This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02006R1907-20211001
Regulation (EC) No 1907/2006 of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 concerning the Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals (REACH), establishing a European Chemicals Agency, amending Directive 1999/45/EC and repealing Council Regulation (EEC) No 793/93 and Commission Regulation (EC) No 1488/94 as well as Council Directive 76/769/EEC and Commission Directives 91/155/EEC, 93/67/EEC, 93/105/EC and 2000/21/EC (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02006R1907 — HR — 01.10.2021 — 051.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
UREDBA (EZ) br. 1907/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ ( L 396 30.12.2006, 1) |
Koju je izmijenila:
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
L 304 |
1 |
22.11.2007 |
||
|
L 268 |
14 |
9.10.2008 |
||
|
UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. |
L 353 |
1 |
31.12.2008 |
|
|
L 46 |
3 |
17.2.2009 |
||
|
L 164 |
7 |
26.6.2009 |
||
|
L 86 |
7 |
1.4.2010 |
||
|
L 133 |
1 |
31.5.2010 |
||
|
L 44 |
2 |
18.2.2011 |
||
|
L 58 |
27 |
3.3.2011 |
||
|
L 69 |
3 |
16.3.2011 |
||
|
L 69 |
7 |
16.3.2011 |
||
|
L 101 |
12 |
15.4.2011 |
||
|
L 134 |
2 |
21.5.2011 |
||
|
L 37 |
1 |
10.2.2012 |
||
|
L 41 |
1 |
15.2.2012 |
||
|
L 128 |
1 |
16.5.2012 |
||
|
L 252 |
1 |
19.9.2012 |
||
|
L 252 |
4 |
19.9.2012 |
||
|
L 253 |
1 |
20.9.2012 |
||
|
L 253 |
5 |
20.9.2012 |
||
|
L 43 |
24 |
14.2.2013 |
||
|
L 108 |
1 |
18.4.2013 |
||
|
L 158 |
1 |
10.6.2013 |
||
|
L 328 |
69 |
7.12.2013 |
||
|
L 90 |
1 |
26.3.2014 |
||
|
L 93 |
24 |
28.3.2014 |
||
|
L 136 |
19 |
9.5.2014 |
||
|
L 244 |
6 |
19.8.2014 |
||
|
L 50 |
1 |
21.2.2015 |
||
|
L 58 |
43 |
3.3.2015 |
||
|
L 104 |
2 |
23.4.2015 |
||
|
L 132 |
8 |
29.5.2015 |
||
|
L 233 |
2 |
5.9.2015 |
||
|
L 9 |
1 |
14.1.2016 |
||
|
L 40 |
5 |
17.2.2016 |
||
|
L 144 |
27 |
1.6.2016 |
||
|
L 165 |
4 |
23.6.2016 |
||
|
L 166 |
1 |
24.6.2016 |
||
|
L 255 |
14 |
21.9.2016 |
||
|
L 337 |
3 |
13.12.2016 |
||
|
L 35 |
6 |
10.2.2017 |
||
|
L 104 |
8 |
20.4.2017 |
||
|
L 150 |
7 |
14.6.2017 |
||
|
L 150 |
14 |
14.6.2017 |
||
|
L 224 |
110 |
31.8.2017 |
||
|
L 6 |
45 |
11.1.2018 |
||
|
L 99 |
3 |
19.4.2018 |
||
|
L 99 |
7 |
19.4.2018 |
||
|
L 114 |
4 |
4.5.2018 |
||
|
L 256 |
1 |
12.10.2018 |
||
|
L 308 |
1 |
4.12.2018 |
||
|
L 322 |
14 |
18.12.2018 |
||
|
L 154 |
37 |
12.6.2019 |
||
|
UREDBA (EU) 2019/1148 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. |
L 186 |
1 |
11.7.2019 |
|
|
L 259 |
9 |
10.10.2019 |
||
|
L 35 |
1 |
7.2.2020 |
||
|
L 110 |
1 |
8.4.2020 |
||
|
L 203 |
28 |
26.6.2020 |
||
|
L 252 |
24 |
4.8.2020 |
||
|
L 423 |
6 |
15.12.2020 |
||
|
L 425 |
3 |
16.12.2020 |
||
|
L 431 |
38 |
21.12.2020 |
||
|
L 24 |
19 |
26.1.2021 |
||
|
L 259 |
1 |
21.7.2021 |
||
|
L 282 |
29 |
5.8.2021 |
||
Koju je ispravio:
UREDBA (EZ) br. 1907/2006 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 18. prosinca 2006.
o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ
(Tekst značajan za EGP)
|
SADRŽAJ |
|
|
GLAVA I. |
OPĆENITO |
|
Poglavlje 1. |
Cilj, područje primjene i primjena |
|
Poglavlje 2. |
Definicije i opća odredba |
|
GLAVA II. |
REGISTRACIJA TVARI |
|
Poglavlje 1. |
Opća obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja |
|
Poglavlje 2. |
Tvari koje se smatraju registriranima |
|
Poglavlje 3. |
Obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja za određene vrste izoliranih intermedijera |
|
Poglavlje 4. |
Zajedničke odredbe za sve registracije |
|
Poglavlje 5. |
Prijelazne odredbe koje se primjenjuju na tvari u postupnom uvođenju i prijavljene tvari |
|
GLAVA III. |
RAZMJENA PODATAKA I IZBJEGAVANJE NEPOTREBNIH ISPITIVANJA |
|
Poglavlje 1. |
Ciljevi i opća pravila |
|
Poglavlje 2. |
Pravila za tvari koje nisu u postupnom uvođenju i za podnositelje registracije za tvari u postupnom uvođenju koji nisu obavili predregistraciju |
|
Poglavlje 3. |
Pravila za tvari u postupnom uvođenju |
|
GLAVA IV. |
OBAVJEŠĆIVANJE UNUTAR LANCA OPSKRBE |
|
GLAVA V. |
DALJNJI KORISNICI |
|
GLAVA VI. |
EVALUACIJA |
|
Poglavlje 1. |
Evaluacija dosjea |
|
Poglavlje 2. |
Evaluacija tvari |
|
Poglavlje 3. |
Evaluacija intermedijera |
|
Poglavlje 4. |
Zajedničke odredbe |
|
GLAVA VII. |
AUTORIZACIJA |
|
Poglavlje 1. |
Zahtjev za autorizaciju |
|
Poglavlje 2. |
Davanje autorizacije |
|
Poglavlje 3. |
Autorizacija u lancu opskrbe |
|
GLAVA VIII. |
OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, ►M3 SMJESA ◄ I PROIZVODA |
|
Poglavlje 1. |
Općenito |
|
Poglavlje 2. |
Postupak za uvođenje ograničenja |
|
GLAVA IX. |
PRISTOJBE I NAKNADE |
|
GLAVA X. |
AGENCIJA |
|
GLAVA XII. |
OBAVJEŠĆIVANJE |
|
GLAVA XIII. |
NADLEŽNA TIJELA |
|
GLAVA XIV. |
PROVEDBA |
|
GLAVA XV. |
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE |
|
PRILOG I. |
OPĆE ODREDBE ZA PROCJENJIVANJE TVARI I IZRADU IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI |
|
PRILOG II. |
ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA |
|
PRILOG III. |
KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA IZMEĐU 1 I 10 TONA |
|
PRILOG IV. |
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (a) |
|
PRILOG V. |
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (b) |
|
PRILOG VI. |
ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10. |
|
PRILOG VII. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 TONE I VIŠE |
|
PRILOG VIII. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 10 TONA I VIŠE |
|
PRILOG IX. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE |
|
PRILOG X. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 000 TONA I VIŠE |
|
PRILOG XI. |
OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X. |
|
PRILOG XII. |
OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE |
|
PRILOG XIII. |
KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE POSTOJANIH, BIOAKUMULATIVNIH I OTROVNIH TVARI TE VRLO POSTOJANIH I VRLO BIOAKUMULATIVNIH TVARI |
|
PRILOG XIV. |
POPIS TVARI KOJE PODLIJEŽU AUTORIZACIJI |
|
PRILOG XV. |
DOSJEI |
|
PRILOG XVI. |
SOCIOEKONOMSKA ANALIZA |
|
PRILOG XVII. |
OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA |
GLAVA I.
OPĆENITO
POGLAVLJE 1.
Cilj, područje primjene i primjena
Članak 1.
Cilj i područje primjene
Članak 2.
Primjena
Ova se Uredba ne primjenjuje na:
radioaktivne tvari u smislu Direktive Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja ( 1 );
tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ i proizvodima koje podliježu carinskom nadzoru, pod uvjetom da se te tvari ne podvrgavaju obradi ili preradi, i koje se nalaze u privremenom skladištu, u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu radi ponovnog izvoza ili u provozu;
neizolirane intermedijere;
prijevoz opasnih tvari i opasnih tvari u opasnim ►M3 smjesama ◄ željeznicom, cestom, unutarnjim vodnim putovima, morem i zrakom.
Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje:
zakonodavstvo Zajednice u području zaštite na radnom mjestu i zaštite okoliša, uključujući Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu ( 3 ), Direktivu Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja ( 4 ), Direktivu 98/24/EZ, Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda ( 5 ) i Direktivu 2004/37/EZ;
Direktivu 76/768/EEZ, u odnosu na pokuse na kralježnjacima u smislu te Direktive.
Odredbe glava II., V., VI. i VII. ne primjenjuju se ako se tvar koristi:
u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu u smislu Uredbe (EZ) br. 726/2004, Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o kodeksu Zajednice koji se odnosi na veterinarsko-medicinske proizvode ( 6 ) i Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o kodeksu Zajednice o lijekovima za ljudsku uporabu ( 7 );
u hrani i hrani za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 uključujući uporabu:
kao prehrambeni aditiv u hrani u smislu Direktive Vijeća 89/107/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aditive koji su odobreni za uporabu u hrani namijenjenoj za prehranu ljudi ( 8 );
kao aroma u hrani u smislu Direktive Vijeća 88/388/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na arome za uporabu u hrani i izvorne sirovine za njihovu proizvodnju ( 9 ) i Odluke Komisije 1999/217/EZ od 23. veljače 1999. o donošenju registra aromatičnih tvari koje se rabe u ili na hrani, sastavljenom za primjenu Uredbe (EZ) br. 2232/96 Europskog parlamenta i Vijeća ( 10 );
kao dodatak u hrani za životinje u smislu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima koji se koriste u prehrani životinja ( 11 );
u prehrani životinja u smislu Direktive Vijeća 82/471/EEZ od 30. lipnja 1982. o određenim proizvodima koji se upotrebljavaju u prehrani životinja ( 12 ).
Odredbe glave IV. ne primjenjuju se na sljedeće ►M3 smjese ◄ u konačnom obliku namijenjene krajnjem korisniku:
u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu, u smislu Uredbe (EZ) br. 726/2004 i Direktive 2001/82/EZ te prema definiciji iz Direktive 2001/83/EZ;
kozmetički proizvodi prema definiciji iz Direktive 76/768/EEZ;
medicinski pribor koji je invazivan ili se koristi u izravnom fizičkom dodiru s ljudskim tijelom, ako su mjerama Zajednice utvrđene odredbe za razvrstavanje i označivanje opasnih tvari i ►M3 smjesa ◄ koje osiguravaju istu razinu obavješćivanja i zaštite kao Direktiva 1999/45/EZ;
hrana ili hrana za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002, uključujući uporabu:
kao aditiv u hrani u smislu Direktive 89/107/EEZ;
kao aroma u hrani u smislu Direktive 88/388/EEZ i Odluke 1999/217/EZ;
kao dodatak u hrani za životinje u smislu Uredbe (EZ) br. 1831/2003;
u prehrani životinja u smislu Direktive 82/471/EEZ.
Od odredaba glava II., V. i VI. izuzimaju se:
tvari obuhvaćene Prilogom IV., budući da je o tim tvarima raspoloživo dovoljno informacija da se može smatrati da zbog svojih unutarnjih svojstava predstavljaju minimalni rizik;
tvari obuhvaćene Prilogom V., budući da se registracija tih tvari smatra neprimjerenom odnosno nepotrebnom i budući da njihovo izuzeće od odredaba tih glava ne dovodi u pitanje ciljeve ove Uredbe;
tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesama ◄ registrirane u skladu s glavom II. koje je subjekt u lancu opskrbe izvezao iz Zajednice i ponovno uvezao u Zajednicu ili koje je u Zajednicu ponovno uvezao drugi subjekt iz istog lanca opskrbe koji može dokazati da:
je tvar koja se uvozi istovjetna tvari koja je izvezena;
su mu o izvezenoj tvari pružene informacije u skladu s člankom 31. odnosno 32.;
tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ ili proizvodima koje su registrirane u skladu s glavom II. i koje se oporabljuju u Zajednici ako:
je tvar koja proizlazi iz postupka oporabe istovjetna tvari koja je registrirana u skladu s glavom II.; i
poduzeće koje obavlja oporabu raspolaže informacijama o tvari registriranoj u skladu s glavom II. koje se zahtijevaju u članku 31. odnosno 32.
Interni izolirani intermedijeri i prevezeni izolirani intermedijeri izuzimaju se od odredaba:
glave II. poglavlja 1., osim članaka 8. i 9.; i
glave VII.
POGLAVLJE 2.
Definicije i opća odredba
Članak 3.
Definicije
U smislu ove Uredbe:
tvar je kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz primijenjenog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava;
►M3 smjesa ◄ je smjesa ili otopina sastavljena od dvije ili više tvari;
proizvod je predmet kojem se tijekom proizvodnje daje poseban oblik, površina ili obličje koji određuju njegovu funkciju u većoj mjeri nego njegov kemijski sastav;
proizvođač proizvoda je fizička ili pravna osoba koja izrađuje ili sklapa proizvod u Zajednici;
polimer je tvar sastavljena od molekula za koje je karakterističan niz jedne ili više vrsta monomernih jedinica. Molekularne mase tih molekula moraju biti raspodijeljene unutar područja u kojemu se razlike u molekularnoj masi mogu prije svega pripisati razlikama u broju monomernih jedinica. Polimer sadrži:
više od 50 % masenog udjela molekula s najmanje tri monomerne jedinice koje su kovalentnom vezom povezane s najmanje jednom drugom monomernom jedinicom ili drugim reaktantom;
manje od 50 % masenog udjela molekula iste molekularne mase.
U kontekstu ove definicije „monomerna jedinica” je izreagirani oblik monomerne tvari u polimeru;
monomer je tvar koja je sposobna tvoriti kovalentne veze s nizom drugih sličnih ili različitih molekula u uvjetima reakcije tvorbe polimera koja se koristi u određenom postupku;
podnositelj registracije je proizvođač ili uvoznik tvari odnosno proizvođač ili uvoznik proizvoda koji podnosi registraciju za tvar;
proizvodnja je proizvodnja ili ekstrakcija tvari u prirodnom stanju;
proizvođač je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koja proizvodi tvar unutar Zajednice;
uvoz je fizičko uvođenje u carinsko područje Zajednice;
uvoznik je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koja je odgovorna za uvoz;
stavljanje na tržište je isporučivanje odnosno stavljanje na raspolaganje trećoj osobi bilo uz naknadu ili besplatno. Uvoz se smatra stavljanjem na tržište;
daljnji korisnik je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesi ◄ u okviru svoje industrijske ili profesionalne djelatnosti. Distributer i potrošač nisu daljnji korisnici. Osoba koja obavlja ponovni uvoz izuzeta na temelju članka 2. stavka 7. točke (c) smatra se daljnjim korisnikom;
distributer je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici, uključujući trgovca na malo, koja isključivo skladišti i stavlja na tržište tvar pojedinačno ili u ►M3 smjesi ◄ za treće osobe;
intermedijer je tvar koja se proizvodi da bi se u kemijskoj preradi utrošila ili upotrijebila za pretvorbu u drugu tvar (dalje u tekstu: „sinteza”):
neizolirani intermedijer je intermedijer koji se tijekom sinteze ne uklanja namjerno iz opreme u kojoj se odvija sinteza (osim u slučaju uzorkovanja). Ova oprema uključuje reakcijsku posudu i pripadajuću opremu kao i svu opremu kroz koju tvar(i) prolazi(-e) tijekom kontinuiranog protoka ili šaržnog postupka, uključujući cijevi koje se koriste za premještanje iz jedne posude u drugu radi podvrgavanja sljedećoj fazi reakcije, isključujući spremnike i druge posude u kojima se tvar(i) čuva(ju) nakon proizvodnje;
interni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i čija se proizvodnja odvija na istoj lokaciji – koju koristi jedna ili više pravnih osoba – kao sinteza druge/ih tvari iz tog intermedijera;
prevezeni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i koji se prevozi između lokacija ili isporučuje na druge lokacije;
lokacija je mjesto gdje se, u slučaju kad više proizvođača proizvodi tvar(i), određena infrastruktura i oprema koristi zajednički;
subjekti u lancu opskrbe su svi proizvođači i/ili uvoznici i/ili daljnji korisnici u lancu opskrbe;
Agencija je Europska agencija za kemikalije uspostavljena ovom Uredbom;
nadležno tijelo je tijelo odnosno tijela koja su osnovale države članice radi ispunjavanja obveza iz ove Uredbe;
tvar u postupnom uvođenju je tvar koja ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:
nalazi se na Europskom popisu postojećih trgovačkih kemijskih tvari (EINECS);
proizvedena je u Zajednici ili u državama koje su pristupile Europskoj uniji 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004., 1. siječnja 2007. ili 1. srpnja 2013., ali ju proizvođač odnosno uvoznik nije stavio na tržište najmanje jedanput u 15 godina prije stupanja na snagu ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik posjeduje odgovarajuću dokumentaciju s dokazima;
proizvođač ili uvoznik ju je stavio na tržište u Zajednici ili u državama koje su pristupile Europskoj uniji 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004., 1. siječnja 2007. ili 1. srpnja 2013., i prije stupanja na snagu ove Uredbe i smatrala se prijavljenom u skladu s prvom alinejom članka 8. stavka 1. Direktive 67/548/EEZ, u verziji članka 8. stavka 1. kako je izmijenjen Direktivom 79/831/EEZ, ali ne ispunjava zahtjeve definicije polimera iz ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik ima pisane dokaze, uključujući dokaz da je bilo koji proizvođač ili uvoznik stavio tvar na tržište u razdoblju između 18. rujna 1981. i 31. listopada 1993., zaključno;
prijavljena tvar je tvar za koju je podnesena prijava i koja bi se mogla staviti na tržište u skladu s Direktivom 67/548/EEZ;
istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu je svaki znanstveni razvoj u vezi s razvojem proizvoda ili daljnjim razvojem tvari pojedinačno, u ►M3 smjesi ◄ ili proizvodu tijekom kojega se provode pokusi u pilotskim postrojenjima ili pokusna proizvodnja u svrhu razvoja proizvodnog postupka i/ili ispitivanja područja primjene tvari;
znanstveno istraživanje i razvoj je znanstveno eksperimentiranje, analiza ili kemijsko istraživanje koje se obavlja u kontroliranim uvjetima u količini manjoj od 1 tone godišnje;
uporaba je prerada, formuliranje, potrošnja, skladištenje, držanje, obrada, punjenje u spremnike, premještanje iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnja proizvoda ili bilo kakvo drugo korištenje;
vlastita uporaba podnositelja registracije je industrijska ili profesionalna uporaba podnositelja registracije;
potpuna studija je cjelovit i sveobuhvatan opis aktivnosti provedenih za dobivanje informacija. Ovo uključuje cjelovit znanstveni rad s opisom provedenog istraživanja, kako je objavljen u literaturi, ili potpuno izvješće ispitnog laboratorija s opisom provedenog istraživanja;
detaljan sažetak studije je detaljan sažetak ciljeva, metoda, rezultata i zaključaka potpune studije koji pruža dovoljno informacija za neovisnu procjenu istraživanja i u velikoj mjeri smanjuje potrebu za čitanjem potpune studije;
sažetak studije je sažetak ciljeva, metoda, rezultata i zaključaka potpune studije koji pruža dovoljno informacija za procjenu relevantnosti istraživanja;
godišnje znači u kalendarskoj godini, ako nije drukčije navedeno; godišnje količine tvari u postupnom uvođenju koje se uvoze ili proizvode najmanje tri godine uzastopno izračunavaju se na temelju prosječnog opsega proizvodnje odnosno uvoza u tri prethodne kalendarske godine;
ograničenje je bilo koji uvjet ili zabrana proizvodnje, uporabe ili stavljanja na tržište;
dobavljač proizvoda je proizvođač ili uvoznik proizvoda, distributer ili drugi subjekt u lancu opskrbe koji stavlja na tržište proizvod;
primatelj proizvoda je industrijski ili profesionalni korisnik ili distributer kojemu se isporučuje proizvod, isključujući potrošače;
malo i srednje poduzetništvo je malo i srednje poduzetništvo kako je definirano u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća ( 13 );
scenarij izloženosti je skup uvjeta, uključujući radne uvjete i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se tvar proizvodi odnosno koristi za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik sâm kontrolira izloženost ljudi i okoliša i preporuča daljnjim korisnicima da to čine. Ti scenariji izloženosti mogu obuhvaćati jedan određeni postupak ili uporabu ili više postupaka ili uporaba;
kategorija uporabe i izloženosti je scenarij izloženosti koji obuhvaća široku paletu postupaka ili uporaba i u kojemu su postupci odnosno uporabe prikazani barem u obliku kratkog općeg opisa uporabe;
tvar koja se pojavljuje u prirodi je tvar koja se pojavljuje u prirodi kao takva, neprerađena ili prerađena samo ručno, mehanički ili gravitacijski, otapanjem u vodi, flotacijom, ekstrakcijom vodom, parnom destilacijom ili zagrijavanjem isključivo radi uklanjanja vode, ili koja je na bilo koji način izlučena iz zraka;
tvar koja nije kemijski promijenjena je tvar čija kemijska struktura ostaje nepromijenjena i nakon što je podvrgnuta kemijskom postupku ili obradi ili fizikalnoj mineraloškoj pretvorbi, primjerice radi uklanjanja nečistoća;
legura je metalni materijal, homogen na makroskopskoj razini, koji se sastoji od dva ili više elemenata spojenih tako da se ne mogu lako odvojiti mehaničkim sredstvima.
Članak 4.
Opća odredba
Svaki proizvođač, uvoznik odnosno, prema potrebi, daljnji korisnik može, zadržavajući punu odgovornost za ispunjavanje obveza na temelju ove Uredbe, imenovati treću osobu kao svog zastupnika u svim postupcima iz članka 11., članka 19., glave III. i članka 53. koji uključuju komunikaciju s drugim proizvođačima, uvoznicima odnosno, prema potrebi, daljnjim korisnicima. U tom slučaju Agencija u pravilu neće otkrivati identitet proizvođača, uvoznika ili daljnjeg korisnika koji je imenovao zastupnika drugim proizvođačima, uvoznicima i daljnjim korisnicima.
GLAVA II.
REGISTRACIJA TVARI
POGLAVLJE 1.
Opća obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja
Članak 5.
Bez podataka nema tržišta
Podložno člancima 6., 7., 21. i 23., tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ i proizvodima ne smiju se proizvoditi u Zajednici niti stavljati na tržište ako nisu registrirane u skladu s odgovarajućim odredbama ove glave, ako se to zahtijeva.
Članak 6.
Opća obveza registracije tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesama ◄
Svaki proizvođač odnosno uvoznik polimera dužan je Agenciji podnijeti registraciju za monomernu(-e) tvar(i) ili bilo koju drugu tvar odnosno tvari koje nije registrirao njegov prethodnik u lancu opskrbe, ako su ispunjena ova dva uvjeta:
polimer sadrži najmanje 2 % masenog udjela te/tih monomerne(-ih) tvari odnosno druge(-ih) tvari u obliku monomernih jedinica i kemijski vezanih tvari;
ukupna količina te/tih monomerne(-ih) tvari odnosno druge(-ih) tvari iznosi najmanje 1 tonu godišnje.
Članak 7.
Registracija i prijava tvari u proizvodima
Svaki proizvođač odnosno uvoznik proizvoda podnosi Agenciji registraciju za sve tvari sadržane u proizvodima ako su ispunjena ova dva uvjeta:
tvar je u proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
tvar se treba osloboditi iz proizvoda u uobičajenim odnosno razumno predvidivim uvjetima uporabe.
Kod dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.
Svaki proizvođač odnosno uvoznik proizvoda dostavlja Agenciji prijavu s informacijama u skladu sa stavkom 4. ovog članka, ako tvar ispunjava kriterije iz članka 57. i identificirana je u skladu s člankom 59. stavkom 1., ako su ispunjena ova dva uvjeta:
tvar je u tim proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
tvar je u tim proizvodima prisutna u koncentraciji iznad 0,1 % masenog udjela.
Dostavljaju se sljedeće informacije:
podaci o proizvođaču odnosno uvozniku i podaci za kontakt, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI., osim lokacija vlastite uporabe;
broj(evi) registracije iz članka 20. stavka 1., ako su raspoloživi;
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;
razvrstavanje tvari, kako je predviđeno u odjeljcima 4.1. i 4.2. Priloga VI.;
kratak opis uporabe odnosno uporaba tvari u proizvodu, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI., i uporaba proizvoda;
količinski raspon tvari, npr. 1–10 tona, 10–100 tona itd.
Agencija može donijeti odluke kojima se od proizvođača odnosno uvoznika zahtijeva da dostave registraciju u skladu s ovom glavom za sve tvari u tim proizvodima, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
tvar je u proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
Agencija ima razloga sumnjati da:
se tvar oslobađa iz proizvoda; i
oslobađanje tvari iz proizvoda predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš;
tvar ne podliježe stavku 1.
Kod svake dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.
Članak 8.
Jedinstveni zastupnik proizvođača izvan Zajednice
Članak 9.
Izuzeće od opće obveze registracije za istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu (PPORD)
U smislu stavka 1., proizvođač, uvoznik odnosno proizvođač proizvoda dužan je Agenciji dostaviti sljedeće informacije:
podatke o proizvođaču, uvozniku odnosno proizvođaču proizvoda, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
razvrstavanje tvari, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI., ako takvo razvrstavanje postoji;
procijenjena količina, kako je predviđeno u odjeljku 3.1. Priloga VI.;
popis kupaca iz stavka 1., uključujući njihova imena i adrese.
Kod dostave informacija plaća se pristojba u skladu s glavom IX.
Razdoblje iz stavka 1. počinje teći u trenutku kad Agencija zaprimi prijavu.
U tom slučaju Agencija može zatražiti od podnositelja prijave da pruži potrebne dodatne informacije.
Agencija pri donošenju odluka predviđenih u stavcima 4. i 7. uzima u obzir očitovanja tih nadležnih tijela.
Članak 10.
Informacije koje se dostavljaju za potrebe registracije općenito
Registracija iz članka 6. i članka 7. stavka 1. ili 5. obuhvaća sljedeće informacije:
tehnički dosje uključujući:
podatke o proizvođaču odnosno uvozniku proizvoda, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
informacije o proizvodnji i uporabi odnosno uporabama tvari, kako je predviđeno u odjeljku 3. Priloga VI.; ove informacije obuhvaćaju sve identificirane uporabe podnositelja registracije. Ako podnositelj registracije to smatra potrebnim, te informacije mogu uključivati relevantne kategorije uporabe i izloženosti;
razvrstavanje i označivanje tvari, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;
smjernice za sigurnu uporabu tvari, kako je predviđeno u odjeljku 5. Priloga VI.;
sažetke studije za informacije koje proizlaze iz primjene priloga od VII. do XI.;
detaljne sažetke studija za informacije koje proizlaze iz primjene priloga od VII. do XI., ako su oni potrebni u skladu s Prilogom I.;
naznaku o tomu koje je od informacija dostavljenih na temelju podtočaka iii., iv., vi., vii. ili točke (b) pregledao procjenitelj s odgovarajućim iskustvom kojeg je odabrao proizvođač odnosno uvoznik;
prijedloge ispitivanja, ako su navedena u prilozima IX. i X.;
za tvari u količinama od 1 do 10 tona, informacije o izloženosti, kako je predviđeno u odjeljku 6. Priloga VI.;
zahtjev u vezi s informacijama iz članka 119. stavka 2. za koje proizvođač odnosno uvoznik smatra da ne bi trebale biti dostupne putem interneta u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e), uključujući obrazloženje u kojemu se navodi zašto bi objava bila štetna za njegove poslovne interese ili interese zainteresiranih strana.
Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz podtočaka vi. i vii. odnosno imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.;
izvješće o kemijskoj sigurnosti u formatu utvrđenom u Prilogu I., ako se ono zahtijeva u članku 14. Odgovarajući dijelovi tog izvješća mogu uključivati relevantne kategorije uporabe i izloženosti, ako podnositelj registracije to smatra potrebnim.
Članak 11.
Zajednička dostava podataka dvaju ili više podnositelja registracije
Podložno stavku 3., prvo jedan podnositelj registracije koji postupa uz suglasnost drugog/ih podnositelja registracije (dalje u tekstu „vodeći podnositelj registracije”) dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi. vii. i ix. i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii.
Nakon tog svaki podnositelj registracije odvojeno dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka i., ii., iii. i x. i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii.
Podnositelji registracije mogu sami odlučiti hoće li informacije iz članka 10. točke (a) podtočke v. i točke (b) kao i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii. dostaviti odvojeno ili ih jedan podnositelj dostavlja u ime ostalih.
Podnositelj registracije može odvojeno dostaviti informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. i ix. ako:
bi mu zajednička dostava informacija izazvala nesrazmjerne troškove; ili
bi se zajedničkom dostavom informacija otkrile informacije koje on smatra poslovno osjetljivima i ako bi zbog toga mogao pretrpjeti značajnu poslovnu štetu; ili
se ne slaže s vodećim podnositeljem registracije u pogledu izbora tih informacija.
Ako se primjenjuje točka (a), (b) ili (c), podnositelj registracije uz dosje dostavlja objašnjenje u kojemu navodi zašto bi troškovi bili nesrazmjerni, zašto bi mu otkrivanje informacija nanijelo značajnu poslovnu štetu odnosno prirodu neslaganja, ovisno o slučaju.
Članak 12.
Informacije koje se dostavljaju ovisno o količini
Tehnički dosje iz članka 10. točke (a) sadrži u okviru podtočaka vi. i vii. te odredbe sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su dostupne podnositelju registracije, a najmanje:
informacije iz Priloga VII., za tvari koje nisu u postupnom uvođenju i tvari u postupnom uvođenju koje ispunjavaju jedan ili oba kriterija iz Priloga III. i koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima predviđene u Prilogu VII. odjeljku 7., za tvari u postupnom uvođenju koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku, ali ne ispunjavaju niti jedan kriterij iz Priloga III.;
informacije iz priloga VII. i VIII., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 10 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
informacije iz priloga VII. i VIII. i prijedloge ispitivanja za potrebe pružanja informacija iz Priloga IX., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 100 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
informacije iz priloga VII. i VIII. i prijedloge ispitivanja za potrebe pružanja informacija iz priloga IX. i X., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 000 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.
Članak 13.
Opći zahtjevi za dobivanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari
Informacije o unutarnjim svojstvima tvari mogu se dobiti drugim ispitnim metodama, ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga XI.
Novi podnositelj registracije ne može uputiti na te studije za potrebe pružanja informacija iz odjeljka 2. Priloga VI.
Članak 14.
Izvješće o kemijskoj sigurnosti i obveza primjene i preporučivanja mjera za smanjenje rizika
U izvješću o kemijskoj sigurnosti dokumentira se procjena kemijske sigurnosti, dobivena u skladu sa stavcima od 2. do 7. i Prilogom I., i to za svaku tvar pojedinačno, u ►M3 smjesi ◄ ili proizvodu ili za skupinu tvari.
Ocjenjivanje kemijske sigurnosti u skladu sa stavkom 1. nije potrebno provoditi za tvar u smjesi ako je njezina koncentracija u smjesi manja od:
gornje granične vrijednosti iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;
0,1 % masenog udjela (m/m), ako tvar ispunjava kriterije iz Priloga XIII. ovoj Uredbi.
Procjena kemijske sigurnosti tvari obuhvaća sljedeće korake:
procjenu opasnosti za zdravlje ljudi;
procjenu fizikalno-kemijske opasnosti;
procjenu opasnosti za okoliš;
procjenu svojstava PBT (postojano, bioakumulativno i otrovno) i svojstava vPvB (vrlo postojano i vrlo bioakumulativno).
Ako nakon provedbe koraka od (a) do (d) u stavku 3. podnositelj registracije zaključi da tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:
razred opasnostii od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;
razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razred opasnosti 3.9. i 3.10.;
razred opasnosti 4.1.;
razred opasnosti 5.1.;
ili se ocijeni da posjeduje svojstva PBT ili vPvB, kod ocjenjivanja kemijske sigurnosti treba provesti sljedeće dodatne korake:
procjena izloženosti, uključujući izradu jednog ili više scenarija izloženosti (odnosno utvrđivanje relevantnih kategorija uporabe i izloženosti) i procjena izloženosti;
karakterizacija rizika.
Scenarij izloženosti (odnosno kategorije uporabe i izloženosti), procjena izloženosti i karakterizacija rizika uključuju sve identificirane uporabe podnositelja registracije.
U izvješću o kemijskoj sigurnosti nije potrebno uzeti u obzir rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz sljedećih krajnjih uporaba:
u materijalima koji dolaze u dodir s hranom a obuhvaćeni su Uredbom (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i proizvodima koji dolaze u dodir s hranom ( 14 );
u kozmetičkim proizvodima u smislu Direktive 76/768/EEZ.
POGLAVLJE 2.
Tvari koje se smatraju registriranima
Članak 15.
Tvari u sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim ►M3 smjesama ◄
Članak 16.
Obveze Komisije, Agencije i podnositelja registracije za tvari koje se smatraju registriranima
POGLAVLJE 3.
Obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja za određene vrste izoliranih intermedijera
Članak 17.
Registracija internih izoliranih intermedijera
Registracija internog izoliranog intermedijera uključuje sve niže navedene informacije, ako ih je proizvođač u mogućnosti dostaviti bez dodatnog ispitivanja:
podaci o proizvođaču, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;
identitet intermedijera, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;
razvrstavanje intermedijera, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;
sve raspoložive postojeće informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima intermedijera i učincima na zdravlje ljudi i okoliš. Ako je raspoloživa potpuna studija, dostavlja se sažetak studije;
kratak opći opis uporabe, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI.;
podaci o mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju.
Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz točke (d) odnosno imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.
Kod podnošenja registracije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, registracija obuhvaća informacije predviđene u članku 10.
Članak 18.
Registracija prevezenih izoliranih intermedijera
Registracija prevezenog izoliranog intermedijera uključuje sljedeće informacije:
podaci o proizvođaču odnosno uvozniku, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;
identitet intermedijera, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;
razvrstavanje intermedijera, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;
sve raspoložive postojeće informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima intermedijera i učincima na zdravlje ljudi i okoliš. Ako je raspoloživa potpuna studija, dostavlja se sažetak studije;
kratak opći opis uporabe, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI.;
informacije o mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju i preporučuju korisniku u skladu sa stavkom 4.
Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz točke (d) ili imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.
Kod podnošenja registracije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.
Na dobivanje tih informacija primjenjuje se članak 13.
Stavci 2. i 3. primjenjuju se samo na prevezene izolirane intermedijere ako proizvođač odnosno uvoznik sâm potvrdi ili izjavi da je dobio potvrdu korisnika da se sinteza druge(-ih) tvari iz tog intermedijera na drugim lokacijama odvija u sljedećim strogo kontroliranim uvjetima:
oslobađanje tvari tehničkim je sredstvima onemogućeno za vrijeme čitavog životnog ciklusa, uključujući proizvodnju, pročišćivanje, čišćenje i održavanje opreme, uzorkovanje, analizu, punjenje i pražnjenje opreme i posuda, zbrinjavanje otpada odnosno pročišćivanje i skladištenje;
koriste se tehnologije postupka i tehnologije kontrole koje smanjuju emisije i izloženost koja iz njih proizlazi;
tvarima rukuje samo odgovarajuće osposobljeno i ovlašteno osoblje;
u slučaju čišćenja i održavanja, prije otvaranja sustava i ulaska u sustav primjenjuju se posebni postupci kao što je ispiranje i pranje;
u slučaju nezgode i na mjestima gdje nastaje otpad, koriste se tehnologije postupka i tehnologije kontrole koje smanjuju emisije i izloženost koja iz njih proizlazi tijekom postupaka pročišćivanja, čišćenja i održavanja;
postupci rukovanja tvarima uredno se dokumentiraju i odvijaju pod strogim nadzorom voditelja lokacije.
Ako uvjeti iz prvog podstavka nisu ispunjeni, registracija obuhvaća informacije predviđene u članku 10.
Članak 19.
Zajednička dostava podataka o izoliranim intermedijerima dvaju ili više podnositelja registracije
Podložno stavku 2. ovog članka, prvo jedan proizvođač odnosno uvoznik koji postupa uz suglasnost drugog(-ih) proizvođača ili uvoznika (dalje u tekstu „vodeći podnositelj registracije”) dostavlja informacije iz članka 17. stavka 2. točaka (c) i (d) i članka 18. stavka 2. točaka (c) i (d).
Nakon toga svaki podnositelj registracije odvojeno dostavlja informacije iz članka 17. stavka 2. točaka (a), (b), (e) i (f) i članka 18. stavka 2. točaka (a), (b), (e) i (f).
Proizvođač odnosno uvoznik može odvojeno dostaviti informacije iz članka 17. stavka 2. točke (c) ili (d) i članka 18. stavka 2. točke (c) ili (d) ako:
bi mu zajednička dostava informacija izazvala nesrazmjerne troškove; ili
bi se zajedničkom dostavom informacija otkrile informacije koje on smatra poslovno osjetljivima i ako bi zbog toga mogao pretrpjeti značajnu poslovnu štetu; ili
se ne slaže s vodećim podnositeljem registracije u pogledu izbora tih informacija.
Ako se primjenjuje točka (a), (b) ili (c), podnositelj registracije uz dosje dostavlja objašnjenje u kojem navodi zašto bi troškovi bili nesrazmjerni, zašto bi mu otkrivanje informacija nanijelo značajnu poslovnu štetu, odnosno prirodu neslaganja, ovisno o slučaju.
POGLAVLJE 4.
Zajedničke odredbe za sve registracije
Članak 20.
Obveze Agencije
Agencija obavlja provjeru potpunosti u roku od tri tjedna od datuma dostave odnosno, u slučaju registracija za tvari u postupnom uvođenju podnesenih tijekom dvomjesečnog razdoblja koje neposredno prethodi odgovarajućem datumu iz članka 23., u roku od tri mjeseca od tog datuma.
Ako je registracija nepotpuna, Agencija prije isteka roka od tri tjedna odnosno tri mjeseca iz podstavka 2. obavješćuje podnositelja registracije koje se informacije još zahtijevaju kako bi registracija bila potpuna te za to određuje razuman rok. Podnositelj registracije dopunjuje svoju registraciju i dostavlja ju u zadanom roku. Agencija podnositelju registracije potvrđuje datum primitka dodatnih informacija. Agencija ponovno provjerava potpunost uzimajući u obzir dodatne informacije koje su joj dostavljene.
Agencija odbacuje registraciju ako podnositelj registracije ne upotpuni registraciju u zadanom roku. U tom se slučaju registracijska pristojba ne vraća.
Agencija u roku od 30 dana od datuma dostave obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice da su u bazi podataka Agencije raspoložive sljedeće informacije:
registracijski dosje zajedno s urudžbenim brojem ili brojem registracije;
datum dostave ili registracije;
rezultat provjere potpunosti; i
eventualni zahtjevi za dostavu dodatnih informacija i rok određen u skladu s trećim podstavkom stavka 2.
Relevantna država članica je država članica u kojoj se obavlja proizvodnja odnosno u kojoj uvoznik ima poslovni nastan.
Ako proizvođač ima proizvodne lokacije u više država članica, relevantna država članica je država članica u kojoj ima poslovni nastan. Druge države članice u kojima se nalaze proizvodne lokacije se također obavješćuju.
Agencija odmah obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice odnosno država članica čim u njezinoj bazi podataka budu raspoložive dodatne informacije koje je dostavio podnositelj registracije.
Članak 21.
Proizvodnja i uvoz tvari
U slučaju registracija tvari u postupnom uvođenju, podnositelj registracije može, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., nastaviti s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno proizvodnjom ili uvozom proizvoda ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u skladu s člankom 20. stavkom 2. u roku od tri tjedna od datuma dostave ili, u slučaju registracija dostavljenih u dvomjesečnom razdoblju prije odgovarajućeg datuma iz članka 23., ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u roku od tri mjeseca od tog datuma.
U slučaju ažuriranja registracije u skladu s člankom 22., podnositelj registracije može, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., nastaviti s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno proizvodnjom ili uvozom proizvoda, ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u skladu s člankom 20. stavkom 2. u roku od tri tjedna od datuma izmjene.
Članak 22.
Daljnje obveze podnositelja registracije
Podnositelj registracije dužan je, na vlastitu inicijativu i bez odlaganja, ažurirati registraciju u skladu s novim relevantnim informacijama i dostaviti ju Agenciji u sljedećim slučajevima:
svaka promjena statusa (na primjer proizvođač ili uvoznik ili proizvođač proizvoda) ili podataka (na primjer naziv ili adresa);
promjena sastava tvari, kako je navedeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
promjene godišnje ili ukupne proizvodnje odnosno uvoza ili promjene količina tvari koje su prisutne u proizvodima koje je proizveo odnosno uvezao, ako te promjene rezultiraju promjenom količinskog raspona, uključujući prestanak proizvodnje odnosno uvoza;
nove identificirane uporabe i nove uporabe koje se ne preporučuju kako je navedeno u odjeljku 3.7. Priloga VI., za koje se tvar proizvodi ili uvozi;
nove spoznaje o rizicima tvari za zdravlje ljudi i/ili okoliš, koje dovode do izmjena sigurnosno-tehničkog lista ili izvješća o kemijskoj sigurnosti, a za koje se može razumno očekivati da ih je bio svjestan;
promjene u razvrstavanju i označivanju tvari;
ažuriranje ili izmjena izvješća o kemijskoj sigurnosti ili odjeljka 5. Priloga VI.;
ako podnositelj registracije zaključi da je potrebno izvršiti ispitivanje iz Priloga IX. ili Priloga X., u kojem slučaju se izrađuje prijedlog ispitivanja;
promjene u odnosu na pristup informacijama iz registracije.
Agencija prosljeđuje ove informacije nadležnom tijelu relevantne države članice.
POGLAVLJE 5.
Prijelazne odredbe koje se primjenjuju na tvari u postupnom uvođenju i prijavljene tvari
Članak 23.
Posebne odredbe za tvari u postupnom uvođenju
Članci 5., 6., članak 7. stavak 1., članci 17., 18. i 21. ne primjenjuju se na sljedeće tvari do 1. prosinca 2010.:
tvari u postupnom uvođenju koje su u skladu s Direktivom 67/548/EEZ razvrstane kao karcinogene, mutagene ili reproduktivno toksične tvari 1. ili 2. kategorije i koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču ili uvozniku;
tvari u postupnom uvođenju koje su u skladu s Direktivom 67/548/EEZ razvrstane kao vrlo otrovne za organizme koji žive u vodi, koje mogu dugotrajno štetno djelovati u vodi (R50/53) i koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 100 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;
tvari u postupnom uvođenju koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 1 000 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.
Članak 24.
Prijavljene tvari
GLAVA III.
RAZMJENA PODATAKA I IZBJEGAVANJE NEPOTREBNIH ISPITIVANJA
POGLAVLJE 1.
Ciljevi i opća pravila
Članak 25.
Ciljevi i opća pravila
POGLAVLJE 2.
Pravila za tvari koje nisu u postupnom uvođenju i za podnositelje registracije za tvari u postupnom uvođenju koji nisu obavili predregistraciju
Članak 26.
Obveza provjere prije registracije
Svaki potencijalni podnositelj registracije koji namjerava registrirati tvar koja nije u postupnom uvođenju ili koji namjerava registrirati tvar u postupnom uvođenju, a nije izvršio predregistraciju u skladu s člankom 28. kod Agencije provjerava je li za tu tvar već podnesena registracija. Uz upit Agenciji dostavlja sljedeće informacije:
svoje podatke, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI., osim lokacija uporabe;
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
koje zahtjeve obavješćivanja nije u mogućnosti ispuniti bez provođenja novih istraživanja koja uključuju pokuse na kralježnjacima;
koje zahtjeve obavješćivanja nije u mogućnosti ispuniti bez provođenja drugih novih istraživanja.
Istraživanja koja uključuju pokuse na kralježnjacima se ne ponavljaju.
Agencija istovremeno obavješćuje prethodne podnositelje registracije o imenu i adresi potencijalnog podnositelja. Potencijalnom podnositelju registracije omogućuje se korištenje raspoloživih studija u skladu s člankom 27.
Članak 27.
Razmjena postojećih podataka u slučaju registriranih tvari
Ako je tvar registrirana prije manje od 12 godina, kako je navedeno u članku 26. stavku 3., potencijalni podnositelj registracije:
dužan je, u slučaju informacija koje uključuju pokuse na kralježnjacima; a
može, u slučaju informacija koje ne uključuju pokuse na kralježnjacima,
od prethodnog/ih podnositelja registracije zatražiti informacije koje su mu potrebne za registraciju na temelju članka 10. točke (a) podtočaka vi. i vii.
POGLAVLJE 3.
Pravila za tvari u postupnom uvođenju
Članak 28.
Obveza predregistracije za tvari u postupnom uvođenju
Da bi mogao iskoristiti prijelazni režim predviđen u članku 23., potencijalni podnositelj registracije koji namjerava registrirati tvar u postupnom uvođenju u količinama od 1 tone godišnje ili više, uključujući intermedijere neograničeno, Agenciji dostavlja sljedeće informacije:
naziv tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI., uključujući EINECS i CAS broj ili, ako oni nisu raspoloživi, druge identifikacijske oznake;
svoje ime i adresu i ime osobe za kontakt te, prema potrebi, ime i adresu osobe koja ga zastupa u skladu s člankom 4., kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;
predviđeni rok za registraciju i količinski raspon;
naziv(i) tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI., uključujući njihov EINECS i CAS broj odnosno, ako oni nisu raspoloživi, druge identifikacijske oznake, ako su raspoložive informacije bitne za primjenu odjeljaka 1.3. i 1.5. Priloga XI.
Članak 29.
Forumi za razmjenu informacija o tvarima
Cilj SIEF-a je:
olakšati razmjenu informacija iz članka 10. točke (a) podtočaka vi. i vii. za potrebe registracije između potencijalnih podnositelja registracije i time izbjeći udvostručivanje istraživanja; i
postići sporazum oko razvrstavanja i označivanja tvari ako između potencijalnih podnositelja registracije postoje razlike u pogledu razvrstavanja i označivanja.
Članak 30.
Razmjena podataka iz ispitivanja
Vlasnik studije pruža dokaz o trošku te studije sudioniku odnosno sudionicima koji su zatražili studiju u roku od jednog mjeseca od zahtjeva. Sudionik(-ci) i vlasnik ulažu potrebne napore kako bi se troškovi razmjene informacija odredili na pravedan, transparentan i nediskriminirajući način. To mogu olakšati smjernice o podjeli troškova utemeljene na tom načelu, koje Agencija donosi u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (g). Ako se ne postignu sporazum, troškovi se dijele na jednake dijelove. Vlasnik u roku od dva tjedna od primitka uplate dati dozvolu za navođenje upute na potpunu studiju u svrhu registracije. Podnositelji registracije dužni su sudjelovati samo u troškovima onih informacija koje su dužni dostaviti kako bi zadovoljili zahtjeve svoje registracije.
GLAVA IV.
OBAVJEŠĆIVANJE UNUTAR LANCA OPSKRBE
Članak 31.
Zahtjevi za sigurnosno-tehničke listove
Dobavljač tvari ili ►M3 smjese ◄ dužan je primatelju te tvari odnosno ►M3 smjese ◄ dostaviti sigurnosno-tehnički list sastavljen u skladu s Prilogom II.:
ako tvar ili smjesa ispunjava kriterije za razvrstavanje opasnih tvari i smjesa u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008; ili
ako je tvar postojana, bioakumulativna i otrovna ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII.; ili
ako je tvar uvrštena u popis uspostavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. zbog razloga različitih od onih koji su navedeni u točkama (a) i (b).
Dobavljač na zahtjev primatelju dostavlja sigurnosno-tehnički list sastavljen u skladu s Prilogom II. i ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje opasnih smjesa u skladu s glavama I. i II. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ali sadrži:
u pojedinačnoj koncentraciji ≥ 1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa i ≥ 0,2 % volumnog udjela u slučaju plinovitih smjesa najmanje jednu tvar koja predstavlja opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš; ili
u pojedinačnoj koncentraciji ≥ 0,1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa najmanje jednu karcinogenu tvar 2. kategorije ili reproduktivno toksičnu tvar 1.A, 1.B ili 2. kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1. kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije ili ima učinke na dojenje ili preko dojenja, ili tvar koja je postojana, bioakumulativna i otrovna (PBT) u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna (vPvB) u skladu s kriterijima iz Priloga XIII., ili je uvrštena u popis uspostavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. zbog različitih razloga od onih koji su navedeni u točki (a); ili
tvar za koju su u Zajednici propisane granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu.
Sigurnosno-tehnički list sadrži datum i sljedeće rubrike:
identifikacija tvari/ ►M3 smjese ◄ i podaci o društvu/poduzeću;
identifikacija opasnosti;
sastav/informacije o sastojcima;
mjere prve pomoći;
mjere za suzbijanje požara;
mjere kod slučajnog ispuštanja;
rukovanje i skladištenje;
nadzor nad izloženošću/osobna zaštita;
fizikalna i kemijska svojstva;
stabilnost i reaktivnost;
toksikološke informacije;
ekološke informacije;
zbrinjavanje;
informacije o prijevozu;
informacije o propisima;
ostale informacije.
Svaki daljnji korisnik pri sastavljanju vlastitog sigurnosno-tehničkog lista za identificirane uporabe uključuje relevantne scenarije izloženosti iz sigurnosno-tehničkog lista koji mu je dostavljen te koristi druge relevantne informacije iz tog sigurnosno-tehničkog lista.
Svaki distributer pri sastavljanju vlastitog sigurnosno-tehničkog lista za uporabe za koje je proslijedio informacije u skladu s člankom 37. stavkom 2. prosljeđuje relevantne scenarije izloženosti iz sigurnosno-tehničkog lista koji mu je dostavljen te koristi i druge relevantne informacije iz tog sigurnosno-tehničkog lista.
Dobavljači bez odlaganja ažuriraju sigurnosno-tehnički list u sljedećim slučajevima:
čim budu raspoložive nove informacije koje mogu utjecati na mjere upravljanja rizikom ili nove informacije o opasnostima;
nakon što je dana ili odbijena autorizacija;
kad se uvede ograničenje.
Oni svim ranijim primateljima kojima su u posljednjih 12 mjeseci isporučili tvar ili ►M3 smjesu ◄ dostavljaju na papiru ili elektronički novu datiranu verziju informacija bez naknade i s naznakom „Revizija: (datum)”. Kod svakog ažuriranja nakon registracije navodi se broj registracije.
Od 1. prosinca 2010. do 1. lipnja 2015. sigurnosno-tehnički listovi za tvari moraju sadržavati razvrstavanje u skladu s Direktivom 67/548/EEZ i razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.
Ako se smjesa razvrstava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 u razdoblju između njezinoga stupanja na snagu i 1. lipnja 2015., to se razvrstavanje može unijeti u sigurnosno-tehnički list zajedno s razvrstavanjem u skladu s Direktivom 1999/45/EZ. Međutim, ako se do 1. lipnja 2015. tvar ili smjesa i razvrstava i označuje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, to se razvrstavanje mora navesti u sigurnosno-tehničkom listu, zajedno s razvrstavanjem u skladu s Direktivom 67/548/EEZ odnosno Direktivom 1999/45/EZ za tvar, smjesu i njezine sastojke.
Članak 32.
Obveza prosljeđivanja informacija niz lanac opskrbe za tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesama ◄ za koje nije potreban sigurnosno-tehnički list
Dobavljač tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesi ◄ koji ne mora dostaviti sigurnosno-tehnički list u skladu s člankom 31. dostavlja primatelju sljedeće informacije:
broj(eve) registracije iz članka 20. stavka 3., ako su raspoloživi, za sve tvari za koje se informacije priopćavaju na temelju točke (b), (c) ili (d) ovog stavka;
podliježe li tvar autorizaciji i podatke o svakoj autorizaciji koja je dana ili odbijena na temelju glave VII. u tom lancu opskrbe;
podatke o svim ograničenjima koja su uvedena na temelju glave VIII.;
sve ostale raspoložive i relevantne informacije o tvari koje su nužne za utvrđivanje i primjenu potrebnih mjera upravljanja rizikom, uključujući posebne uvjete koji proizlaze iz primjene odjeljka 3. Priloga XI.
Dobavljači te informacije bez odlaganja ažuriraju u sljedećim slučajevima:
čim budu raspoložive nove informacije koje mogu utjecati na mjere upravljanja rizikom ili nove informacije o opasnostima;
nakon što je dana ili odbijena autorizacija;
kad se uvede ograničenje.
Osim toga, oni svim ranijim primateljima kojima su u posljednjih 12 mjeseci isporučili tvar ili ►M3 smjesu ◄ bez naknade dostavljaju ažurirane informacije na papiru ili elektronički. Pri svakom ažuriranju nakon registracije navodi se broj registracije.
Članak 33.
Obveza prosljeđivanja informacija o tvarima u proizvodima
Relevantne se informacije dostavljaju bez naknade u roku od 45 dana od primitka zahtjeva.
Članak 34.
Obveza prosljeđivanja informacija o tvarima i ►M3 smjesama ◄ uz lanac opskrbe
Svaki subjekt u lancu opskrbe tvari ili ►M3 smjese ◄ dužan je ove informacije proslijediti subjektu ili distributeru u lancu opskrbe neposredno iznad sebe:
nove informacije o opasnim svojstvima, neovisno o dotičnim uporabama;
sve ostale informacije koje bi mogle dovesti u pitanje primjerenost mjera upravljanja rizikom utvrđenih u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen, samo za identificirane uporabe.
Distributeri te informacije prosljeđuju subjektu ili distributeru neposredno iznad sebe u lancu opskrbe.
Članak 35.
Pristup informacijama za radnike
Poslodavac radnicima i njihovim predstavnicima omogućava pristup informacijama koje se dostavljaju u skladu s člancima 31. i 32. s obzirom na tvari i ►M3 smjese ◄ koje oni koriste ili kojima bi mogli biti izloženi tijekom rada.
Članak 36.
Obveza čuvanja informacija
GLAVA V.
DALJNJI KORISNICI
Članak 37.
Procjene kemijske sigurnosti daljnjih korisnika i obveza utvrđivanja, primjene i preporučivanja mjera za smanjenje rizika
Distributeri te informacije prosljeđuju subjektu ili distributeru neposredno iznad sebe u lancu opskrbe. Daljnji korisnici koji prime te informacije mogu sami izraditi scenarij izloženosti za identificiranu uporabu odnosno uporabe ili proslijediti informacije prvom subjektu u lancu opskrbe iznad sebe.
U slučaju tvari u postupnom uvođenju, proizvođač, uvoznik odnosno daljnji korisnik udovoljava tom zahtjevu i ispunjava obveze utvrđene u članku 14. prije odgovarajućeg roka iz članka 23., ako je daljnji korisnik zahtjev uputio najmanje 12 mjeseci prije tog roka.
Ako proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik nakon što procjeni uporabu u skladu s člankom 14. tu uporabu ne može uvrstiti među identificirane uporabe zbog zaštite zdravlja ljudi ili okoliša, on razlog(e) svoje odluke bez odlaganja priopćuje Agenciji i daljnjem korisniku u pisanom obliku te kod svake isporuke daljnjem korisniku odnosno korisnicima taj/te razlog(e) navodi u okviru informacija iz članka 31. ili 32. Proizvođač ili uvoznik tu uporabu uključuju u odjeljak 3.7. Priloga VI. pri ažuriranju registracije u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (d).
Daljnji korisnik ne mora sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u sljedećim slučajevima:
uz tvar ili ►M3 smjesu ◄ ne mora se dostaviti sigurnosno-tehnički list u skladu s člankom 31.;
njegov dobavljač nije dužan sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s člankom 14.;
daljnji korisnik koristi tvar ili ►M3 smjesu ◄ u ukupnoj količini ispod 1 tone godišnje;
daljnji korisnik provodi ili preporučuje scenarij izloženosti koji najmanje uključuje uvjete navedene u scenariju izloženosti koji mu je priopćen u sigurnosno-tehničkom listu;
tvar je u ►M3 smjesi ◄ prisutna u koncentraciji nižoj od koncentracija navedenih u članku 14. stavku 2.;
daljnji korisnik tvar koristi za potrebe istraživanja i razvoja usmjerenog prema proizvodu i procesu, pod uvjetom da su rizici za zdravlje ljudi i okoliš podvrgnuti odgovarajućoj kontroli u skladu sa zahtjevima zakonodavstva za zaštitu radnika i okoliša.
Daljnji korisnik utvrđuje, primjenjuje i prema potrebi preporučuje odgovarajuće mjere u svrhu primjerene kontrole rizika utvrđenih na jedan od sljedećih načina:
u sigurnosno-tehničkom listu odnosno listovima koji su mu dostavljeni;
u vlastitoj procjeni kemijske sigurnosti;
u informacijama o mjerama upravljanja rizikom koje su mu dostavljene u skladu s člankom 32.
Članak 38.
Obveza dostave informacija za daljnje korisnike
Daljnji korisnik prije nego što započne odnosno nastavi s određenom uporabom tvari koju je registrirao subjekt u lancu opskrbe iznad njega u skladu s člankom 6. ili 18. Agenciji dostavlja informacije iz stavka 2. ovog članka, i to u sljedećim slučajevima:
daljnji korisnik dužan je sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s člankom 37. stavkom 4.; ili
daljnji korisnik poziva se na izuzeća iz članka 37. stavka 4. točke (c) ili (f).
Daljnji korisnik dostavlja sljedeće informacije:
vlastite podatke, uključujući podatke za kontakt, kako je predviđeno u odjeljku 1.1. Priloga VI.;
broj(eve) registracije iz članka 20. stavka 3., ako su raspoloživi;
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;
podatke o proizvođaču ili uvozniku ili drugom(-im) dobavljaču(-ima), kako je predviđeno u odjeljku 1.1. Priloga VI.;
kratak opći opis uporabe odnosno uporaba, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI., i uvjeta uporabe;
prijedlog dodatnih pokusa na kralježnjacima, ako to smatra potrebnim za izradu procjene kemijske sigurnosti, osim ako se daljnji korisnik poziva na izuzeće iz članka 37. stavka 4. točke (c).
Članak 39.
Primjena obveza daljnjeg korisnika
GLAVA VI.
EVALUACIJA
POGLAVLJE 1.
Evaluacija dosjea
Članak 40.
Razmatranje prijedloga ispitivanja
Agencija razmatra sve prijedloge ispitivanja u svrhu pružanja informacija iz priloga IX. i X. za određenu tvar koji su navedeni u registraciji odnosno izvješću daljnjeg korisnika. Prednost se daje registracijama za tvari koje imaju ili mogu imati svojstva PBT ili vPvB ili svojstvo izazivanja preosjetljivosti i/ili karcinogena, mutagena ili reproduktivno toksična svojstva (CMR), odnosno tvari u količinama iznad 100 tona godišnje čije uporabe rezultiraju širokom i rasprostranjenom izloženošću, ako ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:
razredi opasnosti od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;
razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razredi opasnosti 3.9. i 3.10.;
razred opasnosti 4.1.;
razred opasnosti 5.1.
Agencija na temelju razmatranja prijedloga iz stavka 1. izrađuje jednu od niže navedenih odluka, koja se donosi u skladu s postupkom predviđenim u člancima 50. i 51.:
odluka u kojoj se zahtijeva da dotični podnositelj(i) registracije odnosno daljnji korisnik(-ci) provedu predloženo ispitivanje, s rokom za dostavu sažetka studije ili detaljnog sažetka studije, ako je to potrebno u skladu s Prilogom I.;
odluka u skladu s točkom (a), ali kojom se mijenjaju uvjeti pod kojima će se ispitivanje provoditi;
odluka u skladu s točkom (a), (b) ili (d), ali u kojoj se zahtijeva da podnositelj(i) registracije odnosno daljnji korisnik(-ci) obave jedno ili više dodatnih ispitivanja, ako prijedlog ispitivanja nije u skladu s prilozima IX., X. i XI.;
odluka kojom se odbacuje prijedlog ispitivanja;
ako je više podnositelja registracije ili daljnjih korisnika iste tvari dostavilo prijedlog za isto ispitivanje, odluka u skladu s točkom (a), (b) ili (c) kojom im se pruža mogućnost da se dogovore koji će od njih provesti ispitivanje u ime svih i o tome obavijeste Agenciju u roku od 90 dana. Ako Agencija ne bude obaviještena o tom dogovoru u roku od 90 dana, ona sama određuje podnositelja registracije odnosno daljnjeg korisnika koji provodi ispitivanje u ime svih.
Članak 41.
Provjera registracija s obzirom na ispunjavanje zahtjeva
Agencija može ispitati svaku registraciju kako bi provjerila jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:
da su informacije u tehničkom dosjeu(-ima) dostavljenom na temelju članka 10. u skladu sa zahtjevima članaka 10., 12. i 13. i prilozima III. i od VI. do X.;
da su odstupanja od standardnih zahtjeva obavješćivanja i pripadajuća obrazloženja u tehničkom(-im) dosjeu(-ima) u skladu s pravilima kojima su uređena ta odstupanja, kako je navedeno u prilozima od VII. do X., i općim pravilima utvrđenim u Prilogu XI.;
da su sve potrebne procjene kemijske sigurnosti i izvješća o kemijskoj sigurnosti u skladu sa zahtjevima Priloga I. i da su predložene mjere upravljanja rizikom primjerene;
da sva objašnjenja dostavljena u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 19. stavkom 2. imaju objektivnu osnovu.
►M57 Za provjeravanje usklađenosti registracijskih dosjea s ovom Uredbom Agencija do 31. prosinca 2023. odabire postotak tih dosjea koji nije manji od 20 % ukupnog broja koji je Agencija primila za registraciju u količinskim rasponima od 100 tona ili više godišnje.
Agencija do 31. prosinca 2027. odabire i postotak koji nije manji od 20 % ukupnog broja koji je Agencija primila za registraciju u količinskim rasponima od manje od 100 tona godišnje.
Prilikom odabira dosjea za provjeru usklađenosti Agencija daje prednost, ali ne isključivo, dosjeima koji ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija: ◄
dosje sadrži informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi. i/ili vii. koje su dostavljene odvojeno u skladu s člankom 11. stavkom 3.; ili
dosje se odnosi na tvar koja se proizvodi ili uvozi u količinama od najmanje 1 tone godišnje i ne ispunjava zahtjeve Priloga VII. koji se primjenjuju na temelju članka 12. stavka 1. točke (a) ili (b), ovisno o slučaju; ili
dokumentacija se odnosi na tvar navedenu u tekućem akcijskom planu Zajednice iz članka 44. stavka 2.
Članak 42.
Provjera dostavljenih informacija i postupci nakon evaluacije registracijskog dosjea
Članak 43.
Postupak i rokovi za razmatranje prijedloga ispitivanja
U slučaju tvari u postupnom uvođenju Agencija izrađuje nacrte odluka u skladu s člankom 40. stavkom 3.:
do 1. prosinca 2012. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja u svrhu ispunjavanja zahtjeva obavješćivanja iz priloga IX. i X. zaprimljene do 1. prosinca 2010.;
do 1. lipnja 2016. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja samo u svrhu ispunjavanja zahtjeva obavješćivanja iz Priloga IX. zaprimljene do 1. lipnja 2013.;
do 1. lipnja 2022. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja zaprimljene do 1. lipnja 2018.
POGLAVLJE 2.
Evaluacija tvari
Članak 44.
Kriteriji za evaluaciju tvari
Da bi se osigurala usklađenost u pristupu, Agencija utvrđuje kriterije za rangiranje tvari radi dodatne evaluacije u suradnji s državama članicama. Kod rangiranja tvari primjenjuje se pristup utemeljen na riziku. Kod utvrđivanja kriterija uzimaju se u obzir:
informacije o opasnosti, primjerice strukturna sličnost tvari s poznatim zabrinjavajućim tvarima ili postojanim tvarima koje su bioakumulativne, što ukazuje na to da tvar ili jedan ili više proizvoda njezine pretvorbe imaju zabrinjavajuća svojstva ili su postojani i bioakumulativni;
informacije o izloženosti;
količina u tonama, uključujući ukupnu količinu iz registracija više podnositelja registracije.
Agencija donosi konačni tekući akcijski plan Zajednice na temelju mišljenja Odbora država članica uspostavljenog na temelju članka 76. stavka 1. točke (e) (dalje u tekstu „Odbor država članica”) i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama, navodeći državu članicu koja provodi evaluaciju tvari koje su u njemu navedene, određenu u skladu s člankom 45.
Članak 45.
Nadležno tijelo
Agencija upućuje predmet Odboru država članica u svrhu postizanja sporazuma u pogledu nadležnog tijela, uzimajući u obzir državu članicu u kojoj proizvođač(i) odnosno uvoznik(-ci) imaju poslovni nastan, odgovarajuće udjele u ukupnom bruto domaćem proizvodu Zajednice, broj tvari koje država članica već evaluira i dostupnu ekspertizu.
Ako se u Odboru država članica postigne jednoglasni sporazum u roku od 60 dana nakon što mu je predmet upućen, dotične države članice s tim u skladu prihvaćaju tvari na evaluaciju.
Ako Odbor država članica ne postigne jednoglasni sporazum, Agencija dostavlja suprotstavljena mišljenja Komisiji i ona odlučuje koje tijelo preuzima ulogu nadležnog tijela u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3., a dotične države članice s tim u skladu prihvaćaju tvari na evaluaciju.
Članak 46.
Zahtjevi za dostavu dodatnih informacija i provjera dostavljenih informacija
Članak 47.
Usklađenost s drugim aktivnostima
Članak 48.
Mjere nakon evaluacije tvari
Nadležno tijelo po završetku evaluacije tvari razmatra mogućnost korištenja informacija dobivenih evaluacijom u smislu članka 59. stavka 3., članka 69. stavka 4. i članka 115. stavka 1. Ono obavješćuje Agenciju o svojim zaključcima u pogledu mogućnosti ili načina korištenja dobivenih informacija. Agencija o tome obavješćuje Komisiju, podnositelja registracije i nadležna tijela ostalih država članica.
POGLAVLJE 3.
Evaluacija intermedijera
Članak 49.
Dodatne informacije o internim izoliranim intermedijerima
Interni izolirani intermedijeri koji se koriste u strogo kontroliranim uvjetima ne podliježu evaluaciji dosjea niti evaluaciji tvari. Međutim, ako nadležno tijelo države članice na čijem se državnom području nalazi dotična lokacija smatra da uporaba internog izoliranog intermedijera predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji je jednako zabrinjavajući kao rizik koji proizlazi iz uporabe tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. te da taj rizik nije podvrgnut primjerenoj kontroli, ono može:
zahtijevati da podnositelj registracije dostavi dodatne informacije izravno vezane uz utvrđeni rizik. Ono tom zahtjevu prilaže pisano obrazloženje;
ispitati sve dostavljene informacije i prema potrebi preporučiti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika s obzirom na rizike utvrđene za dotičnu lokaciju.
Postupak predviđen u stavku 1. isključivo može provesti nadležno tijelo iz tog stavka. Nadležno tijelo obavješćuje Agenciju o rezultatima evaluacije, koja zatim obavješćuje nadležna tijela ostalih država članica i stavlja im na raspolaganje rezultate.
POGLAVLJE 4.
Zajedničke odredbe
Članak 50.
Prava podnositelja registracije i daljnjih korisnika
Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., dodatne informacije u skladu s člankom 46. mogu se zatražiti u sljedećim slučajevima:
ako nadležno tijelo izradi dosje u skladu s Prilogom XV. i pritom dođe do zaključka da je prisutan potencijalni dugotrajni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji opravdava potrebu za dostavom dodatnih informacija;
ako izloženost tvari koju proizvodi(-e) ili uvozi(-e) podnositelj(i) registracije, ili tvari u proizvodu koji proizvodi(-e) ili uvozi(-e) podnositelj(i) registracije, ili tvari koju koristi(-e) daljnji korisnik(-ci) značajno pridonosi tom riziku.
Postupak iz članaka od 69. do 73. primjenjuje se mutatis mutandis.
Članak 51.
Donošenje odluka u okviru evaluacije dosjea
Članak 52.
Donošenje odluka u okviru evaluacije tvari
Članak 53.
Podjela troškova ispitivanja ako nije postignut sporazum između podnositelja registracije i/ili daljnjih korisnika
Članak 54.
Objavljivanje informacija o evaluaciji
Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama svake godine do 28. veljače izvješće o napretku koji je u prethodnoj kalendarskoj godini postigla u ispunjavanju svojih obveza u pogledu evaluacije. To izvješće posebno obuhvaća preporuke potencijalnim podnositeljima registracije radi poboljšanja kvalitete budućih registracija.
GLAVA VII.
AUTORIZACIJA
POGLAVLJE 1.
Zahtjev za autorizaciju
Članak 55.
Cilj autorizacije i mogućnosti zamjene
Cilj je ove glave osigurati dobro funkcioniranje unutarnjega tržišta i istovremeno osigurati primjerenu kontrolu rizika posebno zabrinjavajućih tvari te njihovu postupnu zamjenu prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama, ako su one ekonomski i tehnički održive. U tu svrhu svi proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici koji podnose zahtjev za davanje autorizacije analiziraju raspoloživost alternativa i njihove rizike te tehničku i ekonomsku izvedivost zamjene.
Članak 56.
Opće odredbe
Proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik stavlja na tržište tvar iz Priloga XIV. za određenu uporabu odnosno sam koristi tu tvar samo ako:
je uporaba(-e) te tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesi ◄ odnosno ugradnja tvari u proizvod radi koje se tvar stavlja na tržište ili zbog koje on sam koristi tvar autorizirana u skladu s člancima od 60. do 64.; ili
je uporaba(-e) te tvari pojedinačno ili u ►M3 smjesi ◄ odnosno ugradnja tvari u proizvod radi koje se tvar stavlja na tržište ili zbog koje on sam koristi tvar u samom Prilogu XIV. izuzeta od zahtjeva za autorizaciju u skladu s člankom 58. stavkom 2.; ili
još nije nastupio datum iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke i.; ili
je nastupio datum iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke i., ali je on 18 mjeseci prije tog datuma podnio zahtjev za davanje autorizacije o kojem još nije donesena odluka; ili
je, u slučaju stavljanja tvari na tržište, autorizacija za tu uporabu dana neposrednom daljnjem korisniku.
Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na sljedeće uporabe tvari:
uporabe u sredstvima za zaštitu bilja u smislu Direktive 91/414/EEZ;
uporabe u biocidnim ►M3 smjesama ◄ u smislu Direktive 98/8/EZ;
uporaba kao motorno gorivo u smislu Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva ( 22 );
uporabe proizvoda mineralnog ulja kao goriva u pokretnim i stacionarnim postrojenjima za sagorijevanje i uporaba kao goriva u zatvorenim sustavima.
U slučaju tvari koje podliježu autorizaciji samo zato što ispunjavaju kriterije iz članka 57. točke (a), (b) ili (c) ili zato što su određene u skladu s člankom 57. točkom (f) samo zbog opasnosti za zdravlje ljudi, stavci 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se na sljedeće uporabe:
uporabe u kozmetičkim proizvodima u smislu Direktive 76/768/EEZ;
uporabe u materijalima koji dolaze u dodir s hranom u smislu Uredbe (EZ) br. 1935/2004.
Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na uporabu tvari koje su prisutne u ►M3 smjesama ◄ :
u slučaju tvari iz članka 57. točke (d), (e) i (f), ispod granične vrijednosti koncentracije od 0,1 % masenog udjela;
u slučaju svih ostalih tvari, ispod vrijednosti utvrđenih u članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 na temelju kojih se smjesa razvrstava kao opasna.
Članak 57.
Tvari koje se uvrštavaju u Prilog XIV.
U Prilog XIV. mogu se uvrstiti sljedeće tvari, u skladu s postupkom predviđenim u članku 58.:
tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „karcinogenost”, 1.A ili 1.B kategorija, u skladu s odjeljkom 3.6. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice”, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s odjeljkom 3.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost”, 1.A ili 1.B kategorija – „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, u skladu s odjeljkom 3.7. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;
tvari koje su vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;
tvari – kao što su tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije ili tvari koje imaju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva, a ne ispunjavaju kriterije iz točaka (d) i (e) – kod kojih postoje znanstveni dokazi o vjerojatnim ozbiljnim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš koji su jednako zabrinjavajući kao učinci drugih tvari iz točaka od (a) do (e), i koje se određuju od slučaja do slučaja u skladu s postupkom iz članka 59.
Članak 58.
Uvrštavanje tvari u Prilog XIV.
Svaka odluka o uvrštavanju tvari iz članka 57. u Prilog XIV. donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4. U njoj se za svaku tvar navodi:
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
unutarnje(-a) svojstvo(-a) tvari iz članka 57.;
prijelazna rješenja:
datum(i) od kad je stavljanje na tržište i uporaba tvari zabranjena ako se ne pribavi autorizacija (dalje u tekstu „datum povlačenja”), pri čemu bi prema potrebi trebalo uzeti u obzir proizvodni ciklus naveden za tu uporabu;
datum(i) najmanje 18 mjeseci prije datuma povlačenja, do kada osobe koje žele nastaviti koristiti tvar ili stavljati tvar na tržište za određene uporabe i nakon datuma povlačenja trebaju dostaviti svoje zahtjeve; u tom je slučaju dopušten nastavak tih uporaba nakon datuma povlačenja dok se ne donese odluka o zahtjevu za davanje autorizacije;
razdoblja preispitivanja za određene uporabe, prema potrebi;
uporabe ili kategorije uporabe koje su izuzete od zahtjeva za autorizaciju i uvjeti za primjenu tih izuzeća.
Agencija prije donošenja odluke o uvrštavanju tvari u Prilog XIV. preporučuje tvari koje treba prioritetno uvrstiti, uzimajući u obzir mišljenje Odbora država članica, i pritom navodi podatke iz stavka 1. za svaku tvar. Prednost se uglavnom daje tvarima:
koje imaju svojstva PBT ili vPvB; ili
koje se široko primjenjuju kao disperzivi; ili
u velikim količinama.
Pri određivanju broja tvari koje se uvrštavaju u Prilog XIV. i datuma određenih u stavku 1. također treba voditi računa o tome je li Agencija u mogućnosti obraditi zahtjeve u predviđenom roku. Agencija donosi svoju prvu preporuku u vezi s tvarima koje treba prioritetno uvrstiti u Prilog XIV. do 1. lipnja 2009. Agencija daje daljnje preporuke za uvrštenje tvari u Prilog XIV. najmanje svake dvije godine.
Agencija ažurira svoju preporuku uzimajući u obzir primljena očitovanja.
Članak 59.
Identifikacija tvari iz članka 57.
POGLAVLJE 2.
Davanje autorizacije
Članak 60.
Davanje autorizacije
Komisija ne razmatra rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz uporabe tvari u medicinskim uređajima koji su uređeni Direktivom Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aktivne medicinske implantate ( 23 ), Direktivom Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim pomagalima ( 24 ) ili Direktivom 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima ( 25 ).
Stavak 2. ne primjenjuje se na:
tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. točaka (a), (b), (c) ili (f) za koje nije moguće odrediti prag u skladu s odjeljkom 6.4. Priloga I.;
tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. točke (d) ili (e);
tvari identificirane u skladu s člankom 57. točkom (f) koje imaju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva.
Ako se autorizacija ne može dati na temelju stavka 2. kao i u slučaju tvari iz stavka 3., autorizaciju je moguće dati samo ako se dokaže da socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ako ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije. Odluka o tome donosi se nakon što se razmotre svi sljedeći elementi, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu iz članka 63. stavka 4. točaka (a) i (b):
rizik koji predstavljaju uporabe tvari, uključujući primjerenost i učinkovitost predloženih mjera upravljanja rizikom;
socioekonomske koristi koje proizlaze iz njezine uporabe i socioekonomske posljedice odbijanja zahtjeva, u skladu s dokazima koje je pružio podnositelj zahtjeva ili druge zainteresirane strane;
analiza alternativa koju je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 62. stavka 4. točke (e) ili plan zamjene koji je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 62. stavka 4. točke (f) kao i svi doprinosi trećih osoba dostavljeni na temelju članka 64. stavka 2.;
raspoložive informacije o rizicima alternativnih tvari i tehnologija za zdravlje ljudi ili okoliš.
Komisija pri procjeni raspoloživosti prikladnih alternativnih tvari i tehnologija uzima u obzir sve relevantne aspekte, uključujući:
da li bi prijelaz na alternative doveo do smanjenja ukupnih rizika za zdravlje ljudi i okoliš, uzimajući u obzir primjerenost i učinkovitost mjera upravljanja rizikom;
tehničku i ekonomsku izvedivost alternativa za podnositelja zahtjeva.
U autorizaciji se navodi:
osoba ili osobe kojima se daje autorizacija;
identitet tvari;
uporaba ili uporabe za koje se daje autorizacija;
uvjeti pod kojima se daje autorizacija;
razdoblje vremenski ograničenog preispitivanja;
postupak praćenja.
Članak 61.
Preispitivanje autorizacije
Nositelj autorizacije koja je dana u skladu s člankom 60. dostavlja ažuriranu analizu alternativa iz članka 62. stavka 4. točke (e), uključujući informacije o relevantnim aktivnostima istraživanja i razvoja koje provodi podnositelj zahtjeva, te plana zamjene dostavljenog na temelju članka 62. stavka 4. točke (f). Ako ažurirana analiza alternativa pokazuje da postoji prikladna alternativa, uzimajući u obzir elemente iz članka 60. stavka 5., on dostavlja plan zamjene s vremenskim rasporedom mjera koje predlaže. Ako nositelj ne može dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli, on također dostavlja ažuriranu verziju socioekonomske analize iz izvornog zahtjeva.
Ako nositelj odobrenja sada može dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli, on dostavlja ažuriranu verziju izvješća o kemijskoj sigurnosti.
Ako su se promijenili bilo koji drugi elementi izvornog zahtjeva, on također dostavlja ažuriranu verziju tih elemenata.
U slučaju dostave ažuriranih informacija u skladu s ovim stavkom, odluka o izmjeni odnosno povlačenju autorizacije u kontekstu preispitivanja donosi se u skladu s postupkom iz članka 64., koji se primjenjuje mutatis mutandis.
Autorizacije se mogu u svakom trenutku preispitati ako:
su se okolnosti izvorne autorizacije promijenile na način koji utječe na rizik za zdravlje ljudi ili okoliš odnosno socioekonomski učinak; ili
su se pojavile nove informacije o mogućim zamjenama.
Komisija određuje razuman rok u kojemu nositelj(i) autorizacije mogu dostaviti dodatne informacije potrebne za preispitivanje i naznačiti do kada će donijeti odluku u skladu s člankom 64.
Ako postoji ozbiljan ili neposredan rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, Komisija može obustaviti autorizaciju u očekivanju preispitivanja, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.
Članak 62.
Zahtjevi za davanje autorizacije
Zahtjev za davanje autorizacije sadrži sljedeće informacije:
identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;
ime i podaci kontakt osobe ili osoba koje podnose zahtjev;
zahtjev za davanje autorizacije u kojemu se navodi za koju se uporabu odnosno uporabe traži autorizacija, uključujući, ako je to relevantno, uporabu tvari u ►M3 smjesama ◄ i/ili ugradnju tvari u proizvode;
ako nije dostavljeno u okviru registracije, izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom I. – koje obuhvaća rizike za zdravlje ljudi i/ili okoliš koji proizlaze iz uporabe tvari zbog unutarnjih svojstava utvrđenih u Prilogu XIV.;
analiza alternativa, uzimajući u obzir njihove rizike i tehničku i ekonomsku izvedivost zamjene, uključujući eventualne informacije o relevantnim aktivnostima istraživanja i razvoja podnositelja zahtjeva;
ako analiza iz točke (e) pokaže da su raspoložive prikladne alternative, uzimajući u obzir elemente iz članka 60. stavka 5., plan zamjene s vremenskim rasporedom mjera koje predlaže podnositelj zahtjeva.
Zahtjev može sadržavati:
socioekonomsku analizu provedenu u skladu s Prilogom XIV.;
obrazloženje zašto nisu uzeti u obzir rizici za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlaze iz:
emisija tvari iz postrojenja za koje je izdana dozvola u skladu s Direktivom 96/61/EZ; ili
ispuštanja tvari iz točkastog izvora za koje vrijedi zahtjev prethodnog reguliranja iz članka 11. stavka 3. točke (g) Direktive 2000/60/EZ i zakonodavstvo doneseno na temelju članka 16. te Direktive.
Članak 63.
Naknadni zahtjevi za davanje autorizacije
Članak 64.
Postupak odlučivanja o autorizacijama
Nacrti mišljenja sadrže sljedeće elemente:
Odbor za procjenu rizika: procjena rizika za zdravlje ljudi i/ili okoliš koji proizlazi iz uporabe ili uporaba tvari, uključujući primjerenost i učinkovitost mjera upravljanja rizikom opisanih u zahtjevu, i, prema potrebi, procjena rizika koji proizlaze iz mogućih alternativa;
Odbor za socioekonomsku analizu: procjena socioekonomskih čimbenika i raspoloživosti, prikladnosti i tehničke izvedivosti alternativa u vezi s uporabom ili uporabama tvari navedenim u zahtjevu, ako je zahtjev podnesen u skladu s člankom 62., te svih doprinosa trećih strana koji su dostavljeni na temelju stavka 2. ovog članka.
Ako se podnositelj zahtjeva ne želi očitovati, Agencija šalje mišljenja Komisiji, državama članicama i podnositelju zahtjeva u roku od 15 dana nakon isteka roka tijekom kojeg se podnositelj može očitovati odnosno u roku od 15 dana od primitka obavijesti podnositelja zahtjeva da se ne namjerava očitovati.
Ako se podnositelj zahtjeva želi očitovati, on dostavlja svoje argumente Agenciji u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od primitka nacrta mišljenja. Odbori razmatraju očitovanje i donose svoja konačna mišljenja u roku od dva mjeseca od primitka pisanih argumenata, uzimajući ih u obzir tamo gdje je to primjereno. Nakon daljnjih 15 dana, Agencija šalje ta mišljenja zajedno s pisanim argumentima Komisiji, državama članicama i podnositelju zahtjeva.
POGLAVLJE 3.
Autorizacije u lancu opskrbe
Članak 65.
Obveza nositelja autorizacija
Ne dovodeći u pitanje ►M3 Direktivu 67/548/EEZ i Uredbu (EZ) br. 1272/2008 ◄ i ►M3 ————— ◄ , nositelji autorizacije kao i daljnji korisnici iz članka 56. stavka 2. koji tvari uključuju u ►M3 smjesu ◄ dužni su prije stavljanja na tržište tvari odnosno ►M3 smjese koja ◄ sadrži tvar radi autorizirane uporabe na oznaci navesti broj autorizacije. Oni to čine bez odlaganja nakon što broj autorizacije postane javno dostupan u skladu s člankom 64. stavkom 9.
Članak 66.
Daljnji korisnici
GLAVA VIII.
OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, ►M3 SMJESA ◄ I PROIZVODA
POGLAVLJE 1.
Općenito
Članak 67.
Opće odredbe
POGLAVLJE 2.
Postupak za uvođenje ograničenja
Članak 68.
Uvođenje novih i izmjene postojećih ograničenja
Prvi podstavak ne primjenjuje se na uporabu tvari kao internog izoliranog intermedijera.
Članak 69.
Izrada prijedloga
Agencija i države članice uzimaju u obzir sve dosje, izvješća o kemijskoj sigurnosti i procjene rizika koje su im dostavljene na temelju ove Uredbe. Agencija i države članice također uzimaju u obzir sve relevantne procjene rizika dostavljene u vezi s drugim uredbama i direktivama Zajednice. U tu svrhu druga tijela osnovana na temelju prava Zajednice koja obavljaju sličnu zadaću, npr. agencije, pružaju informacije Agenciji odnosno dotičnoj državi članici na njihov zahtjev.
Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu provjeravaju je li dostavljen dosje u skladu sa zahtjevima Priloga XV. Odgovarajući Odbor u roku od 30 dana od primitka obavješćuje Agenciju ili državu članicu koja je predložila ograničenja je li dosje u skladu sa zahtjevima. Ako nije, on Agenciji odnosno državi članici daje pisano obrazloženje u roku od 45 dana. Agencija odnosno država članica usklađuje dosje sa zahtjevima u roku od 60 dana od primitka obrazloženja Odbora; u protivnome se postupak iz ovog poglavlja obustavlja. Agencija bez odlaganja objavljuje namjeru Komisije ili države članice za pokretanje postupka uvođenja ograničenja za tvar i o tome obavješćuje subjekte koji su podnijeli registraciju za tu tvar.
Ne dovodeći u pitanje članke 118. i 119., Agencija bez odlaganja na svojim internetskim stranicama javnosti čini dostupnima sve dosjee koji udovoljavaju zahtjevima Priloga XV., uključujući ograničenja predložena na temelju stavaka 3. i 4. ovog članka, i pritom jasno navodeći datum objave. Agencija poziva sve zainteresirane strane da u roku od 6 mjeseci od objave pojedinačno ili zajednički dostave:
očitovanja na dosje i predložena ograničenja;
socioekonomsku analizu u kojoj se razmatraju prednosti i nedostaci predloženih ograničenja ili informacije koje mogu doprinijeti takvoj analizi. Ona mora biti u skladu sa zahtjevima Priloga XVI.
Članak 70.
Mišljenje Agencije: Odbor za procjenu rizika
Odbor za procjenu rizika u roku od devet mjeseci od datuma objave iz članka 69. stavka 6. na temelju razmatranja odgovarajućih dijelova dosjea daje svoje mišljenje o tome jesu li predložena ograničenja primjerena za smanjenje rizika za zdravlje ljudi i/ili okoliš. U mišljenju uzima u obzir dosje države članice odnosno dosje koji je izradila Agencija na zahtjev Komisije i gledišta zainteresiranih strana iz članka 69. stavka 6 točke (a).
Članak 71.
Mišljenje Agencije: Odbor za socioekonomsku analizu
Članak 72.
Dostava mišljenja Komisiji
Članak 73.
Odluka Komisije
Ako nacrt izmjene odstupa od izvornog prijedloga ili ako u njemu nisu uzeta u obzir mišljenja Agencije, Komisija prilaže detaljno objašnjenje razloga tih odstupanja.
GLAVA IX.
PRISTOJBE I NAKNADE
Članak 74.
Pristojbe i naknade
U slučajevima iz članka 6. stavka 4., članka 7. stavaka 1. i 5., članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 4., članka 17. stavka 2. i članka 18. stavka 2., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir količinski raspon tvari koja se registrira.
Za malo i srednje poduzetništvo se u svim slučajevima određuje umanjena pristojba.
U slučaju iz članka 11. stavka 4., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir jesu li informacije dostavljene zajedno ili odvojeno.
U slučaju zahtjeva iz članka 10. točke (a) podtočke xi., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir posao koji mora izvršiti Agencija u vezi s procjenom obrazloženja.
GLAVA X.
AGENCIJA
Članak 75.
Uspostava i preispitivanje
Članak 76.
Sastav
Agenciju čine:
Upravni odbor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 78.;
izvršni direktor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 83.;
Odbor za procjenu rizika, koji je zadužen za izradu mišljenja Agencije o evaluaciji, zahtjevima za davanje autorizacije, prijedlozima ograničenja i prijedlozima razvrstavanja i označivanja na temelju ►M3 glave V. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. ◄ te o svim drugim pitanjima koja proizlaze iz primjene ove Uredbe i tiču se rizika za zdravlje ljudi ili okoliš;
Odbor za socioekonomsku analizu, koji je zadužen za izradu mišljenja Agencije o zahtjevima za davanje autorizacije, prijedlozima ograničenja i svim drugim pitanjima koja proizlaze iz primjene ove Uredbe i tiču se socioekonomskog učinka mogućih zakonodavnih mjera za tvari;
Odbor država članica, koji je zadužen za rješavanje mogućih nesuglasica oko nacrta odluka koje predlaže Agencija ili države članice na temelju glave VI. i prijedloga za određivanje posebno zabrinjavajućih tvari koje se podvrgavaju postupku autorizacije na temelju glave VII.;
Forum za razmjenu informacija o provedbi (dalje u tekstu „Forum”) koji koordinira mrežu tijela država članica zaduženih za provedbu ove Uredbe;
tajništvo, kojemu je nadređen izvršni direktor i koje pruža tehničku, znanstvenu i upravnu potporu Odborima i Forumu i osigurava odgovarajuću koordinaciju između njih. Ono također obavlja poslove Agencije u okviru postupaka predregistracije, registracije i evaluacije, uključujući izradu smjernica, održavanje baze podataka i pružanje informacija;
Žalbena komisija, koja odlučuje o žalbama protiv odluka Agencije.
Članak 77.
