađene proizvode u skladu sa stavcima 1. i 3. ili država članica koja je izdala odobrenje iz članka 19. Uredbe (EZ) br. 1235/2008 za proizvod za koji je ustanovljena nepravilnost ili povreda, ispituje podrijetlo nepravilnosti ili povreda. Ona odmah poduzima odgovarajuće mjere.

Ona obavješćuje državu članicu koja je poslala obavijest, druge države članice i Komisiju o rezultatima istrage i poduzetoj mjeri odgovorom na izvornu obavijest putem sustava iz članka 94. stavka 1. ove Uredbe. Odgovor se dostavlja u roku 30 kalendarskih dana od dana izvorne obavijesti.

5.  Država članica koja je poslala izvornu obavijest može prema potrebi tražiti dodatne informacije od države članice koja odgovara. U svakom slučaju, nakon primitka odgovora ili dodatnih informacija od obaviještene države članice, država članica koja je poslala izvornu obavijest provodi neophodne unose i ažuriranja u sustavu iz članka 94. stavka 1.

Članak 92.b

Objava informacija

Države članice stavljaju na raspolaganje javnosti, na odgovarajući način uključujući objavu na Internetu, ažurirani popis iz članka 28. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 834/2007 koji sadržava ažurirani pisani dokaz vezano uz svaki subjekt, kako je utvrđeno u članku 29. stavku 1. te Uredbe i koristi model utvrđen u Prilogu XII. ovoj Uredbi. Države članice poštuju zahtjeve vezane uz zaštitu osobnih podataka utvrđene u Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 29 ).

▼M9

POGLAVLJE 9.

Nadzor nadležnih tijela

Članak 92.c

Nadzorne aktivnosti vezane uz kontrolna tijela

1.  Nadzorne aktivnosti nadležnih tijela koja prenose kontrolne zadaće na kontrolne ustanove u skladu s člankom 27. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007 usmjerene su na procjenu operativne učinkovitosti tih kontrolnih ustanova, vodeći računa o rezultatima rada nacionalnih akreditacijskih tijela iz članka 2. stavka 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća ( 30 ).

Te nadzorne aktivnosti uključuju ocjenu unutarnjih postupaka kontrolnih tijela za kontrolu, upravljanje i ispitivanje kontrolnih dokumenta u svjetlu obveza utvrđenih Uredbom (EZ) br. 834/2007 i provjerom obrade neusklađenosti i obrade žalba i pritužbi.

2.  Nadležna tijela zahtijevaju kontrolne ustanove da podnesu dokumentacije o svojim postupcima analize rizika.

Analize rizika moraju biti osmišljene na takav način da:

3.  Nadležna tijela koje prenose kontrolne zadaće na kontrolne ustanove provjeravaju da osoblje kontrolnih ustanova ima dovoljno znanje, uključujući znanje o elementima rizika koji utječu na ekološki status proizvoda, kvalifikacije, obuku i iskustvo u pogledu ekološke proizvodnje općenito i o odgovarajućim pravilima Unije posebno te da su na snazi odgovarajuća pravila o izmjeni inspektora.

4.  Nadležna tijela imaju dokumentirane postupke za prenošenje zadaća na kontrolne ustanove u skladu s člankom 27. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 834/2007 i za nadzor u skladu s ovim člankom, koji detaljno navode podatke koje podnose kontrolne ustanove.

Članak 92.d

Katalog mjera u slučaju nepravilnosti i prekršaja

Nadležna tijela donose i obavješćuju kontrolna tijela na koja su prenijela kontrolne zadaće o katalogu koji navodi najmanje nepravilnosti i prekršaje koji utječu na ekološki status proizvoda i odgovarajuće mjere koje primjenjuju kontrolne ustanove u slučaju nepravilnosti i prekršaja od strane subjekata pod njihovom kontrolom koji su uključeni u ekološku proizvodnju.

Nadležna tijela mogu uključiti druge odgovarajuće podatke u katalog na svoju inicijativu.