Zadaće
Tajništvo provodi sljedeće zadaće:
provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave II., uključujući olakšavanje učinkovite registracije uvezenih tvari poštujući međunarodne trgovinske obveze Zajednice prema trećim zemljama;
provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave III.;
provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave VI.;
provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave VIII.;
uspostavlja i održava bazu odnosno baze podataka s informacijama o svim registriranim tvarima, popisom razvrstavanja i označivanja i popisom usklađenoga razvrstavanja i označivanja utvrđenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. ◄ Ono besplatno putem interneta omogućuje javni pristup informacijama iz članka 119. stavaka 1. i 2. koje se nalaze u toj bazi(-ama) podataka, osim u slučajevima kad se smatra da je zahtjev podnesen na temelju članka 10. točke (a) podtočke xi. opravdan. Agencija na zahtjev stavlja na raspolaganje i druge informacije iz baza podataka, u skladu s člankom 118.;
objavljuje informacije o tome koje se tvari evaluiraju i koje su tvari evaluirane u roku od 90 dana od dostave informacija Agenciji, u skladu s člankom 119. stavkom 1.;
prema potrebi osigurava tehničke i znanstvene smjernice i alate za primjenu ove Uredbe, posebno kao pomoć industriji, a naročito malom i srednjem poduzetništvu, kod izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti (u skladu s člankom 14., člankom 31. stavkom 1. i člankom 37. stavkom 4.) i primjene članka 10. točke (a) podtočke viii., članka 11. stavka 3. i članka 19. stavka 2.; osigurava tehničke i znanstvene smjernice za proizvođače i uvoznike proizvoda u vezi s primjenom članka 7.;
osigurava tehničke i znanstvene smjernice u vezi s primjenom ove Uredbe za nadležna tijela država članica i osigurava potporu službama za pomoć koje države članice uspostavljaju na temelju glave XIII.;
osigurava smjernice za dionike, uključujući nadležna tijela država članica, u vezi s priopćavanjem javnosti informacija o rizicima i sigurnoj uporabi tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ ili proizvodima;
pruža savjete i pomoć proizvođačima i uvoznicima koji registriraju tvar u skladu s člankom 12. stavkom 1.;
priprema informacije za pojašnjenje u pogledu ove Uredbe za ostale dionike;
na zahtjev Komisije, osigurava tehničku i znanstvenu potporu mjerama za poboljšanje suradnje između Zajednice, država članica, međunarodnih organizacija i trećih zemalja u pogledu znanstvenih i tehničkih pitanja vezanih uz sigurnost tvari te aktivno sudjeluje u tehničkoj pomoći i izgradnji kapaciteta za ispravno upravljanje kemikalijama u zemljama u razvoju;
vodi knjigu odluka i mišljenja na temelju zaključaka Odbora država članica u pogledu tumačenja i provedbe ove Uredbe;
priopćava odluke Agencije;
osigurava obrasce za dostavu informacija Agenciji.
Odbori provode sljedeće zadaće:
provode zadaće koje su im dodijeljene na temelju ►M3 glave od VI. do X. ◄ ;
na zahtjev izvršnog direktora pružaju tehničku i znanstvenu potporu mjerama za poboljšanje suradnje između Zajednice, država članica, međunarodnih organizacija i trećih zemalja u pogledu znanstvenih i tehničkih pitanja vezanih uz sigurnost tvari te aktivno sudjeluju u tehničkoj pomoći i izgradnji kapaciteta za ispravno upravljanje kemikalijama u zemljama u razvoju;
na zahtjev izvršnog direktora izrađuju mišljenje o svim drugim aspektima koji se tiču sigurnosti tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ ili proizvodima.
Forum provodi sljedeće zadaće:
širi dobru praksu i ukazuje na probleme na razini Zajednice;
predlaže, koordinira i evaluira usklađene provedbene projekte i zajedničke inspekcije;
koordinira razmjenu inspektora;
utvrđuje provedbene strategije i najbolju praksu u provedbi;
razrađuje metode rada i alate za lokalne inspektore;
utvrđuje postupak za elektroničku razmjenu informacija;
prema potrebi uspostavlja kontakte s industrijom, posebno vodeći računa o posebnim potrebama malog i srednjeg poduzetništva, i ostalim akterima, uključujući relevantne međunarodne organizacije;
ispituje prijedloge ograničenja kako bi mogao davati savjete o mogućnosti provedbe.
Članak 78.
Ovlasti Upravnog odbora
Upravni odbor imenuje izvršnog direktora na temelju članka 84. i računovođu u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002.
On donosi:
opće izvješće o radu Agencije za prethodnu godinu, svake godine do 30. travnja;
program rada Agencije za sljedeću godinu, svake godine do 31. listopada;
konačni proračun Agencije na temelju članka 96. prije početka financijske godine te ga prema potrebi prilagođava ovisno o doprinosu Zajednice i ostalim prihodima Agencije;
višegodišnji program rada, koji se redovito revidira.
On donosi interna pravila i postupke Agencije. Ta se pravila objavljuju.
On obavlja svoje dužnosti vezane uz proračun Agencije na temelju članaka 96., 97. i 103.
On ima disciplinske ovlasti u odnosu na izvršnog direktora.
On donosi svoj poslovnik.
On imenuje predsjedatelja, članove i zamjenike članova Žalbene komisije u skladu s člankom 89.
On imenuje članove odbora Agencije, kako je predviđeno u članku 85.
On svake godine prosljeđuje informacije koje su bitne za ishod postupaka evaluacije u skladu s člankom 96. stavkom 6.
Članak 79.
Sastav Upravnog odbora
Svaka država članica predlaže člana Upravnog odbora. Predložene članove imenuje Vijeće.
Članak 80.
Predsjedanje Upravnim odborom
Članak 81.
Sastanci Upravnog odbora
Članak 82.
Glasovanje Upravnog odbora
Upravni odbor donosi pravila postupka za glasovanje, uključujući uvjete pod kojima jedan član može glasovati u ime drugog člana. Upravni odbor odlučuje dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.
Članak 83.
Dužnosti i ovlasti izvršnog direktora
Izvršni direktor je zakonski zastupnik Agencije. On ima sljedeće odgovornosti:
obavljanje tekućih poslova Agencije;
upravljanje svim resursima Agencije koji su potrebni za obavljanje njezinih zadaća;
osigurava poštovanje rokova za donošenje mišljenja Agencije utvrđenih u zakonodavstvu Zajednice;
osigurava primjerenu i pravovremenu koordinaciju između Odbora i Foruma;
sklapanje i vođenje ugovora s pružateljima usluga;
izrada izvješća o prihodima i rashodima i izvršenje proračuna Agencije na temelju članaka 96. i 97.;
sva kadrovska pitanja;
obavljanje tajničkih poslova za Upravni odbor;
izrada nacrta mišljenja Upravnog odbora u vezi s prijedlozima poslovnika Odbora i Foruma;
na zahtjev Upravnog odbora organizira obavljanje i drugih funkcija (u okviru članka 77.) koje Komisija delegira Agenciji;
uspostava i vođenje redovitog dijaloga s Europskim parlamentom;
određivanje uvjeta uporabe softverskih paketa;
ispravljanje odluka Agencije po žalbi nakon savjetovanja s predsjedateljem Žalbene komisije.
Izvršni direktor svake godine podnosi Upravnom odboru sljedeće dokumente na odobrenje:
nacrt izvješća o radu Agencije u prethodnoj godini, uključujući informacije o broju primljenih registracijskih dosjea, broju evaluiranih tvari, broju zaprimljenih zahtjeva za davanje autorizacije, broju zaprimljenih prijedloga ograničenja o kojima je Agencija dala mišljenje, vremenu potrebnom za dovršenje pripadajućih postupaka, i autoriziranim tvarima, odbačenim dosjeima, tvarima za koje su uvedena ograničenja, zaprimljenim pritužbama i poduzetim mjerama; pregled aktivnosti Foruma;
nacrt programa rada za sljedeću godinu;
nacrt godišnjih financijskih izvještaja;
nacrt prijedloga proračuna za sljedeću godinu;
nacrt višegodišnjeg programa rada.
Nakon što pribavi suglasnost Upravnog odbora, izvršni direktor prosljeđuje program rada za sljedeću godinu i višegodišnji program rada državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji te ih objavljuje.
Nakon što pribavi suglasnost Upravnog odbora, izvršni direktor prosljeđuje opće izvješće o radu Agencije državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Revizorskom sudu te ga objavljuje.
Članak 84.
Imenovanje izvršnog direktora
Izvršni direktor imenuje se na temelju postignuća i dokazanih upravnih i upravljačkih vještina te odgovarajućeg iskustva u području kemijske sigurnosti odnosno reguliranja kemikalija. Upravni odbor donosi odluku dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.
Ovlasti za razrješenje izvršnog direktora ima Upravni odbor, u skladu s istim postupkom.
Kandidata kojega odabere Upravni odbor poziva se da prije imenovanja što prije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja zastupnika u Parlamentu.
Članak 85.
Uspostava Odbora
Članovi Odbora imenuju se na razdoblje od tri godine uz mogućnost obnove mandata.
Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi Odbora.
Članovima Odbora mogu pomagati savjetnici za znanstvena, tehnička i regulatorna pitanja.
Izvršni direktor ili njegov predstavnik i predstavnici Komisije imaju pravo prisustvovati svim sastancima Odbora i radnih skupina koje sazove Agencija ili njezini Odbori u svojstvu promatrača. Dionici mogu prema potrebi također biti pozvani da prisustvuju sastancima u svojstvu promatrača, i to na zahtjev članova Odbora ili Upravnog odbora.
Tim se pravilima posebno utvrđuju postupci zamjene članova, postupci za delegiranje određenih zadaća radnim skupinama, osnivanje radnih skupina i uspostava postupka za hitno donošenje mišljenja. Predsjedatelji svih Odbora moraju biti zaposlenici Agencije.
Članak 86.
Uspostava Foruma
Forum nastoji da njegovi članovi imaju što šire relevantno znanje. U tu svrhu Forum može kooptirati najviše pet dodatnih članova odabranih na temelju posebnih kompetencija. Ti se članovi imenuju na razdoblje od tri godine, uz mogućnost obnove mandata. Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi Foruma.
Članovima Foruma mogu pomagati savjetnici za znanstvena i tehnička pitanja.
Izvršni direktor Agencije ili njegov predstavnik i predstavnici Komisije imaju pravo prisustvovati svim sastancima Foruma i njegovih radnih skupina. Dionici mogu prema potrebi također biti pozvani da prisustvuju sastancima u svojstvu promatrača, i to na zahtjev članova Foruma ili Upravnog odbora.
Tim se pravilima posebno utvrđuju postupci za imenovanje i zamjenu predsjedatelja, zamjenu članova i postupci za delegiranje određenih zadaća radnim skupinama.
Članak 87.
Izvjestitelji Odbora i korištenje stručnjaka
Agencija vodi ažuran popis stručnjaka. Popis obuhvaća stručnjake iz podstavka 1. i druge stručnjake koje izravno određuje tajništvo.
Dotična osoba ili njezin poslodavac prima naknadu od Agencije u skladu s ljestvicom honorara koja će biti sastavni dio financijskih rješenja koja utvrđuje Upravni odbor. Ako dotična osoba ne obavlja svoje dužnosti, izvršni direktor ima pravo otkazati ugovor ili suspendirati njegovu primjenu odnosno uskratiti naknadu.
Ako postoji više potencijalnih pružatelja usluga za određene usluge, može se raspisati poziv na iskaz interesa:
ako to dopušta znanstveni i tehnički kontekst; i
ako je to spojivo sa zadaćama Agencije, a posebno s potrebom da se osigura visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi odgovarajuće postupke.
Članak 88.
Kvalifikacije i interesi
Članak 89.
Uspostava Žalbene komisije
Upravni odbor može po preporuci izvršnog direktora imenovati dodatne članove i njihove zamjenike u skladu s istim postupkom ako je to potrebno kako bi se osiguralo rješavanje žalbi u razumnom roku.
Članak 90.
Članovi Žalbene komisije
Članak 91.
Odluke protiv kojih se može izjaviti žalba
Članak 92.
Osobe koje imaju pravo žalbe, rokovi, pristojbe i oblik
Članak 93.
Razmatranje žalbi i odluke o žalbi
Članak 94.
Postupci pred Prvostupanjskim sudom i Sudom EZ-a
Članak 95.
Sukobi mišljenja između Agencije i drugih tijela
Članak 96.
Proračun Agencije
Prihodi Agencije obuhvaćaju:
subvenciju Zajednice iz općeg proračuna Europskih zajednica (dio koji se odnosi na Komisiju);
pristojbe koje plaćaju poduzeća;
dobrovoljne doprinose država članica.
Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta za Agenciju.
Ako je ispostava proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, ona svoje mišljenje šalje Upravnom odboru u roku od šest tjedana od prijave projekta.
Članak 97.
Izvršavanje proračuna Agencije
Članak 98.
Suzbijanje prijevare
Članak 99.
Financijski pravilnik
Financijski pravilnik koji se primjenjuje na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. On ne smije odstupati od Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002 osim ako je to izričito nužno za funkcioniranje Agencije i uz prethodnu suglasnost Komisije.
Članak 100.
Pravna osobnost Agencije
Članak 101.
Odgovornost Agencije
Sud EZ-a nadležan je u svim sporovima u vezi s nadoknadom takvih šteta.
Članak 102.
Povlastice i imunitet Agencije
Na Agenciju se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetu Europskih zajednica.
Članak 103.
Propisi za osoblje
Članak 104.
Jezici
Članak 105.
Obveza čuvanja tajne
Članovi Upravnog odbora, članovi Odbora i Foruma, stručnjaci, dužnosnici i ostali službenici Agencije ne smiju ni nakon prestanka svojih dužnosti otkrivati informacije koje se smatraju službenom tajnom.
Članak 106.
Sudjelovanje trećih zemalja
Upravni odbor može u dogovoru s odgovarajućim Odborom ili Forumom pozvati predstavnike trećih zemalja da sudjeluju u radu Agencije.
Članak 107.
Sudjelovanje međunarodnih organizacija
Upravni odbor može u dogovoru s odgovarajućim Odborom ili Forumom pozvati predstavnike međunarodnih organizacija zainteresiranih za pitanje pravnog uređenja kemikalija da sudjeluju u radu Agencije u svojstvu promatrača.
Članak 108.
Kontakti s organizacijama dionika
Upravni odbor u dogovoru s Komisijom uspostavlja potrebne kontakte između Agencije i relevantnih organizacija dionika.
Članak 109.
Pravila transparentnosti
Kako bi se osigurala transparentnost, Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora i u dogovoru s Komisijom donosi pravila kojima se osigurava javna dostupnost regulatornih, znanstvenih i tehničkih informacija vezanih uz sigurnost tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ i proizvodima koje nisu povjerljive prirode.
Članak 110.
Odnosi s relevantnim tijelima Zajednice
Odredbe ove glave na drugi način ne utječu na nadležnosti Europske agencije za sigurnost hrane.
Odredbe ove glave ne utječu na nadležnosti Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radnom mjestu i Europske agencije za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
Članak 111.
Formati i programska podrška za dostavu informacija Agenciji
Agencija utvrđuje formate, koje stavlja na raspolaganje bez naknade, i pakete programske podrške, kojima omogućuje besplatni pristup na svojim internetskim stranicama, a za potrebe dostavljanja informacija Agenciji. Države članice, proizvođači, uvoznici, distributeri i daljnji korisnici koriste te formate i pakete pri dostavi informacija Agenciji na temelju ove Uredbe. Agencija osobito stavlja na raspolaganje programske alate koji olakšavaju dostavu svih informacija o tvarima registriranim u skladu s člankom 12. stavkom 1.
Za potrebe registracije, obrazac tehničkog dosjea iz članka 10. točke (a) je IUCLID. Agencija koordinira daljnji razvoj tog obrasca s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj kako bi osigurala najveću moguću usklađenost.
▼M3 —————
GLAVA XII.
OBAVJEŠĆIVANJE
Članak 117.
Izvješća
Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2010.
Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2011.
Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2011.
Komisija svakih pet godina objavljuje opće izvješće o:
iskustvima s provedbom ove Uredbe, uključujući informacije iz stavaka 1., 2. i 3.; i
količini i raspodjeli financijskih sredstava koje je Komisija stavila na raspolaganje za razvoj i evaluaciju alternativnih ispitnih metoda.
Prvo se izvješće objavljuje do 1. lipnja 2012.
Članak 118.
Pristup informacijama
Otkrivanje sljedećih informacija u načelu se smatra protivnim zaštiti poslovnih interesa dotične osobe:
pojedinosti o potpunom sastavu ►M3 smjese ◄ ;
ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 6. i članak 64. stavak 2., precizna uporaba, funkcija ili primjena tvari ili ►M3 smjese ◄ , uključujući informacije o njihovoj preciznoj uporabi kao intermedijera;
precizna količina tvari ili ►M3 smjese ◄ koja je proizvedena odnosno stavljena na tržište;
odnosi između proizvođača ili uvoznika i njegovih distributera ili daljnjih korisnika.
Agencija može objaviti informacije iz ovog stavka ako je nužno hitno djelovanje radi zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti ili okoliša, npr. u slučaju izvanrednog stanja.
Članak 119.
Elektronički javni pristup
Sljedeće informacije o tvarima pojedinačno, ►M3 smjesama ◄ i proizvodima koje se nalaze u posjedu Agencije javno su dostupne putem interneta, bez naknade, u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e):
ne dovodeći u pitanje stavak 2. točke (f) i (g) ovog članka, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:
naziv tvari iz popisa EINECS, ako je on primjenjiv;
razvrstavanje i označivanje tvari;
fizikalno-kemijski podaci o tvari i njezinom kretanju i sudbini u okolišu;
rezultati pojedinih toksikoloških i ekotoksikoloških studija;
DNEL (Derived No-Effect Level – izvedena razina izloženosti bez učinka) ili PNEC (Predicted No-Effect Concentration – predviđena koncentracija bez učinka) utvrđen u skladu s Prilogom I.;
smjernice o sigurnoj uporabi u skladu s odjeljcima 4. i 5. Priloga VI.;
metode analize koje omogućuju da se otkrije opasna tvar ispuštena u okoliš te da se odredi izravna izloženost ljudi, ako je to potrebno u skladu s prilozima IX. ili X.
Sljedeće informacije o tvarima pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ i proizvodima javno su dostupne putem interneta bez naknade, u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e), osim ako strana koja dostavlja informacije priloži obrazloženje u skladu s člankom 10. točkom (a) podtočkom xi. u kojemu se navodi zašto bi takva objava mogla nanijeti štetu poslovnim interesima podnositelja registracije ili druge zainteresirane strane i Agencija prihvati to obrazloženje kao valjano:
ako je to bitno za razvrstavanje i označivanje, stupanj čistoće tvari i podaci o nečistoćama i/ili dodacima (aditivima) koji su poznati kao opasni;
ukupni količinski raspon (tj. 1–10 tona, 10–100 tona, 100–1 000 tona ili iznad 1 000 tona) unutar kojega je tvar registrirana;
sažeci studija ili detaljni sažeci studija za informacije iz stavka 1. točke (d) i (e);
podaci iz sigurnosno-tehničkog lista, osim onih koji su navedeni u stavku 1.;
trgovački naziv(i) tvari;
podložno članku 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari iz stavka 1. točke (a) ovog članka koje nisu u postupnom uvođenju, za razdoblje od šest godina;
podložno članku 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari iz stavka 1. točke (a) ovog članka koje se isključivo koriste za jednu ili više sljedećih namjena:
kao intermedijeri;
u znanstvenom istraživanju i razvoju;
u istraživanju i razvoju usmjerenom prema proizvodu i procesu.
Članak 120.
Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama
Ne dovodeći u pitanje članke 118. i 119., informacije koje Agencija primi na temelju ove Uredbe mogu se otkriti vladi ili državnom tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji na temelju sporazuma sklopljenog između Zajednice i treće osobe u skladu s Uredbom (EZ) br. 304/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o izvozu i uvozu opasnih kemijskih tvari ( 31 ) ili u skladu s člankom 181.a stavkom 3. Ugovora, pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
svrha je sporazuma suradnja u provedbi ili upravljanju zakonodavstvom o kemikalijama obuhvaćenim ovom Uredbom;
treća osoba štiti tajnost informacija u skladu s međusobnim sporazumom.
GLAVA XIII.
NADLEŽNA TIJELA
Članak 121.
Imenovanje
Države članice određuju nadležno tijelo odnosno nadležna tijela odgovorno(-a) za izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnim tijelima na temelju ove Uredbe i za suradnju s Komisijom i Agencijom u provedbi ove Uredbe. Države članice nadležnim tijelima stavljaju na raspolaganje odgovarajuća sredstva koja im uz ostala raspoloživa sredstva omogućuju da na vrijeme i učinkovito ispunjavaju svoje zadaće na temelju ove Uredbe.
Članak 122.
Suradnja između nadležnih tijela
Nadležna tijela međusobno surađuju u provedbi svojih zadaća na temelju ove Uredbe i u tu svrhu nadležnim tijelima drugih država članica daju svu potrebnu i korisnu potporu.
Članak 123.
Priopćavanje javnosti informacija o rizicima tvari
Nadležna tijela država članica obavješćuju opću javnost o rizicima koji proizlaze iz tvari ako to smatraju potrebnim za zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša. Agencija, u savjetovanju s nadležnim tijelima i dionicima te oslanjajući se prema potrebi na relevantnu najbolju praksu, izdaje smjernice za priopćavanje informacija o rizicima i sigurnoj uporabi kemijskih tvari pojedinačno, u ►M3 smjesama ◄ ili proizvodima radi koordinacije odgovarajućih aktivnosti država članica.
Članak 124.
Ostale odgovornosti
Nadležna tijela dostavljaju Agenciji elektroničkim putem sve raspoložive informacije koje posjeduju o tvarima koje su registrirane u skladu s člankom 12. stavkom 1. i čiji registracijski dosjei ne sadrže potpune informacije iz Priloga VII., a posebno o tome je li prilikom aktivnosti provedbe i praćenja utvrđen sumnjiv rizik. Nadležno tijelo prema potrebi ažurira te informacije.
Države članice, uz operativne smjernice koje osigurava Agencija na temelju članka 77. stavka 2. točke (g), uspostavljaju nacionalne službe za pomoć koje će savjetovati proizvođače, uvoznike, daljnje korisnike i ostale zainteresirane strane u pogledu njihovih odgovornosti i obveza na temelju ove Uredbe, posebno s obzirom na registraciju tvari u skladu s člankom 12. stavkom 1.
GLAVA XIV.
PROVEDBA
Članak 125.
Zadaće država članica
Države članice održavaju sustav službenih kontrola i drugih aktivnosti koje se smatraju potrebnima u danim okolnostima.
Članak 126.
Sankcije u slučaju nepridržavanja
Države članice utvrđuju odredbe o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće. Države članice te odredbe priopćuju Komisiji najkasnije do 1. prosinca 2008. te je bez odlaganja obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih odredaba.
Članak 127.
Izvješće
Izvješće iz članka 117. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na provedbu uključuje rezultate službenih inspekcija, provedeni nadzor, predviđene sankcije i druge mjere koje su poduzete na temelju članaka 125. i 126. u prethodnom izvještajnom razdoblju. Forum dogovara zajednička pitanja koja će se obuhvatiti izvješćem. Komisija ta izvješća stavlja na raspolaganje Agenciji i Forumu.
GLAVA XV.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 128.
Sloboda kretanja
Članak 129.
Zaštitna klauzula
Komisija donosi odluku u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3. u roku od 60 dana od primitka informacija od države članice. Ona u toj odluci:
odobrava privremenu mjeru u trajanju navedenom u odluci; ili
zahtijeva da država članica ukine privremenu mjeru.
Članak 130.
Obrazloženje odluka
Nadležna tijela, Agencija i Komisija navode obrazloženje uz sve odluke koje donesu na temelju ove Uredbe.
Članak 131.
Izmjene priloga
Prilozi se mogu izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.
Članak 132.
Provedbeno zakonodavstvo
Potrebne mjere za učinkovitu provedbu odredaba ove Uredbe donose se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.
Članak 133.
Odborska procedura
Rok predviđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.
Članak 134.
Pripreme za osnivanje Agencije
U tu svrhu, dok izvršni direktor ne preuzme dužnost po imenovanju od strane Upravnog odbora Agencije u skladu s člankom 84., koristeći proračun namijenjen Agenciji, Komisija u ime Agencije može:
imenovati osoblje, uključujući osobu koja će privremeno obavljati funkciju izvršnog direktora;
zaključivati druge ugovore.
Članak 135.
Prijelazne mjere za prijavljene tvari
Takva se tvar smatra uvrštenom u tekući akcijski plan Zajednice u skladu s člankom 44. stavkom 2. ove Uredbe i smatra se da ju je država članica čije je nadležno tijelo zatražilo dodatne informacije u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 16. stavkom 1. Direktive 67/548/EEZ odabrala u skladu s člankom 45. stavkom 2. ove Uredbe.
Članak 136.
Prijelazne mjere za postojeće tvari
Nadležno tijelo za tvar je tijelo iz države članice koja je određena za izvjestitelja u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EEZ) br. 793/93 i ono obavlja zadaće iz članka 46. stavka 3. i članka 48. ove Uredbe.
Država članica čiji izvjestitelj do 1. lipnja 2008. ne pošalje evaluaciju rizika i, prema potrebi, strategiju za ograničenje rizika u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 793/93:
dokumentira informacije o opasnosti i riziku u skladu s Prilogom XV. dijelom B ove Uredbe;
primjenjuje članak 69. stavak 4. ove Uredbe na temelju informacija iz točke (a); i
izrađuje dokumentaciju u kojoj navodi koje bi druge mjere osim izmjene Priloga XVII. ovoj Uredbi prema njezinom mišljenju trebalo poduzeti s obzirom na ostale utvrđene rizike.
Gornje informacije dostavljaju se Agenciji do 1. prosinca 2008.
Članak 137.
Prijelazne mjere u pogledu ograničenja
Komisija do 1. lipnja 2010. prema potrebi izrađuje nacrt izmjena Priloga XVII. u skladu s:
evaluacijom rizika i preporučenom strategijom za ograničenje rizika usvojenima na razini Zajednice u skladu s člankom 11. Uredbe (EEZ) br. 793/93, ako one sadrže prijedloge ograničenja u skladu s glavom VIII. ove Uredbe za koje još nije donesena odluka na temelju Direktive 76/769/EEZ;
prijedlozima za uvođenje ograničenja ili izmjenu ograničenja na temelju Direktive 76/769/EEZ koji su dostavljeni relevantnim institucijama, ali još nisu usvojeni.
Članak 138.
Preispitivanje
Komisija do 1. lipnja 2019. provodi preispitivanje kako bi procijenila postoji li potreba da se obveza procjene kemijske sigurnosti i dokumentiranja ocjene u izvješću o kemijskoj sigurnosti proširi na tvari koje njome nisu obuhvaćene zbog što ne podliježu registraciji ili, ako podliježu, jer se proizvode ili uvoze u količinama manjim od 10 tona godišnje. ►M3 Međutim, kad su u pitanju tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost”, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, preispitivanje treba obaviti do 1. lipnja 2014. ◄
troškove proizvođača i uvoznika vezane uz sastavljanje izvješća o kemijskoj sigurnosti;
podjelu troškova između subjekata u lancu opskrbe i daljnjeg korisnika;
koristi za zdravlje ljudi i okoliš.
Komisija može na temelju tog preispitivanja prema potrebi podnijeti zakonodavne prijedloge u svrhu proširenja te obveze.
Komisija može podnijeti zakonodavne prijedloge čim se pronađe praktična i ekonomična metoda odabira polimera za registraciju na temelju valjanih tehničkih i znanstvenih kriterija te nakon objave izvješća o:
rizicima koje predstavljaju polimeri u usporedbi s drugim tvarima;
mogućoj potrebi registracije određenih vrsta polimera, uzimajući u obzir konkurentnost i inovativnost s jedne strane i zaštitu zdravlja ljudi i okoliša s druge strane.
Članak 139.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 91/155/EEZ se stavlja izvan snage.
Direktive 93/105/EZ i 2000/21/EZ, Uredbe (EEZ) br. 793/93 i (EZ) br. 1488/94 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2008.
Direktiva 93/67/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. kolovoza 2008.
Direktiva 76/769/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2009.
Upute na akte stavljene izvan snage tumače se kao upute na ovu Uredbu.
Članak 140.
Izmjena Direktive 1999/45/EZ
Članak 14. Direktive 1999/45/EZ briše se.
Članak 141.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba je u cijelosti obvezujuća i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama.
POPIS PRILOGA
|
PRILOG I. |
OPĆE ODREDBE ZA PROCJENJIVANJE TVARI I IZRADU IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI |
|
PRILOG II. |
ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA |
|
PRILOG III. |
KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA IZMEĐU 1 I 10 TONA |
|
PRILOG IV. |
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (a) |
|
PRILOG V. |
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (b) |
|
PRILOG VI. |
ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10. |
|
PRILOG VII. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 TONE I VIŠE |
|
PRILOG VIII. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 10 TONA I VIŠE |
|
PRILOG IX. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE |
|
PRILOG X. |
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 000 TONA I VIŠE |
|
PRILOG XI. |
OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X. |
|
PRILOG XII. |
OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE |
|
PRILOG XIII. |
KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE POSTOJANIH, BIOAKUMULATIVNIH I OTROVNIH TVARI TE VRLO POSTOJANIH I VRLO BIOAKUMULATIVNIH TVARI |
|
PRILOG XIV. |
POPIS TVARI KOJE PODLIJEŽU AUTORIZACIJI |
|
PRILOG XV. |
DOSJEI |
|
PRILOG XVI. |
SOCIOEKONOMSKA ANALIZA |
|
PRILOG XVII. |
OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA |
PRILOG I.
OPĆE ODREDBE ZA PROCJENJIVANJE TVARI I IZRADU IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI
0. UVOD
|
0.1. |
U ovom je Prilogu prikazano na koji način proizvođači i uvoznici trebaju procijeniti i dokumentirati da su rizici koji proizlaze iz tvari koju oni proizvode odnosno uvoze podvrgnuti odgovarajućoj kontroli za vrijeme proizvodnje i njihove vlastite uporabe ili uporaba te da i subjekti u lancu opskrbe ispod njih mogu u potrebnoj mjeri kontrolirati te rizike. U izvješću o kemijskoj sigurnosti opisuje se i proizvode li se i uvoze različiti nanooblici tvari kako su opisane u Prilogu VI., i koji to nanooblici, te se navodi odgovarajuće obrazloženje za svaki zahtjev obavješćivanja uz opis kada se i kako informacije o jednom obliku upotrebljavaju kao dokaz sigurnosti drugih oblika. Zahtjevi koji su specifični za nanooblike tvari u ovom Prilogu primjenjuju se na sve nanooblike obuhvaćene registracijom te ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na druge oblike te tvari. Ovaj se Prilog primjenjuje, uz potrebne prilagodbe, i na proizvođače i uvoznike proizvoda koji su dužni načiniti procjenu kemijske sigurnosti u okviru registracije. |
|
0.2. |
Procjenu kemijske sigurnosti izrađuje jedna ili više stručnih osoba koje posjeduju potrebno iskustvo i izobrazbu, uključujući tečajeve za trajno obrazovanje. |
|
0.3. |
Procjena kemijske sigurnosti proizvođača obuhvaća proizvodnju tvari i sve identificirane uporabe. Procjena kemijske sigurnosti uvoznika obuhvaća sve identificirane uporabe. Kod izrade procjene kemijske sigurnosti uzima se u obzir uporaba tvari pojedinačno (uključujući sve značajnije nečistoće i dodatke), u smjesi i u proizvodu, kako je definirano u okviru identificiranih uporaba. U procjeni se uzimaju u obzir sve faze životnog ciklusa tvari koje proizlaze iz proizvodnje i identificiranih uporaba. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Obrazloženja i zaključci izvedeni iz procjene relevantni su za te nanooblike. Procjena kemijske sigurnosti temelji se na usporedbi potencijalnih štetnih učinaka tvari s poznatom odnosno realno predvidivom izloženošću ljudi i/ili okoliša toj tvari, uzimajući u obzir provedene i preporučene mjere upravljanja rizikom i radne uvjete. |
|
0.4. |
Tvari kod kojih se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da imaju slična fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva odnosno da odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili „kategorijom” tvari. Ako proizvođač ili uvoznik smatra da mu je procjena kemijske sigurnosti za jednu tvar dostatna da procijeni i dokumentira da su rizici koji proizlaze iz druge tvari odnosno skupine ili „kategorije” tvari podvrgnuti odgovarajućoj kontroli, on se tom procjenom kemijske sigurnosti može koristiti za tu drugu tvar odnosno skupinu ili „kategoriju” tvari. Proizvođač odnosno uvoznik u tom slučaju pruža odgovarajuće obrazloženje. Ako ijedna od tih tvari postoji u jednom nanoobliku ili više njih te se podaci o jednom obliku upotrebljavaju za dokaz sigurnosti uporabe drugih oblika, u skladu s općim pravilima utvrđenima u Prilogu XI. navodi se znanstveno obrazloženje o tome kako se primjenjujući pravila o grupiranju ili analogiji podaci iz određenog ispitivanja ili druge informacije (npr. metode, rezultati ili zaključci) mogu upotrijebiti za druge oblike tvari. Slično vrijedi i za scenarije izloženosti i mjere upravljanja rizikom. |
|
0.5. |
Procjena kemijske sigurnosti temelji se na informacijama o tvari sadržanima u tehničkom dosjeu te na drugim raspoloživim i relevantnim informacijama. Ako proizvođač ili uvoznik dostavlja prijedlog ispitivanja u skladu s prilozima IX. i X., on to treba upisati u odgovarajuću rubriku izvješća o kemijskoj sigurnosti. Potrebno je obuhvatiti i raspoložive informacije dobivene na temelju procjene provedene u okviru međunarodnih i nacionalnih programa. Ako je raspoloživa procjena na temelju zakonodavstva Zajednice (npr. procjene rizika na temelju Uredbe (EEZ) 793/93), kod izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti treba prema potrebi uzeti u obzir tu procjenu. Odstupanja od tih procjena obrazlaže se. Dakle, uzimaju se u obzir informacije o opasnostima tvari, izloženosti koja proizlazi iz proizvodnje ili uvoza, identificiranim uporabama tvari, radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju odnosno preporučuju daljnjim korisnicima. U pojedinim slučajevima, u skladu s odjeljkom 3. Priloga XI. nije nužno pribaviti nedostajuće informacije ako su mjere upravljanja rizikom i radni uvjeti koji su potrebni za kontroliranje dobro opisanog rizika dostatni za kontrolu ostalih potencijalnih rizika, koje stoga nije nužno precizno opisati. Ako proizvođač ili uvoznik smatra da su mu za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti potrebne dodatne informacije i da se te informacije mogu dobiti isključivo provedbom ispitivanja u skladu s Prilogom IX. ili Prilogom X., on dostavlja prijedlog strategije ispitivanja u kojemu objašnjava zašto smatra da su dodatne informacije nužne i to upisuje u odgovarajuću rubriku izvješća o kemijskoj sigurnosti. Ako to smatra potrebnim, u prijedlogu strategije ispitivanja može navesti nekoliko studija, od kojih se svaka odnosi na različiti oblik iste tvari za isti zahtjev obavješćivanja. U očekivanju rezultata dodatnih ispitivanja, on upisuje u svoje izvješće o kemijskoj sigurnosti te uključuje u scenarij izloženosti privremene mjere upravljanja rizikom koje je sam proveo i one koje preporučuje daljnjim korisnicima u svrhu upravljanja rizicima koji se istražuju. Scenariji izloženosti i preporučene privremene mjere upravljanja rizikom odnose se na sve nanooblike obuhvaćene registracijom. |
|
0.6 |
Koraci procjene kemijske sigurnosti 0.6.1. Procjena kemijske sigurnosti koju provodi proizvođač ili uvoznik za određenu tvar uključuje sljedeće korake 1. do 4. u skladu s odgovarajućim odjeljcima ovog Priloga:
1.
procjena opasnosti za zdravlje ljudi
2.
procjena fizikalno-kemijskih svojstava koja predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi
3.
procjena opasnosti za okoliš
4.
procjena svojstava PBT i vPvB. 0.6.2. U slučajevima iz točke 0.6.3 procjena kemijske sigurnosti također uključuje sljedeće korake 5. i 6. u skladu s odjeljcima 5. i 6. ovog Priloga:
5.
Procjena izloženosti.
5.1.
Utvrđivanje scenarija izloženosti (ili, prema potrebi, utvrđivanje odgovarajućih kategorija uporabe i izloženosti).
5.2.
Procjena izloženosti.
6.
Karakterizacija rizika. 0.6.3. Ako proizvođač ili uvoznik kao rezultat provedbe koraka od 1. do 4. zaključi da tvar ili, prema potrebi, njezini nanooblici ispunjavaju kriterije za bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti određenih u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili ako se procijeni da imaju svojstva PBT ili vPvB, procjena kemijske sigurnosti uključuje i korake 5. i 6. u skladu s odjeljcima 5. i 6. ovog Priloga:
(a)
razredi opasnosti od 2.1 do 2.4, 2.6 i 2.7, 2.8 tipovi A i B, 2.9, 2.10, 2.12., 2.13 kategorije 1 i 2, 2.14 kategorije 1 i 2, 2.15 tipovi od A do F
(b)
razredi opasnosti od 3.1 do 3.6, 3.7 štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj, 3.8 učinci različiti od opojnih učinaka, 3.9 i 3.10
(c)
razred opasnosti 4.1
(d)
razred opasnosti 5.1. 0.6.4. Sažetak svih odgovarajućih informacija koje su upotrijebljene u vezi s gore navedenim točkama navode se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.). |
|
0.7. |
Glavni element dijela izvješća o kemijskoj sigurnosti koji se odnosi na izloženost opis je jednog ili više scenarija izloženosti koji su provedeni u proizvođačevoj proizvodnji odnosno za vlastitu uporabu proizvođača ili uvoznika, te scenarija izloženosti čiju provedbu proizvođač ili uvoznik preporučuje za identificiranu uporabu(-e). Scenarij izloženosti skup je uvjeta koji opisuju kako se tvar proizvodi odnosno koristi za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik sam kontrolira izloženost ljudi i okoliša i preporučuje daljnjim korisnicima da to čine. Ti skupovi uvjeta sadrže opis mjera upravljanja rizikom i radnih uvjeta koje proizvođač ili uvoznik provodi odnosno preporučuje daljnjim korisnicima. Ako se tvar stavlja na tržište, relevantni scenarij odnosno scenarije izloženosti, uključujući mjere upravljanja rizikom i radne uvjete, uključuju se u prilog sigurnosno-tehničkom listu u skladu s Prilogom II. |
|
0.8. |
Detaljnost opisa scenarija izloženosti znatno se razlikuje od slučaja do slučaja, ovisno o uporabi tvari, njezinim opasnim svojstvima i količini informacija kojima raspolaže proizvođač odnosno uvoznik. U scenarijima izloženosti mogu se opisati potrebne mjere upravljanja rizikom za više pojedinačnih postupaka ili uporaba tvari. Na taj se način jednim scenarijem izloženosti može obuhvatiti širok spektar postupaka i uporaba. Scenariji izloženosti koji obuhvaćaju širok spektar postupaka ili uporaba još se nazivaju i kategorijama izloženosti. U nastavku ovog Priloga i u Prilogu II. izraz „scenarij izloženosti” uključuje i kategorije izloženosti, ako su one utvrđene. |
|
0.9. |
Ako informacije nisu potrebne u skladu s Prilogom XI., to se navodi u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti i uputiti na obrazloženje u tehničkom dosjeu. Činjenicu da informacije nisu potrebne također se navodi u sigurnosno-tehničkom listu. |
|
0.10. |
U slučaju određenih učinaka, kao što su oštećivanje ozonskog sloja, potencijal stvaranja prizemnog ozona, snažan miris i kvarenje, kod kojih nije moguće primijeniti postupke iz odjeljaka od 1. do 6., rizici povezani s tim učincima procjenjuju se ovisno o slučaju, a proizvođač odnosno uvoznik navodi potpun opis i obrazloženje tih procjena u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak u sigurnosno-tehničkom listu. |
|
0.11. |
Kod procjene rizika uporabe jedne ili više tvari ugrađenih u ►M3 specijalnu smjesu ◄ (npr. legure) uzima se u obzir način na koji su tvari vezane u kemijskoj matrici. |
|
0.11.a |
Ako su nanooblici obuhvaćeni procjenom kemijske sigurnosti, razmatra se odgovarajuća mjerna jedinica za procjenu i prikaz rezultata u koracima od 1. do 6. procjene kemijske sigurnosti iz točaka 0.6.1. i 0.6.2., uz navođenje obrazloženja u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak obrazloženja u sigurnosno-tehničkom listu. Prednost se daje prikazu s nekoliko mjernih jedinica, uključujući jedinice za masu. Ako je to moguće, navodi se metoda recipročne konverzije. |
|
0.12. |
Ako metodologija opisana u ovom Prilogu nije primjerena, u izvješću o kemijskoj sigurnosti detaljno se objašnjava i obrazlaže alternativna tehnologija koja je primijenjena. |
|
0.13. |
Dio A izvješća o kemijskoj sigurnosti sadrži izjavu u kojoj se navodi da proizvođač odnosno uvoznik provodi mjere upravljanja rizikom opisane u relevantnim scenarijima izloženosti za vlastitu uporabu ili uporabe i da te scenarije izloženosti za identificirane uporabe priopćava distributerima i daljnjim korisnicima u sigurnosno-tehničkom listu ili listovima. |
1. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI
|
1.0. |
Uvod
|
|
1.1. |
|
|
1.2. |
Ako informacije dobivene na ljudima nisu raspoložive, u ovom dijelu se navodi „Nisu dostupne informacije dobivene na ljudima”. Ako su te informacije raspoložive, one se prikazuju, po mogućnosti u obliku tablice. |
|
1.3. |
|
|
1.4. |
|
2. PROCJENA FIZIKALNO-KEMIJSKIH OPASNOSTI
|
2.1. |
Cilj procjene opasnosti na temelju fizikalno-kemijskih svojstava odrediti je razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. |
|
2.2. |
Procjenjuju se potencijalni učinci na zdravlje ljudi barem za sljedeća fizikalno-kemijska svojstva:
—
eksplozivnost
—
zapaljivost
—
oksidacijski potencijal.
Ako informacije nisu dostatne za donošenje odluke o tome treba li tvar ili, prema potrebi, njezine nanooblike razvrstati u određeni razred ili kategoriju opasnosti, podnositelj registracije navodi i obrazlaže mjeru koju je proveo odnosno odluku koju je donio kao rezultat toga. |
|
2.3. |
Procjena svakog učinka prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti (odjeljak 7.) i prema potrebi se navodi sažetak u rubrikama 2. i 9. sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 31. |
|
2.4. |
Kod evaluacije svakog fizikalno-kemijskog svojstva procjenjuje se u kojoj je mjeri tvari svojstveno da prilikom proizvodnje i identificiranih uporaba izazove taj učinak. |
|
2.5. |
Prikazuje se i obrazlaže odgovarajuće razvrstavanje razvijeno u skladu s kriterijima iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. |
3. PROCJENA OPASNOSTI ZA OKOLIŠ
|
3.0. |
Uvod
|
|
3.1. |
|
|
3.2. |
|
|
3.3. |
|
4. PROCJENA SVOJSTAVA PBT I VPVB
|
4.0. |
Uvod
|
|
4.1. |
1. korak: Usporedba s kriterijima
U ovom koraku procjene svojstava PBT i vPvB uspoređuju se raspoložive informacije s kriterijima iz odjeljka 1. Priloga XIII. i daje izjava ispunjava li tvar te kriterije. Procjena se provodi u skladu s odredbama utvrđenima u uvodnom dijelu Priloga XIII. kao i u odjeljcima 2. i 3. tog Priloga. |
|
4.2. |
2. korak: Karakterizacija emisija
Ako tvar ispunjava kriterije ili se u registracijskoj dokumentaciji smatra da ima svojstva PBT ili vPvB, provodi se karakterizacija emisija koja obuhvaća odgovarajuće dijelove procjene izloženosti, kako je opisano u odjeljku 5. Ona posebno uključuje procjenu količina tvari koje se oslobađaju u različite segmente okoliša za vrijeme svih djelatnosti koje obavlja proizvođač ili uvoznik i svih utvrđenih uporaba te utvrđivanje vjerojatnih putova izlaganja ljudi i okoliša toj tvari. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. |
5. PROCJENA IZLOŽENOSTI
|
5.0. |
Uvod Procjena izloženosti provodi se s ciljem izrade kvantitativne ili kvalitativne procjene doze/koncentracije tvari kojoj su izloženi odnosno mogu biti izloženi ljudi i okoliš. Kod procjene se uzimaju u obzir sve faze životnog ciklusa tvari koje proizlaze iz proizvodnje i utvrđenih uporaba te obuhvaćaju sve izloženosti koje mogu biti povezane s opasnostima iz odjeljaka od 1. do 4. Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Procjena izloženosti obuhvaća sljedeća dva koraka, koji se jasno označuju kao takvi u izvješću o kemijskoj sigurnosti:
Scenarij izloženosti se prema potrebi prilaže sigurnosno-tehničkom listu, u skladu s člankom 31. |
|
5.1. |
|
|
5.2. |
|
6. KARAKTERIZACIJA RIZIKA
|
6.1. |
Provodi se karakterizacija rizika za svaki scenarij izloženosti te se prikazuje u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti. |
|
6.2. |
Kod karakterizacije rizika uzimaju se u obzir ljudske populacije (koje su izložene kao radnici i potrošači ili neizravno putem okoliša te, prema potrebi, kombinaciju tih izloženosti) i sfere okoliša čija je izloženost poznata ili realno predvidiva, pod pretpostavkom da su provedene mjere upravljanja rizikom i uvjeti uporabe navedeni u scenarijima izloženosti iz odjeljka 5. Osim toga, preispituje se ukupni rizik za okoliš koji proizlazi iz tvari objedinjavanjem rezultata za ukupna oslobađanja, emisije i gubitke iz svih izvora u svim segmentima okoliša. |
|
6.3. |
Karakterizacija rizika sastoji se od:
—
usporedbe izloženosti svake ljudske populacije za koju se zna da je izložena ili bi mogla biti izložena s odgovarajućim DNEL-om,
—
usporedbe predviđenih koncentracija u svakoj sferi okoliša s PNEC-om,
—
procjena vjerojatnosti i težine događaja koji se može pripisati fizikalno-kemijskim svojstvima tvari.
|
|
6.4. |
Smatra se da je kod određenog scenarija izloženosti rizik za ljude i okoliš koji proizlazi iz proizvodnje i identificiranih uporaba podvrgnut odgovarajućoj kontroli tijekom čitavog životnog ciklusa tvari ako:
—
razine izloženosti procijenjene u skladu s odjeljkom 6.2. ne prelaze odgovarajući DNEL ili PNEC, kako je određeno u odjeljcima 1. i 3.; i
—
je vjerojatnost i težina događaja koji su posljedica fizikalno-kemijskih svojstava tvari iz odjeljka 2. zanemariva.
|
|
6.5. |
Za učinke na ljude i sfere okoliša za koje nije moguće odrediti DNEL ili PNEC, provodi se kvalitativna procjena vjerojatnosti da će se ti učinci izbjeći provedbom scenarija izloženosti. Ako tvar zadovoljava kriterije PBT i vPvB, pri provedbi mjera upravljanja rizikom na vlastitoj lokaciji koje smanjuju izloženost ljudi i okoliša i emisije tijekom čitavog životnog ciklusa tvari koji proizlazi iz proizvodnje i identificiranih uporaba kao i u preporukama za provedbu tih mjera za daljnje korisnike, proizvođač odnosno uvoznik koristi informacije dobivene u skladu s 2. korakom iz odjeljka 5. |
7. OBRAZAC IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI
Izvješće o kemijskoj sigurnosti sadrži sljedeće rubrike:
|
OBRAZAC IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI |
||||
|
DIO A |
||||
|
1. SAŽETAK MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM |
||||
|
2. IZJAVA O PROVOĐENJU MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM |
||||
|
3. IZJAVA O PRIOPĆAVANJU MJERA UPRAVLJANJA RIZIKOM |
||||
|
DIO B |
||||
|
1. IDENTIFIKACIJA TVARI I FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA |
||||
|
2. PROIZVODNJA I UPORABE |
||||
|
|
2.1. Proizvodnja |
|||
|
|
2.2. Identificirane uporabe |
|||
|
|
2.3. Uporabe koje se ne preporučuju |
|||
|
3. RAZVRSTAVANJE I OZNAČIVANJE |
||||
|
4. SVOJSTVA POVEZANA SA SUDBINOM U OKOLIŠU |
||||
|
|
4.1. Razgradnja |
|||
|
|
4.2. Raspodjela u okolišu |
|||
|
|
4.3. Bioakumulacija |
|||
|
|
4.4. Sekundarno trovanje |
|||
|
5. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI |
||||
|
|
5.1. Toksikokinetika (apsorpcija, metabolizam, distribucija i eliminacija) |
|||
|
|
5.2. Akutna toksičnost |
|||
|
|
5.3. Nadraživanje |
|||
|
▼M10 ————— |
||||
|
|
5.4. Nagrizanje |
|||
|
|
5.5. Izazivanje preosjetljivosti |
|||
|
▼M10 ————— |
||||
|
|
5.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene |
|||
|
|
5.7. Mutagenost spolnih stanica |
|||
|
|
5.8. Karcinogenost |
|||
|
|
5.9. Reproduktivna toksičnost |
|||
|
▼M10 ————— |
||||
|
|
5.10. Ostali učinci |
|||
|
|
5.11. Izvođenje DNEL-(ov)a |
|||
|
6. PROCJENA OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE LJUDI KOJE PROIZLAZE IZ FIZIKALNO-KEMIJSKIH SVOJSTAVA |
||||
|
|
6.1. Eksplozivnost |
|||
|
|
6.2. Zapaljivost |
|||
|
|
6.3. Oksidacijski potencijal |
|||
|
7. PROCJENA OPASNOSTI ZA OKOLIŠ |
||||
|
|
7.1. Vodeni segment (uključujući sedimente) |
|||
|
|
7.2. Kopneni segment |
|||
|
|
7.3. Atmosferski segment |
|||
|
|
7.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda |
|||
|
8. PROCJENA SVOJSTAVA PBT I VPVB |
||||
|
9. PROCJENA IZLOŽENOSTI |
||||
|
|
9.1. [Naslov scenarija izloženosti 1] |
|||
|
|
|
9.1.1. Scenarij izloženosti |
||
|
|
|
9.1.2. Procjena izloženosti |
||
|
|
9.2. [Naslov scenarija izloženosti 2] |
|||
|
|
|
9.2.1. Scenarij izloženosti |
||
|
|
|
9.2.2. Procjena izloženosti |
||
|
|
|
[itd.] |
||
|
10. KARAKTERIZACIJA RIZIKA |
||||
|
|
10.1. [Naslov scenarija izloženosti 1] |
|||
|
|
|
10.1.1. Zdravlje ljudi |
||
|
|
|
|
10.1.1.1. Radnici |
|
|
|
|
|
10.1.1.2. Potrošači |
|
|
|
|
|
10.1.1.3. Neizravna izloženost ljudi putem okoliša |
|
|
|
|
10.1.2. Okoliš |
||
|
|
|
|
10.1.2.1. Vodeni segment (uključujući sedimente) |
|
|
|
|
|
10.1.2.2. Kopneni segment |
|
|
|
|
|
10.1.2.3. Atmosferski segment |
|
|
|
|
|
10.1.2.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda |
|
|
|
10.2. [Naslov scenarija izloženosti 2] |
|||
|
|
|
10.2.1. Zdravlje ljudi |
||
|
|
|
|
10.2.1.1. Radnici |
|
|
|
|
|
10.2.1.2. Potrošači |
|
|
|
|
|
10.2.1.3. Neizravna izloženost ljudi putem okoliša |
|
|
|
|
10.2.2. Okoliš |
||
|
|
|
|
10.2.2.1. Vodeni segment (uključujući sedimente) |
|
|
|
|
|
10.2.2.2. Kopneni segment |
|
|
|
|
|
10.2.2.3. Atmosferski segment |
|
|
|
|
|
10.2.2.4. Mikrobiološka aktivnost u sustavima za pročišćivanje otpadnih voda |
|
|
|
|
|
[itd.] |
|
|
|
10.x. Ukupna izloženost (za sve relevantne izvore emisija/oslobađanja) |
|||
|
|
|
10.x.1. Zdravlje ljudi (ukupno za sve putove izlaganja) |
||
|
|
|
|
10.x.1.1. |
|
|
|
|
10.x.2. Okoliš (ukupno za sve izvore emisija) |
||
|
|
|
|
10.x.2.1. |
|
PRILOG II.
ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA
DIO A
0.1. Uvod
0.1.1. U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi koje dobavljač mora ispuniti pri sastavljanju sigurnosno-tehničkog lista koji dostavlja za tvar ili smjesu u skladu s člankom 31.
0.1.2. Informacije o tvarima koje se navode u sigurnosno-tehničkom listu moraju odgovarati informacijama u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno. Ako je izvješće o kemijskoj sigurnosti dovršeno, odgovarajuće scenarije izloženosti treba navesti u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.
0.1.3. U sigurnosno-tehničkom listu u svakom se odgovarajućem odjeljku navodi jesu li i koji su različiti nanooblici njime obuhvaćeni te se sa svakim od tih nanooblika povezuju relevantne informacije o sigurnosti. Kako je predviđeno u Prilogu VI., pojam „nanooblik” u ovom Prilogu odnosi se na nanooblik ili skup sličnih nanooblika.
0.2. Opći zahtjevi za sastavljanje sigurnosno-tehničkog lista
0.2.1. Sigurnosno-tehničkim listom omogućuje se korisnicima da poduzmu potrebne mjere u pogledu zaštite zdravlja ljudi i sigurnosti na radnome mjestu te zaštite okoliša. Autor sigurnosno-tehničkog lista treba voditi računa o tome da se sigurnosno-tehničkim listom čitatelja mora obavijestiti o opasnostima od tvari ili smjese te mu dati informacije o sigurnom skladištenju i zbrinjavanju tvari ili smjese te rukovanju njome.
0.2.2. Informacije koje se navode u sigurnosno-tehničkim listovima moraju biti u skladu i sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/24/EZ. Sigurnosno-tehničkim listom posebno se poslodavcima mora omogućiti da odrede jesu li na radnom mjestu prisutna opasna kemijska sredstva te da procijene sve rizike za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove uporabe.
0.2.3. Informacije u sigurnosno-tehničkom listu moraju biti jasne i sažete. Sigurnosno-tehnički list izrađuje stručna osoba, koja mora uzeti u obzir specifične potrebe i znanje korisnika u mjeri u kojoj su oni poznati. Dobavljači tvari i smjesa stručnim osobama osiguravaju potrebno osposobljavanje, uključujući tečajeve za obnavljanje znanja.
0.2.4. Jezik sigurnosno-tehničkog lista mora biti jednostavan, jasan i precizan te treba izbjegavati žargon, akronime i kratice. Ne smiju se koristiti obavijesti kao što su „može biti opasno”, „nema učinaka na zdravlje”, „sigurno u većini uvjeta uporabe” ili „nije štetno” ni druge obavijesti kojima se ukazuje na to da tvar ili smjesa nije opasna, odnosno nikakve obavijesti koje nisu u skladu s razvrstavanjem te tvari ili smjese.
0.2.5. Datum sastavljanja sigurnosno-tehničkog lista navodi se na prvoj stranici. Kad je sigurnosno-tehnički list izmijenjen i primateljima se dostavlja nova, izmijenjena verzija, u odjeljku 16. sigurnosno-tehničkog lista primateljima treba skrenuti pozornost na izmjene, osim ako su one već navedene drugdje. Za izmijenjene sigurnosno-tehničke listove na prvoj se stranici navode datum sastavljanja s oznakom „Izmjena: (datum)” i barem jedna naznaka koja verzija se zamjenjuje, na primjer broj verzije, broj izmjene ili datum stupanja na snagu izmjene.
0.3. Format sigurnosno-tehničkog lista
0.3.1. Sigurnosno-tehnički listovi mogu biti različite duljine. Duljina sigurnosno-tehničkog lista razmjerna je opasnosti od tvari ili smjese i dostupnim informacijama.
0.3.2. Sve stranice sigurnosno-tehničkog lista, uključujući priloge, treba numerirati i na svakoj stranici naznačiti duljinu sigurnosno-tehničkog lista (npr. „stranica 1. od 3”) ili navesti ima li još stranica (npr. „Nastavak na sljedećoj stranici” ili „Kraj sigurnosno-tehničkog lista”).
0.4. Sadržaj sigurnosno-tehničkog lista
Informacije koje se zahtijevaju ovim Prilogom upisuju se, ovisno o potrebi i dostupnosti, u odgovarajuće pododjeljke sigurnosno-tehničkog lista utvrđene u dijelu B. Sigurnosno-tehnički list ne sadržava prazne pododjeljke.
0.5. Ostali zahtjevi za obavješćivanje
S obzirom na širok raspon svojstava tvari i smjesa ponekad je u odgovarajuće pododjeljke potrebno unijeti i dodatne relevantne i dostupne informacije.
Dodatne informacije o sigurnosti i utjecaju na okoliš potrebne su pomorcima i drugim radnicima u prijevozu tijekom prijevoza opasnog tereta u razlivenom stanju plovilima za prijevoz tereta u razlivenom stanju ili tankerima koji plove morem ili unutarnjim vodnim putovima i podložni su propisima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili nacionalnim propisima. Kad se takav teret prevozi u razlivenom stanju, u pododjeljku 14.7. preporučuje se uključivanje osnovnih informacija o razvrstavanju u skladu s relevantnim instrumentima Međunarodne pomorske organizacije. Osim toga, za brodove kojima se prevozi nafta kao teret u razlivenom stanju ili kao gorivo, kako je utvrđeno Prilogom I. MARPOL-u ( 33 ), prije utovara mora se sastaviti „sigurnosno-tehnički list materijala” u skladu s rezolucijom Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) IMO-a „Preporuke za sigurnosno-tehničke listove materijala u odnosu na Prilog I. MARPOL-u o nafti kao teretu i nafti kao gorivu” (MSC.286(86)). Stoga, kako bi postojao jedan usklađen sigurnosno-tehnički list za uporabu na moru i drugdje, u sigurnosno-tehničke listove za pomorski prijevoz tereta i nafte kao goriva za plovila iz Priloga I. MARPOL-u mogu se prema potrebi uključiti dodatne odredbe iz Rezolucije MSC.286(86).
0.6. Jedinice
Upotrebljavaju se mjerne jedinice utvrđene u Direktivi Vijeća 80/181/EEZ ( 34 ).
0.7. Posebni slučajevi
Sigurnosno-tehnički listovi također se zahtijevaju u posebnim slučajevima navedenima u stavku 1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za koje vrijede odstupanja od zahtjeva za označivanje.
1. ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista propisuje se kako se označavaju tvari ili smjese te kako se u sigurnosno-tehničkom listu navode utvrđene relevantne uporabe, ime dobavljača tvari ili smjese te podaci za kontakt dobavljača tvari ili smjese, uključujući kontakt za izvanredna stanja.
1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda
Identifikacijska oznaka proizvoda navodi se u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za tvari, a u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za smjese, te kako je navedeno na oznaci na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica gdje se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako je predmetna država članica odredila drukčije.
Za tvari koje podliježu registraciji identifikacijska oznaka proizvoda mora odgovarati onoj navedenoj u registraciji, a treba navesti i broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe. Mogu se navesti i dodatne identifikacijske oznake, čak i ako nisu upotrijebljene u registraciji.
Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač koji je distributer ili daljnji korisnik može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:
taj dobavljač preuzme odgovornost da za potrebe provedbe na zahtjev dostavi potpuni broj registracije ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, proslijedi zahtjev svojem dobavljaču u skladu s točkom (b); i
taj dobavljač u roku od sedam dana od zahtjeva koji je primio izravno od provedbenog tijela ili koji mu je proslijedio njegov primatelj dostavi potpuni broj registracije tijelu države članice nadležnom za provedbu (dalje u tekstu „provedbeno tijelo”) ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, u roku od sedam dana od zahtjeva proslijedi zahtjev svojem dobavljaču i istodobno o tomu obavijesti provedbeno tijelo.
Jednim sigurnosno-tehničkim listom može se obuhvatiti više tvari ili smjesa ako se informacijama u tom sigurnosno-tehničkom listu ispunjavaju zahtjevi iz ovog Priloga za svaku od tih tvari ili smjesa.
Ako su različiti oblici tvari obuhvaćeni jednim sigurnosno-tehničkim listom, navode se relevantne informacije s jasnom naznakom koje se informacije odnose na koji oblik. Umjesto toga može se izraditi zaseban sigurnosno-tehnički list za svaki oblik ili skupinu oblika.
Ako se sigurnosno-tehnički list odnosi na nanooblik ili više nanooblika ili tvari koje uključuju nanooblike, to se naznačava navođenjem riječi „nanooblik”.
Ostala sredstva identifikacije
Mogu se navesti i druga imena ili sinonimi kojima se tvar ili smjesa označava ili pod kojima je opće poznata.
Ako smjesa ima jedinstveni identifikator formule (UFI) u skladu s odjeljkom 5. dijela A Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. te je taj UFI naveden u sigurnosno-tehničkom listu, onda se on navodi u ovom pododjeljku.
1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju
Potrebno je barem ukratko opisati identificirane uporabe koje su bitne za primatelja ili primatelje tvari ili smjese (npr. čišćenje poda, industrijska uporaba u proizvodnji polimera, profesionalna uporaba u sredstvima za čišćenje).
Prema potrebi navode se i uporabe koje dobavljač ne preporučuje te razlozi za to. Tim popisom ne moraju se obuhvatiti sve moguće uporabe.
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s identificiranim uporabama iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.
1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list
Treba navesti podatke o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list, bilo da se radi o proizvođaču, uvozniku, jedinstvenom zastupniku, daljnjem korisniku ili distributeru. Navodi se puna adresa i broj telefona dobavljača, kao i adresa elektroničke pošte stručne osobe koja je odgovorna za sigurnosno-tehnički list.
Osim toga, ako se dobavljač ne nalazi u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište i imenovao je odgovornu osobu za tu državu članicu, navodi se puna adresa i broj telefona te odgovorne osobe.
Ako je imenovan jedinstveni zastupnik, mogu se navesti i podaci o proizvođaču ili formulatoru izvan Unije.
Ako se radi o podnositelju registracije, podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list i, ako su dostupni, podaci o dobavljaču tvari ili smjese moraju odgovarati podacima o proizvođaču, uvozniku ili jedinstvenom zastupniku koji su navedeni u registraciji.
1.4. Broj telefona za izvanredna stanja
Treba navesti podatke o informacijskim službama za izvanredna stanja. Ako u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište postoji službeno savjetodavno tijelo (to može biti tijelo nadležno za primanje informacija u vezi sa zdravljem iz članka 45. Uredbe (EZ) br. 1272/2008), treba navesti broj telefona tog tijela i to može biti dovoljno. Ako je dostupnost takvih službi ograničena iz bilo kojeg razloga, kao što je radno vrijeme, ili ako postoje ograničenja u pogledu davanja određenih vrsta informacija, to mora biti jasno navedeno.
2. ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se opasnosti od tvari ili smjese i odgovarajuća upozorenja povezana s tim opasnostima.
2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese
Navodi se razvrstavanje tvari ili smjese koje proizlazi iz primjene pravila za razvrstavanje iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako je dobavljač dostavio informacije o tvari za potrebe popisa razvrstavanja i označivanja u skladu s člankom 40. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ili je te informacije dostavio u sklopu registracije u skladu s ovom Uredbom, razvrstavanje navedeno u sigurnosno-tehničkom listu mora biti jednako razvrstavanju koje je pritom naveo.
Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, to se mora jasno navesti.
Informacije o tvarima u smjesi navode se u pododjeljku 3.2.
Ako se razvrstavanje i oznake upozorenja ne ispisuju u cijelosti, treba navesti uputu na odjeljak 16., u kojemu se navodi cjelovit tekst svakog razvrstavanja, uključujući sve oznake upozorenja.
Najvažniji štetni fizikalni učinci i učinci na zdravlje ljudi i okoliš navode se u skladu s odjeljcima od 9. do 12. sigurnosno-tehničkog lista, i to tako da i laici mogu prepoznati opasnosti od tvari ili smjese.
2.2. Elementi označivanja
Na temelju razvrstavanja na oznaci treba navesti barem sljedeće elemente u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008: piktogram(e) opasnosti, oznaku/oznake opasnosti, oznaku/oznake upozorenja i oznaku/oznake obavijesti. Umjesto piktograma u boji predviđenog Uredbom (EZ) br. 1272/2008 može se koristiti grafički crno-bijeli prikaz cjelovitog piktograma opasnosti ili samo grafički prikaz simbola.
Navode se relevantni elementi oznake u skladu s člankom 25. stavcima od 1. do 6. i člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
2.3. Ostale opasnosti
Navodi se ispunjava li tvar kriterije za postojane, bioakumulativne i toksične tvari ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne tvari u skladu s Prilogom XIII., je li tvar uključena u popis utvrđen u skladu s člankom 59. stavkom 1. jer ima svojstva endokrine disrupcije te je li tvar utvrđena kao tvar koja ima svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ( 35 ) ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605 ( 36 ). Za smjese navode se informacije za svaku tvar koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela.
Navode se informacije o ostalim opasnostima koje ne dovode do razvrstavanja, ali mogu pridonijeti ukupnim opasnostima od tvari ili smjese, kao što su nastanak tvari koje onečišćuju zrak prilikom stvrdnjavanja ili prerade, prašenje, eksplozivna svojstva koja ne ispunjavaju kriterije razvrstavanja iz dijela 2. odjeljka 2.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, opasnosti od eksplozije prašine, unakrsna preosjetljivost, opasnost od gušenja, opasnost od smrzavanja, znatna sposobnost utjecanja na miris ili okus ili učinci na okoliš, kao što su opasnosti za organizme koji žive u tlu ili potencijal stvaranja fotokemijskog ozona. Izjava „Ako se raspršuje, može nastati eksplozivna smjesa prašine i zraka” prikladna je ako postoji opasnost od eksplozije prašine.
3. ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se kemijski identitet sastoj(a)ka tvari ili smjese, uključujući nečistoće i stabilizatore, kako je navedeno u nastavku. Potrebno je navesti relevantne i dostupne sigurnosne informacije o površinskoj kemiji.
3.1. Tvari
Kemijski identitet glavnog sastojka tvari navodi se tako da se navede barem identifikacijska oznaka proizvoda ili neko drugo sredstvo identifikacije navedeno u pododjeljku 1.1.
Kemijski identitet svih nečistoća, stabilizatora ili pojedinačnih sastojaka osim glavnog sastojka, koji je sâm razvrstan i koji pridonosi razvrstavanju tvari, navodi se kako slijedi:
identifikacijska oznaka proizvoda u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;
ako identifikacijska oznaka proizvoda nije dostupna, neko od drugih imena (uobičajeno ime, trgovački naziv, kratica) ili identifikacijskih brojeva.
Za tvari uvrštene u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili utvrđene u skladu s Prilogom I. toj uredbi navode se specifična granična vrijednost koncentracije, M faktor i procijenjena vrijednost akutne toksičnosti ako su dostupni.
Ako je tvar registrirana i obuhvaća nanooblik, navode se svojstva čestica koja određuju taj nanooblik, kako je opisano u Prilogu VI.
Ako tvar nije registrirana, ali sigurnosno-tehnički list obuhvaća nanooblike čija svojstva čestica utječu na sigurnost tvari, navode se ta svojstva.
Dobavljači tvari mogu prema želji navesti i sve sastojke, uključujući one koji nisu razvrstani.
Ovaj se odjeljak može koristiti i za navođenje informacija o tvarima s više sastojaka.
3.2. Smjese
Identifikacijska oznaka proizvoda, koncentracija ili rasponi koncentracije i razvrstavanje navode se barem za sve tvari iz točaka 3.2.1. ili 3.2.2. Dobavljači smjesa mogu prema želji navesti i sve tvari u smjesi, uključujući tvari koje ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje. Te informacije moraju primatelju omogućiti lako prepoznavanje opasnosti od tvari u smjesi. Opasnosti od same smjese navode se u odjeljku 2.
Koncentracije tvari u smjesi navode se kao:
točni maseni ili volumni postoci, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo; ili
rasponi masenih ili volumnih postotaka, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo.
Kad se koristi raspon postotaka, ako nisu dostupni učinci smjese kao cjeline, u okviru opisa opasnosti za zdravlje i okoliš moraju se opisati učinci najviše koncentracije svakog sastojka.
Ako su dostupne informacije o učincima smjese kao cjeline, razvrstavanje u skladu s tim informacijama navodi se u odjeljku 2.
Ako je na temelju članka 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 dopuštena uporaba alternativnog kemijskog naziva, može se koristiti taj naziv.
3.2.1. Za smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 treba navesti sljedeće tvari (vidjeti i tablicu 1.1.), zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije u smjesi:
tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ako je njihova koncentracija jednaka najnižoj od sljedećih vrijednosti ili veća od nje:
opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
opće granične vrijednosti koncentracije iz dijelova od 3. do 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, uzimajući u obzir koncentracije navedene u napomenama uz određene tablice u dijelu 3. u vezi s obvezom omogućavanja pristupa sigurnosno-tehničkom listu za smjesu na zahtjev, te za opasnost od aspiracije (odjeljak 3.10. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008) ≥ 1 %;
specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
ako je u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;
specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008;
jedna desetina specifične granične koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom koncentracijom;
granične vrijednosti koncentracije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
ako je u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;
tvari za koje u Uniji postoje granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu, ako već nisu navedene na temelju točke (a);
ako je koncentracija pojedinačne tvari jednaka ili veća od 0,1 %, tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:
Tablica 1.1.
Popis razreda opasnosti, kategorija opasnosti i graničnih vrijednosti koncentracije na temelju kojih se tvar mora navesti kao tvar u smjesi u pododjeljku 3.2.1.
|
Razred opasnosti i kategorija opasnosti |
Granična vrijednost koncentracije (%) |
|
Akutna toksičnost, 1., 2. i 3. kategorija |
≥ 0,1 |
|
Akutna toksičnost, 4. kategorija |
≥ 1 |
|
Nagrizanje ili nadraživanje kože, 1. kategorija, kategorije 1.A, 1.B i 1.C te 2. kategorija |
≥ 1 |
|
Teško oštećivanje ili nadraživanje očiju, 1. i 2. kategorija |
≥ 1 |
|
Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1. kategorija ili 1.B kategorija |
≥ 0,1 |
|
Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1.A kategorija |
≥ 0,01 |
|
Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1. kategorija ili 1.B kategorija |
≥ 0,1 |
|
Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1.A kategorija |
≥ 0,01 |
|
Mutageni učinak na zametne stanice, 1.A i 1.B kategorija |
≥ 0,1 |
|
Mutageni učinak na zametne stanice, 2. kategorija |
≥ 1 |
|
Karcinogenost, 1.A, 1.B i 2. kategorija |
≥ 0,1 |
|
Reproduktivna toksičnost, 1.A, 1.B i 2. kategorija i učinci na dojenje ili putem dojenja |
≥ 0,1 |
|
Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – jednokratno izlaganje, 1., 2. i 3. kategorija |
≥ 1 |
|
Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – ponavljano izlaganje, 1. i 2. kategorija |
≥ 1 |
|
Aspiracijska toksičnost |
≥ 1 |
|
Opasno za vodeni okoliš – akutna toksičnost, 1. kategorija |
≥ 0,1 |
|
Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 1. kategorija |
≥ 0,1 |
|
Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 2., 3. i 4. kategorija |
≥ 1 |
|
Opasno za ozonski omotač |
≥ 0,1 |
3.2.2. Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, treba navesti tvari čija je pojedinačna koncentracija jednaka sljedećim vrijednostima ili veća od njih, zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije:
1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa, a 0,2 % volumnog udjela u slučaju plinovitih smjesa za:
tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008; ili
tvari za koje su u Uniji određene granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;
0,1 % masenog udjela za tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:
0,1 % tvari koja je razvrstana kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1. ili 1.B kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1. ili 1.B kategorije ili karcinogena tvar 2. kategorije;
0,01 % tvari razvrstane kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1.A kategorije ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1.A kategorije;
jedna desetina specifične granične vrijednosti koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom vrijednosti koncentracije;
0,1 % tvari razvrstane kao reproduktivno toksična tvar 1.A, 1.B ili 2. kategorije ili tvar s učincima na dojenje ili preko dojenja.
3.2.3. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2.:
3.2.4. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2. navode se ime i, ako je dostupan, broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe.
Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač smjese može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:
taj dobavljač preuzme odgovornost da za potrebe provedbe na zahtjev dostavi potpuni broj registracije ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, proslijedi zahtjev svojem dobavljaču u skladu s točkom (b); i
taj dobavljač u roku od sedam dana od zahtjeva koji je primio izravno od provedbenog tijela ili koji mu je proslijedio njegov primatelj dostavi potpuni broj registracije tijelu države članice nadležnom za provedbu (dalje u tekstu „provedbeno tijelo”) ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, u roku od sedam dana od zahtjeva proslijedi zahtjev svojem dobavljaču i istodobno o tomu obavijesti provedbeno tijelo.
Ako je dostupan, treba navesti EZ broj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupni, mogu se navesti i CAS broj i naziv prema IUPAC-u.
Za tvari za koje se u ovom pododjeljku koristi alternativni kemijski naziv u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 nisu potrebni broj registracije, EZ broj i druge precizne kemijske oznake.
4. ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuje se početno zbrinjavanje izložene osobe tako da ga može razumjeti i provesti i neobučena osoba bez posebne opreme i kada nije dostupan velik izbor lijekova. Ako je potrebna liječnička pomoć, to se mora navesti u uputama uz naznaku hitnosti.
4.1. Opis mjera prve pomoći
4.1.1. Navode se upute za pružanje prve pomoći po načinima izlaganja. Treba zasebno navesti postupke za svaki način izlaganja, npr. udisanje, koža, oči i gutanje.
4.1.2. Treba navesti:
je li potrebna hitna liječnička pomoć i mogu li se nakon izlaganja očekivati odgođeni učinci;
preporučuje li se izloženu osobu premjestiti na svježi zrak;
preporučuje li se skinuti odjeću i izuti cipele izložene osobe te postupiti s njima na određen način; i
preporučuje li se osobna zaštitna oprema za pružatelje prve pomoći.
4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni
Treba ukratko navesti informacije o najvažnijim simptomima i učincima izlaganja, akutnima i odgođenima.
4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom
Prema potrebi navode se informacije o kliničkim pregledima i liječničkom nadzoru za odgođene učinke te konkretni podaci o protuotrovima (ako su poznati) i kontraindikacijama.
Za neke je tvari i smjese važno naglasiti da na radnom mjestu moraju biti dostupna posebna sredstva za pružanje specifične i neposredne pomoći.
5. ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se zahtjevi za gašenje požara izazvanog određenom tvari ili smjesom ili požara koji izbije u njihovoj blizini.
5.1. Sredstva za gašenje
Prikladna sredstva za gašenje:
navode se informacije o prikladnim sredstvima za gašenje.
Neprikladna sredstva za gašenje:
navodi se jesu li neka sredstva za gašenje neprikladna za određenu situaciju u kojoj se može naći tvar ili smjesa (npr. izbjegavanje sredstava pod visokim tlakom, čijom bi uporabom moglo doći do nastanka potencijalno eksplozivne smjese prašine i zraka).
5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese
Navode se informacije o opasnostima koje mogu proizaći iz tvari ili smjese, kao što su opasni proizvodi izgaranja koji nastaju gorenjem tvari ili smjese, npr. „gorenjem mogu nastati toksični plinovi ugljikova monoksida” ili „izgaranjem nastaju sumporovi i dušikovi oksidi”.
5.3. Savjeti za gasitelje požara
Navode se savjeti o svim zaštitnim mjerama koje je potrebno poduzeti tijekom gašenja požara, npr. „hladiti spremnike prskanjem vode” i o posebnoj zaštitnoj opremi za gasitelje, kao što su čizme, odijelo, rukavice, zaštita za oči i lice i uređaj za disanje.
6. ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja
U ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista preporučuju prikladni postupci u slučaju izlijevanja, istjecanja ili ispuštanja kako bi se spriječili ili umanjili štetni učinci na ljude, imovinu i okoliš. Pritom treba razlikovati mjere u slučaju malog i velikog izlijevanja ako prolivena količina ima znatan učinak na opasnost. Ako postupci sprečavanja širenja i prikupljanja zahtijevaju različite metode postupanja, one se moraju navesti u sigurnosno-tehničkom listu.
6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja
6.1.1. Za osobe koje se ne ubrajaju u interventno osoblje
Navode se savjeti u vezi sa slučajnim izlijevanjem i ispuštanjem tvari ili smjese kao što su:
nošenje prikladne zaštitne opreme (uključujući osobnu zaštitnu opremu iz odjeljka 8. sigurnosno-tehničkog lista) kako bi se spriječila kontaminacija kože, očiju i osobne odjeće;
uklanjanje izvora zapaljenja, osiguravanje dostatne ventilacije, kontroliranje prašine; i
postupci za izvanredna stanja, npr. evakuacija zone opasnosti ili savjetovanje sa stručnjakom.
6.1.2. Za interventno osoblje
Navode se savjeti o prikladnoj tkanini za osobnu zaštitnu odjeću (npr. „prikladno: butilen”, „nije prikladno: PVC”).
6.2. Mjere zaštite okoliša
Navode se savjeti o mjerama opreza koje treba poduzeti kako bi se zaštitio okoliš ako dođe do slučajnog izlijevanja ili ispuštanja tvari ili smjese, npr. držati podalje od kanalizacijskih odvoda, površinskih i podzemnih voda.
6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje
6.3.1. Navode se odgovarajući savjeti kako spriječiti širenje prolivenog materijala. Prikladne tehnike sprečavanja širenja mogu uključivati:
zaštitno ograđivanje, prekrivanje odvoda;
postupke začepljivanja.
6.3.2. Navode se odgovarajući savjeti o tome kako očistiti proliveni materijal. Prikladni postupci čišćenja mogu uključivati:
tehnike neutralizacije;
tehnike dekontaminacije;
upijajuće materijale;
tehnike čišćenja;
tehnike usisavanja;
opremu koja je potrebna za sprečavanje širenja ili čišćenje (uključujući, prema potrebi, uporabu neiskrećih alata i opreme).
6.3.3. Navode se sve druge informacije u vezi s izlijevanjem i ispuštanjem, uključujući savjete o neprikladnim tehnikama sprečavanja širenja ili čišćenja, npr. „nikako ne koristiti…”.
6.4. Uputa na druge odjeljke
Prema potrebi uputiti na odjeljke 8. i 13.
7. ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista daju se savjeti o postupcima sigurnog rukovanja. Treba naglasiti odgovarajuće mjere opreza za identificirane uporabe iz pododjeljka 1.2. i za jedinstvena svojstva tvari ili smjese.
Informacije u ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, sigurnosti i okoliša. One trebaju pomoći poslodavcu pri uspostavi prikladnih radnih postupaka i organizacijskih mjera u skladu s člankom 5. Direktive 98/24/EZ i člankom 5. Direktive 2004/37/EZ.
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s informacijama za identificirane uporabe iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i sa scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti koji su navedeni u prilogu sigurnosno-tehničkom listu i kojima se pokazuje nadzor nad rizikom.
Osim u ovom odjeljku, relevantne se informacije mogu pronaći i u odjeljku 8.
7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje
7.1.1. Treba navesti preporuke kako bi se:
omogućilo sigurno rukovanje tvari ili smjesom, npr. zatvoreni sustavi i mjere za sprečavanje požara i stvaranja aerosola i prašine;
spriječilo rukovanje inkompatibilnim tvarima i smjesama;
skrenula pozornost na radnje i uvjete u kojima se promjenom svojstava tvari ili smjese stvaraju novi rizici te na odgovarajuće protumjere; i
smanjilo oslobađanje tvari ili smjese u okoliš, npr. izbjegavati izlijevanje i držati podalje od odvoda.
7.1.2. Treba navesti savjete o općoj higijeni na radnom mjestu, npr.:
ne jesti, ne piti i ne pušiti u radnom prostoru;
prati ruke nakon uporabe; i
skinuti onečišćenu odjeću i zaštitnu opremu prije ulaska u prostorije u kojima se jede.
7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti
Navedeni savjeti moraju biti u skladu s fizikalnim i kemijskim svojstvima opisanima u odjeljku 9. sigurnosno-tehničkog lista. Prema potrebi treba navesti savjete o posebnim zahtjevima za skladištenje, među ostalim:
kako upravljati rizicima koji su povezani s:
eksplozivnim atmosferama;
nagrizajućim uvjetima;
opasnostima u vezi sa zapaljivošću;
inkompatibilnim tvarima i smjesama;
hlapljivim uvjetima; i
potencijalnim izvorima zapaljenja (uključujući električnu opremu);
kako nadzirati učinke:
vremenskih uvjeta,
tlaka okoline;
temperature;
sunčeve svjetlosti;
vlage; i
vibracija;
kako održati cjelovitost tvari ili smjese primjenom:
stabilizatora; i
antioksidansa;
drugi savjeti, uključujući:
zahtjeve za prozračivanje;
poseban oblik skladišnih prostorija ili posuda (uključujući retencijske zidove i ventilaciju);
količinska ograničenja u uvjetima skladištenja (prema potrebi) i
kompatibilnost ambalaže.
7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe
Za tvari i smjese koje imaju posebnu krajnju uporabu ili uporabe navode se detaljne i praktične preporuke za identificiranu uporabu ili uporabe iz pododjeljka 1.2. Ako je priložen scenarij izloženosti, može se uputiti na njega, a u protivnome se moraju navesti informacije predviđene u pododjeljcima 7.1. i 7.2. Ako je subjekt u lancu opskrbe proveo procjenu kemijske sigurnosti smjese, nije nužno da sigurnosno-tehnički list i scenariji izloženosti budu u skladu s izvješćima o kemijskoj sigurnosti za svaku pojedinu tvar u smjesi, već je dovoljno da budu u skladu s izvješćem o kemijskoj sigurnosti smjese. Ako su dostupne posebne industrijske ili sektorske smjernice, može se navesti i detaljna uputa na te smjernice (uključujući izvor i datum izdavanja).
8. ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i potrebne mjere upravljanja rizikom.
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s informacijama za identificirane uporabe iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i sa scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti koji su navedeni u prilogu sigurnosno-tehničkom listu i kojima se pokazuje nadzor nad rizikom.
8.1. Nadzorni parametri
8.1.1. Ako su dostupne, za tvar ili za svaku tvar u smjesi navode se nacionalne granične vrijednosti koje se trenutačno primjenjuju u državi članici u kojoj se izdaje sigurnosno-tehnički list, zajedno s pravnom osnovom svake od njih, kako je navedeno u nastavku. Pri navođenju graničnih vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koristi se kemijski identitet u skladu s odjeljkom 3.:
8.1.1.1. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima izlaganja na radnom mjestu Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke Komisije 2014/113/EU ( 37 );
8.1.1.2. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;
8.1.1.3. sve druge nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;
8.1.1.4. nacionalne biološke granične vrijednosti koje odgovaraju biološkim graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;
8.1.1.5. sve druge nacionalne biološke granične vrijednosti.
8.1.2. Navode se informacije o trenutačno preporučenim postupcima praćenja, barem za najznačajnije tvari.
8.1.3. Ako tijekom predviđene uporabe tvari ili smjese nastaju tvari koje onečišćuju zrak, i za njih se navode primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i/ili biološke granične vrijednosti.
8.1.4. Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti ili je dostupan DNEL iz odjeljka 1.4. Priloga I. ili PNEC iz odjeljka 3.3. Priloga I., za tvar treba navesti odgovarajuće vrijednosti DNEL i PNEC za scenarije izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.
8.1.5. Ako se pri donošenju odluke o mjerama upravljanja rizikom za posebne uporabe primjenjuje pristup stupnjevitog nadzora, navodi se dovoljno podataka da se omogući učinkovito upravljanje rizikom. Pritom se jasno moraju navesti kontekst i ograničenja konkretne preporuke za stupnjevanje nadzora.
8.2. Nadzor nad izloženošću
Informacije iz ovog pododjeljka obvezne su ako sigurnosno-tehničkom listu nije priložen scenarij izloženosti s tim informacijama.
Ako dobavljač nije proveo ispitivanje na temelju odjeljka 3. Priloga XI., mora navesti posebne uvjete uporabe kojima se opravdava to odstupanje.
Ako je tvar registrirana kao izolirani intermedijer (interni ili prevezeni), dobavljač navodi da je sigurnosno-tehnički list u skladu s posebnim uvjetima kojima se opravdava registracija u skladu s člankom 17. ili 18.
8.2.1. Prikladan tehnički nadzor
Opis odgovarajućih mjera za nadzor nad izloženošću odnosi se na identificiranu uporabu ili uporabe tvari ili smjese kako je navedeno u pododjeljku 1.2. Te informacije moraju biti dostatne da poslodavac može prema potrebi provesti procjenu rizika za sigurnost i zdravlje radnika koji proizlazi iz prisutnosti tvari ili smjese u skladu s člancima od 4. do 6. Direktive 98/24/EZ i člancima od 3. do 5. Direktive 2004/37/EZ.
Ovim se informacijama nadopunjuju informacije koje su već navedene u odjeljku 7.
8.2.2. Osobne mjere zaštite, kao što je osobna zaštitna oprema
8.2.2.1. Informacije o korištenju osobne zaštitne opreme moraju biti u skladu s dobrim higijenskim praksama na radnom mjestu i povezane s drugim mjerama nadzora, uključujući upravljačke uređaje, ventilaciju i izolaciju. Prema potrebi, za posebne savjete u pogledu osobne zaštitne opreme koja štiti od požara ili kemikalija upućuje se na odjeljak 5.
8.2.2.2. Uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća ( 38 ), uz uputu na odgovarajuće norme CEN, navode se detaljne informacije o tome koja oprema pruža dostatnu i prikladnu zaštitu, među ostalim za:
Navodi se vrsta potrebne zaštitne opreme za oči/lice na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira, npr. zaštitne naočale, štitnik za lice;
Jasno se navodi vrsta rukavica koje treba nositi pri rukovanju tvari ili smjesom na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira te s obzirom na količinu i trajanje izlaganja kože, uključujući:
Prema potrebi treba navesti sve dodatne mjere za zaštitu ruku;
Ako je osim ruku potrebno zaštititi i neke druge dijelove tijela, navode se vrsta i kakvoća potrebne zaštitne opreme, npr. rukavice s dugim zaštitnim nastavkom, čizme ili zaštitno odijelo, na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira.
Prema potrebi navode se sve dodatne mjere za zaštitu kože i posebne higijenske mjere;
Navodi se vrsta zaštitne opreme za plinove, pare, maglicu i prašinu na temelju opasnosti i vjerojatnosti izlaganja, uključujući respiratore za pročišćavanje zraka, pri čemu treba navesti odgovarajući element za pročišćavanje (uložak ili spremnik), odgovarajuće filtre za lebdeće čestice i odgovarajuće maske ili samostalne uređaje za disanje;
Prilikom navođenja zaštitne opreme koju treba koristiti ako su prisutni materijali koji predstavljaju toplinsku opasnost, posebnu pozornost treba posvetiti izradi osobne zaštitne opreme.
8.2.3. Nadzor nad izloženošću okoliša
Treba navesti informacije koje su poslodavcu potrebne za ispunjavanje obveza u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša.
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, za scenarije izloženosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu treba navesti sažetak mjera upravljanja rizikom kojima se osigurava odgovarajući nadzor nad izloženošću okoliša tvari.
9. ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva
Ako su relevantni, u ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode empirijski podaci o tvari ili smjesi. Primjenjuje se članak 8. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
Kako bi se omogućilo poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora, navode se relevantne informacije o tvari ili smjesi. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.
Kad je riječ o smjesi, ako se podaci ne odnose na smjesu u cjelini, iz unosa mora biti jasno na koju se tvar u smjesi odnose.
Treba jasno utvrditi navedena svojstva u odgovarajućim mjernim jedinicama. Ako je to bitno za tumačenje numeričke vrijednosti, treba navesti i metodu određivanja, uključujući uvjete mjerenja i referentne uvjete. Ako nije drukčije navedeno, standardni su uvjeti temperatura od 20 °C i tlak od 101,3 kPa.
Svojstva navedena u pododjeljcima 9.1. i 9.2. mogu se prikazati u obliku popisa. Redoslijed navođenja svojstava u pododjeljcima može biti drukčiji ako se to smatra primjerenim.
9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima
Svaki sigurnosno-tehnički list mora uključivati svojstva navedena u nastavku. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, to treba jasno naznačiti i navesti razloge:
agregatno stanje
Agregatno stanje (plin, tekućina ili kruta tvar) načelno se navodi pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.
Primjenjuju se definicije pojmova „plin”, „tekućina” i „kruta tvar” iz odjeljka 1.0. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;
boja
Navodi se boja tvari ili smjese pri isporuci.
Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante smjese koja može imati različite boje, za opis boje može se upotrijebiti izraz „razno”;
miris
Kvalitativno se opisuje miris ako je dobro poznat ili opisan u literaturi.
Ako je dostupan, navodi se prag mirisa (kvalitativno ili kvantitativno);
talište/ledište
Ne primjenjuje se na plinove.
Navode se talište i ledište pri standardnom tlaku.
Ako je talište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature talište nije opaženo.
Ako prije ili tijekom taljenja dođe do raspadanja ili sublimacije, to se navodi.
Za voskove i paste umjesto tališta i ledišta može se navesti točka/raspon temperatura pri kojima dolazi do omekšavanja.
Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti talište/ledište, to se navodi;
vrelište ili početno vrelište i raspon temperatura vrenja
Ta se svojstva navode pri standardnom tlaku. Međutim, može se navesti vrelište pod nižim tlakom ako je vrelište vrlo visoko ili prije vrenja pri standardnom tlaku dolazi do raspadanja.
Ako je vrelište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature vrelište nije opaženo.
Ako prije ili tijekom vrenja dođe do raspadanja, to se navodi.
Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti vrelište ili raspon temperatura vrenja, to se navodi; u tom se slučaju navodi i vrelište sastojka s najnižim vrelištem;
zapaljivost
Primjenjuje se na plinove, tekućine i krute tvari.
Navodi se je li tvar ili smjesa zapaljiva, tj. može li se zapaliti, čak i ako nije razvrstana zbog zapaljivosti.
Ako su dostupne i prikladne, mogu se navesti dodatne informacije, na primjer je li posljedica zapaljenja drugačija od uobičajenog izgaranja (npr. eksplozija) ili zapaljivost u nestandardnim uvjetima.
Na temelju odgovarajućeg razvrstavanja u razred opasnosti mogu se navesti konkretnije informacije o zapaljivosti. Informacije iz pododjeljka 9.2.1. ovdje se ne navode;
donja i gornja granica eksplozivnosti ( 39 )
Ne primjenjuje se na krute tvari.
Za zapaljive tekućine navodi se barem donja granica eksplozivnosti. Ako je plamište približno –25 °C ili više, možda neće biti moguće odrediti gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi. Ako je plamište više od 20 °C, možda neće biti moguće odrediti donju ili gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti i donju i gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi;
plamište
Ne primjenjuje se na plinove, aerosole i krute tvari.
Za smjese se navodi vrijednost za smjesu, ako je dostupna. U protivnom treba navesti plamište tvari s najnižim plamištem odnosno plamišta tvâri s najnižim plamištima;
temperatura samozapaljenja
Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.