Članak 92.e

Godišnja inspekcija kontrolnih ustanova

Nadležna tijela organiziraju godišnje inspekcije kontrolnih ustanova na koja su prenijela kontrolne zadaće u skladu s člankom 27. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 834/2007. Za namjene godišnje inspekcije, nadležno tijelo uvažava rezultate nacionalnog akreditacijskog tijela, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008. Tijekom godišnje inspekcije, nadležno tijelo, posebno provjerava:

Članak 92.f

Ekološki podaci u višegodišnjem nacionalnom kontrolnom planu i u godišnjem izvješću

Države članice osiguravaju da njihovi višegodišnji nacionalni kontrolni planovi iz članka 41. Uredbe (EZ) br. 882/2004 obuhvaćaju nadzor kontrola provedenih u ekološkoj proizvodnji u skladu s ovom Uredbom i da godišnje izvješće iz članka 44. Uredbe (EZ) br. 882/2004 sadržava posebne podatke o navedenom nadzoru, dalje u tekstu „ekološki podaci”. Ekološki podaci obuhvaćaju teme navedene u Prilogu XIII.b ovoj Uredbi.

Ekološki podaci temelje se na podacima o kontrolama koje su provela kontrolna tijela i/ili kontrolne ustanove i revizijama koje su provela nadležna tijela.

Podaci se prikazuju u skladu s obrascima utvrđenima u Prilogu XIII.c ovoj Uredbi od 2015. za godinu 2014.

Države članice mogu unijeti ekološke podatke kao ekološko poglavlje u svojem nacionalnom kontrolnom planu i u godišnjem izvješću.

▼B

GLAVA V.

DOSTAVLJANJE INFORMACIJA KOMISIJI, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

POGLAVLJE 1.

Dostavljanje informacija Komisiji

Članak 93.

Statistički podaci

1.  Države članice prije 1. srpnja svake godine Komisiji dostavljaju godišnje statističke podatke o ekološkoj proizvodnji iz članka 36. Uredbe (EZ) br. 834/2007 putem računalnog sustava koji omogućava elektroničku razmjenu dokumenata i podataka koje Komisija (Eurostat) stavlja na raspolaganje.

2.  Statistički podaci iz stavka 1. sadrže posebno sljedeće podatke:

▼M2

▼B

3.  Za prijenos statističkih podataka iz stavaka 1. i 2., države članice koriste jedinstvenu točku ulaza koju osigurava Komisija (Eurostat).

4.  Odredbe koje se odnose na karakteristike statističkih podataka i metapodataka određuju se u okviru Statističkog programa Zajednice na temelju obrazaca ili upitnika koji su dostupni putem sustava iz stavka 1.

Članak 94.

Ostali podaci

1.  Države članice dostavljaju Komisiji sljedeće podatke putem računalnog sustava koji omogućava elektroničku razmjenu dokumenata i podataka koje Komisija (Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj) stavlja na raspolaganje za informiranje, osim u statističke svrhe:

▼M17

▼B

▼M7

▼M17

▼B

2.  Podatke dostavlja, upisuje i ažurira u sustavu iz stavka 1. za koji je odgovorno nadležno tijelo iz stavka 35. Uredbe (EZ) br. 834/2007, to nadležno tijelo samo ili kontrolno tijelo na koju je takva funkcija prenesena.

3.  Odredbe koje se odnose na karakteristike podataka i metapodataka utvrđuju se na temelju obrazaca ili upitnika koji su dostupni putem sustava iz stavka 1.

POGLAVLJE 2.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 95.

Prijelazne mjere

1.  U prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. stoka se može sapinjati u građevinama koje su postojale prije 24. kolovoza 2000., pod uvjetom da joj se osigurava redovno kretanje i uzgoj u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja s udobno nastrijetim površinama kao i pojedinačno čuvanje i pod uvjetom da je nadležno tijelo odobrilo tu mjeru. Nadležno tijelo može i dalje odobravati ovu mjeru na zahtjev pojedinih subjekata da se njezina primjena nastavi, u ograničenom razdoblju koje završava prije 31. prosinca 2013., uz dodatni uvjet da se kontrolni posjeti iz članka 65. stavka 1. obavljaju najmanje dvaput godišnje.

2.  Nadležno tijelo može u prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. odobriti odstupanja u vezi s uvjetima smještaja i gustoće stoke za gospodarstva koja uzgajaju stoku na temelju odstupanja iz Priloga I. dijela B stavka 8.5.1. Uredbi (EEZ) br. 2092/91. Subjekti koji budu koristili ovo produljenje kontrolnom tijelu ili kontrolnoj ustanovi predaju plan koji sadrži opis programa namijenjenih osiguravanju sukladnosti s odredbama pravila o ekološkoj proizvodnji do kraja prijelaznog razdoblja. Nadležno tijelo može i dalje odobravati ovu mjeru na zahtjev pojedinih subjekata da se njezina primjena nastavi u ograničenom razdoblju koje završava do 31. prosinca 2013., uz dodatni uvjet da se kontrolni posjet iz članka 65. stavka 1. obavlja najmanje dvaput godišnje.

3.  U prijelaznom razdoblju koje ističe 31. prosinca 2010. konačna faza tovljenja ovaca i svinja za proizvodnju mesa kako je utvrđeno u Prilogu I.B točki 8.3.4. Uredbi (EEZ) br. 2092/91 se može odvijati u zatvorenom prostoru pod uvjetom da se kontrolni posjet iz članka 65. stavka 1. obavlja najmanje dvaput godišnje.

4.  Kastracija odojaka može se obavljati bez korištenja anestezije i/ili analgezije tijekom prijelaznog razdoblje koje ističe 31. prosinca 2011.

5.  Do uključivanja detaljnih pravila za uzgoj za kućne ljubimce, primjenjuju se nacionalna pravila ili ako takvih nema, privatni standardi koje države članice prihvaćaju ili priznaju.

▼M2

6.  Za potrebe članka 12. stavka 1. točke (j) Uredbe (EZ) br. 834/2007 i do uključenja posebnih tvari na temelju članka 16. stavka 1. točke (f) iste Uredbe, mogu se koristiti samo proizvodi koje je odobrilo nadležno tijelo.

▼B

7.  Za odobrenja za neekološke sastojke poljoprivrednog podrijetla koja izdaju države članice prema Uredbi (EEZ) br. 207/93 može se smatrati da su izdana prema ovoj Uredbi. Međutim, odobrenja izdana u skladu s člankom 3. stavkom 6. prethodne Uredbe ističu 31. prosinca 2009.

8.  U prijelaznom razdoblju koje ističe 1. srpnja 2010. subjekti mogu kod označivanja i dalje primjenjivati odredbe utvrđene u Uredbi (EEZ) br. 2092/91 za:

▼M3

9.  Zalihe proizvoda proizvedene, pakirane i označene prije 1. srpnja 2010. u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2092/91 ili Uredbom (EZ) br. 834/2007 mogu se i dalje stavljati na tržište s natpisima koji se odnose na ekološku proizvodnju do iscrpljenja zaliha.

10.  Ambalažni materijal koji je u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2092/91 ili Uredbom (EZ) br. 834/2007 može se i dalje koristiti za proizvode koji se stavljaju na tržište s natpisima koji se odnose na ekološku proizvodnju do 1. srpnja 2012., ako je proizvod inače u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 834/2007.

▼M7

10.a  Za proizvode sektora vina prijelazno razdoblje prema stavku 8. istječe 31. srpnja 2012.

Zalihe vina proizvedene do 31. srpnja 2012. u skladu s Uredbom (EEZ) br. 2092/91, odnosno s Uredbom (EZ) br. 834/2007 mogu se i dalje stavljati na tržište sve dok se ne iscrpe zalihe, prema sljedećim uvjetima označivanja:

▼M2

11.  Nadležno tijelo može na razdoblje koje istječe ►M11  1. siječnja 2015. ◄ odobriti one proizvodne jedinice za životinje iz akvakulture i morske alge koje su već prije stupanja na snagu ove Uredbe uspostavljene i koje uzgajaju pod nacionalno prihvaćenim ekološkim pravilima, da bi zadržale svoj ekološki status istodobno se prilagođavajući pravilima ove Uredbe, pod uvjetom da ne postoji nikakvo nepotrebno onečišćenje voda tvarima koje nisu dopuštene u ekološkom uzgoju. Subjekti koji imaju koristi od te mjere, dotične objekte, ribnjake, kaveze ili područja morskih algi trebaju prijaviti nadležnom tijelu.

▼B

Članak 96.

Stavljanje izvan snage

Uredbe (EEZ) br. 207/93, (EZ) br. 223/2003 i (EZ) br. 1452/2003 stavljaju se izvan snage.

Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage i na Uredbu (EEZ) br. 2092/91 smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu XIV.

Članak 97.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.

Međutim, članak 27. stavak 2. točka (a) i članak 58. primjenjuju se od 1. srpnja 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

---

PRILOG I.

▼M2

Gnojiva, poboljšivači tla i nutrijenti kako se spominju u članku 3. stavku 1. i članku 6.d stavku 2.