Kad je riječ o smjesama, navodi se temperatura samozapaljenja za smjesu ako je dostupna. Ako vrijednost za smjesu nije dostupna, treba navesti temperaturu samozapaljenja sastojka s najnižom temperaturom samozapaljenja odnosno temperature samozapaljenja sastojaka s najnižim temperaturama samozapaljenja;
temperatura raspadanja
Primjenjuje se samo na samoreagirajuće tvari i smjese, organske perokside te druge tvari i smjese koje se mogu raspadati.
Navodi se temperatura samoubrzanog raspadanja (SADT) i volumen na koji se ona primjenjuje ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.
Navodi se je li navedena temperatura SADT ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.
Ako nije opaženo raspadanje, navodi se do koje temperature ono nije opaženo, npr. „do x °C nije opaženo raspadanje”;
pH
Ne primjenjuje se na plinove.
Navodi se pH tvari ili smjese kako je isporučena ili, ako je proizvod kruta tvar, pH vodenaste tekućine ili otopine pri određenoj koncentraciji.
Navodi se koncentracija ispitne tvari ili smjese u vodi;
kinematička viskoznost
Primjenjuje se samo na tekućine.
Mjerna jedinica je mm2/s.
Za nenjutnovske tekućine navodi se tiksotropno ili reopeksijsko ponašanje;
topljivost
Topljivost se načelno navodi pri standardnoj temperaturi.
Navodi se topljivost u vodi.
Može se navesti i topljivost u drugim polarnim i nepolarnim otapalima.
Za smjese treba navesti je li smjesa potpuno ili samo djelomično topljiva u vodi ili drugom otapalu ili se može miješati s njima.
Za nanooblike se uz topljivost u vodi navodi i brzina otapanja u vodi ili drugim relevantnim biološkim ili okolišnim medijima;
koeficijent raspodjele n-oktanol/voda (logaritamska vrijednost)
Ne primjenjuje se na anorganske i ionske tekućine i načelno se ne primjenjuje na smjese.
Navodi se temelji li se prijavljena vrijednost na ispitivanju ili izračunu.
Za nanooblike tvari za koju se ne primjenjuje koeficijent raspodjele n-oktanol/voda navodi se stabilnost disperzije u različitim medijima;
tlak pare
Tlak pare načelno se navodi pri standardnoj temperaturi.
Za hlapljive organske tekućine navodi se i tlak pare na 50 °C.
Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova, navodi se raspon tlaka pare.
Za tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova navodi se raspon tlaka pare ili barem tlak pare najhlapljivijeg sastojka ili najhlapljivijih sastojaka ako taj sastojak ili ti sastojci pretežno određuju tlak pare smjese.
Može se navesti i koncentracija zasićene pare;
gustoća i/ili relativna gustoća
Primjenjuje se samo na tekućine i krute tvari.
Gustoća i relativna gustoća načelno se navode pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.
Navodi se apsolutna gustoća i/ili relativna gustoća (naziva se i specifična gustoća) prema gustoći vode pri temperaturi od 4 °C kao referentnoj točki.
Ako su moguće varijacije u gustoći, na primjer zbog proizvodnje u šaržama, ili ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za nekoliko varijanti tvari ili smjese, može se navesti raspon.
U sigurnosno-tehničkom listu navodi se iskazuje li se apsolutna gustoća (u jedinicama kao što su g/cm3 ili kg/m3 ) i/ili relativna gustoća (bezdimenzionalna);
relativna gustoća pare
Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.
Za plinove navodi se relativna gustoća plina prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.
Za tekućine navodi se relativna gustoća pare prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.
Za tekućine se može navesti i relativna gustoća D m smjese pare i zraka pri temperaturi od 20 °C;
svojstva čestica
Primjenjuje se samo na krute tvari.
Navodi se veličina čestica: medijan ekvivalentnog promjera, metoda izračuna promjera (na temelju broja, površine ili volumena) te raspon varijacija te vrijednosti medijana. Mogu se navesti i druga svojstva, kao što su raspodjela veličina (npr. kao raspon), oblik i omjer širine i visine, agregatno i aglomeracijsko stanje, specifična površina i prašenje. Ako je tvar u nanoobliku ili ako dostavljena smjesa sadržava nanooblik, ta se svojstva navode u ovom pododjeljku ili se na njih upućuje ako su već navedena drugdje u sigurnosno-tehničkom listu.
9.2. Ostale informacije
Uz svojstva navedena u pododjeljku 9.1. navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri, kao što su svojstva popisana u pododjeljcima 9.2.1. i 9.2.2. ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.
9.2.1. Informacije o razredima fizikalne opasnosti
U ovom pododjeljku navode se svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultati ispitivanja koji mogu biti korisni u sigurnosno-tehničkom listu ako je tvar ili smjesa razvrstana u određeni razred fizikalne opasnosti. Prema potrebi, mogu se navesti i podaci koji se smatraju relevantnima za određenu fizikalnu opasnost, ali ne dovode do razvrstavanja (npr. rezultati ispitivanja koji su negativni, ali blizu granice iz kriterija).
Uz podatke se može navesti i ime razreda opasnosti na koji se oni odnose:
Ova se točka primjenjuje i na tvari i smjese iz napomene 2. u odjeljku 2.1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te na druge tvari i smjese koje pozitivno reagiraju ako se zagrijavaju u zatvorenom.
Mogu se navesti sljedeće informacije:
osjetljivost na šok;
učinak zagrijavanja u zatvorenom;
učinak zapaljenja u zatvorenom;
osjetljivost na udarce;
osjetljivost na trenje;
termička stabilnost;
pakiranje (vrsta, veličina, neto masa tvari ili smjese) na temelju kojeg je izvršena „podjela” unutar razreda eksploziva ili na temelju kojeg je tvar ili smjesa izuzeta od razvrstavanja kao eksploziv;
Za čiste zapaljive plinove mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:
T Ci (maksimalni udio zapaljivog plina koji, kad se pomiješa s dušikom, nije zapaljiv u zraku, u postocima množinskog udjela);
temeljna brzina gorenja ako se plin svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja.
Za smjesu zapaljivih plinova mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:
granice eksplozivnosti, ako su ispitane, ili naznaka temelji li se razvrstavanje i dodjela kategorije na izračunu;
temeljna brzina gorenja ako se plinska smjesa svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja;
Može se navesti sljedeći ukupni postotak (masenog udjela) zapaljivih sastojaka, osim ako je aerosol razvrstan kao aerosol 1. kategorije jer sadržava više od 1 % (masenog udjela) zapaljivih sastojaka ili ima toplinu izgaranja od najmanje 20 kJ/g i nije podvrgnut postupcima razvrstavanja prema zapaljivosti (vidjeti napomenu u stavku 2.3.2.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008);
Za čisti plin može se navesti C i (koeficijent ekvivalentnosti kisika) prema normi ISO 10156 „Plinovi i smjese plinova – Utvrđivanje gorivog potencijala i oksidacijske sposobnosti u svrhu odabira odgovarajućeg izlaznog ventila cilindra boce” ili prema istovrijednoj metodi.
Za smjesu plinova može se navesti „oksidirajući plin 1. kategorije (ispitan prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi)” za ispitane smjese ili izračunana oksidacijska snaga prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi;
Za čisti plin može se navesti kritična temperatura.
Za smjesu plinova može se navesti pseudokritična temperatura;
Ako je tvar ili smjesa razvrstana kao zapaljiva tekućina, u ovoj točki ne treba navoditi podatke o vrelištu i plamištu jer se ti podaci trebaju navesti u skladu s pododjeljkom 9.1. Mogu se navesti informacije o podržavanju gorenja;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
brzina gorenja ili vrijeme gorenja za metalne prahove;
izjava o tome je li vlažna zona prevladana;
Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:
temperatura raspadanja;
detonacijska svojstva;
deflagracijska svojstva;
učinak zagrijavanja u zatvorenom;
eksplozivna snaga, ako je to primjenjivo;
Navodi se dolazi li do spontanog zapaljenja ili pougljenjivanja filtar-papira;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja pri sipanju ili u roku od pet minuta nakon toga za krute tvari u prahu;
izjava o tome mogu li se piroforna svojstva s vremenom promijeniti;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja i o najvećem dobivenom porastu temperature;
rezultati testova pretraživanja iz odjeljka 2.11.4.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ako su relevantni i dostupni;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
identitet plina koji se ispušta, ako je poznat;
izjava o tome zapaljuje li se ispušteni plin spontano;
brzina nastanka plina;
Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;
Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;
Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:
temperatura raspadanja;
detonacijska svojstva;
deflagracijska svojstva;
učinak zagrijavanja u zatvorenom;
eksplozivna snaga;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
metali koje tvar ili smjesa nagriza;
brzina nagrizanja i izjava o tome odnosi li se ona na čelik ili aluminij;
uputa na druge odjeljke sigurnosno-tehničkog lista s obzirom na kompatibilne ili nekompatibilne materijale;
Mogu se navesti sljedeće informacije:
upotrijebljeno desenzitirajuće sredstvo;
energija egzotermnog raspadanja;
korigirana brzina gorenja (Ac);
eksplozivna svojstva u desenzitiranom stanju.
9.2.2. Druge sigurnosne karakteristike
Može biti korisno za tvar ili smjesu navesti svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultate ispitivanja u nastavku:
mehanička osjetljivost;
temperatura samoubrzane polimerizacije;
nastanak eksplozivnih smjesa prašine i zraka;
kisela/alkalna rezerva;
brzina isparavanja;
mješljivost;
vodljivost;
korozivnost;
skupina plinova;
redoks-potencijal;
potencijal tvorbe radikala;
fotokatalička svojstva.
Navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.
10. ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se stabilnost tvari ili smjese i mogućnost opasnih reakcija u određenim uvjetima uporabe te u slučaju ispuštanja u okoliš, uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, navode se razlozi.
10.1. Reaktivnost
10.1.1. Opisuju se opasnosti koje proizlaze iz reaktivnosti tvari ili smjese. Ako su dostupni, navode se konkretni podaci o ispitivanju za tvar ili smjesu u cjelini. Međutim, informacije se mogu temeljiti i na općim podacima za razred ili porodicu tvari ili smjese ako su ti podaci dovoljno reprezentativni za predviđenu opasnost od tvari ili smjese.
10.1.2. Ako nisu dostupni podaci za smjesu, navode se podaci o tvarima u smjesi. Pri određivanju inkompatibilnosti uzimaju se u obzir tvari, spremnici i onečišćujuće tvari kojima tvar ili smjesa može biti izložena tijekom prijevoza, skladištenja i uporabe.
10.2. Kemijska stabilnost
Navodi se je li tvar ili smjesa stabilna ili nestabilna u uobičajenim uvjetima okoline te u očekivanim uvjetima tlaka i temperature pri skladištenju i rukovanju. Opisuju se svi stabilizatori koji se koriste ili će se možda morati koristiti kako bi se održala kemijska stabilnost tvari ili smjese. Navodi se važnost svih promjena fizičkog izgleda tvari ili smjese za njezinu sigurnost. Za desenzitirane eksplozive daju se informacije o roku valjanosti i upute o načinu provjere desenzitiranja te se navodi da uklanjanjem desenzitirajućeg sredstva proizvod postaje eksploziv.
10.3. Mogućnost opasnih reakcija
Prema potrebi navodi se može li tvar ili smjesa reagirati ili polimerizirati se uz oslobađanje povišenog tlaka ili topline ili stvaranje drugih opasnih uvjeta. Opisuju se uvjeti u kojima može doći do opasnih reakcija.
10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati
Navode se uvjeti kao što su temperatura, tlak, svjetlost, udarci, statičko pražnjenje, vibracije i druga fizikalna djelovanja koja mogu izazvati opasnost („uvjeti koje treba izbjegavati”) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s takvim opasnostima. Za desenzitirane eksplozive navode se informacije o mjerama koje treba poduzeti kako bi se izbjeglo nenamjerno uklanjanje desenzitirajućeg sredstva te uvjeti koje treba izbjegavati ako tvar ili smjesa nije dovoljno desenzitirana.
10.5. Inkompatibilni materijali
Navode se porodice tvari ili smjesa ili konkretne tvari, kao što su voda, zrak, kiseline, baze, oksidansi, koje u reakciji s predmetnom tvari ili smjesom mogu izazvati opasnost (npr. eksploziju, oslobađanje toksičnih ili zapaljivih materijala ili oslobađanje velike količine topline) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s tom opasnošću.
10.6. Opasni proizvodi raspadanja
Treba navesti opasne proizvode raspadanja koji nastaju kao posljedica uporabe, skladištenja, izlijevanja i zagrijavanja ako su oni poznati i mogu se predvidjeti. Opasne proizvode izgaranja treba navesti u odjeljku 5. sigurnosno-tehničkog lista.
11. ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije
Ovaj je odjeljak sigurnosno-tehničkog lista prvenstveno namijenjen zdravstvenom osoblju, stručnjacima u području zdravlja i sigurnosti na radu i toksikolozima. Treba dati kratak, ali potpun i razumljiv opis različitih toksikoloških (zdravstvenih) učinaka te navesti dostupne podatke na temelju kojih su ti učinci utvrđeni, uključujući, prema potrebi, informacije o toksikokinetici, metabolizmu i raspodjeli. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.
11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008
Informacije se navode za sljedeće razrede opasnosti:
akutna toksičnost;
nagrizanje/nadraživanje kože;
teško oštećivanje ili nadraživanje očiju;
izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože;
mutageni učinak na zametne stanice;
karcinogenost;
reproduktivna toksičnost;
STOT – jednokratno izlaganje;
STOT – ponavljano izlaganje;
opasnost od aspiracije.
Te opasnosti uvijek se upisuju u sigurnosno-tehnički list.
Za tvari koje podliježu registraciji ukratko se navode informacije dobivene primjenom priloga od VII. do XI., uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Za tvari koje podliježu registraciji te informacije uključuju i rezultat usporedbe dostupnih podataka s kriterijima navedenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za CMR tvari 1.A i 1.B kategorije, u skladu s točkom 1.3.1. Priloga I. ovoj Uredbi.
|
11.1.1. |
Navode se informacije za svaki razred opasnosti ili podjelu. Ako se navede da tvar ili smjesa nije razvrstana u odnosu na određeni razred opasnosti ili podjelu, u sigurnosno-tehničkom listu treba jasno navesti je li razlog tomu što podaci nedostaju ili ih nije moguće dobiti iz tehničkih razloga, nisu jasni ili su jasni, ali nisu dovoljni za razvrstavanje; u potonjem slučaju u sigurnosno-tehničkom listu treba navesti „na temelju dostupnih podataka kriteriji za razvrstavanje nisu ispunjeni”. |
|
11.1.2. |
Podaci koji se unose u ovaj pododjeljak odnose se na tvar ili smjesu u obliku u kojemu se ona stavlja na tržište. U slučaju smjesa podaci moraju sadržavati opis toksikoloških svojstava smjese u cjelini, osim ako se primjenjuje članak 6. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupna, navode se i relevantna toksikološka svojstva opasnih tvari u smjesi, kao što su LD50, procijenjene vrijednosti akutne toksičnosti ili LC50. |
|
11.1.3. |
Ako je dostupna znatna količina podataka o ispitivanju tvari ili smjese, ponekad je potrebno sažeti rezultate upotrijebljenih ključnih studija, npr. prema načinima izlaganja. |
|
11.1.4. |
Ako nisu ispunjeni kriteriji za razvrstavanje za određeni razred opasnosti, navode se informacije kojima se podupire taj zaključak. |
|
11.1.5. |
Informacije o vjerojatnim načinima izlaganja
Navode se informacije o vjerojatnim načinima izlaganja i učincima tvari ili smjese u okviru svakog mogućeg načina izlaganja, tj. gutanjem, udisanjem ili izlaganjem kože ili očiju. Ako učinci na zdravlje nisu poznati, to treba navesti. |
|
11.1.6. |
Simptomi povezani s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima
Opisuju se potencijalni štetni učinci na zdravlje i simptomi povezane s izlaganjem tvari ili smjesi i njezinim sastojcima ili poznatim nusproizvodima. Navode se dostupne informacije o simptomima povezanima s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima tvari ili smjese nakon izlaganja. Opisuju se prvi simptomi pri niskim dozama, sve do posljedica teških slučajeva izloženosti, na primjer „može doći do glavobolje i vrtoglavice, koje mogu prijeći u nesvjesticu ili gubitak svijesti; velike doze mogu izazvati komu i smrt”. |
|
11.1.7. |
Odgođeni i neposredni učinci te kronični učinci kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja
Navodi se mogu li se očekivati odgođeni ili neposredni učinci nakon kratkotrajnog ili dugotrajnog izlaganja. Opisuju se i akutne i kronične posljedice za zdravlje koje mogu nastupiti nakon izlaganja ljudi tvari ili smjesi. Ako nisu dostupni podaci dobiveni na ljudima, navodi se sažetak s eksperimentalnim podacima uz jasne pojedinosti o podacima dobivenima na životinjama i vrsti ili o in vitro ispitivanjima i vrstama stanica. Navodi se temelje li se toksikološki podaci na podacima dobivenima na ljudima ili životinjama ili na in vitro ispitivanjima. |
|
11.1.8. |
Interaktivni učinci
Navode se relevantne i dostupne informacije o interakcijama. |
|
11.1.9. |
Nedostatak specifičnih podataka
Ponekad nije moguće dobiti informacije o opasnostima od tvari ili smjese. Ako podaci o određenoj tvari ili smjesi nisu dostupni, mogu se, gdje je to primjereno, koristiti podaci o sličnim tvarima ili smjesama, pod uvjetom da je utvrđena relevantna slična tvar ili smjesa. Ako se ne koriste specifični podaci ili ako podaci nisu dostupni, to treba jasno navesti. |
|
11.1.10. |
Smjese
Ako smjesa nije u cjelini ispitana s obzirom na njezine učinke na zdravlje, navode se odgovarajuće informacije o pojedinim učincima na zdravlje za relevantne tvari navedene u odjeljku 3. |
|
11.1.11. |
Informacije o smjesi i tvarima u smjesi
11.1.11.1. U tijelu može doći do interakcija među tvarima u smjesi, što može rezultirati različitim brzinama apsorpcije, metabolizma i izlučivanja. Pritom se njihovo toksično djelovanje može promijeniti i ukupna toksičnost smjese može biti različita od toksičnosti tvari koje su u njoj sadržane. To treba uzeti u obzir pri navođenju toksikoloških informacija u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista. 11.1.11.2. Potrebno je razmotriti je li koncentracija pojedine tvari dovoljno visoka da može pridonijeti ukupnim učincima smjese na zdravlje. Informacije o toksičnim učincima treba prikazati za svaku tvar, osim u sljedećim slučajevima:
(a)
ako se neka informacija ponavlja, navodi se samo jednom za smjesu u cjelini, npr. ako postoje dvije tvari koje izazivaju povraćanje i proljev;
(b)
ako nije vjerojatno da će se učinci pojaviti u postojećim koncentracijama, npr. u slučaju kad se blago nadražujuća tvar razrjeđuje do koncentracije ispod određene granice u nenadražujućoj otopini;
(c)
ako informacije o interakcijama među tvarima u smjesi nisu dostupne, ne iznose se pretpostavke, već se zasebno navode učinci svake tvari na zdravlje. |
11.2. Informacije o drugim opasnostima
11.2.1. Svojstva endokrine disrupcije
Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na zdravlje, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na zdravlje ljudi.
11.2.2. Ostale informacije
Navode se i ostale relevantne informacije o štetnim učincima na zdravlje, čak i ako se one ne zahtijevaju u okviru kriterija za razvrstavanje.
12. ODJELJAK 12.: Ekološke informacije
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za potrebe evaluacije utjecaja tvari ili smjese na okoliš u slučaju njezina ispuštanja u okoliš. U pododjeljcima od 12.1. do 12.7. sigurnosno-tehničkog lista daje se kratak sažetak podataka, uključujući relevantne podatke o ispitivanju, ako su dostupni, i pritom se jasno navode vrste, mediji, jedinice te trajanje i uvjeti ispitivanja. Te informacije mogu biti korisne za postupanje u slučaju izlijevanja te pri ocjenjivanju postupaka obrade otpada, nadzora ispuštanja, provedbe mjera pri slučajnom ispuštanju i prijevoza. Ako se navede da određeno svojstvo nije primjenjivo (jer je na temelju dostupnih podataka vidljivo da tvar ili smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje) ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, treba navesti razloge za to. Osim toga, ako tvar ili smjesa nije razvrstana iz drugih razloga (na primjer, zbog tehničke nemogućnosti dobivanja podataka ili zbog nejasnih podataka), to treba jasno navesti u sigurnosno-tehničkom listu.
Budući da su neka svojstva (bioakumulacija, postojanost i razgradivost) specifična za određene tvari, te se informacije, u odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, navode za svaku pojedinačnu relevantnu tvar u smjesi (tj. one tvari koje se navode u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista i opasne su za okoliš ili su PBT ili vPvB tvari). Informacije treba navesti i za opasne proizvode pretvorbe koji nastaju tijekom razgradnje tvari ili smjesa.
Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.
Ako su dostupni pouzdani i relevantni eksperimentalni podaci, oni se navode i važniji su od informacija dobivenih iz modela.
12.1. Toksičnost
Ako su dostupne, navode se informacije o toksičnosti na temelju podataka iz ispitivanja na vodenim i/ili kopnenim organizmima. To uključuje relevantne dostupne podatke o toksičnosti u vodi, akutnoj i kroničnoj, za ribe, rakove, alge i druge vodene biljke. Osim toga, ako su dostupni, treba navesti i podatke o toksičnosti za mikroorganizme i makroorganizme koji žive u tlu i druge organizme bitne za okoliš, kao što su ptice, pčele i biljke. Ako tvar ili smjesa ima inhibitorne učinke na aktivnost mikroorganizama, treba spomenuti mogući utjecaj na postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.
Za tvari koje podliježu registraciji treba dati sažetke informacija dobivenih primjenom priloga od VII. do XI. ove Uredbe.
12.2. Postojanost i razgradivost
Razgradivost je sposobnost tvari ili odgovarajućih tvari u smjesi da se razgrade u okolišu, biorazgradnjom ili drugim procesima, kao što su oksidacija ili hidroliza. Postojanost je nedostatak dokaza o razgradnji u situacijama koje su definirane u odjeljcima 1.1.1. i 1.2.1. Priloga XIII. Ako su dostupni, navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu postojanosti i razgradivosti. Ako se navode vremena poluraspadanja, treba naznačiti odnose li se ona na mineralizaciju ili na primarnu razgradnju. Treba spomenuti i mogućnost razgradnje tvari ili određenih tvari u smjesi u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda.
Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.
U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.
12.3. Bioakumulacijski potencijal
Bioakumulacijski potencijal sposobnost je tvari ili određenih tvari u smjesi da se nakupljaju u bioti i tako s vremenom prođu kroz hranidbeni lanac. Navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu bioakumulacijskog potencijala. To uključuje uputu na koeficijent raspodjele oktanol-voda (Kow) i faktor biokoncentracije (BCF) i druge relevantne parametre koji se odnose na bioakumulaciju ako su dostupni.
Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, razmatra se mogu li se navesti predviđanja iz modela.
U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.
12.4. Pokretljivost u tlu
Pokretljivost u tlu sposobnost je tvari ili sastojaka smjese da u slučaju ispuštanja u okoliš djelovanjem prirodnih sila dospiju u podzemne vode ili na određenu udaljenost od mjesta ispuštanja. Potencijal pokretljivosti u tlu navodi se ako je dostupan. Informacije o pokretljivosti u tlu mogu se dobiti iz relevantnih podataka o pokretljivosti, kao što su studije o adsorpciji ili ispiranju, poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša ili površinska napetost. Na primjer; vrijednosti koeficijenta adsorpcije u tlu (Koc) mogu se predvidjeti na temelju Kow. Ispiranje i pokretljivost mogu se predvidjeti iz modela.
U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.
12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, navode se rezultati procjene svojstava PBT i vPvB, kako je navedeno u izvješću o kemijskoj sigurnosti.
12.6. Svojstva endokrine disrupcije
Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na okoliš, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na okoliš.
12.7. Ostali štetni učinci
Ako su dostupne, treba unijeti informacije o svim drugim štetnim učincima na okoliš, kao što su sudbina u okolišu (izloženost), potencijal stvaranja fotokemijskog ozona, potencijal oštećenja ozonskog omotača ili potencijal utjecaja na globalno zatopljenje.
13. ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za pravilno gospodarenje otpadom od tvari ili smjese i/ili njezinim spremnikom, čime se pomaže pri utvrđivanju sigurnih i ekološki poželjnih mogućnosti gospodarenja otpadom u državi članici u kojoj se isporučuje sigurnosno-tehnički list, u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 40 ). Informacije navedene u odjeljku 8. treba nadopuniti informacijama koje su bitne za sigurnost osoba koje provode zbrinjavanje otpada.
Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti i ako je provedena analiza stanja otpada, informacije o mjerama gospodarenja otpadom moraju biti u skladu s identificiranim uporabama u izvješću o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.
13.1. Metode obrade otpada
U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista:
navode se spremnici za obradu otpada i metode obrade, uključujući prikladne metode obrade otpada za tvar ili smjesu te onečišćenu ambalažu (npr. spaljivanje, recikliranje, odlaganje);
navode se fizikalna/kemijska svojstva koja mogu utjecati na mogućnosti obrade otpada;
preporučuje se da se otpad ne ispušta u kanalizaciju;
prema potrebi utvrđuju se posebne mjere opreza za sve preporučene mogućnosti obrade otpada.
Navodi se uputa na sve relevantne odredbe Unije povezane s otpadom ili, ako one nedostaju, na sve relevantne nacionalne ili regionalne odredbe.
14. ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se osnovne informacije o razvrstavanju za potrebe prijevoza/otpreme tvari ili smjesa iz odjeljka 1. u cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom prometu te unutarnjim plovnim putovima. Ako takve informacije nisu dostupne ili relevantne, to treba navesti.
U ovom se odjeljku prema potrebi navode i informacije o prijevoznom razredu prema svakom od sljedećih međunarodnih sporazuma kojima se prenose Ogledni propisi UN-a za pojedinačne načine prijevoza: Sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), Pravilniku o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID) i Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN), koji su svi provedeni Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 41 ), te Međunarodnom pomorskom kodeksu o opasnim tvarima (IMDG) ( 42 ) za prijevoz pakirane robe i odgovarajućim kodovima IMO-a za prijevoz tereta u razlivenom stanju morem ( 43 ) i Tehničkim uputama za siguran prijevoz opasnih tvari zrakom (ICAO TI) ( 44 ).
14.1. UN broj ili identifikacijski broj
Navodi se UN broj ili identifikacijski broj (tj. četveroznamenkasti identifikacijski broj tvari, smjese ili proizvoda sa slovima „UN” ili „ID” na početku) iz Oglednih propisa UN-a, IMDG-a, ADR-a, RID-a, ADN-a ili ICAO TI-ja.
14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u
Navodi se ispravno otpremno ime prema UN-u kako je navedeno u Oglednim propisima UN-a u poglavlju 3.2. Popis opasnih tvari, tablici A, 2. stupcu „Ime i opis”, u ADR-u, u RID-u i u ADN-u u poglavlju 3.2. tablicama A i C, te uz njega u zagradama prema potrebi i tehnički naziv, osim ako je otpremno ime upotrijebljeno kao identifikacijska oznaka proizvoda u pododjeljku 1.1. Ako UN broj i ispravno otpremno ime ostanu isti u različitim oblicima prijevoza, ne treba ponovno navoditi te informacije. Za pomorski prijevoz uz ispravno otpremno ime prema UN-u navodi se, prema potrebi, i tehnički naziv tereta koji se prevozi u skladu s Kodeksom IMDG.
14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu
Navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s Oglednim propisima UN-a. Za kopneni prijevoz navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s ADR-om, RID-om i ADN-om.
14.4. Skupina pakiranja
Prema potrebi se navodi broj skupine pakiranja iz Oglednih propisa UN-a, kako se zahtijeva u Oglednim propisima UN-a, ADR-u, RID-u i ADN-u. Broj skupine pakiranja dodjeljuje se određenim tvarima u skladu s njihovim stupnjem opasnosti.
14.5. Opasnosti za okoliš
Navodi se je li tvar ili smjesa opasna za okoliš u skladu s kriterijima iz Oglednih propisa UN‐a (kako su preneseni u ADR-u, RID-u i ADN-u) i/ili onečišćuje more u skladu s Kodeksom IMDG i Postupcima odgovora na hitne situacije za brodove koji prevoze opasne tvari. Ako je tvar ili smjesa odobrena za prijevoz ili namijenjena prijevozu unutarnjim plovnim putovima u tankerima, navodi se je li u tankerima opasna za okoliš samo u skladu s ADN-om.
14.6. Posebne mjere opreza za korisnika
U vezi s prijevozom ili prenošenjem tvari ili smjese unutar ili izvan vlastitog prostora korisnika, za sve relevantne načine prijevoza, daju se informacije o svim posebnim mjerama opreza kojih se korisnik mora ili bi se trebao pridržavati ili s kojima mora biti upoznat.
14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a
Ovaj se pododjeljak primjenjuje samo ako je teret namijenjen prijevozu u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a navedenima u nastavku: poglavlje VI. ili poglavlje VII. Konvencije SOLAS ( 45 ), Prilog II ili Prilog V Konvenciji MARPOL, Kodeks IBC ( 46 ), Kodeks IMSBC ( 47 ) i Kodeks IGC ( 48 ) ili njegove ranije verzije – Kodeks EGC ( 49 ) ili Kodeks GC ( 50 ).
Za tekuće razlivene terete navodi se ime proizvoda (ako se razlikuje od onoga navedenog u pododjeljku 1.1.) kako se zahtijeva u otpremnom dokumentu i koje odgovara imenu upotrijebljenom u popisu imena proizvoda u poglavlju 17. ili 18. Kodeksa IBC ili u najnovijem izdanju Okružnice Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a (MEPC).2/Okružnica ( 51 ). Navode se propisana vrsta broda i kategorija onečišćenja te klase rizika prema IMO-u u skladu sa stavkom 3. točkom (B) podtočkom (a) Priloga I. Direktivi 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 52 ).
Za krute rasute terete navodi se otpremno ime rasutog tereta. Navodi se smatra li se teret štetnim za morski okoliš u skladu s Prilogom V. Konvenciji MARPOL, je li riječ o materijalu koji je opasan samo u rasutom stanju ( 53 ) u skladu s Kodeksom IMSBC i kojoj bi skupini tereta trebao pripadati u skladu s Kodeksom IMSBC.
Za ukapljeni plin koji se prevozi u razlivenom stanju navode se ime proizvoda i propisana vrsta broda u skladu s Kodeksom IGC ili njegovim ranijim verzijama – Kodeksom EGC ili Kodeksom GC.
15. ODJELJAK 15.: Informacije o propisima
U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se ostale informacije o propisima koji se odnose na tvar ili smjesu, a koje već nisu navedene drugdje u sigurnosno-tehničkom listu (npr. podliježe li tvar ili smjesa Uredbi (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj ( 54 ), Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ ( 55 ) ili Uredbi (EZ) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija ( 56 )).
15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu
Navode se informacije o relevantnim odredbama Unije u području sigurnosti, zdravlja i okoliša (npr. kategorija Seveso/imenovane tvari iz Priloga I. Direktivi Vijeća 96/82/EZ ( 57 )) ili o nacionalnom regulatornom statusu tvari ili smjese (uključujući tvari u smjesi), zajedno sa savjetima u pogledu mjera koje primatelj treba poduzeti kao rezultat tih odredaba. Prema potrebi treba spomenuti nacionalne zakone odgovarajućih država članica koje provode te odredbe, kao i sve ostale nacionalne mjere koje mogu biti relevantne.
Ako tvar ili smjesa obuhvaćena ovim sigurnosno-tehničkim listom podliježe posebnim odredbama u pogledu zaštite zdravlja ljudi ili okoliša na razini Unije (kao što su odobrenja koja se dodjeljuju na temelju glave VII. ili ograničenja na temelju glave VIII.), treba spomenuti te odredbe. Ako se odobrenjem koje se dodjeljuje na temelju glave VII. daljnjim korisnicima tvari ili smjese nameću uvjeti ili mehanizmi praćenja, treba ih navesti.
15.2. Procjena kemijske sigurnosti
U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se je li dobavljač proveo procjenu kemijske sigurnosti za tvar ili smjesu.
16. ODJELJAK 16.: Ostale informacije
U ovaj odjeljak sigurnosno-tehničkog lista treba uključiti ostale informacije koje nisu obuhvaćene odjeljcima od 1. do 15., uključujući informacije o izmjenama sigurnosno-tehničkog lista, npr.:
u slučaju izmijenjenog sigurnosno-tehničkog lista, jasnu naznaku gdje su unesene izmjene u odnosu na prethodnu verziju sigurnosno-tehničkog lista, ako to već nije navedeno drugdje u sigurnosno-tehničkom listu, prema potrebi uz obrazloženje tih izmjena. Dobavljač tvari ili smjese na zahtjev mora moći obrazložiti izmjene;
objašnjenje ili popis kratica i akronima upotrijebljenih u sigurnosno-tehničkom listu;
ključnu literaturu i izvore podataka;
za smjese, naznaku koja je od metoda evaluiranja informacija iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 upotrijebljena za potrebe razvrstavanja;
popis relevantnih oznaka upozorenja ili oznaka obavijesti. Treba ispisati cjeloviti tekst svih obavijesti koje nisu ispisane u cijelosti u odjeljcima od 2. do 15.;
savjete o potrebnom osposobljavanju radnika kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i okoliša.
DIO B
Sigurnosno-tehnički list sadržava sljedećih 16 naslova u skladu s člankom 31. stavkom 6. te navedene podnaslove osim odjeljka 3., gdje treba uključiti samo pododjeljak 3.1. ili 3.2., ovisno o slučaju:
ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću
1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda
1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju
1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list
1.4. Broj telefona za izvanredna stanja
ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti
2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese
2.2. Elementi označivanja
2.3. Ostale opasnosti
ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima
3.1. Tvari
3.2. Smjese
ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći
4.1. Opis mjera prve pomoći
4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni
4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom
ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara
5.1. Sredstva za gašenje
5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese
5.3. Savjeti za gasitelje požara
ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja
6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja
6.2. Mjere zaštite okoliša
6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje
6.4. Uputa na druge odjeljke
ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje
7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje
7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti
7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe
ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita
8.1. Nadzorni parametri
8.2. Nadzor nad izloženošću
ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva
9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima
9.2. Ostale informacije
ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost
10.1. Reaktivnost
10.2. Kemijska stabilnost
10.3. Mogućnost opasnih reakcija
10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati
10.5. Inkompatibilni materijali
10.6. Opasni proizvodi raspadanja
ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije
11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008
11.2. Informacije o drugim opasnostima
ODJELJAK 12.: Ekološke informacije
12.1. Toksičnost
12.2. Postojanost i razgradivost
12.3. Bioakumulacijski potencijal
12.4. Pokretljivost u tlu
12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB
12.6. Svojstva endokrine disrupcije
12.7. Ostali štetni učinci
ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje
13.1. Metode obrade otpada
ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu
14.1. UN broj ili identifikacijski broj
14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u
14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu
14.4. Skupina pakiranja
14.5. Opasnosti za okoliš
14.6. Posebne mjere opreza za korisnika
14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a
ODJELJAK 15.: Informacije o propisima
15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu
15.2. Procjena kemijske sigurnosti
ODJELJAK 16.: Ostale informacije
PRILOG III.
KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA OD 1 DO 10 TONA
Kriteriji za tvari i, prema potrebi, njihove nanooblike, koje se registriraju u količinama od 1 do 10 tona, u vezi s člankom 12. stavkom 1. točkama (a) i (b):
tvari kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u 1 A ili 1B kategoriju razreda opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost” ili kriterije iz Priloga XIII.;
tvari:
s disperzivnom ili difuznom uporabom odnosno uporabama, posebno ako se te tvari upotrebljavaju u smjesama široke potrošnje ili se ugrađuju u proizvode široke potrošnje; i
kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u bilo koji razred opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš odnosno podjelu na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ili tvari s nanooblicima, osim ako su ti nanooblici topljivi u biološkim i okolišnim medijima.
PRILOG IV.
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (a)
|
EINECS br. |
Naziv/skupina |
CAS br. |
|
200-061-5 |
D-glucitol C6H14O6 |
50-70-4 |
|
200-066-2 |
Askorbinska kiselina C6H8O6 |
50-81-7 |
|
200-075-1 |
Glukoza C6H12O6 |
50-99-7 |
|
200-233-3 |
Fruktoza C6H12O6 |
57-48-7 |
|
200-294-2 |
L-lizin C6H14N2O2 |
56-87-1 |
|
200-334-9 |
Sarahoza, čista C12H22O11 |
57-50-1 |
|
200-405-4 |
α-tokoferil-acetat C31H52O3 |
58-95-7 |
|
200-416-4 |
Galaktoza C6H12O6 |
59-23-4 |
|
200-432-1 |
DL-metionin C5H11NO2S |
59-51-8 |
|
200-559-2 |
Laktoza C12H22O11 |
63-42-3 |
|
200-711-8 |
D-manitol C6H14O6 |
69-65-8 |
|
201-771-8 |
L-sorboza C6H12O6 |
87-79-6 |
|
204-664-4 |
Glicerol-stearat, čisti C21H42O4 |
123-94-4 |
|
204-696-9 |
Ugljikov dioksid CO2 |
124-38-9 |
|
205-278-9 |
Kalcijev pantotenat, D-oblik C9H17NO5.1/2Ca |
137-08-6 |
|
205-756-7 |
DL-fenilalanin C9H11NO2 |
150-30-1 |
|
208-407-7 |
Natrijev glukonat C6H12O7.Na |
527-07-1 |
|
215-665-4 |
Sorbitan-oleat C24H44O6 |
1338-43-8 |
|
231-098-5 |
Kripton Kr |
7439-90-9 |
|
231-110-9 |
Neon Ne |
7440-01-9 |
|
231-147-0 |
Argon Ar |
7440-37-1 |
|
231-168-5 |
Helij He |
7440-59-7 |
|
231-172-7 |
Ksenon Xe |
7440-63-3 |
|
231-783-9 |
Dušik N2 |
7727-37-9 |
|
231-791-2 |
Voda, destilirana, provodljiva ili slične čistoće H2O |
7732-18-5 |
|
232-307-2 |
Lecitini Složeni sastav diglicerida masnih kiselina povezanih s kolin-esterom fosforne kiseline. |
8002-43-5 |
|
232-436-4 |
Sirupi, hidrolizirani škrob Složeni sastav dobiven hidrolizom kukuruznog škroba djelovanjem kiselina ili enzima. Sastoji se prvenstveno od d-glukoze, maltoze i maltodekstrina. |
8029-43-4 |
|
232-442-7 |
Loj, hidrogenirani |
8030-12-4 |
|
232-675-4 |
Dekstrin |
9004-53-9 |
|
232-679-6 |
Škrob Visokopolimerni ugljikohidratni materijal koji se obično dobiva iz zrna žitarica kao što su kukuruz, pšenica i sijerak, te iz korijenja i gomolja kao što su krumpir i tapioka. Uključuje škrob koji je prethodno želatiniziran zagrijavanjem u prisutnosti vode. |
9005-25-8 |
|
232-940-4 |
Maltodekstrin |
9050-36-6 |
|
238-976-7 |
Natrijev D-glukonat C6H12O7.xNa |
14906-97-9 |
|
248-027-9 |
D-glucitol-monostearat C24H48O7 |
26836-47-5 |
|
262-988-1 |
Masne kiseline, kokos, metil-esteri |
61788-59-8 |
|
265-995-8 |
Celulozna vlaknina |
65996-61-4 |
|
266-948-4 |
Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeni Ova tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni trialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-001-00. |
67701-30-8 |
|
268-616-4 |
Sirupi, kukuruzni, dehidrirani |
68131-37-3 |
|
269-658-6 |
Gliceridi, loj mono-, di- i tri-, hidrogenirani |
68308-54-3 |
|
270-312-1 |
Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeni, mono- i di- Ova tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni alkil i C16-C18 i C18 nezasićeni dialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-002-00. |
68424-61-3 |
|
288-123-8 |
Gliceridi, C10-18 |
85665-33-4 |
PRILOG V.
IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (b)
1. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom izlaganja druge tvari ili proizvoda čimbenicima u okolišu, kao što su zrak, vlaga, mikroorganizmi ili sunčeva svjetlost.
2. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom skladištenja druge tvari, ►M3 smjese ◄ ili proizvoda.
3. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi nakon krajnje uporabe drugih tvari, ►M3 smjesa ◄ ili proizvoda i koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet.
4. Tvari koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet i koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi kad:
stabilizator, bojilo, aroma, antioksidans, punilo, otapalo, nosač, površinski aktivna tvar, plastifikator, inhibitor korozije, sredstvo protiv pjenjenja ili otpjenjivač, dispergent, inhibitor taloženja, desikant, vezivo, emulgator, deemulgator, sredstvo za odvodnjavanje, aglomerirajuće sredstvo, promotor adhezije, tvar za sprečavanje zgrudnjavanja, regulator kiselosti, sekvestrant, koagulant, flokulant, zaštitno sredstvo protiv gorenja, mazivo, kelatni agens ili reagens za kontrolu kakvoće djeluje na način kako je predviđeno; ili
tvar, čija je jedina namjena osigurati određeno fizikalno-kemijsko svojstvo, djeluje na način kako je predviđeno.
5. Nusproizvodi, osim ako se oni kao takvi uvoze ili stavljaju u promet.
6. Hidrati tvari ili hidratizirani ioni koji nastaju u dodiru tvari s vodom, ako je proizvođač ili uvoznik koji koristi ovo izuzeće registrirao tvar.
7. Sljedeće tvari koje se pojavljuju u prirodi, ako nisu kemijski promijenjene:
minerali, rude, rudni koncentrati, sirovi i obrađeni prirodni plin, sirova nafta, ugljen.
8. Tvari koje se pojavljuju u prirodi, osim tvari koje su navedene u stavku 7., koje nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije prema kojima se razvrstavaju kao opasne u skladu s ►M3 Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ◄ ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f).
9. Sljedeće tvari dobivene iz prirodnih izvora, ako nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ uz izuzeće tvari koje su razvrstane jedino kao zapaljive [R10], kao nadražujuće za kožu [R38] ili nadražujuće za oči [R36], ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f):
biljne masti, biljna ulja, biljni voskovi; životinjske masti, životinjska ulja, životinjski voskovi; masne kiseline od C6 do C24 i njihove kalijeve, natrijeve, kalcijeve i magnezijeve soli; glicerol.
10. Sljedeće tvari, ako nisu kemijski promijenjene:
11. Sljedeće tvari, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ i pod uvjetom da sastojke koji zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ ne sadrže u koncentracijama iznad najniže primjenljive granične koncentracije utvrđene u Direktivi 1999/45/EZ ili granične koncentracije utvrđene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako je uvjerljivim znanstvenim eksperimentalnim podacima koji su potvrđeni kao odgovarajući i pouzdani dokazano da tih sastojaka nema ni u jednom trenutku životnog ciklusa tvari:
Staklo, keramičke frite.
12. Kompost, bioplin i digestat.
13. Vodik i kisik.
PRILOG VI.
ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10.
NAPOMENA O ISPUNJAVANJU ZAHTJEVA IZ PRILOGA OD VI. DO XI.
U prilozima od VI. do XI. utvrđeno je koje se informacije dostavljaju za potrebe registracije i evaluacije u skladu s člancima 10., 12., 13., 40., 41. i 46. Standardni zahtjevi za najmanju količinu navedeni su u Prilogu VII.; svaki put kad se dosegne sljedeći količinski prag tim zahtjevima moraju se dodati zahtjevi iz odgovarajućeg priloga. Precizni zahtjevi razlikuju se od registracije do registracije ovisno o količini, uporabi i izloženosti. Stoga priloge treba promatrati kao cjelinu i u vezi s ukupnim zahtjevima registracije, evaluacije i dužne pažnje.
Tvar se definira u skladu s člankom 3. stavkom 1. te identificira u skladu s odjeljkom 2. ovog Priloga. Tvar se uvijek proizvodi ili uvozi u barem jednom obliku. Može se javljati i u više oblika.
Za sve nanooblike obuhvaćene registracijom navode se određene posebne informacije. Nanooblici se opisuju kako je propisano ovim Prilogom. Podnositelj registracije obrazlaže zašto su informacije navedene u zajedničkoj registraciji, koja ispunjava zahtjeve obavješćivanja za registrirane tvari s nanooblicima, prikladne za procjenu nanooblika. Informacije relevantne za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja za takvu tvar mogu odvojeno podnijeti i pojedinačni podnositelji registracije ako je to opravdano u skladu s člankom 11. stavkom 3.
Za jedan zahtjev obavješćivanja ili više njih može biti potrebno više od jednog skupa podataka kad god postoje znatne razlike u svojstvima koja su relevantna za procjenu opasnosti, izloženosti i rizika za nanooblike te upravljanje njima. Informacije se podnose tako da je jasno koje se informacije u zajedničkoj dostavi odnose na koji nanooblik tvari.
Ako je to tehnički i znanstveno opravdano, u registracijskom se dosjeu primjenjuju metodologije iz Priloga XI. pododjeljka 1.5. kada se dva ili više oblika tvari „grupira” za potrebe jednog, više ili čak svih zahtjeva obavješćivanja.
Zahtjevi koji su specifični za nanooblike primjenjuju se ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na druge oblike tvari.
Definicija nanooblika i skupa sličnih nanooblika
1. KORAK – PRIKUPLJANJE I DIJELJENJE POSTOJEĆIH INFORMACIJA
Podnositelj registracije trebao bi prikupiti sve postojeće podatke o ispitivanju koji su raspoloživi za tvar koju registrira, što uključuje i pretraživanje literature radi pronalaženja relevantnih informacija o tvari.
Gdje god je to moguće, registracije bi trebalo podnositi zajednički, u skladu s člankom 11. ili člankom 19. Na taj se način podaci o ispitivanju mogu dijeliti, čime se izbjegavaju nepotrebna ispitivanja i smanjuju troškovi. Podnositelj registracije trebao bi prikupiti i sve druge dostupne relevantne informacije o tvari, uključujući o svim nanooblicima tvari obuhvaćenima registracijom, neovisno o tome je li s obzirom na dotičnu količinu potrebno provesti ispitivanje za određenu krajnju točku. To uključuje informacije iz alternativnih izvora (npr. iz (Q)SAR-ova, analogija s drugim tvarima, ispitivanje in vivo i in vitro, epidemiološki podaci) koje mogu pomoći da se utvrdi prisutnost ili odsutnost opasnih svojstava tvari i koje u pojedinim slučajevima mogu zamijeniti rezultate ispitivanja na životinjama.
Osim toga, trebalo bi prikupiti informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom u skladu s člankom 10. i ovim Prilogom. Uzimajući u obzir sve te informacije zajedno, podnositelj registracije može odrediti postoji li potreba za dobivanjem dodatnih informacija.
2. KORAK – RAZMATRANJE POTREBA ZA INFORMACIJAMA
Podnositelj registracije određuje koje se informacije zahtijevaju za registraciju. Prvo je potrebno odrediti koji se prilog ili prilozi primjenjuju ovisno o količini. U ovim prilozima su utvrđeni standardni zahtjevi obavješćivanja, koje treba promatrati u vezi s Prilogom XI. koji u opravdanim slučajevima dopušta odstupanje od standardnog pristupa. Kod određivanja potreba za informacijama o tvari u ovoj fazi posebno se uzimaju u obzir informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom.
3. KORAK – UTVRĐIVANJE NEDOSTATKA INFORMACIJA
Podnositelj registracije zatim uspoređuje potrebe za informacijama o tvari s već raspoloživim informacijama i time koliko se dostupne informacije mogu primijeniti na sve nanooblike obuhvaćene registracijom te utvrđuje koje informacije nedostaju.
U toj je fazi važno osigurati da su raspoložive informacije relevantne i dovoljno kvalitetne za ispunjenje zahtjeva.
4. KORAK – DOBIVANJE NOVIH PODATAKA/PREDLAGANJE STRATEGIJE ISPITIVANJA
U nekim slučajevima novi podaci nisu potrebni. Međutim, ako nedostaju informacije koje su potrebne, prikupljaju se novi podaci (prilozi VII. i VIII.) ili se predlaže strategija ispitivanja (prilozi IX. i X.), ovisno o količini. Novi pokusi na kralježnjacima provode se odnosno predlažu samo u krajnjoj nuždi, nakon što su iscrpljeni svi ostali izvori podataka.
Navedeni se pristup primjenjuje i ako nedostaju informacije o jednom nanoobliku ili više nanooblika tvari koji su uključeni u zajednički dostavljen registracijski dosje.
U pojedinim se slučajevima u skladu s pravilima iz priloga od VII. do XI. određena ispitivanja provode prije nego što je to potrebno u okviru standardnih zahtjeva ili dodatno uz standardna ispitivanja.
NAPOMENE
Napomena 1.: Ako određene podatke nije moguće pružiti iz tehničkih razloga, ili ako se smatra da određeni podaci nisu znanstveno nužni, to se jasno obrazlaže u skladu s odgovarajućim odredbama.
Napomena 2.: Podnositelj registracije može izjaviti da su određene informacije dostavljene u registracijskom dosjeu poslovno osjetljive i da mu njihovo otkrivanje može nanijeti poslovnu štetu. On u tom slučaju navodi koje su to informacije i to obrazlaže.
NAPOMENE
Napomena 1.: Ako određene podatke nije moguće pružiti iz tehničkih razloga, ili ako se smatra da određeni podaci nisu znanstveno nužni, to se jasno obrazlaže u skladu s odgovarajućim odredbama.
Napomena 2.: Podnositelj registracije može izjaviti da su određene informacije dostavljene u registracijskom dosjeu poslovno osjetljive i da mu njihovo otkrivanje može nanijeti poslovnu štetu. On u tom slučaju navodi koje su to informacije i to obrazlaže.
INFORMACIJE NA KOJE UPUĆUJE ČLANAK 10. TOČKA (a) PODTOČKE OD i. DO v.
1. OPĆE INFORMACIJE O PODNOSITELJU REGISTRACIJE
|
1.1. |
Podnositelj registracije
|
|
1.2. |
Zajedničko podnošenje podataka U člancima 11. i 19. predviđeno je da vodeći podnositelj registracije može dostaviti dijelove registracije u ime drugih podnositelja. U tom slučaju vodeći podnositelj registracije navodi sljedeće podatke o tim podnositeljima:
—
ime (naziv), adresa, broj telefona, broj faksa i adresa elektroničke pošte,
—
dijelovi registracije koji se odnose na druge podnositelje registracije.
Navodi se broj(eve) iz ovog Priloga odnosno priloga od VII. do X. Ostali podnositelji registracije navode sljedeće podatke o vodećem podnositelju koji dostavlja dijelove registracije u njihovo ime:
—
ime (naziv), adresa, broj telefona, broj faksa i adresa elektroničke pošte,
—
dijelovi registracije koje dostavlja vodeći podnositelj registracije.
Navodi se broj(eve) iz ovog Priloga odnosno priloga od VII. do X, prema potrebi. |
|
1.3. |
Treća osoba imenovana na temelju članka 4.
|
2. IDENTIFIKACIJA TVARI
Informacije u ovom odjeljku moraju biti dostatne za identifikaciju svake tvari i opis različitih nanooblika. Ako tehnički nije moguće ili se čini da znanstveno nije nužno navesti informacije iz jedne od točaka u nastavku ili više njih, to se jasno obrazlaže.
|
2.1. |
Naziv ili druge identifikacijske oznake svake tvari
|
|
2.2. |
Informacije u vezi s molekularnom i strukturnom formulom svake tvari
|
|
2.3. |
Sastav svake tvari Ako registracija obuhvaća jedan nanooblik ili više njih, ti se nanooblici opisuju u skladu s odjeljkom 2.4. ovog Priloga
|
|
2.4. |
Opis nanooblika tvari: navedene informacije o svakom od parametara mogu se primjenjivati na pojedinačni nanooblik ili na skup sličnih nanooblika uz uvjet da su granice skupa jasno određene. Informacije iz točaka od 2.4.2. do 2.4.5. jasno se odnose na različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika utvrđenih u točki 2.4.1
|
3. INFORMACIJE O PROIZVODNJI I UPORABI ILI UPORABAMA TVARI
Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, u informacijama o proizvodnji i uporabi u pododjeljcima od 3.1. do 3.7. navode se zasebne informacije o različitim nanooblicima ili skupovima sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.
|
3.1. |
Ukupna proizvodnja, količine utrošene u proizvodnji proizvoda koji podliježe registraciji i/ili uvoz u tonama godišnje po podnositelju registracije za: kalendarsku godinu registracije (procijenjena količina). |
|
3.2. |
U slučaju proizvođača i proizvođača proizvoda: kratak opis tehnološkog postupka koji se koristi u proizvodnji odnosno proizvodnji proizvoda. Nije potrebno navoditi precizne podatke o postupku, a posebno one koji su poslovno osjetljivi. |
|
3.3. |
Podatak o količini koja se koristi za vlastitu uporabu ili uporabe |
|
3.4. |
Oblik (tvar, ►M3 smjesa ◄ ili proizvod) i/ili agregatno stanje u kojemu se tvar isporučuje daljnjim korisnicima. Koncentracija ili područje koncentracije tvari u ►M3 smjesama koje ◄ se isporučuju daljnjim korisnicima i količine tvari u proizvodima koji se isporučuju daljnjim korisnicima. |
|
3.5. |
Kratak opći opis identificirane uporabe ili uporaba |
|
3.6. |
Informacije o količinama i sastavu otpada koji nastaje kod proizvodnje tvari, uporabe u proizvodima i identificiranih uporaba |
|
3.7. |
Uporabe koje se ne preporučuju ►M7 (vidjeti odjeljak 1. sigurnosno-tehničkog lista) ◄ Prema potrebi se navode uporabe koje podnositelj registracije ne preporučuje i zašto ih ne preporučuje (tj. neobvezujuće preporuke dobavljača). Ovaj popis ne mora biti iscrpan. |
4. RAZVRSTAVANJE I OZNAČIVANJE
4.1. Razvrstavanje tvari u razred opasnosti koje proizlazi iz primjene glava I. i II. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za sve razrede opasnosti i kategorije iz te Uredbe;
Osim toga, za svaki unos treba navesti razloge zašto nije navedeno razvrstavanje za određeni razred opasnosti ili podjelu unutar razreda opasnosti (tj. da li podaci nedostaju, nisu uvjerljivi ili su uvjerljivi, ali nisu dostatni za razvrstavanje);
4.2. Oznaka opasnosti tvari dobivena primjenom glave III. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;
4.3. Prema potrebi, specifične granične vrijednosti koncentracije dobivene primjenom članka 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.
5. SMJERNICE ZA SIGURNU UPORABU S OBZIROM NA:
Ove informacije moraju biti u skladu s informacijama u sigurnosno-tehničkom listu ako se on zahtijeva u skladu s člankom 31.
Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi i u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4., prema potrebi.
|
5.1. |
Mjere prve pomoći (sigurnosno-tehnički list, rubrika 4.) |
|
5.2. |
Mjere za suzbijanje požara (sigurnosno-tehnički list, rubrika 5.) |
|
5.3. |
Mjere kod slučajnog ispuštanja (sigurnosno-tehnički list, rubrika 6.) |
|
5.4. |
Rukovanje i skladištenje (sigurnosno-tehnički list, rubrika 7.) |
|
5.5. |
Informacije o prijevozu (sigurnosno-tehnički list, rubrika 14.) Ako izvješće o kemijskoj sigurnosti nije potrebno, zahtijevaju se sljedeće dodatne informacije: |
|
5.6. |
Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita (sigurnosno-tehnički list, rubrika 8.) |
|
5.7. |
Stabilnost i reaktivnost (sigurnosno-tehnički list, rubrika 10.) |
|
5.8. |
Zbrinjavanje
|
6. INFORMACIJE O IZLOŽENOSTI ZA TVARI REGISTRIRANE U KOLIČINAMA IZMEĐU 1 I 10 TONA GODIŠNJE PO PROIZVOĐAČU ILI UVOZNIKU
Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se zasebno za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.
|
6.1. |
Glavna kategorija uporabe:
|
|
6.2. |
Značajni put(ovi) izlaganja:
|
|
6.3. |
Obrazac izlaganja:
(a)
slučajno/rijetko; i/ili
(b)
povremeno; i/ili
(c)
kontinuirano/učestalo. |
PRILOG VII.
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 TONE I VIŠE ( 59 )
U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za:
tvari koje nisu u postupnom uvođenju i koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 do 10 tona;
tvari u postupnom uvođenju koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 do 10 tona i koje ispunjavaju kriterije iz Priloga III., u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama (a) i (b); i
tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 10 tona i više.
Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. Za tvari koje ne ispunjavaju kriterije iz Priloga III. potrebno je samo ispuniti fizikalno-kemijske zahtjeve iz odjeljka 7. ovog Priloga.
U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima se tražene standardne informacije mogu izostaviti, zamijeniti drugim informacijama, dostaviti u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagoditi. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima su dopuštena odstupanja na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i obrazlaže svako odstupanje u odgovarajućoj rubrici registracijskog dosjea.
Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.
Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može odstupiti od standardnih zahtjeva obavješćivanja utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI., osim odjeljka 3. o odricanju od ispitivanja uvjetovanog izlaganjem tvari. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zašto je odstupio od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 60 )
Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga, prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja trebalo bi, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.
Ako se za određene krajnje točke informacije ne pružaju zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.
7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
7.1. Agregatno stanje tvari pri 20 °C i 101,3 kPa |
|
|
7.2. Talište/ledište |
7.2. Istraživanje nije potrebno provoditi ispod donje granice od – 20 °C. |
|
7.3. Vrelište |
7.3. Istraživanje nije potrebno provoditi: — kod plinova; ili — kod krutih tvari koje imaju talište iznad 300 °C ili se raspadaju prije vrenja. U tom se slučaju može procijeniti ili izmjeriti vrelište pod sniženim tlakom; ili — kod tvari koje se raspadaju prije vrenja (npr. autooksidacija, pregradnja, razgradnja, raspadanje itd.). |
|
7.4. Relativna gustoća |
7.4. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar stabilna samo u otopini s određenim otapalom i ako je gustoća otopine slična gustoći otapala. U tom je slučaju dovoljno navesti je li gustoća otopine veća ili manja od gustoće otapala; ili — je tvar plin. U tom se slučaju gustoća izračunava na temelju molekularne mase plina i zakona o idealnom plinu. |
|
7.5. Tlak pare |
7.5. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je talište iznad 300 °C. Ako je talište između 200 °C i 300 °C, dovoljno je navesti graničnu vrijednost dobivenu mjerenjem ili priznatom računskom metodom. |
|
7.6. Površinska napetost |
7.6. Istraživanje treba provesti samo ako: — se na temelju strukture očekuje odnosno predviđa površinska aktivnost; ili — je površinska aktivnost željeno svojstvo materijala. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je topljivost u vodi manja od 1 mg/l pri 20 °C. |
|
7.7. Topljivost u vodi Za nanooblike se usto razmatra i ispitivanje brzine otapanja u vodi te u relevantnim biološkim i okolišnim medijima. |
7.7. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — tvar je hidrolitički nestabilna pri pH 4, 7 i 9 (vrijeme poluraspada manje od 12 sati), ili — tvar lako oksidira u vodi. Ako se čini da je tvar „netopljiva” u vodi, provodi se granični test do granice detekcije metode analize. Za nanooblike se pri provedbi istraživanja procjenjuje mogući zbunjujući učinak disperzije. |
|
7.8. Koeficijent raspodjele n-oktanol/voda |
7.8. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je tvar anorganska. Ako se ispitivanje ne može provesti (npr. tvar se raspada, ima veliku površinsku aktivnost, burno reagira za vrijeme ispitivanja ili se ne otapa u vodi ili oktanolu, ili ako se ne može postići dostatna čistoća tvari), navode se izračunata vrijednost za log P i podaci o metodi izračuna. Za nanooblike se pri provedbi istraživanja procjenjuje mogući zbunjujući učinak disperzije u oktanolu i vodi. Za nanooblike, bilo da je riječ o anorganskim ili organskim tvarima, za koje nije primjenjiv koeficijent razdiobe n-oktanol/voda umjesto njega se razmatra istraživanje stabilnosti disperzije. |
|
7.9. Plamište |
7.9. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar anorganska; ili — tvar sadrži samo hlapljive organske komponente s plamištem iznad 100 °C za vodene otopine; ili — je procijenjeno plamište iznad 200 °C; ili — se plamište može točno predvidjeti interpolacijom na temelju postojećih tvari poznatih svojstava. |
|
7.10. Zapaljivost |
7.10. Istraživanje nije potrebno provoditi: — kod krutih tvari koje imaju eksplozivna ili piroforna svojstva. Ta svojstva bi trebalo uvijek ispitati prije zapaljivosti; ili — kod plinova, ako je koncentracija zapaljivog plina u smjesi s inertnim plinovima tako niska da kod miješanja sa zrakom stalno ostaje ispod donje granične vrijednosti; ili — kod tvari koje su samozapaljive u dodiru sa zrakom. |
|
7.11. Eksplozivna svojstva |
7.11. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako u molekuli nisu prisutne kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima; ili — ako tvar sadrži kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima, uključujući kisik, i izračunana bilanca kisika je manja od -200; ili — ako organska tvar ili homogena smjesa organskih tvari sadrži kemijske skupine koje se povezuju s eksplozivnim svojstvima, ali je egzotermna energija raspadanja manja od 500 J/g i egzotermno raspadanje započinje na temperaturi ispod 500 °C; ili — kod smjesa anorganskih oksidativnih tvari (podrazred UN 5.1.) s organskim materijalima, ako je koncentracija anorganske oksidativne tvari: — — manja od 15 % masenog udjela, u slučaju razvrstavanja u skupinu pakiranja UN I (velika opasnost) ili II (srednja opasnost), — manja od 30 % masenog udjela, u slučaju razvrstavanja u skupinu pakiranja UN III (mala opasnost). Napomena: Ako je egzotermna energija raspadanja organske tvari manja od 800 J/g, nije potrebno provoditi ispitivanje širenja eksplozije niti osjetljivosti na udarni val. |
|
7.12. Temperatura samozapaljenja |
7.12. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar eksplozivna ili samozapaljiva u dodiru sa zrakom pri sobnoj temperaturi; ili — kod tekućina koje nisu zapaljive na zraku npr. plamište iznad 200 °C; ili — kod plinova koji nemaju područje zapaljivosti; ili — kod krutih tvari, ako tvar ima talište ≤ 160 °C ili ako preliminarni rezultati isključuju samozagrijavanje tvari na temperaturama do 400 °C. |
|
7.13. Oksidativna svojstva |
7.13. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar eksplozivna; ili — je tvar vrlo lako zapaljiva; ili — je tvar organski peroksid; ili — tvar nema sposobnost egzotermne reakcije s gorivim materijalima, primjerice na temelju kemijske strukture (npr. organske tvari koje ne sadrže kisik ili atome halogena i ti elementi nisu kemijski vezani na dušik ili kisik ili anorganske tvari koje ne sadrže kisik i atome halogena). Kod krutih tvari nije potrebno provoditi potpuno ispitivanje ako je preliminarno ispitivanje jasno pokazalo da ispitivana tvar ima oksidativna svojstva. Treba napomenuti da ne postoji ispitna metoda za određivanje oksidativnih svojstava plinovitih smjesa; ta svojstva se evaluiraju koristeći metodu procjene usporedbom oksidacijskog potencijala plinova u smjesi s oksidacijskim potencijalom kisika iz zraka. |
|
7.14. Granulometrija |
7.14. Istraživanje nije potrebno provoditi ako se tvar stavlja na tržište ili koristi u nekrutom ili zrnatom obliku. |
|
7.14.a Prašenje Za nanooblike |
7.14.a Istraživanje nije potrebno provoditi ako se može isključiti izloženost zrnatom obliku tvari tijekom njezina životnog ciklusa. |
8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
8.1. Nagrizanje/nadraživanje kože |
8.1. Istraživanje/istraživanja ne treba provoditi: — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) te ako bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati u kategoriju „nagrizanje kože” (1. kategorija), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi, ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju akutne dermalne toksičnosti (1. kategorija), ili — ako kod istraživanja akutne dermalne toksičnosti do granične doze (2 000 mg/kg tjelesne mase) nije utvrđeno nadraživanje kože. Ako rezultati jednog od dva istraživanja iz točaka 8.1.1. ili 8.1.2. već omogućuju konačnu odluku o razvrstavanju tvari ili zaključak da nema mogućeg nadraživanja kože, drugo istraživanje ne treba provoditi. |
|
8.1.1. Nagrizanje kože, in vitro |
|
|
8.1.2. Nadraživanje kože, in vitro |
|
|
8.2. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka |
8.2. Istraživanje/istraživanja ne treba provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nagrizanje kože”, zbog čega se razvrstava kao tvar koja uzrokuje tešku ozljedu oka (1. kategorija), ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nadraživanje kože” te bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati u kategoriju „nadraživanje oka” (2. kategorija), ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) te bi se na osnovu dostupnih informacija trebala razvrstati kao tvar koja uzrokuje tešku ozljedu oka (1. kategorija), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi. |
|
8.2.1. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka, in vitro |
8.2.1. Ako rezultati prvog in vitro istraživanja ne omogućuju konačnu odluku o razvrstavanju tvari ili zaključak da nema mogućeg nadraživanja oka, razmatra se drugo in vitro istraživanje ili in vitro istraživanja za tu krajnju točku. |
|
8.3. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom Informacije koje omogućavaju: — zaključak o tome izaziva li tvar preosjetljivost u dodiru s kožom i može li se pretpostaviti da bi mogla prouzročiti znatnu preosjetljivost u ljudi (kategorija 1.A) te — procjenu rizika, ako je potrebno. |
Istraživanje/istraživanja iz točaka 8.3.1. i 8.3.2. ne treba provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju „nagrizanje kože” (kategorija 1.) ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5) ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi. |
|
8.3.1. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom in vitro/in chemico Informacije dobivene metodama ispitivanja in vitro/in chemico koje su priznate na temelju članka 13. stavka 3. i koje se odnose na svaki od sljedećih ključnih načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom: (a) molekularna interakcija s bjelančevinama kože (b) upalna reakcija u keratinocitima (c) aktivacija dendritičkih stanica |
Ta ispitivanja nije potrebno provoditi: — ako je dostupno in vivo istraživanje u skladu s točkom 8.3.2. ili — ako dostupne ispitne metode in vitro/in chemico nisu primjenjive na tvar ili nisu prikladne za razvrstavanje i procjenu rizika u skladu s točkom 8.3. Ako su na temelju informacija dobivenih ispitnim metodama koje se odnose na jedan ili dva ključna načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom navedena u stupcu 1. već mogući razvrstavanje i procjena rizika u skladu s točkom 8.3., nije potrebno provoditi istraživanja ostalih ključnih načina izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom. |
|
8.3.2. Izazivanje preosjetljivosti u dodiru s kožom, in vivo. |
In vivo istraživanje provodi se samo ako ispitne metode in vitro/in chemico opisane u točki 8.3.1. nisu primjenjive ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika u skladu s točkom 8.3. Preferirana metoda in vivo ispitivanja jest lokalna analiza limfnih čvorova miševa (LLNA). Druga ispitivanja trebala bi se provoditi samo u iznimnim okolnostima. Za provedbu nekog drugog in vivo ispitivanja potrebno je dostaviti obrazloženje. In vivo istraživanja izazivanja preosjetljivosti u dodiru s kožom koja su provedena ili započeta prije 10. svibnja 2017. i koja ispunjavaju zahtjeve iz članka 13. stavka 3. prvog podstavka te iz članka 13. stavka 4. smatraju se primjerenima za ispunjavanje standardnog zahtjeva obavješćivanja. |
|
8.4. Mutagenost |
8.4. U slučaju pozitivnog rezultata razmatra se mogućnost provođenja drugih istraživanja mutagenosti. |
|
8.4.1. In vitro istraživanje genskih mutacija bakterija |
8.4.1. Istraživanje se ne mora provoditi za nanooblike ako to nije prikladno. U tom je slučaju potrebno navesti druga istraživanja koja uključuju in vitro istraživanje mutagenosti na stanicama sisavaca ili više takvih istraživanja (Prilog VIII. točke 8.4.2. i 8.4.3. ili druge međunarodno priznate in vitro metode). |
|
8.5. Akutna toksičnost |
8.5. Istraživanje odnosno istraživanja općenito nisu potrebna ako: — je tvar razvrstana kao nagrizajuća za kožu. |
|
8.5.1. Oralna primjena |
8.5.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je raspoloživo istraživanje akutne toksičnosti udisanjem (8.5.2.). Za nanooblike se umjesto ispitivanja oralnim putem provodi ispitivanje udisanjem (8.5.2.), osim ako izloženost ljudi udisanjem nije vjerojatna, s obzirom na mogućnost izloženosti aerosolima, česticama ili kapljicama veličine koja se može udahnuti. |
9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
9.1. Toksičnost u vodi |
|
|
9.1.1. Ispitivanje kratkoročne toksičnosti na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) Podnositelj registracije može umjesto kratkoročne ispitati dugoročnu toksičnost. |
9.1.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — postoje olakotne okolnosti koje ukazuju na to da toksičnost u vodi nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane. — raspoloživo je istraživanje dugoročne toksičnosti u vodenom okolišu za beskralježnjake, ili — raspoložive su dostatne informacije za razvrstavanje i označivanje s aspekta okoliša. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. Ako je tvar slabo topljiva u vodi ili ako nanooblici imaju malu brzinu otapanja u odgovarajućim ispitnim medijima, razmatra se mogućnost istraživanja dugoročne toksičnosti u vodenom okolišu na vrsti Daphnia (Prilog IX. točka 9.1.5.). |
|
9.1.2. Inhibicija rasta vodenih biljaka (po mogućnosti alge) |
9.1.2. Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje olakotne okolnosti koje ukazuju na to da toksičnost u vodi nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. |
|
9.2. Razgradivost |
|
|
9.2.1. Biotska |
|
|
9.2.1.1. Laka biorazgradivost |
9.2.1.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako je tvar anorganska. |
Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive.
PRILOG VIII.
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 10 TONA I VIŠE ( 61 )
U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 10 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c). Prema tomu, informacije u stupcu 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. Priloga VII. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima se tražene standardne informacije mogu izostaviti, zamijeniti drugim informacijama, pružiti u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagoditi. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima su dopuštena odstupanja na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i obrazlaže svako odstupanje u odgovarajućoj rubrici registracijskog dosjea.
Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.
Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može odstupiti od standardnih zahtjeva obavješćivanja utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zašto je odstupio od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 62 )
Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.
Ako se za određene krajnje točke informacije ne pružaju zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.
7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI
|
7.14.b Dodatne informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima Samo za nanooblike |
Podnositelj registracije razmatra dodatno ispitivanje nanooblika obuhvaćenih registracijom ili Agencija u skladu s člankom 41. može zahtijevati takvo ispitivanje ako postoji naznaka da još neka određena svojstva čestica znatno utječu na opasnost od nanooblika ili izloženost njima. |
8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
8.1. Nagrizanje/nadraživanje kože |
8.1. In vivo istraživanje nagrizanja/nadraživanja kože razmatra se samo ako in vitro istraživanja iz Priloga VII. točaka 8.1.1. i 8.1.2. nisu primjenjiva ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika. Istraživanje se ne mora provoditi: — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi, ili — ako je tvar razvrstana u kategoriju akutne dermalne toksičnosti (1. kategorija), ili — ako kod istraživanja akutne dermalne toksičnosti do granične doze (2 000 mg/kg tjelesne mase) nije utvrđeno nadraživanje kože. |
|
8.2. Teška ozljeda oka/nadraživanje oka |
8.2. In vivo istraživanje nagrizanja/nadraživanja oka razmatra se samo ako in vitro istraživanje ili istraživanja iz Priloga VII. točke 8.2.1. nisu primjenjiva ili ako rezultati tih istraživanja nisu prikladni za razvrstavanje i procjenu rizika. Istraživanje se ne mora provoditi: — ako je tvar razvrstana u kategoriju 'nagrizanje kože', ili — ako je tvar jaka kiselina (pH ≤ 2,0) ili baza (pH ≥ 11,5), ili — ako je tvar samozapaljiva na zraku ili u dodiru s vodom ili vlagom na sobnoj temperaturi. |
|
8.4. Mutagenost |
|
|
8.4.2. Citogenetsko istraživanje in vitro na stanicama sisavaca ili mikronukleus test in vitro |
8.4.2. Istraživanje obično nije potrebno provoditi ako: — su raspoloživi dostatni podaci na temelju citogenetskog ispitivanja in vivo,
— je poznato da se radi o karcinogenoj tvari 1.A ili 1.B kategorije ili tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice 1.A, 1.B ili 2. kategorije. |
|
8.4.3. In vitro istraživanje genskih mutacija na stanicama sisavaca, ako je rezultat iz Priloga VII. odjeljka 8.4.1. i Priloga VIII. odjeljka 8.4.2. negativan |
8.4.3. Istraživanje obično nije potrebno provoditi ako su raspoloživi dostatni podaci iz pouzdanog in vivo testa genskih mutacija na stanicama sisavaca. |
|
|
8.4. Ako je rezultat bilo kojeg in vivo genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, razmatra se provođenje odgovarajućih in vivo istraživanja za mutagenost. |
|
8.5. Akutna toksičnost |
8.5. Istraživanje/istraživanja općenito ne treba provoditi u sljedećem slučaju: — tvar je razvrstana kao nagrizajuća za kožu. Za tvari koje nisu plinovi informacije spomenute u točkama od 8.5.1. do 8.5.3. navode se za oralni put (8.5.1.) ili, kad je riječ o nanooblicima, za inhalacijski put (8.5.2.) te za najmanje još jedan put izlaganja. Izbor drugog puta ovisi o vrsti tvari i vjerojatnom putu izlaganja ljudi. Ako postoji samo jedan put izlaganja, treba dati informacije samo za taj put. |
|
8.5.2. Inhalacijski put primjene |
8.5.2. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je ako je vjerojatno izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama udisajne veličine. |
|
8.5.3. Dermalni put primjene |
8.5.3. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je: 1. ako udisanje tvari nije vjerojatno; i 2. ako je vjerojatan dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe; te 3. ako fizikalno-kemijske i toksikološke karakteristike ukazuju na mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Ispitivanje dermalnim putem primjene ne mora se provoditi: — ako tvar ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u kategoriju akutne toksičnosti ili za razvrstavanje kao specifično toksična za ciljane organe pri jednokratnom izlaganju oralnim putem, te — ako nisu zapaženi sustavni učinci tijekom in vivo istraživanja s dermalnim izlaganjem (npr. nadraživanje kože, preosjetljivost kože) ili u slučaju kad nema in vivo istraživanja oralnim putem primjene, ako se na temelju pristupa koji ne obuhvaćaju ispitivanje (npr. analogijski pristup, istraživanja kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja (QSAR)) ne predviđaju sustavni učinci nakon dermalnog izlaganja. |
|
8.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene |
|
|
8.6.1. Istraživanje kratkoročne toksičnosti nakon ponavljane primjene (28 dana), jedna vrsta, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi |
8.6.1. Studiju kratkotrajne toksičnosti (28 dana) nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — raspoloživa je pouzdana studija supkronične (90 dana) ili kronične toksičnosti, pod uvjetom da su upotrijebljeni odgovarajuća vrsta, doza, otapalo i put primjene, ili — tvar se trenutačno raspada i ima dovoljno podataka o proizvodima raspadanja, ili — može se isključiti relevantna izloženost ljudi u skladu s Prilogom XI. odjeljkom 3. Primjereni put odabire se na temelju navedenog u nastavku. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je ako: — udisanje tvari nije vjerojatno, i — vjerojatan je dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe, i — fizikalno-kemijska i toksikološka svojstva ukazuju na mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je ako je vjerojatno izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama inhalabilne veličine. Za nanooblike se razmatra toksikokinetika, uključujući razdoblje za oporavak i, prema potrebi, čišćenje pluća. Podnositelj registracije predlaže ispitivanje supkronične toksičnosti (90 dana) (Prilog IX. točka 8.6.2.) ako učestalost i trajanje izlaganja ljudi ukazuju na potrebu za dugotrajnijim istraživanjem i ispunjen je jedan od ovih uvjeta: — drugi dostupni podaci ukazuju na to da bi tvar mogla imati opasno svojstvo koje se ne može otkriti istraživanjem kratkoročne toksičnosti, ili — u primjereno koncipiranim toksikokinetičkim istraživanjima utvrđeno je akumuliranje tvari ili njezinih metabolita u određenim tkivima ili organima koje bi moglo ostati neotkriveno u istraživanju kratkoročne toksičnosti, a moglo bi dovesti do štetnih učinaka nakon duže izloženosti. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili člankom 41. u sljedećim slučajevima: — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nije utvrđen NOAEL, osim ako NOAEL nije utvrđen jer nije bilo neželjenih toksičnih učinaka, ili — toksičnost je posebno zabrinjavajuća (npr. ozbiljne/teške posljedice), ili — postoje naznake određenog učinka za koji raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku karakterizaciju i/ili karakterizaciju rizika. U takvim je slučajevima možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja namijenjena ispitivanju takvih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost i, posebno za nanooblike, neizravna genotoksičnost), ili — put izlaganja kod prvobitnog istraživanja nakon ponavljane primjene nije bio primjeren s obzirom na očekivani put izlaganja ljudi, a nije moguće učiniti ekstrapolaciju na drugi put, ili — postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u proizvodima za široku potrošnju dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih se može očekivati toksično djelovanje na ljude), ili — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nisu otkriveni učinci koji se opažaju u tvarima koje pokazuju jasnu srodnost u molekularnoj strukturi s tvari koja se istražuje. |
|
8.7. Reproduktivna toksičnost |
|
|
8.7.1. Test pretraživanja na reproduktivnu/razvojnu toksičnost na jednoj vrsti (OECD 421 ili 422), ako na temelju raspoloživih informacija o strukturno srodnim tvarima, procjena (Q)SAR i in vitro metoda nema dokaza da je tvar razvojno toksična |
►M29
— je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — je poznato da tvar ima mutageni učinak na spolne stanice i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili — se može isključiti relevantna izloženost ljudi u skladu s Prilogom XI. odjeljkom 3., ili — je dostupno istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (Prilog IX. odjeljak 8.7.2.) ili produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (B.56, smjernica OECD-a za ispitivanje (TG) 443) (Prilog IX. odjeljak 8.7.3.) ili istraživanje kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416). Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na plodnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične kategorije 1.A ili 1.B: može štetno djelovati na plodnost (H360F), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, tada nije potrebno dodatno ispitivanje učinaka na plodnost. Ipak, mora se razmotriti ispitivanje razvojne toksičnosti. Ako je poznato da tvar izaziva razvojnu toksičnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične kategorije 1.A ili 1.B: može naškoditi nerođenom djetetu (H360D), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, tada nije potrebno dodatno ispitivanje razvojne toksičnosti. Ipak, mora se razmotriti ispitivanje učinaka na plodnost. Ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost u pogledu štetnih učinaka na plodnost ili razvoj, podnositelj registracije prema potrebi može umjesto istraživanja probira predložiti produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (Prilog IX. odjeljak 8.7.3.) ili istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (Prilog IX. odjeljak 8.7.2.). ◄ |
|
8.8. Toksikokinetika |
|
|
8.8.1. Ocjena toksikokinetičkog ponašanja tvari koja se može dobiti na temelju raspoloživih relevantnih informacija |
Za nanooblike s velikom brzinom otapanja u biološkim medijima podnositelj registracije predlaže istraživanje toksikokinetike ili ga Agencija može zahtijevati u skladu s člankom 40. ili člankom 41. ako se takva procjena ne može provesti na temelju dostupnih relevantnih informacija, uključujući i informacije iz istraživanja provedenog u skladu s točkom 8.6.1. Izbor istraživanja ovisit će o preostalim informacijama koje nedostaju i rezultatima procjene kemijske sigurnosti. |
9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
9.1.3. Ispitivanje kratkoročne toksičnosti na ribama: podnositelj registracije može razmotriti mogućnost ispitivanja dugoročne toksičnosti umjesto kratkoročne toksičnosti |
9.1.3. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — postoje olakotne okolnosti koje ukazuju na to da toksičnost u vodi nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi ili je mala vjerojatnost njezina prolaska kroz biološke membrane, ili — raspoloživo je istraživanje dugoročne toksičnosti u vodenom okolišu za ribe. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. Ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka na vodene organizme, razmatra se mogućnost ispitivanja dugoročne toksičnosti u vodenom okolišu kako je opisano u Prilogu IX. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Ako je tvar slabo topljiva u vodi ili ako nanooblici imaju malu brzinu otapanja u odgovarajućim ispitnim medijima, razmatra se mogućnost istraživanja dugoročne toksičnosti u vodenom okolišu na ribama (Prilog IX. točka 9.1.6.). |
|
9.1.4. Ispitivanje respiratorne inhibicije aktivnog mulja |
9.1.4. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — nema emisija u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, ili — postoje olakotne okolnosti koje ukazuju na to da toksičnost za mikrobne organizme nije vjerojatna, primjerice ako je tvar izrazito netopljiva u vodi, ili — utvrdi se da je tvar lako biorazgradiva te se koncentracije korištene kod ispitivanja nalaze unutar raspona koncentracija koje se mogu očekivati u otpadnim vodama koje se dovode u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. To se istraživanje može zamijeniti testom inhibicije nitrifikacije ako raspoloživi podaci ukazuju na to da tvar može biti inhibitor rasta ili funkcije mikrobnih organizama, posebno nitrificirajućih bakterija. |
|
9.2. Razgradivost |
9.2. Dodatno ispitivanje razgradivosti razmatra se ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu da se dodatno istraži razgradivost tvari. Za nanooblike koji nisu topljivi niti imaju veliku brzinu otapanja u takvim ispitivanjima treba uzeti u obzir morfološke transformacije (npr. nepovratne promjene veličine, oblika i površinskih svojstava čestica, gubitak površinskog sloja), kemijske transformacije (npr. oksidacija, redukcija) i druge abiotičke načine razgradnje (npr. fotoliza). Izbor prikladnog ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. |
|
9.2.2. Abiotska |
|
|
9.2.2. Abiotička razgradnja 9.2.2.1. Hidroliza kao funkcija pH |
9.2.2.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — tvar je lako biorazgradiva, ili — tvar je izrazito netopljiva u vodi. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. |
|
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu |
|
|
9.3.1. Test pretraživanja adsorpcije/desorpcije |
9.3.1. Istraživanje nije potrebno provoditi ako vrijedi sljedeće: — na temelju fizikalno-kemijskih svojstava tvari može se očekivati da tvar ima nizak potencijal adsorpcije (npr. tvar ima nizak koeficijent raspodjele oktanol/voda), ili — tvar i njezini relevantni proizvodi razgradnje brzo se raspadaju. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal adsorpcije. |
PRILOG IX.
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE ( 63 )
Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d).
U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 100 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d). Prema tomu, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII. i VIII. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.
Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.
Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI ( 64 ).
Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.
U slučaju prijedloga da se za određene krajnje točke ne pruže informacije zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.
7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
7.15. Stabilnost u organskim otapalima i identitet relevantnih proizvoda razgradnje Potrebno je samo ako se smatra da je stabilnost tvari kritična. |
7.15. Istraživanje nije potrebno provoditi kod anorganskih tvari. |
|
7.16. Konstanta disocijacije |
7.16. Istraživanje nije potrebno provoditi ako: — je tvar hidrolitički nestabilna (vrijeme poluraspada ispod 12 sati) ili lako oksidira u vodi; ili — ispitivanje nije moguće provesti iz znanstvenih razloga, primjerice ako analitička metoda nije dovoljno osjetljiva. |
|
7.17. Viskoznost |
|
8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
|
8.4. Ako je rezultat bilo kojega genotoksikološkog istraživanja in vitro iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, a rezultati in vivo istraživanja nisu raspoloživi, podnositelj registracije predlaže odgovarajuće in vivo istraživanje genotoksičnosti na somatskim stanicama. Ako već postoji pozitivan rezultat in vivo istraživanja na somatskim stanicama, trebalo bi ispitati potencijal mutagenog učinka na spolne stanice na temelju raspoloživih podataka, uključujući toksikokinetičke podatke. Ako se ne mogu izvesti jasni zaključci o mutagenom učinku na spolne stanice, razmatra se mogućnost dodatnih ispitivanja. |
|
8.6. Toksičnost nakon ponavljane primjene |
|
|
8.6.1. Istraživanje toksičnosti nakon ponavljane doze i kratkotrajnog izlaganja toksičnosti kod ponavljene doze nakon kratkotrajnog izlaganja (28 dana) na jednoj vrsti, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi, osim ako su te informacije već dostavljene u okviru zahtjeva iz Priloga VIII. ili ako se predlažu ispitivanja u skladu s odjeljkom 8.6.2. ovog Priloga. U tom se slučaju ne primjenjuje odjeljak 3. Priloga XI. |
|
|
8.6.2. Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana), jedna vrsta, glodavci, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi. |
8.6.2. Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana) nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: — dostupno je pouzdano istraživanje kratkoročne toksičnosti (28 dana) koje pokazuje toksične učinke s teškim posljedicama u skladu s kriterijima prema kojima se tvari razvrstavaju kao R48, gdje je uz primjenu odgovarajućeg faktora nesigurnosti utvrđeni NOAEL-28 dana moguće ekstrapolirati u NOAEL-90 dana za isti put izlaganja, ili — dostupno je pouzdano istraživanje kronične toksičnosti, pod uvjetom da su upotrijebljeni prikladna vrsta i prikladan put unosa, ili — tvar se trenutačno raspada i ima dovoljno podataka o proizvodima raspadanja (i za sustavne učinke i za učinke na mjestu unosa), ili — tvar je nereaktivna, netopljiva i ne može se udahnuti te u 28-dnevnom „graničnom testu” nema dokaza apsorpcije ni toksičnosti, posebno ako je taj obrazac povezan s ograničenom mogućnošću izlaganja ljudi. Primjereni put odabire se na temelju navedenog u nastavku. Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je u sljedećim slučajevima: 1. vjerojatan je dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe; i 2. fizikalno-kemijska svojstva ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu; i 3. ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta: — pri ispitivanju akutne dermalne toksičnosti utvrđeno je toksično djelovanje u manjim dozama nego pri ispitivanju oralne toksičnosti, ili — u istraživanjima nadraživanja kože i/ili očiju opaženi su sustavni učinci ili drugi znakovi apsorpcije, ili — ispitivanja in vitro ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu, ili — za strukturno srodne tvari potvrđena je značajna dermalna toksičnost ili prodiranje kroz kožu. Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je u sljedećem slučaju: — vjerojatno je izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama inhalabilne veličine. Za nanooblike se razmatra toksikokinetika, uključujući razdoblje za oporavak i, prema potrebi, čišćenje pluća. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili člankom 41. u sljedećim slučajevima: — tijekom 90-dnevnog istraživanja nije utvrđen NOAEL, osim ako NOAEL nije utvrđen jer nije bilo neželjenih toksičnih učinaka, ili — toksičnost je posebno zabrinjavajuća (npr. ozbiljne/teške posljedice), ili — postoje naznake određenog učinka za koji raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku karakterizaciju i/ili karakterizaciju rizika. U takvim je slučajevima možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja namijenjena ispitivanju takvih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost i, posebno za nanooblike, neizravna genotoksičnost), ili — postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u proizvodima široke potrošnje dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih se može očekivati toksično djelovanje na ljude). |
|
8.7. Reproduktivna toksičnost |
8.7. Istraživanja nije potrebno provoditi ako: — je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom; ili — je poznato da tvar ima mutageni učinak na spolne stanice i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom; ili — tvar ima slabu toksikološku aktivnost (na temelju raspoloživih ispitivanja nema dokaza o toksičnosti) i ako se na temelju toksikokinetičkih podataka može dokazati da na odgovarajućim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči i izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna. Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na plodnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F) i ako su raspoloživi podaci dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za plodnost. Ipak, treba razmotriti ispitivanje za razvojnu toksičnost. Ako je poznato da tvar izaziva razvojnu toksičnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D) i ako su raspoloživi podaci dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost. Ipak, treba razmotriti ispitivanje učinaka na plodnost. |
|
8.7.2. Istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti na jednoj vrsti, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi (B.31 iz Uredbe Komisije o ispitnim metodama predviđene u članku 13. stavku 3. ili OECD 414). |
8.7.2. Istraživanje se prvo provodi na jednoj vrsti. Odluka o tome hoće li se istraživanje na drugoj vrsti provesti na ovoj razini ili kod sljedećeg količinskog praga trebala bi se temeljiti na rezultatima prvog ispitivanja i svim ostalim relevantnim podacima koji su raspoloživi. |
|
8.7.3. Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (B.56 Uredbe Komisije o ispitnim metodama kako je određeno u članku 13. stavku 3. ili OECD 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi, ako dostupna istraživanja toksičnosti uz primjenu ponovljenih doza (npr. 28-dnevno ili 90-dnevno istraživanje, istraživanja probira OECD 421 ili 422) ukazuju na štetne učinke na reproduktivne organe ili otkrivaju neki drugi razlog za zabrinutost povezan s reproduktivnom toksičnošću. |
8.7.3. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija u skladu s člancima 40. ili 41. može zatražiti produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2: (a) ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i (b) ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: — tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili — postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili — na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija u skladu s člancima 40. ili 41. može zatražiti produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uključujući kohorte 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost) ako postoje razlozi za posebnu zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdan nekim od sljedećih čimbenika: — postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili — posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili — postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja. Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti. Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja. Istraživanje se provodi na jednoj vrsti. Može se razmotriti potreba za provedbom istraživanja na drugom soju ili vrsti na ovoj ili sljedećoj razini tonaže, a odluka bi se trebala temeljiti na rezultatima prvog ispitivanja i svim drugim relevantnim i raspoloživim podacima. |
9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
9.1. Toksičnost u vodi |
9.1. Podnositelj registracije predlaže ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka na vodene organizme. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. |
|
9.1.5. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VII.) |
|
|
9.1.6. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja za ribe (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VIII.) Ove se informacije pružaju za odjeljke 9.1.6.1., 9.1.6.2. ili 9.1.6.3. |
|
|
9.1.6.1. Ispitivanje toksičnosti na ribama u ranom životnom stadiju (FELS) |
|
|
9.1.6.2. Ispitivanje toksičnosti nakon kratkotrajnog izlaganja na ribama u stadiju embrija i stadiju sa žumanjčanom vrećicom |
|
|
9.1.6.3. Ribe, test rasta na juvenilnim ribama |
|
|
9.2. Razgradivost |
9.2. Podnositelj registracije predlaže dodatno ispitivanje biotske razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari i njezinih proizvoda razgradnje. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti i može uključivati simulacijsko ispitivanje u odgovarajućoj sredini (npr. voda, sediment ili tlo). |
|
9.2.1. Biotska |
|
|
9.2.1.2. Simulacijsko ispitivanje konačne razgradnje u površinskoj vodi |
9.2.1.2. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: tvar je izrazito netopljiva u vodi, ili tvar je lako biorazgradiva. Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi. |
|
9.2.1.3. Simulacijsko ispitivanje razgradnje u tlu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na tlo) |
9.2.1.3. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar biorazgradiva; ili — ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost tla. |
|
9.2.1.4. Simulacijsko ispitivanje razgradnje u sedimentu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na sediment) |
9.2.1.4. Istraživanje nije potrebno provoditi: — ako je tvar biorazgradiva; ili — ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost sedimenta. |
|
9.2.3. Podaci o proizvodima razgradnje |
9.2.3. Osim ako je tvar biorazgradiva |
|
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu |
|
|
9.3.2. Bioakumulacija u vodenim vrstama, po mogućnosti ribama |
9.3.2. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: tvar ima nizak bioakumulacijski potencijal (npr. log Kow ≤ 3) i/ili nizak potencijal prolaska kroz biološke membrane, ili nije vjerojatna izravna ili neizravna izloženost vodenog segmenta. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal bioakumulacije ili nevjerojatnosti izravne ili neizravne izloženosti vodenog segmenta. |
|
9.3.3. Dodatne informacije o adsorpciji/desorpciji ovisno o rezultatima istraživanja koje se zahtijeva u Prilogu VIII. |
9.3.3. Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima: na temelju fizikalno-kemijskih svojstava tvari može se očekivati da tvar ima nizak potencijal adsorpcije (npr. tvar ima nizak koeficijent raspodjele oktanol/voda), ili tvar i njezini proizvodi razgradnje brzo se raspadaju. Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal adsorpcije. |
|
9.4. Učinci na kopnene organizme |
ƒ9.4. Ta istraživanja nije potrebno provoditi ako izravna ili neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna. Ako podaci o toksičnosti za organizme tla nisu raspoloživi, opasnost za te organizme može se procijeniti metodom ravnotežne raspodjele. Primjena metode ravnotežne raspodjele na nanooblike mora biti znanstveno opravdana. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Posebno za tvari s visokim potencijalom adsorpcije na tlo ili vrlo postojane tvari podnositelj registracije razmatra mogućnost ispitivanja dugoročne umjesto kratkoročne toksičnosti. |
|
9.4.1. Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za beskralježnjake |
|
|
9.4.2. Učinci na mikroorganizme koji žive u tlu |
|
|
9.4.3. Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za biljke |
|
10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE
Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda potrebno dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.
PRILOG X.
STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1 000 TONA I VIŠE ( 65 )
Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e).
U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1 000 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e). Prema tome, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII., VIII. i IX. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.
Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.
Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od traženih standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI. ( 66 )
Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaciiz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo konzultirati, uz ovaj Prilog, i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.
U slučaju prijedloga da se za određene krajnje točke ne pruže informacije zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.
8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
|
8.4. Ako je rezultat bilo kojega genotoksikološkog istraživanja in vitro iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, možda će biti potrebno provesti drugo in vivo ispitivanje na somatskim stanicama, ovisno o kvaliteti i relevantnosti svih raspoloživih podataka. Ako već postoji pozitivan rezultat in vivo istraživanja na somatskim stanicama, trebalo bi ispitati potencijal mutagenog učinka na spolne stanice na temelju svih raspoloživih podataka, uključujući toksikokinetičke podatke. Ako se ne mogu izvesti jasni zaključci o mutagenom učinku na spolne stanice, razmatra se mogućnost dodatnih ispitivanja. |
|
|
8.6.3. Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može u skladu s člankom 40. ili člankom 41. zahtijevati istraživanje dugoročne toksičnosti nakon ponavljane primjene (≥ 12 mjeseci) ako učestalost i trajanje izlaganja ljudi ukazuju na potrebu za dugotrajnijim istraživanjem i ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta: — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja opaženi su posebno zabrinjavajući toksični učinci s ozbiljnim ili teškim posljedicama, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju ili karakterizaciju rizika, ili — tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nisu otkriveni učinci koji se opažaju u tvari koje pokazuje jasnu srodnost u molekularnoj strukturi s tvari koja se istražuje, ili — tvar možda ima opasno svojstvo koje se ne može otkriti 90-dnevnim istraživanjem. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, pri utvrđivanju jesu li navedeni uvjeti ispunjeni uzet će se u obzir fizikalno-kemijska svojstva, posebno veličina i oblik čestica te drugi morfološki parametri, površinska funkcionalizacija i površina te molekularna struktura. |
|
|
8.6.4. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili 41. u sljedećim slučajevima: — u slučaju posebno zabrinjavajuće toksičnosti (npr. ozbiljne/teške posljedice); ili — ako postoje naznake određenog učinka, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju i/ili karakterizaciju rizika. U tom je slučaju možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja za ispitivanje tih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost itd.); ili — ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u potrošačkim proizvodima dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih je opažena toksičnost). |
|
8.7. Reproduktivna toksičnost |
8.7. Istraživanja nije potrebno provoditi ako: — je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom; ili — je poznato da tvar ima mutageni učinak na spolne stanice i provode se odgovarajuće mjere upravljanja rizikom; ili — tvar ima slabu toksikološku aktivnost (na temelju raspoloživih ispitivanja nema dokaza o toksičnosti) i ako se na temelju toksikokinetičkih podataka može dokazati da na odgovarajućim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči i izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna. Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na plodnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F) i ako su raspoloživi podaci dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za plodnost. Ipak, treba razmotriti ispitivanje za razvojnu toksičnost. Ako je poznato da tvar izaziva razvojnu toksičnost te zadovoljava kriterije prema kojima se tvari razvrstavaju kao reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D) i ako su raspoloživi podaci dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost. Ipak, treba razmotriti ispitivanje učinaka na plodnost. |
|
8.7.2. Istraživanje razvojne toksičnosti na jednoj vrsti, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi (OECD 414). |
|
|
8.7.3. Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (B.56 Uredbe Komisije o ispitnim metodama kako je određeno u članku 13. stavku 3. ili OECD 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi, osim ako su te informacije već dostavljene u okviru zahtjeva iz Priloga IX. |
8.7.3. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija u skladu s člancima 40. ili 41. može zatražiti produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2: (a) ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i (b) ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: — tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili — postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili — na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom. Podnositelj registracije predlaže ili Agencija u skladu s člancima 40. ili 41. može zatražiti produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uključujući kohorte 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost) ako postoje razlozi za posebnu zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdan nekim od sljedećih čimbenika: — postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili — posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili — postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja. Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti. Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja. |
|
8.9.1. Istraživanje karcinogenosti |
8.9.1. Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može zahtijevati istraživanje karcinogenosti u skladu s člankom 40. ili 41. ako: — tvar ima široku disperzivnu primjenu ili postoje dokazi o učestalom ili dugotrajnom izlaganju ljudi; i
— je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 2. kategorije, ili ako jedno ili više istraživanja toksičnosti kod ponavljane primjene pokazuju da tvar može izazvati hiperplaziju i/ili preneoplastične lezije. Ako je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 1.A ili 1.B kategorije, treba pretpostaviti da vjerojatno postoji genotoksički mehanizam za karcinogenost. U tom slučaju uglavnom nije potrebno provoditi ispitivanje na karcinogenost. |
9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE
|
STUPAC 1. STANDARDNI ZAHTJEVI |
STUPAC 2. POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1. |
|
9.2. Razgradivost |
9.2. Podnositelj registracije predlaže dodatno ispitivanje biotske razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari i njezinih proizvoda razgradnje. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti i može uključivati simulacijsko ispitivanje u odgovarajućoj sredini (npr. voda, sediment ili tlo). |
|
9.2.1. Biotska |
|
|
9.3. Sudbina i ponašanje u okolišu |
|
|
9.3.4. Dodatne informacije o sudbini i ponašanju tvari i/ili proizvoda razgradnje u okolišu |
9.3.4. Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatno ispitivanje u skladu s člankom 40. ili 41. ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem sudbine i ponašanja tvari u okolišu. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. |
|
9.4. Učinci na kopnene organizme |
9.4. Podnositelj registracije predlaže ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja ako rezultati procjene kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari i/ili proizvoda razgradnje na kopnene organizme. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. Ova ispitivanja nije potrebno provoditi ako izravna i neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna. |
|
9.4.4. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. |
|
|
9.4.6. Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na biljkama, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. |
|
|
9.5.1. Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja za organizme koji žive u sedimentu |
9.5.1. Podnositelj registracije predlaže ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja ako rezultati procjene kemijske sigurnosti ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari i/ili relevantnih proizvoda razgradnje na organizme koji žive u sedimentu. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti. |
|
9.6.1. Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivna toksičnost za ptice |
9.6.1. Trebalo bi pažljivo razmotriti svaku potrebu za ispitivanjem, uzimajući u obzir veliku količinu podataka za sisavce koja je obično raspoloživa na ovoj razini. |
10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE
Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.
PRILOG XI.
OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X.
U prilozima od VII. do X. utvrđeni su zahtjevi obavješćivanja za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od:
Osim na temelju posebnih pravila iz stupca 2. priloga od VII. do X., podnositelj registracije može odstupiti od standardnog režima ispitivanja u skladu s općim pravilima iz odjeljka 1. ovog Priloga. Agencija može procijeniti ta odstupanja od standardnog režima ispitivanja u okviru evaluacije dosjea.
Zahtjevima u ovom Prilogu koji su specifični za nanooblike ne dovode se u pitanje zahtjevi koji se primjenjuju na druge oblike tvari.
1. SMATRA SE DA ISPITIVANJE NIJE ZNANSTVENO NUŽNO
|
1.1. |
Uporaba postojećih podataka
|
|
1.2. |
Dokazna snaga Informacije iz više neovisnih izvora na temelju kojih se može pretpostaviti/zaključiti da tvar ima ili nema određeno opasno svojstvo mogu imati dostatnu dokaznu snagu čak i ako informacije iz svakog od tih izvora zasebno nisu dovoljne da potkrijepe takav zaključak/pretpostavku. Informacije na temelju kojih se može zaključiti da tvar ima ili nema određeno opasno svojstvo mogu imati dostatnu dokaznu snagu i ako su dobivene uporabom novih ispitnih metoda koje još nisu uključene u ispitne metode iz članka 13. stavka 3. ili međunarodnom ispitnom metodom koju Komisija odnosno Agencija priznaje kao istovrijednu. Ako informacije koje ukazuju na prisutnost ili odsutnost određenog opasnog svojstva imaju dostatnu dokaznu snagu: odustaje se od daljnjih ispitivanja tog svojstva na kralježnjacima,
može se odustati od daljnjih ispitivanja u kojima ne sudjeluju kralježnjaci.
U svakom slučaju treba dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike. |
|
1.3. |
Kvalitativni ili kvantitativni odnos strukture i djelovanja ((Q)SAR) Rezultati dobiveni iz valjanih modela kvalitativnog ili kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja ((Q)SAR) mogu ukazati na prisutnost ili odsutnost određenog opasnog svojstva. Rezultati (Q)SAR-ova mogu se upotrebljavati umjesto ispitivanja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
—
rezultati su dobiveni na temelju znanstveno utemeljenog modela (Q)SAR,
—
tvar spada u područje primjene modela (Q)SAR,
—
rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika, i
—
dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.
Agencija u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama izrađuje i daje smjernice za procjenu (Q)SAR-ova koji ispunjavaju te uvjete i navodi odgovarajuće primjere. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike. |
|
1.4. |
In vitro metode Rezultati dobiveni prikladnim in vitro metodama mogu ukazati na prisutnost određenog opasnog svojstva ili mogu biti važni s obzirom na razumijevanje mehanizama, a to može biti važno za procjenu. U ovom kontekstu „prikladan” znači dovoljno dobro razrađen u skladu s međunarodno dogovorenim kriterijima za razradu ispitnih metoda (npr. kriteriji za uvrštavanje ispitivanja u predvalidacijski postupak Europskoga centra za validaciju alternativnih metoda (ECVAM)). Ovisno o potencijalnom riziku i količinskom pragu, ponekad je za potvrdu rezultata potrebno bez odlaganja provesti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga VII. ili VIII. ili predložiti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga IX. ili X. Ako rezultati dobiveni primjenom in vitro metoda ne ukazuju na prisutnost određenog opasnog svojstva, na odgovarajućoj razini ipak se provodi relevantno ispitivanje kako bi se potvrdio negativni rezultat, osim ako ispitivanje nije potrebno u skladu s prilozima od VII. do X. ili drugim pravilima iz ovog Priloga. Od te se potvrde može odustati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1.
rezultati su dobiveni in vitro metodom čija je znanstvena utemeljenost potvrđena validacijskom studijom u skladu s međunarodno dogovorenim načelima validacije;
2.
rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika; i
3.
dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup iz točaka od 1. do 3. primjenjuje se zasebno na nanooblike. |
|
1.5. |
Grupiranje tvari i analogijski pristup Tvari za koje se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da su im fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva slična ili odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili „kategorijom” tvari. Pretpostavka za primjenu grupnog pristupa je da se fizikalno-kemijska svojstva, učinci na zdravlje ljudi i okoliš odnosno sudbina u okolišu određene tvari iz skupine tvari mogu predvidjeti interpolacijom iz podataka za jednu ili više referentnih tvari iz te skupine (analogijski pristup). U tom slučaju nije potrebno ispitati svaku tvar za svaku krajnju točku. Agencija nakon savjetovanja s relevantnim dionicima i drugim zainteresiranim stranama na vrijeme izdaje smjernice za tehnički i znanstveno utemeljenu metodologiju grupiranja tvari uzimajući u obzir prvi rok za registraciju tvari u postupnom uvođenju. Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike. Kad je posrijedi grupiranje različitih nanooblika iste tvari, sličnost molekularne strukture sama ne može biti temelj za primjenu navedenog pristupa. Ako se nanooblici obuhvaćeni registracijom grupiraju ili svrstaju u „kategoriju” s drugim oblicima tvari koji su obuhvaćeni istom registracijom, uključujući i druge nanooblike, navedene se obveze primjenjuju na isti način. Sličnosti se mogu temeljiti na:
1.
zajedničkoj funkcionalnoj skupini;
2.
zajedničkim prekursorima i/ili vjerojatnosti zajedničkih proizvoda raspada u fizikalnim ili biološkim procesima, pri čemu nastaju strukturno slične kemikalije; ili
3.
ustaljenom obrascu promjene jakosti svojstava unutar kategorije. Ako se primjenjuje grupni pristup, tvari se razvrstavaju i označuju u skladu s time. U svakom slučaju rezultati bi trebali:
—
biti dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika,
—
osigurati dostatnu i pouzdanu pokrivenost ključnih parametara iz odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3.,
—
obuhvatiti slično ili duže razdoblje izlaganja nego kod odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3., ako je trajanje izlaganja relevantni parametar, i
—
dostavlja se dostatna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.
|
2. ISPITIVANJE NIJE MOGUĆE IZ TEHNIČKIH RAZLOGA
Ispitivanje za određenu krajnju točku može se izostaviti ako zbog svojstava tvari ispitivanje nije tehnički moguće – npr. ako je tvar lako hlapljiva, izrazito reaktivna ili nestabilna, ako postoji opasnost od požara ili eksplozije u dodiru s vodom ili ako nije moguće radioaktivno obilježavanje potrebno kod pojedinih ispitivanja. Uvijek treba poštovati smjernice navedene u ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3., posebno u pogledu tehničkih ograničenja određene metode.
3. ISPITIVANJE UVJETOVANO IZLAGANJEM, POSEBNO PRILAGOĐENO POJEDINOJ TVARI
|
3.1. |
Ispitivanje u skladu s odjeljcima 8.6. i 8.7. Priloga VIII. te u skladu s Prilogom IX. i Prilogom X. može se izostaviti ako je u okviru izvješća o kemijskoj sigurnosti izrađen jedan ili više scenarija izloženosti. |
|
3.2. |
U svakom slučaju se dostavlja primjereno obrazloženje i dokumentacija. Obrazloženje se temelji na detaljnoj i strogoj ocjeni izloženosti u skladu s odjeljkom 5. Priloga I. i u skladu je sa svakim od sljedećih kriterija:
(a)
izrađivač ili uvoznik dokazuje i dokumentira da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
i.
rezultati ocjene izloženosti koji obuhvaćaju sva relevantna izlaganja u cijelom životnom ciklusu tvari dokazuju da ni u jednom scenariju proizvodnje i utvrđenim primjenama, kako se spominju u Prilogu VI. odjeljku 3.5., izloženosti nema ili je u svima beznačajna;
ii.
izvedena razina izloženosti bez učinka (DNEL) ili predviđena koncentracija bez učinka (PNEC) mogu se zaključiti iz rezultata dostupnih istraživanja za dotičnu tvar, s tim da se u potpunosti uzme u obzir povećana nesigurnost zbog izostanka zahtjeva za dostavljanje obavijesti te jesu li vrijednosti DNEL ili PNEC relevantne i primjerene kako za izostanak zahtjeva za dostavljanje obavijesti tako i u svrhu ocjene rizika ( *1 );
iii.
usporedba izvedenih vrijednosti DNEL ili PNEC s rezultatima ocjene izloženosti ukazuje da je izloženost uvijek prilično ispod izvedene vrijednosti DNEL ili PNEC;
(b)
ako tvar nije ugrađena u proizvod, proizvođač ili uvoznik dokazuju i dokumentiraju za sve relevantne scenarije da tijekom cijelog životnog ciklusa tvari vrijede strogo kontrolirani uvjeti kako su utvrđeni u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f);
(c)
ako je tvar ugrađena u proizvod u čijoj matrici ostaje trajno ili je tehničkim sredstvima onemogućeno njezino oslobađanje, dokazano je i dokumentirano da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i.
tijekom životnog ciklusa tvari ne dolazi do ispuštanja tvari;
ii.
vjerojatnost da radnici ili šira javnost ili okoliš budu izloženi tvari u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe zanemariva je; i
iii.
s tvari se rukuje u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f) tijekom svih faza izrade i proizvodnje uključujući zbrinjavanje otpada od dotične tvari u tim fazama. |
|
3.3. |
Informacije o posebnim uvjetima uporabe treba proslijediti kroz opskrbni lanac u skladu s člankom 31. ili 32., ovisno o slučaju. |
PRILOG XII.
OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE
UVOD
U ovom se Prilogu opisuje kako daljnji korisnici trebaju procijeniti i dokumentirati da su rizici koji proizlaze iz tvari koju/koje upotrebljavaju za vrijeme te uporabe podvrgnuti odgovarajućoj kontroli ako uporaba nije obuhvaćena sigurnosno-tehničkim listom koji im je dostavljen te da i drugi korisnici koji se nalaze ispod njih u lancu opskrbe mogu u potrebnoj mjeri kontrolirati te rizike. Procjena obuhvaća životni ciklus tvari od trenutka kad ju je daljnji korisnik primio i uključuje vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega. U procjeni se uzima u obzir uporaba tvari pojedinačno, u smjesi i u proizvodu.
Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Obrazloženja i zaključci izvedeni iz procjene moraju biti relevantni za nanooblike, od trenutka kad ih je daljnji korisnik primio, te uključivati vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega.
Daljnji korisnik pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti uzima u obzir informacije koje je primio od dobavljača kemikalije u skladu s člancima 31. i 32. ove Uredbe.
Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, razmatra se odgovarajuća mjerna jedinica za procjenu i prikaz rezultata u koracima od 1. do 6. procjene kemijske sigurnosti iz točaka 0.6.1. i 0.6.2., uz navođenje obrazloženja u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak obrazloženja u sigurnosno-tehničkom listu. Prednost se daje prikazu s nekoliko mjernih jedinica te se osiguravaju informacije s jedinicama za masu.
Ako je raspoloživa procjena na temelju zakonodavstva Zajednice (npr. procjene rizika na temelju Uredbe (EEZ) br. 793/93), pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti prema potrebi se uzima u obzir ta procjena. Odstupanja od tih procjena se obrazlažu. Također se mogu uzeti u obzir procjene provedene na temelju drugih međunarodnih i nacionalnih programa.
Postupak procjene kemijske sigurnosti i izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti za daljnje korisnike uključuje tri koraka:
1. KORAK: IZRADA SCENARIJA IZLOŽENOSTI
Daljnji korisnik izrađuje scenarije izloženosti za uporabe koje nisu obuhvaćene sigurnosno-tehničkim listom koji mu je dostavljen u skladu s odjeljkom 5. Priloga I.
2. KORAK: RAZRADA PROCJENE OPASNOSTI DOBAVLJAČA, PREMA POTREBI
Dodatno procjenjivanje opasnosti odnosno svojstava PBT ili vPvB nije potrebno ako daljnji korisnik smatra da je procjena opasnosti i svojstava PBT u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen primjerena. Daljnji korisnik u tom slučaju pri karakterizaciji rizika koristi relevantne informacije koje mu je dostavio dobavljač. To se navodi u izvješću o kemijskoj sigurnosti.
Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, procjena obuhvaća procjenu opasnosti te procjenu svojstava PBT i vPvB nanooblika kako su upotrijebljeni.
Ako daljnji korisnik smatra da procjene u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen nisu primjerene, on provodi odgovarajuću procjenu u skladu s odjeljcima od 1. do 4. Priloga I.
U slučajevima kada daljnji korisnik smatra da su mu za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti potrebne dodatne informacije uz one koje mu je dostavio dobavljač, on je dužan te informacije prikupiti. Ako se te informacije mogu dobiti samo ispitivanjem na kralježnjacima, on Agenciji dostavlja prijedlog strategije ispitivanja u skladu s člankom 38. Pritom objašnjava zašto smatra da su dodatne informacije nužne. Daljnji korisnik u očekivanju rezultata dodatnog ispitivanja u svojem izvješću o kemijskoj sigurnosti bilježi mjere upravljanja rizikom koje je proveo u vezi s rizicima koji se ispituju. Pritom obuhvaća sve nanooblike iz njegove vlastite uporabe ili identificiranih uporaba u lancu opskrbe ispod njega. Te informacije relevantne su za te nanooblike.
Daljnji korisnik po završetku dodatnih ispitivanja prema potrebi revidira izvješće o kemijskoj sigurnosti, kao i svoj sigurnosno-tehnički list, ako ga je bio dužan sastaviti.
3. KORAK: KARAKTERIZACIJA RIZIKA
Karakterizacija rizika obavlja se za svaki novi scenarij izloženosti, kako je propisano u odjeljku 6. Priloga I. Karakterizacija rizika prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti te se navodi sažetak u odgovarajućoj rubrici(-kama) sigurnosno-tehničkog lista.
Pri izradi scenarija izloženosti potrebno je odrediti početne pretpostavke o radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom. Ako karakterizacija rizika na temelju početnih pretpostavki ukazuje na nedostatnu kontrolu rizika za zdravlje ljudi i okoliš, potrebno je provesti iterativni postupak mijenjajući svaki put jedan ili više čimbenika dok se ne dokaže odgovarajuća kontrola. Pritom može biti potrebno dobiti dodatne informacije o opasnosti ili izloženosti ili izmijeniti postupak, radne uvjete ili mjere upravljanja rizikom. Iterativnim se postupkom, s jedne strane, može obuhvatiti izrada i revizija (početnog) scenarija izloženosti, koji uključuje izradu i provedbu mjera upravljanja rizikom, i dobivanje dodatnih informacija za izradu konačnog scenarija izloženosti, s druge strane. Dodatne su informacije potrebne kako bi se izradila preciznija karakterizacija rizika na temelju razrađene procjene opasnosti i/ili procjene izloženosti.
Daljnji korisnik sastavlja izvješće o kemijskoj sigurnosti i u njemu navodi podatke iz svoje procjene kemijske sigurnosti, koristeći dio B odjeljke 9. i 10. obrasca utvrđenog u Prilogu I. odjeljku 7. te, prema potrebi, druge odjeljke toga obrasca.
Dio A izvješća o kemijskoj sigurnosti sadrži izjavu u kojoj se navodi da daljnji korisnik kod vlastitih uporaba provodi mjere upravljanja rizikom opisane u relevantnim scenarijima izloženosti te da mjere upravljanja rizikom opisane u scenarijima izloženosti za identificirane uporabe prosljeđuje niz lanac opskrbe.
PRILOG XIII.
KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE POSTOJANIH, BIOAKUMULATIVNIH I OTROVNIH TVARI TE VRLO POSTOJANIH I VRLO BIOAKUMULATIVNIH TVARI
Ovim Prilogom utvrđuju se kriteriji za utvrđivanje postojanih, bioakumulativnih i otrovnih tvari (PBT tvari) i vrlo postojanih i vrlo bioakumulativnih tvari (vPvB tvari), kao i informacije koje se moraju uzeti u obzir za potrebe procjene svojstava P, B i T neke tvari.
Za utvrđivanje PBT tvari i vPvB tvari primjenjuje se pristup određivanja težine dokaza usporedbom svih odgovarajućih i raspoloživih informacija navedenih u odjeljku 3.2. s kriterijima određenim u odjeljku 1. Taj se pristup primjenjuje posebno ako se kriteriji određeni u odjeljku 1. ne mogu primijeniti izravno na raspoložive informacije.
Određivanje težine dokaza znači da se zajedno uzimaju u obzir sve raspoložive informacije povezane s utvrđivanjem PBT tvari ili vPvB tvari, poput rezultata praćenja i modeliranja, rezultata prikladnih ispitivanja in vitro, odgovarajućih podataka o učincima na životinje, informacija o primjeni pristupa s kategorijama (razvrstavanje u skupine, primjena podataka analogijom), rezultata na temelju (Q)SAR-ova, podataka o iskustvu ljudi poput podataka o izloženosti na radu i podataka iz baza podataka o nesrećama, epidemioloških i kliničkih studija te dobro dokumentiranih izvješća i promatranja pojedinačnih slučajeva. Kvaliteti i dosljednosti podataka pridaje se odgovarajuća težina. Raspoloživi rezultati bez obzira na njihove pojedinačne zaključke sabiru se zajedno u jedinstveno određivanje težine dokaza.
Informacije korištene za potrebe procjene svojstava PBT/vPvB temelje se na podacima dobivenim pod odgovarajućim uvjetima.
Pri utvrđivanju se također uzimaju u obzir svojstva PBT/vPvB odgovarajućih sastojaka neke tvari i odgovarajući proizvodi pretvorbe i/ili razgradnje.
Ovaj se Prilog primjenjuje na sve organske tvari, uključujući organometale.
1. KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE TVARI SA SVOJSTVIMA PBT I vPvB
1.1. PBT tvari
Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti, bioakumulacije i otrovnosti iz odjeljaka 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. smatra se tvari sa svojstvima PBT.
1.1.1. Postojanost
Tvar ispunjava kriterij postojanosti (P) u bilo kojoj od sljedećih situacija:
vrijeme poluraspada u morskoj vodi duže je od 60 dana;
vrijeme poluraspada u slatkoj vodi i estuarijskoj vodi duže je od 40 dana;
vrijeme poluraspada u morskom sedimentu duže je od 180 dana;
vrijeme poluraspada u slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 120 dana;
vrijeme poluraspada u tlu duže je od 120 dana.
1.1.2. Bioakumulacija
Tvar ispunjava kriterij bioakumulacije (B) ako je faktor biokoncentracije (BCF) u vodenim vrstama viši od 2 000 .
1.1.3. Otrovnost
Tvar ispunjava kriterij otrovnosti (T) u bilo kojoj od sljedećih situacija:
koncentracija bez zapaženog učinka (No-observed Effect Concentration – NOEC) ili EC10 za morske i slatkovodne organizme manja je od 0,01 mg/l;
tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena (kategorija 1.A ili 1.B), mutagena za spolne stanice (kategorija 1.A ili 1.B) ili reproduktivno toksična (kategorija 1.A, 1.B ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;
postoje drugi dokazi kronične otrovnosti na temelju toga što tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao: otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovnog izlaganja (STOT RE kategorija 1. ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.
1.2. vPvB tvari
Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti i bioakumulacije iz odjeljaka 1.2.1. i 1.2.2. smatra se tvari sa svojstvima vPvB.
1.2.1. Postojanost
Tvar ispunjava kriterij „vrlo postojana” (vP) u bilo kojoj od sljedećih situacija:
vrijeme poluraspada u morskoj, slatkoj ili estuarijskoj vodi duže je od 60 dana;
vrijeme poluraspada u morskom, slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 180 dana;
vrijeme poluraspada u tlu duže je od 180 dana.
1.2.2. Bioakumulacija
Tvar ispunjava kriterij „vrlo bioakumulativna” (vB) ako je faktor biokoncentracije u vodenim vrstama viši od 5 000 .
2. PRETRAŽIVANJE I PROCJENA SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T
2.1. Registracija
Za utvrđivanje PBT i vPvB tvari u registracijskom dosjeu, podnositelj registracije uzima u obzir informacije opisane u Prilogu I. i u odjeljku 3. ovog Priloga.
Ako tehnički dosje za jednu ili više krajnjih točaka sadrži samo informacije koje se zahtijevaju u prilozima VII. i VIII., podnositelj registracije uzima u obzir informacije koje su važne za pretraživanje P, B ili T svojstava u skladu s odjeljkom 3.1. ovog Priloga. Ako rezultati ispitivanja namijenjenih pretraživanju ukazuju da tvar možda ima svojstva PBT ili vPvB, podnositelj registracije priprema odgovarajuće dodatne informacije određene u odjeljku 3.2. ovog Priloga. U slučaju da bi pripremanje odgovarajućih dodatnih informacija zahtijevalo informacije navedene u prilozima IX. ili X., podnositelj registracije podnosi prijedlog za ispitivanje. Ako uvjeti za obradu i uporabu tvari ispunjavaju uvjete navedene u odjeljku 3.2. točkama (b) ili (c) Priloga XI., dodatne informacije mogu se ispustiti, a kasnije se tvar u registracijskom dosjeu tretira kao tvar sa svojstvima PBT ili vPvB. Za procjenu svojstava PBT/vPvB nije potrebno pripremiti nikakve dodatne informacije ako rezultat ispitivanja namijenjenog pretraživanju ili druge informacije ne ukazuju na postojanje svojstava P ili B.
2.2. Autorizacija
Za dosjee za potrebe utvrđivanja tvari iz članka 57. točke (d) i članka 57. točke (e), u obzir se uzimaju odgovarajuće informacije iz registracijskih dosjea i druge raspoložive informacije opisane u odjeljku 3.
3. INFORMACIJE VAŽNE ZA PRETRAŽIVANJE I PROCJENU SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T
3.1. Informacije za pretraživanje
Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u slučajevima iz drugog stavka odjeljka 2.1., a mogu se uzeti u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u kontekstu odjeljka 2.2.
3.1.1. Indikacije svojstava P i vP
rezultati ispitivanja lake biorazgradivosti u skladu s odjeljkom 9.2.1.1. Priloga VII.;
rezultati drugih ispitivanja namijenjenih pretraživanju (npr. ispitivanje lake biorazgradivosti, ispitivanja inherentne biorazgradivosti);
rezultati dobiveni iz biorazgradnje modela (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;
druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.
3.1.2. Indikacije svojstava B i vB
koeficijent raspodjele oktanol/voda utvrđen u skladu s odjeljkom 7.8. Priloga VII. ili procijenjen modelima (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;
druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.
3.1.3. Indikacije svojstava T
kratkotrajna otrovnost u vodi u skladu s odjeljkom 9.1. Priloga VII. i odjeljkom 9.1.3. Priloga VIII.;
druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.
3.2. Informacije za procjenu
Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za procjenu svojstava P, vP, B, vB i T, pri čemu se koristi pristup na temelju težine dokaza.
3.2.1. Procjena svojstava P ili vP
rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u površinskoj vodi;
rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u tlu;
rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u sedimentu;
druge informacije, poput informacija iz terenskih studija ili studija praćenja, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.
3.2.2. Procjena svojstava B ili vB
rezultati studija biokoncentracije ili bioakumulacije u vodenim vrstama;
druge informacije o bioakumulacijskom potencijalu, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati, kao što su:
informacije o sposobnosti tvari za biomagnifikaciju u prehrambenom lancu, po mogućnosti izraženoj faktorima biomagnifikacije ili faktorima trofične magnifikacije.
3.2.3. Procjena svojstava T
rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima kako je određeno u odjeljku 9.1.5. Priloga IX.;
rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na ribama kako je određeno u odjeljku 9.1.6. Priloga IX.;
rezultati studije inhibicije rasta vodenog bilja kako je određeno u odjeljku 9.1.2. Priloga VII.;
tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znakovi opasnosti: H350 ili H350i), mutagena za spolne stanice u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znak opasnosti: H340), otrovna za reprodukciju u kategoriju 1.A, 1.B i/ili 2. (dodijeljeni znakovi opasnosti: H360, H360F, H360D, H360FD, H360Fd, H360fD, H361, H361f, H361d ili H361fd), otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovljene doze u kategoriju 1. ili 2. (dodijeljeni znak opasnosti: H372 ili H373), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;
rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivne otrovnosti za ptice kako je određeno u odjeljku 9.6.1. Priloga X.;
druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.
PRILOG XIV.
POPIS TVARI KOJE PODLIJEŽU AUTORIZACIJI
|
Unos br. |
Tvar |
Bitno svojstvo/svojstva na koje upućuje članak 57. |
Prijelazna rješenja |
Izuzete (kategorije) upotrebe |
Razdoblje revizije |
|
|
Najkasniji datum primjene (1) |
Datum povlačenja (2) |
|||||
|
1. |
5-terc-butil-2,4,6-trinitro-m-ksilen (mošusni ksilen) EZ br.: 201-329-4 CAS br.: 81-15-2 |
vPvB |
21. veljače 2013. |
21. kolovoza 2014. |
– |
– |
|
2. |
4,4’-diaminodifenil-metan (MDA) EZ br.: 202-974-4 CAS br.: 101-77-9 |
kancerogen (kategorija 1B) |
21. veljače 2013. |
21. kolovoza 2014. |
– |
– |
|
3. |
Heksabromociklodo-dekan (HBCDD) EZ br.:221-695-9, 247-148-4, CAS br.:3194-55-6 25637-99-4 alfa-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-50-6 beta-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-51-7 gama-heksabromoci-klododekan CAS br.: 134237-52-8 |
PBT |
21. veljače 2014. |
21. kolovoza 2015. |
– |
– |
|
4. |
Bis(2-etilheksil) ftalat (DEHP) EZ br.: 204-211-0 CAS br.: 117-81-7 |
Toksičan za reprodukciju (kategorija 1B) |
Upotrebe u direktnom pakiranju lijekova obuhvaćene Uredbom (EZ) 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ |
|
||
|
5. |
Benzil butil ftalat (BBP) EZ br.: 201-622-7 CAS br.: 85-68-7 |
Toksičan za reprodukciju (kategorija 1B) |
Upotrebe u direktnom pakiranju lijekova obuhvaćene Uredbom (EZ) 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ |
|
||
|
6. |
Dibutil ftalat (DBP) EZ br.: 201-557-4 CAS br.: 84-74-2 |
Toksičan za reprodukciju (kategorija 1B) |
Upotrebe u direktnom pakiranju lijekova obuhvaćene Uredbom (EZ) 726/2004, Direktivom 2001/82/EZ i/ili Direktivom 2001/83/EZ |
|
||
|
7. |
Diizobutil ftalat (DIBP) EZ br.: 201-553-2 CAS br.: 84-69-5 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
8. |
Diarsenov trioksid EZ br.: 215-481-4 CAS br.: 1327-53-3 |
Kancerogen (kategorija 1.A) |
21. studenoga 2013. |
21. svibnja 2015. |
— |
— |
|
9. |
Diarsenov pentaoksid EZ br.: 215-116-9 CAS br.: 1303-28-2 |
Kancerogen (kategorija 1.A) |
21. studenoga 2013. |
21. svibnja 2015. |
— |
— |
|
10. |
Olovni kromat EZ br.: 231-846-0 CAS br.: 7758-97-6 |
Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A) |
— |
— |
||
|
11. |
Olovni sulfokromat žuti (C.I. Pigment žuto 34) EZ br.: 215-693-7 CAS br.: 1344-37-2 |
Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A) |
— |
— |
||
|
12. |
Olovni kromat molibdat sulfat crveni (C.I. Pigment crveno 104) EZ br.: 235-759-9 CAS br.: 12656-85-8 |
Kancerogen (kategorija 1.B) Reproduktivno toksičan (kategorija 1.A) |
|
|
||
|
13. |
Tris (2-kloroetil) fosfat (TCEP) EZ br.: 204-118-5 CAS br.: 115-96-8 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
21. veljače 2014. |
21. kolovoza 2015. |
|
|
|
14. |
2,4-dinitrotoluen (2,4-DNT) EZ br.: 204-450-0 CAS br.: 121-14-2 |
Kancerogen (kategorija 1.B) |
|
|
||
|
15. |
Trikloroetilen EC br.: 201-167-4 CAS br.: 79-01-6 |
Kancerogeno (kategorije 1B) |
— |
— |
||
|
16. |
Kromov trioksid EC br.: 215-607-8 CAS br.: 1333-82-0 |
Kancerogeno (kategorije 1A) Mutageno (kategorije 1B) |
— |
— |
||
|
17. |
Kiseline koje nastaju iz kromovog trioksida i njihovi oligomeri Skupina obuhvaća: Kromova kiselina EC br.: 231-801-5 CAS br.: 7738-94-5 Dikromova kiselina EC br.: 236-881-5 CAS br.: 13530-68-2 Oligomeri kromove kiseline i dikromove kiseline EC br.: još nije dodijeljen CAS br.: još nije dodijeljen |
Kancerogeno (kategorije 1B) |
— |
— |
||
|
18. |
Natrijev dikromat EC br.: 234-190-3 CAS br.: 7789-12-0 10588-01-9 |
Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B) |
— |
— |
||
|
19. |
Kalijev dikromat EC br.: 231-906-6 CAS br.: 7778-50-9 |
Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B) |
— |
— |
||
|
20. |
Amonijev dikromat EC br.: 232-143-1 CAS br.: 7789-09-5 |
Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B) |
|
|
||
|
21. |
Kalijev kromat EC br.: 232-140-5 CAS br.: 7789-00-6 |
Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) |
|
|
||
|
22. |
Natrijev kromat EC br.: 231-889-5 CAS br.: 7775-11-3 |
Kancerogeno (kategorije 1B) Mutageno (kategorije 1B) Reproduktivno toksično (kategorije 1B) |
|
|
||
|
23. |
Formaldehid, oligomerni produkti reakcije s anilinom (tehnički MDA) EZ br.: 500-036-1 CAS br.: 25214-70-4 |
Karcinogen (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
24. |
Arsenska kiselina EZ br.: 231-901-9 CAS br.: 7778-39-4 |
Karcinogen (kategorija 1.A) |
22. veljače 2016. |
22. kolovoza 2017. |
— |
— |
|
25. |
Bis(2-metoksietil)-eter (diglim) EZ br.: 203-924-4 CAS br.: 111-96-6 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
26. |
1,2-dikloroetan (EDC) EZ br.: 203-458-1 CAS br.: 107-06-2 |
Karcinogen (kategorija 1.B) |
22. svibnja 2016. |
22. studenoga 2017. |
— |
— |
|
27. |
2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin (MOCA) EZ br.: 202-918-9 CAS br.: 101-14-4 |
Karcinogen (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
28. |
Dikromov tris(kromat) EZ br.: 246-356-2 CAS br.: 24613-89-6 |
Karcinogen (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
29. |
Stroncijev kromat EZ br.: 232-142-6 CAS br.: 7789-06-2 |
Karcinogen (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
30. |
Kalijev hidroksi-okta-okso-dicinkat-dikromat EZ br.: 234-329-8 CAS br.: 11103-86-9 |
Karcinogen (kategorija 1.A) |
— |
— |
||
|
31. |
Penta-cinkov kromat okta-hidroksid EZ br.: 256-418-0 CAS br.: 49663-84-5 |
Karcinogen (kategorija 1.A) |
— |
— |
||
|
32. |
1-brompropan (n-propil-bromid) EZ br.: 203-445-0 CAS br.: 106-94-5 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
33. |
Diizopentilftalat EZ br.: 210-088-4 CAS br.: 605-50-5 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
34. |
1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C6-8-razgranati alkilesteri, s velikim udjelom C7 EZ br.: 276-158-1 CAS br.: 71888-89-6 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
35. |
1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C7-11-razgranati i linearni alkilesteri EZ br.: 271-084-6 CAS br.: 68515-42-4 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
36. |
1,2-benzendikarboksilna kiselina, dipentilester, razgranati i linearni EZ br.: 284-032-2 CAS br.: 84777-06-0 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
37. |
Bis(2-metoksietil)ftalat EZ br.: 204-212-6 CAS br.: 117-82-8 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
38. |
Dipentilftalat EZ br.: 205-017-9 CAS br.: 131-18-0 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
39. |
N-pentil-izopentilftalat EZ br.: — CAS br.: 776297-69-9 |
Reproduktivno toksičan (kategorija 1.B) |
— |
— |
||
|
40. |
Antracensko ulje EZ br.: 292-602-7 CAS br.: 90640-80-5 |
Kancerogen (kategorija 1.B) (*3), PBT, vPvB |
— |
— |
||
|
41. |
Smola, ugljeni katran, visokotemperaturni EZ br.: 266-028-2 CAS br.: 65996-93-2 |
Kancerogen (kategorija 1.B), PBT, vPvB |
— |
— |
||
|
42. |
4-(1,1,3,3-tetrametilbutil)fenol, etoksiliran [obuhvaćajući točno definirane tvari i UVCB tvari, polimere i homologne tvari] EZ br.: — CAS br.: — |
Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš) |
►M62
— za istraživanje, razvoj i proizvodnju lijekova obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2001/83/EZ ili medicinskih proizvoda ili pribora za medicinske proizvode obuhvaćenih područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća (*4), radi njihove primjene u dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti uzrokovane koronavirusom (COVID-19), — u medicinskim proizvodima ili priboru za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, za dijagnosticiranje, liječenje ili prevenciju bolesti COVID-19. |
►M62
— za istraživanje, razvoj i proizvodnju lijekova obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2001/83/EZ ili medicinskih proizvoda ili pribora za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, radi njihove primjene u dijagnosticiranju, liječenju ili prevenciji bolesti COVID-19, — u medicinskim proizvodima ili priboru za medicinske proizvode obuhvaćenima područjem primjene Direktive 93/42/EEZ, Uredbe (EU) 2017/745, Direktive 98/79/EZ ili Uredbe (EU) 2017/746, za dijagnosticiranje, liječenje ili prevenciju bolesti COVID-19. |
— |
— |
|
43. |
4-nonilfenol, razgranati i linearni, etoksiliran [tvari s linearnim i/ili razgranatim alkilnim lancem s brojem atoma ugljika 9 u kovalentnoj vezi na poziciji 4 s fenolom, etoksiliranim, obuhvaćajući UVCB tvari i točno definirane tvari, polimere i homologne tvari, koje uključuju bilo koji pojedinačni izomer i/ili njegove kombinacije] EZ br.: — CAS br.: — |
Svojstva endokrine disrupcije (članak 57. točka (f) – okoliš) |
— |
— |
||
|
44. |
1,2-benzendikarboksilna kiselina, diheksil-ester, razgranati i linearni EZ br.: 271-093-5 CAS br.: 68515-50-4 |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. kolovoza 2021 (*1) |
27. veljače 2023 (*2) |
— |
— |
|
45. |
Diheksil-ftalat EZ br.: 201-559-5 CAS br.: 84-75-3 |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. kolovoza 2021 (*1) |
27. veljače 2023 (*2) |
— |
— |
|
46. |
1,2-benzendikarboksilna kiselina, di-C6-10-alkilesteri; 1,2-benzendikarboksilna kiselina, decil-, heksil- i oktil-diesteri pomiješani s ≥ 0,3 % diheksil-ftalata (EZ br. 201-559-5) EZ br.: 271-094-0; 272-013-1 CAS br.: 68515-51-5; 68648-93-1 |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. kolovoza 2021 (*1) |
27. veljače 2023 (*2) |
— |
— |
|
47. |
Triksilil-fosfat EZ br.: 246-677-8 CAS br.: 25155-23-1 |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. studenoga 2021. |
27. svibnja 2023. |
— |
— |
|
48. |
Natrijev perborat; perborna kiselina, natrijeva sol EZ br.: 239-172-9; 234-390-0 CAS br.: — |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. studenoga 2021. |
27. svibnja 2023. |
— |
— |
|
49. |
Natrijev peroksometaborat EZ br.: 231-556-4 CAS br.: 7632-04-4 |
Reproduktivno toksično (kategorija 1.B) |
27. studenoga 2021. |
27. svibnja 2023. |
— |
— |
|
50. |
5-sec-butil-2-(2,4-dimetilcikloheks-3-en-1-il)-5-metil-1,3-dioksan [1], 5-sec-butil-2-(4,6-dimetilcikloheks-3-en-1-il)-5-metil-1,3-dioksan [2] [obuhvaćajući bilo koji pojedinačni stereoizomer [1] i [2] ili bilo koju njihovu kombinaciju] EZ br.: — CAS br.: — |
vPvB |
27. veljače 2022. |
27. kolovoza 2023. |
— |
— |
|
51. |
2-(2H-benzotriazol-2-il)-4,6-ditertpentilfenol (UV-328) EZ br.: 247-384-8 CAS br.: 25973-55-1 |
PBT, vPvB |
27. svibnja 2022. |
27. studenoga 2023. |
— |
— |
|
52. |
2,4-di-tert-butil-6-(5-klorbenzotriazol-2-il)fenol (UV-327) EZ br.: 223-383-8 CAS br.: 3864-99-1 |
vPvB |
27. svibnja 2022. |
27. studenoga 2023. |
— |
— |
|
53. |
2-(2H-benzotriazol-2-il)-4-(tert-butil)-6-(sec-butil)fenol (UV-350) EZ br.: 253-037-1 CAS br.: 36437-37-3 |
vPvB |
27. svibnja 2022. |
27. studenoga 2023. |
— |
— |
|
54. |
2-benzotriazol-2-il-4,6-di-tert-butilfenol (UV-320) EZ br.: 223-346-6 CAS br.: 3846-71-7 |
PBT, vPvB |
27. svibnja 2022. |
27. studenoga 2023. |
— |
— |
|
(1)
Datum na koji upućuje članak 58. stavak 1. točka (c) alineja ii. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
(2)
Datum na koji upućuje članak 58. stavak 1. točka (c) alineja i. Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
(*1)
►M56 1. rujna 2021. za uporabu tvari u proizvodnji rezervnih dijelova kao proizvoda ili složenih proizvoda za popravak proizvoda ili složenih proizvoda koji su se prestali proizvoditi ili će se prestati proizvoditi prije datuma povlačenja navedenog pod unosom za tu tvar, ako se ta tvar upotrebljavala u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te oni ne mogu obavljati svoju funkciju bez tog rezervnog dijela i taj se rezervni dio ne može proizvesti bez te tvari, te za uporabu te tvari (zasebno ili u smjesi) za popravak tih proizvoda ili složenih proizvoda ako se ta tvar upotrebljavala zasebno ili u smjesi u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te se oni ne mogu popraviti a da se ne upotrijebi ta tvar.
(*2)
1. ožujka 2023. za uporabu tvari u proizvodnji rezervnih dijelova kao proizvoda ili složenih proizvoda za popravak proizvoda ili složenih proizvoda koji su se prestali proizvoditi ili će se prestati proizvoditi prije datuma povlačenja navedenog pod unosom za tu tvar, ako se ta tvar upotrebljavala u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te oni ne mogu obavljati svoju funkciju bez tih rezervnih dijelova i taj se rezervni dio ne može proizvesti bez te tvari, te za uporabu te tvari (zasebno ili u smjesi) za popravak tih proizvoda ili složenih proizvoda ako se ta tvar upotrebljavala zasebno ili u smjesi u proizvodnji tih proizvoda ili složenih proizvoda te se oni ne mogu popraviti a da se ne upotrijebi ta tvar.
(*3)
Ne ispunjava kriterije za određivanje kao kancerogena tvar ako sadržava < 0,005 % (masenog udjela) benzo[a]pirena (EINECS br. 200-028-5). ◄
(*4)
Uredba (EU) 2017/746 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima te o stavljanju izvan snage Direktive 98/79/EZ i Odluke Komisije 2010/227/EU (SL L 117, 5.5.2017., str. 176.). |
||||||
PRILOG XV.
DOSJEI
I. UVOD I OPĆE ODREDBE
U ovom su Prilogu utvrđena opća načela za izradu dosjea u kojima se predlažu i obrazlažu:
▼M3 —————
Za metodologiju i oblik dosjea u skladu s ovim Prilogom koriste se odgovarajući dijelovi Priloga I.
Kod izrade dosjea uzimaju se u obzir relevantni podaci iz registracijskih dosjea, a mogu se koristiti i druge raspoložive informacije. Ako informacije o opasnosti nisu prethodno dostavljene Agenciji, dosjeu se prilaže detaljni sažetak studije.
II. SADRŽAJ DOSJEA
▼M3 —————
2. Dosje za identifikaciju tvari kao CMR, PBT, vPvB ili tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 59.
Prijedlog
U prijedlogu se navodi identitet tvari u pitanju i predlaže li se određivanje kao CMR, u skladu s člankom 57. točkama (a), (b) ili (c), kao PBT, u skladu s člankom 57. točkom (d), kao vPvB, u skladu s člankom 57. točkom (e) ili kao tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 57. točkom (f).
Obrazloženje
Raspoložive informacije uspoređuju se s kriterijima iz Priloga XIII. za PBT tvari, u skladu s člankom 57. točkom (d), i vPvB tvari, u skladu s člankom 57. točkom (e), ili se procjenjuju opasnosti te se vrši usporedba s člankom 57. točkom (f), u skladu s odgovarajućim dijelovima odjeljka od 1. do 4. Priloga I. To je potrebno dokumentirati u obrascu utvrđenom u dijelu B izvješća o kemijskoj sigurnosti iz Priloga I.
Informacije o izloženosti, alternativnim tvarima i rizicima
Pružaju se raspoložive informacije o uporabi i izloženosti i informacije o alternativnim tvarima i tehnikama.
3. Dosje uz prijedlog ograničenja
Prijedlog
Prijedlog obuhvaća identitet tvari i jedno ili više predloženih ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe odnosno uporaba u Zajednici te sažeto obrazloženje.
Informacije o opasnosti i riziku
Opisuju se rizici zbog kojih se predlaže ograničenje na temelju procjene opasnosti i rizika u skladu s odgovarajućim dijelovima Priloga I. te se dokumentiraju u dijelu B obrasca utvrđenog za izvješće o kemijskoj sigurnosti u tom Prilogu.
Pružaju se dokazi da provedene mjere upravljanja rizikom (uključujući one koje su navedene u registraciji na temelju članka 10. do 14.) nisu dostatne.
Informacije o alternativama
Navode se raspoložive informacije o alternativnim tvarima i tehnikama, uključujući:
Obrazloženje uvođenja ograničenja na razini Zajednice
Obrazlaže se:
učinkovitost: ograničenje mora biti usmjereno na učinke odnosno izloženosti koji dovode do utvrđenih rizika i omogućiti da se rizici u razumnom roku svedu na prihvatljivu razinu te razmjerno riziku;
praktičnost: ograničenje mora biti provedivo i praktično za primjenu;
mogućnost praćenja: mora postojati mogućnost praćenja rezultata provedbe predloženog ograničenja.
Socioekonomska procjena
Socioekonomski utjecaji predloženog ograničenja mogu se analizirati uzimajući u obzir Prilog XVI. U tu se svrhu neto koristi za zdravlje ljudi i okoliš koje proizlaze iz predloženog ograničenja mogu usporediti s neto troškovima koji bi time nastali proizvođačima, uvoznicima, daljnjim korisnicima, distributerima, potrošačima i društvu u cjelini.
Informacije o savjetovanju s akterima
U dosjeu se navode informacije o savjetovanju s dionicima i na koji su način njihova gledišta uzeta u obzir.
PRILOG XVI.
SOCIOEKONOMSKA ANALIZA
U ovom je Prilogu dan pregled informacija koje mogu uzeti u obzir osobe koje uz zahtjev za davanje autorizacije, kako je predviđeno u članku 62. stavku 5. točki (a), ili u vezi s prijedlogom ograničenja, kako je predviđeno u članku 69. stavku 6. točki (b), dostavljaju socioekonomsku analizu (SEA).
Agencija izrađuje smjernice za izradu socioekonomskih analiza. Socioekonomske analize i doprinose za te analize dostavlja se u obrascu koji utvrđuje Agencija u skladu s člankom 111.
Ipak, o detaljnosti i opsegu socioekonomskih analiza odnosno doprinosa za te analize odlučuje sam podnositelj zahtjeva za davanje autorizacije odnosno, u slučaju prijedloga ograničenja, zainteresirana osoba. Pružene informacije mogu se ticati socioekonomskih utjecaja na svim razinama.
Socioekonomska analiza može sadržavati sljedeće elemente:
PRILOG XVII.
OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA
|
Stupac 1 Oznaka tvari, skupine tvari ili smjese |
Stupac 2 Uvjeti ograničenja |
|
1. Poliklorirani terfenili (PCT) |
Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti: — kao tvari, — u smjesama, uključujući otpadna ulja, ili u opremi, u koncentracijama većim od 50 mg/kg (0,005 % masenog udjela). |
|
2. Kloroetilen (vinil-klorid) CAS br. 75-01-4 EZ br. 200-831-0 |
Ne smije se koristiti kao potisni plin za bilo koji aerosol. Aerosolni raspršivači koji tu tvar sadrže kao potiskivač ne smiju se stavljati na tržište. |
|
►M3
|
1. Ne smiju se koristiti u: — ukrasnim predmetima za stvaranje svjetlosnih efekata ili efekata boje promjenom faze, primjerice u ukrasnim svjetiljkama i pepeljarama, — varkama i šaljivim predmetima, — igrama za jednog ili više igrača i u drugim predmetima koji su namijenjeni takvoj uporabi, čak ni u ukrasnoj funkciji. 2. Predmeti koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se staviti na tržište. ►M61 3. Ne smiju se staviti na tržište ako sadrže bojilo, osim iz fiskalnih razloga, i/ili parfeme, ako: — se mogu koristiti kao gorivo u ukrasnim uljnim svjetiljkama u slobodnoj ponudi, i — predstavljaju opasnost od aspiracije i označuju se oznakom H304. 4. Ukrasne uljne svjetiljke za slobodnu ponudu smiju se staviti na tržište samo ako odgovaraju Europskoj normi za ukrasne uljne svjetiljke (EN 14059) koju je donio Europski odbor za normizaciju (CEN). ►M61 5. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih odredaba Unije koje se odnose na razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa, dobavljači moraju prije stavljanja na tržište osigurati da su ispunjeni sljedeći uvjeti: (a) ulja za svjetiljke s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju na vidljivom mjestu imati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv: „Svjetiljke punjene ovom tekućinom treba držati izvan dohvata djece.”, a do 1. prosinca 2010. i natpis „Samo gutljaj ulja za svjetiljke – čak i sisanje fitilja svjetiljke – može dovesti do po život opasnog oštećenja pluća.”; (b) tekućine za upaljače za roštilj s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju do 1. prosinca 2010. imati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv: „Samo gutljaj tekućine iz upaljača može dovesti do po život opasnog oštećenja pluća.”; (c) ulja za svjetiljke i tekućine za upaljače za roštilj s oznakom H304 za slobodnu ponudu moraju do 1. prosinca 2010. biti pakirani u crnu neprozirnu ambalažu zapremnine do 1 litre. ◄ ►M61 ◄ ►M61 ◄ |
|
4. Tris(2,3-dibromopropil)fosfat CAS br. 126-72-7 |
1. Ne smije se koristiti u tekstilnim proizvodima, kao što su odjeća, rublje i posteljina, koji dolaze u dodir s kožom. 2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. |
|
5. Benzen CAS br. 71-43-2 EZ br. 200-753-7 |
1. Ne smije se koristiti u igračkama ili dijelovima igračaka ako je koncentracija benzena u slobodnom stanju veća od 5 mg/kg (0,0005 %) mase igračke odnosno dijela igračke. 2. Igračke i dijelovi igračaka koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. 3. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti — kao tvar, — kao sastavni dio druge tvari ili u smjesama, u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više. 4. Međutim, stavak 3. ne primjenjuje se na: (a) motorna goriva obuhvaćena Direktivom 98/70/EZ; |
|
6. Azbestna vlakna (a) Krocidolit CAS br. 12001-28-4 (b) Amozit CAS br. 12172-73-5 (c) Antofilit CAS br. 77536-67-5 (d) Aktinolit CAS br. 77536-66-4 (e) Tremolit CAS br. 77536-68-6 (f) Krizotil CAS br. 12001-29-5 CAS br. 132207-32-0 |
►M37
|
|
7. Tris(aziridinil)fosfinoksid CAS br. 545-55-1 EZ br. 208-892-5 |
1. Ne smije se koristiti u tekstilnim proizvodima kao što su odjeća, rublje i posteljina koji dolaze u dodir s kožom. 2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. |
|
8. Polibromobifenili; polibromirani bifenili (PBB) CAS br. 59536-65-1 |
1. Ne smiju se koristiti u tekstilnim proizvodima kao što su odjeća, rublje i posteljina koji dolaze u dodir s kožom. 2. Proizvodi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. |
| 9. (a) Prah iz kore sapunike (Quillaja saponaria) i njezini derivati koji sadrže saponine CAS br. 68990-67-0 EZ br. 273-620-4 (b) Prah iz korijena Helleborus viridis i Helleborus niger (c) Prah iz korijena Veratrum album i Veratrum nigrum (d) Benzidin i/ili njegovi derivati CAS br. 92-87-5 EZ br. 202-199-1 (e) o-nitrobenzaldehid CAS br. 552-89-6 EZ br. 209-025-3 (f) Drvni prah |
1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi. 2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište-. 3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine. |
| 10. (a) Amonijev sulfid CAS br. 12135-76-1 EZ br. 235-223-4 (b) Amonijev hidrogensulfid CAS br. 12124-99-1 EZ br. 235-184-3 (c) Amonijev polisulfid CAS br. 9080-17-5 EZ br. 232-989-1 |
1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi. 2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. 3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine. |
|
11. Hlapljivi esteri bromoctene kiseline: (a) Metil-bromoacetat CAS br. 96-32-2 EZ br. 202-499-2 (b) Etil-bromoacetat CAS br. 105-36-2 EZ br. 203-290-9 (c) Propil-bromoacetat CAS br. 35223-80-4 (d) Butil-bromoacetat CAS br. 18991-98-5 EZ br. 242-729-9 |
1. Ne smiju se koristiti u šaljivim predmetima ili u smjesama ili proizvodima namijenjenima takvoj uporabi, primjerice kao sastojak praška za kihanje i smrdljivih bombi. 2. Šaljivi predmeti ili smjese ili proizvodi namijenjeni takvoj uporabi koji ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište. 3. Međutim, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na smrdljive bombe koje sadrže do 1,5 ml tekućine. |
|
12. 2-naftilamin CAS br. 91-59-8 EZ br. 202-080-4 i njegove soli 13. Benzidin CAS br. 92-87-5 EZ br. 202-199-1 i njegove soli 14. 4-nitrobifenil CAS br. 92-93-3 Einecs EZ br. 202-204-7 15. 4-aminobifenil ksenilamin CAS br. 92-67-1 Einecs EZ br. 202-177-1 i njegove soli |
Za unose od 12. do 15. vrijedi sljedeće: Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari niti u smjesama u koncentracijama većim od 0,1 % masenog udjela. |
|
16. Olovni karbonati: (a) neutralni bezvodni karbonat (PbCO3) CAS br. 598-63-0 EZ br. 209-943-4 (b) triolovni-bis(karbonat)-dihidroksid 2 PbCO3-Pb(OH)2 CAS br. 1319-46-6 EZ br. 215-290-6 |
Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu kao boja.
►M21
|
|
17. Olovni sulfati (a) PbSO4 CAS br. 7446-14-2 EZ br. 231-198-9 (b) Pbx SO4 CAS br. 15739-80-7 EZ br. 239-831-0 |
Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu kao boja.
►M21
|
|
18. Živini spojevi |
Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesi ako je tvar ili smjesa namijenjena za sljedeće uporabe: (a) za sprečavanje obrastanja mikroorganizmima, biljkama ili životinjama: — trupova brodova, — kaveza, plutača, mreža i drugih uređaja i opreme koja se koristi u uzgoju riba i školjaka, — svih potpuno ili djelomično uronjenih uređaja i opreme; (b) za zaštitu drveta; (c) za impregnaciju grubih industrijskih tkanina i pređe namijenjene za uporabu u njihovoj proizvodnji; (d) u obradi industrijskih voda, neovisno o njihovoj uporabi. |
|
18. a Živa CAS br. 7439-97-6 EZ br. 231-106-7 |
1. Ne smije se stavljati na tržište: |
|
19. Arsenovi spojevi |
1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za sprečavanje obrastanja mikroorganizmima, biljkama ili životinjama: — trupova brodova, — kaveza, plutača, mreža i drugih uređaja i opreme koja se koristi u uzgoju riba i školjaka, — svih potpuno ili djelomično uronjenih uređaja i opreme. 2. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena za uporabu u obradi industrijskih voda, neovisno o njihovoj uporabi. 3. Ne smiju se koristiti za konzerviranje drveta. Nadalje, tako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište. 4. Odstupajući od stavka 3.: (a) U odnosu na tvari i smjese koje se koriste u konzerviranju drveta: smiju se koristiti samo u obliku otopina anorganskih spojeva bakra, kroma i arsena (CCA) tipa C u industrijskim postrojenjima s vakuumskom ili tlačnom impregnacijom drveta, i ako su odobrene u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 98/8/EZ. Tako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište dok se zaštitno sredstvo ne fiksira. (b) Drvo tretirano otopinama CCA u industrijskim postrojenjima u skladu s točkom (a) može se staviti na tržište za profesionalnu i industrijsku uporabu pod uvjetom da se propiše strukturna cjelovitost drveta potrebna za sigurnost ljudi i stoke i ako nije vjerojatno da će za vrijeme radnoga vijeka šira javnost doći u dodir s takvim drvetom: — kao građevinsko drvo u javnim i poljoprivrednim zgradama, poslovnim zgradama i industrijskim pogonima, — u mostovima i mostogradnji, — kao građevinsko drvo u slatkovodnim područjima i bočatim vodama npr. gatovi i mostovi, — kao zidovi za zaštitu od buke, — kao zaštita od lavina, — u zaštitnim ogradama i branicima na javnim prometnicama, — kao stupovi ograda za stoku od otkorenog drveta četinjača, — u potpornim konstrukcijama u tlu, — kao stupovi dalekovoda i telekomunikacijski stupovi, — kao željeznički pragovi za podzemnu željeznicu. (c) Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, dobavljači prije stavljanja na tržište moraju osigurati da svako tretirano drvo koje se stavlja na tržište nosi oznaku: „Samo za uporabu u industrijskim pogonima i profesionalnu uporabu, sadrži arsen”. Osim toga, svo drvo koje se stavlja na tržište u paketima mora nositi natpis: „Kod rukovanja ovim drvetom nositi zaštitne rukavice. Kod rezanja i druge obrade nositi masku za zaštitu od prašine i zaštitna sredstva za oči. Otpad od ovog drveta treba zbrinuti poduzeće ovlašteno za postupanje s opasnim otpadom.” (d) Tretirano drvo iz točke (a) ne smije se koristiti: — u stambenim građevinama ili konstrukcijama na domaćinstvima, bez obzira na namjenu, — kod svake primjene kod koje postoji rizik učestalog dodira s kožom, — u morskoj vodi, — u poljoprivredne svrhe, osim stupova ograda za stoku i građevinskih uporaba u skladu s točkom (b), — kod svake primjene kod koje tretirano drvo može doći u dodir s međuproizvodima i gotovim proizvodima koji su namijenjeni ljudskoj i/ili životinjskoj prehrani. 5. Drvo tretirano arsenovim spojevima koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007. ili koje je bilo stavljeno na tržište u skladu sa stavkom 4. može ostati ugrađeno, ostati na tržištu ili se nastaviti upotrebljavati do kraja svojega radnoga vijeka. 6. Drvo tretirano otopinama CCA tipa C koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007. ili koje je bilo stavljeno na tržište u skladu sa stavkom 4.: — može se upotrijebiti i ponovno koristiti podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d), — može se staviti na tržište podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d). 7. Države članice mogu dozvoliti da se drvo tretirano drugim tipovima otopina CCA koje je bilo u uporabi u Zajednici prije 30. rujna 2007.: — upotrijebi i ponovno upotrebljava podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d), — stavi na tržište podložno uvjetima koji se odnose na uporabu navedenu u točkama 4.(b), (c) i (d). |
|
20. Organokositrovi spojevi |
1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako tvar ili smjesa djeluje kao biocid u bojama čije komponente nisu kemijski vezane. — jednokomponentna ili dvokomponentna vulkanizacijska brtvila i ljepila za uporabu na sobnoj temperaturi (brtvila RTV-1 i RTV-2), — boje i premazi koji sadrže spojeve DBT-a kao katalizatore, a nanose se na proizvode, — profili od mekanog polivinil klorida (PVC), bilo sami ili koekstrudirani s tvrdim PVC-om, — tkanine za primjene na otvorenom prevučene PVC-om koji sadrži spojeve DBT-a kao stabilizatore, — vanjske cijevi za oborinske vode, oluci i pribor kao i materijal za prekrivanje krovova i fasada, (d) Iznimno, točke (a) i (b) ne primjenjuju se na materijale i proizvode koji su regulirani na temelju Uredbe (EZ) br. 1935/2004. 6. Spoj dioktiltina (DOT): (a) Spojevi dioktiltina (DOT) ne smiju se nakon 1. siječnja 2012. koristiti u sljedećim proizvodima u slobodnoj ponudi ili slobodnoj uporabi ako je koncentracija u proizvodu ili njegovom dijelu veća od ekvivalenta 0,1 % masenog udjela kositra: — tekstilni proizvodi koji dolaze u dodir s kožom, — rukavice, — obuća ili dijelovi obuće koji dolaze u dodir s kožom, — zidne i podne obloge, — proizvodi za njegu djece, — proizvodu za žensku higijenu, — pelene, — dvokomponentna oprema za oblikovanje vulkanizacijske gume pomoću kalupa na sobnoj temperaturi (kompleti za oblikovanje RTV-2). (b) Proizvodi koji ne ispunjavaju uvjete iz točke (a) ne smiju se stavljati na tržište nakon 1. siječnja 2012., osim proizvoda koji su prije tog datuma već bili u uporabi u Zajednici. ◄ |
|
21. Di-μ-okso-di-n-butil kositrov hidroksiboran/Dibutilkositrov hidrogenborat C8H19BO3Sn (DBB) CAS br. 75113-37-0 EZ br. 401-040-5 |
Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela i više. Međutim, prvi stavak ne primjenjuje se na ovu tvar (DBB) ili smjese koje ju sadrže ako su one isključivo namijenjene preradi u proizvode u kojima ta tvar više neće biti prisutna u koncentraciji od 0,1 % i više. |
|
▼M61 ————— |
|
|
23. Kadmij CAS br. 7440-43-9 EZ br. 231-152-8 i njegovi spojevi |
U svrhu ovog unosa, oznake i poglavlja navedeni u uglatim zagradama predstavljaju oznake i poglavlja carinske i statističke nomenklature Zajedničke carinske tarife utvrđene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (*1).