▼B

Napomena:

A

:

odobreno na temelju Uredbe (EEZ) br. 2092/91 i preneseno člankom 16. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 834/2007

B

:

odobreno na temelju Uredbe (EZ) br. 834/2007

▼M16

---

PRILOG II.

Pesticidi – Proizvodi iz članka 5. stavka 1.

Sve tvari navedene u ovom Prilogu moraju biti u skladu barem s uvjetima upotrebe navedenima u Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 31 ). Stroži uvjeti upotrebe za ekološku proizvodnju navedeni su u drugom stupcu svake tablice.

1.    Tvari biljnog ili životinjskog podrijetla

2.    Mikroorganizmi ili tvari koje proizvode mikroorganizmi

3.    Tvari koje nisu spomenute u odjeljcima 1. i 2.

▼B

---

PRILOG III.

Najmanje dopuštene površine u zatvorenom prostoru i otvorenom prostoru i druge karakteristike smještaja kod različitih vrsta životinja i vrsta uzgoja iz članka 10. stavka 4.

1.    Goveda, kopitari, ovce, koze i svinje

2.    Perad

---

PRILOG IV.

Najveći broj životinja po hektaru iz članka 15. stavka 2.

▼M8

---

PRILOG V.

Krmiva prema članku 22. točki (d), članku 24. stavku 2. i članku 25.m stavak 1.

▼M13

1.   HRANA ZA ŽIVOTINJE MINERALNOG PODRIJETLA

▼M8

2.   OSTALA KRMIVA

Proizvodi/nusproizvodi iz fermentacije mikroorganizama čije su stanice inaktivirane ili ubijene:

▼M16

---

PRILOG VI.

Aditivi u hrani za životinje koji se koriste u hranidbi životinja prema članku 22. točki (g), članku 24. stavku 2. i članku 25.m stavku 2.

Aditivi u hrani za životinje navedeni u ovom Prilogu moraju biti odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća ( 32 ).

1.   TEHNIČKI ADITIVI

(a)    Konzervansi

(b)    Antioksidansi

(c)    Emulgatori, stabilizatori, zgušnjivači i tvari za želiranje

(d)    Veziva i tvari za sprečavanje zgrudnjavanja

(e)    Aditivi za silažu

2.   OSJETILNI ADITIVI

3.   PREHRAMBENI ADITIVI

(a)    Vitamini, provitamini i kemijski točno definirane tvari sličnog učinka

(b)    Spojevi elemenata u tragovima

4.   ZOOTEHNIČKI ADITIVI

▼M2

---

PRILOG VII.

Proizvodi za čišćenje i dezinfekciju

▼M15

▼B

---

PRILOG VIII.

▼M1

Određeni proizvodi i tvari za primjenu u proizvodnji prerađene ekološke hrane, kvasca i proizvoda od kvasca iz članka 27. stavka 1. točke (a) i članka 27.a točke (a)

▼M16 —————

▼B

ODJELJAK A — PREHRAMBENI ADITIVI, UKLJUČUJUĆI NOSAČE

Za potrebe izračuna iz članka 23. stavka 4. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 834/2007, prehrambeni aditivi označeni zvjezdicom u stupcu oznake računaju se kao sastojci poljoprivrednog podrijetla.

ODJELJAK B — POMOĆNE TVARI ZA PRERADU I DRUGI PROIZVODI KOJI SE MOGU KORISTITI ZA PRERADU SASTOJAKA POLJOPRIVREDNOG PODRIJETLA IZ EKOLOŠKE PROIZVODNJE

▼M16 —————

▼B

▼M1

ODJELJAK C —   POMOĆNE TVARI ZA PRERADU KOJE SE RABE U PROIZVODNJI KVASCA I PROIZVODA OD KVASCA

▼M7

---

PRILOG VIII.a

▼B

---

PRILOG IX.

Sastojci poljoprivrednog podrijetla koji nisu ekološki proizvedeni, iz članka 28.

1.   NEPRERAĐENI BILJNI PROIZVODI I PROIZVODI KOJI SU POSTUPCIMA DOBIVENI IZ NJIH

1.1.    Jestivo voće, orašasto voće i sjemenja:

1.2.    Jestivi začini i zeljasto bilje:

1.3.    Razno:

Alge, uključujući morske alge, koje su dopuštene u pripravljanju neekološke hrane.