►M13
— polimeri ili kopolimeri vinil-klorida (PVC) [3904 10 ] [3904 21 ] — poliuretan (PUR) [3909 50 ] — polietilen niske gustoće (LDPE), uz izuzetak polietilena niske gustoće koji se koristi za proizvodnju pigmentne disperzije (masterbatch) [3901 10 ] — celulozni acetat (CA) [3912 11 ] — celulozni acetat-butirat (CAB) [3912 11 ] — epoksidne smole [3907 30 ] — melaminformaldehidne (MF) smole [3909 20 ] — ureaformaldehidne (UF) smole [3909 10 ] — nezasićeni poliesteri (UP) [3907 91 ] — polietilen-tetraftalat (PET) [3907 60 ] — polibutilen-tetraftalat (PBT) — prozirni/općenamjenski polistiren [3903 11 ] — akrilonitril-metilmetakrilat (AMMA) — umreženi polietilen (VPE) — žilavi polistiren — polipropilen (PP) [3902 10 ] Smjese i proizvodi proizvedeni iz plastičnog materijala kako je gore naveden ne smiju se stavljati na tržište ako je koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela plastičnog materijala. Drugi se podstavak iznimno ne primjenjuje na proizvode stavljene na tržište prije 10. prosinca 2011. Prvi i drugi podstavak primjenjuju se ne dovodeći u pitanje Direktivu Vijeća 94/62/EZ (*2) i akte donesene na temelju te Direktive. Do 19. studenoga 2012., u skladu s člankom 69. Komisija će zatražiti od Europske agencije za kemikalije da u skladu sa zahtjevima iz Priloga XV. izradi dosje radi procjene treba li ograničiti uporabu kadmija i kadmijevih spojeva u plastičnom materijalu koji nije naveden u podstavku 1. ►M35 2. Ne smiju se upotrebljavati ili stavljati na tržište u bojama s oznakama [3208 ] [3209 ] u koncentraciji (izraženoj kao metalni Cd) jednakoj ili većoj od 0,01 % masenog udjela. Za boje s oznakama [3208 ] [3209 ] s udjelom cinka većim od 10 % masenog udjela boje, koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) ne smije biti jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela. Obojeni proizvodi ne smiju se stavljati na tržište ako je koncentracija kadmija (izražena kao metalni Cd) jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela boje na obojenom proizvodu. ◄ 3. Stavci 1. i 2. iznimno se ne primjenjuju na proizvode obojene smjesama koje kadmij sadrže iz sigurnosnih razloga. 4. Drugi podstavak stavka 1. iznimno se ne primjenjuje na: — smjese proizvedene od otpadnog PVC-a, dalje u tekstu „oporabljeni PVC”, — smjese i proizvode koji sadrže oporabljeni PVC, kod kojih koncentracija kadmija (izraženog kao Cd metal) u plastičnom materijalu ne prelazi 0,1 % masenog udjela i koji se u obliku krutog PVC-a koriste za sljedeće namjene: —(a) profili i krute ploče za primjenu u građevinarstvu; (b) vrata, prozori, grilje, zidne stijene, rolete, ograde i krovni žljebovi; (c) krovovi i terase (d) kabelske cijevi (e) cijevi za nepitku vodu ako je u srednjem sloju višeslojne cijevi korišten oporabljeni PVC i ako je on potpuno pokriven slojem novog PVC-a u skladu s gornjim stavkom 1. Prije nego se smjese i proizvodi koji sadrže oporabljeni PVC prvi put stave na tržište, dobavljači osiguravaju da oni budu vidljivo, čitljivo i neizbrisivo označeni sljedećom oznakom: „Sadrži oporabljeni PVC” ili sljedećim piktogramom: 
U skladu s člankom 69. ove Uredbe, odstupanje odobreno u stavku 4. će se do 31. prosinca 2017. revidirati, posebno radi smanjivanja graničnih vrijednosti za kadmij i preispitivanja tog odstupanja za primjene navedene u točkama (a) do (e). ◄ 5. U smislu ovog unosa, „kadmiranje” je svako oblaganje ili prevlačenje metalne površine metalnim kadmijem. Ne smije se koristiti za kadmiranje metalnih proizvoda i komponenti proizvoda koji se koriste u sljedećim sektorima odnosno oblicima primjene: (a) oprema i strojevi za: — proizvodnju hrane [8210] [8417 20] [8419 81] [8421 11] [8421 22] [8422] [8435] [8437] [8438] [8476 11] — poljoprivredu [8419 31] [8424 81] [8432] [8433] [8434] [8436] — hlađenje i duboko zamrzavanje [8418] — tisak i knjigovez [8440] [8442] [8443] (b) oprema i strojevi za proizvodnju: — proizvoda za kućanstvo [7321] [8421 12] [8450] [8509] [8516] — namještaja [8465] [8466] [9401] [9402] [9403] [9404] — sanitarne opreme [7324] — uređaja za centralno grijanje i klimatizaciju [7322] [8403] [8404] [8415] U svakom slučaju, zabranjuje se stavljanje na tržište kadmiranih proizvoda ili komponenti tih proizvoda koji se koriste u sektorima/oblicima primjene iz točke (a) i (b) gore, kao i proizvoda proizvedenih u sektorima iz točke (b), bez obzira na njihovu uporabu i krajnju namjenu. 6. Odredbe stavka 5. također se primjenjuju na kadmirane proizvode ili komponente tih proizvoda koji se koriste u sektorima/oblicima primjene iz točke (a) i (b) dolje, kao i proizvode proizvedene u sektorima iz točke (b) dolje: (a) oprema i strojevi za proizvodnju: — papira i ljepenke [8419 32] [8439] [8441], tekstila i odjeće [8444] [8445] [8447] [8448] [8449] [8451] [8452] (b) oprema i strojevi za proizvodnju: — opreme i strojeva za manipulaciju u industriji [8425] [8426] [8427] [8428] [8429] [8430] [8431] — cestovnih i poljoprivrednih vozila [poglavlje 87.] — tračnih vozila [poglavlje 86.] — plovila [poglavlje 89.] 7. Međutim, ograničenja iz stavaka 5. i 6. ne primjenjuju se na: — proizvode i komponente proizvoda koji se koriste u aeronautici, astronautici i rudarstvu, na otvorenom moru i nuklearnoj tehnici gdje se moraju zadovoljiti visoki zahtjevi sigurnosti kao ni na proizvode i komponente proizvoda u sigurnosnim uređajima poljoprivrednih i tračnih vozila i plovila, — električne kontakte u svim područjima uporabe, kad je to potrebno kako bi se osigurala pouzdanost koja se očekuje od uređaja na koje se ugrađuju. 8. Ne koriste se u lemovima za tvrdo lemljenje u koncentracijama koje su jednake ili veće od 0,01 % masenog udjela. Lemovi za tvrdo lemljenje ne stavljaju se na tržište ako je koncentracija kadmija (izraženog kao Cd metal) jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela. U smislu ovog stavka tvrdo lemljenje znači tehniku spajanja uz uporabu legura, koja se provodi na temperaturama iznad 450 °C. 9. Stavak 8. iznimno se ne primjenjuje na lemove za tvrdo lemljenje koji se koriste za razne namjene u obrani i zrakoplovstvu i na lemove za tvrdo lemljenje koji se koriste iz sigurnosnih razloga. 10. Ne koriste se i ne stavljaju na tržište, ako je koncentracija jednaka ili veća od 0,01 % masenog udjela u metalu, u: (i) metalnim perlama i ostalim metalnim komponentama za izradu nakita; (ii) metalnim dijelovima nakita i imitacijama nakita i ukrasa za kosu, uključujući: — narukvice, ogrlice i prstenje, — nakit za piercing, — ručne satove i ukrase koji se nose na zapešću, — broševe i gumbe za manžete. 11. Stavak 10. iznimno se ne primjenjuje na proizvode stavljene na tržište prije 10. prosinca 2011. i na nakit koji 10. prosinca 2011. bude star preko 50 godina. ◄ |
|
24. Monometil-tetraklorodifenil metan Trgovački naziv: Ugilec 141 CAS br. 76253-60-6 |
1. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama. Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište. 2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se: (a) na postrojenja i opremu koji su bili u uporabi 18. lipnja 1994., do njihovoga zbrinjavanja; (b) na održavanje postrojenja i opreme koji su u državi članici već bili u funkciji 18. lipnja 1994. U smislu točke (a) države članice mogu radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša na svojem teritoriju zabraniti uporabu tih postrojenja i opreme prije njihovoga zbrinjavanja. |
|
25. Monometil-dikloro-difenil metan Trgovački naziv: Ugilec 121 Ugilec 21 |
Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama. Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište. |
|
26. Monometil-dibromo-difenilmetan brombenzilbromotoluen, smjesa izomera Trgovački naziv: DBBT CAS br. 99688-47-8 |
Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama. Proizvodi koji sadrže tu tvar ne smiju se stavljati na tržište. |
|
27. Nikal CAS br. 7440-02-0 EZ br. 231-111-4 i njegovi spojevi |
1. Ne smije se koristiti: (a) u mehanizmima koji se utiču u probušene uši i druge probušene dijelove ljudskog tijela, osim ako je količina nikla koja se iz njih oslobađa manja od 0,2 μg/cm2 tjedno (granica migracije); (b) u proizvodima koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom kao što su: — naušnice, — ogrlice, narukvice i lanci, lančići za gležanj, prsteni, — kućišta ručnih satova, remeni i učvršćivači ručnih satova, — nitne, učvršćivači, zakovice, patentni zatvarači i metalne oznake koje se koriste na odjeći, ako je količina nikla koja se oslobađa iz dijelova tih proizvoda koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom veća od 0,5 μg/cm2 tjedno. (c) u proizvodima spomenutim u točki (b) ako su premazani premazom koji ne sadrži nikal, osim ako je taj premaz dovoljan da se osigura da količina nikla koja se oslobađa iz dijelova tih proizvoda koji dolaze u izravni i dugotrajni dodir s kožom ne prelazi 0,5 μg/cm2 tjedno u razdoblju od najmanje dvije godine uobičajene uporabe proizvoda. 2. Proizvodi koji podliježu stavku 1. smiju se stavljati na tržište samo ako ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tom stavku. 3. Kao ispitne metode za dokazivanje usklađenosti proizvoda s odredbama stavaka 1. i 2. koriste se norme Europskog odbora za normizaciju (CEN). |
|
►M49 28. Tvari koje su razvrstane kao karcinogene tvari kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 1., odnosno u Dodatku 2. 29. Tvari koje su razvrstane kao tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 3., odnosno u Dodatku 4. 30. Tvari koje su razvrstane kao reproduktivno toksične tvari kategorije 1.A ili 1.B u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te su navedene u Dodatku 5., odnosno u Dodatku 6. ◄ |
Ne dovodeći u pitanje ostale dijelove ovog Priloga, za unose od 28. do 30. vrijedi: 1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti — kao tvari, — kao sastavni dijelovi drugih tvari, ili — u smjesama, za slobodnu prodaju kad je njihova pojedinačna koncentracija u tvari ili u smjesi jednaka ili veća od: — relevantne konkretno određene granične koncentracije navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, ili
— relevantne opće granične vrijednosti koncentracije iz dijela 3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljači moraju osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovakvih tvari i smjesa istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv: „Samo za profesionalne korisnike”. 2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na: (a) medicinske ili veterinarske proizvode kako su definirani u Direktivi 2001/82/EZ i Direktivi 2001/83/EZ; — motorna goriva obuhvaćena Direktivom 98/70/EZ, — proizvode mineralnih ulja namijenjene uporabi kao gorivo u pokretnim i stacionarnim uređajima s izgaranjem, — goriva koja se prodaju u zatvorenim sustavima (npr. boce s tekućim plinom); (d) umjetničke boje obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1272/2008; ◄ ►M14 (e) tvari navedene u stupcu 1 dodatka 11. za primjene ili uporabe navedene u stupcu 2 dodatka 11. Kad je u stupcu 2 dodatka 11. naveden datum, izuzeće se primjenjuje od navedenog datuma; ◄ ►M61 (f) proizvode obuhvaćene Uredbom (EU) 2017/745 ◄ |
| 31. (a) Kreozot; ulje za impregnaciju CAS br. 8001-58-9 EZ br. 232-287-5 (b) Kreozotno ulje; ulje za impregnaciju CAS br. 61789-28-4 EZ br. 263-047-8 (c) Destilati (ugljeni katran), naftalenska ulja; naftalensko ulje CAS br. 84650-04-4 EZ br. 283-484-8 (d) Kreozotno ulje, acenaftenska frakcija; ulje za impregnaciju CAS br. 90640-84-9 EZ br. 283-484-8 EZ br. 292-605-3 (e) Destilati (ugljeni katran), gornji; teško antracensko ulje CAS br. 65996-91-0 EZ br. 266-026-1 (f) Antracensko ulje CAS br. 90640-80-5 EZ br. 292-602-7 (g) Katranske kiseline, ugljen, sirova nafta; sirovi fenoli CAS br. 65996-85-2 EZ br. 266-019-3 (h) Kreozot, drvo CAS br. 8021-39-4 EZ br. 232-419-1 (i) Ostaci ekstrakcije (ugljen), niskotemp. ugljeni katran alkalni CAS br. 122384-78-5 EZ br. 310-191-5 |
1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena tretiranju drveta. Nadalje, ovako tretirano drvo ne smije se stavljati na tržište. 2. Odstupajući od stavka 1.: (a) Tvari i smjese mogu se koristiti za tretiranje drveta u industrijskim postrojenjima ili ih mogu koristiti profesionalni korisnici obuhvaćeni zakonodavstvom Zajednice o zaštiti radnika za ponovno tretiranje na licu mjesta, ali samo ako sadrže: i. benzo[a]piren u koncentraciji ispod 50 mg/kg (0,005 % masenog udjela), i ii. fenole koji se mogu ekstrahirati vodom u koncentraciji ispod 3 % masenog udjela. Ovakve tvari i smjese koji se koriste za tretiranje drveta u industrijskim postrojenjima odnosno koje koriste profesionalni korisnici: — mogu se stavljati na tržište samo u pakiranjima zapremine od 20 litara ili više, — ne smiju se prodavati potrošačima. Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljači moraju osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovakvih tvari i smjesa istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv: „Samo za uporabu u industrijskim postrojenjima i profesionalnu uporabu”. (b) Drvo koje se tretira u industrijskim postrojenjima odnosno koje tretiraju profesionalni korisnici u skladu s podstavkom (a) i koje se prvi put stavlja na tržište ili ponovno tretira na licu mjesta smije se koristiti samo za profesionalnu i industrijsku uporabu, npr. na željezničkim prugama, u prijenosu električne energije i telekomunikacijama, za ograde, u poljoprivredi (npr. potpornji za drveće), u lukama i na vodnim putovima. (c) Zabrana stavljanja na tržište iz stavka 1. ne primjenjuje se na drvo tretirano tvarima navedenim u unosu 31.(a) do i. prije 31. prosinca 2002. koje se stavlja na tržište kao rabljeni proizvod radi ponovne uporabe. 3. Obrađeno drvo iz stavka 2. točaka (b) i (c) ne smije se koristiti: — u unutrašnjosti zgrada, bez obzira na njihovu namjenu, — u igračkama, — na igralištima, — u parkovima, vrtovima i vanjskim objektima za rekreaciju i slobodno vrijeme ako postoji rizik učestalog dodira s kožom, — za proizvodnju vrtnog namještaja, npr. vrtni stolovi, — za proizvodnju i uporabu te bilo kakvu ponovnu obradu: — — posuda za uzgoj biljaka, — ambalaže koja može doći u dodir sa sirovinama, međuproizvodima i proizvodima namijenjenima ljudskoj i/ili životinjskoj prehrani, — drugih materijala koji mogu onečistiti gore spomenute proizvode. |
|
32. Kloroform CAS br. 67-66-3 EZ br. 200-663-8 34. 1,1,2-trikloroetan CAS br. 79-00-5 EZ br. 201-166-9 35. 1,1,2,2-tetrakloroetan CAS br. 79-34-5 EZ br. 201-197-8 36. 1,1,1,2-tetrakloroetan CAS br. 630-20-6 37. Pentakloroetan CAS br. 76-01-7 EZ br. 200-925-1 38. 1,1-dikloroeten CAS br. 75-35-4 EZ br. 200-864-0 |
Ne dovodeći u pitanje ostale dijelove ovog Priloga, za unose od 32. do 38. vrijedi sljedeće: 1. Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti — kao tvari, — kao sastojci drugih tvari ili u smjesama u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više, ako je tvar ili smjesa namijenjena za slobodnu prodaju i/ili u difuznim oblicima primjene, primjerice za čišćenje površina i čišćenje tkanina. 2. Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije stavljanja na tržište dobavljač mora osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži ovih tvari i smjesa koje ih sadrže u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela i više istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv: „Samo za uporabu u industrijskim postrojenjima”. Iznimno, ova se odredba ne primjenjuje na: (a) lijekove ili veterinarske proizvode kako su definirani u Direktivi 2001/82/EZ i Direktivi 2001/83/EZ; (b) kozmetičke proizvode kako su definirani u Direktivi 76/768/EEZ. |
|
►M3
|
1. Ne smiju se koristiti kao tvari ili kao smjese u aerosolnim raspršivačima koji su namijenjeni za slobodnu prodaju u zabavne i dekorativne svrhe, kao što su: — metalni sjaj koji je uglavnom predviđen za ukrašavanje, — umjetni snijeg i mraz, — jastuci koji ispuštaju nepristojne zvukove, — smiješne aerosol-trake, — imitacija izmeta, — puhalice za zabave, — ukrasne pahuljice i pjene, — umjetna paučina, — smrdljive bombe. 2. Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari, prije stavljanja na tržište dobavljač mora osigurati da je na vidnom mjestu na ambalaži gore navedenih aerosolnih raspršivača istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv: „Samo za profesionalne korisnike”. 3. Iznimno, stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na aerosolne raspršivače iz članka 8. točke (1.a) Direktive Vijeća 75/324/EEZ (*3). 4. Aerosolni raspršivači iz stavaka 1. i 2. smiju se stavljati na tržište samo ako udovoljavaju navedenim zahtjevima. |
|
41. Heksakloroetan CAS br. 67-72-1 EZ br. 200-666-4 |
Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama ako je tvar ili smjesa namijenjena proizvodnji ili preradi obojenih metala. |
|
▼M21 ————— |
|
|
43. Azo bojila i azo boje |
1. Azo boje koje reduktivnim cijepanjem jedne ili više azo skupina mogu otpustiti jedan ili više aromatskih amina iz Dodatka 8. u koncentracijama u granici detekcije tj. iznad 30 mg/kg (0,003 % masenog udjela) u proizvodima ili u njihovim bojenim dijelovima, u skladu s ispitnim metodama iz Dodatka 10., ne smiju se koristiti u tekstilnim i kožnim proizvodima koji mogu doći u izravni i dugotrajni dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljinom, kao što su: — odjeća, posteljina, ručnici, umeci za kosu, vlasulje, šeširi, pelene i ostali sanitarni predmeti, vreće za spavanje, — obuća, rukavice, remeni za ručne satove, ručne torbe, novčanici/lisnice, aktovke, presvlake za stolice, torbice koje se nose oko vrata, — tekstilne i kožne igračke i igračke s tekstilnom i kožnom odjećom, — pređa i tkanine namijenjene krajnjim potrošačima. 2. Nadalje, tekstilni i kožni proizvodi iz stavka 1. smiju se stavljati na tržište samo ako udovoljavaju zahtjevima toga stavka. 3. Azo boje iz Dodatka 9. „Popis azo boja” ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti za bojenje tekstilnih i kožnih proizvoda kao tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela ako je tvar ili smjesa namijenjena bojanju tekstilnih ili kožnih proizvoda. |
|
▼M9 ————— |
|
|
45. Difenileter, oktabromo derivat C12H2Br8O |
1. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti: — kao tvar, — kao sastojak drugih tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela. 2. Proizvodi se ne smiju stavljati na tržište ako oni sami ili njihovi dijelovi obrađeni zaštitnim sredstvom protiv gorenja sadrže tu tvar u koncentracijama iznad 0,1 % masenog udjela. 3. Iznimno, stavak 2. ne primjenjuje se na: — proizvode koji su bili u uporabi u Zajednici prije 15. kolovoza 2004., — električnu i elektroničku opremu u smislu Direktive 2002/95/EZ. |
| 46. (a) Nonilfenol C6H4(OH)C9H19 (b) Nonilfenol etoksilati (C2H4O)nC15H24O |
Ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više u sljedeće svrhe: (1) čišćenje industrijskih i poslovnih objekata i ustanova osim: — kontroliranih zatvorenih sustava za kemijsko čišćenje gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje, — sustava za čišćenje s posebnom obradom gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje; (2) čišćenje u kućanstvima; (3) prerada tekstila i kože osim: — prerade bez ispuštanja u otpadne vode, — sustava s posebnom obradom u kojima se organska frakcija u potpunosti uklanja iz tehnološke vode prije biološke obrade otpadne vode (odmašćivanje ovčje kože); (4) emulgator u kupeljima za vime; (5) obrada metala osim; uporaba u kontroliranim zatvorenim sustavima gdje se tekućina od čišćenja reciklira ili spaljuje; (6) proizvodnja vlaknine i papira; (7) kozmetički proizvodi; (8) ostali proizvodi za osobnu njegu osim: spermicida; (9) pomoćni sastojci u pesticidima i biocidima. Međutim, ovo ograničenje nema utjecaja na nacionalne dozvole za pesticide i biocidne proizvode koji sadrže nonilfenol etoksilate kao pomoćni sastojak izdane prije 17. srpnja 2003. koje ostaju na snazi do isteka roka. |
|
46.a Nonilfenol etoksilati (NPE-i) (C2H4O)nC15H24O |
1. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 3. veljače 2021. u tekstilnim proizvodima za koje se može razumno očekivati da će se prati u vodi tijekom uobičajenog životnog vijeka, u koncentracijama jednakima ili većima od 0,01 % masenog udjela toga tekstilnog proizvoda ili svakog dijela tekstilnog proizvoda. 2. Stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište rabljenih tekstilnih proizvoda ni novih tekstilnih proizvoda proizvedenih isključivo od recikliranog tekstila, bez uporabe NPE-a. 3. Za potrebe stavaka 1. i 2., „tekstilni proizvod” znači bilo koje nedovršeni proizvod, poluproizvod ili gotovi proizvod koji ima najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana, ili bilo koji drugi proizvod koji sadržava dio koji ima najmanje 80 % masenog udjela tekstilnih vlakana, uključujući proizvode kao što su odjeća, modni dodaci, tekstil za interijere, vlakna, pređa, tkanine i pletenina. |
|
47. Spojevi kroma(VI) |
1. Cement i smjese koji sadrže cement ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti ako u hidratiziranom obliku sadržaj topljivog kroma VI u ukupnoj suhoj masi cementa iznosi više od 2 mg/kg (0,0002 %). |
|
48. Toluen CAS br. 108-88-3 EZ 203-625-9 |
Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više ako se tvar ili smjesa koristi u ljepilima i bojama u spreju namijenjenima slobodnoj prodaji. |
|
49. Triklorobenzen CAS br. 120-82-1 EZ br. 204-428-0 |
Smije se stavljati na tržište i koristiti kao tvar ili u smjesama u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više neovisno o uporabi samo: — kao međuproizvod sinteze, ili — kao procesno otapalo u zatvorenim kemijskim sustavima za reakcije kloriranja, ili — u proizvodnji 1,3,5-triamino – 2,4,6-trinitrobenzena (TATB). |
|
50. Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) (a) Benzo[a]piren (BaP) CAS br. 50-32-8 (b) Benzo[e]piren (BeP) CAS br. 192-97-2 (c) Benzo[a]antracen (BaA) CAS br. 56-55-3 (d) Krizen (CHR) CAS br. 218-01-9 (e) Benzo[b]fluoroanten (BbFA) CAS br. 205-99-2 (f) Benzo[j]fluoroanten (BjFA) CAS br. 205-82-3 (g) Benzo[k]fluoroanten (BkFA) CAS br. 207-08-9 (h) Dibenzo[a,h]antracen (DBAhA) CAS br. 53-70-3 |
1. Od 1. siječnja 2010. ulja za ekstendiranje ne smiju se stavljati na tržište niti koristiti u proizvodnji automobilskih guma i njihovih dijelova ako sadrže: — više od 1 mg/kg (0,0001 % masenog udjela) BaP, ili — više od 10 mg/kg (0,001 % masenog udjela) svih navedenih PAH. Norma EN 16143:2013 (Naftni proizvodi – Određivanje udjela benzo(a)pirena (BaP) i odabranih policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u uljima za ekstendiranje – Postupak s dvostrukim pročišćavanjem tekućinskom kromatografijom i analizom GC/MS) upotrebljava se kao testna metoda za dokazivanje usklađenosti s granicama iz prvog podstavka. Sve do 23. rujna 2016. smatra se da se granične vrijednosti iz prvog podstavka poštuju ako je maseni udio ekstrakta policikličkih aromata (PCA) manji od 3 %, izmjereno u skladu s normom IP 346:1998 (Određivanje PCA u neupotrebljavanim mazivim baznim uljima i naftnim frakcijama bez asfaltena – metoda ekstrakcije uz indeks refrakcije s pomoću dimetilsulfoksida), pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik izmjeri sukladnost s granicama za BaP i navedene PAH te korelaciju između izmjerenih vrijednosti i ekstrakta PCA svakih šest mjeseci odnosno nakon svake veće promjene u postupku, ovisno o tome što je ranije. 2. Nadalje, gume i gazišta za protektiranje guma proizvedeni nakon 1. siječnja 2010. ne smiju se stavljati na tržište ako sadrže ulja za ekstendiranje u količinama iznad graničnih vrijednosti navedenih u stavku 1. Smatra se da se te granične vrijednosti poštuju ako spojevi vulkanizirane gume ne prelaze graničnu vrijednost od 0,35 % Bay protona, izmjereno i izračunano u skladu s normom ISO 21461 (Rubber vulcanised – Determination of aromaticity of oil in vulcanised rubber compounds). 3. Iznimno, stavak 2. ne primjenjuje se na protektirane gume ako njihovo gazište ne sadrži ulja za ekstendiranje iznad graničnih vrijednosti iz stavka 1. 4. U smislu ovog unosa „gume” znače gume za vozila obuhvaćena: — Direktivom 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavljanu okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (*4), — Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (*5), i — Direktivom 2002/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. ožujka 2002. o homologaciji tipa motornih vozila s dva ili tri kotača i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/61/EEZ (*6). 5. Na tržište se ne smiju stavljati proizvodi namijenjeni prodaji na malo ako bilo koji njihov plastični ili gumeni dio, koji dolazi u izravan ili dulji dodir, odnosno kratkotrajni ponavljani dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljom u uobičajenim ili opravdano predvidljivim uvjetima upotrebe, sadrži više od 1 mg/kg (0,0001 % masenog udjela tog dijela) bilo kojeg navedenog PAH-a. Ti proizvodi među ostalima obuhvaćaju: — sportsku opremu poput bicikala, palica za golf, reketa — kućansko posuđe, kolica, hodalice — alate za kućansku uporabu — odjeću, obuću, rukavice i sportsku odjeću — narukvice za ručne satove, steznici za zglobove, maske, trake za glavu 6. Na tržište se ne smiju stavljati igračke, uključujući igračke za poticanje aktivnosti, te proizvodi za njegu djece ako bilo koji njihov plastični ili gumeni dio, koji dolazi u izravan ili dulji dodir, odnosno kratkotrajni ponavljani dodir s ljudskom kožom ili usnom šupljom u uobičajenim ili opravdano predvidljivim uvjetima upotrebe, sadrži više od 0,5 mg/kg (0,00005 % masenog udjela tog dijela) bilo kojeg navedenog PAH-a. 7. Odstupajući od stavaka 5. i 6., ti se stavci ne primjenjuju na proizvode koji su prvi put stavljeni na tržište prije 27. prosinca 2015. 8. Do 27. prosinca 2017., Komisija će revidirati granične vrijednosti iz stavaka 5. i 6. u svjetlu novih znanstvenih spoznaja, među ostalima o migraciji PAH-ova s proizvoda obuhvaćenih tim člancima i alternativnim sirovinama te će, prema potrebi, dotične članke primjereno izmijeniti. ◄ ►M64 9. Granule ili malč ne smiju se stavljati na tržište za uporabu kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene ako sadržavaju više od 20 mg/kg (0,002 % masenog udjela) za zbroj svih navedenih policikličkih aromatskih ugljikovodika. 10. Granule ili malč ne smiju se upotrebljavati kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene ako sadržavaju više od 20 mg/kg (0,002 % masenog udjela) za zbroj svih navedenih policikličkih aromatskih ugljikovodika. 11. Granule ili malč stavljeni na tržište za uporabu kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene označuju se jedinstvenim identifikacijskim brojem šarže. 12. Stavci od 9. do 11. primjenjuju se od 10. kolovoza 2022. 13. Granule ili malč koji se u Uniji upotrebljavaju 9. kolovoza 2022. kao materijal za ispunu terena s umjetnom travom ili u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene mogu ostati na svom mjestu te se ondje mogu nastaviti upotrebljavati u istu svrhu. 14. Za potrebe stavaka od 9. do 13.: (a) „granule” su smjese krutih čestica u rasponu veličine od 1 do 4 mm, koje su proizvedene od gume ili drugog vulkaniziranog ili polimernog materijala recikliranog ili neobrađenog podrijetla, ili koje su dobivene iz prirodnog izvora; (b) „malč” su smjese krutih čestica u obliku ljuskica, u rasponu veličine od 4 do 130 mm duljine te od 10 do 15 mm širine, koje su proizvedene od gume ili drugog vulkaniziranog ili polimernog materijala recikliranog ili neobrađenog podrijetla, ili koje su dobivene iz prirodnog izvora; (c) „materijal za ispunu terena s umjetnom travom” sastoji se od granula koje se upotrebljavaju u terenima s umjetnom travom radi poboljšanja sportsko-tehničkih svojstava sustava umjetnog travnjaka; (d) „uporaba u rasutom stanju na igralištima ili za sportske namjene” je svaka uporaba granula ili malča u rasutom stanju na igralištima ili za sportske svrhe osim uporabe kao materijala za ispunu terena s umjetnom travom. ◄ |
|
51. Bis(2-etilheksil)-ftalat (DEHP) CAS br. 117-81-7 EZ br. 204-211-0 Dibutil-ftalat (DBP) CAS br. 84-74-2 EZ br. 201-557-4 Benzil-butil-ftalat (BBP) CAS br. 85-68-7 EZ br. 201-622-7 Diizobutil-ftalat (DIBP) CAS br. 84-69-5 EZ br. 201-553-2 |
1. Ne smiju se koristiti kao tvari ili u smjesama, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala, u igračkama i proizvodima za skrb o djeci. 2. Ne smiju se stavljati na tržište u igračkama ili proizvodima za skrb o djeci, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji prva tri ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala. Osim toga, DIBP ne smije se stavljati na tržište nakon 7. srpnja 2020. u igračkama ili proizvodima za skrb o djeci, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji s prva tri ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala. 3. Ne smiju se stavljati na tržište nakon 7. srpnja 2020. u proizvodima, pojedinačno ili u bilo kojoj kombinaciji ftalata iz prvog stupca ovog unosa, u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % masenog udjela plastificiranog materijala u proizvodu. 4. Stavak 3. ne primjenjuje se na: (a) proizvode isključivo za industrijsku ili poljoprivrednu uporabu, ili za uporabu isključivo na otvorenom, pod uvjetom da nikakvi plastificirani materijali ne dolaze u dodir sa sluznicom ljudi ili u dulji dodir s ljudskom kožom; (b) zrakoplove, stavljene na tržište prije 7. siječnja 2024., ili proizvode, neovisno o tome kad su stavljeni na tržište, koji se upotrebljavaju isključivo za održavanje ili popravak tih zrakoplova, ako su ti proizvodi od presudne važnosti za sigurnost i plovidbenost zrakoplova; (c) motorna vozila obuhvaćena područjem primjene Direktive 2007/46/EZ koja su stavljena na tržište prije 7. siječnja 2024. ili proizvode, neovisno o tome kad su stavljeni na tržište, koji se upotrebljavaju isključivo za održavanje ili popravak tih vozila, ako vozila ne mogu funkcionirati kako je predviđeno bez tih proizvoda; (d) proizvode stavljene na tržište prije 7. srpnja 2020.; (e) mjerne uređaje za laboratorijsku uporabu ili njihove dijelove; (f) materijale i predmete koji dolaze u dodir s hranom obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1935/2004 ili Uredbe Komisije (EZ) br. 10/2011 (*20); (g) medicinske proizvode obuhvaćene područjem primjene direktiva 90/385/EEZ, 93/42/EEZ ili 98/79/EZ, ili njihove dijelove; (h) električnu i elektroničku opremu obuhvaćenu područjem primjene Direktive 2011/65/EU; (i) unutarnje pakiranje medicinskih proizvoda obuhvaćeno područjem primjene Uredbe (EZ) br. 726/2004, Direktive 2001/82/EZ ili Direktive 2001/83/EZ; (j) igračke i proizvode za skrb o djeci obuhvaćene stavcima 1. ili 2. 5. Za potrebe stavaka 1., 2. i 3. te stavka 4. točke (a), (a) „plastificirani materijali” znači bilo koji sljedeći homogeni materijali: — polivinil-klorid (PVC), poliviniliden-klorid (PVDC), polivinil-acetat (PVA), poliuretani, — bilo koji drugi polimer (uključujući, među ostalim, polimerne pjene i gumene materijale) osim silikonske gume i premaza na bazi prirodnog lateksa, — površinski premazi, protuklizni premazi, proizvodi za završnu obradu, naljepnice, ispisani uzorci, — ljepila, brtvila, boje i tinte; (b) „dulji dodir s ljudskom kožom” znači stalan dodir koji traje dulje od 10 minuta ili dodir s prekidima tijekom razdoblja od 30 minuta, dnevno; (c) „proizvod za skrb o djeci” znači svaki proizvod čija je svrha djeci olakšati san, odmor, higijenu, hranjenje ili sisanje. 6. Za potrebe stavka 4. točke (b) „zrakoplov” znači jedno od sljedećeg: (a) civilni zrakoplov proizveden u skladu s certifikatom tipa izdanim u skladu s Uredbom (EU) br. 216/2008 ili s odobrenjem dizajna izdanim u skladu s nacionalnim propisima države ugovornice Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) ili za koji je svjedodžbu o plovidbenosti izdala država ugovornica ICAO-a u skladu s Prilogom 8. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu potpisanoj 7. prosinca 1944. u Chicagu; (b) vojni zrakoplov. |
|
52. Sljedeći ftalati (i drugi CAS i EZ brojevi koji se odnose na tvar): (a) Di-„izononil”-ftalat (DINP) CAS br. 28553-12-0 i 68515-48-0 EZ br. 249-079-5 i 271-090-9 (b) Di-„izodecil”-ftalat (DIDP) CAS br. 26761-40-0 i 68515-49-1 EZ br. 247-977-1 i 271-091-4 (c) Di-n-oktil-ftalat (DNOP) CAS br. 117-84-0 EZ br. 204-214-7 |
1. Ne smiju se koristiti kao tvari ili u smjesama u koncentracijama iznad 0,1 % mase plastificiranog materijala u igračkama i proizvodima za skrb o djeci koja djeca mogu staviti u usta. |
|
▼M9 ————— |
|
|
54. 2-(2-metoksietoksi)etanol (DEGME) CAS br. 111-77-3 EZ br. 203-906-6 |
Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se stavljati na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak boje, sredstava za skidanje boje, sredstava za čišćenje, emulzija za davanje sjaja ili sredstava za izolaciju podova u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više. |
|
55. 2-(2-butoksietoksi)etanol (DEGBE) CAS No 112-34-5 EZ br. 203-961-6 |
1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put staviti na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak boje, sredstava za čišćenje u aerosolnim raspršivačima u koncentracijama od 3 % masenog udjela ili više. 2. Boje i sredstva za čišćenje u sprejevima s aerosolnim raspršivačima koji sadrže DEGBE i ne zadovoljavaju odredbe stavka 1. ne smiju se stavljati na tržište za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010. 3. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije puštanja na tržište tih boja osim boja u spreju koje sadrže DEGBE u koncentracijama od 3 % masenog udjela ili više, do 27. prosinca 2010. dobavljači moraju osiguravati da je na vidnom mjestu na ambalaži za slobodnu prodaju istaknut sljedeći natpis, koji mora biti čitak i neizbrisiv: „Ne koristiti u opremi za raspršivanje boje”. |
|
►M21
|
1. Poslije 27. prosinca 2010. smije se stavljati na tržište za slobodnu prodaju kao sastojak smjesa u koncentracijama od 0,1 % ili više masenog udjela MDI-a samo ako dobavljači prije stavljanja na tržište osiguraju da ambalaža: (a) sadrži zaštitne rukavice koje zadovoljavaju zahtjeve Direktive Vijeća 89/686/EEZ (*9); (b) na vidnom mjestu sadrži sljedeće natpise, koji moraju biti čitki i neizbrisivi, čime se ne dovode u pitanje drugi propisi u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa: „— Osobe već senzibilizirane na diizocijanate mogu razviti alergijske reakcije prilikom uporabe ovog proizvoda. — Osobe koje boluju od astme, ekcema ili imaju problematičnu kožu trebaju izbjegavati kontakt s ovim proizvodom, uključujući i dodir putem kože. — U uvjetima slabe ventilacije ovaj se proizvod može koristiti samo ako se upotrebljava odgovarajući plinski filtar (npr. tipa A1 u skladu s normom EN 14387).” 2. Iznimno, stavak 1. točka (a) ne primjenjuje se na vruće topljena ljepila. |
|
57. Cikloheksan CAS br. 110-82-7 EZ br. 203-806-2 |
1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put stavljati na tržište kao sastojak kontaktnih ljepila na bazi neoprena u koncentracijama od 0,1 % ili više masenog udjela u pakovanjima većim od 350 g. 2. Kontaktna ljepila na bazi neoprena koja sadrže cikloheksan a koja ne udovoljavaju stavku 1. ne smiju se stavljati na tržište za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010. 3. Ne dovodeći u pitanje provedbu drugih propisa Zajednice u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem tvari i smjesa, prije puštanja na tržište tih kontaktnih ljepila na bazi neoprena koja sadrže cikloheksan u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više, dobavljači moraju osiguravati da su na ambalaži za slobodnu prodaju nakon 27. prosinca 2010. na vidnom mjestu istaknuti sljedeći natpisi, koji moraju biti čitki i neizbrisivi: „— Ovaj se proizvod ne smije koristiti u uvjetima slabe ventilacije. — Ovaj se proizvod ne smije koristiti za postavljanje podnih obloga.”. |
|
58. Amonijev nitrat (AN) CAS br. 6484-52-2 EZ br. 229-347-8 |
1. Nakon 27. lipnja 2010. ne smije se po prvi put stavljati na tržište kao tvar ili u smjesama koje sadrže više od 28 % masenog udjela dušika u odnosu na amonijev nitrat, za primjenu kao umjetno gnojivo za tlo, čist ili kao spoj, samo ako umjetno gnojivo zadovoljava tehničke odredbe za umjetna gnojiva s velikim sadržajem dušika utvrđene u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (*10). ►M54 ◄ |
|
59. Diklorometan CAS br. 75-09-2 EZ br. 200-838-9 |
1. Odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više: (a) nakon 6. prosinca 2010. ne smiju se po prvi put staviti na tržište za slobodnu ponudu niti za profesionalne korisnike; (b) nakon 6. prosinca 2011. ne smiju se staviti na tržište za slobodnu ponudu niti za profesionalne korisnike; (c) nakon 6. lipnja 2012. ne smiju ih upotrebljavati profesionalni korisnici. Za potrebe ovog unosa: i. „profesionalni korisnik” znači svaka fizička ili pravna osobu, uključujući i radnike i samozaposlene radnike koji odstranjuju boju dok obavljaju svoju profesionalnu aktivnost izvan industrijskog postrojenja; ii. „industrijsko postrojenje” znači objekt u kojem se obavljaju aktivnosti odstranjivanja boje. 2. Iznimno od odredaba stavka 1., države članice na svojim državnim područjima i za određene aktivnosti mogu dozvoliti da odstranjivače boje koji sadrži diklorometan koriste posebno osposobljeni profesionalni korisnici i mogu dozvoliti stavljanje na tržište takvih odstranjivača boje za potrebe tih profesionalnih korisnika. Države članice koje koriste ovo izuzeće utvrđuju odgovarajuće odredbe za zaštitu zdravlja i sigurnosti profesionalnih korisnika koji upotrebljavaju odstranjivače boje koji sadrže diklorometan, i o tome obavješćuju Komisiju. U te odredbe unosi se zahtjev da profesionalni korisnik mora posjedovati certifikat koji se prihvaća u državi članici u kojoj on obavlja svoju djelatnost ili da mora podnijeti drugu dokumentaciju s dokazima u tu svrhu ili da njegova djelatnost u toj državi članici mora biti odobrena na neki drugi način, čime dokazuje da je odgovarajuće osposobljen i stručan za uporabu odstranjivača boje koji sadrže diklorometan. Komisija sastavlja popis država članica koje koriste izuzeće iz ovog stavka i javno ga objavljuje na internetu. 3. Profesionalni korisnik koji koristi izuzeće iz stavka 2. obavlja svoju djelatnost samo u državama članicama koje koriste to izuzeće. Osposobljavanje spomenuto u stavku 2. obuhvaća minimalno: (a) svijest o postojanju rizika za zdravlje, procjenjivanje i upravljanje tim rizicima, uključujući i informacije o postojećim zamjenama ili postupcima u kojima je njihova uporaba manje opasna za zdravlje i sigurnost radnika; (b) uporabu odgovarajuće ventilacije; (c) uporabu odgovarajuće opreme za osobnu zaštitu u skladu s Direktivom 89/686/EEZ. Poželjno je da zaposlenici i samozaposleni radnici zamijene diklorometan kemijskim sredstvom ili postupkom koji u propisanim uvjetima uporabe ne predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost radnika ili je taj rizik manji. Profesionalni korisnici u praksi primjenjuju sve relevantne mjere sigurnosti, uključujući i uporabu osobne zaštitne opreme. 4. Ne dovodeći u pitanje drugo zakonodavstvo Zajednice o zaštiti radnika, odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više smiju se koristiti u industrijskim postrojenjima samo ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti: (a) učinkovita ventilacija u svim prostorima u kojima se obavljaju radovi, posebno kod mokrih postupaka i sušenja proizvoda s kojih je boja odstranjena: lokalna ventilacija na ispuhu bazena za odstranjivanje boje dopunjena prisilnom ventilacijom u takvim prostorima kako bi se izloženost svela na najmanju moguću mjeru i, kad je to tehnički provedivo, osiguralo poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost; (b) mjere za smanjivanje isparavanja iz bazena za odstranjivanje boje: bazeni zatvoreni poklopcima osim tijekom punjenja i pražnjenja; odgovarajući sustavi za punjenje i pražnjenje bazena; i spremnici za pranje vodom ili mineraliziranom vodom radi uklanjanja ostatka otapala nakon pražnjenja bazena; (c) mjere za rukovanje diklormetanom u bazenima za odstranjivanje boje na siguran način: crpke i cjevovodi za prijenos odstranjivača boje u bazen i iz bazena za odstranjivanje; i odgovarajući sustavi za sigurno čišćenje bazena i odstranjivanje taloga; (d) osobna zaštitna osobna zaštitna oprema u skladu s Direktivom 89/686/EEZ: odgovarajuće zaštitne rukavice, zaštitne naočale i zaštitna odjeća; i odgovarajuća zaštita za dišne organe ako na drugačiji način nije moguće postići poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost;oprema u skladu s Direktivom 89/686/EEZ: odgovarajuće zaštitne rukavice, zaštitne naočale i zaštitna odjeća; i odgovarajuća zaštita za dišne organe ako na drugačiji način nije moguće postići poštivanje relevantnih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost; (e) odgovarajuće informacije, upute i osposobljavanje za operatore koji koriste takvu opremu. 5. Ne dovodeći u pitanje druge odredbe Zajednice koje se odnose na razvrstavanje, pakiranje i označivanje tvari i mješavina, do 6. prosinca 2011. odstranjivači boje koji sadrže diklorometan u koncentraciji od 0,1 % masenog udjela ili više na vidljivom mjestu moraju sadržavati sljedeći natpis, koji mora biti čitljiv i neizbrisiv: „Isključivo za industrijsku uporabu i profesionalne korisnike ovlaštene u određenim državama članicama EU – provjeriti u kojima od njih je uporaba dozvoljena.” |
|
60. Akrilamid CAS br. 79-06-1 |
Nakon 5. studenoga 2012. ne smije se stavljati na tržište ni upotrebljavati kao tvar ili sastojak mješavina za cementacijske primjene u koncentracijama od 0,1 % masenog udjela ili više. |
|
61. Dimetil fumarat (DMF) CAS br. 624-49-7 EC 210-849-0 |
Ne smije se koristiti u predmetima ili njihovim dijelovima u koncentracijama većim od 0,1 mg/kg. Predmeti ili njihovi dijelovi koji sadrže DMF u koncentracijama većim od 0,1 mg/kg ne smiju se stavljati na tržište. |
| 62. (a) Fenilživin acetat EZ br: 200-532-5 CAS br: 62-38-4 (b) Fenilživin propionat EZ br: 203-094-3 CAS br.: 103-27-5 (c) Fenilživin 2-etilheksanoat EZ br: 236-326-7 CAS br.: 13302-00-6 (d) Fenilživin oktanoat EZ br.: - CAS br.: 13864-38-5 (e) Fenilživin neodekanoat EZ br.: 247-783-7 CAS br.: 26545-49-3 |
1. Ne smiju se proizvoditi, stavljati na tržište niti koristiti kao tvari ili u smjesama nakon 10. listopada 2017. ako je koncentracija žive u smjesama jednaka ili veća od 0,1 % mase. 2. Proizvodi kao ni jedan njihov dio koji sadrži jednu ili više tih tvari ne smiju se stavljati na tržište nakon 10. listopada 2017. ako je koncentracija žive u proizvodima ili nekom njihovom dijelu jednaka ili veća od 0,1 % mase. |
|
63. Olovo CAS br. 7439-92-1 EC br. 231-100-4 i njegovi spojevi |
1. Ne smije se stavljati na tržište niti koristiti u pojedinačnim dijelovima proizvoda nakita ako je koncentracija olova (izraženog kao metal) u takvom dijelu jednaka ili veća od 0,05 % masenog udjela. |
|
64. 1,4-diklorobenzen CAS br. 106-46-7 EZ br. 203-400-5 |
Ne smije se stavljati na tržište niti upotrebljavati, kao tvar ili sastavnica smjesa u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 1 % mase, ako se tvar ili smjesa stavlja na tržište radi uporabe ili se upotrebljava kao osvježivač zraka ili dezodorans u nužnicima, kućanstvima, uredima ili ostalim zatvorenim javnim prostorima. |
|
65. Anorganske amonijeve soli |
1. Od 14. srpnja 2018. izolacijske smjese i izolacijski proizvodi od celuloze ne smiju se stavljati na tržište niti upotrebljavati, osim ako je volumenska koncentracija emisije amonijaka iz tih smjesa ili proizvoda u ispitnim uvjetima utvrđenima u stavku 4. manja od 3 ppm (2,12 mg/m3). Dobavljač izolacijske smjese od celuloze koja sadržava anorganske amonijeve soli obavještava primatelja ili potrošača o najvišoj dopuštenoj stopi opterećenja izolacijske smjese od celuloze izražene s pomoću debljine i gustoće. Daljnji korisnik izolacijske smjese od celuloze koja sadržava anorganske amonijeve soli mora osigurati poštovanje najviše dopuštene stope opterećenja koju je priopćio dobavljač. 2. Iznimno, stavak 1. ne primjenjuje se na stavljanje na tržište izolacijskih smjesa od celuloze namijenjenih isključivo za izradu izolacijskih proizvoda od celuloze ni na upotrebu tih smjesa u izradi izolacijskih proizvoda od celuloze. 3. U državi članici koja na dan 14. srpnja 2016. već ima uspostavljene nacionalne privremene mjere koje je Komisija odobrila u skladu s člankom 129. stavkom 2. točkom (a) odredbe stavaka 1. i 2. primjenjuju se od tog dana. 4. Sukladnost s graničnom vrijednošću emisije utvrđenom u prvom podstavku stavka 1. dokazuje se u skladu s tehničkom specifikacijom CEN/TS 16516 uz sljedeće prilagodbe: (a) umjesto 28 ispitivanje mora trajati najmanje 14 dana; (b) tijekom ispitivanja emisija plinovitog amonijaka mjeri se najmanje jedanput dnevno; (c) granična vrijednost ne smije se postići ni premašiti niti u jednom mjerenju tijekom ispitivanja; (d) umjesto 50 % relativna vlažnost mora biti 90 %; (e) upotrebljava se prikladna metoda za mjerenje emisije plinovitog amonijaka; (f) stopa opterećenja izražena s pomoću debljine i gustoće bilježi se tijekom uzorkovanja izolacijskih smjesa ili izolacijskih proizvoda koji se ispituju. |
|
66. Bisfenol A CAS br. 80-05-7 EZ br. 201-245-8 |
Ne smije se stavljati na tržište u termalnom papiru u koncentraciji od najmanje 0,02 % masenog udjela nakon 2. siječnja 2020. |
|
▼M61 ————— |
|
|
69. Metanol CAS br. 67-56-1 EZ br. 200-659-6 |
Ne smije se staviti na tržište za slobodnu prodaju nakon 9. svibnja 2019. u tekućinama za pranje ili odmrzavanje vjetrobranskog stakla u koncentraciji od 0,6 % masenog udjela ili više. |
|
70. Oktametilciklotetrasiloksan (D4) CAS br. 556-67-2 EZ br. 209-136-7 Dekametilciklopentasiloksan (D5) CAS br. 541-02-6 EZ br. 208-764-9 |
1. ne stavljaju se na tržište u kozmetičkim proizvodima koji se ispiru u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela bilo koje od tvari nakon 31. siječnja 2020. 2. za potrebe ovog unosa „kozmetički proizvodi koji se ispiru” znači kozmetički proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1223/2009 koji se, u uobičajenim uvjetima upotrebe, ispiru vodom nakon primjene. |
|
71. 1-metil-2-pirolidon (NMP) CAS br. 872-50-4 EZ br. 212-828-1 |
1. Ne smije se stavljati na tržište kao tvar zasebno ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 9. svibnja 2020. ako proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici u relevantna izvješća o kemijskoj sigurnosti i sigurnosno-tehničke listove nisu uključili izvedene razine izloženosti bez učinka (DNEL-ove) za radnike od 14,4 mg/m3 za izloženost udisanjem i 4,8 mg/kg/dnevno za izloženost preko kože. 2. Ne smije se proizvoditi ni upotrebljavati kao tvar zasebno ili u smjesama u koncentraciji od 0,3 % ili većoj nakon 9. svibnja 2020. ako proizvođači i daljnji korisnici ne poduzmu odgovarajuće mjere za upravljanje rizikom te omoguće primjerene radne uvjete kako bi se osiguralo da je izloženost radnika ispod vrijednosti DNEL-ova iz stavka 1. 3. Odstupajući od stavaka 1. i 2., ondje utvrđene obveze primjenjuju se od 9. svibnja 2024. s obzirom na stavljanje na tržište za uporabu ili za uporabu kao otapalo ili reagens u postupku premazivanja žica. |
|
72. Tvari iz prvog stupca tablice u Dodatku 12. |
1. Nakon 1. studenoga 2020. ne smije se stavljati na tržište ni u čemu od navedenog: (a) odjeći ili pripadajućim odjevnim dodacima, (b) ostalim tekstilnim proizvodima koji u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe u sličnoj mjeri kao odjeća dolaze u dodir s kožom ljudi, (c) obući, ako su odjeća, pripadajući odjevni dodaci, ostali tekstilni proizvodi ili obuća namijenjeni upotrebi potrošača i ako je tvar prisutna u koncentraciji, izmjerenoj u homogenom materijalu, jednakoj ili većoj od one koja je za tu tvar utvrđena u Dodatku 12. 2. Odstupajući od navedenog, u pogledu stavljanja na tržište formaldehida [CAS br. 50-00-0] u jaknama, kaputima ili presvlakama za namještaj, relevantna koncentracija u svrhe iz stavka 1. mora iznositi 300 mg/kg tijekom razdoblja od 1. studenoga 2020. do 1. studenoga 2023. Nakon toga primjenjuje se koncentracija navedena u Dodatku 12. 3. Stavak 1. ne primjenjuje se na: a) odjeću, pripadajuće odjevne dodatke ili obuću, ili dijelove odjeće, pripadajućih odjevnih dodataka ili obuće, koji su napravljeni isključivo od prirodne kože, krzna ili kože velikih životinja; b) pričvršćivače i dekorativne dodatke koji nisu od tekstila; c) rabljenu odjeću, pripadajuće odjevne dodatke, ostale tekstilne proizvode ili obuću; d) podne obloge i tekstilne podne pokrivače za uporabu u zatvorenim prostorima, sagove i tepih-staze. 4. Stavak 1. ne primjenjuje se na odjeću, pripadajuće odjevne dodatke, ostale tekstilne proizvode ili obuću obuhvaćene Uredbom (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća (*) ili Uredbom (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća (**). 5. Stavak 1. točka (b) ne primjenjuje se na tekstil za jednokratnu upotrebu. „Tekstil za jednokratnu upotrebu” znači tekstil koji je osmišljen da se upotrijebi samo jednom ili da se koristi određeno vrijeme te nije namijenjen za daljnju uporabu u istu ili sličnu svrhu. 6. Stavci 1. i 2. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje primjenu strožih ograničenja utvrđenih ovim Prilogom ili drugim primjenjivim zakonodavstvom Unije. 7. Komisija preispituje izuzeće iz stavka 3. točke (d) te, prema potrebi, na odgovarajući način mijenja tu točku. (*) Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.). (**) Uredba (EU) 2017/745 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2017. o medicinskim proizvodima, o izmjeni Direktive 2001/83/EZ, Uredbe (EZ) br. 178/2002 i Uredbe (EZ) br. 1223/2009 te o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 90/385/EEZ i 93/42/EEZ (SL L 117, 5.5.2017., str. 1.). |
|
73. (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriol Svi njegovi mono-, di- ili tri-O-(alkil) derivati (TDFA-ovi) |
1. Ne smije se staviti na tržište za slobodnu prodaju nakon 2. siječnja 2021. pojedinačno ni u bilo kojoj kombinaciji, u koncentraciji jednakoj ili većoj od 2 ppb po masi u smjesama koje sadržavaju organska otapala, u proizvodima s raspršivačem. 2. Za potrebe ovog unosa „proizvodi s raspršivačem” znači aerosolni raspršivači, sprejevi s pumpicom, i sprejevi s okidačem stavljeni na tržište za primjenu u obliku spreja za nepropusnost ili impregnaciju. 3. Ne dovodeći u pitanje provedbu ostalih odredaba Unije o razvrstavanju, pakiranju i označivanju tvari i smjesa, pakiranja proizvoda s raspršivačem koji sadržavaju (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriol i/ili TDFA-ove u kombinaciji s organskim otapalima, kako je navedeno u stavku 1., i koji su stavljeni na tržište za profesionalnu uporabu moraju biti jasno označena neizbrisivim oznakama: „Samo za profesionalne korisnike” i „Smrtonosno ako se udahne” te piktogramom GHS06. 4. Odjeljak 2.3. sigurnosno-tehničkih listova mora sadržavati sljedeće informacije: „smjese (3,3,4,4,5,5,6,6,7,7,8,8,8-tridekafluorooktil) silanetriola i/ili bilo kojeg od njegovih mono-, di- ili tri-O-(alkil) derivata koncentracije jednake ili veće od 2 ppb i organskih otapala u proizvodima s raspršivačem namijenjene su samo profesionalnim korisnicima i označene kao ‚smrtonosne ako se udahnu’.” 5. Organska otapala iz stavaka 1., 3. i 4. uključuju organska otapala koja se upotrebljavaju kao sredstva za potiskivanje aerosola. |
|
74. Diizocijanati, O = C=N-R-N = C=O, u kojima je R jedinica alifatskog ili aromatskog ugljikovodika nespecificirane dužine |
1. Ne smiju se upotrebljavati kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. kolovoza 2023. osim u sljedećim slučajevima: (a) koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili (b) poslodavac ili samozaposlena osoba osigurava da industrijski ili profesionalni korisnici uspješno završe osposobljavanje o sigurnoj uporabi diizocijanata prije uporabe predmetnih tvari ili smjesa. 2. Ne smiju se stavljati na tržište kao samostalne tvari ili kao sastavnice drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe nakon 24. veljače 2022. osim u sljedećim slučajevima: (a) koncentracija diizocijanata pojedinačno i u kombinaciji iznosi manje od 0,1 % masenog udjela, ili (b) dobavljač osigurava da primatelj tvari odnosno smjesa dobije informacije o zahtjevima iz stavka 1. točke (b) i da je na ambalaži, vidljivo odvojena od ostalih informacija na etiketi, navedena sljedeća izjava: ,Od 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe obvezno je odgovarajuće osposobljavanje.’ 3. Za potrebe ovog unosa ,industrijski i profesionalni korisnik/korisnici’ znači svaki radnik ili samozaposleni radnik koji rukuje diizocijanatima kao samostalnim tvarima ili kao sastavnicama drugih tvari ili smjesa za industrijske i profesionalne uporabe ili nadgleda takve poslove. 4. Osposobljavanje iz stavka 1. točke (b) uključuje upute za kontrolu izlaganja diizocijanatima preko kože i udisanjem na radnom mjestu ne dovodeći u pitanje nacionalne granične vrijednosti izloženosti na radu ni druge primjerene mjere upravljanja rizikom na nacionalnoj razini. Takvo osposobljavanje provodi stručnjak za sigurnost i zdravlje na radu koji je potrebno znanje stekao odgovarajućim stručnim osposobljavanjem. Osposobljavanje obuhvaća najmanje: (a) elemente osposobljavanja iz stavka 5. točke (a) za sve industrijske i profesionalne uporabe; (b) elemente osposobljavanja iz stavka 5. točaka (a) i (b) za sljedeće uporabe: — rukovanje otvorenim smjesama na temperaturi okoline (uključujući pjenaste tunele), — raspršivanje u ventiliranoj kabini, — nanošenje valjkom, — nanošenje četkom, — nanošenje uranjanjem i lijevanjem, — mehaničku naknadnu obradu (npr. rezanje) nepotpuno otvrdnutih predmeta koji više nisu topli, — čišćenje i otpad, — sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem; (c) elemente osposobljavanja iz stavka 5. točaka (a), (b) i (c) za sljedeće uporabe: — rukovanje nepotpuno otvrdnutim predmetima (npr. tek otvrdnutim, još toplim predmetima), — uporabe u ljevaonicama, — održavanje i popravak za koje je potreban pristup opremi, — otvoreno rukovanje toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C), — raspršivanje u otvorenom prostoru uz ograničenu ili samo prirodnu ventilaciju (uključuje velike industrijske prostore) i raspršivanje s velikom silom (npr. pjene, elastomeri), — sve druge uporabe sa sličnim izlaganjem preko kože i/ili udisanjem. 5. Elementi osposobljavanja: (a) opće osposobljavanje, uključujući osposobljavanje na internetu, o: — kemiji diizocijanata, — opasnostima od toksičnosti (uključujući akutnu toksičnost), — izlaganju diizocijanatima, — graničnim vrijednostima izloženosti na radu, — načinima razvoja preosjetljivosti, — mirisu kao naznaci opasnosti, — važnosti hlapljivosti u smislu rizika, — viskoznosti, temperaturi i molekularnoj masi diizocijanata, — osobnoj higijeni osoblja, — potrebnoj osobnoj zaštitnoj opremi, uz praktične upute za ispravnu uporabu, i njezinim ograničenjima, — riziku od kontakta preko kože i od izloženosti udisanjem, — riziku povezanom s postupkom uporabe, — planu za zaštitu kože i dišnih puteva, — ventilaciji, — čišćenju, curenju, održavanju, — bacanju prazne ambalaže, — zaštiti drugih prisutnih osoba, — utvrđivanju kritičnih faza rukovanja, — posebnim nacionalnim sustavima oznaka (ako postoje), — sigurnom ponašanju, — certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju; (b) osposobljavanje srednje razine, uključujući osposobljavanje na internetu, o: — dodatnim aspektima ponašanja, — održavanju, — upravljanju promjenama, — ocjeni postojećih sigurnosnih uputa, — riziku povezanom s postupkom uporabe, — certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju; (c) napredno osposobljavanje, uključujući osposobljavanje na internetu, o: — eventualnim dodatnim potvrdama potrebnima za posebne obuhvaćene uporabe, — raspršivanju izvan kabine za raspršivanje, — otvorenom rukovanju toplim ili vrućim formulacijama (> 45 °C), — certifikaciji ili dokaznom dokumentu o uspješno završenom osposobljavanju. 6. Osposobljavanje mora biti u skladu s odredbama koje utvrdi država članica u kojoj industrijski ili profesionalni korisnici rade. Države članice mogu provoditi ili nastaviti primjenjivati svoje nacionalne zahtjeve za uporabu tih tvari ili smjesa sve dok su ispunjeni minimalni zahtjevi iz stavaka 4. i 5. 7. Dobavljač iz stavka 2. točke (b) primatelju osigurava materijal i tečajeve za osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. na službenom jeziku države članice u koju se dostavljaju tvari odnosno smjese. Pri osposobljavanju se uzima u obzir specifičnost isporučenih proizvoda, uključujući sastav, ambalažu i dizajn. 8. Poslodavac ili samozaposlena osoba dokumentira uspješno završeno osposobljavanje iz stavaka 4. i 5. Osposobljavanje se mora pohađati najmanje svakih pet godina. 9. U skladu s člankom 117. stavkom 1. države članice u svoja izvješća uključuju sljedeće informacije: (a) sve utvrđene zahtjeve za osposobljavanje i druge mjere upravljanja rizikom povezane s industrijskim i profesionalnim uporabama diizocijanata i predviđene nacionalnim pravom; (b) broj prijavljenih i potvrđenih slučajeva astme kao profesionalne bolesti te drugih profesionalnih bolesti dišnog sustava i kožnih bolesti povezanih s diizocijanatima; (c) nacionalne razine izloženosti na radu za diizocijanate, ako postoje; (d) informacije o provedbenim aktivnostima povezanima s ograničenjem. 10. Ovo se ograničenje primjenjuje ne dovodeći u pitanje ostalo zakonodavstvo Unije o zaštiti sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu. |
|
75. Tvari obuhvaćene jednom ili više sljedećih točaka: (a) tvari koje su u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 razvrstane u sljedeće tvari: — karcinogene tvari kategorije 1.A, 1.B ili 2. ili tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A, 1.B ili 2., ali isključujući sve takve tvari koje su razvrstane samo zbog učinaka nakon izloženosti udisanjem — reproduktivno toksične tvari kategorije 1.A, 1.B ili 2., ali isključujući sve takve tvari koje su razvrstane samo zbog učinaka nakon izloženosti udisanjem — tvari koje izazivaju preosjetljivost kože kategorije 1., 1.A ili 1.B — tvari koje izazivaju nagrizanje kože kategorije 1., 1.A, 1.B ili 1.C ili koje izazivaju nadraživanje kože kategorije 2. — tvari koje izazivaju teške ozljede oka kategorije 1. ili koje nadražuju oči kategorije 2. (b) tvari navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (*21) (c) tvari navedene u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 za koje je uvjet utvrđen u barem jednom od stupaca g, h te i, u tablici u tom Prilogu (d) tvari navedene u Dodatku 13. ovom Prilogu Dodatni zahtjevi iz stupca 2. stavaka 7. i 8. ovog unosa primjenjuju se na sve smjese koje se upotrebljavaju za potrebe tetoviranja, neovisno o tome sadržavaju li tvar obuhvaćenu točkama od (a) do (d) tog stupca ovog unosa. |
1. Ne smiju se stavljati na tržište u smjesama za potrebe tetoviranja, a smjese koje sadržavaju bilo koje od tih tvari ne smiju se upotrebljavati za tetoviranje nakon 4. siječnja 2022. ako su predmetne tvari prisutne u sljedećim okolnostima: (a) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao karcinogena tvar kategorije 1.A, 1.B ili 2. ili kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A, 1.B ili 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela; (b) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao reproduktivno toksična tvar kategorije 1.A, 1.B ili 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,001 % masenog udjela; (c) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože kategorije 1., 1.A ili 1.B koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,001 % masenog udjela; (d) ako je tvar razvrstana u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao tvar koja izaziva nagrizanje kože kategorije 1., 1.A, 1.B ili 1.C, nadraživanje kože kategorije 2., teške ozljede oka kategorije 1 ili nadraživanje oka kategorije 2. koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od: i. 0,1 % masenog udjela ako se tvar upotrebljava isključivo kao regulator pH vrijednosti; ii. 0,01 % masenog udjela u svim ostalim slučajevima; (e) ako je tvar razvrstana u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 (*21) te je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela; (f) ako je za tvar utvrđen jedan ili više od sljedećih uvjeta iz stupca g (vrsta proizvoda, dijelovi tijela) tablice u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 te je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,00005 % masenog udjela: i. „Proizvodi koji se ispiru”; ii. „Ne koristiti u proizvodima koji se nanose na sluznicu”; iii. „Ne koristiti u proizvodima za oči”; (g) ako je za tvar utvrđen uvjet u stupcu h (Najveća koncentracija u gotovom pripravku) ili u stupcu i (Ostalo) tablice u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 te prisutnost tvari u smjesi ne zadovoljava uvjet u pogledu njezine koncentracije ili drugi uvjet iz tog stupca; (h) ako je tvar navedena u Dodatku 13. ovom Prilogu te je tvar prisutna u smjesi u koncentraciji jednakoj ili većoj od granične vrijednosti koncentracije navedene u tom Dodatku za tu tvar. 2. Za potrebe ovog unosa upotreba smjese „za potrebe tetoviranja” znači ubrizgavanje ili unos smjese u kožu, sluznicu ili očnu jabučicu, bilo kojim postupkom ili procedurom (uključujući postupke koji se obično nazivaju trajno šminkanje, kozmetičko tetoviranje, micro-blading i mikropigmentacija) čija je svrha ostavljanje oznake ili crteža na tijelu osobe. 3. Ako tvar koja nije navedena u Dodatku 13. bude obuhvaćena s najmanje dvije od točaka od (a) do (g) stavka 1., na tu se tvar primjenjuje najstroža granična vrijednost koncentracije utvrđena u tim točkama. Ako je tvar navedena u Dodatku 13. ujedno obuhvaćena s jednom ili više točaka od (a) do (g) stavka 1., na tu se tvar primjenjuje granična vrijednost koncentracije iz stavka 1. točke (h). 4. Odstupajući od navedenih odredaba, stavak 1. ne primjenjuje se na sljedeće tvari do 4. siječnja 2023.: (a) Pigment Blue 15:3 (CI 74160, EZ br. 205-685-1, CAS br. 147-14-8); (b) Pigment Green 7 (CI 74260, EZ br. 215-524-7, CAS br. 1328-53-6). 5. Ako se dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 nakon 4. siječnja 2021. izmijeni radi razvrstavanja ili ponovnog razvrstavanja tvari tako da određena tvar bude obuhvaćena stavkom 1. točkom (a), (b), (c) ili (d) ovog unosa ili tako da određena tvar bude obuhvaćena drugom točkom u odnosu na ranije razvrstavanje, a datum primjene tog novog ili revidiranog razvrstavanja nastupa nakon datuma navedenog u stavku 1. odnosno stavku 4. ovog unosa, smatra se da ta izmjena za potrebe primjene ovog unosa na tu tvar proizvodi učinke na dan primjene tog novog ili revidiranog razvrstavanja. 6. Ako se Prilog II. ili Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 1223/2009 nakon 4. siječnja 2021. izmijeni radi uvrštavanja ili izmjene uvrštenja određene tvari tako da ta tvar bude obuhvaćena stavkom 1. točkom (e), (f) ili (g) ovog unosa ili tako da određena tvar bude obuhvaćena drugom točkom u odnosu na ranije razvrstavanje, a datum primjene tog novog ili revidiranog uvrštenja nastupa nakon datuma navedenog u stavku 1. odnosno stavku 4. ovog unosa, smatra se da ta izmjena za potrebe primjene ovog unosa na tu tvar proizvodi učinke 18 mjeseci od stupanja na snagu akta kojim je ta izmjena donesena. 7. Dobavljači koji smjesu stavljaju na tržište za potrebe tetoviranja moraju osigurati da je nakon 4. siječnja 2022. smjesa označena sljedećim informacijama: (a) izjavom „Smjesa za uporabu u tetovažama ili trajnoj šminki”; (b) referentnim brojem za jedinstvenu identifikaciju serije; (c) popisom sastojaka u skladu s nomenklaturom utvrđenom u glosaru uobičajenih naziva sastojaka u skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1223/2009, a ako sastojak nema uobičajeni naziv, navodi se naziv prema IUPAC-u. Ako određeni sastojak nema uobičajeni naziv ili naziv prema IUPAC-u, navodi se CAS broj i EZ broj. Sastojci se navode silaznim redoslijedom prema masi ili količini sastojaka u trenutku formulacije. „Sastojak” znači svaka tvar koja se dodaje tijekom postupka izrade smjese za potrebe tetoviranja i koja je prisutna u toj smjesi. Nečistoće se ne smatraju sastojcima. Ako je za naziv tvari koja se upotrebljava kao sastojak u smislu ovog unosa već propisana obveza isticanja tog naziva na oznaci u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, taj sastojak ne mora biti označen u skladu s ovom Uredbom; (d) dodatnom izjavom „regulator pH vrijednosti” za tvari iz stavka 1. točke (d) podtočke i.; (e) izjavom „Sadržava nikal. Može izazvati alergijske reakcije.” ako je koncentracija nikla u smjesi manja od granične vrijednosti koncentracije navedene u Dodatku 13.; (f) izjavom „Sadržava krom (VI). Može izazvati alergijske reakcije.” ako je koncentracija kroma (VI) u smjesi manja od granične vrijednosti koncentracije navedene u Dodatku 13.; (g) sigurnosnim uputama za uporabu, osim ako je već propisano da je te informacije obvezno navesti na oznaci na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Informacije moraju biti jasno vidljive, lako čitljive i označene na neizbrisiv način. Informacije moraju biti na službenom jeziku ili jezicima države članice odnosno država članica gdje se smjesa stavlja na tržište, osim ako predmetna država članica ili predmetne države članice propišu drukčije. Ako je to potrebno zbog veličine ambalaže, informacije navedene u prvom podstavku, osim informacija iz točke (a), navode se u uputama za uporabu. Prije uporabe smjese za potrebe tetoviranja, osoba koja upotrebljava smjesu mora osobi na čijem se tijelu provodi postupak pružiti informacije označene na pakiranju ili u uputama za uporabu u skladu s ovim stavkom. 8. Smjese koje nisu označene izjavom „Smjesa za uporabu u tetovažama ili trajnoj šminki” ne smiju se upotrebljavati za potrebe tetoviranja. 9. Ovaj se unos ne primjenjuje na tvari koje su pri temperaturi od 20 °C i tlaku od 101,3 kPa u plinovitom stanju ili čiji je tlak pare pri temperaturi od 50 °C veći od 300 kPa, osim formaldehida (CAS br. 50-00-0, EZ br. 200-001-8). 10. Ovaj se unos ne primjenjuje na stavljanje smjese na tržište za potrebe tetoviranja ni na uporabu smjese za tetoviranje ako se smjesa stavlja na tržište isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod u smislu Uredbe (EU) 2017/745, ili ako se u istom smislu upotrebljava isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod. Ako stavljanje na tržište ili u uporabu nije moguće isključivo kao medicinski proizvod ili pribor za medicinski proizvod, zahtjevi Uredbe (EU) 2017/745 i ove Uredbe primjenjuju se kumulativno. |
|
(*1)
SL L 256, 7.9.1987., str. 42.
(*2)
SL L 147, 9.6.1975., str. 40.
(*3)
SL L 37, 13.2.2003., str. 19.
(*4)
SL L 263, 9.10.2007., str. 1.
(*5)
SL L 171, 9.7.2003., str. 1.
(*6)
SL L 124, 9.5.2002., str. 1.
(*7)
SL L 24, 29.1.2008., str. 8.
(*8)
SL L 104, 8.4.2004., str. 1.
(*9)
SL L 399, 30.12.1989., str. 18.
(*10)
SL L 304, 21.11.2003., str. 1.
(*11)
SL L 121, 15.5.1993., str. 20.
(*12)
SL L 270. 21.10.2003., str. 1.
►M31
(*14)
Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (SL L 170, 30.6.2009., str. 1.).
(*15)
Direktiva 2011/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o ograničenju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (SL L 174, 1.7.2011., str. 88.). ◄
►M37
(*16)
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.). ◄
(*17)
Uredba (EU) br. 167/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. veljače 2013. o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo (SL L 60, 2.3.2013., str. 1.).
(*18)
Direktiva 2006/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o strojevima o izmjeni Direktive 95/16/EZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 24.).
(*19)
Uredba (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (SL L 79, 19.3.2008., str. 1.).
(*20)
Uredba Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (SL L 12, 15.1.2011., str. 1.).
(*21)
Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.). |
|
Dodaci od 1. do 6.
PREDGOVOR
Objašnjenja naziva stupaca
Tvari:
Naziv odgovara međunarodnim oznakama za kemikalije koje se za tvar koriste u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, izmjeni i stavljanju izvan snage direktiva 67/548/EEZ i 1999/45/EZ te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.
Kad god je to moguće, tvari se označavaju IUPAC nazivima. Za tvari navedene u popisu Einecs (European Inventory of Existing Commercial Chemical Substances – Europski popis postojećih trgovačkih kemijskih tvari), u popisu Elincs (European List of Notified Substances – Europski popis prijavljenih tvari) ili u popisu tvari koje više nisu polimeri (NLP) („No-longer-polymers”) koriste se nazivi iz tih popisa. U nekim slučajevima navedeni su i drugi nazivi, primjerice uobičajeni ili opće prihvaćeni nazivi. Kad kod je to moguće, proizvodi za zaštitu bilja i biocidi označeni su svojim nazivima iz norme ISO.
Unosi za skupine tvari:
Dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 sadrži niz skupnih unosa. U takvim slučajevima, zahtjevi u pogledu razvrstavanja primjenjuju se na sve tvari obuhvaćene opisom.
U nekim slučajevima postoje zahtjevi u pogledu razvrstavanja za posebne tvari unutar skupnog unosa. U tim slučajevima poseban unos za tvar uključen je u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, a uz skupni unos navodi se napomena „osim navedenog u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008”.
U nekim slučajevima pojedinačne tvari mogu biti obuhvaćene više nego jednim skupnim unosom. U tim slučajevima, tvar se razvrstava u svaki od dva skupna unosa. U slučajevima kad se za različito razvrstane tvari navodi ista opasnost, primjenjuje se razvrstavanje prema najstrožim kriterijima.
Indeks broj:
Indeks broj je identifikacijska oznaka dodijeljena tvari u Dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. U Dodatku tvari su navedene u skladu s tim indeks brojem.
EZ brojevi:
EZ broj, tj. broj Einecs, Elincs ili NLP, službeni je broj tvari u Europskoj uniji. Einecs broj dobiva se iz Europskog popisa postojećih trgovačkih kemijskih tvari. Elincs broj dobiva se iz Europskog popisa prijavljenih tvari. NLP broj dobiva se iz popisa tvari koje više nisu polimeri. Te popise objavljuje Ured za službene publikacije Europskih zajednica.
EZ broj je sedmeroznamenkasti sustav tipa XXX-XXX-X koji počinje s 200-001-8 (Einecs), s 400-010-9 (Elincs) i s 500-001-0 (NLP). Taj je broj naveden u stupcu „EZ br.”
CAS broj:
CAS (Chemical Abstracts Service) brojevi utvrđeni su za tvari kako bi ih se lakše identificiralo.
Puni tekst napomena nalazi se u dijelu 1. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008.
U smislu ove Uredbe treba uzeti u obzir sljedeće napomene:
Dodatak 1.
Unos 28. – Karcinogene tvari: kategorija 1.A
|
Tvari |
Indeksni broj |
EZ br. |
CAS br. |
Napomene |
|
kromov(VI) trioksid |
024-001-00-0 |
215-607-8 |
1333-82-0 |
►M5 — ◄ |
|
cinkovi kromati uključujući cinkov kalijev kromat |
024-007-00-3 |
|
|
|
|
niklov monoksid; [1] |
028-003-00-2 |
215-215-7 [1] |
1313-99-1 [1] |
|
|
niklov oksid; [2] |
234-323-5 [2] |
11099-02-8 [2] |
||
|
bunzenit; [3] |
- [3] |
34492-97-2 [3] |
||
|
niklov dioksid |
028-004-00-8 |
234-823-3 |
12035-36-8 |
|
|
diniklov trioksid |
028-005-00-3 |
215-217-8 |
1314-06-3 |
|
|
niklov(II) sulfid; [1] |
028-006-00-9 |
240-841-2 [1] |
16812-54-7 [1] |
|
|
niklov sulfid; [2] |
234-349-7 [2] |
11113-75-0 [2] |
||
|
milerit; [3] |
- [3] |
1314-04-1 [3] |
||
|
triniklov disulfid; |
028-007-00-4 |
|
|
|
|
niklov subsulfid; [1] |
234-829-6 [1] |
12035-72-2 [1] |
||
|
hezlvoodit; [2] |
- [2] |
12035-71-1 [2] |
||
|
niklov dihidroksid; [1] |
028-008-00-X |
235-008-5 [1] |
12054-48-7 [1] |
|
|
niklov hidroksid; [2] |
234-348-1 [2] |
11113-74-9 [2] |
||
|
niklov sulfat |
028-009-00-5 |
232-104-9 |
7786-81-4 |
|
|
niklov karbonat; |
028-010-00-0 |
|
|
|
|
bazni niklov karbonat; |
|
|
||
|
karbonatna kiselina, niklova (2+) sol; [1] |
222-068-2 [1] |
3333-67-3 [1] |
||
|
karbonatna kiselina, niklova sol; [2] |
240-408-8 [2] |
16337-84-1 [2] |
||
|
[μ-[karbonat(2-)-O:O′]] dihidroksi trinikal; [3] |
265-748-4 [3] |
65405-96-1 [3] |
||
|
[karbonat(2-)] tetrahidroksitrinikal; [4] |
235-715-9 [4] |
12607-70-4 [4] |
||
|
niklov diklorid |
028-011-00-6 |
231-743-0 |
7718-54-9 |
|
|
niklov dinitrat; [1] |
028-012-00-1 |
236-068-5 [1] |
13138-45-9 [1] |
|
|
dušična kiselina, niklova sol; [2] |
238-076-4 [2] |
14216-75-2 [2] |
||
|
niklova matrica |
028-013-00-7 |
273-749-6 |
69012-50-6 |
|
|
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni, niklov sulfat |
028-014-00-2 |
295-859-3 |
92129-57-2 |
|
|
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni |
028-015-00-8 |
305-433-1 |
94551-87-8 |
|
|
niklov diperklorat; Perklorna kiselina, niklova(II) sol |
028-016-00-3 |
237-124-1 |
13637-71-3 |
|
|
niklov dikalijev bis(sulfat); [1] |
028-017-00-9 |
237-563-9 [1] |
13842-46-1 [1] |
|
|
diamonijev niklov bis(sulfat); [2] |
239-793-2 [2] |
15699-18-0 [2] |
||
|
niklov bis(sulfamidat); niklov sulfamat |
028-018-00-4 |
237-396-1 |
13770-89-3 |
|
|
niklov bis(tetrafluoroborat) |
028-019-00-X |
238-753-4 |
14708-14-6 |
|
|
niklov diformat; [1] |
028-021-00-0 |
222-101-0 [1] |
3349-06-2 [1] |
|
|
mravlja kiselina, niklova sol; [2] |
239-946-6 [2] |
15843-02-4 [2] |
||
|
mravlja kiselina, bakrova niklova sol; [3] |
268-755-0 [3] |
68134-59-8 [3] |
||
|
niklov di(acetat); [1] |
028-022-00-6 |
206-761-7 [1] |
373-02-4 [1] |
|
|
niklov acetat; [2] |
239-086-1 [2] |
14998-37-9 [2] |
||
|
niklov dibenzoat |
028-024-00-7 |
209-046-8 |
553-71-9 |
|
|
niklov bis(4-cikloheksibutirat) |
028-025-00-2 |
223-463-2 |
3906-55-6 |
|
|
niklov(II) stearat; niklov(II) oktadekanoat |
028-026-00-8 |
218-744-1 |
2223-95-2 |
|
|
niklov dilaktat |
028-027-00-3 |
— |
16039-61-5 |
|
|
niklov(II) oktanoat |
028-028-00-9 |
225-656-7 |
4995-91-9 |
|
|
niklov difluorid; [1] |
028-029-00-4 |
233-071-3 [1] |
10028-18-9 [1] |
|
|
niklov dibromid; [2] |
236-665-0 [2] |
13462-88-9 [2] |
||
|
niklov dijodid; [3] |
236-666-6 [3] |
13462-90-3 [3] |
||
|
niklov kalijev fluorid; [4] |
- [4] |
11132-10-8 [4] |
||
|
niklov heksafluorosilikat |
028-030-00-X |
247-430-7 |
26043-11-8 |
|
|
niklov selenat |
028-031-00-5 |
239-125-2 |
15060-62-5 |
|
|
niklov hidrogen fosfat; [1] |
028-032-00-0 |
238-278-2 [1] |
14332-34-4 [1] |
|
|
niklov bis(dihidrogen fosfat); [2] |
242-522-3 [2] |
18718-11-1 [2] |
||
|
triniklov bis(ortofosfat); [3] |
233-844-5 [3] |
10381-36-9 [3] |
||
|
diniklov difosfat; [4] |
238-426-6 [4] |
14448-18-1 [4] |
||
|
niklov bis(fosfinat); [5] |
238-511-8 [5] |
14507-36-9 [5] |
||
|
niklov fosfinat; [6] |
252-840-4 [6] |
36026-88-7 [6] |
||
|
fosforna kiselina, kalcijeva niklova sol; [7] |
- [7] |
17169-61-8 [7] |
||
|
difosforna kiselina, niklova(II) sol; [8] |
- [8] |
19372-20-4 [8] |
||
|
diamonijev niklov heksacianoferat |
028-033-00-6 |
— |
74195-78-1 |
|
|
niklov dicianid |
028-034-00-1 |
209-160-8 |
557-19-7 |
|
|
niklov kromat |
028-035-00-7 |
238-766-5 |
14721-18-7 |
|
|
niklov(II) silikat; [1] |
028-036-00-2 |
244-578-4 [1] |
21784-78-1 [1] |
|
|
diniklov ortosilikat; [2] |
237-411-1 [2] |
13775-54-7 [2] |
||
|
niklov silikat (3:4); [3] |
250-788-7 [3] |
31748-25-1 [3] |
||
|
silicijska kiselina, niklova sol; [4] |
253-461-7 [4] |
37321-15-6 [4] |
||
|
trivodikov hidroksibis[ortosilikato(4-)]triniklat(3-); [5] |
235-688-3 [5] |
12519-85-6 [5] |
||
|
diniklov heksacianoferat |
028-037-00-8 |
238-946-3 |
14874-78-3 |
|
|
triniklov bis(arsenat); niklov(II) arsenat |
028-038-00-3 |
236-771-7 |
13477-70-8 |
|
|
niklov oksalat; [1] |
028-039-00-9 |
208-933-7 [1] |
547-67-1 [1] |
|
|
oksalna kiselina, niklova sol; [2] |
243-867-2 [2] |
20543-06-0 [2] |
||
|
niklov telurid |
028-040-00-4 |
235-260-6 |
12142-88-0 |
|
|
triniklov tetrasulfid |
028-041-00-X |
— |
12137-12-1 |
|
|
triniklov bis(arsenit) |
028-042-00-5 |
— |
74646-29-0 |
|
|
kobaltov niklov sivi periklas; |
028-043-00-0 |
|
|
|
|
C.I. Pigment crno 25; |
|
|
||
|
C.I. 77332; [1] |
269-051-6 [1] |
68186-89-0 [1] |
||
|
kobaltov niklov dioksid; [2] |
261-346-8 [2] |
58591-45-0 [2] |
||
|
kobaltov niklov oksid; [3] |
- [3] |
12737-30-3 [3] |
||
|
niklov kositrov trioksid; niklov stanat |
028-044-00-6 |
234-824-9 |
12035-38-0 |
|
|
niklov triuranijev dekaoksid |
028-045-00-1 |
239-876-6 |
15780-33-3 |
|
|
niklov ditiocianat |
028-046-00-7 |
237-205-1 |
13689-92-4 |
|
|
niklov dikromat |
028-047-00-2 |
239-646-5 |
15586-38-6 |
|
|
niklov(II) selenit |
028-048-00-8 |
233-263-7 |
10101-96-9 |
|
|
niklov selenid |
028-049-00-3 |
215-216-2 |
1314-05-2 |
|
|
silicijska kiselina, olovna niklova sol |
028-050-00-9 |
— |
68130-19-8 |
|
|
niklov diarsenid; [1] |
028-051-00-4 |
235-103-1 [1] |
12068-61-0 [1] |
|
|
niklov arsenid; [2] |
248-169-1 [2] |
27016-75-7 [2] |
||
|
niklov barijev titanijev jaglac-žuti priderit; |
028-052-00-X |
271-853-6 |
68610-24-2 |
|
|
C.I. Pigment žuto 157; |
|
|
||
|
C.I. 77900 |
|
|
||
|
niklov diklorat; [1] |
028-053-00-5 |
267-897-0 [1] |
67952-43-6 [1] |
|
|
niklov dibromat; [2] |
238-596-1 [2] |
14550-87-9 [2] |
||
|
etil-hidrogensulfat, niklova(II) sol; [3] |
275-897-7 [3] |
71720-48-4 [3] |
||
|
niklov(II) trifluoroacetat; [1] |
028-054-00-0 |
240-235-8 [1] |
16083-14-0 [1] |
|
|
niklov(II) propionat; [2] |
222-102-6 [2] |
3349-08-4 [2] |
||
|
niklov bis(benzensulfonat); [3] |
254-642-3 [3] |
39819-65-3 [3] |
||
|
niklov(II) hidrogen citrat; [4] |
242-533-3 [4] |
18721-51-2 [4] |
||
|
limunska kiselina, amonijeva niklova sol; [5] |
242-161-1 [5] |
18283-82-4 [5] |
||
|
limunska kiselina, niklova sol; [6] |
245-119-0 [6] |
22605-92-1 [6] |
||
|
niklov bis(2-etilheksanoat); [7] |
224-699-9 [7] |
4454-16-4 [7] |
||
|
2-etilheksanska kiselina, niklova sol; [8] |
231-480-1 [8] |
7580-31-6 [8] |
||
|
dimetilheksanska kiselina, niklova sol; [9] |
301-323-2 [9] |
93983-68-7 [9] |
||
|
niklov(II) izooktanoat; [10] |
249-555-2 [10] |
29317-63-3 [10] |
||
|
niklov izooktanoat; [11] |
248-585-3 [11] |
27637-46-3 [11] |
||
|
niklov bis(izononanoat); [12] |
284-349-6 [12] |
84852-37-9 [12] |
||
|
niklov(II) neononanoat; [13] |
300-094-6 [13] |
93920-10-6 [13] |
||
|
nikal(II) izodekanoat; [14] |
287-468-1 [14] |
85508-43-6 [14] |
||
|
niklov(II) neodekanoat; [15] |
287-469-7 [15] |
85508-44-7 [15] |
||
|
neodekanska kiselina, niklova sol; [16] |
257-447-1 [16] |
51818-56-5 [16] |
||
|
niklov(II) neoundekanoat; [17] |
300-093-0 [17] |
93920-09-3 [17] |
||
|
bis(D-glukonato-O1‚O2)nikal; [18] |
276-205-6 [18] |
71957-07-8 [18] |
||
|
niklov 3,5-bis(tert-butil)-4-hidroksibenzoat (1:2); [19] |
258-051-1 [19] |
52625-25-9 [19] |
||
|
niklov(II) palmitat; [20] |
237-138-8 [20] |
13654-40-5 [20] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [21] |
287-470-2 [21] |
85508-45-8 [21] |
||
|
(izononanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [22] |
287-471-8 [22] |
85508-46-9 [22] |
||
|
(izooktanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [23] |
284-347-5 [23] |
84852-35-7 [23] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(izodekanoato-O)nikal; [24] |
284-351-7 [24] |
84852-39-1 [24] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [25] |
285-698-7 [25] |
85135-77-9 [25] |
||
|
(izodekanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [26] |
285-909-2 [26] |
85166-19-4 [26] |
||
|
(izodekanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [27] |
284-348-0 [27] |
84852-36-8 [27] |
||
|
(izononanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [28] |
287-592-6 [28] |
85551-28-6 [28] |
||
|
masne kiseline, C6-19-razgranane, niklove soli; [29] |
294-302-1 [29] |
91697-41-5 [29] |
||
|
masne kiseline, C8-18 i C18-nezasićene, niklove soli; [30] |
283-972-0 [30] |
84776-45-4 [30] |
||
|
2,7-naftalendisulfonska kiselina, niklova(II) sol; [31] |
- [31] |
72319-19-8 [31] |
||
|
niklov(II) sulfit; [1] |
028-055-00-6 |
231-827-7 [1] |
7757-95-1 [1] |
|
|
niklov telurov trioksid; [2] |
239-967-0 [2] |
15851-52-2 [2] |
||
|
niklov telurov tetraoksid; [3] |
239-974-9 [3] |
15852-21-8 [3] |
||
|
molibdenov niklov hidroksid oksid fosfat; [4] |
268-585-7 [4] |
68130-36-9 [4] |
||
|
niklov borid (NiB); [1] |
028-056-00-1 |
234-493-0 [1] |
12007-00-0 [1] |
|
|
diniklov borid; [2] |
234-494-6 [2] |
12007-01-1 [2] |
||
|
triniklov borid; [3] |
234-495-1 [3] |
12007-02-2 [3] |
||
|
niklov borid; [4] |
235-723-2 [4] |
12619-90-8 [4] |
||
|
diniklov silicid; [5] |
235-033-1 [5] |
12059-14-2 [5] |
||
|
niklov disilicid; [6] |
235-379-3 [6] |
12201-89-7 [6] |
||
|
diniklov fosfid; [7] |
234-828-0 [7] |
12035-64-2 [7] |
||
|
niklov borov fosfid; [8] |
- [8] |
65229-23-4 [8] |
||
|
dialuminijev niklov tetraoksid; [1] |
028-057-00-7 |
234-454-8 [1] |
12004-35-2 [1] |
|
|
niklov titanov trioksid; [2] |
234-825-4 [2] |
12035-39-1 [2] |
||
|
niklov titanov oksid; [3] |
235-752-0 [3] |
12653-76-8 [3] |
||
|
niklov divanadijev heksaoksid; [4] |
257-970-5 [4] |
52502-12-2 [4] |
||
|
kobaltov dimolibdenov niklov oktaoksid; [5] |
268-169-5 [5] |
68016-03-5 [5] |
||
|
niklov cirkonijev trioksid; [6] |
274-755-1 [6] |
70692-93-2 [6] |
||
|
molibdenov niklov tetraoksid; [7] |
238-034-5 [7] |
14177-55-0 [7] |
||
|
niklov volframov tetraoksid; [8] |
238-032-4 [8] |
14177-51-6 [8] |
||
|
olivin, nikal zeleni; [9] |
271-112-7 [9] |
68515-84-4 [9] |
||
|
litijev niklov dioksid; [10] |
- [10] |
12031-65-1 [10] |
||
|
molibdenov niklov oksid; [11] |
- [11] |
12673-58-4 [11] |
||
|
kobaltov litijev niklov oksid |
028-058-00-2 |
442-750-5 |
— |
|
|
diarsenov trioksid; arsenov trioksid |
033-003-00-0 |
215-481-4 |
1327-53-3 |
|
|
arsenov pentoksid; arsenov oksid |
033-004-00-6 |
215-116-9 |
1303-28-2 |
|
|
arsenska kiselina i njezine soli osim onih koje su navedene drugdje u ovom Prilogu |
033-005-00-1 |
— |
— |
A |
|
olovni hidrogen arsenat |
082-011-00-0 |
232-064-2 |
7784-40-9 |
|
|
butan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [1] |
601-004-01-8 |
203-448-7 [1] |
106-97-8 [1] |
C ►M5 — ◄ |
|
izobutan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [2] |
200-857-2 [2] |
75-28-5 [2] |
||
|
1,3-butadien; buta-1,3-dien |
601-013-00-X |
203-450-8 |
106-99-0 |
D |
|
benzen |
601-020-00-8 |
200-753-7 |
71-43-2 |
►M5 — ◄ |
|
Trietil arsenat |
601-067-00-4 |
427-700-2 |
15606-95-8 |
|
|
vinil-klorid; kloroetilen |
602-023-00-7 |
200-831-0 |
75-01-4 |
|
|
bis(klorometil)-eter; oksibis(klorometan) |
603-046-00-5 |
208-832-8 |
542-88-1 |
|
|
klorometil-metil-eter; klorodimetil-eter |
603-075-00-3 |
203-480-1 |
107-30-2 |
|
|
2-naftilamin; beta-naftilamin |
612-022-00-3 |
202-080-4 |
91-59-8 |
►M5 — ◄ |
|
benzidin; 4,4’-diaminobifenil; bifenil-4,4’-ilendiamin |
612-042-00-2 |
202-199-1 |
92-87-5 |
►M5 — ◄ |
|
soli benzidina |
612-070-00-5 |
|
|
|
|
soli 2-naftilamina |
612-071-00-0 |
209-030-0[1] |
553-00-4[1] |
|
|
210-313-6[2] |
612-52-2[2] |
|
||
|
bifenil-4-ilamin; ksenilamin; 4-aminobifenil |
612-072-00-6 |
202-177-1 |
92-67-1 |
|
|
soli bifenil-4-ilamina; soli ksenilamina; soli 4-aminobifenila |
612-073-00-1 |
|
|
|
|
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-055-00-5 |
266-028-2 |
65996-93-2 |
|
|
Katran, ugljen; katran kamenog ugljena (Nusproizvod destruktivne destilacije ugljena. Gotovo crna polukruta tvar. Složeni sastav aromatskih ugljikovodika, fenolnih spojeva, dušičnih baza i tiofena.) |
648-081-00-7 |
232-361-7 |
8007-45-2 |
|
|
Katran, ugljen, visokotemp.; katran kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Crna viskozna tekućina gušća od vode. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenima. Može sadržavati male količine fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza.) |
648-082-00-2 |
266-024-0 |
65996-89-6 |
|
|
Katran, ugljen, nisko-temp.; Katran kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Crna viskozna tekućina gušća od vode. Sastavljena primarno od aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, fenolnih spojeva, aromatskih dušičnih baza i njihovih alkil-derivata.) |
648-083-00-8 |
266-025-6 |
65996-90-9 |
|
|
Katran smeđeg ugljena; (Ulje destilirano iz katrana smeđeg ugljena. Sastavljeno primarno od alifatskih, naftenskih i aromatskih ugljikovodika s jednim do tri prstena, njihovih alkil-derivata, heteroaromata i fenola s jednim i dva prstena koji vriju u području približno od 150 °C do 360 °C.) |
648-145-00-4 |
309-885-0 |
101316-83-0 |
|
|
Katran smeđeg ugljena, niskotemp.; (Katran dobiven kod niskotemperaturne karbonizacije i niskotemperaturnog uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od alifatskih, naftenskih i cikličkih aromatskih ugljikovodika, heteroaromatskih ugljikovodika i cikličkih fenola.) |
648-146-00-X |
309-886-6 |
101316-84-1 |
|
|
Destilati (nafta), laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih alifatskih ugljikovodika koji su obično prisutni u ovom destilacijskom području sirove nafte.) |
649-050-00-0 |
265-051-5 |
64741-50-0 |
|
|
Destilati (nafta), teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih alifatskih ugljikovodika.) |
649-051-00-6 |
265-052-0 |
64741-51-1 |
|
|
Destilati (nafta), laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina. |
649-052-00-1 |
265-053-6 |
64741-52-2 |
|
|
Destilati (nafta), teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-053-00-7 |
265-054-1 |
64741-53-3 |
|
|
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-054-00-2 |
265-117-3 |
64742-18-3 |
|
|
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-055-00-8 |
265-118-9 |
64742-19-4 |
|
|
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-056-00-3 |
265-119-4 |
64742-20-7 |
|
|
Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-057-00-9 |
265-121-5 |
64742-21-8 |
|
|
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio alifatskih ugljikovodika.) |
649-058-00-4 |
265-127-8 |
64742-27-4 |
|
|
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki parafinski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-059-00-X |
265-128-3 |
64742-28-5 |
|
|
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-060-00-5 |
265-135-1 |
64742-34-3 |
|
|
Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki naftenski; nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-061-00-0 |
265-136-7 |
64742-35-4 |
|
|
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3 bez kiselina; Naftni pin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom ugljikovodika katalitičkog krekinga i obrađenih da se uklone kis. nečistoće. Sastoje se od ugljikovodika koji imaju brojeve ugljikovih atoma od C2 do C4, pretežito C3.) |
649-062-00-6 |
270-755-0 |
68477-73-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-063-00-1 |
270-756-6 |
68477-74-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking, s visokim udjelom C1-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C5.) |
649-064-00-7 |
270-757-1 |
68477-75-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora kat. polimernog benzina, s visokim udjelom C2-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom kat. polimernog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C6, pretežito od C2 do C4.) |
649-065-00-2 |
270-758-7 |
68477-76-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički reforming, s visoki udjelom C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog reformiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C4.) |
649-066-00-8 |
270-760-8 |
68477-79-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C3-5 olefinsko-parafinska sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav olefinskih i parafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5 koji služe kao sirovina za process alkilacije. Okolišna temperatura normalno prelazi kritičnu temperaturu ovog sastava.) |
649-067-00-3 |
270-765-5 |
68477-83-8$ |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), s visokim udjelom C4 Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito C4.) |
349-068-00-9 |
270-767-6 |
68477-85-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti deeatanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krakinga. Sadrži pretežito etan i etilen.) |
649-069-00-4 |
270-768-1 |
68477-86-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti deizobutanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih atmosferskom destilacijom toka butan-butilen. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-070-00-X |
270-769-7 |
68477-87-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), suhi depropanizer, s visokim udjelom propena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se pretežito od propilena s nešto etana i propan.) |
649-071-00-5 |
270-772-3 |
68477-90-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-072-00-0 |
270-773-9 |
68477-91-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti depropanizera za rekuperaciju plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4., pretežito propan.) |
649-073-00-6 |
270-777-0 |
68477-94-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), sirovina za „Girbatol” jedinicu; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji se upotrebljava kao sirovina u Girbatol jedinici za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-074-00-1 |
270-778-6 |
68477-95-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), frakcionator izomernog benzina, s visokim udjelom C4, bez vodikovog sulfida; Naftni plin |
649-075-00-7 |
270-782-8 |
68477-99-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), posuda pretoka frakcionatora izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vacuum ostatka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vakuum ostatka. Sastoje se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-076-00-2 |
270-802-5 |
68478-21-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpaadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizacijski apsorber benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički krekinog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.) |
649-077-00-8 |
270-803-0 |
68478-22-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), kombinirani frakcionator katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije obrađen da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5.) |
649-078-00-3 |
270-804-6 |
68478-24-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionatora katalitički reformiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-079-00-9 |
270-806-7 |
68478-26-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), miješani tok postrojenja za zasićenje plina, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije primarnog benzina, izlaznog plina destilacije i izlaznog plina stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito butan i izobutan.) |
649-080-00-4 |
270-813-5 |
68478-32-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za rekuperaciju zasićenog plina, s visokim udjelom C1-2; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcionacije izlaznog plina destilacije, primarnog benzina, izlaznog plina stabilizatora reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5, pretežito metan i etan.) |
649-081-00-X |
270-814-0 |
68478-33-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni olin iz raf. procesa (nafta), termički kreking vacuum ostataka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz termičkog krekinga vacuum ostataka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-082-00-5 |
270-815-6 |
68478-34-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, s visokim udjelom C3-4, naftni destilat; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom i kondenzacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito od C3 do C4.) |
649-083-00-0 |
270-990-9 |
68512-91-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz deheksanizera primarnog benzina punog područja vrenja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom primarnog benzina punog područja vrenja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-084-00-6 |
271-000-8 |
68513-15-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz depropanizera hidrokrekinga, s visokim udjelom ugljikovodika; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4. Također može sadržavati male količine vodika i vodikovog sulfida.) |
649-085-00-1 |
271-001-3 |
68513-16-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stabilizatora lakog primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-086-00-7 |
271-002-9 |
68513-17-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Ostaci (nafta), spliter alkilacije, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni ostatak iz destilacije tokova različitih rafinerijskih operacija. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C5, pretežito butan a vrije u području približno od – 11,7 °C do 27,8 °C). |
649-087-00-2 |
271-010-2 |
68513-66-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika pripravljen operacijom termičkog krekiranja i apsorpcije i destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C.) |
649-088-00-8 |
271-032-2 |
68514-31-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4, slađeni; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem ugljikovodičnih plinova procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanjem kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C.) |
649-089-00-3 |
271-038-5 |
68514-36-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-3,; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3 i vriju u području približno od – 164 °C do – 42 °C.) |
649-090-00-9 |
271-259-7 |
68527-16-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4, frakcija debutanizera; Naftni plin |
649-091-00-4 |
271-261-8 |
68527-19-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C1-5, vlažni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom sirove nafte i/ili krekiranjem plinskog ulja destilacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-092-00-X |
271-624-0 |
68602-83-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C2-4; Naftni plin |
649-093-00-5 |
271-734-9 |
68606-25-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C3; Naftni plin |
649-094-00-0 |
271-735-4 |
68606-26-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih katalitičkim krekiranjem plinskog ulja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-095-00-6 |
271-737-5 |
68606-27-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz dna frakcionatora depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom dna depropanizera. Sastoji se pretežito od butana, izobutana i butadiena.) |
649-096-00-1 |
271-742-2 |
68606-34-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), rafinerijska mješavina; Naftni plin (Složeni sastav dobiven iz različitih procesa. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-097-00-7 |
272-183-7 |
68783-07-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-098-00-2 |
272-203-4 |
68783-64-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2-4, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem destilata nafte procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoće. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4 i vriju u području približno od – 51 °C do – 34 °C.) |
649-099-00-8 |
272-205-5 |
68783-65-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz frakcionacije sirove nafte;Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih frakcionacijom sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-100-00-1 |
272-871-7 |
68918-99-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz deheksanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom spojenih tokova benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-101-00-7 |
272-872-2 |
68919-00-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), laki primarni benzin iz stabilizatora frakcionacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-102-00-2 |
272-878-5 |
68919-05-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” desulfurizacije benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu desulfurizacije i stripiranih iz benzinskog produkta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-103-00-8 |
272-879-0 |
68919-06-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od metana, etana i propana.) |
649-104-00-3 |
272-882-7 |
68919-09-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti splitera katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom sirovine za C3-C4 spliter. Sastoji se pretežito od C3 ugljikovodika.) |
649-105-00-9 |
272-893-7 |
68919-20-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz primarnog stabilizatora; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom tekućine iz prve kolone upotrebljene u destilaciji sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-106-00-4 |
272-883-2 |
68919-10-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), debitanizer benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-107-00-X |
273-169-3 |
68952-76-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički krekiranih destilata i benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina i destilata katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-108-00-5 |
273-170-9 |
68952-77-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber termički krekiranog destilata, plinskog ulja i benzina; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih iz separacije termički krekiranih destilata, benzina i plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-109-00-0 |
273-175-6 |
68952-81-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionacijski stabilizator termički krekiranih ugljikovodika, naftni koking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije termički krekiranih ugljikovodika iz procesa kokinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-110-00-6 |
273-176-1 |
68952-82-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), lagani parno-krekirani, konc. butadiena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa termičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4.) |
649-111-00-1 |
273-265-5 |
68955-28-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformingom primarnog benzina i frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-112-00-7 |
273-270-2 |
68955-34-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4; Naftni plin |
649-113-00-2 |
289-339-5 |
27741-01-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Alkani, C1-4, s visokim udjelom C3, Naftni plin |
649-114-00-8 |
292-456-4 |
90622-55-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), parno-krekirani s visokim udjelom C3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvednih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od propilena s nešto propana i vrije u području približno od – 70 °C do 0 °) |
649-115-00-3 |
295-404-9 |
92045-22-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4, destilat parnog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C4, pretežito 1-buten i 2-buten, koji sadrže također butan i izobuten a vriju u području približno od – 12 °C do 5 °C) |
649-116-00-9 |
295-405-4 |
92045-23-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni, C4 frakcija; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftnog plina procesu slađenja da se oksidiraju merkaptani ili uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od C4 zasićenih i nezasićenih ugljikovodika) |
649-117-00-4 |
295-463-0 |
92045-80-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4, bez 1,3-butadiena- i izobutena; Naftni plin |
649-118-00-X |
306-004-1 |
95465-89-7 |
K |
|
Rafinati (nafta), parom krekirana C4 frakcija ekst. bakrenim amonijevim acetatom, C3-5 i C3-5 nezasićeni, bez butadiena; Naftni plin |
649-119-00-5 |
307-769-4 |
97722-19-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), sirovina aminskog sustava; Rafinerijski plin (Pojni plin za aminski sustav za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, vodikov sulfid i alifatski ugljikovodici koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5) |
649-120-00-0 |
270-746-1 |
68477-65-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz jedinice za hidrodesulfurizaciju benzena; Rafinerijski plin (Otpadni plinovi proizvedeni na benzenskoj jedinici. Sastoje se primarno od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid i ugljikovodici imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6, uključujući benzen) |
649-121-00-6 |
270-747-7 |
68477-66-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za reciklaciju benzena, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih reciklacijom plinova benzenske jedinice. Sastoji se uglavnom od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6) |
649-122-00-1 |
270-748-2 |
68477-67-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), mješavina ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežitou području od C1 do C5) |
649-123-00-7 |
270-749-8 |
68477-68-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti stripera katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4) |
649-124-00-2 |
270-759-2 |
68477-77-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 recilklirani tok katalitičkog reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine i recikliranog da se očuva vodik. Sastoji se primarno od vodika. Također može sadržavati različite male količine ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6) |
649-125-00-8 |
270-760-3 |
68477-80-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 katalitički reforming; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5 i vodika) |
649-126-00-3 |
270-762-9 |
68477-81-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 povratni tok kat. reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin |
649-127-00-9 |
270-763-4 |
68477-82-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2 povratni tok; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih ekstrakcijom vodika iz plinskog toka koji se uglavnom sastoji od vodika s malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, metana, etana i etilena. Sadrži pretežito ugljikovodike kao što su metan, etan i etilen s malim količinama vodika, dušika i ugljikovog monoksida) |
649-128-00-4 |
270-766-0 |
68477-84-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), suhi kiseli, iz plinsko-koncentracijske jedinice; Rafinerijski plin (Složeni sastav suhih plinova iz plinsko-koncentracijske jedinice. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3) |
649-129-00-X |
270-774-4 |
68477-92-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), plinsko-koncentracijski reapsorber dest.; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz spojenih plinskih tokova u plinsko-koncentacijskom reapsorberu. Sastoji se pretežito od vodika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C3) |
649-130-00-5 |
270-776-5 |
68477-93-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz apsorbera vodika.; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven apsorpcijom vodika iz toka s visokim udjelom vodika. Sastoji se od vodika, ugljikovog monoksida, dušika i metana s malim količinama C2 ugljikovodika) |
649-131-00-0 |
270-779-1 |
68477-96-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složen sastav separiran hlađenjem kao plin iz ugljikovodičnih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, dušika, metana i C2 ugljikovodika) |
649-132-00-6 |
270-780-7 |
68477-97-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reciklirajući tok hidroobrađene mješavine ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reciklirajućeg toka hidroobrađene mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5) |
649-133-00-1 |
270-781-2 |
68477-98-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reciklirajući tok, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz recikliranih reaktorskih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, bodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C5) |
649-134-00-7 |
270-783-3 |
68478-00-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dodavanje reformeru, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5) |
649-135-00-2 |
270-784-9 |
68478-01-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa hidroobrade reforminga. Sastoji se primarno od vodika, metana i etana s različitim malim količinama vodokovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-136-00-8 |
270-785-4 |
68478-02-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika-metana; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.) |
649-137-00-3 |
270-787-5 |
68478-03-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dodavanje jedinici za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-138-00-9 |
270-788-0 |
68478-04-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dest. termičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden procesom termičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-139-00-4 |
270-789-6 |
68478-05-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber refrakcionacije katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih refrakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-140-00-X |
270-805-1 |
68478-25-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-141-00-5 |
270-807-2 |
68478-27-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-142-00-0 |
270-808-8 |
68478-28-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator jedinice hidroobrade krekiranog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom krekiranih destilata s vodikom u prisustvu katalizatora. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-143-00-6 |
270-809-3 |
68478-29-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator hidrodesulfuriziranog primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom primarnog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-144-00-1 |
270-810-9 |
68478-30-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni proizvodi stabilizatora kat. reformiranog promarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina uz provođenje frakcionacije ukupnog efluenta. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-145-00-7 |
270-999-8 |
68513-14-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reformirani efluent iz visoko-tlačne isparne posude; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden visoko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.) |
649-146-00-2 |
271-003-4 |
68513-18-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz nisko-tlačne isparne posude efluenta reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden nisko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.) |
649-147-00-8 |
271-005-5 |
68513-19-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), plin iz raf. destilacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav separiran destilacijom plinskog toka koji sadrži vodik, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid i ugljikovodike s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C6 ili dobiven krekiranjem etana i propana. Sastoji se ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C2, vodika, dušika i ugljikovog monoksida.) |
649-148-00-3 |
271-258-1 |
68527-15-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti depentanizera jedinice za hidroobradu benzena; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden obradom sirovine iz jedinice benzena s vodikom u prisustvu katalizatora uz provođenje depentanizacije. Sastoji se primarno od vodika, etana i propana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6. Može sadržavati tragove benzena.) |
649-149-00-9 |
271-623-5 |
68602-82-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkti frakcionatora fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnih produkata iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-150-00-4 |
271-625-6 |
68602-84-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Naftni proizvodi, rafinerijski plinovi; Rafinerijski plin (Složeni sastav koji se primarno sastoji od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.) |
649-151-00-X |
271-750-6 |
68607-11-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), nisko-tlačni separator hidrokrekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven separacijom tekućina-para efluenta reaktora hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od vodika i zasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-152-00-5 |
272-182-1 |
68783-06-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), rafinerija; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz različitih rafinerijskh operacija. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-153-00-0 |
272-338-9 |
68814-67-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz separatora produkata platforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kemijskim reformiranjem naftena u aromate. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-154-00-6 |
272-343-6 |
68814-90-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz depentanizerskog stabilizatora hidroobrađenog kiseleog petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz depentanizacijske stabilizacije hidroobrađenog petroleja. Sastoji se primarno od vodika, metana, etana i propana s različitim malim količinama dušika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5.) |
649-155-00-1 |
272-775-5 |
68911-58-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), isparna posuda hidroobrađenog kis. petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz isparne posude jedinice za obradu kis. petroleja s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.) |
649-156-00-7 |
272-776-0 |
68911-59-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” jedinice za desulfurizaciju destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta „unifining” procesa desulfurizacije. Sastoji se od vodikovog sulfida, metana, etana i propana.) |
649-157-00-2 |
272-873-8 |
68919-01-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnog produkta iz procesa fluidiziranog katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-158-00-8 |
272-874-3 |
68919-02-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera pročistača plinova fluid katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden pročišćivanjem vršnog plina iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika, metana, etana i propana.) |
649-159-00-3 |
272-875-9 |
68919-03-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera jedinice za hidrodesulfurizaciju teškog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta teškog destilata iz procesa desulfurizacije hidroobradom. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-160-00-9 |
272-876-4 |
68919-04-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stabilizatora platforminga, laki derivati frakcionacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom lakih derivata iz reaktora s platinom jedinice platforminga. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-161-00-4 |
272-880-6 |
68919-07-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz predisparne kolone, destilacija nafte; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden u prvoj kolni upotrebljenoj u destilaciji nafte. Sastoji se od dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-162-00-X |
272-881-1 |
68919-08-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz „katranskog” stripera; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom stabilizirane nafte. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-163-00-5 |
272-884-8 |
68919-11-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifininga”; Rafinerijski plin (Kombinacija vodika i metana dobivena frakcionacijom produkata iz jedinice „unifininga”.) |
649-164-00-0 |
272-885-3 |
68919-12-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički hidrodesulfuriziranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom benzina. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-165-00-6 |
273-173-5 |
68952-79-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz jedinice za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-166-00-1 |
273-174-0 |
68952-80-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkt frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena iz jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-167-00-7 |
273-269-7 |
68955-33-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), destilacija nafte i katalitički kreking; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden destilacijom nafte i u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika, ugljičnog monoksida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-168-00-2 |
273-563-5 |
68989-88-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz dietanolaminskog pročistača plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden desulfurizacijom plinskog ulja s dietanolaminom. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida, vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C5.) |
649-169-00-8 |
295-397-2 |
92045-15-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizirani efluent plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena separacijom tekuće faze iz efluenta iz reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika, vodikovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-170-00-3 |
295-398-8 |
92045-16-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizacijsko čišćenje plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven iz reforminga i iz čišćenja iz reaktora za hidrogenizaciju. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-171-00-9 |
295-399-3 |
92045-17-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz isparne posude efluenta jedinice za hidrogenaciju; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven brzim isparavanjem efluenta nakon reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-172-00-4 |
295-400-7 |
92045-18-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), ostatak visoko-tlačnog parnog krekinga teškog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kao smjesa ne-kondenzabilnih dijelova iz produkata iz procesa parnog krekinga teškog benzina kao i ostalih plinova dobivenih za vrijeme pripremanja produkata koji slijede. Sastoji se uglavnom od vodika i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5 s kojima također može biti pomiješan prirodni plin.) |
649-173-00-X |
295-401-2 |
92045-19-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz „visbreakinga” ostatka; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven postupkom smanjenja viskoznosti („lomom viskoznosti”) u peći. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-174-00-5 |
295-402-8 |
92045-20-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C3-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz krekiranja nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito od propana i propilena i vrije u području približno od – 51 °C do – 1 °C.) |
649-177-00-1 |
268-629-5 |
68131-75-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber frakcionacije katalitički krekiranog destilata i katalitički krekiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata katalitički krekiranih destilata i katalitički krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-178-00-7 |
269-617-2 |
68307-98-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički polim. benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcione stabilizacije produkata poimerizacije benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-179-00-2 |
269-618-8 |
68307-99-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički reformiranog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina iz kojeih je uklonjen vodikov sulfid abradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-180-00-8 |
269-619-3 |
68308-00-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper jedinice za hidroobradu krekiranog destilata; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom termički krekiranih destilata s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-181-00-3 |
269-620-9 |
68308-01-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog destilata, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz procesa katalitičke hidrodesulfurizacije primarnih destilata iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-182-00-9 |
269-630-3 |
68308-10-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber katalitički krekranog plinskog ulja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz katalitičkog krekinga plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-183-00-4 |
269-623-5 |
68308-03-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-184-00-X |
269-624-0 |
68308-04-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), deetanizersko postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-185-00-5 |
269-625-6 |
68308-05-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionator hidrodesulfuriziranog destilata i hidrodesulfuriziranog benzina, bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom hidrodesulfuriziranih ugljikovodičnih tokova benzina i destilata i obrađenih da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-186-00-0 |
269-626-1 |
68308-06-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom stripiranjem katalitički hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-187-00-6 |
269-627-7 |
68308-07-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator lakog primarnog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom lakog primarnog benzina iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-188-00-1 |
269-629-8 |
68308-09-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), propan-propilen sirovina za alkilaciju iz deetanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom reakcijskih produkata propana s propilenom. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-189-00-7 |
269-631-9 |
68308-11-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkom hidrodesulfurizacijom vakuum plinskog ulja iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-190-00-2 |
269-632-4 |
68308-12-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički krekirani vršni produkti; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5 i vriju u području približno od – 48 °C do 32 °C.) |
649-191-00-8 |
270-071-2 |
68409-99-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Alkani, C1-2; Naftni plin |
649-193-00-9 |
270-651-5 |
68475-57-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Alkani, C2-3; Naftni plin |
649-194-00-4 |
270-652-0 |
68475-58-1 |
►M5 — ◄ K |
|
Alkani, C3-4; Naftni plin |
649-195-00-X |
270-653-6 |
68475-59-2 |
►M5 — ◄ K |
|
Alkani, C4-5; Naftni plin |
649-196-00-5 |
270-654-1 |
68475-60-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Loživi plinovi;Naftni plin (Kombinacija lakih plinova. Sastoji se pretežito od vodika i/ili ugljikovodika niske molekulske mase.) |
649-197-00-0 |
270-667-2 |
68476-26-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Loživi plinovi, destilati nafte; Naftni plin (Složeni sastav lakih plinova proizvedenih destilacijom nafte i katalitičkim reformiranjem benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 217 °C do – 12 °C.) |
649-198-00-6 |
270-670-9 |
68476-29-9 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C3-4; Naftni plin |
649-199-00-1 |
270-681-9 |
68476-40-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4-5; Naftni plin |
649-200-00-5 |
270-682-4 |
68476-42-6 |
►M5 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C2-4, s visokim udjelom C3; Naftni plin |
649-201-00-0 |
270-689-2 |
68476-49-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Naftni plinovi, ukapljeni;Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i vrijući u području približno od – 40 °C do 80 °C.) |
649-202-00-6 |
270-704-2 |
68476-85-7 |
|
|
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftog plina procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i koji vriju u području od – 40 °C do 80 °C.) |
649-203-00-1 |
270-705-8 |
68476-86-8 |
|
|
Plinovi (nafta), C3-4, s visokim udjelom izobutana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6, pretežito butan i izobutan. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito izobutan.) |
649-204-00-7 |
270-724-1 |
68477-33-8 |
►M5 — ◄ K |
|
Destilati (nafta), C3-6, s visokim udjelom piperilena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito piperileni.) |
649-205-00-2 |
270-726-2 |
68477-35-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt splitera butana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz destilacije toka butana. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-206-00-8 |
270-750-3 |
68477-69-0 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sadrži pretežito etan, etilen, propan i propilen.) |
649-207-00-3 |
270-751-9 |
68477-70-3 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dno depropanizera kat. krekiranog plinskog ulja, s visokim udjelom C4 bez kis.; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom kat. krekiranog ugljikovodičnog toka kat. krekiranog plinskog ulja i obrađenog da se ukloni vodikov sulfid i druge kisele komponente. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C5., pretežito C4.) |
649-208-00-9 |
270-752-4 |
68477-71-4 |
►M5 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dno debutanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom kat. krekiranog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-209-00-4 |
270-754-5 |
68477-72-5 |
►M5 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionacije izomernog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom produkata iz izomeriziranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-210-00-X |
269-628-2 |
68308-08-7 |
►M5 — ◄ K |
|
Erionit |
650-012-00-0 |
|
12510-42-8 |
|
|
Azbest |
650-013-00-6 |
|
12001-29-5 12001-28-4 132207-32-0 12172-73-5 77536-66-4 77536-68-6 77536-67-5 |
|
Dodatak 2.
Unos 28. – Karcinogene tvari: kategorija 1.B
|
Tvari |
Indeksni broj |
EZ broj |
CAS broj |
Napomene |
|
berilij |
004-001-00-7 |
231-150-7 |
7440-41-7 |
|
|
berilijevi spojevi s iznimkom aluminij berilij silikata i onih specificiranih negdje drugdje u ovom Prilogu |
004-002-00-2 |
|
|
|
|
berilijev oksid |
004-003-00-8 |
215-133-1 |
1304-56-9 |
►M5 — ◄ |
|
sulfalat (ISO); 2-kloroalildietil-ditiokarbamat |
006-038-00-4 |
202-388-9 |
95-06-7 |
|
|
dimetil-karbamoil-klorid |
006-041-00-0 |
201-208-6 |
79-44-7 |
|
|
diazometan |
006-068-00-8 |
206-382-7 |
334-88-3 |
|
|
o-izobutil-N-etoksi karboniltiokarbamat |
006-094-00-X |
434-350-4 |
103122-66-3 |
|
|
o-heksil-N-etoksikarboniltiokarbamat |
006-102-00-1 |
432-750-3 |
— |
|
|
hidrazin |
007-008-00-3 |
206-114-9 |
302-01-2 |
►M5 — ◄ |
|
N,N-dimetil-hidrazin |
007-012-00-5 |
200-316-0 |
57-14-7 |
|
|
1,2-dimetil-hidrazin |
007-013-00-0 |
|
540-73-8 |
►M5 — ◄ |
|
soli hidrazina |
007-014-00-6 |
|
|
|
|
izobutil-nitrit |
007-017-00-2 |
208-819-7 |
542-56-3 |
►M5 — ◄ |
|
hidrazobenzen; 1,2-difenil-hidrazin |
007-021-00-4 |
204-563-5 |
122-66-7 |
|
|
hidrazin-bis(3-karboksi-4-hidroksibenzensulfonat) |
007-022-00-X |
405-030-1 |
|
|
|
mikrovlakna e-stakla reprezentativnog sastava; [Vlakna od kalcij-aluminij-silikata proizvoljne orijentacije sa sljedećim reprezentativnim sastavom (maseni udio izražen u %): SiO2 50,0 – 56,0 %, Al2O3 13,0 – 16,0 %, B2O3 5,8 – 10,0 %, Na2O < 0,6 %, K2O < 0,4 %, CaO 15,0 – 24,0 %, MgO < 5,5 %, Fe2O3 < 0,5 %, F2 < 1,0 %. Postupak: tipično se proizvode atenuacijom plamena i rotacijskim procesom. (Dodatni pojedinačni elementi mogu biti prisutni u niskim postocima; postupak ne isključuje inovacije).] |
014-046-00-4 |
— |
— |
|
|
heksametil-fosforov triamid; heksametil-fosforoamid |
015-106-00-2 |
211-653-8 |
680-31-9 |
|
|
smjesa: dimetil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; dietil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; metiletil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat |
015-196-00-3 |
435-960-3 |
— |
|
|
indijev fosfid |
015-200-00-3 |
244-959-5 |
22398-80-7 |
|
|
fenamifos (ISO); dimetil-sulfat |
016-023-00-4 |
201-058-1 |
77-78-1 |
►M5 — ◄ |
|
iprobenfos; dietil-sulfat |
016-027-00-6 |
200-589-6 |
64-67-5 |
|
|
1,3-propansulton |
016-032-00-3 |
214-317-9 |
1120-71-4 |
|
|
dimetil-sulfamoil-klori |
016-033-00-9 |
236-412-4 |
13360-57-1 |
|
|
kalijev dikromat |
024-002-00-6 |
231-906-6 |
7778-50-9 |
►M5 — ◄ |
|
amonijev dikromat |
024-003-00-1 |
232-143-1 |
7789-09-5 |
►M5 — ◄ |
|
natrijev dikromat |
024-004-00-7 |
234-190-3 |
10588-01-9 |
|
|
▼M14 ————— |
||||
|
kromil diklorid; kromov oksiklorid |
024-005-00-2 |
239-056-8 |
14977-61-8 |
|
|
kalijev kromat |
024-006-00-8 |
232-140-5 |
7789-00-6 |
|
|
kalcijev kromat |
024-008-00-9 |
237-366-8 |
13765-19-0 |
|
|
stroncijev kromat |
024-009-00-4 |
232-142-6 |
7789-06-2 |
|
|
dikromov tris(kromat); krom(III) kromat; kromov kromat |
024-010-00-X |
246-356-2 |
24613-89-6 |
|
|
Krom(VI) spojevi, s iznimkom barijeva kromata i spojeva specificiranih negdje drugdje u ovom ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄ |
024-017-00-8 |
– |
– |
|
|
natrijev kromat |
024-018-00-3 |
231-889-5 |
7775-11-3 |
►M5 — ◄ |
|
kobalt |
027-001-00-9 |
231-158-0 |
7440-48-4 |
|
|
kobaltov diklorid |
027-004-00-5 |
231-589-4 |
7646-79-9 |
►M5 — ◄ |
|
kobaltov sulfat |
027-005-00-0 |
233-334-2 |
10124-43-3 |
►M5 — ◄ |
|
kobaltov acetat |
027-006-00-6 |
200-755-8 |
71-48-7 |
|
|
kobaltov nitrat |
027-009-00-2 |
233-402-1 |
10141-05-6 |
|
|
kobaltov karbonat |
027-010-00-8 |
208-169-4 |
513-79-1 |
|
|
Galijev arsenid |
031-001-00-4 |
215-114-8 |
1303-00-0 |
|
|
kalijev bromat |
035-003-00-6 |
231-829-8 |
7758-01-2 |
|
|
kadmijev oksid |
048-002-00-0 |
215-146-2 |
1306-19-0 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev fluorid |
048-006-00-2 |
232-222-0 |
7790-79-6 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev klorid |
048-008-00-3 |
233-296-7 |
10108-64-2 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev sulfat |
048-009-00-9 |
233-331-6 |
10124-36-4 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev sulfid |
048-010-00-4 |
215-147-8 |
1306-23-6 |
►M5 — ◄ |
|
kadmij (piroforni) |
048-011-00-X |
231-152-8 |
7440-43-9 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev karbonat |
048-012-00-5 |
208-168-9 |
513-78-0 |
|
|
kadmijev hidroksid; kadmijev dihidroksid |
048-013-00-0 |
244-168-5 |
21041-95-2 |
|
|
kadmijev nitrat; kadmijev dinitrat |
048-014-00-6 |
233-710-6 |
10325-94-7 |
|
|
olovni kromat |
082-004-00-2 |
231-846-0 |
7758-97-6 |
|
|
olovni sulfokromat žuti; C.I. Pigment žuto 34; [Ta je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77603.] |
082-009-00-X |
215-693-7 |
1344-37-2 |
|
|
olovni kromat molibdat sulfat crveni C.I. Pigment crveno 104 [Ta je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77605.] |
082-010-00-5 |
235-759-9 |
12656-85-8 |
|
|
izopren (stabilizirani) 2-metil-1,3-butadien |
601-014-00-5 |
201-143-3 |
78-79-5 |
D |
|
benzo[a]piren; benzo[def]krizen |
601-032-00-3 |
200-028-5 |
50-32-8 |
|
|
benz[a]antracen |
601-033-00-9 |
200-280-6 |
56-55-3 |
|
|
Benz[e]acefenantrilen |
601-034-00-4 |
205-911-9 |
205-99-2 |
|
|
Benzo[j]fluoranten |
601-035-00-X |
205-910-3 |
205-82-3 |
|
|
Benzo[k]fluoranten |
601-036-00-5 |
205-916-6 |
207-08-9 |
|
|
dibenz[a,h]antracen |
601-041-00-2 |
200-181-8 |
53-70-3 |
|
|
krizen |
601-048-00-0 |
205-923-4 |
218-01-9 |
|
|
benzo[e]piren |
601-049-00-6 |
205-892-7 |
192-97-2 |
|
|
benzo[rst]pentafen |
601-090-00-X |
205-877-5 |
189-55-9 |
|
|
dibenzo[b,def]krizen; dibenzo[a,h]piren |
601-091-00-5 |
205-878-0 |
189-64-0 |
|
|
1,2-dibromoetan; etilen-dibromid |
602-010-00-6 |
203-444-5 |
106-93-4 |
►M5 — ◄ |
|
1,2-dikloroetan; etilen diklorid |
602-012-00-7 |
203-458-1 |
107-06-2 |
|
|
1,2-dikloropropan; propilen diklorid |
602-020-00-0 |
201-152-2 |
78-87-5 |
|
|
1,2-dibromo-3-kloropropan |
602-021-00-6 |
202-479-3 |
96-12-8 |
|
|
bromoetilen |
602-024-00-2 |
209-800-6 |
593-60-2 |
|
|
trikloroetilen; trikloroeten |
602-027-00-9 |
201-167-4 |
79-01-6 |
|
|
kloropren (stabilizirani); 2-klorobuta-1,3-dien |
602-036-00-8 |
204-818-0 |
126-99-8 |
D ►M5 — ◄ |
|
α-klorotoluen; benzil-klorid |
602-037-00-3 |
202-853-6 |
100-44-7 |
►M5 — ◄ |
|
α,α,α-triklorotoluen; benzotriklorid |
602-038-00-9 |
202-634-5 |
98-07-7 |
|
|
1,2,3-trikloropropan |
602-062-00-X |
202-486-1 |
96-18-4 |
D |
|
1,3-dikloro-2-propanol |
602-064-00-0 |
202-491-9 |
96-23-1 |
|
|
heksaklorobenzen |
602-065-00-6 |
204-273-9 |
118-74-1 |
|
|
1,4-diklorobut-2-en |
602-073-00-X |
212-121-8 |
764-41-0 |
►M5 — ◄ |
|
2,3-dibromopropan-1-ol; 2,3-dibromo-1-propanol |
602-088-00-1 |
202-480-9 |
96-13-9 |
►M5 — ◄ |
|
α,α,α,4-tetraklorotoluen p-klorobenzotriklorid |
602-093-00-9 |
226-009-1 |
5216-25-1 |
►M5 — ◄ |
|
Etilen oksid; oksiran |
603-023-00-X |
200-849-9 |
75-21-8 |
|
|
1-kloro-2,3-epoksipropan; epiklorhidrin |
603-026-00-6 |
203-439-8 |
106-89-8 |
|
|
propilen oksid; 1,2-epoksipropan; metil-oksiran |
603-055-00-4 |
200-879-2 |
75-56-9 |
►M5 — ◄ |
|
2,2′-bioksiran; 1,2:3,4-diepoksibutan |
603-060-00-1 |
215-979-1 |
1464-53-5 |
|
|
2,3-epoksipropan-1-ol; glicidol; oksiranmetanol |
603-063-00-8 |
209-128-3 |
556-52-5 |
►M5 — ◄ |
|
fenil-glicidil-eter; 2,3-epoksipropil-fenil-eter; 1,2-epoksi-3-fenoksipropan |
603-067-00-X |
204-557-2 |
122-60-1 |
►M5 — ◄ |
|
stiren oksid; (epoksietil)benzen; fenil-oksiran |
603-084-00-2 |
202-476-7 |
96-09-3 |
|
|
furan |
603-105-00-5 |
203-727-3 |
110-00-9 |
►M5 — ◄ |
|
R-2,3-epoksi-1-propanol |
603-143-00-2 |
404-660-4 |
57044-25-4 |
►M5 — ◄ |
|
(R)-1-kloro-2,3-epoksipropan |
603-166-00-8 |
424-280-2 |
51594-55-9 |
|
|
2,3-epoksipropiltrimetilamonijev klorid …%; Glicidil trimetilamonijev klorid …% |
603-211-00-1 |
221-221-0 |
3033-77-0 |
B |
|
1-(2-amino-5-klorofenil)-2,2,2-trifluoro-1,1-etandiol, hidroklorid; [sadrži < 0,1 % 4-kloroanilina (EZ br. 203-401-0)] |
603-221-01-3 |
433-580-2 |
214353-17-0 |
|
|
1,2-dihidroksibenzen; pirokatehol |
604-016-00-4 |
204-427-5 |
120-80-9 |
|
|
4-amino-3-fluorofenol |
604-028-00-X |
402-230-0 |
399-95-1 |
|
|
Fenolftalein |
604-076-00-1 |
201-004-7 |
77-09-8 |
|
|
formaldehid … % |
605-001-00-5 |
200-001-8 |
50-00-0 |
|
|
acetaldehid; etanal |
605-003-00-6 |
200-836-8 |
75-07-0 |
|
|
5-alil-1,3-benzodioksol; safrol |
605-020-00-9 |
202-345-4 |
94-59-7 |
►M5 — ◄ |
|
3-propanolid; 1,3-propiolakton |
606-031-00-1 |
200-340-1 |
57-57-8 |
|
|
4,4′-bis(dimetil-amino)benzofenon; Miklerov keton |
606-073-00-0 |
202-027-5 |
90-94-8 |
|
|
antrakinon |
606-151-00-4 |
201-549-0 |
84-65-1 |
|
|
2,3-epoksipropil-metakrilat; glicidil-metakrilat |
607-123-00-4 |
203-441-9 |
106-91-2 |
|
|
uretan(INN); etil-karbamat |
607-149-00-6 |
200-123-1 |
51-79-6 |
|
|
metil-akrilamidometoksiacetat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida) |
607-190-00-X |
401-890-7 |
77402-03-0 |
|
|
metil-akrilamido-glikolat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida) |
607-210-00-7 |
403-230-3 |
77402-05-2 |
|
|
oksiranmetanol, 4-metilbenzen-sulfonat, (S)- |
607-411-00-X |
417-210-7 |
70987-78-9 |
|
|
Etil 1-(2,4-diklorofenil)-5-(triklorometil)-1H-1,2,4-triazol-3-karboksilat |
607-626-00-9 |
401-290-5 |
103112-35-2 |
|
|
N,N′-metilendimorfolin; N,N′-metilenbismorfolin; [formaldehid koji ispušta N,N′-metilenbismorfolin]; [MBM] |
607-721-00-5 |
227-062-3 |
5625-90-1 |
|
|
spirodiklofen (ISO); 3-(2,4-diklorfenil)-2-okso-1-oksaspiro[4.5]dec-3-en-4-il-2,2-dimetilbutirat |
607-730-00-4 |
– |
148477-71-8 |
|
|
akrilonitril |
608-003-00-4 |
203-466-5 |
107-13-1 |
D ►M5 — ◄ |
|
2-nitropropan |
609-002-00-1 |
201-209-1 |
79-46-9 |
|
|
2,4-dinitrotoluen; [1] |
609-007-00-9 |
204-450-0 [1] |
121-14-2 [1] |
|
|
dinitrotoluen; [2] |
246-836-1 [2] |
25321-14-6 [2] |
||
|
5-nitroacenaften |
609-037-00-2 |
210-025-0 |
602-87-9 |
|
|
2-nitronaftalen |
609-038-00-8 |
209-474-5 |
581-89-5 |
|
|
4-nitrobifenil |
609-039-00-3 |
202-204-7 |
92-93-3 |
|
|
nitrofen (ISO); 2,4-diklorofenil 4-nitrofenil eter |
609-040-00-9 |
217-406-0 |
1836-75-5 |
|
|
2-nitroanisol |
609-047-00-7 |
202-052-1 |
91-23-6 |
|
|
2,6-dinitrotoluen |
609-049-00-8 |
210-106-0 |
606-20-2 |
►M5 — ◄ |
|
2,3-dinitrotoluen |
609-050-00-3 |
210-013-5 |
602-01-7 |
►M5 — ◄ |
|
3,4-dinitrotoluen |
609-051-00-9 |
210-222-1 |
610-39-9 |
►M5 — ◄ |
|
3,5-dinitrotoluen |
609-052-00-4 |
210-566-2 |
618-85-9 |
►M5 — ◄ |
|
hidrazin-trinitrometan |
609-053-00-X |
414-850-9 |
– |
|
|
2,5-dinitrotoluen |
609-055-00-0 |
210-581-4 |
619-15-8 |
►M5 — ◄ |
|
2-nitrotoluen |
609-065-00-5 |
201-853-3 |
88-72-2 |
►M5 — ◄ |
|
azobenzen |
611-001-00-6 |
203-102-5 |
103-33-3 |
►M5 — ◄ |
|
metil-ONN-azoksimetil acetat; metil azoksi metil acetat |
611-004-00-2 |
209-765-7 |
592-62-1 |
|
|
dinatrijev {5-[(4′-((2,6-hidroksi-3-((2-hidroksi-5-sulfofenil)azo)fenil)azo)(1,1′-bifenil)-4-il)azo]salicilato(4-)}kuprid (2-); CI Jasno Smeđa 95 |
611-005-00-8 |
240-221-1 |
16071-86-6 |
|
|
4-o-tolilazo-o-toluidin; 4-amino-2′,3-dimetilazobenzen; brza granatna GBC baza; AAT; o-aminoazotoluen |
611-006-00-3 |
202-591-2 |
97-56-3 |
|
|
4-aminoazobenzen; 4-fenilazoanilin |
611-008-00-4 |
200-453-6 |
60-09-3 |
|
|
benzidinske azo boje; 4,4′; -diarilazobifenilske boje, s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄ |
611-024-00-1 |
– |
– |
|
|
dinatrijev 4-amino-3-[[4′-[(2,4-diaminofenil)azo][1,1′-bifenil]-4-il]azo]-5-hidroksi-6-(fenilazo)naftalen-2,7-disulfonat; C.I. Jasno Crna 38 |
611-025-00-7 |
217-710-3 |
1937-37-7 |
|
|
tetranatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)]bis[5-amino-4-hidroksinaftalen-2,7-disulfonat]; C.I. Jasno Plava 6 |
611-026-00-2 |
220-012-1 |
2602-46-2 |
|
|
dinatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)]bis(4-aminonaftalen-1-sulfonat); C.I. Jasno Crvena 28 |
611-027-00-8 |
209-358-4 |
573-58-0 |
|
|
o-dianisidinske azo boje; 4,4′-diarilazo-3,3′-dimetoksibifenilske boje s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄ |
611-029-00-9 |
– |
– |
|
|
o-tolidinske boje; 4,4′-diarilazo-3,3′-dimetilbifenilske boje, s iznimkom onih spomenutih negdje drugdje u ►M5 Prilog VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ◄ |
611-030-00-4 |
– |
– |
|
|
1,4,5,8-tetraaminoantrakinon; C.I. Disperzna Plava 1 |
611-032-00-5 |
219-603-7 |
2475-45-8 |
|
|
6-hidroksi-1-(3-izopropoksipropil)-4-metil-2-okso-5-[4-(fenilazo)fenilazo]-1,2-dihidro-3-piridinkarbonitril |
611-057-00-1 |
400-340-3 |
85136-74-9 |
|
|
(6-(4-hidroksi-3-(2-metoksifenilazo)-2-sulfonato-7-naftilamino)-1,3,5-triazin-2,4-diil)bis[(amino-1-metiletil)amonij] format |
611-058-00-7 |
402-060-7 |
108225-03-2 |
|
|
trinatrijev [4′-(8-acetilamino-3,6-disulfonato-2-naftilazo)-4″-(6-benzoilamino-3-sulfonato-2-naftilazo)-bifenil-1,3′,3″,1″′-tetraolato-O,O′O″,O″′]bakar(II) |
611-063-00-4 |
413-590-3 |
164058-22-4 |
|
|
(metilenbis(4,1-fenilenazo(1-(3-(dimetilamino)propil)-1,2-dihidro-6-hidroksi-4-metil-2-oksopiridin-5,3-diil)))-1,1′-dipiridinijev diklorid dihidroklorid |
611-099-00-0 |
401-500-5 |
– |
|
|
fenilhidrazin; [1] fenilhidrazinijev klorid; [2] fenilhidrazin hidroklorid; [3] fenilhidrazinijev sulfat (2:1) [4] |
612-023-00-9 |
202-873-5 [1] 200-444-7 [2] 248-259-0 [3] 257-622-2 [4] |
100-63-0 [1] 59-88-1 [2] 27140-08-5 [3] 52033-74-6 [4] |
►M5 — ◄ |
|
2-metoksianilin; o-anisidin |
612-035-00-4 |
201-963-1 |
90-04-0 |
►M5 — ◄ |
|
3,3′-dimetoksibenzidin; o-dianisidin |
612-036-00-X |
204-355-4 |
119-90-4 |
|
|
soli 3,3′-dimetoksibenzidina; soli o-dianisidina |
612-037-00-5 |
|
|
|
|
4,4′-bi-o-toluidin |
612-041-00-7 |
204-358-0 |
119-93-7 |
|
|
N,N′-diacetilbenzidin |
612-044-00-3 |
210-338-2 |
613-35-4 |
|
|
4,4′-diaminodifenilmetan; 4,4′-metilendianilin |
612-051-00-1 |
202-974-4 |
101-77-9 |
►M5 — ◄ |
|
3,3′-diklorobenzidin; 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamin |
612-068-00-4 |
202-109-0 |
91-94-1 |
|
|
soli 3,3′-diklorobenzidina; soli 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamina |
612-069-00-X |
210-323-0[1] 265-293-1[2] 277-822-3[3] |
612-83-9[1] 64969-34-2[2] 74332-73-3[3] |
|
|
dimetilnitrosamin; N-nitrosodimetilamin |
612-077-00-3 |
200-549-8 |
62-75-9 |
►M5 — ◄ |
|
2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin; 4,4′-metilen bis(2-kloroanilin) |
612-078-00-9 |
202-918-9 |
101-14-4 |
|
|
soli 2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilina; soli 4,4′-metilenbis(2-kloroanilina) |
612-079-00-4 |
|
|
|
|
soli 3,3′-dimetilbenzidina; soli o-tolidina |
612-081-00-5 |
210-322-5[1] 265-294-7[2] 277-985-0[3] |
612-82-8[1] 64969-36-4[2] 74753-18-7[3] |
|
|
1-metil-3-nitro-1-nitrozogvanidin |
612-083-00-6 |
200-730-1 |
70-25-7 |
|
|
4,4′-metilendi-o-toluidin |
612-085-00-7 |
212-658-8 |
838-88-0 |
|
|
2,2′-(nitrozoimino)bisetanol |
612-090-00-4 |
214-237-4 |
1116-54-7 |
|
|
o-toluidin |
612-091-00-X |
202-429-0 |
95-53-4 |
|
|
nitrozodipropilamin |
612-098-00-8 |
210-698-0 |
621-64-7 |
|
|
4-metil-m-fenilendiamin; 2,4-toluendiamin |
612-099-00-3 |
202-453-1 |
95-80-7 |
|
|
toluen-2,4-diamonij-sulfat |
612-126-00-9 |
265-697-8 |
65321-67-7 |
|
|
4-kloranilin |
612-137-00-9 |
203-401-0 |
106-47-8 |
|
|
Metil-fenilen diamin; Diaminotoluen; [Tehnički produkt – reakcijska masa/smjesa 4-metil-m-fenilen diamina (EZ br. 202-453-1) i 2-metil-m-fenilen diamina (EZ br. 212-513-9)] |
612-151-00-5 |
— |
— |
|
|
4-kloro-o-toluidin; [1] 4-kloro-o-toluidin hidroklorid [2] |
612-196-00-0 |
202-441-6 [1] 221-627-8 [2] |
95-69-2 [1] 3165-93-3 [2] |
►M5 — ◄ |
|
2,4,5-trimetilanilin; [1] 2,4,5-trimetilanilin hidroklorid [2] |
612-197-00-6 |
205-282-0 [1] - [2] |
137-17-7 [1] 21436-97-5 [2] |
►M5 — ◄ |
|
4,4′-tiodianilin [1] i njegove soli |
612-198-00-1 |
205-370-9 [1] |
139-65-1 [1] |
►M5 — ◄ |
|
4,4′-oksidianilin [1] i njegove soli; p-aminofenil eter [1] |
612-199-00-7 |
202-977-0 [1] |
101-80-4 [1] |
►M5 — ◄ |
|
2,4-diaminoanisol; [1] 4-metoksi-m-fenilendiamin; 2,4-diaminoanisol sulfat [2] |
612-200-00-0 |
210-406-1 [1] 254-323-9 [2] |
615-05-4 [1] 39156-41-7 [2] |
|
|
N,N,N′,N′-tetrametil-4,4′-metilendianilin |
612-201-00-6 |
202-959-2 |
101-61-1 |
|
|
C.I. Osnovna ljubičasta 3 koja sadrži ≥ 0,1 % Michlerovog ketona (EC br. 202-027-5) |
612-205-00-8 |
208-953-6 |
548-62-9 |
►M5 — ◄ |
|
6-metoksi-m-toluidin; p-krezidin |
612-209-00-X |
204-419-1 |
120-71-8 |
►M5 — ◄ |
|
bifenil-3,3′,4,4′-tetrailtetraamin; Diaminobenzidin |
612-239-00-3 |
202-110-6 |
91-95-2 |
|
|
(2-kloroetil)(3-hidroksipropil)amonijev klorid |
612-246-00-1 |
429-740-6 |
40722-80-3 |
|
|
3-amino-9-etil karbazol; 9-etilkarbazol-3-ilamin |
612-280-00-7 |
205-057-7 |
132-32-1 |
|
|
produkti reakcije paraformaldehida i 2-hidroksipropilamina (omjer 3:2); [formaldehid koji ispušta 3,3′-metilenbis[5-metiloksazolidin]; formaldehid koji ispušta oksazolidin]; [MBO] |
612-290-00-1 |
— |
— |
|
|
produkti reakcije paraformaldehida s 2-hidroksipropilaminom (omjer 1:1); [formaldehid koji ispušta α,α,α-trimetil-1,3,5-triazin-1,3,5(2H,4H,6H)-trietanol]; [HPT] |
612-291-00-7 |
— |
— |
|
|
metilhidrazin |
612-292-00-2 |
200-471-4 |
60-34-4 |
|
|
etilenimin; aziridin |
613-001-00-1 |
205-793-9 |
151-56-4 |
|
|
2-metilaziridin; propilenimin |
613-033-00-6 |
200-878-7 |
75-55-8 |
►M5 — ◄ |
|
kaptafol (ISO); 1,2,3,6-tetrahidro-N-(1,1,2,2-tetrakloroetiltio)ftalimid |
613-046-00-7 |
219-363-3 |
2425-06-1 |
|
|
karbadoks (INN); metil 3-(kinoksalin-2-ilmetilen)karbazat 1,4-dioksid; 2-(metoksikarbonilhidrazonometil)kinoksalin 1,4-dioksid |
613-050-00-9 |
229-879-0 |
6804-07-5 |
|
|
Smjesa: 1,3,5-tris(3-aminometilfenil)-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona; smjesa oligomera 3,5-bis(3-aminometilfenil)-1-poli[3,5-bis(3-aminometilfenil)-2,4,6-triokso-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-1-il]-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona |
613-199-00-X |
421-550-1 |
– |
|
|
kinolin |
613-281-00-5 |
202-051-6 |
91-22-5 |
|
|
akrilamid |
616-003-00-0 |
201-173-7 |
79-06-1 |
|
|
tioacetamid |
616-026-00-6 |
200-541-4 |
62-55-5 |
|
|
Smjesa: N-[3-hidroksi-2-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida; N-[2,3-bis-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida; metakrilamida; 2-metil-N-(2-metilakriloilaminometoksimetil)-akrilamida i N-(2,3-dihidroksipropoksimetil)-2-metilakrilamida |
616-057-00-5 |
412-790-8 |
– |
|
|
N-[6,9-dihidro-9-[[2-hidroksi-1-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-1H-purin-2-il]acetamid |
616-148-00-X |
424-550-1 |
84245-12-5 |
|
|
Destilati (katran kamenog ugljena), benzenska frakcija; lako ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom ugljenog katrana. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma primarno u području od C4 do C10 i destiliraju u području približno od 80 °C do 160 °C.) |
648-001-00-0 |
283-482-7 |
84650-02-2 |
|
|
Katranska ulja, smeđi ugljen; lako ulje (Destilat lignitnog katrana koji vrije u području približno od 80 °C do 250 °C. Sastavljen primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika i monobazičnih fenola.) |
648-002-00-6 |
302-674-4 |
94114-40-6 |
J |
|
Preteče benzena (ugljen); Laki uljni redestilat, nisko-vrijući (Destilat lakog ulja iz koksne peći s područjem destilacije približno ispod 100 °C. Sastavljen primarno od alifatskih ugljikovodika od C4 do C6.) |
648-003-00-1 |
266-023-5 |
65996-88-5 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, s visokim udjelom BTX (benzen, toluen, ksileni); Laki uljni redestilat, nisko-vrijući (Ostatak iz destilacije sirovog benzena radi uklanjanja predbenzenskih tokova. Sastavljen primarno od benzena, toluena i ksilena koji vriju u području približno od 75 °C do 200 °C.) |
648-004-00-7 |
309-984-9 |
101896-26-8 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-10, s visokim udjelom C8; Laki uljni redestilat, nisko- vrijući |
648-005-00-2 |
292-697-5 |
90989-41-6 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), lako; Laki uljni redestilat, nisko- vrijući |
648-006-00-8 |
287-498-5 |
85536-17-0 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), rez ksilena-stirena; Laki uljni redestilat, srednje-vrijući |
648-007-00-3 |
287-502-5 |
85536-20-5 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), kumaron-stiren moguć; Laki uljni redestilat, srednje-vrijući |
648-008-00-9 |
287-500-4 |
85536-19-2 |
J |
|
Teški benzin (ugljen), ostaci dest.; Laki uljni redesetilat, visoko-vrijući (Ostatak iz destilacije regeneriranog benzina. Sastavljen primarno od naftalena i kondenzacijskih proizvoda indena i stirena.) |
648-009-00-4 |
292-636-2 |
90641-12-6 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C8; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući |
648-010-00-X |
292-694-9 |
90989-38-1 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C8-9, ugljikovodični smolni polim. nusprodukt; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući (Složeni sastav ugljikovodika dobiven isparavanjem otapala pod vakuumom iz polimerizirane ugljikovodične smole. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C9 i vriju u području približno od 120 °C do 215 °C.) |
648-012-00-0 |
295-281-1 |
91995-20-9 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C9-12, dest. benzena; Laki uljni redestilat, visoko-vrijući |
648-013-00-6 |
295-551-9 |
92062-36-7 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alkalna frakcija benzena, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Redestilat destilata visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, oslobođenog katranskih kiselina i katranskih baza, koji vrije u području približno od 90 °C do 160 °C. Sastoji se pretežito od benzena, toluena i ksilena.) |
648-014-00-1 |
295-323-9 |
91995-61-8 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (katran kamenog ugljena), alkalna frakcija benzena, kis. ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom destilata visokotemperaturnog ugljenog katrana (bez katranskih kiselina i katranskih baza). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih mononuklearnih aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 85 °C do 195 °C.) |
648-015-00-7 |
309-868-8 |
101316-63-6 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kisela benzenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Kiseli mulj koji nastaje kao nusproizvod pročišćivanja sirovog visokotemperaturnog ugljena sumpornom kiselinom. Sastavljen primarno od sumporne kiseline i organskih spojeva.) |
648-016-00-2 |
298-725-2 |
93821-38-6 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, vršni produkti dest.; Ekst. ostaci lakog ulja, nisko-vrijući (Prva frakcija iz destilacije aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora s visokim udjelom kumarona, naftalena i indena ili ispranog karbolnog ulja koji vriju uglavnom ispod 145 °C. Sastavljena primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika C7 i C8.) |
648-017-00-8 |
292-625-2 |
90641-02-4 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst., indenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, srednje-vrijući |
648-018-00-3 |
309-867-2 |
101316-62-5 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, benzinska frakcija indena; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora s visokim udjelom kumarona, naftalena i indena ili ispranog karbolnog ulja s područjem vrenja približno od 155 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od indena, indana i trimetilbenzena.) |
648-019-00-9 |
292-626-8 |
90641-03-5 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen); Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat iz lakog ulja visoko-temp. koksne peći katrana kam. ugljena ili iz alk. ekstrakta ostatka ulja katrana kamenog ugljena koji ima približno područje destilacije od 130 °C do 210 °C. Primarno sastavljen od indena i drugih policikličkih prstenastih sustava koji sadrže jedan aromatski prsten. Mogu sadržavati spojeve fenola i aromatske dušikove baze.) |
648-020-00-4 |
266-013-0 |
65996-79-4 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, neutralna frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Destilat iz frakcione destilacije visoko-temp. katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od alkil-supstituiranih aromatskih ugljikovodika s jednim prstenom koji vriju u području približno od 135 °C do 210 °C. Također može uključivati nezasićene ugljikovodike, kao što je inden i kumaron.) |
648-021-00-X |
309-971-8 |
101794-90-5 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, visoko-vrijući (Ovo ulje je složena smjesa aromatskih ugljikovodika, primarno indena, naftalena, kumarona, fenola, o-, m- i p-krezola i vrije u području 140 °C do 215 °C.) |
648-022-00-5 |
292-609-5 |
90640-87-2 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja; Karbolno ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se od aromata i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 150 °C do 210 °C.) |
648-023-00-0 |
283-483-2 |
84650-03-3 |
J |
|
Katranska ulja, ugljen; Karbolno ulje (Destilat iz visoko-temp. katrana kamenog ugljena koji ima približno područje destilacije od 130 °C do 250 °C. Sastoji se primarno od naftalena, alkilnaftalena, spojeva fenola i aromatskih dušikovih baza.) |
648-024-00-6 |
266-016-7 |
65996-82-9 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst.; Ekst. ostatak karbolnog ulja (Ulje nastalo iz kis. pranja alkalno ispranog karbolnog ulja da se uklone male količine bazičnih spojeva (katranske baze). Sastoji se primarno od indena, indana i alkilbenzena.) |
648-026-00-7 |
292-624-7 |
90641-01-3 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje; Ekst. ostatak karbolnog ulja (Ostatak dobiven iz ulja katrana kamenog ugljena uz alkalno pranje kao što je vodena otopina natrijevog hidroksida nakon uklanjanja kiselina sirovog katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od naftalena i aromatskih dušikovih baza.) |
648-027-00-2 |
266-021-4 |
65996-87-4 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), lako ulje; kis. ekstrakt (Vodeni ekstrakt proizveden uz kis. pranje alkalo-ispranog karbolnog ulja. Sastoji se primarno od kis. soli različitih aromatskih dušikovih baza uključujući piridin, kinolin i njihove alkil derivate.) |
648-028-00-8 |
292-622-6 |
90640-99-6 |
J |
|
Piridin, alkil derivati; Sirove katranske baze (Složeni sastav polialkiliranih piridina dobivenih iz destilacije katrana kamenog ugljena ili kao visoko-vrijući destilati približno iznad 150 °C iz reakcije amonijaka s acetaldehidom, formaldehidom ili paraformaldehidom.) |
648-029-00-3 |
269-929-9 |
68391-11-7 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, pikolinska frakcija; Destilatne baze (Piridinske baze u području vrenja približno od 125 °C do 160 °C dobivene destilacijom neutraliziranog kis. ekstrakta frakcije katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznih katrana kamenog ugljena. Sastoje se uglavnom od lutidina i pikolina.) |
648-030-00-9 |
295-548-2 |
92062-33-4 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, lutidinska frakcija; Destilatne baze |
648-031-00-4 |
293-766-2 |
91082-52-9 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katranska baza, kolidinska frakcija; Destilatne baze (Ekstrakt proizveden kis. ekstrakcijom baza iz aromatskih ulja sirovog katrana kamenog ugljena, neutralizacijom i destilacijom baza. Satoji se primarno od kolidina, anilina, toluidina, lutidina, ksilidina.) |
648-032-00-X |
273-077-3 |
68937-63-3 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, kolidinska frakcija; Destilatne baze (Destilatna frakcija koja vrije u području približno od 181 °C do 186 °C iz sirovih baza dobivenih iz neutraliziranih, kis. ekstrahiranih frakcija katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznog katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin i kolidine.) |
648-033-00-5 |
295-543-5 |
92062-28-7 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, anilinska frakcija, Destilatne baze (Frakcija destilacije koja vrije u području približno od 180 °C do 200 °C dobivena iz sirovih baza defenolacijom i uklanjanjem baza karbolnog ulja iz destilacije katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, lutidine i toluidine.) |
648-034-00-0 |
295-541-4 |
92062-27-6 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, toluidinska frakcija; Destilatne baze |
648-035-00-6 |
293-767-8 |
91082-53-0 |
J |
|
Destilati (nafta), alkeni-alkini dobiveni pirolizom ulja, pomiješani s visoko-temp. katranom kamenog ugljena, indenska frakcija; Redestilati (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih kao redestilat iz frakcione destilacije bituminoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i ostatnih ulja dobivenih pirolitičkom proizvodnjom alkena i alkina iz naftnih produkata ili prirodnog plina. Sastoji se pretežito od indena i vrije u području približno od 160 °C do 190 °C.) |
648-036-00-1 |
295-292-1 |
91995-31-2 |
J |
|
Destilati (ugljen), katrana kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati (Redestilat dobiven iz frakcione destilacije bitumenoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja a vrije u području približno od 190 °C do 270 °C. Sastoji se primarno od supstituiranih dinuklearnih aromata.) |
648-037-00-7 |
295-295-8 |
91995-35-6 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katrana kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje, redesetilat; Redestilati (Redestilat iz frakcione destilacije defenoliranog i od baza slobodnog metilnaftalenskog ulja dobivenog iz bituminoznog visoko-temp. katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja koja vriju u području približno od 220 °C do 230 °C. Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.) |
648-038-00-2 |
295-329-1 |
91995-66-3 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena-ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati (Neutralno ulje dobiveno uklanjanjem baza i fenola iz ulja dobivenog kod destilacije visokotemperaturnog katrana i ostatnih ulja iz pirolize koje ima raspon vrelišta od 225 °C do 255 °C. Sastoji se pretežito od supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.) |
648-039-00-8 |
310-170-0 |
122070-79-5 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), ostatna pirolitička ulja katrana kamenog ugljena, naftalensko ulje, dest. ostaci; Redestilati (Ostatak iz destilacije metilnaftalenskog ulja (iz katrana bituminoznog ugljena i ostatnih ulja iz pirolize) iz kojega su uklonjeni fenoli i baze s područjem vrenja približno od 240 °C do 260 °C. Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.) |
648-040-00-3 |
310-171-6 |
122070-80-8 |
J |
|
Apsorpcijska ulja, biciklo aromatička i heterociklička ugljikovodična frakcija; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao redestilat iz destilacije kreozotnog ulja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika s dva prstena i heterocikličkih ugljikovodika koji vriju u području približno od 260 °C do 290 °C.) |
648-041-00-9 |
309-851-5 |
101316-45-4 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), gornji, s visokim udjelom fluorena; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom katranskog ulja. Sastoji se od aromatskih i policikličkih ugljikovodika, primarno fluorena i nešto acenaftena.) |
648-042-00-4 |
284-900-0 |
84989-11-7 |
M |
|
Kreozotno ulje, acenaftenska frakcija, bez acenaftena; Isprani uljni redestilat; [Ulje koje ostaje nakon uklanjanja acenaftena procesom kristalizacije iz acenaftenskog ulja iz katrana kamenog ugljena. Sastavljeno primarno od naftalena i alkilnaftalena.] |
648-043-00-X |
292-606-9 |
90640-85-0 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), teška ulja; Teško antracensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije ugljenog katrana bituminoznog ugljena, s područjem vrenja približno od 240 °C do 400 °C. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.) |
648-044-00-5 |
292-607-4 |
90640-86-1 |
|
|
Antracensko ulje, kis. ekstrakt; Ekst. ostatak antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcije oslobođene baza dobivene kod destilacije ugljenog katrana koja vrije u području približno od 325 °C to 365 °C. Sadrži pretežito antracen i fenantren i njihove alkil-derivate.) |
648-046-00-6 |
295-274-3 |
91995-14-1 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena); Teško antracensko ulje (Destilat ugljenog katrana s područjem destilacije približno od 100 °C do 450 °C. Sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima, fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza.) |
648-047-00-1 |
266-027-7 |
65996-92-1 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), smola, teška ulja; Teško antracensko ulje (Destilat iz destilacije smole dobivene iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i vrije u području približno od 300 °C do 470 °C. Proizvod može sadržavati i heteroatome.) |
648-048-00-7 |
295-312-9 |
91995-51-6 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), smola; Teško antracensko ulje (Ulje dobiveno kondenzacijom para iz toplinske obrade smole. Sastavljeno primarno od aromatskih spojeva s dva do četiri prstena koji vriju u području približno od 200 °C do iznad 400 °C.) |
648-049-00-2 |
309-855-7 |
101316-49-8 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), teška ulja, pirenska frakcija; Redestilat teškog antracenskog ulja (Redestilat dobiven kod frakcijske destilacije destilata smole koji vrije u području približno od 350 °C do 400 °C. Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.) |
648-050-00-8 |
295-304-5 |
91995-42-5 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), smola, pirenska frakcija; Redestilat teškog antracenskgo ulja (Redestilat dobiven kod frakcijske destilacije destilata smole, koji vrije u području približno od 380 °C do 410 °C. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.) |
648-051-00-3 |
295-313-4 |
91995-52-7 |
M |
|
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen ugljikom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita aktivnim ugljikom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
648-052-00-9 |
308-296-6 |
97926-76-6 |
M |
|
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen glinom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita betonitom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
648-053-00-4 |
308-297-1 |
97926-77-7 |
M |
|
Smola (ost. dest. katrana); Smola (katran) |
648-054-00-X |
263-072-4 |
61789-60-4 |
M |
|
▼M26 ————— |
||||
|
Smola, katran kamenog ugljena, visoko-temp., toplinski obrađen; Smola (ost. dest. katrana) (Toplinski obrađeni ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s točkom omekšavanja približno od 80 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-056-00-0 |
310-162-7 |
121575-60-8 |
M |
|
Smola, katran kamenog ugljena, visoko-temp., sekundarna; Smolni redestilat (Ostatak koji se dobije tijekom destilacije frakcija visokog vrelišta iz visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena i/ili ulja smolnog koksa, s točkom omekšavanja od 140 °C do 170 °C prema DIN 52025. Sastavljen primarno od tri- i polinuklearnih aromatskih spojeva koji također sadrže heteroatome.) |
648-057-00-6 |
302-650-3 |
94114-13-3 |
M |
|
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. smole; Smolni redestilat (Ostatak iz frakcijske destilacije destilata smole koji vrije u području približno od 400 °C do 470 °C. Sastavljen primarno od polinuklearnih aromatskih ugljikovodika i heterocikličkih spojeva.) |
648-058-00-1 |
295-507-9 |
92061-94-4 |
M |
|
Katran, ugljen, visoko-temp., ostaci dest. i skladištenja; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kruti ostaci koji sadrže koks i pepeo, koji se odvajaju kod destilacije i termičke obrade visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena u destilacijskim postrojenjima i posudama za skladištenje. Sastoji se pretežito od ugljika i sadrži malu količinu hetero spojeva i komponenti pepela.) |
648-059-00-7 |
295-535-1 |
92062-20-9 |
M |
|
Katran, ugljen, ostaci skladištenja; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Talog uklonjen iz spremišta sirovog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od ugljenog katrana i ugljičnih lebdećih čestica.) |
648-060-00-2 |
293-764-1 |
91082-50-7 |
M |
|
Katran, ugljen, visoko-temp., ostaci; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Krute tvari koje nastaju tijekom koksiranja bituminoznog ugljena u proizvodnji sirovog visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena. Sastavljen primarno od koksa i ugljenih čestica, visokoaromatiziranih spojeva i mineralnih tvari.) |
648-061-00-8 |
309-726-5 |
100684-51-3 |
M |
|
Katran, ugljen, visoko-temp., krutine visoke tvrtoće; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kondenzacijski proizvod dobiven hlađenjem plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena na približno okolnu temperaturu. Sastavljen primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima koji imaju visok sadržaj krute tvari iz ugljenih materijala.) |
648-062-00-3 |
273-615-7 |
68990-61-4 |
M |
|
Otpadne krutine, koking ugljen-katranska smola; Ostatne krutine katrana kamenog ugljena (Kombinirani otpad koji nastaje koksiranjem smole katrana bituminoznog ugljena. Sastoji se pretežito od ugljika.) |
648-063-00-9 |
295-549-8 |
92062-34-5 |
M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), smeđi;Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Ostatak iz ekstrakcije sušenog ugljena.) |
648-064-00-4 |
294-285-0 |
91697-23-3 |
M |
|
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katrana iz karbonizacije lignita putem kristalizacije otapalom (deoilinga otapalom), znojenja ili postupkom aduktiranja. Sastoji se pretežito od ravnolančanih i razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
648-065-00-X |
295-454-1 |
92045-71-1 |
M |
|
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, hidroobrađen; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katrana iz karbonizacije lignita putem kristalizacije otapalom (deoilinga otapalom), znojenja ili postupkom aduktiranja i obrađen vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ravnolančanih i razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
648-066-00-5 |
295-455-7 |
92045-72-2 |
M |
|
Parafinski voskovi (ugljen), visoko-temp. katran smeđeg ugljena, obrađen silicijskom kiselinom; Ekstrakt katrana kamenog ugljena (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katrana iz karbonizacije lignita silicijskom kiselinom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
648-067-00-0 |
308-298-7 |
97926-78-8 |
M |
|
Katran, ugljen,nisko-temp., dest. ostaci; Katransko ulje, srednje-vrijuće (Ostaci frakcijske destilacije niskotemperaturnog ugljenog katrana radi uklanjanja ulja koja vriju u području do približno 300 °C. Sastavljeni primarno od aromatskih spojeva.) |
648-068-00-6 |
309-887-1 |
101316-85-2 |
M |
|
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp.; Smolni ostatak (Složena crna kruta ili polukruta tvar dobivena kod destilacije niskotemperaturnog ugljenog katrana. Ima točku omekšavanja u području približno od 40 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od složene smjese ugljikovodika.) |
648-069-00-1 |
292-651-4 |
90669-57-1 |
M |
|
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp., oksidirana; Smolni ostatak, oksidiran (Proizvod dobiven propuhivanjem zraka kroz smolu niskotemperaturnog ugljenog katrana na povišenoj temperaturi. Ima točku omekšavanja u području približno od 70 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od složene smjese ugljikovodika.) |
648-070-00-7 |
292-654-0 |
90669-59-3 |
M |
|
Smola, katran kamenog ugljena, nisko-temp., toplinski obrađen; Smolni ostatak, oksidiran; Smolni ostatak, toplinski obrađen (Složena crna kruta tvar dobivena toplinskom obradom smole niskotemperaturnog ugljenog katrana. Ima točku omekšavanja u području približno od 50 °C do 140 °C. Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih spojeva.) |
648-071-00-2 |
292-653-5 |
90669-58-2 |
M |
|
Destilati (ugljen-nafta), aromati s kondenziranim prstenovima; Destilati (Destilat smjese ugljena i katrana i aromatskih naftnih struja s područjem destilacije približno od 220 °C to 450 °C. Sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s tročlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-072-00-8 |
269-159-3 |
68188-48-7 |
M |
|
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen- smola kamenog ugljena-polietilen-polipropilen; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polietilen-polipropilen. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.) |
648-073-00-3 |
309-956-6 |
101794-74-5 |
M |
|
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen-smola kamenog ugljena-polietilen; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polietilen. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.) |
648-074-00-9 |
309-957-1 |
101794-75-6 |
M |
|
Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, dobiveni pirolizom mješavine ugljen-smola kamenog ugljena-polistiren; Produkti pirolize (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolizom smjese smola ugljenog katrana-polistiren. Sastavljen primarno od policikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C28 i točku omekšavanja od 100 °C do 220 °C prema DIN 52025.) |
648-075-00-4 |
309-958-7 |
101794-76-7 |
M |
|
Smola, katran kamenog ugljena-nafta; Smolni ostaci (Ostatak iz destilacije smjese ugljenog katrana i aromatskih naftnih struja. Kruta tvar s točkom omekšavanja od 40 °C do 180 °C. Sastavljen primarno od složenog sastava aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-076-00-X |
269-109-0 |
68187-57-5 |
M |
|
Fenantren, ostaci dest.; Teško antracensko ulje Redestilat (Ostatak iz destilacije sirovog fenantrena koji vrije u području približno od 340 °C do 420 °C. Sastoji se pretežito od fenantrena, antracena i karbazola.) |
648-077-00-5 |
310-169-5 |
122070-78-4 |
M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), gornji, bez fluorena; Isprani uljni redestilat (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom katranskog ulja. Sastoji se od aromatskih policikličkih ugljikovodika, difenila, dibenzofurana i acenaftena.) |
648-078-00-0 |
284-899-7 |
84989-10-6 |
M |
|
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. kreozotnog ulja; Isprani uljni redestilat; [Ostatak iz frakcijske destilacije ispranog ulja koje vrije u području približno od 270 °C do 330 °C (518 °F do 626 °F). Sastoji se pretežito od dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.] |
648-080-00-1 |
295-506-3 |
92061-93-3 |
M |
|
Destilati (ugljen), lako ulje koksne peći, naftalenski rez; Naftalensko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven prethodnim frakcioniranjem (kontinuirana destilacija) lakog ulja iz koksne peći. Sastoji se pretežito od naftalena, kumarona i indena i vrije iznad 148 °C.) |
648-084-00-3 |
285-076-5 |
85029-51-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih i drugih ugljikovodika, fenolnih spojeva te aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 200 °C do 250 °C (392 °F do 482 °F).] |
648-085-00-9 |
283-484-8 |
84650-04-4 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, nisko-naftalenska; Redestilat naftalenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i fenolnih spojeva.) |
648-086-00-4 |
284-898-1 |
84989-09-3 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), kristalinična matična tekućina naftalenskog ulja; Redestilat naftalenskog ulja (Složeni sastav organskih spojeva dobiven kao filtrat kod kristalizacije naftalenske frakcije iz ugljenog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sadrži uglevnom naftalen, tionaften i alkilnaftalene.) |
648-087-00-X |
295-310-8 |
91995-49-2 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod alkalnog pranja naftalenskog ulja radi uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline). Sastavljen je od naftalena i alkilnaftalena.) |
648-088-00-5 |
310-166-9 |
121620-47-1 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk., nisko-naftalensko; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja naftalena iz alkalno ispranog naftalenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.) |
648-089-00-0 |
310-167-4 |
121620-48-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalensko ulje, bez naftalena, alk. ekst.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Ulje preostalo nakon uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline) iz ispuštenog naftalenskog ulja alkalnim pranjem. Sastavljen primarno od naftalena i alkilnaftalena.) |
648-090-00-6 |
292-612-1 |
90640-90-7 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., vršni produkti dest.; Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Destilat iz alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 180 °C do 220 °C. Sastavljen primarno od naftalena, alkilbenzena, indena i indana.) |
648-091-00-1 |
292-627-3 |
90641-04-6 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija metilnaftalena; Metilnaftalensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od supstituiranih aromatskih ugljikovodika s dva prstena i aromatskih dušičnih baza koji vriju u području približno od 225 °C do 255 °C.) |
648-092-00-7 |
309-985-4 |
101896-27-9 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija indol-metilnaftalen; Metilnaftalensko ulje (Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od indola i metilnaftalena koji vriju u području približno od 235 °C do 255 °C.) |
648-093-00-2 |
309-972-3 |
101794-91-6 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, kiseli ekst.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem baza iz metilnaftalenske frakcije dobivene destilacijom ugljenog katrana, koji vrije u području približno od 230 °C do 255 °C. Sadrži uglavnom 1(2)-metilnaftalen, naftalen, dimetilnaftalen i bifenil.) |
648-094-00-8 |
295-309-2 |
91995-48-1 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen) naftalensko ulje alk., ostaci dest.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Ostatak iz destilacije alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 220 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i aromatskih dušičnih baza.) |
648-095-00-3 |
292-628-9 |
90641-05-7 |
J, M |
|
Ulja ekstrakcije (ugljen), kisela, bez katranske baze; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja Ostatak (Uljni ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ugljenog katrana proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja katranskih baza, koji vrije u području približno od 220 °C to 265 °C. Sastavljen primarno od alkilnaftalena.) |
648-096-00-9 |
284-901-6 |
84989-12-8 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, dest. ostaci; Isprano ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije sirovog benzena (visokotemperaturni ugljeni katran). Može biti tekućina s područjem destilacije približno od 150 °C do 300 °C ili polukruta ili kruta tvar s talištem do 70 °C. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.) |
648-097-00-4 |
310-165-3 |
121620-46-0 |
J, M |
|
Kreozotno ulje, frakcija acenaftena; Isprano ulje; [Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 240 °C do 280 °C (464 °F do 536 °F). Sastavljen primarno od acenaftena, naftalena i alkil naftalena.] |
648-098-00-X |
292-605-3 |
90640-84-9 |
M |
|
Kreozotno ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih ugljikovodika i može sadržavati znatne količine katranskih kiselina i katranskih baza. Destilira u području približno od 200 °C do 325 °C (392 °F do 617 °F).] |
648-099-00-5 |
263-047-8 |
61789-28-4 |
M |
|
Kreozotno ulje, visoko-vrijući destilat; Isprano ulje; [Visoko-vrijuća destilatna frakcija dobivena visokotemp. karbonizacijom bituminoznog ugljena koji se dalje rafinira da se ukloni višak kristaliničnih soli. Sastoji se primarno od kreozotnog ulja s nešto uklonjenih normalnih polinuklearnih aromatskih soli koje su komponente destilata katrana kamenog ugljena. Bez kristala je pri približno 5 °C (41 °F).] |
648-100-00-9 |
274-565-9 |
70321-79-8 |
M |
|
Kreozot |
648-101-00-4 |
232-287-5 |
8001-58-9 |
►M5 — ◄ |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kreozotno ulje kis.; Ekstrahirani ostatak ispranog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz frakcije bez baza iz destilacije katrana kamenog ugljena koja vrije u području približno od 250 °C do 280 °C (482 °F do 536 °F). Sastoji se pretežito od bifenila i izomernih difenilnaftalena.] |
648-102-00-X |
310-189-4 |
122384-77-4 |
M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša; Frakcija antracenskog ulja (Kruta tvar s visokim udjelom antracena dobivena kristalizacijom i centrifugiranjem antracenskog ulja. Sastavljena je primarno od antracena, karbazola i fenantrena.) |
648-103-00-5 |
292-603-2 |
90640-81-6 |
J, M |
|
Antracensko ulje, nisko-antracensko; Frakcija antracenskog ulja (Ulje preostalo nakon uklanjanja krute tvari s visokim udjelom antracena (antracenska pasta) iz antracenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljeno je primarno od dvočlanih, tročlanih i četveročlanih aromatskih spojeva.) |
648-104-00-0 |
292-604-8 |
90640-82-7 |
J, M |
|
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. antracenskog ulja; Frakcija antracenskog ulja (Ostatak iz frakcijske destilacije sirovog antracena koji vrije u području približno od 340 °C do 400 °C. Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.) |
648-105-00-6 |
295-505-8 |
92061-92-2 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija antracena; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 330 °C do 350 °C. Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.) |
648-106-00-1 |
295-275-9 |
91995-15-2 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija karbazola; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, koji vrije u području približno od 350 °C do 360 °C. Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.) |
648-107-00-7 |
295-276-4 |
91995-16-3 |
J, M |
|
Antracenkso ulje, antracenska kaša, lagani dest.; Frakcija antracenskog ulja (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog laganotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 290 °C do 340 °C. Sadrži uglavnom trinuklearne aromate i njihove dihidro-derivate.) |
648-108-00-2 |
295-278-5 |
91995-17-4 |
J, M |
|
Katranska ulja, ugljen, nisko-temp.; Katransko ulje, visoko-vrijuće (Destilat niskotemperaturnog ugljenog katrana. Sastavljen primarno od ugljikovodika, fenolnih spojeva i aromatskih dušičnih baza koji vriju u području približno od 160 °C do 340 °C.) |
648-109-00-8 |
309-889-2 |
101316-87-4 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), niskotemp. katran kamenog ugljena alk.; [Ostatak ulja niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena nakon alkalnog pranja, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi uklanjanja sirovih katranskih kiselina iz ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika i aromatskih dušikovih baza.] |
648-110-00-3 |
310-191-5 |
122384-78-5 |
J, M |
|
Fenoli, ekst. amonijačne tekućine; Alkalni ekstrakt (Sastav fenola ekstrahiran pomoću izobutil-acetata iz amonijačne otopine kondenzirane iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastoji se pretežito od smjese monohidroksi- i dihidroksi-fenola.) |
648-111-00-9 |
284-881-9 |
84988-93-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt (Vodeni ekstrakt iz karbolnog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.) |
648-112-00-4 |
292-610-0 |
90640-88-3 |
J, M |
|
Ekstrakti, alk. ulje katrana kamenog ugljena; Alkalni ekstrakt (Ekstrakt iz ulja ugljenog katrana proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.) |
648-113-00-X |
266-017-2 |
65996-83-0 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena),naftalenska ulja, alk. ekstraki; Alkalni ekstrakt (Vodeni ekstrakt iz naftalenskog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.) |
648-114-00-5 |
292-611-6 |
90640-89-4 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje, karbonizirano, ovapnjeno; Sirovi fenoli (Proizvod dobiven obradom alkalnog ekstrakta ulja ugljenog katrana s CO2 i CaO. Sastavljen primarno od CaCO3, Ca(OH)2, Na2CO3 i drugih organskih i anorganskih nečisoća.) |
648-115-00-0 |
292-629-4 |
90641-06-8 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena kiselom otopinom, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline ili plinovitim ugljikovim dioksidom, radi dobivanja slobodnih kiselina. Sastavljen primarno od katranskih kiselina npr. fenola, krezola i ksilenola.] |
648-116-00-6 |
266-019-3 |
65996-85-2 |
J, M |
|
Katranske kiselina, smeđi ugljen, sirovina; Sirovi fenoli (Kiseljeni alkalni ekstrakt destilata katrana smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od fenola i homologa fenola.) |
648-117-00-1 |
309-888-7 |
101316-86-3 |
J, M |
|
Katranske kiseline, uplinjavanje smeđeg ugljena; Sirovi fenoli (Složeni sastav organskih spojeva dobiven kod uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od hidroksi-aromatskih fenola C6-10 i njihovih homologa.) |
648-118-00-7 |
295-536-7 |
92062-22-1 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ostaci dest.; Destilat fenola (Ostatak iz destilacije sirovog fenola iz ugljena. Sastoji se pretežito od fenola koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C10 s točkom omekšavanja od 60 °C do 80 °C.) |
648-119-00-2 |
306-251-5 |
96690-55-0 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija metilfenola; Destilat fenola (Frakcija katranske kiseline s visokim udjelom 3- i 4-metilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.) |
648-120-00-8 |
284-892-9 |
84989-04-8 |
J, M |
|
Katranske kiseline,frakcija polialkilfenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana, s područjem vrenja približno od 225 °C do 320 °C. Sastavljena primarno od polialkilfenola.) |
648-121-00-3 |
284-893-4 |
84989-05-9 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija ksilenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 2,4- i 2,5-dimetilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.) |
648-122-00-9 |
284-895-5 |
84989-06-0 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija etilfenola, Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 3- i 4-etilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.) |
648-123-00-4 |
284-891-3 |
84989-03-7 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija 3,5-ksilenola; Destilat fenola (Frakcija katranskih kiselina s visokim udjelom 3,5-dimetilfenola, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog ugljenog katrana.) |
648-124-00-X |
284-896-0 |
84989-07-1 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ostaci, destilati, prvi rez; Destilat fenola (Ostatak iz destilacije lakog karbolnog ulja u području od 235 °C do 355 °C.) |
648-125-00-5 |
270-713-1 |
68477-23-6 |
J, M |
|
Katranske kiseline, krezilne, ostaci; Destilat fenola (Ostatak iz sirovih kiselina ugljenog katrana nakon uklanjanja fenola, krezola, ksilenola i svih fenola s višim vrelištem. Crna kruta tvar s talištem na približno 80 °C. Sastavljena primarno od polialkifenola, guma-smola i anorganskih soli.) |
648-126-00-0 |
271-418-0 |
68555-24-8 |
J, M |
|
Fenoli, C9-11; destilatni fenoli |
648-127-00-6 |
293-435-2 |
91079-47-9 |
J, M |
|
Katranske kiseline, krezilne; Destilat fenola (Složeni sastav organskih spojeva dobiven iz smeđeg ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sadrži uglavnom fenole i piridinske baze.) |
648-128-00-1 |
295-540-9 |
92062-26-5 |
J, M |
|
Katranske kiseline, smeđi ugljen,C2 – alkilfenolna frakcija Destilat fenola (Destilat iz kiseljenja alkalno ispranog destilata lignitnog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C. Sastavljen primarno od m- i p-etilfenola te krezola i ksilenola.) |
648-129-00-7 |
302-662-9 |
94114-29-1 |
J, M |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), naftalenska ulja; Kiseli ekstrakt (Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušičnih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.) |
648-130-00-2 |
292-623-1 |
90641-00-2 |
J, M |
|
Katranske baze, derivati kinolina; Destilatne baze |
648-131-00-8 |
271-020-7 |
68513-87-1 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, frakcija deriv. kinolina; Destilatne baze |
648-132-00-3 |
274-560-1 |
70321-67-4 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, ostaci dest.; Destilatne baze (Destilacijski ostatak preostao nakon destilacije neutraliziranih, kiselinom ekstrahiranih katranskih frakcija koje sadrže baze dobivenih destilacijom ugljenih katrana. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, kinolin i derivate kinolina i toluidine.) |
648-133-00-9 |
274-544-0 |
92062-29-8 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom i polipropilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade smjese polietilen/polipropilen smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.) |
648-134-00-4 |
309-745-9 |
100801-63-6 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade polietilena smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.) |
648-135-00-X |
309-748-5 |
100801-65-8 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polistirenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Produkti termičke obrade (Ulje dobiveno kod toplinske obrade polistirena smolom ugljenog katrana ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C.) |
648-136-00-5 |
309-749-0 |
100801-66-9 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), katransko ulje alk., dest. ostaci naftalena Ekstrakt naftalenskog ulja Ostatak (Ostatak dobiven iz kemijskog ulja ekstrahiran nakon uklanjanja naftalena destilacijom, sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima i aromatskih dušičnih baza.) |
648-137-00-0 |
277-567-8 |
736665-18-6 |
J, M |
|
Kreozotno ulje, nisko-vrijući destilat; Isprano ulje; [Nisko-vrijuća destilatna frakcija dobivena visokotemp. karbonizacijom bituminoznog ugljena koji se dalje rafinira da se ukloni višak kristaliničnih soli. Sastoji se primarno od kreozotnog ulja s nešto uklonjenih normalnih polinuklearnih aromatskih soli koje su komponente destilata katrana kamenog ugljena. Bez kristala je na približno 38 °C (100 °F).] |
648-138-00-6 |
274-566-4 |
70321-80-1 |
M |
|
Katranske kiseline, krezilične, natrijeve soli, kaustične otopine; Alkalni ekstrakt |
648-139-00-1 |
272-361-4 |
68815-21-4 |
J, M |
|
Ulja ekstrakcije (ugljen), katranska baza; Kiseli ekstrakt (Ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ulja ugljenog katrana proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja naftalena. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušičnih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.) |
648-140-00-7 |
266-020-9 |
65996-86-3 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, sirovina; Baze sirovog katrana (Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom uljnog ekstrakta baza ugljenog katrana alkalnom otopinom, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi dobivanja slobodnih baza. Sastavljen primarno od organskih baza kao što su akridin, fenantridin, piridin, kinolin i njihovih alkil-derivata.) |
648-141-00-2 |
266-018-8 |
65996-84-1 |
J, M |
|
Ostaci (ugljen), tekuće otapalo ekst. (Kohezivni prah sastavljen od ugljene mineralne tvari i neotopljenog ugljena koji preostane nakon ekstrakcije ugljena tekućim otapalom.) |
648-142-00-8 |
302-681-2 |
94114-46-2 |
M |
|
Tekućine ugljena, ekst. otopina tekućeg optapala (Proizvod dobiven filtriranjem ugljene mineralne tvari i neotopljenog ugljena iz otopine ugljenog ekstrakta proizvedene digestijom ugljena u tekućem otapalu. Crni, viskozni, tekući visoko složeni sastav primarno aromatskih i djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika, aromatskih spojeva dušika, aromatskih spojeva sumpora, fenolnih i drugih aromatskih spojeva kisika i njihovih alkil-derivata.) |
648-143-00-3 |
302-682-8 |
94114-47-3 |
M |
|
Tekućine ugljena, tekuće otapalo ekst. (Proizvod, uglavnom bez otapala, dobiven destilacijom otapala iz filtrirane otopine ugljenog ekstrakta proizvedene digestijom ugljena u tekućem otapalu. Crna polukruta tvar sastavljena primarno od složenog sastava aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva dušika, aromatskih spojeva sumpora, fenolnih spojeva i drugih aromatskih spojeva kisika i njihovih alkil-derivata.) |
648-144-00-9 |
302-683-3 |
94114-48-4 |
M |
|
Lako ulje (ugljen), koksna peć; Sirovi benzen (Hlapljiva organska tekućina ekstrahirana iz plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od benzena, toluena i ksilena. Može sadržavati manje količine drugih ugljikovodičnih sastojaka.) |
648-147-00-5 |
266-012-5 |
65996-78-3 |
J |
|
Destilati (ugljen), tekuće otapalo ekst., primarno (Tekući proizvod kondenzacije para koje se oslobađaju tijekom digestije ugljena u tekućem otapalu i vriju u području približno od 30 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva koji sadrže dušik, kisik i sumpor i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14.) |
648-148-00-0 |
302-688-0 |
94114-52-0 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst.otapalo, hidrokrekirano (Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14. Mogu biti prisutni i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.) |
648-149-00-6 |
302-689-6 |
94114-53-1 |
J |
|
Teški benzin, (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano (Frakcija destilata dobivenog hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C. Sastavljena primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C9. Mogu biti prisutni i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.) |
648-150-00-1 |
302-690-1 |
94114-54-2 |
J |
|
Benzin, ekst. otapalo ugljena, hidrokrekirani benzin (Motorno gorivo proizvedeno reformingom rafinirane benzinske frakcije proizvoda hidrokrekiranja ugljenog ekstraka ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C. Sastavljeno primarno od aromatskih i naftenskih ugljikovodika, njihovih alkil-derivata i alkilnih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C9.) |
648-151-00-7 |
302-691-7 |
94114-55-3 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano (Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 300 °C. Sastavljen primarno od aromatskih spojeva s dva prstena, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14. Prisutni su i spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.) |
648-152-00-2 |
302-692-2 |
94114-56-4 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano hidrogenirano (Destilat iz hidrogenacije hidrokrekiranog srednjeg destilata ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 280 °C. Sastavljen primarno od hidrogeniranih ugljikovih spojeva s dva prstena i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14.) |
648-153-00-8 |
302-693-8 |
94114-57-5 |
J |
|
Lako ulje (ugljen), semi-koking proces; Svježe ulje (Hlapljiva organska tekućina kondenzirana iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od ugljikovodika C6-10.) |
648-156-00-4 |
292-635-7 |
90641-11-5 |
J |
|
Ekstrakti (nafta), lako naftensko destilatno otapalo |
649-001-00-3 |
265-102-1 |
64742-03-6 |
►M5 — ◄ |
|
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo |
649-002-00-9 |
265-103-7 |
64742-04-7 |
►M5 — ◄ |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo |
649-003-00-4 |
265-104-2 |
6472-05-8 |
►M5 — ◄ |
|
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo |
649-004-00-X |
265-111-0 |
64742-11-6 |
►M5 — ◄ |
|
Ekstrakti (nafta), lako vacuum plinsko uljno otapalo |
649-005-00-5 |
295-341-7 |
91995-78-7 |
►M5 — ◄ |
|
Ugljikovodici C26-55, s visokim udjelom aromata |
649-006-00-0 |
307-753-7 |
97722-04-8 |
►M5 — ◄ |
|
Ostaci (nafta), atm. kolona (destilacija); Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-008-00-1 |
265-045-2 |
64741-45-3 |
|
|
Plinska ulja (nafta), teško vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i vriju u području približno od 350 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-009-00-7 |
265-058-3 |
64741-57-7 |
|
|
Destilati (nafta), teški katalitički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C35 i vriju u području približno od 260 °C do 500 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-010-00-2 |
265-063-0 |
64741-61-3 |
|
|
Izbistrena ulja (nafta), katalitički krekirana; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-011-00-8 |
265-064-6 |
64741-62-4 |
|
|
Ostaci (nafta), hidrokrekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda postupka hidrokrekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C.) |
649-012-00-3 |
265-076-1 |
64741-75-9 |
|
|
Ostaci (nafta), termički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-013-00-9 |
265-081-9 |
64741-80-6 |
|
|
Destilati (nafta), teški termički krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C36 i vriju u području približno od 260 °C do 480 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-014-00-4 |
265-082-4 |
64741-81-7 |
|
|
Plinska ulja (nafta), hidroobrađena vakuumska; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C50 i vriju u području približno od 230 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-015-00-X |
265-162-9 |
64742-59-2 |
|
|
Ostaci (nafta), hidrodesulfurizirani iz atm. kolone; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ostatka iz atmosferskog tornja vodikom u prisutnosti katalizatora, prvenstveno u uvjetima uklanjanja organskih spojeva sumpora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-016-00-5 |
265-181-2 |
64742-78-5 |
|
|
Plinska ulja (nafta), hidrodesulfurizirano teško vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i vriju u području približno od 350 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-017-00-0 |
265-189-6 |
64742-86-5 |
|
|
Ostaci (nafta), parno-krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda postupka parnog krekiranja (uključujući parno krekiranje u proizvodnji etilena). Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C14 i vriju iznad približno 260 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-018-00-6 |
265-193-8 |
64742-90-1 |
|
|
Ostaci (nafta), atmosferski; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C11 i vriju iznad približno 200 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-019-00-1 |
269-777-3 |
68333-22-2 |
|
|
Izbistrena ulja (nafta), hidrodesulfurizirana katalitički krekirana; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom katalitički krekiranog izbistrenog ulja vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-020-00-7 |
269-782-0 |
68333-26-6 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesfulfurizirani srednje kat. krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom srednjih katalitički krekiranih destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C30 i vriju u području približno od 205 °C do 450 °C. Sadrži razmjerno velik udio tricikličkih aromatskih ugljikovodika.) |
649-021-00-2 |
269-783-6 |
68333-27-7 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesfulfurizirani teški kat. krekirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teških katalitički krekiranih destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C35 i vriju u području približno od 260 °C do 500 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-022-00-8 |
269-784-1 |
68333-28-8 |
|
|
Loživo ulje, ostaci-primarna plinska ulja, visoko-sumporna; Teško loživo ulje |
649-023-00-3 |
270-674-0 |
68476-32-4 |
|
|
Loživo ulje, ostatno; Teško loživo ulje (Tekući proizvod iz različitih rafinerijskih struja, obično ostaci. Sastav je složen i razlikuje se ovisno o izvoru sirove nafte.) |
649-024-00-9 |
270-675-6 |
68476-33-5 |
|
|
Ostaci (nafta), ostatak frakcionatora kat. reforminga; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije iznad približno 399 °C.) |
649-025-00-4 |
270-792-2 |
68478-13-7 |
|
|
Ostaci (nafta), teško koking plinsko ulje i vakuum plinsko ulje; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije teškog koking plinskog ulja i vakuumskog plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.) |
649-026-00-X |
270-796-4 |
68478-17-1 |
|
|
Ostaci (nafta), teški koking i laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije teškog koking plinskog ulja i lakog vakuumskog plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.) |
649-027-00-5 |
270-983-0 |
68512-61-8 |
|
|
Ostaci (nafta), laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz vakuumske destilacije ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C13 i vriju iznad približno 230 °C.) |
649-028-00-0 |
270-984-6 |
68512-62-9 |
|
|
Ostaci (nafta), parno-krekirani laki; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C7 i vriju u području približno od 101 °C do 555 °C.) |
649-029-00-6 |
271-013-9 |
68513-69-9 |
|
|
Loživo ulje, br. 6; Teško loživo ulje (Destilatno ulje koje ima viskoznost od najmanje 197 10-6 m2s-1 kod 37,7 °C do najviše 197 10-5 m2s-1 kod 37,7 °C.) |
649-030-00-1 |
271-384-7 |
68553-00-4 |
|
|
Ostaci (nafta), postrojenje destilacije, nisko-sumporni Teško loživo ulje (Niskosumporni složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije sirove nafte u topping-postrojenju. To je ostatak nakon uklanjanja reza destilacijskog benzina, reza kerozina i reza plinskog ulja.) |
649-031-00-7 |
271-763-7 |
68607-30-7 |
|
|
Plinska ulja (nafta), teško atmosfersko; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C35 i vriju u području približno od 121 °C do 510 °C.) |
649-032-00-2 |
272-184-2 |
68783-08-4 |
|
|
Ostaci (nafta), pročistač plina kokinga, aromati s kondenziranim prstenovima - mogući; Teško loživo ulje (Vrlo složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije vakuumskog ostatka i proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20 i vriju iznad približno 350 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-033-00-8 |
272-187-9 |
68783-13-1 |
|
|
Destilati (nafta), vacuum ostaci nafte; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte.) |
649-034-00-3 |
273-263-4 |
68955-27-1 |
|
|
Ostaci (nafta), parno-krekirani, smolasti; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz destilacije parno krekiranih naftnih ostataka.) |
649-035-00-9 |
273-272-3 |
68955-36-2 |
|
|
Destilati (nafta), srednji vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C42 i vriju u području približno od 250 °C do 545 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-036-00-4 |
274-683-0 |
70592-76-6 |
|
|
Destilati (nafta), laki vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C35 i vriju u području približno od 250 °C do 545 °C.) |
649-037-00-X |
247-684-6 |
70592-77-7 |
|
|
Destilati (nafta), vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden vakuumskom destilacijom ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i vriju u području približno od 270 °C do 600 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-038-00-5 |
274-685-1 |
70592-78-8 |
|
|
Plinska ulja (nafta), hidrodesulfurizirani koking teški vakuum; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven hidrodesulfurizacijom sirovine teških koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C44 i vriju u području približno od 304 °C do 548 °C. Obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-039-00-0 |
285-555-9 |
85117-03-9 |
|
|
Ostaci (nafta), parno-krekirani, destilati; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom proizvodnje rafiniranog naftnog katrana destilacijom parno krekiranog katrana. Sastoji se pretežito od aromatskih i drugih ugljikovodika i organskih spojeva sumpora.) |
649-040-00-6 |
292-657-7 |
90669-75-3 |
|
|
Ostaci (nafta), vacuum, laki; Teško loživo ulje (Složeni ostatak iz vakuumske destilacije ostatka iz atmosferske destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C24 i vriju iznad približno 390 °C.) |
649-041-00-1 |
292-658-2 |
90669-76-4 |
|
|
Loživo ulje, teško, visoko-sumporno; Teško loživo ulje Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih, aromatskih i cikloalifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-042-00-7 |
295-396-7 |
92045-14-2 |
|
|
Ostaci (nafta), katalitički kreking; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C11 i vriju iznad približno 200 °C.) |
649-043-00-2 |
295-511-0 |
92061-97-7 |
|
|
Destilati (nafta), srednje kat. krekirani, termički degradirani; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja koji je upotrijebljen kao prijenosnik topline. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 220 °C do 450 °C. Ova struja obično sadrži organske spojeve sumpora.) |
649-044-00-8 |
295-990-6 |
92201-59-7 |
|
|
Ostatna ulja (nafta); Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika, spojeva sumpora i organskih spojeva koji sadrže metale dobiven kao ostatak iz rafinerijskih postupaka frakcionacijskog krekiranja. Daje gotovo ulje viskoznosti iznad 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.) |
649-045-00-3 |
298-754-0 |
93821-66-0 |
|
|
Ostaci, parno-krekirani, termički obrađeni; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom sirovog parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji vriju u području iznad približno 180 °C.) |
649-046-00-9 |
308-733-0 |
98219-64-8 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirano puno srednje područje; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne sirovine vodikom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C.) |
649-047-00-4 |
309-863-0 |
101316-57-8 |
|
|
Ostaci (nafta), frakcionator katalitičkog reforminga; Teško loživo ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kao ostatna frakcija iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C25 i vriju u području približno od 160 °C do 400 °C. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-048-00-X |
265-069-3 |
64741-67-9 |
|
|
Nafta; Sirova nafta (Složeni sastav ugljikovodika. Sastoji se pretežito od alifatskih, alicikličkih i aromatskih ugljikovodika. Može sadržavati i male količine spojeva dušika, kisika i sumpora. Ova kategorija obuhvaća lake, srednje i teške nafte kao i ulja ekstrahirana iz katranskih pijesaka. Ovom definicijom nisu obuhvaćeni ugljikovodični materijali koji kod regeneracije ili pretvorbe u rafinerijske sirovine moraju proći značajne kemijske promjene, kao što su sirova ulja iz uljnih škriljevaca, obogaćena ulja iz uljnih škriljevaca i tekuća goriva iz ugljena.) |
649-049-00-5 |
232-298-5 |
8002-05-9 |
|
|
▼M5 ————— |
||||
|
▼M14 ————— |
||||
|
▼M5 ————— |
||||
|
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno kiselinom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-175-00-0 |
300-225-7 |
93924-31-3 |
L |
|
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno glinom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-176-00-6 |
300-226-2 |
93924-32-4 |
L |
|
▼M5 ————— |
||||
|
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno ugljikom; Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze aktivnim ugljikom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-211-00-5 |
308-126-0 |
97862-76-5 |
L |
|
Destilati (nafta), slađeni srednji; Plinsko ulje - nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.) |
649-212-00-0 |
265-088-7 |
64741-86-2 |
N |
|
Plinska ulja (nafta), otapalom rafinirana; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.) |
649-213-00-6 |
265-092-9 |
64741-90-8 |
N |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.) |
649-214-00-1 |
265-093-4 |
64741-91-9 |
N |
|
Plinska ulja (nafta), kiselinom obrađena; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.) |
649-215-00-7 |
265-112-6 |
64742-12-7 |
N |
|
Destilati (nafta), kis. obrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C20 i vriju u području približno od 205 °C do 345 °C.) |
649-216-00-2 |
265-113-1 |
64742-13-8 |
N |
|
Destilati (nafta), kis. obrađeni laki; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C16 i vriju u području približno od 150 °C do 290 °C.) |
649-217-00-8 |
265-114-7 |
64742-14-9 |
N |
|
Plinska ulja (nafta), kemijski neutralizirana; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.) |
649-218-00-3 |
265-129-9 |
64742-29-6 |
N |
|
Destilati (nafta), kem. neutralizirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C20 i vriju u području približno od 205 °C do 345 °C.) |
649-219-00-9 |
265-130-4 |
64742-30-9 |
N |
|
Destilati (nafta), glinom obrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao obradom naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C20 i vriju u području približno od 150 °C do 345 °C.) |
649-220-00-4 |
265-139-3 |
64742-38-7 |
N |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.) |
649-221-00-X |
265-148-2 |
64742-46-7 |
N |
|
Plinska ulja (nafta), hidroobrađeno; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne sirovine obradom vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C25 i vriju u području približno od 230 °C do 400 °C.) |
649-222-00-5 |
265-182-8 |
64742-79-6 |
N |
|
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne sirovine obradom vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.) |
649-223-00-0 |
265-183-3 |
64742-80-9 |
N |
|
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, visoko-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije u području približno od 343 °C do 399 °C.) |
649-228-00-8 |
270-719-4 |
68477-29-2 |
N |
|
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, srednje-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije u području približno od 288 °C do 371 °C.) |
649-229-00-3 |
270-721-5 |
68477-30-5 |
N |
|
Destilati (nafta), ostatak frakcionatora katalitičkog reforminga, nisko-vrijući; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ostatka frakcionatora katalitičkog reforminga. Vrije približno ispod 288 °C.) |
649-230-00-9 |
270-722-0 |
68477-31-6 |
N |
|
Destilati (nafta), visoko-rafinirani srednji; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven podvrgavanjem naftne frakcije nekima od sljedećih postupaka: filtriranje, centrifugiranje, atmosferska destilacija, vakuumska destilacija, kiseljenje, neutralizacija i obrada glinom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C20.) |
649-231-00-4 |
292-615-8 |
90640-93-0 |
N |
|
Destilati (nafta), kat. reforming, teški aromatski konc.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C16 i vriju u području približno od 200 °C do 300 °C.) |
649-232-00-X |
295-294-2 |
91995-34-5 |
N |
|
Plinska ulja, parafinska; Plinsko ulje – nespecificirano (Destilat dobiven kod redestilacije složenog sastava ugljikovodika koji se dobije destilacijom otpadnih voda iz oštre katalitičke hidroobrade parafina. Vrije u području približno od 190 °C do 330 °C.) |
649-233-00-5 |
300-227-8 |
93924-33-5 |
N |
|
Benzin (nafta), otapalom rafiniran hidrodesulfuriziran teški; Plinsko ulje – nespecificirano |
649-234-00-0 |
307-035-3 |
97488-96-5 |
N |
|
Ugljikovodici, C16-20, hidrogenirani srednji destilat, laki dest.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade srednjeg destilata vodikom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C20 i vriju u području približno od 290 °C do 350 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.) |
649-235-00-6 |
307-659-6 |
97675-85-9 |
N |
|
Ugljikovodici, C12-20, hidrogenirani parafinski, laki dest.; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade teških parafina vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C20 i vriju u području približno od 230 °C do 350 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 2 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.) |
649-236-00-1 |
307-660-1 |
97675-86-0 |
N |
|
Ugljikovodici, C11-17, otapalom ekst. laki naftenski; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 2.2 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C17 i vriju u području približno od 200 °C do 300 °C.) |
649-237-00-7 |
307-757-9 |
97722-08-2 |
N |
|
Plinska ulja, hidroobrađena; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom otpadnih voda iz obrade parafina vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C27 i vriju u području približno od 330 °C do 340 °C.) |
649-238-00-2 |
308-128-1 |
97862-78-7 |
N |
|
Destilati (nafta), ugljikom obrađeni laki parafinski; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne uljne frakcije aktivnim ugljenom radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C28.) |
649-239-00-8 |
309-667-5 |
100683-97-4 |
N |
|
Destilati (nafta), srednji parafinski, ugljikom obrađeni; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom nafte aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.) |
649-240-00-3 |
309-668-0 |
100683-98-5 |
N |
|
Destilati (nafta), srednje parafinski, glinom obrađeni; Plinsko ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom nafte zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.) |
649-241-00-9 |
309-669-6 |
100683-99-6 |
N |
|
Alkani, C12-26- razgranati i linearni |
649-242-00-4 |
292-454-3 |
90622-53-0 |
N |
|
Masti za podmazivanje; Masti (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C50. Mogu sadržavati organske soli alkalijskih metala, zemnoalkalijskih metala i/ili spojeve aluminija.) |
649-243-00-X |
278-011-7 |
74869-21-9 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta); parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom (odvoštavanja otapalom) ili kao destilacijska frakcija iz jako voštane sirove nafte. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-244-00-5 |
265-165-5 |
64742-61-6 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen kiselinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat obradom frakcije naftnog parafinskog mekanog voska u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-245-00-0 |
292-659-8 |
90669-77-5 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen glinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom frakcije naftnog parafinskog mekanog voska prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-246-00-6 |
292-660-3 |
90669-78-6 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), hidroobrađeni; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom parafinskog mekanog voska vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-247-00-1 |
295-523-6 |
92062-09-4 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz naftne frakcije deparafinizacijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-248-00-7 |
295-524-1 |
92062-10-7 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, hidroobrađeni; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-249-00-2 |
295-525-7 |
92062-11-8 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen ugljikom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom parafinskog mekanog voska niskoga tališta aktivnim ugljikom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-250-00-8 |
308-155-9 |
97863-04-2 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen glinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta betonitom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-251-00-3 |
308-156-4 |
97863-05-3 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), s niskim talištem, obrađen silicijskom kiselinom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska niskoga tališta silicijskom kiselinom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ravnolančanih i razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-252-00-9 |
308-158-5 |
97863-06-4 |
N |
|
Parafinski mekani vosak (nafta), obrađen ugljikom; parafinski mekani vosak (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog parafinskog mekanog voska aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.) |
649-253-00-4 |
309-723-9 |
100684-49-9 |
N |
|
Amorfni parafin Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao polukruta tvar kod odvoštavanja parafinskog ostatnog ulja. Sastoji se pretežito od zasićenih kristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25.) |
649-254-00-X |
232-373-2 |
8009-03-8 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), oksidiran; Amorfni parafin (Složeni sastav organskih spojeva, pretežito karboksilnih kiselina velike molekularne mase, dobiven zračnom oksidacijom amorfnog parafina.) |
649-255-00-5 |
265-206-7 |
64743-01-7 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), Al-oksidom („glinicom”) obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobije kad se petrolatum obradi s Al2O3 radi uklanjanja polarnih komponenti i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih kristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25.) |
649-256-00-0 |
285-098-5 |
85029-74-9 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), hidroobrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao polukruta tvar iz odvoštenog parafinskog ostatnog ulja obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih mikrokristaličnih i tekućih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-257-00-6 |
295-459-9 |
92045-77-7 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), ugljikom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog petrolatuma aktivnim ugljikom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-258-00-1 |
308-149-6 |
97862-97-0 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), silicijskom kiselinom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftnog petrolatuma silicijskom kiselinom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C20.) |
649-259-00-7 |
308-150-1 |
97862-98-1 |
N |
|
Amorfni parafin (nafta), glinom obrađen; Amorfni parafin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom petrolatuma zemljom za bijeljenje radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području iznad C25.) |
649-260-00-2 |
309-706-6 |
100684-33-1 |
N |
|
Benzin, prirodni; Nisko-vrijući benzin (Složeni sastav ugljikovodika izvojen iz prirodnog plina postupcima kao što je hlađenje ili apsorpcija. Sastoji se pretežito od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od -20 °C do 120 °C.) |
649-261-00-8 |
232-349-1 |
8006-61-9 |
P |
|
Teški benzin; Nisko-vrijući benzin (Rafinirani, djelomično rafinirani ili nerafinirani naftni proizvodi destilacije prirodnog plina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C.) |
649-262-00-3 |
232-443-2 |
8030-30-6 |
P |
|
Ligroin (petroleter); Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom destilacijom nafte. Ova frakcija vrije u području približno od 20 °C do 135 °C.) |
649-263-00-9 |
232-453-7 |
8032-32-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški primarni; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.) |
649-264-00-4 |
265-041-0 |
64741-41-9 |
P |
|
Teški benzin (nafta), prim. punog područja vrenja; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 220 °C.) |
649-265-00-X |
265-042-6 |
64741-42-0 |
P |
|
Benzin (nafta), prim. laki; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od -20 °C do 180 °C.) |
649-266-00-5 |
265-046-8 |
64741-46-4 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), laki alifatski; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte ili prirodnog benzina. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 35 °C do 160 °C.) |
649-267-00-0 |
265-192-2 |
64742-89-8 |
P |
|
Destilati (nafta), primarni laki; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C7 i vriju u području približno od -88 °C to 99 °C.) |
649-268-00-6 |
270-077-5 |
68410-05-9 |
P |
|
Benzin; rekuperacija para; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen hlađenjem iz plinova iz sustava za regeneraciju pare. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 196 °C.) |
649-269-00-1 |
271-025-4 |
68514-15-8 |
P |
|
Benzin; primarni, atm. destilacija; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz topping-postrojenja proizveden destilacijom sirove nafte. Vrije u području približno od 36,1 °C do 193,3 °C.) |
649-270-00-7 |
271-727-0 |
68606-11-1 |
P |
|
Benzin (nafta), neslađeni; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom benzinskih struja iz različitih rafinerijskih postupaka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 0 °C do 230 °C.) |
649-271-00-2 |
272-186-3 |
68783-12-0 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti stab. frakcionacije prim. benzina; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6.) |
649-272-00-8 |
272-931-2 |
68921-08-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), prim. teški, aromati - mogući; Nisko-vrijući teški benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C.) |
649-273-00-3 |
309-945-6 |
101631-20-3 |
P |
|
Teški benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 220 °C.) |
649-274-00-9 |
265-066-7 |
64741-64-6 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški alkilat; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C12 i vriju u području približno od 150 °C do 220 °C.) |
649-275-00-4 |
265-067-2 |
64741-65-7 |
P |
|
Benzin (nafta), laki alkilat; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 90 °C do 160 °C.) |
649-276-00-X |
265-068-8 |
64741-66-8 |
P |
|
Benzin (nafta), izomerizacija; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičke izomeracije ravnolančanih parafinskih ugljikovodika od C4 do C6. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika kao što je izobutan, izopentan, 2,2- dimetilbutan, 2-metilpentan i 3-metilpentan.) |
649-277-00-5 |
265-073-5 |
64741-70-4 |
P |
|
Benzin (nafta), otapalom rafiniran laki; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C.) |
649-278-00-0 |
265-086-6 |
64741-84-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), otapalom rafiniran teški; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.) |
649-279-00-6 |
265-095-5 |
64741-92-0 |
P |
|
Rafinati (nafta), glikol-voda protustrujna ekst. Etilena kat. reformera; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije UDEX na struji iz katalitičkog reforminga. Sastoji se od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9.) |
649-280-00-1 |
270-088-5 |
68410-71-9 |
P |
|
Rafinati (nafta), reforming, Lurgi jedinica- sep.; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat iz jedinice za odvajanje Lurgi. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika i različitih malih količina aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8.) |
649-281-00-7 |
270-349-3 |
68425-35-4 |
P |
|
Benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja, butan - moguć; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12, uz nešto butana, i vriju u području približno od 35 °C do 200 °C.) |
649-282-00-2 |
271-267-0 |
68527-27-5 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, otapalom rafinirani laki hidroobrađeni; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao rafinati u postupku ekstrakcije otapalom hidroobrađenog lakog destilata iz parno krekiranog benzina.) |
649-283-00-8 |
295-315-5 |
91995-53-8 |
P |
|
Benzin (nafta), C4-12 butanski alkilat, s visokim udjelom izooktana; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven alkilacijom butana. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12, s visokim udjelom izooktana, koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C.) |
649-284-00-3 |
295-430-0 |
92045-49-3 |
P |
|
Ugljikovodici, hidroobrađeni laki benzinski destilati, otapalom rafinirani; Nisko-vrijući modificirani benzin (Sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnim postupkom ekstrakcije otapalom i destilacije. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 94 °C do 99 °C.) |
649-285-00-9 |
295-436-3 |
92045-55-1 |
P |
|
Benzin (nafta), izomerizacija, C6-frakcija; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom benzina koji je katalitički izomeriziran. Sastoji se pretežito od izomera heksana koji vriju u području približno od 60 °C do 66 °C.) |
649-286-00-4 |
295-440-5 |
92045-58-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-7, kreking benzin, otapalom rafiniran; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven sorpcijom benzena iz potpuno katalitički hidrogeniranoga ugljikovodičnog reza s visokim udjelom benzena koji je dobiven destilacijskim putem iz prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od parafinskih i naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 70 °C do 100 °C.) |
649-287-00-X |
295-446-8 |
92045-64-2 |
P |
|
Ugljikovodici, s visokim udjelom C6, hidroobrađeni laki benzinski destilati, otapalom rafinirani; Nisko-vrijući modificirani benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnom ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika i vrije u području približno od 65 °C do 70 °C.) |
649-288-00-5 |
309-871-4 |
101316-67-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški kat. krekiran; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C. Sadrži razmjerno velik udio nezasićenih ugljikovodika.) |
649-289-00-0 |
265-055-7 |
64741-54-4 |
P |
|
Benzin (nafta), laki kat. krekiran; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C. Sadrži razmjerno velik udio nezasićenih ugljikovodika.) |
649-290-00-6 |
265-056-2 |
64741-55-5 |
P |
|
Ugljikovodici, C3-11, destilati katalitičkog krekinga Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijama proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C11 i vriju u području do približno 204 °C.) |
649-291-00-1 |
270-686-6 |
68476-46-0 |
P |
|
Benzin (nafta), kat. krekiran laki dest.; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-292-00-7 |
272-185-8 |
68783-09-5 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, hidroobrađeni laki arom.; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog destilata iz parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika.) |
649-293-00-2 |
295-311-3 |
91995-50-5 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški kat. krekiran, slađen; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem katalitički krekiranog naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 60 °C do 200 °C.) |
649-294-00-8 |
295-431-6 |
92045-50-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki kat. krekiran, slađen; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem benzina iz postupka katalitičkog krekiranja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C.) |
649-295-00-3 |
295-441-0 |
92045-59-5 |
P |
|
Ugljikovodici C8-12; katalitički krekirani, kem. neutralizirani; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom reza iz postupka katalitičkog krekiranja koji je prošao alkalno pranje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C.) |
649-296-00-9 |
295-794-0 |
92128-94-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-12; katalitički krekirani destilati; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 140 °C do 210 °C.) |
649-297-00-4 |
309-974-4 |
101794-97-2 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-12; katalitički kreking, kem. neutralizirani, slađeni; Nisko-vrijući kat. krekiran benzin |
649-298-00-X |
309-987-5 |
101896-28-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C. Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.) |
649-299-00-5 |
265-065-1 |
64741-63-5 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.) |
649-300-00-9 |
265-070-9 |
64741-68-0 |
P |
|
Destilati (nafta), depentanizer kat. reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -49 °C do 63 °C.) |
649-301-00-4 |
270-660-4 |
68475-79-6 |
P |
|
Ugljikovodici, C2-6, C6-8 katalitički reforming; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin |
649-302-00-X |
270-687-1 |
68476-47-1 |
P |
|
Ostaci (nafta), C6-8 katalitički reforming; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni ostatak iz katalitičnog reforminga sirovine C6-8. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-303-00-5 |