2.   PROIZVODI BILJNOG PODRIJETLA

2.1.    Masti i ulja, rafinirana ili ne, ali koja nisu kemijski modificirana, koja potječu od biljaka osim sljedećih:

2.2.    Sljedeći šećeri, škrob i ostali proizvodi od žitarica i gomoljika:

2.3.    Razno:

3.   PROIZVODI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Vodeni organizmi koje ne potječu iz akvakulture, a dopušteni su u pripravljanju neekološke hrane:

---

PRILOG X.

Vrste za koje su ekološki proizvedeno sjeme ili sjemenski krumpir iz članka 45. stavka 3. dostupni za znatan broj vrsta u dostatnim količinama i u svim dijelovima Zajednice

▼M3

---

PRILOG XI.

A.    Ekološki znak EU-a iz članka 57.

▼M4 —————

▼M3

B.    Kodni brojevi iz članka 58.

Opći format kodnih brojeva je sljedeći:

AB-CDE-999

Pri čemu je:

Komisija će putem odgovarajućih tehničkih sredstava osigurati javnu dostupnost kodnih brojeva uključujući njihovu objavu na internetu.

▼M2

---

PRILOG XII.

Obrazac pisanog dokaza za subjekta na temelju članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 iz ►M6  članak 68. stavak 1. ◄ ove Uredbe

▼M6

---

PRILOG XII.a

Obrazac dopunskih dokumentiranih dokaza za subjekte u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 834/2007 iz članka 68. stavka 2. ove Uredbe

---

PRILOG XII.b

Unos iz drugog podstavka članka 68. stavka 2.

na bugarskom

:

Животински продукти, произведени без използване на антибиотици

na španjolskom

:

Productos animales producidos sin utilizar antibióticos

na češkom

:

Živočišné produkty vyprodukované bez použití antibiotik

na danskom

:

Animalske produkter, der er produceret uden brug af antibiotika

na njemačkom

:

Ohne Anwendung von Antibiotika erzeugte tierische Erzeugnisse

na estonskom

:

Loomsed tooted, mille tootmisel ei ole kasutatud antibiootikume

na grčkom

:

Ζωικά προϊόντα που παράγονται χωρίς τη χρήση αντιβιοτικών

na engleskom

:

Animal products produced without the use of antibiotics

na francuskom

:

produits animaux obtenus sans recourir aux antibiotiques

▼M10

na hrvatskom

:

Proizvodi životinjskog podrijetla dobiveni bez uporabe antibiotika

▼M6

—	na talijanskom : Prodotti animali ottenuti senza l’uso di antibiotici

—	na latvijskom : Dzīvnieku izcelsmes produkti, kuru ražošanā nav izmantotas antibiotikas

—	na litavskom : nenaudojant antibiotikų pagaminti gyvūniniai produktai

—	na mađarskom : Antibiotikumok alkalmazása nélkül előállított állati eredetű termékek

—	na malteškom : Il-prodotti tal-annimali prodotti mingħajr l-użu tal-antibijotiċi

—	na nizozemskom : Zonder het gebruik van antibiotica geproduceerde dierlijke producten

—	na poljskom : Produkty zwierzęce wytwarzane bez użycia antybiotyków

—	na portugalskom : Produtos de origem animal produzidos sem utilização de antibióticos

—	na rumunjskom : Produse de origine animală obținute a se recurge la antibiotice

—	na slovačkom : Výrobky živočíšneho pôvodu vyrobené bez použitia antibiotík

—	na slovenskom : Živalski proizvodi, proizvedeni brez uporabe antibiotikov

—	na finskom : Eläintuotteet, joiden tuotannossa ei ole käytetty antibiootteja

—	na švedskom : Animaliska produkter som produceras utan antibiotika

▼B

---

PRILOG XIII.

Obrazac izjave prodavatelja iz članka 69.

▼M2

---

PRILOG XIII.a

Odjeljak 1.

Ekološki uzgoj salmonida u slatkoj vodi:

Potočna pastrva (Salmo trutta) — Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) — Potočna zlatovčica (Salvelinus fontinalis) — Losos (Salmo salar) — Jezerska zlatovčica (Salvelinus alpinus) — Lipljan (Thymallus thymallus) — Američka jezerska zlatovčica (Salvelinus namaycush) — Mladica (Hucho hucho)

Odjeljak 2.

Ekološki uzgoj salmonida u moru:

Losos (Salmo salar), Potočna pastrva (Salmo trutta) — Kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss)

Odjeljak 3.