270-794-3 |
68478-15-9 |
P |
|
Benzin (nafta), laki kat. reformiran, bez aromata; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 35 °C do 120 °C. Sadrži razmjerno velik udio razgrananih ugljikovodika iz kojih su uklonjene aromatske komponente.) |
649-304-00-0 |
270-993-5 |
68513-03-1 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti kat. reformiranog primarnog benzina; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim reformingom destilacijskog benzina i frakcioniranjem ukupne otpadne vode. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-305-00-6 |
271-008-1 |
68513-63-3 |
P |
|
Naftni produkti, reformati iz jedinice „hydrofiner-powerformer”; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog reforminga s pročišćivanjem vodikom („hydrofiner-powerformer”) koji vrije u području približno od 27 °C do 210 °C.) |
649-306-00-1 |
271-058-4 |
68514-79-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), reformiran punog područja vrenja; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C.) |
649-307-00-7 |
272-895-8 |
68919-37-9 |
P |
|
Benzin (nafta), katalitički reformiran; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 220 °C. Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.) |
649-308-00-2 |
273-271-8 |
68955-35-1 |
P |
|
Destilati (nafta), katalitički reformirani hidroobrađeni laki, C8-12 aromatska frakcija; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav alkilbenzena dobiven katalitičkim reformingom naftnog benzina. Sastoji se pretežito od alkilbenzena koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 160 °C do 180 °C.) |
649-309-00-8 |
285-509-8 |
85116-58-1 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C8, dobiveni kat. reformiranjem; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin |
649-310-00-3 |
295-279-0 |
91995-18-5 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C7-12, s visokim udjelom C8; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 (primarno C8), a može sadržavati i nearomatske ugljikovodike, i jedni i drugi s vrelištem u području približno od 130 °C do 200 °C.) |
649-311-00-9 |
297-401-8 |
93571-75-6 |
P |
|
Benzin, C5-11, visoko-oktanski stabilizirani reformat; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni visokooktanski sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim dehidrogeniranjem pretežito naftenskog benzina. Sastoji se pretežito od aromata i nearomata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 45 °C do 185 °C.) |
649-312-00-4 |
297-458-9 |
93572-29-3 |
P |
|
Ugljikovodici, C7-12, s C > 9- s visokim udjelom aromata, teška frakcija reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 120 °C do 210 °C te aromatskih ugljikovodika C9 i viših.) |
649-313-00-X |
297-465-7 |
93572-35-1 |
P |
|
Ugljikovodici, C5-11, s visokim udjelom nearomata, laka frakcija reforminga; Nisko-vrijući kat. reformiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 125 °C, benzena i toluena.) |
649-314-00-5 |
297-466-2 |
93572-36-2 |
P |
|
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), obrađeno silicijskom kiselinom; ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ulja iz gačne faze silicijskom kiselinom radi uklanjanja sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od ravnolančanih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C12.) |
649-315-00-0 |
308-127-6 |
97862-77-6 |
L |
|
Benzin (nafta), laki termički krekiran; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od -10 °C do 130 °C.) |
649-316-00-6 |
265-075-6 |
64741-74-8 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški termički krekiran; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 220 °C.) |
649-317-00-1 |
265-085-0 |
64741-83-9 |
P |
|
Destilati (nafta), teški aromatski; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ova se frakcija s višim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-C7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ova struja može sadržavati benzen.) |
649-318-00-7 |
267-563-4 |
67891-79-6 |
P |
|
Destilati (nafta), laki aromatski; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ova se frakcija s nižim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-C7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ova struja može sadržavati benzen.) |
649-319-00-2 |
267-565-5 |
67891-80-9 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina, blending benzina; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolitičkim frakcioniranjem benzina i rafinata na 816 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C9 i vriju kod približno 204 °C.) |
649-320-00-8 |
270-344-6 |
68425-29-6 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-8, dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom pirolizom benzina i rafinata na 816 °C. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8, uključujući benzen.) |
649-321-00-3 |
270-658-3 |
68475-70-7 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i vriju u području približno od 33 °C do 60 °C.) |
649-322-00-9 |
271-631-9 |
68603-00-9 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, C5-dimer - mogući; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5, uz nešto dimeriziranih olefina C5, i vriju u području približno od 33 °C do 184 °C.) |
649-323-00-4 |
271-632-4 |
68603-01-0 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, ekstraktivni; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se od parafinskih i olefinskih ugljikovodika, pretežito izoamilena kao što su 2-metil-1-buten i 2-metil-2-buten i vrije u području približno od 31 °C do 40 °C.) |
649-324-00-X |
271-634-5 |
68603-03-2 |
P |
|
Destilati (nafta), laki termički krekirani, debutanizirani arom.; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika, primarno benzena.) |
649-325-00-5 |
273-266-0 |
68955-29-3 |
P |
|
Benzin (nafta), laki termički krekiran, slađen; Nisko-vrijući termički krekiran benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata iz visokotemperaturnog termičkog krekinga frakcija teškog ulja radi pretvorbe merkaptana. Sastoji se pretežito od aromata, olefina i zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 20 °C do 100 °C.) |
649-326-00-0 |
295-447-3 |
92045-65-3 |
P |
|
Teški benzin (nafta), hidroobrađen teški; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C13 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.) |
649-327-00-6 |
265-150-3 |
64742-48-9 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.) |
649-328-00-1 |
265-151-9 |
64742-49-0 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.) |
649-329-00-7 |
265-178-6 |
64742-73-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), hidrodesulfuriziran teški; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.) |
649-330-00-2 |
265-185-4 |
64742-82-1 |
P |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji, srednje-vrijući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade srednjeg destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 127 °C do 188 °C.) |
649-331-00-8 |
270-092-7 |
68410-96-8 |
P |
|
Destilati (nafta), proces hidroobrade lakog destilata, nisko-vrijući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade lakog destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9 i vriju u području približno od 3 °C do 194 °C.) |
649-332-00-3 |
270-093-2 |
68410-97-9 |
P |
|
Destilati (nafta), hidroobrađen teški benzin, vršni produkti deizoheksanizera; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda u postupku hidroobrade teškog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -49 °C do 68 °C.) |
649-333-00-9 |
270-094-8 |
68410-98-0 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko, hidroobrađeno; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C.) |
649-334-00-4 |
270-988-8 |
68512-78-7 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen termički krekiran laki; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem hidrodesulfuriziranog termički krekiranog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 195 °C.) |
649-335-00-X |
285-511-9 |
85116-60-5 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen laki, cikoloalkani-mogući; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije naftne frakcije. Sastoji se pretežito od alkana i cikloalkana koji vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.) |
649-336-00-5 |
285-512-4 |
85116-61-6 |
P |
|
Benzin (nafta), teški parom krekiran, hidrogeniran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin |
649-337-00-0 |
295-432-1 |
92045-51-7 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran punog područja vrenja; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 250 °C.) |
649-338-00-6 |
295-433-7 |
92045-52-8 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen laki parom krekiran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije iz postupka pirolize vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C.) |
649-339-00-1 |
295-438-4 |
92045-57-3 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-12, kreking teškog benzina, hidroobrađeni; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom iz proizvoda postupka parnog krekiranja benzina i naknadnim katalitičkim selektivnim hidrogeniranjem komponenti sklonih osmoljavaju. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 230 °C.) |
649-340-00-7 |
295-443-1 |
92045-61-9 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), hidroobrađeno lako naftensko; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od cikloparafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 73 °C do 85 °C.) |
649-341-00-2 |
295-529-9 |
92062-15-2 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran, hidrogeniran; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden odvajanjem i naknadnim hidrogeniranjem proizvoda postupka parnog krekiranja u proizvodnji etilena. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih parafina, cikličkih parafina i cikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od 50 °C do 200 °C. Maseni udio benzenskih ugljikovodika može varirati do 30 %, a struja može sadržavati i male količine sumpora i oksigeniranih spojeva.) |
649-342-00-8 |
296-942-7 |
93165-55-0 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-11, hidroobrađeni, dearomatizirani; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.) |
649-343-00-3 |
297-852-0 |
93763-33-8 |
P |
|
Ugljikovodici, C9-12, hidroobrađeni, dearomatizirani; Nisko-vrijući hidroobrađen benzin (Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.) |
649-344-00-9 |
297-853-6 |
93763-34-9 |
P |
|
„Stoddard” otapalo; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Bezbojni pročišćeni naftni destilat bez užeglog ili neugodnog mirisa koji vrije u području približno od 149 °C do 205 °C.) |
649-345-00-4 |
232-489-3 |
8052-41-3 |
P |
|
Kondenzati prirodnog plina (nafta); Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina retrogradnom kondenzacijom u površinskom separatoru. Sastoji se uglavnom od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C20. Na atmosferskoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku je u tekućem stanju.) |
649-346-00-X |
265-047-3 |
64741-47-5 |
P |
|
Prirodni plin (nafta), sirova ukapljena smjesa; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina u postrojenju za recikliranje plina postupcima kao što je hlađenje ili aposorpcija. Uglavnom se sastoji od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C8.) |
649-347-00-5 |
265-048-9 |
64741-48-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki hidrokrekiran; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od -20 °C do 180 °C.) |
649-348-00-0 |
265-071-4 |
64741-69-1 |
P |
|
Benzin (nafta), teški hidrokrekirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.) |
649-349-00-6 |
265-079-8 |
64741-78-2 |
P |
|
Benzin (nafta), slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od -10 °C do 230 °C.) |
649-350-00-1 |
265-089-2 |
64741-87-3 |
P |
|
Benzin (nafta), kis. obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C.) |
649-351-00-7 |
265-115-2 |
64742-15-0 |
P |
|
Benzin (nafta), teški kem. neutraliziran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C.) |
649-352-00-2 |
265-122-0 |
64742-22-9 |
P |
|
Benzin (nafta), laki kem. neutraliziran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C.) |
649-353-00-8 |
265-123-6 |
64742-23-0 |
P |
|
Benzin (nafta), katalitički deparafiniran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičkog odvoštavanja naftne frakcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C.) |
649-354-00-3 |
265-170-2 |
64742-66-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 190 °C. Ova struja obično sadrži 10 % ili više volumnog udjela benzena.) |
649-355-00-9 |
265-187-5 |
64742-83-2 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije aromatskih struja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C.) |
649-356-00-4 |
265-199-0 |
64742-95-6 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-10, kis. obrađeni, neutralizirani; Nisko-vrijući benzin - nespecificiran |
649-357-00-X |
268-618-5 |
68131-49-7 |
P |
|
Destilati (nafta), C3-5, s visokim udjelom 2-metil-2-butena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C5, pretežito izopentana i 3-metil-1-butena. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito 2-metil-2-butena.) |
649-358-00-5 |
270-725-7 |
68477-34-9 |
P |
|
Destilati (nafta), polim. parom krekirani naftni destilati, C5-12 frakcija; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije polimeriziranog parno krekiranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.) |
649-359-00-0 |
270-735-1 |
68477-50-9 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-12 frakcija; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav organskih spojeva dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.) |
649-360-00-6 |
270-736-7 |
68477-53-2 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-10 frakcija, pomiješana s lakom parom krekiranom C5 benzinskom frakcijom; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-361-00-1 |
270-738-8 |
68477-55-4 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), hladno-kis., C4-6; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav organskih spojeva proizveden ekstrakcijom zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C6, pretežito pentana i amilena, u jedinici za ekstrakciju hladnom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.) |
649-362-00-7 |
270-741-4 |
68477-61-2 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti depentanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katalitički krekirane plinske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.) |
649-363-00-2 |
270-771-8 |
68477-894-4 |
P |
|
Ostaci (nafta), dno splitera butana; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni ostatak iz destilacije butanske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.) |
649-364-00-8 |
270-791-7 |
68478-12-6 |
P |
|
Ostatna ulja (nafta), kolona deizobutanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni ostatak iz atmosferske destilacije butansko-butilenske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.) |
649-365-00-3 |
270-795-9 |
68478-16-0 |
P |
|
Benzin (nafta), koking punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postrojenja za tekuće koksiranje. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C15 i vriju u području približno od 43 °C do 250 °C.) |
649-366-00-9 |
270-991-4 |
68513-02-0 |
P |
|
Benzin (nafta), parom krekiran srednje arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 220 °C.) |
649-367-00-4 |
271-138-9 |
68516-20-1 |
P |
|
Benzin (nafta), glinom obrađen primarni punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade cjelokupnog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od -20 °C do 220 °C.) |
649-368-00-X |
271-262-3 |
68527-21-9 |
P |
|
Benzin (nafta), glinom obrađen laki primarni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade lakog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 93 °C do 180 °C.) |
649-369-00-5 |
271-263-9 |
68527-22-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekirani arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C9 i vriju u području približno od 110 °C do 165 °C.) |
649-370-00-0 |
271-264-4 |
68527-23-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekirani, benzen uklonjen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 80 °C do 218 °C.) |
649-371-00-6 |
271-266-5 |
68527-26-4 |
P |
|
Benzin (nafta), aromati - mogući; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-372-00-1 |
271-635-0 |
68603-08-7 |
P |
|
Benzin, piroliza, dno debutanizera; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod frakcioniranja proizvoda s dna depropanizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C5.) |
649-373-00-7 |
271-726-5 |
68606-10-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki, slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od -20 °C do 100 °C.) |
649-374-00-2 |
272-206-0 |
68783-66-4 |
P |
|
Kondenzati prirodnog plina; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji se izdvaja i/ili kondenzira iz prirodnog plina tijekom transporta i skuplja na vrhu bušotine i/ili kod proizvodnje, sabiranja, prijenosa te u rovovima i skruberima distribucijskih cjevovoda itd. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C8.) |
649-375-00-8 |
272-896-3 |
68919-39-1 |
J |
|
Destilati (nafta), striper „unifininga” benzina; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika proizveden stripiranjem proizvoda iz jedinice za unifining benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-376-00-3 |
272-932-8 |
68921-09-5 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, frakcija bez aromata; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja aromatskih spojeva iz katalitički reformiranog lakog benzina u postupku selektivne apsorpcije. Sastoji se pretežito od parafinskih i cikličkih spojeva koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 66 °C do 121 °C.) |
649-377-00-9 |
285-510-3 |
85116-59-2 |
P |
|
Benzin; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika koji se sastoji primarno od parafina, cikloparafina, aromatskih i olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C3 i vriju u području od 30 °C do 260 °C.) |
649-378-00-4 |
289-220-8 |
86290-81-5 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C7-8, produkti dealkilacije, ostaci dest.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-379-00-X |
292-698-0 |
90989-42-7 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-6, depentanizer lakih, jedinica za hidroobradu arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz kolone depentanizatora prije hidroobrade aromatskih šarži. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6, pretežito pentana i pentena, i vriju u području približno od 25 °C do 40 °C.) |
649-380-00-5 |
295-298-4 |
91995-38-9 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani benzin izložen produženom toplinskom djelovanju, s visokim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.) |
649-381-00-0 |
295-302-4 |
91995-41-4 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), katalitički reformirano lako benzinsko otapalo; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u pretežito području od C7 do C8 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C.) |
649-382-00-6 |
295-331-2 |
91995-68-5 |
P |
|
Benzin, (nafta), laki hidrodesulfurizirani, dearomatizirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidrodesulfuriziranih i dearomatiziranih lakih naftnih frakcija. Sastoji se pretežito od parafina C7 i cikloparafina koji vriju u području približno od 90 °C do 100 °C.) |
649-383-00-1 |
295-434-2 |
92045-53-9 |
P |
|
Benzin, (nafta), laki, s visokim udjelom C5, slađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5, pretežito C5, i vriju u području približno od -10 °C do 35 °C.) |
649-384-00-7 |
295-442-6 |
92045-60-8 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-11, kreking benzina, rez toluena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C11 i vriju u području približno od 130 °C do 205 °C.) |
649-385-00-2 |
295-444-7 |
92045-62-0 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-11, kreking benzina, bez aromata; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz prethodno hidrogeniranog krekiranog benzina nakon destilativnog odvajanja ugljikovodičnih rezova koji sadrže benzen i toluen i frakcije višeg vrelišta. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 205 °C.) |
649-386-00-8 |
295-445-2 |
92045-63-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki, podvrgnut produženom djelovanju topline, parom krekiran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem parno krekiranog benzina nakon regeneracije iz postupka toplinske apsorpcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6 i vriju u području približno od 0 °C do 80 °C.) |
649-387-00-3 |
296-028-8 |
92201-97-3 |
P |
|
Destilati (nafta), s visokim udjelom C6 Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije naftne sirovine. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma od C5 do C7, s visokim udjelom C6, i vriju u području približno od 60 °C do 70 °C.) |
649-388-00-9 |
296-903-4 |
93165-19-6 |
P |
|
Benzin, piroliza, hidrogeniran; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Destilacijska frakcija iz hidrogeniranja pirolitičkog benzina koji vrije u području približno od 20 °C do 200 °C.) |
649-389-00-4 |
302-639-3 |
94114-03-1 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C8-12 frakcija, polim., lagani dest.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom polimerizirane frakcije od C8 do C12 iz parno krekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12.) |
649-390-00-X |
305-750-5 |
95009-23-7 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), teško benzinsko otapalo, glinom obrađeno; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teškog benzinskog ekstrakta otapala iz nafte zemljom za bijeljenje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C10 i vriju u području približno od 80 °C do 180 °C.) |
649-391-00-5 |
308-261-5 |
97926-43-7 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekirani, uklonjen benzen, termički obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom debenzeniziranog lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 95 °C do 200 °C.) |
649-392-00-0 |
308-713-1 |
98219-46-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran, termički obrađen; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 35 °C do 80 °C.) |
649-393-00-6 |
308-714-7 |
98219-47-7 |
P |
|
Destilati (nafta), C7-9, s visokim udjelom C8, hidrodesulfurizirani dearomatizirani; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom naftne lake frakcije, hidrodesulfuriziran i dearomatiziran. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C7 do C9, pretežito parafina C8 i cikloparafina, i vriju u području približno od 120 °C do 130 °C.) |
649-394-00-1 |
309-862-5 |
101316-56-7 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-8, hidrogenirani sorpcijom dearomatizirani, rafinacija toluena; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom sorpcije toluena iz ugljikovodične frakcije iz krekiranog benzina obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8 i vriju u području približno od 80 °C do 135 °C.) |
649-395-00-7 |
309-870-9 |
101316-66-9 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfurizirani koking punog područja vrenja; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranog koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 196 °C.) |
649-396-00-2 |
309-879-8 |
101316-76-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki slađeni; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 20 °C do 130 °C.) |
649-397-00-8 |
309-976-5 |
101795-01-1 |
P |
|
Ugljikovodici, C3-6, s visokim udjelom C5, parom krekirani benzin; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito C5.) |
649-398-00-3 |
310-012-0 |
102110-14-5 |
P |
|
Ugljikovodici, s visokim udjelom C5, diciklopentadied-moguć; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i diciklopentadiena i vriju u području približno od 30 °C do 170 °C.) |
649-399-00-9 |
310-013-6 |
102110-15-6 |
P |
|
Ostaci (nafta), laki parom krekirani, arom.; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda postupka parnog krekiranja ili sličnih postupaka nakon oduzimanja vrlo lakih proizvoda, pri čemu nastaje ostatak koji sadrži ugljikovodike koji počinju s brojem ugljikovih atoma višim od C5. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C5 i vriju iznad približno 40 °C.) |
649-400-00-2 |
310-057-6 |
102110-55-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C ≥ 5, s visokim udjelom C5-6; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-401-00-8 |
270-690-8 |
68476-50-6 |
P |
|
Ugljikovodici, s visokim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-402-00-3 |
270-695-5 |
68476-55-1 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C8-10; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran |
649-403-00-9 |
292-695-4 |
90989-39-2 |
P |
|
Destilati (nafta), laki katalitički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C. Sadrži razmjerno velik udio bicikličkih aromatskih ugljikovodika.) |
649-435-00-3 |
265-060-4 |
64741-59-9 |
|
|
Destilati (nafta), srednji katalitički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C30 i vriju u području približno od 205 °C do 450 °C. Sadrži razmjerno velik udio tricikličkih aromatskih ugljikovodika.) |
649-436-00-9 |
265-062-5 |
64741-60-2 |
|
|
Destilati (nafta), laki termički krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C22 i vriju u području približno od 160 °C do 370 °C.) |
649-438-00-X |
265-084-5 |
64741-82-8 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani laki krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog katalitički krekiranog destilata vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C25 i vriju u području približno od 150 °C do 400 °C. Sadrži razmjerno velik udio bicikličkih aromatskih ugljikovodika.) |
649-439-00-5 |
269-781-5 |
68333-25-5 |
|
|
Destilati (nafta), laki parom krekirani benzin; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika iz višestruke destilacije proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do C18.) |
649-440-00-0 |
270-662-5 |
68475-80-9 |
|
|
Destilati (nafta), krekirani parom krekirani naftni destilati; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destiliranjem krekiranog parno krekiranog destilata i/ili njegovih proizvoda frakcioniranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C10 do polimera male molekularne mase.) |
649-441-00-6 |
270-727-8 |
68477-38-3 |
|
|
Plinska ulja (nafta), parom krekirana; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C9 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.) |
649-442-00-1 |
271-260-2 |
68527-18-4 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani termički krekirani srednji; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranih termički krekiranih destilatnih sirovina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C11 do C25 i vriju u području približno od 205 °C do 400 °C.) |
649-443-00-7 |
285-505-6 |
85116-53-6 |
|
|
Plinska ulja (nafta), termički krekirana, hidrodesulfurizirana; Krekirano plinsko ulje |
649-444-00-2 |
295-411-7 |
92045-29-9 |
|
|
Ostaci (nafta), hidrogenirani parom krekiran benzin; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatna frakcija iz destilacije hidroobrađenog parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 200 °C do 350 °C.) |
649-445-00-8 |
295-514-7 |
92062-00-5 |
|
|
Ostaci (nafta), dest. parom krekiranog benzina; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao proizvod s dna kolone kod izdvajanja otpadnih voda iz parno krekiranog benzina na visokoj temperaturi. Vrije u području približno od 147 °C do 300 °C i daje gotovo ulje viskoznosti 18 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.) |
649-446-00-3 |
295-517-3 |
92062-04-9 |
|
|
Destilati (nafta), laki katalitički krekirani, termički degradirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja koji je upotrijebljen kao prijenosnik topline. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 190 °C do 340 °C. Ova struja obično sadrži organske spojeve sumpora.) |
649-447-00-9 |
295-991-1 |
92201-60-0 |
|
|
Ostaci (nafta), parom krekiran benzin izložen produženom djelovanju topline; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ostatak iz destilacije parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji; vrije u području približno od 150 °C do 350 °C.) |
649-448-00-4 |
297-905-8 |
93763-85-0 |
|
|
Plinska ulja (nafta), laki vakuum, termički krekirana hidrodesulfurizirana; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkom dehidrosulfurizacijom termički krekirane lake vakuumske nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C20 i vriju u području približno od 270 °C do 370 °C.) |
649-450-00-5 |
308-278-8 |
97926-59-5 |
|
|
Destilati (nafta), hidrodesulfurizirani srednji kokinga; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfurizirane sirovine koking destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C21 i vriju u području približno od 200 °C do 360 °C.) |
649-451-00-0 |
309-865-1 |
101316-59-0 |
|
|
Destilati (nafta), teški parom krekirani; Krekirano plinsko ulje (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom teških ostataka iz parnog krekinga. Sastoji se pretežito od visokoalkiliranih teških aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 250 °C do 400 °C.) |
649-452-00-6 |
309-939-3 |
101631-14-5 |
|
|
Destilati (nafta), teški hidrokrekirani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C15 do C39 i vriju u području približno od 260 °C do 600 °C.) |
649-453-00-1 |
265-077-7 |
64741-76-0 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 50 °C kod 40 °C.) |
649-454-00-7 |
265-090-8 |
64741-88-4 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-455-00-2 |
265-091-3 |
64741-89-5 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), otapalom deasfaltirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija topljiva u otapalu kod deasfaltacije ostatka otapalom C3-C4. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-456-00-8 |
265-096-0 |
64741-95-3 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-457-00-3 |
265-097-6 |
64741-96-4 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-458-00-9 |
265-098-1 |
64741-97-5 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), otapalom rafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija netopljiva u otapalu kod pročišćivanja ostatka otapalom uz uporabu polarnog organskog otapala kao što je fenol ili furfural. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-459-00-4 |
265-101-6 |
64742-01-4 |
L |
|
Destilati (nafta), glinom obrađeni parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-460-00-X |
265-137-2 |
64742-36-5 |
L |
|
Destilati (nafta), glinom obrađeni laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-461-00-5 |
265-138-8 |
64742-37-6 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), glinom obrađena; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ostatnog ulja prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-462-00-0 |
265-143-5 |
64742-41-2 |
L |
|
Destilati (nafta), glinom obrađeni teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-463-00-6 |
265-146-1 |
64742-44-5 |
L |
|
Destilati (nafta), glinom obrađeni laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-464-00-1 |
265-147-7 |
64742-45-6 |
L |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-465-00-7 |
265-155-0 |
64742-52-5 |
L |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-466-00-2 |
265-156-6 |
64742-53-6 |
L |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje od najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-467-00-8 |
265-157-1 |
64742-54-7 |
L |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-468-00-3 |
265-158-7 |
64742-55-8 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-469-00-9 |
265-159-2 |
64742-56-9 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), hidroobrađena; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-470-00-4 |
265-160-8 |
64742-57-0 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem dugolančanih razgrananih ugljikovodika iz ostatnog ulja putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C25 i vriju iznad približno 400 °C.) |
649-471-00-X |
265-166-0 |
64742-62-7 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-472-00-5 |
265-167-6 |
64742-63-8 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina. |
649-473-00-0 |
265-168-1 |
64742-64-9 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem običnih parafina iz naftne frakcije putem kristalizacije otapalom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-474-00-6 |
265-169-7 |
64742-65-0 |
L |
|
Naftenska ulja (nafta), katalitički deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-475-00-1 |
265-172-3 |
64742-68-3 |
L |
|
Naftenska ulja (nafta), katalitički deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-476-00-7 |
265-173-9 |
64742-69-4 |
L |
|
Parafinska ulja (nafta), katalitički deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-477-00-2 |
265-174-4 |
64742-70-7 |
L |
|
Parafinska ulja (nafta), katalitički deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-478-00-8 |
265-176-5 |
64742-71-8 |
L |
|
Naftenska ulja (nafta), složeno deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem ravnolančanih parafinskih ugljikovodika kao krute tvari obradom sredstvom kao što je urea. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-479-00-3 |
265-179-1 |
64742-75-2 |
L |
|
Naftenska ulja (nafta), složeno deparafinirana laka; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog odvoštavanja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-480-00-9 |
265-180-7 |
64742-76-3 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C20-50, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno, visoko-viskozno; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja, teškog vakuumskog plinskog ulja i ostatnog otapalom deasfaltiranog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 112 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-481-00-4 |
276-736-3 |
72623-85-9 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C15-30, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja i teškog vakuumskog plinskog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 15 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-482-00-X |
276-737-9 |
72623-86-0 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C20-50, hidroobrađeno neutralno ulje-bazno,; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog vakuumskog plinskog ulja, teškog vakuumskog plinskog ulja i ostatnog otapalom deasfaltiranog ulja vodikom u prisutnosti katalizatora u dvofaznom postupku, uz odvoštavanje između faza. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 32 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno velik udio zasićenih ugljikovodika.) |
649-483-00-5 |
276-738-4 |
72623-87-1 |
L |
|
Maziva ulja; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupcima ekstrakcije otapalom i odvoštavanja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C15 do C50.) |
649-484-00-0 |
278-012-2 |
74869-22-0 |
L |
|
Destilati (nafta), složeno deparafinirani teški parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvoštavanjem teškog parafinskog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C ili veće. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-485-00-6 |
292-613-7 |
90640-91-8 |
L |
|
Destilati (nafta), složeno deparafinirani laki parafinski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvoštavanjem lakog parafinskog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C12 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti manje od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sadrži razmjerno malo običnih parafina.) |
649-486-00-1 |
292-614-2 |
90640-92-9 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani teški parafinski, glinom obrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom odvoštenog teškog parafinskog destilata neutralnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-487-00-7 |
292-616-3 |
90640-94-1 |
L |
|
Ugljikovodici, C20-50, otapalom deparafinirani teški parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom odvoštenog teškog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-488-00-2 |
292-617-9 |
90640-95-2 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski, glinom obrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade odvoštenog lakog parafinskog destilata prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30.) |
649-489-00-8 |
292-618-4 |
90640-96-3 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom deparafinirani laki parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom odvoštenog lakog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30.) |
649-490-00-3 |
292-620-5 |
90640-97-4 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), hidroobrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano |
649-491-00-9 |
292-656-1 |
90669-74-2 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), katalitički deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano |
649-492-00-4 |
294-843-3 |
91770-57-9 |
L |
|
Destilati (nafta), deparafinirani teški parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod intenzivne obrade odvoštenog destilata hidrogeniranjem u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C25 do C39 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 44 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.) |
649-493-00-X |
295-300-3 |
91995-39-0 |
L |
|
Destilati (nafta), deparafinirani laki parafinski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod intenzivne obrade odvoštenog destilata hidrogeniranjem u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C21 do C29 i daje gotovo ulje viskoznosti približno 13 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.) |
649-494-00-5 |
295-301-9 |
91995-40-3 |
L |
|
Destilati (nafta), hidrokrekirani otapalom rafinirani, deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav tekućih ugljikovodika dobiven rekristalizacijom odvoštenih hidrokrekiranih naftnih destilata pročišćenih otapalom.) |
649-495-00-0 |
295-306-6 |
91995-45-8 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani laki naftenski, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora i uklanjanjem aromatskih ugljikovodika ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30 i daje gotovo ulje viskoznosti od 13-15 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-496-00-6 |
295-316-0 |
91995-54-9 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C17-35, otapalom ekst., deparafinirana, hidroobrađena; Bazno ulje – nespecificirano |
649-497-00-1 |
295-423-2 |
92045-42-6 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), hidroobrađena nearomtska otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano |
649-498-00-7 |
295-424-8 |
92045-43-7 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), hidrokrekirana kis. obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika proizveden uklanjanjem parafina otapalom iz ostatka destilacije kiselinom obrađenih hidrokrekiranih teških parafina, koji vrije približno iznad 380 °C.) |
649-499-00-2 |
295-499-7 |
92061-86-4 |
L |
|
Parafinska ulja (nafta), otapalom rafinirana deparafinirana teška; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz parafinske sirove nafte koja sadrži sumpor. Sastoji se pretežito od otapalom pročišćenog deparafiniranog mazivog ulja viskoznosti 65 10-6 m2.s-1 kod 50 °C.) |
649-500-00-6 |
295-810-6 |
92129-09-4 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), bazna ulja, parafinska; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven rafiniranjem sirove nafte. Sastoji se pretežito od aromata, naftena i parafina i daje gotovo ulje viskoznosti 23 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-501-00-1 |
297-474-6 |
93572-43-1 |
L |
|
Ugljikovodici, hidrokrekirani parafinski dest. ostaci, otapalom deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano |
649-502-00-7 |
297-857-8 |
93763-38-3 |
L |
|
Ugljikovodici, C20-50, ostatno ulje hidrogenacije vacuum destilata; Bazno ulje – nespecificirano |
649-503-00-2 |
300-257-1 |
93924-61-9 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidroobrađeni teški, hidrogenirani; Bazno ulje – nespecificirano |
649-504-00-8 |
305-588-5 |
94733-08-1 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidrokrekirani laki; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven dearomatizacijom otapalom ostatka hidrokrekirane nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C27 i vriju u području približno od 370 °C do 450 °C.) |
649-505-00-3 |
305-589-0 |
94733-09-2 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C18-40, otapalom deparafinirana hidrokrekirana destilatne baze; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven deparafiniranjem otapalom destilacijskog ostatka iz hidrokrekirane nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C40 i vriju u području približno od 370 °C do 550 °C.) |
649-506-00-9 |
305-594-8 |
94733-15-0 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C18-40, otapalom deparafinirana hidrogenirana rafinatne baze; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven deparafiniranjem otapalom hidrogeniranog rafinata dobivenoga ekstrakcijom otapalom hidroobrađenog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C40 i vriju u području približno od 370 °C do 550 °C.) |
649-507-00-4 |
305-595-3 |
94733-16-1 |
L |
|
Ugljikovodici, C13-30, s visokim udjelom aromata, otapalom ekst. naftenski destilat; Bazno ulje – nespecificirano |
649-508-00-X |
305-971-7 |
95371-04-3 |
L |
|
Ugljikovodici, C16-32, s visokim udjelom aromata, otapalom ekst. naftenski destilat; Bazno ulje – nespecificirano |
649-509-00-5 |
305-972-2 |
95371-05-4 |
L |
|
Ugljikovodici, C37-68, deparafinirani deasfaltirani hidroobrađeni ostaci vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano |
649-510-00-0 |
305-974-3 |
95371-07-6 |
L |
|
Ugljikovodici, C37-65, hidroobrađeni deasfaltirani ostaci vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano |
649-511-00-6 |
305-975-9 |
95371-08-7 |
L |
|
Destilati (nafta), hidrokrekirani otapalom rafinirani laki; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom destilata iz hidrokrekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C18 do C27 i vriju u području približno od 370 °C do 450 °C.) |
649-512-00-1 |
307-010-7 |
97488-73-8 |
L |
|
Destilati (nafta), otapalom rafinirani hidrogenirani teški; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom hidrogeniranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C19 do C40 i vriju u području približno od 390 °C do 550 °C.) |
649-513-00-7 |
307-011-2 |
97488-74-9 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C18-27, hidrokrekirani otapalom deparafinirani; Bazno ulje – nespecificirano |
649-514-00-2 |
307-034-8 |
97488-95-4 |
L |
|
Ugljikovodici, C17-30, hidroobrađeni otapalom deasfaltirani ostatak atm. destilacije, lagani dest.; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz obrade otapalom deasfaltiranog vakuumskog ostatka vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C30 i vriju u području približno od 300 °C do 400 °C. Daje gotovo ulje viskoznosti 4 10-6 m2.s-1 kod približno 100 °C.) |
649-515-00-8 |
307-661-7 |
97675-87-1 |
L |
|
Ugljikovodici, C17-40, hidroobrađeni otapalom deasfaltirani dest. ostatak, vakuum dest.lagani; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz vakuumske destilacije otpadnih voda iz katalitičke hidroobrade otapalom deasfaltiranog vakuumskog ostatka viskoznosti 8 10-6 m2.s-1 kod približno 100 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C40 i vriju u području približno od 300 °C do 500 °C.) |
649-516-00-3 |
307-755-8 |
97722-06-0 |
L |
|
Ugljikovodici, C13-27, otapalom ekst. laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 9.5 10-6 m2.s-1 kod približno 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C27 i vriju u području približno od 240 °C do 400 °C.) |
649-517-00-9 |
307-758-4 |
97722-09-3 |
L |
|
Ugljikovodici, C14-29, otapalom ekst. laki naftenski; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom aromata iz lakog naftenskog destilata viskoznosti 16 10-6 m2.s-1 kod 40 °C. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C14 do C29 i vriju u području približno od 250 °C do 425 °C.) |
649-518-00-4 |
307-760-5 |
97722-10-6 |
L |
|
Ugljikovodici, C27-42, dearomatizirani; Bazno ulje – nespecificirano |
649-519-00-X |
308-131-8 |
97862-81-2 |
L |
|
Ugljikovodici, C17-30, hidroobrađeni destilati, dest. laki; Bazno ulje – nespecificirano |
649-520-00-5 |
308-132-3 |
97862-82-3 |
L |
|
Ugljikovodici, C27-45, naftenski vakuum dest.; Bazno ulje – nespecificirano |
649-521-00-0 |
308-133-9 |
97862-83-4 |
L |
|
Ugljikovodici, C27-45, dearomatizirani; Bazno ulje – nespecificirano |
649-522-00-6 |
308-287-7 |
97926-68-6 |
L |
|
Ugljikovodici, C20-58, hidroobrađeni; Bazno ulje – nespecificirano |
649-523-00-1 |
308-289-8 |
97926-70-0 |
L |
|
Ugljikovodici, C27-42, naftenski; Bazno ulje – nespecificirano |
649-524-00-7 |
308-290-3 |
97926-71-1 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), ugljikom obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom odvoštenih naftnih ostatnih ulja aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.) |
649-525-00-2 |
309-710-8 |
100684-37-5 |
L |
|
Ostatna ulja (nafta), glinom obrađena otapalom deparafinirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom otapalom odvoštenih naftnih ostatnih ulja zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća.) |
649-526-00-8 |
309-711-3 |
100684-38-6 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C25, otapalom ekst., deasfaltirana, deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka vakuumske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području iznad C25 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 32 10-6 m2.s-1 do 37 10-6 m2.s-1 kod 100 °C.) |
649-527-00-3 |
309-874-0 |
101316-69-2 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C 17-32, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C32 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 17 10-6 m2.s-1 do 23 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-528-00-9 |
309-875-6 |
101316-70-5 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C 20-35, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C35 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 37 10-6 m2.s-1 do 44 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-529-00-4 |
309-876-1 |
101316-71-6 |
L |
|
Maziva ulja (nafta), C 24-50, otapalom ekst., deparafinirana, hidrogenirana; Bazno ulje – nespecificirano (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom i hidrogeniranjem ostataka atmosferske destilacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C24 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti u području od 16 10-6 m2.s-1 do 75 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-530-00-X |
309-877-7 |
101316-72-7 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, arom. konc.; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Aromatski koncentrat proizveden dodavanjem vode ekstraktu otapala teškog naftenskog destilata i ekstrakcijskom otapalu.) |
649-531-00-5 |
272-175-3 |
68783-00-6 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), otapalom rafinirano teško parafinsko destilatno otapalo; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod reekstrakcije otapalom pročišćenog teškog parafinskog destilata. Sastoji se od zasićenih i aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-532-00-0 |
272-180-0 |
68783-04-0 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teški parafinski destilati, otapalom deasfaltirani; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom teškog parafinskog destilata.) |
649-533-00-6 |
272-342-0 |
68814-89-1 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ekstrakta otapala iz teškog naftenskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50 i daje gotovo ulje od najmanje 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-534-00-1 |
292-631-5 |
90641-07-9 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom ekstrakta otapala iz teškog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C21 do C33 i vriju u području približno od 350 °C do 480 °C.) |
649-535-00-7 |
292-632-0 |
90641-08-0 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika proizveden obradom ekstrakta otapala iz lakog parafinskog destilata vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C17 do C26 i vriju u području približno od 280 °C do 400 °C.) |
649-536-00-2 |
292-633-6 |
90641-09-1 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), hidroobrađeno lako parafinsko destilatno otapalo; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom srednjeg parafinskog vršnog destilata otapala koji se obrađuje vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C36.) |
649-537-00-8 |
295-335-4 |
91995-73-2 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako naftensko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom ekstrakta, dobivenog u postupku ekstrakcije otapalom, vodikom u prisutnosti katalizatora, primarno u uvjetima uklanjanja organskih spojeva sumpora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C30. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim kondenziranim prstenovima.) |
649-538-00-3 |
295-338-0 |
91995-75-4 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, kis. obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija destilacije ekstrakta iz ekstrakcije otapalom lakih parafinskih vršnih naftnih destilata, koji se podvrgava pročišćivanju sumpornom kiselinom. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.) |
649-539-00-9 |
295-339-6 |
91995-76-5 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakog parafinskog destilata i obrađen vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C40 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 10-5 m2.s-1 kod 40 °C. |
649-540-00-4 |
295-340-1 |
91995-77-6 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, hidroobrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom iz lakih vakuumskih naftnih plinskih ulja i obrađen vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.) |
649-541-00-X |
295-342-2 |
91995-79-8 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teško parafinsko destilatno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika nastao kod obrade naftne frakcije prirodnom ili modificiranom glinom u kontaktnom ili perkolacijskom postupku radi uklanjanja polarnih spojeva u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50. Ova struja obično sadrži 5 % ili više masenog udjela aromatskih ugljikovodika s četveročlanim do šesteročlanim prstenovima.) |
649-542-00-5 |
296-437-1 |
92704-08-0 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), teško naftensko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod obrade naftne sirovine vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-543-00-0 |
297-827-4 |
93763-10-1 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), otapalom deparafinirano teško parafinsko destilatno otapalo, hidrodesulfurizirano; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod obrade otapalom odvoštene naftne sirovine vodikom radi pretvorbe organskog sumpora u vodikov sulfid koji se uklanja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C15 do C50 i daje gotovo ulje viskoznosti više od 19 10-6 m2.s-1 kod 40 °C.) |
649-544-00-6 |
297-829-5 |
93763-11-2 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, ugljikom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija iz destilacije ekstrakta regeneriranog putem ekstrakcije otapalom lakog parafinskog vršnog naftnog destilata, obrađen aktivnim ugljenom radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.) |
649-545-00-1 |
309-672-2 |
100684-02-4 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako parafinsko destilatno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao frakcija iz destilacije ekstrakta regeneriranog putem ekstrakcije otapalom lakih parafinskih vršnih naftnih destilata, obrađen zemljom za bijeljenje radi uklanjanja tragova polarnih sastojaka i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C16 do C32.) |
649-546-00-7 |
309-673-8 |
100684-03-5 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, ugljikom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakog vakuumskog naftnog plinskog ulja, obrađen aktivnim ugljenom radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.) |
649-547-00-2 |
309-674-3 |
100684-04-6 |
L |
|
Ekstrakti (nafta), lako vakuum plinsko uljno otapalo, glinom obrađeno; Destilatni aromatski ekstrakt (obrađen) (Složeni sastav ugljikovodika dobiven ekstrakcijom otapalom lakih vakuumskih naftnih plinskih ulja, obrađen zemljom za bijeljenje radi uklanjanja polarnih sastojaka u tragovima i nečistoća. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C13 do C30.) |
649-548-00-8 |
309-675-9 |
100684-05-7 |
L |
|
Ulje iz gačne faze (foots oil) (nafta); Ulje iz gačne faze (Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao uljna frakcija iz postupka deoilinga otapalom ili znojenja voska. Sastoji se pretežito od razgrananih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C20 do C50.) |
649-549-00-3 |
265-171-8 |
64742-67-2 |
L |
|
Ulje iz gačne faze (foots-oil) (nafta), hidroobrađeno; Ulje iz gačne faze |
649-550-00-9 |
295-394-6 |
92045-12-0 |
L |
|
Vatrootporna keramička vlakna; vlakna za specijalnu namjenu, osim onih koja su navedena drugdje u ovom Prilogu; [Sintetička staklena (silikatna) vlakna statističke orijentacije koja sadrže 18 % ili manje masenog udjela alkalijskog oksida i zemno alkalnog oksida (Na2O + K2O + CaO + MgO + BaO)/Sintetička staklena (silikatna) vlakna sa statističkom orijentacijom s alkalnim oksidom i zemno alkalnim oksidom (Na2O + K2O + CaO + MgO + BaO) sadržaj manji ili jednak 18 % m/m.] |
650-017-00-8 |
— |
— |
A, R |
Dodatak 3.
Unos 29. – Tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice: kategorija 1.A
Dodatak 4.
Unos 29. – Tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice: kategorija 1.B
|
Tvari |
Indeksni broj |
EZ broj |
CAS broj |
Napomene |
|
O-izobutil-N-etoksi karboniltiokarbamat |
006-094-00-X |
434-350-4 |
103122-66-3 |
|
|
O-heksil-N-etoksikarboniltiokarbamat |
006-102-00-1 |
432-750-3 |
— |
|
|
heksametil-fosforov triamid; heksametil-fosforoamid |
015-106-00-2 |
211-653-8 |
680-31-9 |
|
|
Smjesa: dimetil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; dietil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat; metiletil(2-(hidroksimetilkarbamoil)etil)fosfonat |
015-196-00-3 |
435-960-3 |
— |
|
|
dietil-sulfat |
016-027-00-6 |
200-589-6 |
64-67-5 |
|
|
kromov (VI) trioksid |
024-001-00-0 |
215-607-8 |
1333-82-0 |
►M21 — ◄ |
|
kalijev dikromat |
024-002-00-6 |
231-906-6 |
7778-50-9 |
►M21 — ◄ |
|
amonijev dikromat |
024-003-00-1 |
232-143-1 |
7789-09-5 |
►M21 — ◄ |
|
natrijev dikromat |
024-004-00-7 |
234-190-3 |
10588-01-9 |
|
|
▼M14 ————— |
||||
|
kromil diklorid; kromov oksiklorid |
024-005-00-2 |
239-056-8 |
14977-61-8 |
|
|
kalijev kromat |
024-006-00-8 |
232-140-5 |
7789-00-6 |
|
|
natrijev kromat |
024-018-00-3 |
231-889-5 |
7775-11-3 |
►M21 — ◄ |
|
kadmijev fluorid |
048-006-00-2 |
232-222-0 |
7790-79-6 |
►M21 — ◄ |
|
kadmijev klorid |
048-008-00-3 |
233-296-7 |
10108-64-2 |
►M21 — ◄ |
|
kadmijev sulfat |
048-009-00-9 |
233-331-6 |
10124-36-4 |
►M21 — ◄ |
|
kadmijev karbonat |
048-012-00-5 |
208-168-9 |
513-78-0 |
|
|
kadmijev hidroksid; kadmijev dihidroksid |
048-013-00-0 |
244-168-5 |
21041-95-2 |
|
|
kadmijev nitrat; kadmijev dinitrat |
048-014-00-6 |
233-710-6 |
10325-94-7 |
|
|
butan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [1] |
601-004-01-8 |
203-448-7 [1] |
106-97-8 [1] |
C ►M21 — ◄ |
|
izobutan [sadrži ≥ 0,1 % butadiena (203-450-8)] [2] |
20-857-2 [2] |
75-28-5 [2] |
||
|
1,3-butadien; buta-1,3-dien |
601-013-00-X |
203-450-8 |
106-99-0 |
D |
|
benzen |
601-020-00-8 |
200-753-7 |
71-43-2 |
►M21 — ◄ |
|
benzo[a]piren; benzo[def]krizen |
601-032-00-3 |
200-028-5 |
50-32-8 |
|
|
1,2-dibromo-3-kloropropan |
602-021-00-6 |
202-479-3 |
96-12-8 |
|
|
etilen oksid; oksiran |
603-023-00-X |
200-849-9 |
75-21-8 |
|
|
propilen oksid; 1,2-epoksipropan; metil-oksiran |
603-055-00-4 |
200-879-2 |
75-56-9 |
►M21 — ◄ |
|
2,2′-bioksiran; 1,2:3,4-diepoksibutan |
603-060-00-1 |
215-979-1 |
1464-53-5 |
|
|
2-kloro-6-fluoro-fenol |
604-082-00-4 |
433-890-8 |
2040-90-6 |
|
|
metil-akrilamidometoksiacetat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida) |
607-190-00-X |
401-890-7 |
77402-03-0 |
|
|
metil-akril-amidoglikolat (sadrži ≥ 0,1 % akrilamida) |
607-210-00-7 |
403-230-3 |
77402-05-2 |
|
|
3,7-dimetilokta-2,6-dienenitril |
608-067-00-3 |
225-918-0 |
5146-66-7 |
|
|
2-nitrotoluen |
609-065-00-5 |
201-853-3 |
88-72-2 |
►M21 — ◄ |
|
4,4′-oksidianilin [1] i njegove soli p-aminofenil eter [1] |
612-199-00-7 |
202-977-0 [1] |
101-80-4 [1] |
►M21 — ◄ |
|
(2-kloroetil)(3-hidroksipropil)amonijev klorid |
612-246-00-1 |
429-740-6 |
40722-80-3 |
|
|
etilenimin; aziridin |
613-001-00-1 |
205-793-9 |
151-56-4 |
|
|
karbendazim (ISO) metil benzimidazol-2-ilkarbamat |
613-048-00-8 |
234-232-0 |
10605-21-7 |
|
|
benomil (ISO) metil-1-(butilkarbamoil) benzimidazol-2-ilkarbamat |
613-049-00-3 |
241-775-7 |
17804-35-2 |
|
|
Kolhicin |
614-005-00-6 |
200-598-5 |
64-86-8 |
|
|
1,3,5-tris(oksiranilmetil)-1,3,5-triazin-2,4,6(1H,3H,5H)-trion; TGIC |
615-021-00-6 |
219-514-3 |
2451-62-9 |
|
|
akrilamid |
616-003-00-0 |
201-173-7 |
79-06-1 |
|
|
1,3,5-tris-[(2S i 2R)-2,3-epoksipropil]-1,3,5-triazin-2,4,6-(1H,3H,5H)-trion |
616-091-00-0 |
423-400-0 |
59653-74-6 |
►M21 — ◄ |
|
N-[6,9-dihdro-9-[[2-hidroksi-1-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-1H-purin-2-il]acetamid |
616-148-00-X |
424-550-1 |
84245-12-5 |
|
|
Katranska ulja, smeđi ugljen; Lako ulje; [Destilat lignitnog katrana koji vrije u području približno od 80 °C do 250 °C (176 °F do 482 °F). Sastavljen primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika i monobazičnih fenola.] |
648-002-00-6 |
302-674-4 |
94114-40-6 |
J |
|
Preteče benzena (ugljen); Laki uljni redestilat, niskovrijući; [Destilat lakog ulja iz koksne peći s područjem destilacije približno ispod 100 °C (212 °F). Sastavljen primarno od alifatskih ugljikovodika C4 do C6.] |
648-003-00-1 |
266-023-5 |
65996-88-5 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, s velikim udjelom BTX (benzen, toluen, ksileni); Laki uljni redestilat, niskovrijući; [Ostatak iz destilacije sirovog benzena radi uklanjanja predbenzenskih tokova. Sastavljen primarno od benzena, toluena i ksilena koji vriju u području približno od 75 °C do 200 °C (167 °F do 392 °F).] |
648-004-00-7 |
309-984-9 |
101896-26-8 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-10, s velikim udjelom C8; Laki uljni redestilat, niskovrijući |
648-005-00-2 |
292-697-5 |
90989-41-6 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), lako; Laki uljni redestilat, niskovrijući |
648-006-00-8 |
287-498-5 |
85536-17-0 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), rez ksilena-stirena; Laki uljni redestilat, srednjovrijući |
648-007-00-3 |
287-502-5 |
85536-20-5 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen), kumaron i stiren moguć; Laki uljni redestilat, srednjovrijući |
648-008-00-9 |
287-500-4 |
85536-19-2 |
J |
|
Teški benzin (ugljen), ostaci dest.; Laki uljni redestilat, visokovrijući; [Ostatak iz destilacije regeneriranog benzina. Sastavljen primarno od naftalena i kondenzacijskih proizvoda indena i stirena.] |
648-009-00-4 |
292-636-2 |
90641-12-6 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C8; Laki uljni redestilat, visokovrijući |
648-010-00-X |
292-694-9 |
90989-38-1 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C8-9, ugljikovodični smolni polim. nusprodukt; Laki uljni redestilat, visokovrijući; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven isparavanjem otapala pod vakuumom iz polimerizirane ugljikovodične smole. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C9 i vriju u području približno od 120 °C do 215 °C (248 °F do 419 °F).] |
648-012-00-0 |
295-281-1 |
91995-20-9 |
J |
|
Aromatski ugljikovodici, C9-12, dest. benzena; Laki uljni redestilat, visokovrijući |
648-013-00-6 |
295-551-9 |
92062-36-7 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alkalna frakcija benzena, kiseli ekstrakt; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući [Redestilat destilata visokotemperaturnog katrana bituminoznog ugljena, oslobođenog katranskih kiselina i katranskih baza, koji vrije u području približno od 90 °C do 160 °C (194 °F do 320 °F). Sastoji se pretežito od benzena, toluena i ksilena.] |
648-014-00-1 |
295-323-9 |
91995-61-8 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (katran kamenog ugljena), alkalna frakcija benzena, kis. ekstrakt; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven redestilacijom destilata visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena (bez katranskih kiselina i katranskih baza). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih mononuklearnih aromatskih ugljikovodika koji vriju u području približno od 85 °C do 195 °C (185 °F do 383 °F).] |
648-015-00-7 |
309-868-8 |
101316-63-6 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), kisela benzenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Kiseli mulj koji nastaje kao nusproizvod pročišćavanja sirovog visokotemperaturnog ugljena sumpornom kiselinom. Sastavljen primarno od sumporne kiseline i organskih spojeva.] |
648-016-00-2 |
298-725-2 |
93821-38-6 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, vršni produkti dest.; Ekst. ostaci lakog ulja, niskovrijući; [Prva frakcija iz destilacije aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora bogatih kumaronom, naftalenom i indenom ili ispranog karbolnog ulja koji vriju znatno ispod 145 °C (293 °F). Sastavljena primarno od alifatskih i aromatskih ugljikovodika C7 i C8.] |
648-017-00-8 |
292-625-2 |
90641-02-4 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst., indenska frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, srednjovrijući |
648-018-00-3 |
309-867-2 |
101316-62-5 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, benzinska frakcija indena; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [Destilat aromatskih ugljikovodika, proizvoda s dna predfrakcionatora bogatih kumaronom, naftalenom i indenom ili ispranog karbolnog ulja s područjem vrenja približno od 155 °C do 180 °C (311 °F do 356 °F). Sastavljen primarno od indena, indana i trimetilbenzena.] |
648-019-00-9 |
292-626-8 |
90641-03-5 |
J |
|
Benzinsko otapalo (ugljen); [Destilat iz lakog ulja visokotemp. koksne peći katrana kam. ugljena ili iz alk. ekstrakta ostatka ulja katrana kamenog ugljena koji ima područje destilacije približno od 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F). Sastavljen primarno od indena i drugih policikličkih prstenastih sustava koji sadrže jedan aromatski prsten. Može sadržavati fenolne spojeve i aromatske dušikove baze.]; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući |
648-020-00-4 |
266-013-0 |
65996-79-4 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, neutralna frakcija; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od alkil-supstituiranih aromatskih ugljikovodika s jednim prstenom koji vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F). Može sadržavati i nezasićene ugljikovodike, kao što su inden i kumaron.] |
648-021-00-X |
309-971-8 |
101794-90-5 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, kiseli ekst.; Ekst. ostaci lakog ulja, visokovrijući; [To ulje je složena smjesa aromatskih ugljikovodika, primarno indena, naftalena, kumarona, fenola i o-, m- i p-krezola i vrije u području od 140 °C do 215 °C (284 °F do 419 °F).] |
648-022-00-5 |
292-609-5 |
90640-87-2 |
J |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja; Karbolno ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se od aromata i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih dušikovih spojeva i destilira u području približno od 150 °C do 210 °C (302 °F do 410 °F).] |
648-023-00-0 |
283-483-2 |
84650-03-3 |
J |
|
Katranska ulja, ugljen; Karbolno ulje; [Destilat iz visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena koji ima područje destilacije približno od 130 °C do 250 °C (266 °F do 410 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena, fenolnih spojeva i aromatskih dušikovih baza.] |
648-024-00-6 |
266-016-7 |
65996-82-9 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. lako ulje, kiseli ekst.; Ekstrahirani ostatak karbolnog ulja; [Ulje nastalo iz kiselog pranja alkalno ispranog karbolnog ulja radi uklanjanja malih količina bazičnih spojeva (katranske baze). Sastavljeno primarno od indena, indana i alkilbenzena.] |
648-026-00-7 |
292-624-7 |
90641-01-3 |
J |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje; Ekstrahirani ostatak karbolnog ulja; [Ostatak dobiven alkalnim pranjem ulja katrana kamenog ugljena, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, nakon uklanjanja sirovih kiselina katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od naftalena i aromatskih dušikovih baza.] |
648-027-00-2 |
266-021-4 |
65996-87-4 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), lako ulje; Kiseli ekstrakt; [Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog karbolnog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil derivate.] |
648-028-00-8 |
292-622-6 |
90640-99-6 |
J |
|
Piridin, alkil derivati; Sirove katranske baze; [Složeni sastav polialkiliranih piridina koji su dobiveni iz destilacije katrana kamenog ugljena ili kao visoko-vrijući destilati približno iznad 150 °C (302 °F) iz reakcije amonijaka s acetaldehidom, formaldehidom ili paraformaldehidom.] |
648-029-00-3 |
269-929-9 |
68391-11-7 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, pikolinska frakcija; Destilatne baze; [Piridinske baze koje vriju u području približno od 125 °C do 160 °C (257 °F do 320 °F) dobivene destilacijom neutraliziranog kiselog ekstrakta frakcije katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznih katrana kamenog ugljena. Sastavljene uglavnom od lutidina i pikolina.] |
648-030-00-9 |
295-548-2 |
92062-33-4 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, lutidinska frakcija; Destilatne baze |
648-031-00-4 |
293-766-2 |
91082-52-9 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katranska baza, kolidinska frakcija; Destilatne baze; [Ekstrakt proizveden kis. ekstrakcijom baza iz aromatskih ulja sirovog katrana kamenog ugljena, neutralizacijom i destilacijom baza. Sastavljen primarno od kolidina, anilina, toluidina, lutidina, ksilidina.] |
648-032-00-X |
273-077-3 |
68937-63-3 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, kolidinska frakcija; Destilatne baze; [Destilacijska frakcija koja vrije u području približno od 181 °C do 186 °C (356 °F do 367 °F) iz sirovih baza dobivenih iz neutraliziranih, kis. ekstrahiranih frakcija katrana koji sadrži baze dobivene destilacijom bituminoznog katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin i kolidine.] |
648-033-00-5 |
295-543-5 |
92062-28-7 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, anilinska frakcija; Destilatne baze; [Frakcija destilacije koja vrije u području približno od 180 °C do 200 °C (356 °F do 392 °F) dobivena iz sirovih baza defenolizacijom i uklanjanjem baza iz karbolnog ulja iz destilacije katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, lutidine i toluidine.] |
648-034-00-0 |
295-541-4 |
92062-27-6 |
J |
|
Katranske baze, ugljen, toluidinska frakcija; Destilatne baze |
648-035-00-6 |
293-767-8 |
91082-53-0 |
J |
|
Destilati (nafta), alkeni-alkini dobiveni pirolizom ulja, pomiješani s visoko-temp. katranom kamenog ugljena, indenska frakcija; Redestilati; [Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao redestilat iz frakcijske destilacije bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i ostatnih ulja dobivenih pirolitičkom proizvodnjom alkena i alkina iz naftnih produkata ili prirodnog plina. Sastoji se pretežito od indena i vrije u području približno od 160 °C do 190 °C (320 °F do 374 °F).] |
648-036-00-1 |
295-292-1 |
91995-31-2 |
J |
|
Destilati (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati; [Redestilat dobiven iz frakcijske destilacije bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja, koji vrije u području približno od 190 °C do 270 °C (374 °F d 518 °F). Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromata.] |
648-037-00-7 |
295-295-8 |
91995-35-6 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje; redestilat; Redestilati; [Redestilat iz frakcijske destilacije defenoliranog metilnaftalenskog ulja iz kojega su uklonjene baze, dobivenog iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena i pirolitičkih ostatnih ulja koja vriju u području približno od 220 °C do 230 °C (428 °F do 446 °F). Sastoji se pretežito od nesupstituiranih i supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.] |
648-038-00-2 |
295-329-1 |
91995-66-3 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalenska ulja; Redestilati; [Neutralno ulje dobiveno uklanjanjem baza i defenolacijom iz ulja dobivenog pri destilaciji visokotemperaturnog katrana i ostatnih pirolitičkih ulja, koje ima područje vrenja približno od 225 °C do 255 °C (437 °F d 491 °F). Sastavljeno primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih ugljikovodika.] |
648-039-00-8 |
310-170-0 |
122070-79-5 |
J |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), katran kamenog ugljena - ostatna pirolitička ulja, naftalensko ulje; dest. ostaci; Redestilati; [Ostatak iz destilacije defenoliranog metilnaftalenskog ulja (iz bituminoznog katrana kamenog ugljena i ostatnih pirolitičkih ulja) iz kojega su uklonjene baze, s područjem vrenja približno od 240 °C do 260 °C (464 °F do 500 °F). Sastavljen primarno od supstituiranih dinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.] |
648-040-00-3 |
310-171-6 |
122070-80-8 |
J |
|
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-055-00-5 |
266-028-2 |
65996-93-2 |
|
|
Destilati (ugljen), lako ulje koksne peći, naftalenski rez; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih pretodnim frakcioniranjem (kontinuirana destilacija) lakog ulja iz koksne peći. Sastoji se pretežito od naftalena, kumarona i indena i vrije iznad 148 °C (298 °F).] |
648-084-00-3 |
285-076-5 |
85029-51-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja; Naftalensko ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sastoji se primarno od aromatskih i drugih ugljikovodika, spojeva fenola i aromatskih spojeva dušika i destilira u području približno od 200 °C do 250 °C (392 °F do 482 °F).] |
648-085-00-9 |
283-484-8 |
84650-04-4 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, nisko-naftalenska; Redestilat naftalenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kristalizacijom naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i fenolnih spojeva.] |
648-086-00-4 |
284-898-1 |
84989-09-3 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), kristalinična matična tekućina naftalenskog ulja; Redestilat naftalenskog ulja; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven kao filtrat kod kristalizacije naftalenske frakcije iz katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sadrži uglevnom naftalen, tionaften i alkilnaftalene.] |
648-087-00-X |
295-310-8 |
91995-49-2 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod alkalnog pranja naftalenskog ulja radi uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline). Sastavljen je od naftalena i alkilnaftalena.] |
648-088-00-5 |
310-166-9 |
121620-47-1 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje, alk., nisko-naftalensko; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja naftalena iz alkalno ispranog naftalenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.] |
648-089-00-0 |
310-167-4 |
121620-48-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, bez naftalena, alk. ekst.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Ulje preostalo nakon uklanjanja fenolnih spojeva (katranske kiseline) iz ispuštenog naftalenskog ulja alkalnim pranjem. Sastavljeno primarno od naftalena i alkilnaftalena.] |
648-090-00-6 |
292-612-1 |
90640-90-7 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., vršni produkti dest.; Ekstrakt naftalenskog ulja, ostatak; [Destilat iz alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 180 °C do 220 °C (356 °F do 428 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilbenzena, indena i indana.] |
648-091-00-1 |
292-627-3 |
90641-04-6 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija metilnaftalena; Metilnaftalensko ulje; [ Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od supstituiranih aromatskih ugljikovodika s dva prstena i aromatskih dušikovih baza koji vriju u području približno od 225 °C do 255 °C (437 °F do 491 °F).] |
648-092-00-7 |
309-985-4 |
101896-27-9 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, frakcija indol-metilnaftalen; Metilnaftalensko ulje; [Destilat iz frakcijske destilacije visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od indola i metilnaftalena koji vriju u području približno od 235 °C do 255 °C (455 °F do 491 °F).] |
648-093-00-2 |
309-972-3 |
101794-91-6 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, kiseli ekstrakti; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven uklanjanjem baza iz metilnaftalenske frakcije dobivene destilacijom katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 230 °C do 255 °C (446 °F do 491 °F). Sadrži uglavnom 1(2)-metilnaftalen, naftalen, dimetilnaftalen i bifenil.] |
648-094-00-8 |
295-309-2 |
91995-48-1 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), naftalensko ulje alk., ostaci dest.; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Ostatak iz destilacije alkalno ispranog naftalenskog ulja s područjem destilacije približno od 220 °C do 300 °C (428 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od naftalena, alkilnaftalena i aromatskih dušikovih baza.] |
648-095-00-3 |
292-628-9 |
90641-05-7 |
J, M |
|
Ulja ekstrakcije (ugljen), kisela, bez katranske baze; Ekstrakt metilnaftalenskog ulja, ostatak; [Uljni ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije katrana kamenog ugljena proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja katranskih baza, koji vrije u području približno od 220 °C do 265 °C (428 °F do 509 °F). Sastavljen primarno od alkilnaftalena.] |
648-096-00-9 |
284-901-6 |
84989-12-8 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), frakcija benzena, dest. ostaci; Isprano ulje; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije sirovog benzena (visokotemperaturni katran kamenog ugljena). Može biti tekućina s područjem destilacije približno od 150 °C do 300 °C (302 °F do 572 °F) ili polukruta ili kruta tvar s talištem do 70 °C (158 °F). Sastavljen je primarno od naftalena i alkilnaftalena.] |
648-097-00-4 |
310-165-3 |
121620-46-0 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša; Frakcija antracenskog ulja; [Kruta tvar bogata antracenom dobivena kristalizacijom i centrifugiranjem antracenskog ulja. Sastavljena je primarno od antracena, karbazola i fenantrena.] |
648-103-00-5 |
292-603-2 |
90640-81-6 |
J, M |
|
Antracensko ulje, nisko-antracensko; Frakcija antracenskog ulja; [Ulje preostalo nakon uklanjanja krute antracenom bogate tvari (antracenska kaša) iz antracenskog ulja postupkom kristalizacije. Sastavljeno je primarno od dvočlanih, tročlanih i četveročlanih aromatskih spojeva.] |
648-104-00-0 |
292-604-8 |
90640-82-7 |
J, M |
|
Ostaci (katran kamenog ugljena), dest. antracenskog ulja; Frakcija antracenskog ulja; [Ostatak iz frakcijske destilacije sirovog antracena koji vrije u području približno od 340 °C od 400 °C (644 °F do 752 °F). Sastoji se pretežito od tri- i polinuklearnih aromatskih i heterocikličkih ugljikovodika.] |
648-105-00-6 |
295-505-8 |
92061-92-2 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija antracena; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 330 °C do 350 °C (626 °F do 662 °F). Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.] |
648-106-00-1 |
295-275-9 |
91995-15-2 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša, frakcija karbazola; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana kamenog ugljena, koji vrije u području približno od 350 °C do 360 °C (662 °F do 680 °F). Sadrži uglavnom antracen, karbazol i fenantren.] |
648-107-00-7 |
295-276-4 |
91995-16-3 |
J, M |
|
Antracensko ulje, antracenska kaša, laki dest.; Frakcija antracenskog ulja; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije antracena dobivenog kristalizacijom antracenskog ulja iz bituminoznog visokotemperaturnog katrana, koji vrije u području približno od 290 °C do 340 °C (554 °F do 644 °F). Sadrži uglavnom trinuklearne aromate i njihove dihidro-derivate.] |
648-108-00-2 |
295-278-5 |
91995-17-4 |
J, M |
|
Katranska ulja, ugljen, niskotemp.; Katransko ulje, visokovrijuće; [Destilat niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika, fenolnih spojeva i aromatskih dušikovih baza koji vriju u području približno od 160 °C do 340 °C (320 °F do 644 °F).] |
648-109-00-8 |
309-889-2 |
101316-87-4 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. niskotemperaturni katran kamenog ugljena; [Ostatak ulja niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena nakon alkalnog pranja, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi uklanjanja sirovih katranskih kiselina iz ugljena. Sastavljen primarno od ugljikovodika i aromatskih dušikovih baza.] |
648-110-00-3 |
310-191-5 |
122384-78-5 |
J, M |
|
Fenoli, ekst. amonijačne tekućine; Alkalni ekstrakt; [Sastav fenola ekstrahiran pomoću izobutil-acetata iz amonijačne otopine kondenzirane iz plina koji se razvija pri niskotemperaturnoj (ispod 700 °C (1 292 °F)) destruktivnoj destilaciji ugljena. Sastoji se pretežito od smjese monohidroksi- i dihidroksi-fenola.] |
648-111-00-9 |
284-881-9 |
84988-93-2 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), laka ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt; [Vodeni ekstrakt iz karbolnog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.] |
648-112-00-4 |
292-610-0 |
90640-88-3 |
J, M |
|
Ekstrakti, alk. ulje katrana kamenog ugljena; Alkalni ekstrakt; [Ekstrakt iz ulja katrana kamenog ugljena proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.] |
648-113-00-X |
266-017-2 |
65996-83-0 |
J, M |
|
Destilati (katran kamenog ugljena), naftalenska ulja, alk. ekstrakti; Alkalni ekstrakt; [Vodeni ekstrakt iz naftalenskog ulja proizveden alkalnim pranjem, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida. Sastavljen primarno od alkalijskih soli različitih fenolnih spojeva.] |
648-114-00-5 |
292-611-6 |
90640-89-4 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), alk. katransko ulje, karbonizirano, ovapnjeno; Sirovi fenoli; [Proizvod dobiven obradom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena s CO2 i CaO. Sastavljen primarno od CaCO3, Ca(OH)2, Na2CO3 i drugih organskih i anorganskih nečistoća.] |
648-115-00-0 |
292-629-4 |
90641-06-8 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom alkalnog ekstrakta ulja katrana kamenog ugljena kiselom otopinom, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline ili plinovitim ugljikovim dioksidom, radi dobivanja slobodnih kiselina. Sastavljen primarno od katranskih kiselina npr. fenola, krezola i ksilenola.] |
648-116-00-6 |
266-019-3 |
65996-85-2 |
J, M |
|
Katranske kiseline, smeđi ugljen, sirovina; Sirovi fenoli; [Kiseljeni alkalni ekstrakt destilata katrana smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od fenola i homologa fenola.] |
648-117-00-1 |
309-888-7 |
101316-86-3 |
J, M |
|
Katranske kiseline, uplinjavanje smeđeg ugljena; Sirovi fenoli; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven kod uplinjavanja smeđeg ugljena. Sastavljen primarno od hidroksi-aromatskih fenola C6-10 i njihovih homologa.] |
648-118-00-7 |
295-536-7 |
92062-22-1 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ostaci dest.; Destilat fenola; [Ostatak iz destilacije sirovog fenola iz ugljena. Sastoji se pretežito od fenola koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C10 s točkom omekšavanja od 60 °C do 80 °C (140 °F do 176 °F).] |
648-119-00-2 |
306-251-5 |
96690-55-0 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija metilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranske kiseline bogata 3- i 4-metilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.] |
648-120-00-8 |
284-892-9 |
84989-04-8 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija polialkilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena, s područjem vrenja približno od 225 °C do 320 °C (437 °F do 608 °F). Sastavljena primarno od polialkilfenola.] |
648-121-00-3 |
284-893-4 |
84989-05-9 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija ksilenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 2,4- i 2,5-dimetilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.] |
648-122-00-9 |
284-895-5 |
84989-06-0 |
J, M |
|
Katranske kiseline, frakcija etilfenola; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 3- i 4-etilfenolom, regenerirana destilacijom sirovih katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.] |
648-123-00-4 |
284-891-3 |
84989-03-7 |
J, M |
|
Katranske kiseline, 3,5-ksilenolna frakcija; Destilat fenola; [Frakcija katranskih kiselina bogata 3,5-dimetilfenolom, regenerirana destilacijom katranskih kiselina niskotemperaturnog katrana kamenog ugljena.] |
648-124-00-X |
284-896-0 |
84989-07-1 |
J, M |
|
Katranske kiseline, ostaci, destilati, prvi rez; Destilat fenola; [Ostatak iz destilacije lakog karbolnog ulja u području od 235 °C do 355 °C (481 °F do 697 °F).] |
648-125-00-5 |
270-713-1 |
68477-23-6 |
J, M |
|
Katranske kiseline, krezilne, ostaci; Destilat fenola; [Ostatak iz sirovih kiselina katrana kamenog ugljena nakon uklanjanja fenola, krezola, ksilenola i svih fenola s višim vrelištem. Crna kruta tvar s talištem na približno 80 °C (176 °F). Sastavljena primarno od polialkifenola, guma-smola i anorganskih soli.] |
648-126-00-0 |
271-418-0 |
68555-24-8 |
J, M |
|
Fenoli, C9-11; Destilat fenola |
648-127-00-6 |
293-435-2 |
91079-47-9 |
J, M |
|
Katranske kiseline, krezilne; Destilat fenola; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven iz smeđeg ugljena, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sadrži uglavnom fenole i piridinske baze.] |
648-128-00-1 |
295-540-9 |
92062-26-5 |
J, M |
|
Katranske kiseline, smeđi ugljen, C2-alkilfenolna frakcija; Destilat fenola; [Destilat iz kiseljenja alkalno ispranog destilata lignitnog katrana, koji vrije u području približno od 200 °C do 230 °C (392 °F do 446 °F). Sastavljen primarno od m- i p-etilfenola te krezola i ksilenola.] |
648-129-00-7 |
302-662-9 |
94114-29-1 |
J, M |
|
Ekstrahirana ulja (ugljen), naftalenska ulja; Kis. ekstrakt; [Vodeni ekstrakt proizveden kiselim pranjem alkalno ispranog naftalenskog ulja. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil- derivate.] |
648-130-00-2 |
292-623-1 |
90641-00-2 |
J, M |
|
Katranske baze, derivati kinolina; Destilatne baze |
648-131-00-8 |
271-020-7 |
68513-87-1 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, frakcija derivata kinolina; Destilatne baze |
648-132-00-3 |
274-560-1 |
70321-67-4 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, ostaci dest.; Destilatne baze; [Destilacijski ostatak preostao nakon destilacije neutraliziranih, kiselinom ekstrahiranih frakcija katrana koje sadrže baze, dobivenih destilacijom katrana kamenog ugljena. Sadrži uglavnom anilin, kolidine, kinolin i derivate kinolina i toluidine.] |
648-133-00-9 |
295-544-0 |
92062-29-8 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom i polipropilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade smjese polietilen/polipropilen smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C (158 °F do 248 °F).] |
648-134-00-4 |
309-745-9 |
100801-63-6 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, aromati, miješana s polietilenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade polietilena smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 120 °C (158 °F do 248 °F).] |
648-135-00-X |
309-748-5 |
100801-65-8 |
J, M |
|
Ugljikovodična ulja, arom., miješana s polistirenom, pirolizirana, frakcija lakog ulja; Proizvodi toplinske obrade; [Ulje dobiveno kod toplinske obrade polistirena smolom katrana kamenog ugljena ili aromatskim uljima. Sastoji se pretežito od benzena i njegovih homologa koji vriju u području približno od 70 °C do 210 °C (158 °F do 410 °F).] |
648-136-00-5 |
309-749-0 |
100801-66-9 |
J, M |
|
Ostaci ekstrakcije (ugljen), katransko ulje alk., dest. ostaci naftalena; Ekstrahirani ostatak naftalenskog ulja; [Ostatak dobiven iz kemijskog ulja ekstrahiran nakon uklanjanja naftalena destilacijom, sastavljen primarno od aromatskih ugljikovodika s dvočlanim do četveročlanim kondenziranim prstenovima i aromatskih dušikovih baza.] |
648-137-00-0 |
277-567-8 |
73665-18-6 |
J, M |
|
Katranske kiseline, krezilične, natrijeve soli, kaustične otopine; Alkalni ekstrakt |
648-139-00-1 |
272-361-4 |
68815-21-4 |
J, M |
|
Uljni ekstrakti (ugljen), katranska baza; Kiseli ekstrakt; [Ekstrakt iz ostatka alkalne ekstrakcije ulja katrana kamenog ugljena proizveden kiselim pranjem, npr. vodenom otopinom sumporne kiseline, nakon destilacije radi uklanjanja naftalena. Sastavljen primarno od kiselih soli različitih aromatskih dušikovih baza, uključujući piridin, kinolin i njihove alkil-derivate.] |
648-140-00-7 |
266-020-9 |
65996-86-3 |
J, M |
|
Katranske baze, ugljen, sirovina; Baze sirovog katrana; [Reakcijski proizvod dobiven neutralizacijom uljnog ekstrakta baza katrana kamenog ugljena alkalnom otopinom, npr. vodenom otopinom natrijevog hidroksida, radi dobivanja slobodnih baza. Sastavljen primarno od organskih baza kao što su akridin, fenantridin, piridin, kinolin i njihovih alkil-derivata.] |
648-141-00-2 |
266-018-8 |
65996-84-1 |
J, M |
|
Lako ulje (ugljen), koksna peć; Sirovi benzen; [Hlapljiva organska tekućina ekstrahirana iz plina koji se razvija kod visokotemperaturne (iznad 700 °C (1 292 °F)) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od benzena, toluena i ksilena. Može sadržavati manje količine drugih ugljikovodičnih sastojaka.] |
648-147-00-5 |
266-012-5 |
65996-78-3 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekstrakcija tek. otapalom, primarni; [Tekući proizvod kondenzacije para koje se oslobađaju tijekom digestije ugljena u tekućem otapalu i vriju u području približno od 30 °C do 300 °C (86 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od djelomično hidrogeniranih aromatskih ugljikovodika s kondenziranim prstenovima, aromatskih spojeva koji sadrže dušik, kisik i sumpor i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14.] |
648-148-00-0 |
302-688-0 |
94114-52-0 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano; [Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 30 °C do 300 °C (86 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C14. Prisutni su i aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik te hidrogenirani aromatski spojevi.] |
648-149-00-6 |
302-689-6 |
94114-53-1 |
J |
|
Teški benzin (ugljen), ekst. otapalo, hidrokrekirano; [Frakcija destilata dobivena hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom, koja vrije u području približno od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od aromatskih, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C9. Prisutni su i aromatski i hidrogenirani aromatski spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.] |
648-150-00-1 |
302-690-1 |
94114-54-2 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano; [Destilat dobiven hidrokrekiranjem ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 300 °C (356 °F do 572 °F). Sastavljen primarno od aromatskih spojeva s dva prstena, hidrogeniranih aromatskih i naftenskih spojeva, njihovih alkil-derivata i alkana koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14. Prisutni su i spojevi koji sadrže dušik, sumpor i kisik.] |
648-152-00-2 |
302-692-2 |
94114-56-4 |
J |
|
Destilati (ugljen), ekst. otapalo, blago hidrokrekirano hidrogenirano; [Destilat iz hidrogenacije hidrokrekiranog srednjeg destilata ugljenog ekstrakta ili otopine proizvedene u postupku ekstrakcije tekućim otapalom ili ekstrakcije superkritičnim plinom koja vrije u području približno od 180 °C do 280 °C (356 °F do 536 °F). Sastavljen primarno od hidrogeniranih ugljikovih spojeva s dva prstena i njihovih alkil-derivata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C14.] |
648-153-00-8 |
302-693-8 |
94114-57-5 |
J |
|
Lako ulje (ugljen), semi-koking proces; Svježe ulje; [Hlapljiva organska tekućina kondenzirana iz plina koji se razvija kod niskotemperaturne (ispod 700 °C (1 292 °F)) destruktivne destilacije ugljena. Sastavljena primarno od ugljikovodika C6-10.] |
648-156-00-4 |
292-635-7 |
90641-11-5 |
J |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3 bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom ugljikovodika katalitičkog krekinga i obrađenih da se uklone kis. nečistoće. Sastoje se od ugljikovodika koji imaju brojeve ugljikovih atoma od C2 do C4, pretežito C3.) |
649-062-00-6 |
270-755-0 |
68477-73-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-063-00-1 |
270-756-6 |
68477-74-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking, s visokim udjelom C1-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C5.) |
649-064-00-7 |
270-757-1 |
68477-75-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora kat. polimernog benzina, s visokim udjelom C2-4; Naftnih plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom kat. polimernog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C6, pretežito od C2 do C4.) |
649-065-00-2 |
270-758-7 |
68477-76-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički reforming, s visokim udjelom C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa katalitičkog reformiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6, pretežito od C1 do C4.) |
649-066-00-8 |
270-760-8 |
68477-79-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C3-5 olefinsko-parafinska sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav olefinskih i parafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5 koji služe kao sirovina za process alkilacije. Okolišna temperatura normalno prelazi kritičnu temperaturu ovog sastava.) |
649-067-00-3 |
270-765-5 |
68477-83-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), s visokim udjelom C4 Naftnih plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito C4.) |
649-068-00-9 |
270-767-6 |
68477-85-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti deeatanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krakinga. Sadrži pretežito etan i etilen.) |
649-069-00-4 |
270-768-1 |
68477-86-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti deizobutanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih atmosferskom destilacijom toka butan-butilen. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-070-00-X |
270-769-7 |
68477-87-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), suhi depropanizer, s visokim udjelom propena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se pretežito od propilena s nešto etana i propan.) |
649-071-00-5 |
270-772-3 |
68477-90-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz frakcija plina i benzina iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoje se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-072-00-0 |
270-773-9 |
68477-91-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti depropanizera za rekuperaciju plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4., pretežito propan.) |
649-073-00-6 |
270-777-0 |
68477-94-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), sirovina za „Girbatol” jedinicu; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji se upotrebljava kao sirovina u Girbatol jedinici za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-074-00-1 |
270-778-6 |
68477-95-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), frakcionator izomernog benzina, s visokim udjelom C4, bez vodikovog sulfida; Naftni plin |
649-075-00-7 |
270-782-8 |
68477-99-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), posuda pretoka frakcionatora izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vacuum ostatka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom izbistrenog ulja katalitičkog krekinga i termički krekiranog vakuum ostatka. Sastoje se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-076-00-2 |
270-802-5 |
68478-21-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpaadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizacijski apsorber benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički krekinog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.) |
649-077-00-8 |
270-803-0 |
68478-22-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), kombinirani frakcionator katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga, katalitičkog reforminga i hidrodesulfurizacije obrađen da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5.) |
649-078-00-3 |
270-804-6 |
68478-24-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionatora katalitički reformiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-079-00-9 |
270-806-7 |
68478-26-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), miješani tok postrojenja za zasićenje plina, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije primarnog benzina, izlaznog plina destilacije i izlaznog plina stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito butan i izobutan.) |
649-080-00-4 |
270-813-5 |
68478-32-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za rekuperaciju zasićenog plina, s visokim udjelom C1-2; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcionacije izlaznog plina destilacije, primarnog benzina, izlaznog plina stabilizatora reformiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5, pretežito metan i etan.) |
649-081-00-X |
270-814-0 |
68478-33-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni olin iz raf. procesa (nafta), termički kreking vacuum ostataka; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz termičkog krekinga vacuum ostataka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-082-00-5 |
270-815-6 |
68478-34-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, s visokim udjelom C3-4, naftni destilat; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom i kondenzacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito od C3 do C4.) |
649-083-00-0 |
270-990-9 |