Ekološki uzgoj bakalara (Gadus morhua) i ostalih riba iz porodice Gadidae, brancina (Dicentrarchus labrax), komarče (Sparus aurata), hame (Argyrosomus regius), iverka (Psetta maxima [= Scopthalmus maximux]), pagra (Pagrus pagrus [= Sparus pagrus]), vrste Sciaenops ocellatus i ostalih vrsta iz porodice Sparidae, te vrste Siganus spp.

Odjeljak 4.

Ekološki uzgoj brancina, komarče, hame, cipala (Liza, Mugil) i jegulje (Anguilla spp.) u zemljanim bazenima u području izraženih plima i oseka te obalnih laguna

Odjeljak 5.

Ekološki uzgoj jesetre u slatkoj vodi.

Dotična vrsta: porodica Acipenser

Odjeljak 6.

Ekološki uzgoj riba u unutarnjim vodama:

Dotične vrste: vrste iz porodice Cyrpinidae i ostale srodne vrste u kontekstu polikulture, uključujući smuđa, štuku, soma, ribe iz porodice Coregonidae, jesetru.

Odjeljak 7.

Ekološki uzgoj kozica mekušaca i slatkovodnih kozica (Macrobrachium spp.):

▼M15

Odjeljak 7.a

Ekološka proizvodnja slatkovodnih rakova:

Dotične vrste: Astacus astacus, Pacifastacus leniusculus.

▼M2

Odjeljak 8.

Mekušci i ježinci

Odjeljak 9.

Tropske slatkovodne ribe: mliječnica (Chanos chanos), tilapija (Oreochromis spp.), som (Pangasius spp):

Odjeljak 10.

Ostale vrste životinja iz akvakulture: ni jedna

▼M9

---

PRILOG XIII.b

Teme koje treba obuhvatiti nacionalno nadležno tijelo u ekološkim podacima iz članka 92. f

1.   Podaci o nadležnom tijelu za ekološku proizvodnju

2.   Opis sustava kontrole za ekološku proizvodnju

3.   Podaci o kontrolnim ustanovama/tijelima

---

PRILOG XIII.c

Obrasci za ekološke podatke iz članka 92.f

1.   Podaci o kontrolama subjekata

2.   Podaci o nadzoru i revizijama:

3.   Zaključci o sustavu kontrole za ekološku proizvodnju

Izjava o cjelokupnoj učinkovitosti sustava kontrole za ekološku proizvodnju:

▼B

---

PRILOG XIV.

Korelacijska tablica iz članka 96.

---

( 1 ) SL L 311, 28.11.2001., str. 1.

( 2 ) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

( 3 ) SL L 327, 22.12.2000., str. 1.

( 4 ) SL L 168, 28.6.2007., str. 1.

( 5 ) Uredba (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (SL L 139, 30.4.2004., str. 1.).

( 6 ) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

( 7 ) SL L 175, 5.7.1985., str. 40.

( 8 ) SL L 368, 23.12.2006., str. 15.

( 9 ) SL L 340, 11.12.1991., str. 28.

( 10 ) SL L 340, 11.12.1991., str. 33.

( 11 ) SL L 277, 21.10.2005., str. 1.

( 12 ) SL L 160, 26.6.1999., str. 80.

( 13 ) SL L 206, 22.7.1992., str. 7.

( 14 ) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

( 15 ) SL L 184, 15.7.1988., str. 61.

( 16 ) SL L 237, 10.9.1994., str. 13.

( 17 ) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

( 18 ) SL L 193, 24.7.2009., str. 1.

( 19 ) SL L 193, 24.7.2009., str. 60.

( 20 ) SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

( 21 ) Uredba (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 149, 20.5.2014., str. 1.).

( 22 ) SL L 193, 20.7.2002., str. 1.

( 23 ) SL L 193, 20.7.2002., str. 33.

( 24 ) SL L 334, 12.12.2008., str. 25.

( 25 ) SL L 86, 6.4.1979., str. 30.

( 26 ) SL L 125, 23.5.1996., str. 35.

( 27 ) Odluka Komisije 2003/24/EZ od 30. prosinca 2002. o razvoju integriranog računalnog veterinarskog sustava (SL L 8, 14.1.2003., str. 44.).

( 28 ) SL L 25, 28.1.2011., str. 8.

( 29 ) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

( 30 ) SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

( 31 ) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

( 32 ) Uredba (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 29.).

( 33 ) Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27.6.2012., str. 1.).

( 34 ) Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).

( 35 ) SL L 334, 12.12.2008., str. 25.