68512-91-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz deheksanizera primarnog benzina punog područja vrenja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom primarnog benzina punog područja vrenja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-084-00-6 |
271-000-8 |
68513-15-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz depropanizera hidrokrekinga, s visokim udjelom ugljikovodika; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom produkata iz procesa hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4. Također može sadržavati male količine vodika i vodikovog sulfida.) |
649-085-00-1 |
271-001-3 |
68513-16-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stabilizatora lakog primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.) |
649-086-00-7 |
271-002-9 |
68513-17-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Ostaci (nafta), spliter alkilacije, s visokim udjelom C4; Naftni plin (Složeni ostatak iz destilacije tokova različitih rafinerijskih operacija. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C5, pretežito butan a vrije u području približno od – 11.7 °C do 27.8 °C.) |
649-087-00-2 |
271-010-2 |
68513-66-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika pripravljen operacijom termičkog krekiranja i apsorpcije i destilacije sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 a vriju u području približno od – 164 °C do – 0.5 °C.) |
649-088-00-8 |
271-032-2 |
68514-31-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4, slađeni; Naftni plin; (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem ugljikovodičnih plinova procesu slađenja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 164 °C do – 0,5 °C (– 263 °F do 31 °F).] |
649-089-00-3 |
271-038-5 |
68514-36-3 |
K |
|
Ugljikovodici, C1-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3 i vriju u području približno od – 164 °C do – 42 °C.) |
649-090-00-9 |
271-259-7 |
68527-16-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C1-4, frakcija debutanizera Naftni plin |
649-091-00-4 |
271-261-8 |
68527-19-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C1-5, vlažni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom sirove nafte i/ili krekiranjem plinskog ulja destilacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-092-00-X |
271-624-0 |
68602-83-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C2-4; Naftni plin |
649-093-00-5 |
271-734-9 |
68606-25-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C3; Naftni plin |
649-094-00-0 |
271-735-4 |
68606-26-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), sirovina za alkilaciju; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih katalitičkim krekiranjem plinskog ulja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-095-00-6 |
271-737-5 |
68606-27-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz dna frakcionatora depropanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom dna depropanizera. Sastoji se pretežito od butana, izobutana i butadiena.) |
649-096-00-1 |
271-742-2 |
68606-34-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), rafinerijska mješavina; Naftni plin (Složeni sastav dobiven iz različitih procesa. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-097-00-7 |
272-183-7 |
68783-07-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički kreking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-098-00-2 |
272-203-4 |
68783-64-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2-4, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem destilata nafte procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoće. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4 i vriju u području približno od – 51 °C do – 34 °C.) |
649-099-00-8 |
272-205-5 |
68783-65-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz frakcionacije sirove nafte; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih frakcionacijom sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-100-00-1 |
272-871-7 |
68918-99-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz deheksanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom spojenih tokova benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-101-00-7 |
272-872-2 |
68919-00-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), laki primarni benzin iz stabilizatora frakcionacije; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-102-00-2 |
272-878-5 |
68919-05-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” desulfurizacije benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih u procesu desulfurizacije i stripiranih iz benzinskog produkta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-103-00-8 |
272-879-0 |
68919-06-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od metana, etana i propana.) |
649-104-00-3 |
272-882-7 |
68919-09-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti splitera katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom sirovine za C3 – C4 spliter. Sastoji se pretežito od C3 ugljikovodika.) |
649-105-00-9 |
272-893-7 |
68919-20-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz primarnog stabilizatora; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom tekućine iz prve kolone upotrebljene u destilaciji sirove nafte. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-106-00-4 |
272-883-2 |
68919-10-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), debitanizer benzina katalitičkog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-107-00-X |
273-169-3 |
68952-76-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički krekiranih destilata i benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom benzina i destilata katalitičkog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-108-00-5 |
273-170-9 |
68952-77-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber termički krekiranog destilata, plinskog ulja i benzina; Naftni plin (Složena kombinacija ugljikovodika dobivenih iz separacije termički krekiranih destilata, benzina i plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-109-00-0 |
273-175-6 |
68952-81-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionacijski stabilizator termički krekiranih ugljikovodika, naftni koking; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije termički krekiranih ugljikovodika iz procesa kokinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-110-00-6 |
273-176-1 |
68952-82-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), lagani parno-krekirani, konc. butadiena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa termičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4.) |
649-111-00-1 |
273-265-5 |
68955-28-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt stabilizatora katalitičkog reforminga primarnog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformingom primarnog benzina i frakcionacijom ukupnog efluenta. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4) |
649-112-00-7 |
273-270-2 |
68955-34-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4; Naftni plin |
649-113-00-2 |
289-339-5 |
87741-01-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Alkani, C1-4, s visokim udjelom C3, Naftni plin |
649-114-00-8 |
292-456-4 |
90622-55-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), parno-krekirani s visokim udjelom C3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvednih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od propilena s nešto propana i vrije u području približno od – 70 °C do 0 °C.) |
649-115-00-3 |
295-404-9 |
92045-22-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4, destilat parnog krekinga; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa parnog krekinga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C4, pretežito 1-buten i 2-buten, koji sadrže također butan i izobuten a vriju u području približno od – 12 °C do 5 °C.) |
649-116-00-9 |
295-405-4 |
92045-23-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni, C4 frakcija; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftnog plina procesu slađenja da se oksidiraju merkaptani ili uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od C4 zasićenih i nezasićenih ugljikovodika.) |
649-117-00-4 |
295-463-0 |
92045-80-2 |
|
|
Ugljikovodici, C4, bez 1,3-butadiena i izobutena; Naftni plin |
649-118-00-X |
306-004-1 |
95465-89-7 |
K |
|
Rafinati (nafta), parom krekirana C4 frakcija ekst. bakrenim amonijevim acetatom, C3-5 i C3-5 nezasićeni, bez butadiena; Naftni plin. |
649-119-00-5 |
307-769-4 |
97722-19-5 |
K |
|
Plinovi (nafta), sirovina aminskog sustava; Rafinerijski plin (Pojni plin za aminski sustav za uklanjanje vodikovog sulfida. Sastoji se od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, vodikov sulfid i alifatski ugljikovodici koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-120-00-0 |
270-746-1 |
68477-65-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz jedinice za hidrodesulfurizaciju benzena; Rafinerijski plin (Otpadni plinovi proizvedeni na benzenskoj jedinici. Sastoje se primarno od vodika. Također mogu biti prisutni ugljikov monoksid i ugljikovodici imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6, uključujući benzen.) |
649-121-00-6 |
270-747-7 |
68477-66-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za reciklaciju benzena, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih reciklacijom plinova benzenske jedinice. Sastoji se uglavnom od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C6.) |
649-122-00-1 |
270-748-2 |
68477-67-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), mješavina ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežitou području od C1 do C5.) |
649-123-00-7 |
270-749-8 |
68477-68-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti stripera katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz stabilizatora katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-124-00-2 |
270-759-2 |
68477-77-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 recilklirani tok katalitičkog reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine i recikliranog da se očuva vodik. Sastoji se primarno od vodika. Također može sadržavati različite male količine ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6) |
649-125-00-8 |
270-761-3 |
68477-80-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 katalitički reforming; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz katalitičkog reforminga C6-C8 sirovine. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C1 do C5 i vodika.) |
649-126-00-3 |
270-762-9 |
68477-81-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C6-8 povratni tok kat. reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin |
649-127-00-9 |
270-763-4 |
68477-82-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2 povratni tok; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih ekstrakcijom vodika iz plinskog toka koji se uglavnom sastoji od vodika s malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, metana, etana i etilena. Sadrži pretežito ugljikovodike kao što su metan, etan i etilen s malim količinama vodika, dušika i ugljikovog monoksida.) |
649-128-00-4 |
270-766-0 |
68477-84-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), suhi kiseli, iz plinsko-koncentracijske jedinice; Rafinerijski plin (Složeni sastav suhih plinova iz plinsko-koncentracijske jedinice. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-129-00-X |
270-774-4 |
68477-92-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), plinsko-koncentracijski reapsorber dest.; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz spojenih plinskih tokova u plinsko-koncentacijskom reapsorberu. Sastoji se pretežito od vodika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, vodikovog sulfida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C3.) |
649-130-00-5 |
270-776-5 |
68477-93-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz apsorbera vodika.; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven apsorpcijom vodika iz toka s visokim udjelom vodika. Sastoji se od vodika, ugljikovog monoksida, dušika i metana s malim količinama C2 ugljikovodika.) |
649-131-00-0 |
270-779-1 |
68477-96-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složen sastav separiran hlađenjem kao plin iz ugljikovodičnih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, dušika, metana i C2 ugljikovodika.) |
649-132-00-6 |
270-780-7 |
68477-97-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reciklirajući tok hidroobrađene mješavine ulja, s visokim udjelom vodika-dušika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reciklirajućeg toka hidroobrađene mješavine ulja. Sastoji se primarno od vodika i dušika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-133-00-1 |
270-781-2 |
68477-98-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reciklirajući tok, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz recikliranih reaktorskih plinova. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika, bodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C5.) |
649-134-00-7 |
270-783-3 |
68478-00-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dodavanje reformeru, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-135-00-2 |
270-784-9 |
68478-01-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa hidroobrade reforminga. Sastoji se primarno od vodika, metana i etana s različitim malim količinama vodokovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-136-00-8 |
270-785-4 |
68478-02-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), jedinica za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika-metana; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida, dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.) |
649-137-00-3 |
270-787-5 |
68478-03-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dodavanje jedinici za hidroobradu reforminga, s visokim udjelom vodika; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz procesa za hidroobradu reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama ugljikovog monoksida i alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-138-00-9 |
270-788-0 |
68478-04-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dest. termičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden procesom termičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-139-00-4 |
270-789-6 |
68478-05-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber refrakcionacije katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih refrakcionacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-140-00-X |
270-805-1 |
68478-25-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-141-00-5 |
270-807-2 |
68478-27-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator katalitički reformiranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom katalitički reformiranog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-142-00-0 |
270-808-8 |
68478-28-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator jedinice hidroobrade krekiranog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom krekiranih destilata s vodikom u prisustvu katalizatora. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-143-00-6 |
270-809-3 |
68478-29-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator hidrodesulfuriziranog primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom primarnog benzina. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-144-00-1 |
270-810-9 |
68478-30-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni proizvodi stabilizatora kat. reformiranog promarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkim reformiranjem primarnog benzina uz provođenje frakcionacije ukupnog efluenta. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-145-00-7 |
270-999-8 |
68513-14-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), reformirani efluent iz visoko-tlačne isparne posude; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden visoko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.) |
649-146-00-2 |
271-003-4 |
68513-18-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz nisko-tlačne isparne posude efluenta reforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden nisko-tlačnim isparavanjem efluenta iz reaktora reforminga. Sastoji se primarno od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.) |
649-147-00-8 |
271-005-5 |
68513-19-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), plin iz raf. destilacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav separiran destilacijom plinskog toka koji sadrži vodik, ugljikov monoksid, ugljikov dioksid i ugljikovodike s brojem ugljikovih atoma u području od C1 do C6 ili dobiven krekiranjem etana i propana. Sastoji se ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C2, vodika, dušika i ugljikovog monoksida.) |
649-148-00-3 |
271-258-1 |
68527-15-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkti depentanizera jedinice za hidroobradu benzena; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden obradom sirovine iz jedinice benzena s vodikom u prisustvu katalizatora uz provođenje depentanizacije. Sastoji se primarno od vodika, etana i propana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida, ugljikovog dioksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6. Može sadržavati tragove benzena.) |
649-149-00-9 |
271-623-5 |
68602-82-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkti frakcionatora fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnih produkata iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-150-00-4 |
271-625-6 |
68602-84-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Naftni proizvodi, rafinerijski plinovi; Rafinerijski plin; [Složeni sastav koji se primarno sastoji od vodika s različitim malim količinama metana, etana i propana.] |
649-151-00-X |
271-750-6 |
68607-11-4 |
K |
|
Plinovi (nafta), nisko-tlačni separator hidrokrekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven separacijom tekućina-para efluenta reaktora hidrokrekinga. Sastoji se pretežito od vodika i zasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-152-00-5 |
272-182-1 |
68783-06-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), rafinerija; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz različitih rafinerijskh operacija. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-153-00-0 |
272-338-9 |
68814-67-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz separatora produkata platforminga; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kemijskim reformiranjem naftena u aromate. Sastoji se od vodika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C4.) |
649-154-00-6 |
272-343-6 |
68814-90-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz depentanizerskog stabilizatora hidroobrađenog kiseleog petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz depentanizacijske stabilizacije hidroobrađenog petroleja. Sastoji se primarno od vodika, metana, etana i propana s različitim malim količinama dušika, vodikovog sulfida, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5.) |
649-155-00-1 |
272-775-5 |
68911-58-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), isparna posuda hidroobrađenog kis. petroleja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz isparne posude jedinice za obradu kis. petroleja s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se primarno od vodika i metana s različitim malim količinama dušika, ugljikovog monoksida i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C5.) |
649-156-00-7 |
272-776-0 |
68911-59-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifining” jedinice za desulfurizaciju destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta „unifining” procesa desulfurizacije. Sastoji se od vodikovog sulfida, metana, etana i propana.) |
649-157-00-2 |
272-873-8 |
68919-01-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden frakcionacijom vršnog produkta iz procesa fluidiziranog katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-158-00-8 |
272-874-3 |
68919-02-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera pročistača plinova fluid katalitičkog krekinga; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden pročišćivanjem vršnog plina iz procesa fluid katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, dušika, metana, etana i propana.) |
649-159-00-3 |
272-875-9 |
68919-03-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera jedinice za hidrodesulfurizaciju teškog destilata; Rafinerijski plin (Složeni sastav stripiran iz tekućeg produkta teškog destilata iz procesa desulfurizacije hidroobradom. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-160-00-9 |
272-876-4 |
68919-04-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stabilizatora platforminga, laki derivati frakcionacije; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom lakih derivata iz reaktora s platinom jedinice platforminga. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-161-00-4 |
272-880-6 |
68919-07-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz predisparne kolone, destilacija nafte; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden u prvoj kolni upotrebljenoj u destilaciji nafte. Sastoji se od dušika i zasićenih alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-162-00-X |
272-881-1 |
68919-08-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz „katranskog” stripera; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven frakcionacijom stabilizirane nafte. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-163-00-5 |
272-884-8 |
68919-11-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz stripera „unifininga”; Rafinerijski plin (Kombinacija vodika i metana dobivena frakcionacijom produkata iz jedinice „unifininga”.) |
649-164-00-0 |
272-885-3 |
68919-12-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), separator katalitički hidrodesulfuriziranog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih hidrodesulfurizacijom benzina. Sastoji se od vodika, metana, etana i propana.) |
649-165-00-6 |
273-173-5 |
68952-79-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven iz jedinice za hidrodesulfurizaciju primarnog benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-166-00-1 |
273-174-0 |
68952-80-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz sekundarnog apsorbera, vršni produkt frakcionacije jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena iz jedinice fluidiziranog katalitičkog krekinga i jedinice za desulfurizaciju plinskog ulja. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-167-00-7 |
273-269-7 |
68955-33-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), destilacija nafte i katalitički kreking; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden destilacijom nafte i u procesu katalitičkog krekinga. Sastoji se od vodika, vodikovog sulfida, dušika, ugljičnog monoksida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-168-00-2 |
273-563-5 |
68989-88-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz dietanolaminskog pročistača plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav proizveden desulfurizacijom plinskog ulja s dietanolaminom. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida, vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C5.) |
649-169-00-8 |
295-397-2 |
92045-15-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizirani efluent plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobivena separacijom tekuće faze iz efluenta iz reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika, vodikovog sulfida i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C3.) |
649-170-00-3 |
295-398-8 |
92045-16-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), hidrodesulfurizacijsko čišćenje plinskog ulja; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven iz reforminga i iz čišćenja iz reaktora za hidrogenizaciju. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-171-00-9 |
295-399-3 |
92045-17-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz isparne posude efluenta jedinice za hidrogenaciju; Rafinerijski plin (Složeni sastav plinova dobiven brzim isparavanjem efluenta nakon reakcije hidrogenacije. Sastoji se uglavnom od vodika i alifatskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-172-00-4 |
295-400-7 |
92045-18-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), ostatak visoko-tlačnog parnog krekinga teškog benzina; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven kao smjesa ne-kondenzabilnih dijelova iz produkata iz procesa parnog krekinga teškog benzina kao i ostalih plinova dobivenih za vrijeme pripremanja produkata koji slijede. Sastoji se uglavnom od vodika i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5 s kojima također može biti pomiješan prirodni plin.) |
649-173-00-X |
295-401-2 |
92045-19-7 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), iz „visbakinga” ostatka; Rafinerijski plin (Složeni sastav dobiven postupkom smanjenja viskoznosti u peći. Sastoji se uglavnom od vodikovog sulfida i parafinskih i olefinskih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-174-00-5 |
295-402-8 |
92045-20-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C3-4; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz krekiranja nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito od propana i propilena i vrije u području približno od – 51 °C to – 1 °C.) |
649-177-00-1 |
268-629-5 |
68131-75-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber frakcionacije katalitički krekiranog destilata i katalitički krekiranog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata katalitički krekiranih destilata i katalitički krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-178-00-7 |
269-617-2 |
68307-98-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički polim. benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz frakcione stabilizacije produkata poimerizacije benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma u području od C1 do C4.) |
649-179-00-2 |
269-618-8 |
68307-99-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcioni stabilizator katalitički reformiranog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz frakcione stabilizacije katalitički reformiranog benzina iz kojeih je uklonjen vodikov sulfid abradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-180-00-8 |
269-619-3 |
68308-00-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper jedinice za hidroobradu krekiranog destilata; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih obradom termički krekiranih destilata s vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-181-00-3 |
269-620-9 |
68308-01-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju primarnog destilata, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz procesa katalitičke hidrodesulfurizacije primarnih destilata iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-182-00-9 |
269-630-3 |
68308-10-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), apsorber katalitički krekranog plinskog ulja; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom produkata iz katalitičkog krekinga plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-183-00-4 |
269-623-5 |
68308-03-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-184-00-X |
269-624-0 |
68308-04-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), deetanizersko postrojenje za pridobivanje plina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije produkata iz različitih ugljikovodičnih tokova. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-185-00-5 |
269-625-6 |
68308-05-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), frakcionator hidrodesulfuriziranog destilata i hidrodesulfuriziranog benzina, bez kiselina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom hidrodesulfuriziranih ugljikovodičnih tokova benzina i destilata i obrađenih da se uklone kisele nečistoće. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-186-00-0 |
269-626-1 |
68308-06-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), striper hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom stripiranjem katalitički hidrodesulfuriziranog vakuum plinskog ulja iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-187-00-6 |
269-627-7 |
68308-07-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator lakog primarnog benzina, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom lakog primarnog benzina iz kojeg je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.) |
649-188-00-1 |
269-629-8 |
68308-09-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), propan-propilen sirovina za alkilaciju iz deetanizera; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih destilacijom reakcijskih produkata propana s propilenom. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-189-00-7 |
269-631-9 |
68308-11-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), jedinica za hidrodesulfurizaciju vakuum plinskog ulja, bez vodikovog sulfida; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih katalitičkom hidrodesulfurizacijom vakuum plinskog ulja iz kojih je uklonjen vodikov sulfid obradom aminom. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C6.) |
649-190-00-2 |
269-632-4 |
68308-12-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), katalitički krekirani vršni produkti; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičkog krekinga. Sastoji se od ugljikovodika s brojevima ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5 i vriju u području približno od – 48 °C do 32 °C.) |
649-191-00-8 |
270-071-2 |
68409-99-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Alkani, C1-2; Naftni plin |
649-193-00-9 |
270-651-5 |
68475-57-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Alkani, C2-3; Naftni plin |
649-194-00-4 |
270-652-0 |
68475-58-1 |
►M21 — ◄ K |
|
Alkani, C3-4; Naftni plin |
649-195-00-X |
270-653-6 |
68475-59-2 |
►M21 — ◄ K |
|
Alkani, C4-5; Naftni plin |
649-196-00-5 |
270-654-1 |
68475-60-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Loživi plinovi; Naftni plin (Kombinacija lakih plinova. Sastoji se pretežito od vodika i/ili ugljikovodika niske molekulske mase.) |
649-197-00-0 |
270-667-2 |
68476-26-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Loživi plinovi, destilati nafte; Naftni plin (Složeni sastav lakih plinova proizvedenih destilacijom nafte i katalitičkim reformiranjem benzina. Sastoji se od vodika i ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4 i vriju u području približno od – 217 °C do – 12 °C (– 423 °F to 10 °F).) |
649-198-00-6 |
270-670-9 |
68476-29-9 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C3-4; Naftni plin |
649-199-00-1 |
270-681-9 |
68476-40-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C4-5 Naftni plin |
649-200-00-5 |
270-682-4 |
68476-42-6 |
►M21 — ◄ K |
|
Ugljikovodici, C2-4, s visokim udjelom C3; Naftni plin |
649-201-00-0 |
270-689-2 |
68476-49-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Naftni plinovi, ukapljeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom nafte. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i vrijući u području približno od – 40 °C do 80 °C.) |
649-202-00-6 |
270-704-2 |
68476-85-7 |
|
|
Naftni plinovi, ukapljeni, slađeni; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih podvrgavanjem smjese ukapljenog naftog plina procesu slađenja za pretvaranje merkaptana ili uklanjanje kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C7 i koji vriju u području – 40 °C do 80 °C.) |
649-203-00-1 |
270-705-8 |
68476-86-8 |
|
|
Plinovi (nafta), C3-4, s visokim udjelom izobutana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6, pretežito butan i izobutan. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C4, pretežito izobutan.) |
649-204-00-7 |
270-724-1 |
68477-33-8 |
►M21 — ◄ K |
|
Destilati (nafta), C3-6, s visokim udjelom piperilena; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika obično u području broja ugljikovih atoma od C3 do C6. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito piperileni.) |
649-205-00-2 |
270-726-2 |
68477-35-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), vršni produkt splitera butana; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih iz destilacije toka butana. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C4.) |
649-206-00-8 |
270-750-3 |
68477-69-0 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), C2-3; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika proizvedenih destilacijom produkata iz procesa katalitičke frakcionacije. Sadrži pretežito etan, etilen, propan i propilen.) |
649-207-00-3 |
270-751-9 |
68477-70-3 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dno depropanizera kat. krekiranog plinskog ulja, s visokim udjelom C4 bez kis.; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionacijom kat. krekiranog ugljikovodičnog toka kat. krekiranog plinskog ulja i obrađenog da se ukloni vodikov sulfid i druge kisele komponente. Sastoji se od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma u području od C3 do C5., pretežito C4.) |
649-208-00-9 |
270-752-4 |
68477-71-4 |
►M21 — ◄ K |
|
Plinovi (nafta), dno debutanizera katalitički krekiranog benzina, s visokim udjelom C3-5; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih stabilizacijom kat. krekiranog benzina. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C5.) |
649-209-00-4 |
270-754-5 |
68477-72-5 |
►M21 — ◄ K |
|
Otpadni plin iz raf. procesa (nafta), stabilizator frakcionacije izomernog benzina; Naftni plin (Složeni sastav ugljikovodika dobivenih frakcionom stabilizacijom produkata iz izomeriziranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C4.) |
649-210-00-X |
269-628-2 |
68308-08-7 |
►M21 — ◄ K„ |
|
Benzin, prirodni; Niskovrijući benzin; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen iz prirodnog plina postupcima kao što su hlađenje ili apsorpcija. Sastoji se pretežito od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od minus 20 °C do 120 °C (– 4 °F do 248 °F).] |
649-261-00-8 |
232-349-1 |
8006-61-9 |
P |
|
Teški benzin; Niskovrijući benzin; [Rafinirani, djelomično rafinirani ili nerafinirani naftni proizvodi destilacije prirodnog plina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C (212 °F do 392 °F).] |
649-262-00-3 |
232-443-2 |
8030-30-6 |
P |
|
Ligroin (petroleter); Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom destilacijom nafte. Ta frakcija vrije u području približno od 20 °C do 135 °C (58 °F do 275 °F).] |
649-263-00-9 |
232-453-7 |
8032-32-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški primarni; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F o 446 °F).] |
649-264-00-4 |
265-041-0 |
64741-41-9 |
P |
|
Teški benzin (nafta), prim. punog područja vrenja; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 220 °C (– 4 °F do 428 °F).] |
649-265-00-X |
265-042-6 |
64741-42-0 |
P |
|
Benzin (nafta), prim. laki; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od – 20 °C do 180 °C (– 4 °F do 356 °F).] |
649-266-00-5 |
265-046-8 |
64741-46-4 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), laki alifatski; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom sirove nafte ili prirodnog benzina. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 35 °C do 160 °C (95 °F do 320 °F).] |
649-267-00-0 |
265-192-2 |
64742-89-8 |
P |
|
Destilati (nafta), primarni laki; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom sirove nafte. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C7 i vriju u području približno od – 88 °C do 99 °C (– 127 °F do 210 °F).] |
649-268-00-6 |
270-077-5 |
68410-05-9 |
P |
|
Benzin regeneracija para; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen hlađenjem iz plinova iz sustava za regeneraciju pare. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 196 °C (– 4 °F do 384 °F).] |
649-269-00-1 |
271-025-4 |
68514-15-8 |
P |
|
Benzin, primarni, atm. destilacija; Nisko-vrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz topping-postrojenja proizveden destilacijom sirove nafte. Vrije u području približno od 36,1 °C do 193,3 °C (97 °F do 380 °F).] |
649-270-00-7 |
271-727-0 |
68606-11-1 |
P |
|
Benzin (nafta), neslađeni; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom benzinskih struja iz različitih rafinerijskih postupaka. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 0 °C do 230 °C (25 °F do 446 °F).] |
649-271-00-2 |
272-186-3 |
68783-12-0 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti stab. frakcionacije prim. benzina; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem lakog primarnog benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6.] |
649-272-00-8 |
272-931-2 |
68921-08-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), primarni teški, koji sadrži aromate; Niskovrijući teški benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom destilacije sirove nafte. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F).] |
649-273-00-3 |
309-945-6 |
101631-20-3 |
P |
|
Teški benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 220 °C (194 °F do 428 °F).] |
649-274-00-9 |
265-066-7 |
64741-64-6 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški alkilat; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C9 do C12 i vriju u području približno od 150 °C do 220 °C (302 °F do 428 °F).] |
649-275-00-4 |
265-067-2 |
64741-65-7 |
P |
|
Benzin (nafta), laki alkilat; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 90 °C do 160 °C (194 °F do 320 °F).] |
649-276-00-X |
265-068-8 |
64741-66-8 |
P |
|
Benzin (nafta), izomerizacija; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičke izomeracije ravnolančanih parafinskih ugljikovodika C4 do C6. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika kao što je izobutan, izopentan, 2,2- dimetilbutan, 2-metilpentan i 3-metilpentan.] |
649-277-00-5 |
265-073-5 |
64741-70-4 |
P |
|
Benzin (nafta), rafiniran otapalom laki; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).] |
649-278-00-0 |
265-086-6 |
64741-84-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), rafiniran otapalom teški; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije otapalom. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).] |
649-279-00-6 |
265-095-5 |
64741-92-0 |
P |
|
Rafinati (nafta), glikol-voda protustrujna ekst. etilena kat. reformera; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku ekstrakcije UDEX na struji iz katalitičkog reforminga. Sastoji se od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9.] |
649-280-00-1 |
270-088-5 |
68410-71-9 |
P |
|
Rafinati (nafta), reforming, Lurgi jedinica - sep.; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat iz jedinice za odvajanje Lurgi. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika i različitih malih količina aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8.] |
649-281-00-7 |
270-349-3 |
68425-35-4 |
P |
|
Benzin (nafta), alkilat punog područja vrenja, koji sadrži butan; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda reakcije izobutana s monoolefinskim ugljikovodicima koji obično imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5. Sastoji se od pretežito razgrananih zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12, uz nešto butana, i vriju u području približno od 35 °C do 200 °C (95 °F do 428 °F).] |
649-282-00-2 |
271-267-0 |
68527-27-5 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekinga teškog benzina, rafinirani otapalom, laki, hidroobrađeni; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji su dobiveni kao rafinati u postupku ekstrakcije otapalom hidroobrađenog lakog destilata iz parno krekiranog benzina.] |
649-283-00-8 |
295-315-5 |
91995-53-8 |
P |
|
Benzin (nafta), C4-12 butanski alkilat, bogat izooktanom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven alkilacijom butana. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12, bogatih izooktanom, koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C (95 °F do 410 °F).] |
649-284-00-3 |
295-430-0 |
92045-49-3 |
P |
|
Ugljikovodici, hidroobrađeni laki benzinski destilati, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnim postupkom ekstrakcije otapalom i destilacije. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 94 °C do 99 °C (201 °F do 210 °F).] |
649-285-00-9 |
295-436-3 |
92045-55-1 |
P |
|
Benzin (nafta), izomerizacija, frakcija C6; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom benzina koji je katalitički izomeriziran. Sastoji se pretežito od izomera heksana koji vriju u području približno od 60 °C do 66 °C (140 °F do 151 °F).] |
649-286-00-4 |
295-440-5 |
92045-58-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-7, kreking benzina, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven sorpcijom benzena iz potpuno katalitički hidrogeniranoga benzenom bogatog ugljikovodičnog reza koji je dobiven destilacijskim putem iz pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od parafinskih i naftenskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 70 °C do 100 °C (158 °F do 212 °F).] |
649-287-00-X |
295-446-8 |
92045-64-2 |
P |
|
Ugljikovodici, s velikim udjelom C6, hidroobrađeni laki benzinski destilati, rafinirani otapalom; Niskovrijući modificirani benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidroobrađenog benzina i naknadnom ekstrakcijom otapalom. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika i vrije u području približno od 65 °C do 70 °C (149 °F do 158 °F).] |
649-288-00-5 |
309-871-4 |
101316-67-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški katalitički krekiran; Niskovrijući kat. krekiran benzin; (Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (148 °F do 446 °F). Sadrži razmjerno velik udjel nezasićenih ugljikovodika.) |
649-289-00-0 |
265-055-7 |
64741-54-4 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički krekiran; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F). Sadrži razmjerno velik udjel nezasićenih ugljikovodika.] |
649-290-00-6 |
265-056-2 |
64741-55-5 |
P |
|
Ugljikovodici, C3-11, destilati katalitičkog krekinga; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijama proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C11 i vriju u području približno do 204 °C (400 °F).] |
649-291-00-1 |
270-686-6 |
68476-46-0 |
P |
|
Benzin (nafta), katalitički krekiran laki dest.; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C1 do C5.] |
649-292-00-7 |
272-185-8 |
68783-09-5 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz parnog krekiranja teškog benzina, hidroobrađeni laki arom.; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom lakog destilata iz parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika.] |
649-293-00-2 |
295-311-3 |
91995-50-5 |
P |
|
Benzin (nafta), teški katalitički krekiran, slađen; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem katalitički krekiranog naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 60 °C do 200 °C (140 °F do 392 °F).] |
649-294-00-8 |
295-431-6 |
92045-50-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički krekiran, slađen; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem benzina iz postupka katalitičkog krekiranja radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji vriju u području približno od 35 °C do 210 °C (95 °F do 410 °F).] |
649-295-00-3 |
295-441-0 |
92045-59-5 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-12, katalitički krekirani, kem. neutralizirani; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom reza iz postupka katalitičkog krekiranja koji je prošao alkalno pranje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 210 °C (266 °F do 410 °F).] |
649-296-00-9 |
295-794-0 |
92128-94-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-12, katalitički krekirani destilati; Niskovrijući kat. krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12 i vriju u području približno od 140 °C do 210 °C (284 °F do 410 °F).] |
649-297-00-4 |
309-974-4 |
101794-97-2 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-12, katalitički kreking, kem. neutralizirani, slađeni; Niskovrijući kat. krekiran benzin. |
649-298-00-X |
309-987-5 |
101896-28-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).Sadrži razmjerno velik udio aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ova struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.] |
649-299-00-5 |
265-065-1 |
64741-63-5 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od pretežito aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).] |
649-300-00-9 |
265-070-9 |
64741-68-0 |
P |
|
Destilati (nafta), depentanizer kat. reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 49 °C do 63 °C (– 57 °F do 145 °F).] |
649-301-00-4 |
270-660-4 |
68475-79-6 |
P |
|
Ugljikovodici, C2-6, C6-8 katalitički reforming; Niskovrijući kat. reformiran benzin. |
649-302-00-X |
270-687-1 |
68476-47-1 |
P |
|
Ostaci (nafta), C6-8 katalitički reforming; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni ostatak iz katalitičnog reforminga sirovine C6-8. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.] |
649-303-00-5 |
270-794-3 |
68478-15-9 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, bez aromata; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 35 °C do 120 °C (95 °F do 248 °F). Sadrži razmjerno velik udio razgrananih ugljikovodika iz kojih su uklonjene aromatske komponente.] |
649-304-00-0 |
270-993-5 |
68513-03-1 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti katalitički reformiranog primarnog benzina; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim reformingom destilacijskog benzina i frakcioniranjem ukupne otpadne vode. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.] |
649-305-00-6 |
271-008-1 |
68513-63-3 |
P |
|
Naftni produkti, reformati iz jedinice „hidrofiner-powerformer”; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičkog reforminga s pročišćavanjem vodikom („hidrofiner-powerformer”) koji vrije u području približno od 27 °C do 210 °C (80 °F do 410 °F).] |
649-306-00-1 |
271-058-4 |
68514-79-4 |
P |
|
Teški benzin (nafta), reformiran punog područja vrenja; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C (95 °F do 446 °F).] |
649-307-00-7 |
272-895-8 |
68919-37-9 |
P |
|
Teški benzin (nafta), katalitički reformiran; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka katalitičkog reforminga. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 220 °C (90 °F do 430 °F). adrži razmjerno velik udjel aromatskih i razgrananih ugljikovodika. Ta struja može sadržavati 10 % ili više volumnog udjela benzena.] |
649-308-00-2 |
273-271-8 |
68955-35-1 |
P |
|
Destilati (nafta), katalitički reformirani hidroobrađeni laki, C8-12 aromatska frakcija; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav alkilbenzena dobiven katalitičkim reformingom naftnog benzina. Sastoji se pretežito od alkilbenzena koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 160 °C do 180 °C (320 °F do 356 °F).] |
649-309-00-8 |
285-509-8 |
85116-58-1 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C8, dobiveni kat. reformiranjem; Niskovrijući kat. reformiran benzin; |
649-310-00-3 |
295-279-0 |
91995-18-5 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C7-12, s velikim udjelom C8; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 (primarno C8), a može sadržavati i nearomatske ugljikovodike, i jedni i drugi s vrelištem u području približno od 130 °C do 200 °C (266 °F do 392 °F).] |
649-311-00-9 |
297-401-8 |
93571-75-6 |
P |
|
Benzin, C5-11, visokooktanski stabilizirani reformat; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni visokooktanski sastav ugljikovodika dobiven katalitičkim dehidrogeniranjem pretežito naftenskog benzina. Sastoji se pretežito od aromata i nearomata koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 45 °C do 185 °C (113 °F do 365 °F).] |
649-312-00-4 |
297-458-9 |
93572-29-3 |
P |
|
Ugljikovodici, C7-12, s velikim udjelom aromata C> 9, teška frakcija reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 120 °C do 210 °C (248 °F do 380 °F) te aromatskih ugljikovodika C9 i viših.] |
649-313-00-X |
297-465-7 |
93572-35-1 |
P |
|
Ugljikovodici, C5-11, bogati nearomatima, laka frakcija reforminga; Niskovrijući kat. reformiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven odvajanjem iz frakcije koja sadrži platformat. Sastoji se pretežito od nearomatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 125 °C (94 °F do 257 °F), benzena i toluena.] |
649-314-00-5 |
297-466-2 |
93572-36-2 |
P |
|
Benzin (nafta), laki termički krekiran; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C8 i vriju u području približno od – 10 °C do 130 °C (14 °F do 266 °F).] |
649-316-00-6 |
265-075-6 |
64741-74-8 |
P |
|
Teški benzin (nafta), teški termički krekiran; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 220 °C (148 °F do 428 °F).] |
649-317-00-1 |
265-085-0 |
64741-83-9 |
P |
|
Destilati (nafta), teški aromatski; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ta se frakcija s višim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ta struja može sadržavati benzen.] |
649-318-00-7 |
267-563-4 |
67891-79-6 |
P |
|
Destilati (nafta), laki aromatski; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz termičkog krekinga etana i propana. Ta se frakcija s nižim vrelištem sastoji pretežito od aromatskih ugljikovodika C5-7, uz nešto nezasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito C5. Ta struja može sadržavati benzen.] |
649-319-00-2 |
267-565-5 |
67891-80-9 |
P |
|
Destilati (nafta), dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina, blending benzina; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven pirolitičkim frakcioniranjem benzina i rafinata na 816 °C (1 500 °F). Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C9 i vriju na približno 204 °C (400 °F).] |
649-320-00-8 |
270-344-6 |
68425-29-6 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-8, dobiveni iz piroliziranog rafinata benzina; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcijskom pirolizom benzina i rafinata na 816 °C (1 500 °F). Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8, uključujući benzen.] |
649-321-00-3 |
270-658-3 |
68475-70-7 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i vriju u području približno od 33 °C do 60 °C (91 °F do 140 °F).] |
649-322-00-9 |
271-631-9 |
68603-00-9 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, koji sadrže dimer C5; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5, uz nešto dimeriziranih olefina C5, i vriju u području približno od 33 °C do 184 °C (91 °F do 363 °F).] |
649-323-00-4 |
271-632-4 |
68603-01-0 |
P |
|
Destilati (nafta), termički krekiran benzin i plinsko ulje, ekstraktivni; Nisko-vrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden ekstrakcijskom destilacijom termički krekiranog benzina i/ili plinskog ulja. Sastoji se od parafinskih i olefinskih ugljikovodika, pretežito izoamilena kao što su 2-metil-1-buten i 2-metil-2-buten i vrije u području približno od 31 °C do 40 °C (88 °F do 104 °F).] |
649-324-00-X |
271-634-5 |
68603-03-2 |
P |
|
Destilati (nafta), laki termički krekirani, debutanizirani arom.; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka termičkog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika, primarno benzena.] |
649-325-00-5 |
273-266-0 |
68955-29-3 |
P |
|
Benzin (nafta), laki termički krekiran, slađen; Niskovrijući termički krekiran benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata iz visokotemperaturnog termičkog krekinga frakcija teškog ulja radi pretvorbe merkaptana. Sastoji se pretežito od aromata, olefina i zasićenih ugljikovodika koji vriju u području približno od 20 °C do 100 °C (68 °F do 212 °F).] |
649-326-00-0 |
295-447-3 |
92045-65-3 |
P |
|
Teški benzin (nafta), hidroobrađen teški; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C13 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F do 446 °F).] |
649-327-00-6 |
265-150-3 |
64742-48-9 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od minus 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).] |
649-328-00-1 |
265-151-9 |
64742-49-0 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).] |
649-329-00-7 |
265-178-6 |
64742-73-0 |
P |
|
Teški benzin (nafta), hidrodesulfuriziran teški; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven postupkom katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).] |
649-330-00-2 |
265-185-4 |
64742-82-1 |
P |
|
Destilati (nafta), hidroobrađeni srednji, srednjovrijući; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade srednjeg destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C10 i vriju u području približno od 127 °C do 188 °C (262 °F do 370 °F).] |
649-331-00-8 |
270-092-7 |
68410-96-8 |
P |
|
Destilati (nafta), postupak hidroobrade lakog destilata, niskovrijući; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka hidroobrade lakog destilata. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C9 i vriju u području približno od 3 °C do 194 °C (37 °F do 382 °F).] |
649-332-00-3 |
270-093-2 |
68410-97-9 |
P |
|
Destilati (nafta), hidroobrađen teški benzin, vršni produkti deizoheksanizera; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda u postupku hidroobrade teškog benzina. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 49 °C do 68 °C (– 57 °F do 155 °F).] |
649-333-00-9 |
270-094-8 |
68410-98-0 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko, hidroobrađeno; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F).] |
649-334-00-4 |
270-988-8 |
68512-78-7 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran termički krekirani laki; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem hidrodesulfuriziranog termički krekiranog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 195 °C (73 °F do 383 °F).] |
649-335-00-X |
285-511-9 |
85116-60-5 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađeni laki, koji sadrži cikloalkane; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije naftne frakcije. Sastoji se pretežito od alkana i cikloalkana koji vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).] |
649-336-00-5 |
285-512-4 |
85116-61-6 |
P |
|
Benzin (nafta), teški parom krekiran, hidrogeniran; Niskovrijući hidroobrađen benzin. |
649-337-00-0 |
295-432-1 |
92045-51-7 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfuriziran punog područja vrenja; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven u postupku katalitičke hidrodesulfurizacije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 250 °C (86 °F do 482 °F).] |
649-338-00-6 |
295-433-7 |
92045-52-8 |
P |
|
Benzin (nafta), hidroobrađen laki parom krekiran; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije iz postupka pirolize vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 35 °C do 190 °C (95 °F do 374 °F).] |
649-339-00-1 |
295-438-4 |
92045-57-3 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-12, kreking teškog benzina, hidroobrađeni; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom iz proizvoda postupka parnog krekiranja benzina i naknadnim katalitičkim selektivnim hidrogeniranjem komponenti sklonih osmoljavaju. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 30 °C do 230 °C (86 °F do 446 °F).] |
649-340-00-7 |
295-443-1 |
92045-61-9 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), hidroobrađeno lako naftensko; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom naftne frakcije vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od cikloparafinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C7 i vriju u području približno od 73 °C do 85 °C (163 °F do 185 °F).] |
649-341-00-2 |
295-529-9 |
92062-15-2 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran, hidrogeniran; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden odvajanjem i naknadnim hidrogeniranjem proizvoda postupka parnog krekiranja u proizvodnji etilena. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih parafina, cikličkih parafina i cikličkih aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od 50 °C do 200 °C (122 °F do 392 °F). Maseni udjel benzenskih ugljikovodika može varirati do 30 %, a struja može sadržavati i male količine sumpora i oksigeniranih spojeva.] |
649-342-00-8 |
296-942-7 |
93165-55-0 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-11, hidroobrađeni, dearomatizirani; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.] |
649-343-00-3 |
297-852-0 |
93763-33-8 |
P |
|
Ugljikovodici, C9-12, hidroobrađeni, dearomatizirani; Niskovrijući hidroobrađen benzin; [Složeni sastav ugljikovodika koji se dobiju kao otapala koja su podvrgnuta hidroobradi radi pretvorbe aromata u naftene katalitičkim hidrogeniranjem.] |
649-344-00-9 |
297-853-6 |
93763-34-9 |
P |
|
„Stoddard” otapalo; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Bezbojni pročišćeni naftni destilat bez užeglog ili neugodnog mirisa koji vrije u području približno od 148,8 °C do 204,4 °C (300 °F do 400 °F).] |
649-345-00-4 |
232-489-3 |
8052-41-3 |
P |
|
Kondenzati prirodnog plina (nafta); Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina retrogradnom kondenzacijom u površinskom separatoru. Sastoji se uglavnom od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C20. Na atmosferskoj temperaturi i pri atmosferskom tlaku je u tekućem stanju.] |
649-346-00-X |
265-047-3 |
64741-47-5 |
P |
|
Prirodni plin (nafta), sirova ukapljena smjesa; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika izdvojen kao tekućina iz prirodnog plina u postrojenju za recikliranje plina postupcima kao što je hlađenje ili aposorpcija. Uglavnom se sastoji od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C2 do C8.] |
649-347-00-5 |
265-048-9 |
64741-48-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki hidrokrekiran; Niskovrijući benzin – nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C10 i vriju u području približno od – 20 °C do 180 °C (– 4 °F do 356 °F).] |
649-348-00-0 |
265-071-4 |
64741-69-1 |
P |
|
Benzin (nafta), teški hidrokrekirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije proizvoda iz postupka hidrokrekiranja. Sastoji se pretežito od zasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (148 °F do 446 °F).] |
649-349-00-6 |
265-079-8 |
64741-78-2 |
P |
|
Benzin (nafta), slađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od – 10 °C do 230 °C (14 °F do 446 °F).] |
649-350-00-1 |
265-089-2 |
64741-87-3 |
P |
|
Benzin (nafta), kis. obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao rafinat u postupku obrade sumpornom kiselinom. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 90 °C do 230 °C (194 °F do 446 °F).] |
649-351-00-7 |
265-115-2 |
64742-15-0 |
P |
|
Benzin (nafta), teški kem. neutraliziran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C12 i vriju u području približno od 65 °C do 230 °C (149 °F do 446 °F).] |
649-352-00-2 |
265-122-0 |
64742-22-9 |
P |
|
Benzin (nafta), laki kem. neutraliziran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden postupkom obrade radi uklanjanja kiselih tvari. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F).] |
649-353-00-8 |
265-123-6 |
64742-23-0 |
P |
|
Benzin (nafta), katalitički odvošten; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod katalitičkog odvoštavanja naftne frakcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12 i vriju u području približno od 35 °C do 230 °C (95 °F do 446 °F).] |
649-354-00-3 |
265-170-2 |
64742-66-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od minus 20 °C do 190 °C (– 4 °F do 374 °F). Ova struja obično sadrži 10 % ili više volumnog udjela benzena.] |
649-355-00-9 |
265-187-5 |
64742-83-2 |
P |
|
Benzinsko otapalo (nafta), lako aromatsko; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kod destilacije aromatskih struja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C10 i vriju u području približno od 135 °C do 210 °C (275 °F do 410 °F).] |
649-356-00-4 |
265-199-0 |
64742-95-6 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C6-10, obrađeni kiselinom, neutralizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran |
649-357-00-X |
268-618-5 |
68131-49-7 |
P |
|
Destilati (nafta), C3-5, bogati 2-metil-2-butenom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika iz destilacije ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C5, pretežito izopentana i 3-metil-1-butena. Sastoji se od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C5, pretežito 2-metil-2-butena.] |
649-358-00-5 |
270-725-7 |
68477-34-9 |
P |
|
Destilati (nafta), polimer. parom krekirani naftni destilati, C5-12 frakcija; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije polimeriziranog parno krekiranog naftnog destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.] |
649-359-00-0 |
270-735-1 |
68477-50-9 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-12 frakcija; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav organskih spojeva dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C12.] |
649-360-00-6 |
270-736-7 |
68477-53-2 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C5-10 frakcija, pomiješana s lakom parom krekiranom C5 benzinskom frakcijom; Niskovrijući benzin - nespecificiran |
649-361-00-1 |
270-738-8 |
68477-55-4 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), hladno-kis., C4-6; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav organskih spojeva proizveden ekstrakcijom zasićenih i nezasićenih alifatskih ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma obično u području od C3 do C6, pretežito pentana i amilena, u jedinici za ekstrakciju hladnom kiselinom. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.] |
649-362-00-7 |
270-741-4 |
68477-61-2 |
P |
|
Destilati (nafta), vršni produkti depentanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz katalitički krekirane plinske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.] |
649-363-00-2 |
270-771-8 |
68477-89-4 |
P |
|
Ostaci (nafta), dno splitera butana; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni ostatak iz destilacije butanske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.] |
649-364-00-8 |
270-791-7 |
68478-12-6 |
P |
|
Ostatna ulja (nafta), kolona deizobutanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni ostatak iz atmosferske destilacije butansko-butilenske struje. Sastoji se od alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6.] |
649-365-00-3 |
270-795-9 |
68478-16-0 |
P |
|
Benzin (nafta), koking punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postrojenja za tekuće koksiranje. Sastoji se pretežito od nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C15 i vriju u području približno od 43 °C do 250 °C (110 °F - 500 °F).] |
649-366-00-9 |
270-991-4 |
68513-02-0 |
P |
|
Benzin (nafta), parom krekiran srednje aromatski; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 130 °C do 220 °C (266 °F do 428 °F).] |
649-367-00-4 |
271-138-9 |
68516-20-1 |
P |
|
Benzin (nafta), glinom obrađen primarni punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje kod obrade cjelokupnog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od – 20 °C do 220 °C (– 4 °F do 429 °F).] |
649-368-00-X |
271-262-3 |
68527-21-9 |
P |
|
Benzin (nafta), glinom obrađen laki primarni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji nastaje pri obradi lakog destilacijskog benzina prirodnom ili modificiranom glinom, obično u perkolacijskom postupku za uklanjanje tragova polarnih spojeva i nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C10 i vriju u području približno od 93 °C do 180 °C (200 °F do 356 °F).] |
649-369-00-5 |
271-263-9 |
68527-22-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekirani arom.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C9 i vriju u području približno od 110 °C do 165 °C (230 °F do 329 °F).] |
649-370-00-0 |
271-264-4 |
68527-23-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekirani, benzen uklonjen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C12 i vriju u području približno od 80 °C do 218 °C (176 °F do 424 °F).] |
649-371-00-6 |
271-266-5 |
68527-26-4 |
P |
|
Benzin (nafta), sadrži aromate; Niskovrijući benzin – nespecificiran. |
649-372-00-1 |
271-635-0 |
68603-08-7 |
P |
|
Benzin, piroliza, dno debutanizera; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven pri frakcioniranju proizvoda s dna depropanizatora. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C5.] |
649-373-00-7 |
271-726-5 |
68606-10-0 |
P |
|
Benzin (nafta), laki, slađeni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog destilata radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od zasićenih i nezasićenih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C3 do C6 i vriju u području približno od – 20 °C do 100 °C (– 4 °F do 212 °F).] |
649-374-00-2 |
272-206-0 |
68783-66-4 |
P |
|
Kondenzati prirodnog plina; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji se izdvaja i/ili kondenzira iz prirodnog plina tijekom transporta i skuplja na vrhu bušotine i/ili pri proizvodnji, sabiranju, prijenosu te u rovovima i skruberima distribucijskih cjevovoda itd. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C8.] |
649-375-00-8 |
272-896-3 |
68919-39-1 |
J |
|
Destilati (nafta), striper „unifininga” benzina; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika proizveden stripiranjem proizvoda iz jedinice za unifining benzina. Sastoji se od zasićenih alifatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C2 do C6.] |
649-376-00-3 |
272-932-8 |
68921-09-5 |
P |
|
Benzin (nafta), laki katalitički reformiran, frakcija bez aromata; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika preostao nakon uklanjanja aromatskih spojeva iz katalitički reformiranog lakog benzina u postupku selektivne apsorpcije. Sastoji se pretežito od parafinskih i cikličkih spojeva koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 66 °C do 121 °C (151 °F do 250 °F).] |
649-377-00-9 |
285-510-3 |
85116-59-2 |
P |
|
Benzin; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika koji se sastoji primarno od parafina, cikloparafina, aromatskih i olefinskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito viši od C3 i vriju u području od 30 °C do 260 °C (86 °F do 500 °F).] |
649-378-00-4 |
289-220-8 |
86290-81-5 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C7-8, produkti dealkilacije, ostaci dest.; Niskovrijući benzin - nespecificiran |
649-379-00-X |
292-698-0 |
90989-42-7 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-6, laki proizvodi depentanizera, aromatski, obrađeni vodikom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao prvi tok iz kolone depentanizera prije hidroobrade aromatskih šarži. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6, pretežito pentana i pentena, i vriju u području približno od 25 °C do 40 °C (77 °F do 104 °F).] |
649-380-00-5 |
295-298-4 |
91995-38-9 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani benzin, izložen produženom toplinskom djelovanju, s velikim udjelom C5; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina koji je podvrgnut toplinskoj apsorpciji. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C4 do C6, pretežito C5.] |
649-381-00-0 |
295-302-4 |
91995-41-4 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), katalitički reformirano lako benzinsko otapalo; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven kao ekstrakt kod ekstrakcije otapalom katalitički reformiranog naftnog reza. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u pretežito području od C7 do C8 i vriju u području približno od 100 °C do 200 °C (212 °F do 392 °F).] |
649-382-00-6 |
295-331-2 |
91995-68-5 |
P |
|
Benzin (nafta), laki hidrodesulfurizirani, dearomatizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom hidrodesulfuriziranih i dearomatiziranih lakih naftnih frakcija. Sastoji se pretežito od parafina C7 i cikloparafina koji vriju u području približno od 90 °C do 100 °C (194 °F do 212 °F).] |
649-383-00-1 |
295-434-2 |
92045-53-9 |
P |
|
Benzin (nafta), laki, s velikim udjelom C5, slađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C5, pretežito C5, i vriju u području približno od minus 10 °C do 35 °C (14 °F do 95 °F).] |
649-384-00-7 |
295-442-6 |
92045-60-8 |
P |
|
Ugljikovodici, C8-11, kreking benzina, rez toluena; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C11 i vriju u području približno od 130 °C do 205 °C (266 °F do 401 °F).] |
649-385-00-2 |
295-444-7 |
92045-62-0 |
P |
|
Ugljikovodici, C4-11, kreking benzina; bez aromata; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz pretodno hidrogeniranog krekiranog benzina nakon destilativnog odvajanja ugljikovodičnih rezova koji sadrže benzen i toluen i frakcije višeg vrelišta. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C11 i vriju u području približno od 30 °C do 205 °C (86 °F do 401 °F).] |
649-386-00-8 |
295-445-2 |
92045-63-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki - podvrgnut produženom djelovanju topline, parom krekiran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem parno krekiranog benzina nakon regeneracije iz postupka toplinske apsorpcije. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C4 do C6 i vriju u području približno od 0 °C do 80 °C (32 °F do 176 °F).] |
649-387-00-3 |
296-028-8 |
92201-97-3 |
P |
|
Destilati (nafta), s velikim udjelom C6; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven iz destilacije naftne sirovine. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma od C5 do C7, s velikim udjelom C6, i vriju u području približno od 60 °C do 70 °C (140 °F do 158 °F).] |
649-388-00-9 |
296-903-4 |
93165-19-6 |
P |
|
Benzin, piroliza, hidrogeniran; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Destilacijska frakcija iz hidrogeniranja pirolitičkog benzina koji vrije u području približno od 20 °C do 200 °C (68 °F do 392 °F).] |
649-389-00-4 |
302-639-3 |
94114-03-1 |
P |
|
Destilati (nafta), parom krekirani, C8-12 frakcija, polim., lagani dest.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom polimerizirane frakcije C8 do C12 iz parno krekiranih naftnih destilata. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C8 do C12.] |
649-390-00-X |
305-750-5 |
95009-23-7 |
P |
|
Ekstrakti (nafta), teško benzinsko otapalo, obrađeno glinom; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom teškog benzinskog ekstrakta otapala iz nafte zemljom za bijeljenje. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C10 i vriju u području približno od 80 °C do 180 °C (175 °F do 356 °F).] |
649-391-00-5 |
308-261-5 |
97926-43-7 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran, uklonjen benzen, termički obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom debenzeniziranog lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C7 do C12 i vriju u području približno od 95 °C do 200 °C (203 °F do 392 °F).] |
649-392-00-0 |
308-713-1 |
98219-46-6 |
P |
|
Benzin (nafta), laki parom krekiran, termički obrađen; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven obradom i destilacijom lakog parno krekiranog naftnog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C6 i vriju u području približno od 35 °C do 80 °C (95 °F do 176 °F).] |
649-393-00-6 |
308-714-7 |
98219-47-7 |
P |
|
Destilati (nafta), C7-9, s velikim udjelom C8, hidrodesulfurizirani dearomatizirani; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom naftne lake frakcije, hidrodesulfuriziran i dearomatiziran. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C7 do C9, pretežito parafina C8 i cikloparafina, i vriju u području približno od 120 °C do 130 °C (248 °F do 266 °F).] |
649-394-00-1 |
309-862-5 |
101316-56-7 |
P |
|
Ugljikovodici, C6-8, hidrogenirani sorpcijom dearomatizirani, rafinacija toluena; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven tijekom sorpcije toluena iz ugljikovodične frakcije iz krekiranog benzina obrađenog vodikom u prisutnosti katalizatora. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C6 do C8 i vriju u području približno od 80 °C do 135 °C (176 °F do 275 °F).] |
649-395-00-7 |
309-870-9 |
101316-66-9 |
P |
|
Benzin (nafta), hidrodesulfurizirani koking punog područja vrenja; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven frakcioniranjem iz hidrodesulfuriziranog koking destilata. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C11 i vriju u području približno od 23 °C do 196 °C (73 °F do 385 °F).] |
649-396-00-2 |
309-879-8 |
101316-76-1 |
P |
|
Benzin (nafta), laki slađeni; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven slađenjem naftnog benzina radi pretvorbe merkaptana ili uklanjanja kiselih nečistoća. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma pretežito u području od C5 do C8 i vriju u području približno od 20 °C do 130 °C (68 °F do 266 °F).] |
649-397-00-8 |
309-976-5 |
101795-01-1 |
P |
|
Ugljikovodici, C3-6, s velikim udjelom C5, parom krekirani benzin; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom parno krekiranog benzina. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma u području od C3 do C6, pretežito C5.] |
649-398-00-3 |
310-012-0 |
102110-14-5 |
P |
|
Ugljikovodici, s velikim udjelom C5, sadrže diciklopentadien; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda iz postupka parnog krekiranja. Sastoji se pretežito od ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma C5 i diciklopentadiena i vriju u području približno od 30 °C do 170 °C (86 °F do 338 °F).] |
649-399-00-9 |
310-013-6 |
102110-15-6 |
P |
|
Ostaci (nafta), laki parom krekirani, arom.; Niskovrijući benzin - nespecificiran; [Složeni sastav ugljikovodika dobiven destilacijom proizvoda postupka parnog krekiranja ili sličnih postupaka nakon oduzimanja vrlo lakih proizvoda, pri čemu nastaje ostatak koji sadrži ugljikovodike koji počinju s brojem ugljikovih atoma višim od C5. Sastoji se pretežito od aromatskih ugljikovodika koji imaju broj ugljikovih atoma viši od C5 i vriju iznad približno 40 °C (104 °F).] |
649-400-00-2 |
310-057-6 |
102110-55-4 |
P |
|
Ugljikovodici, C≥5, s velikim udjelom C5-6; Niskovrijući benzin – nespecificiran. |
649-401-00-8 |
270-690-8 |
68476-50-6 |
P |
|
Ugljikovodici, s velikim udjelom C5; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran. |
649-402-00-3 |
270-695-5 |
68476-55-1 |
P |
|
Aromatski ugljikovodici, C8-10; Nisko-vrijući benzin – nespecificiran. |
649-403-00-9 |
292-695-4 |
90989-39-2 |
P |
Dodatak 5.
Unos 30. – Reproduktivno toksične tvari: kategorija 1.A
|
Tvari |
Indeksni broj |
EZ broj |
CAS broj |
Napomene |
|
ugljikov monoksid |
006-001-00-2 |
211-128-3 |
630-08-0 |
|
|
olovni heksafluorosilikat |
009-014-00-1 |
247-278-1 |
25808-74-6 |
|
|
Muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni |
028-015-00-8 |
305-433-1 |
94551-87-8 |
|
|
Silicijska kiselina, olovna niklova sol |
028-050-00-9 |
– |
68130-19-8 |
|
|
metilživin klorid |
080-012-00-0 |
204-064-2 |
115-09-3 |
|
|
olovni spojevi s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ovom Prilogu |
082-001-00-6 |
|
|
A ►M5 — ◄ |
|
olovni alkili |
082-002-00-1 |
|
|
A ►M5 — ◄ |
|
olovni diazid; olovni azid |
082-003-00-7 |
236-542-1 |
13424-46-9 |
|
|
olovni kromat |
082-004-00-2 |
231-846-0 |
7758-97-6 |
|
|
olovni di(acetat) |
082-005-00-8 |
206-104-4 |
301-04-2 |
|
|
triolovni bis(ortofosfat) |
082-006-00-3 |
231-205-5 |
7446-27-7 |
|
|
olovni acetat, bazični; olovni acetat |
082-007-00-9 |
215-630-3 |
1335-32-6 |
|
|
olovo(II) metansulfonat |
082-008-00-4 |
401-750-5 |
17570-76-2 |
|
|
olovni sulfokromat žuti; C.I. Pigment žuto 34; (Ova je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77603.) |
082-009-00-X |
215-693-7 |
1344-37-2 |
|
|
olovni kromat molibdat sulfat crveni; C.I. Pigment crveno 104; (Ova je tvar u Indeksu boja označena brojem C.I. 77605.) |
082-010-00-5 |
235-759-9 |
12656-85-8 |
|
|
olovni hidrogen arsenat |
082-011-00-0 |
232-064-2 |
7784-40-9 |
|
|
olovo u prahu; [čestice promjera < 1 mm] |
082-013-00-1 |
231-100-4 |
7439-92-1 |
|
|
olovo u čvrstom stanju: [čestice promjera ≥ 1 mm] |
082-014-00-7 |
231-100-4 |
7439-92-1 |
|
|
1,2-dibromo-3-kloropropan |
602-021-00-6 |
202-479-3 |
96-12-8 |
|
|
2-bromopropan |
602-085-00-5 |
200-855-1 |
75-26-3 |
►M5 — ◄ |
|
varfarin (ISO); 4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2H-kromen-2-on; [1] (S)-4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2-benzopiron; [2] (R)-4-hidroksi-3-(3-okso-1-fenilbutil)-2-benzopiron [3] |
607-056-00-0 |
201-377-6 [1] 226-907-3 [2] 226-908-9 [3] |
81-81-2 [1] 5543-57-7 [2] 5543-58-8 [3] |
|
|
brodifakum (ISO); 4-hidroksi-3-(3-(4′-bromo-4-bifenilil)-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin |
607-172-00-1 |
259-980-5 |
56073-10-0 |
|
|
olovni 2,4,6-trinitrorezorcinat, olovov stifnat |
609-019-00-4 |
239-290-0 |
15245-44-0 |
|
Dodatak 6.
Unos 30. – Reproduktivno toksične tvari: kategorija 1.B
|
Tvari |
Indeksni broj |
EZ broj |
CAS broj |
Napomene |
|
dibutil-kositrov hidrogen borat |
005-006-00-7 |
401-040-5 |
75113-37-0 |
|
|
borna kiselina; [1] |
005-007-00-2 |
233-139-2 [1] |
10043-35-3 [1] |
|
|
borna kiselina, prirodna nepročišćena, koja ne sadrži više od 85 % H3BO3 preračunato na suhu tvar; [2] |
234-343-4 [2] |
11113-50-1 [2] |
||
|
diborov trioksid; borov oksid. |
005-008-00-8 |
215-125-8 |
1303-86-2 |
|
|
dinatrijev tetraborat, bezvodni; |
005-011-00-4 |
|
|
|
|
borna kiselina, dinatrijeva sol; [1] |
215-540-4 [1] |
1330-43-4 [1] |
||
|
tetraborov dinatrijev heptaoksid, hidrat; [2] |
235-541-3 [2] |
12267-73-1 [2] |
||
|
ortoborna kiselina, natrijeva sol; [3] |
237-560-2 [3] |
13840-56-7 [3] |
||
|
dinatrijev tetraborat dekahidrat; boraks dekahidrat |
005-011-01-1 |
215-540-4 |
1303-96-4 |
|
|
dinatrijev tetraborat pentahidrat; boraks pentahidrat. |
005-011-02-9 |
215-540-4 |
12179-04-3 |
|
|
natrijev perborat; [1] |
005-017-00-7 |
239-172-9 [1] |
15120-21-5 [1] |
|
|
natrijev peroksometaborat; [2] |
231-556-4 [2] |
7632-04-4 [2] |
||
|
natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
natrijev perborat; [1] |
005-017-01-4 |
239-172-9 [1] |
15120-21-5 [1] |
|
|
natrijev peroksometaborat; [2] |
231-556-4 [2] |
7632-04-4 [2] |
||
|
natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, trihidrat; [1] |
005-018-00-2 |
239-172-9 [1] |
13517-20-9 [1] |
|
|
perborna kiselina, natrijeva sol, tetrahidrat; [2] |
234-390-0 [2] |
37244-98-7 [2] |
||
|
perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, tetrahidrat; [3] |
231-556-4 [3] |
10486-00-7 [3] |
||
|
natrijev peroksoborat heksahidrat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, trihidrat; [1] |
005-018-01-X |
239-172-9 [1] |
13517-20-9 [1] |
|
|
Perborna kiselina, natrijeva sol, tetrahidrat; [2] |
234-390-0 [2] |
37244-98-7 [2] |
||
|
Perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, tetrahidrat; [3] |
231-556-4 [3] |
10486-00-7 [3] |
||
|
Natrijev peroksoborat heksahidrat; [Sadrži ≥ 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
Perborna kiselina, natrijeva sol; [1] |
005-019-00-8 |
234-390-0 [1] |
11138-47-9 [1] |
|
|
Perborna kiselina, natrijeva sol, monohidrat; [2] |
234-390-0 [2] |
12040-72-1 [2] |
||
|
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, monohidrat; [3] |
231-556-4 [3] |
10332-33-9 [3] |
||
|
Natrijev peroksoborat; [Sadrži < 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
Perborna kiselina, natrijeva sol; [1] |
005-019-01-5 |
234-390-0 [1] |
11138-47-9 [1] |
|
|
Perborna kiselina, natrijeva sol, monohidrat; [2] |
234-390-0 [2] |
12040-72-1 [2] |
||
|
Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, monohidrat; [3] |
231-556-4 [3] |
10332-33-9 [3] |
||
|
Natrijev peroksoborat; [Sadrži ≥ 0,1 % masenog udjela čestica s aerodinamičkim promjerom manjim od 50 μm.] |
|
|
||
|
dinatrijev oktaborat, bezvodni; [1] dinatrijev oktaborat tetrahidrat [2] |
005-020-00-3 |
234-541-0 [1] 234-541-0 [2] |
12008-41-2 [1] 12280-03-4 [2] |
|
|
linuron (ISO); 3-(3,4-diklorofenil)-1-metoksi-1-metil-urea |
006-021-00-1 |
206-356-5 |
330-55-2 |
►M5 — ◄ |
|
6-(2-kloroetil)-6-(2-metoksietoksi)-2,5,7,10-tetraoksa-6-silaundekan; etakelasil |
014-014-00-X |
253-704-7 |
37894-46-5 |
|
|
flusilazol (ISO); bis(4-fluorofenil)(metil)(1H-1,2,4-triazol-1-il-metil)silan |
014-017-00-6 |
— |
85509-19-9 |
►M5 — ◄ |
|
Smjesa: 4-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-4H-1,2,4-triazola i 1-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-1H-1,2,4-triazola |
014-019-00-7 |
403-250-2 |
— |
►M5 — ◄ |
|
(4-etoksifenil)(3-(4-fluoro-3-fenoksifenil)propil)dimetilsilan |
014-036-00-X |
405-020-7 |
105024-66-6 |
|
|
tris(2-kloroetil)fosfat |
015-102-00-0 |
204-118-5 |
115-96-8 |
|
|
glufosinat amonijak (ISO); Amonijev 2-amino-4-(hidroksimetilfosfinil)butirat. |
015-155-00-X |
278-636-5 |
77182-82-2 |
|
|
triksilil fosfat |
015-201-00-9 |
246-677-8 |
25155-23-1 |
|
|
kalijev dikromat |
024-002-00-6 |
231-906-6 |
7778-50-9 |
►M5 — ◄ |
|
amonijev dikromat |
024-003-00-1 |
232-143-1 |
7789-09-5 |
►M5 — ◄ |
|
natrijev dikromat |
024-004-00-7 |
234-190-3 |
10588-01-9 |
|
|
▼M14 ————— |
||||
|
natrijev kromat |
024-018-00-3 |
231-889-5 |
7775-11-3 |
►M5 — ◄ |
|
kobalt |
027-001-00-9 |
231-158-0 |
7440-48-4 |
|
|
kobaltov diklorid |
027-004-00-5 |
231-589-4 |
7646-79-9 |
|
|
kobaltov sulfat |
027-005-00-0 |
233-334-2 |
10124-43-3 |
|
|
kobaltov acetat |
027-006-00-6 |
200-755-8 |
71-48-7 |
|
|
kobaltov nitrat |
027-009-00-2 |
233-402-1 |
10141-05-6 |
|
|
kobaltov karbonat |
027-010-00-8 |
208-169-4 |
513-79-1 |
|
|
niklov tetrakarbonil |
028-001-00-1 |
236-669-2 |
13463-39-3 |
|
|
niklov dihidroksid; [1] |
028-008-00-X |
235-008-5 [1] |
12054-48-7 [1] |
|
|
niklov hidroksid; [2] |
234-348-1 [2] |
11113-74-9 [2] |
||
|
niklov sulfat |
028-009-00-5 |
232-104-9 |
7786-81-4 |
|
|
niklov karbonat; |
028-010-00-0 |
|
|
|
|
bazni niklov karbonat; |
|
|
||
|
karbonatna kiselina, niklova (2+) sol; [1] |
222-068-2 [1] |
3333-67-3 [1] |
||
|
karbonatna kiselina, niklova sol; [2] |
240-408-8 [2] |
16337-84-1 [2] |
||
|
[μ-[karbonat(2-)-O:O′]]dihidroksi trinikal; [3] |
265-748-4 [3] |
65405-96-1 [3] |
||
|
[karbonat(2-)]tetrahidroksitrinikal; [4] |
235-715-9 [4] |
12607-70-4 [4] |
||
|
niklov diklorid |
028-011-00-6 |
231-743-0 |
7718-54-9 |
|
|
niklov dinitrat; [1] |
028-012-00-1 |
236-068-5 [1] |
13138-45-9 [1] |
|
|
dušična kiselina, niklova sol; [2] |
238-076-4 [2] |
14216-75-2 [2] |
||
|
muljevi iz elektrolitičkog pročišćavanja bakra, odbakreni, niklov sulfat |
028-014-00-2 |
295-859-3 |
92129-57-2 |
|
|
niklov diperklorat; perklorna kiselina, niklova(II) sol. |
028-016-00-3 |
237-124-1 |
13637-71-3 |
|
|
niklov dikalijev bis(sulfat); [1] |
028-017-00-9 |
237-563-9 [1] |
13842-46-1 [1] |
|
|
diamonijev niklov bis(sulfat); [2] |
239-793-2 [2] |
15699-18-0 [2] |
||
|
niklov bis(sulfamidat); niklov sulfamat. |
028-018-00-4 |
237-396-1 |
13770-89-3 |
|
|
niklov bis(tetrafluoroborat) |
028-019-00-X |
238-753-4 |
14708-14-6 |
|
|
niklov diformat; [1] |
028-021-00-0 |
222-101-0 [1] |
3349-06-2 [1] |
|
|
mravlja kiselina, niklova sol; [2] |
239-946-6 [2] |
15843-02-4 [2] |
||
|
mravlja kiselina, bakrova niklova sol; [3] |
268-755-0 [3] |
68134-59-8 [3] |
||
|
niklov di(acetat); [1] |
niklov acetat; [2] |
028-022-00-6 |
206-761-7 [1] |
|
|
239-086-1 [2] |
373-02-4 [1] |
14998-37-9 [2] |
||
|
niklov dibenzoat |
028-024-00-7 |
209-046-8 |
553-71-9 |
|
|
niklov bis(4-cikloheksibutirat) |
028-025-00-2 |
223-463-2 |
3906-55-6 |
|
|
niklov(II) stearat; niklov(II) oktadekanoat |
028-026-00-8 |
218-744-1 |
2223-95-2 |
|
|
niklov dilaktat |
028-027-00-3 |
— |
16039-61-5 |
|
|
niklov(II) oktanoat |
028-028-00-9 |
225-656-7 |
4995-91-9 |
|
|
niklov difluorid; [1] |
028-029-00-4 |
233-071-3 [1] |
10028-18-9 [1] |
|
|
niklov dibromid; [2] |
236-665-0 [2] |
13462-88-9 [2] |
||
|
niklov dijodid; [3] |
236-666-6 [3] |
13462-90-3 [3] |
||
|
niklov kalijev fluorid; [4] |
- [4] |
11132-10-8 [4] |
||
|
niklov heksafluorosilikat |
028-030-00-X |
247-430-7 |
26043-11-8 |
|
|
niklov selenat |
028-031-00-5 |
239-125-2 |
15060-62-5 |
|
|
niklov ditiocianat |
028-046-00-7 |
237-205-1 |
13689-92-4 |
|
|
niklov dikromat |
028-047-00-2 |
239-646-5 |
15586-38-6 |
|
|
niklov diklorat; [1] |
028-053-00-5 |
267-897-0 [1] |
67952-43-6 [1] |
|
|
niklov dibromat; [2] |
238-596-1 [2] |
14550-87-9 [2] |
||
|
etil hidrogen sulfat, niklova(II) sol; [3] |
275-897-7 [3] |
71720-48-4 [3] |
||
|
niklov(II) trifluoroacetat; [1] |
028-054-00-0 |
240-235-8 [1] |
16083-14-0 [1] |
|
|
niklov(II) propionat; [2] |
222-102-6 [2] |
3349-08-4 [2] |
||
|
niklov bis(benzensulfonat); [3] |
254-642-3 [3] |
39819-65-3 [3] |
||
|
niklov(II) hidrogen citrat; [4] |
242-533-3 [4] |
18721-51-2 [4] |
||
|
limunska kiselina, amonijeva niklova sol; [5] |
242-161-1 [5] |
18283-82-4 [5] |
||
|
limunska kiselina, niklova sol; [6] |
245-119-0 [6] |
22605-92-1 [6] |
||
|
niklov bis(2-etilheksanoat); [7] |
224-699-9 [7] |
4454-16-4 [7] |
||
|
2-etilheksanska kiselina, niklova sol; [8] |
231-480-1 [8] |
7580-31-6 [8] |
||
|
dimetilheksanska kiselina, niklova sol; [9] |
301-323-2 [9] |
93983-68-7 [9] |
||
|
niklov(II) izooktanoat; [10] |
249-555-2 [10] |
29317-63-3 [10] |
||
|
niklov izooktanoat; [11] |
248-585-3 [11] |
27637-46-3 [11] |
||
|
niklov bis(izononanoat); [12] |
284-349-6 [12] |
84852-37-9 [12] |
||
|
niklov(II) neononanoat; [13] |
300-094-6 [13] |
93920-10-6 [13] |
||
|
nikal(II) izodekanoat; [14] |
287-468-1 [14] |
85508-43-6 [14] |
||
|
niklov(II) neodekanoat; [15] |
287-469-7 [15] |
85508-44-7 [15] |
||
|
neodekanska kiselina, niklova sol; [16] |
257-447-1 [16] |
51818-56-5 [16] |
||
|
niklov(II) neoundekanoat; [17] |
300-093-0 [17] |
93920-09-3 [17] |
||
|
bis(d-glukonato-O 1 ‚O2 )nikal; [18] |
276-205-6 [18] |
71957-07-8 [18] |
||
|
niklov 3,5-bis(tert-butil)-4-hidroksibenzoat (1:2); [19] |
258-051-1 [19] |
52625-25-9 [19] |
||
|
niklov(II) palmitat; [20] |
237-138-8 [20] |
13654-40-5 [20] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [21] |
287-470-2 [21] |
85508-45-8 [21] |
||
|
(izononanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [22] |
287-471-8 [22] |
85508-46-9 [22] |
||
|
(izooktanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [23] |
284-347-5 [23] |
84852-35-7 [23] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(izodekanoato-O)nikal; [24] |
284-351-7 [24] |
84852-39-1 [24] |
||
|
(2-etilheksanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [25] |
285-698-7 [25] |
85135-77-9 [25] |
||
|
(izodekanoato-O)(izooktanoato-O)nikal; [26] |
285-909-2 [26] |
85166-19-4 [26] |
||
|
(izodekanoato-O)(izononanoato-O)nikal; [27] |
284-348-0 [27] |
84852-36-8 [27] |
||
|
(izononanoato-O)(neodekanoato-O)nikal; [28] |
287-592-6 [28] |
85551-28-6 [28] |
||
|
masne kiseline, C6-19-razgranate, niklove soli; [29] |
294-302-1 [29] |
91697-41-5 [29] |
||
|
masne kiseline, C8-18 i C18-nezasićene, niklove soli; [30] |
283-972-0 [30] |
84776-45-4 [30] |
||
|
2,7-naftalendisulfonska kiselina, niklova(II) sol; [31] |
- [31] |
72319-19-8 [31] |
||
|
galijev arsenid |
031-001-00-4 |
215-114-8 |
1303-00-0 |
|
|
kadmijev fluorid |
048-006-00-2 |
232-222-0 |
7790-79-6 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev klorid |
048-008-00-3 |
233-296-7 |
10108-64-2 |
►M5 — ◄ |
|
kadmijev sulfat |
048-009-00-9 |
233-331-6 |
10124-36-4 |
►M5 — ◄ |
|
tributilkositrovi spojevi, s iznimkom onih specificiranih drugdje u ovom Prilogu |
050-008-00-3 |
— |
— |
|
|
dibutil-kositrov diklorid; (DBTC) |
050-022-00-X |
211-670-0 |
683-18-1 |
|
|
2-etilheksil-10-etil-4,4-dioktil-7-okso-8-oksa-3,5-ditia-4-stanatetradekanoat |
050-027-00-7 |
239-622-4 |
15571-58-1 |
|
|
dibutilkositrov dilaurat; dibutil[bis(dodekanoiloksi)]stanan |
050-030-00-3 |
201-039-8 |
77-58-7 |
|
|
živa |
080-001-00-0 |
231-106-7 |
7439-97-6 |
|
|
benzo[a]piren; benzo[d,e,f]krizen |
601-032-00-3 |
200-028-5 |
50-32-8 |
|
|
1-brompropan propil-bromid n-propil-bromid |
602-019-00-5 |
203-445-0 |
106-94-5 |
|
|
1,2,3-trikloropropan |
602-062-00-X |
202-486-1 |
96-18-4 |
D |
|
difenil-eter; oktabromo derivat |
602-094-00-4 |
251-087-9 |
32536-52-0 |
|
|
2-metoksietanol; etilen-glikol-monometil-eter; metilglikol |
603-011-00-4 |
203-713-7 |
109-86-4 |
|
|
2-metoksietanol; etilen-glikol monometil-eter; etilglikol |
603-012-00-X |
203-804-1 |
110-80-5 |
|
|
etilen-oksid; oksiran |
603-023-00-X |
200-849-9 |
75-21-8 |
|
|
1,2-dimetoksietan; etilen-glikol dimetil-eter; EGDME |
603-031-00-3 |
203-794-9 |
110-71-4 |
|
|
tetrahidro-2-furil-metanol; tetrathidrofurfuril alkohol |
603-061-00-7 |
202-625-6 |
97-99-4 |
|
|
2,3-epoksipropan-1-ol; glicidol oksiranmetanol |
603-063-00-8 |
209-128-3 |
556-52-5 |
►M5 — ◄ |
|
2-metoksipropanol |
603-106-00-0 |
216-455-5 |
1589-47-5 |
|
|
bis(2-metoksietil)eter |
603-139-00-0 |
203-924-4 |
111-96-6 |
|
|
R-2,3-epoksi-1-propanol |
603-143-002 |
404-660-4 |
57044-25-4 |
►M5 — ◄ |
|
1,2-bis(2-metoksietoksi)etan TEGDME; trietilen-glikol dimetil-eter; triglim |
603-176-00-2 |
203-977-3 |
112-49-2 |
|
|
2-(2-aminoetilamino)etanol (AEEA) |
603-194-00-0 |
203-867-5 |
111-41-1 |
|
|
1,2-dietoksietan |
603-208-00-5 |
211-076-1 |
629-14-1 |
|
|
2,2’-iminobis-, N-(C13-15 razgranati i linearni alkilni) derivati etanola |
603-236-00-8 |
308-208-6 |
97925-95-6 |
|
|
4,4’-izobutiletilidendifenol; 2,2-bis(4’-hidroksifenil)-4-metilpentan |
604-024-00-8 |
401-720-1 |
6807-17-6 |
|
|
bisfenol A; 4,4′-izopropilidendifenol |
604-030-00-0 |
201-245-8 |
80-05-7 |
|
|
(E)-3-[l-[4-[2-(dimetilamino)etoksi]fenil]-2-fenilbut-l-enil]fenol |
604-073-00-5 |
428-010-4 |
82413-20-5 |
|
|
fenol, dodecil-, razgranani; [1] fenol, 2-dodecil-, razgranani; [2] fenol, 3-dodecil-, razgranani; [3] fenol, 4-dodecil-, razgranani; [4] fenol, (tetrapropenil) derivati [5] |
604-092-00-9 |
310-154-3 [1] - [2] - [3] - [4] - [5] |
121158-58-5 [1] - [2] - [3] 210555-94-5 [4] 74499-35-7 [5] |
|
|
klorofacinon (ISO); 2-[(4-klorofenil)(fenil)acetil]-1H-inden-1,3(2H)-dion |
606-014-00-9 |
223-003-0 |
3691-35-8 |
|
|
N-metil-2-pirolidon; 1-metil-2-pirolidon. |
606-021-00-7 |
212-828-1 |
872-50-4 |
|
|
2-metil-1-(4-metiltiofenil)-2-morfolinopropan-1-on |
606-041-00-6 |
400-600-6 |
71868-10-5 |
|
|
2-benzil-2-dimetilamino-4’-morfolinobutirofenon |
606-047-00-9 |
404-360-3 |
119313-12-1 |
|
|
tetrahidrotiopiran-3-karboksaldehid |
606-062-00-0 |
407-330-8 |
61571-06-0 |
|
|
2-butiril-3-hidroksi-5-tiocikloheksan-3-il-cikloheks-2-en-1-on |
606-100-00-6 |
425-150-8 |
94723-86-1 |
|
|
ciklični 3-(1,2-etandiilacetal)-estra-5(10),9(11)-dien-3,17-dion |
606-131-00-5 |
427-230-8 |
5571-36-8 |
|
|
2-metoksietil-acetat; etilen-glikol-monometil eter acetat; metil-glikolacetat |
607-036-00-1 |
203-772-9 |
110-49-6 |
|
|
2-etoksietil-acetat; etilen-glikol-monoetil eter acetat; etil-glikolacetat |
607-037-00-7 |
203-839-2 |
111-15-9 |
|
|
kumatetralil (ISO); 4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)kumarin |
607-059-00-7 |
227-424-0 |
5836-29-3 |
|
|
2,3-epoksipropil-metakrilat; glicidil-metakrilat |
607-123-00-4 |
203-441-9 |
106-91-2 |
|
|
difenakum (ISO); 3-(3-bifenil-4-il-1,2,3,4-tetrahidro-1-naftil)-4-hidroksikumarin |
607-157-00-X |
259-978-4 |
56073-07-5 |
|
|
2-etil-heksil[[[3,5-bis(1,1-dimetil-etil)-4-hidroksifenil]metil]tio]acetat |
607-203-00-9 |
279-452-8 |
80387-97-9 |
|
|
bis(2-metoksietil)ftalat |
607-228-00-5 |
204-212-6 |
117-82-8 |
|
|
2-metoksipropil-acetat |
607-251-00-0 |
274-724-2 |
70657-70-4 |
|
|
fluazifop-butil (ISO); butil-(RS)-2-[4-(5-trifluorometil-2-piridiloksi)fenoksi]propionat |
607-304-00-8 |
274-125-6 |
69806-50-4 |
|
|
vinklozolin (ISO); N-3,5-diklorofenil-5-metil-5-vinil-1,3-oksazolidin-2,4-dion |
607-307-00-4 |
256-599-6 |
50471-44-8 |
|
|
metoksioctena kiselina |
607-312-00-1 |
210-894-6 |
625-45-6 |
►M5 — ◄ |
|
bis(2-etil-heksil)-ftalat; di-(2-etil-heksil)-ftalat; DEHP |
607-317-00-9 |
204-211-0 |
117-81-7 |
|
|
dibutil-ftalat; DBP |
607-318-00-4 |
201-557-4 |
84-74-2 |
|
|
(+/–)-tetrahidrofurfuril-(R)-2-[4-(6-klorokinoksalin-2-il-oksi)fenil-oksi]propionat |
607-373-00-4 |
414-200-4 |
119738-06-6 |
►M5 — ◄ |
|
flokumafen (ISO); reakcijska smjesa: cis-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluorometilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina i trans-4-hidroksi-3-(1,2,3,4-tetrahidro-3-(4-(4-trifluorometilbenziloksi)fenil)-1-naftil)kumarina |
607-375-00-5 |
421-960-0 |
90035-08-8 |
|
|
1,2-benzendikarboksilna kiselina, dipentilester, razgranati i linearni [1] |
607-426-00-1 |
284-032-2 [1] |
84777-06-0 [1] |
|
|
n-pentil-izopentilftalat [2] |
|
[2] |
[2] |
|
|
di-n-pentil ftalat [3] |
|
205-017-9 [3] |
131-18-0 [3] |
|
|
diizopentilftalat [4] |
|
210-088-4 [4] |
605-50-5 [4] |
|
|
BBP; benzil butil ftalat |
607-430-00-3 |
201-622-7 |
85-68-7 |
|
|
1,2-benzendikarboksilna kiselina; di-C7-11-razgranati i linearni alkilesteri |
607-480-00-6 |
271-084-6 |
68515-42-4 |
|
|
1,2-benzendikarboksilna kiselina; Di-C6-8-razgranani alkilesteri, s velikim udjelom C7. |
607-483-00-2 |
276-158-1 |
71888-89-6 |
|
|
Smjesa: dinatrijeva 4-(3-etoksikarbonil-4-(5-(3-etoksikarbonil-5-hidroksi-1-(4-sulfonatofenil)pirazol-4-il)penta-2,4-dieniliden)-4,5-dihidro-5-oksopirazol-1-il)benzensulfonata i trinatrijeva 4-(3-etoksikarbonil-4-(5-(3-etoksikarbonil-5-oksido-1-(4-sulfonatofenil)pirazol-4-il)penta-2,4-dieniliden)-4,5-dihidro-5-oksopirazol-1-il)benzensulfonata |
607-487-00-4 |
402-660-9 |
— |
|
|
diizobutil ftalat |
607-623-00-2 |
201-553-2 |
84-69-5 |
|
|
perfluorooktan sulfonska kiselina; |
607-624-00-8 |
|
|
|
|
4-terc-butilbenzojeva kiselina |
607-698-00-1 |
202-696-3 |
98-73-7 |
|
|
heptadekafluorooktan-1-sulfonska kiselina; [1] |
217-179-8 [1] |
1763-23-1 [1] |
||
|
kalijev perfluorooktansulfonat; |
|
|
||
|
kalijev heptadekafluorooktan-1-sulfonat; [2] |
220-527-1 [2] |
2795-39-3 [2] |
||
|
dietanolamin perfluorooktan sulfonat; [3] |
274-460-8 [3] |
70225-14-8 [3] |
||
|
amonijev perfluorooktan sulfonat; |
|
|
||
|
amonijev heptadekafluorooktansulfonat; [4] |
249-415-0 [4] |
29081-56-9 [4] |
||
|
litijev perfluorooktan sulfonat; |
|
|
||
|
litijev heptadekafluorooktansulfonat [5] |
249-644-6 [5] |
29457-72-5 [5] |
||
|
Diheksilftalat |
607-702-00-1 |
201-559-5 |
84-75-3 |
|
|
Amonijev pentadekafluorooktanoat |
607-703-00-7 |
223-320-4 |
3825-26-1 |
|
|
Perfluorooktanska kiselina |
607-704-00-2 |
206-397-9 |
335-67-1 |
|
|
1,2-benzendikarboksilna kiselina, diheksil-ester, razgranani i linearni |
607-710-00-5 |
271-093-5 |
68515-50-4 |
|
|
bromadiolon (ISO); 3-[3-(4′-bromobifenil-4-il)-3-hidroksi-1-fenilpropil]-4-hidroksi-2H-kromen-2-on |
607-716-00-8 |
249-205-9 |
28772-56-7 |
|
|
difetialon (ISO); 3-[3-(4′-bromobifenil-4-il)-1,2,3,4-tetrahidronaftalen-1-il]-4-hidroksi-2H-1-benzotiopiran-2-on |
607-717-00-3 |
— |
104653-34-1 |
|
|
perfluorononan-1-oična kiselina [1] i njezine natrijeve [2] i amonijeve [3] soli |
607-718-00-9 |
206-801-3 [1] - [2] - [3] |
375-95-1 [1] 21049-39-8 [2] 4149-60-4 [3] |
|
|
dicikloheksil ftalat |
607-719-00-4 |
201-545-9 |
84-61-7 |
|
|
nonadekafluordekanska kiselina; [1] amonijev nonadekafluordekanoat; [2] natrijev nonadekafluordekanoat [3] |
607-720-00-X |
206-400-3 [1] 221-470-5 [2] [3] |
335-76-2 [1] 3108-42-7 [2] 3830-45-3 [3] |
|
|
diizoheksil-ftalat |
607-737-00-2 |
276-090-2 |
71850-09-4 |
|
|
Nitrobenzen |
609-003-00-7 |
202-716-0 |
98-95-3 |
|
|
dinokap (ISO); (RS)-2,6-dinitro-4-oktilfenil krotonati i (RS)-2,4-dinitro-6-oktilfenil krotonati u kojima je „oktil” reakcijska masa 1-metilheptilne, 1-etilheksilne i 1-propilpentilne skupine. |
609-023-00-6 |
254-408-0 |
39300-45-3 |
|
|
binapakril (ISO); 2-sec-butil-4,6-dinitrofenil-3-metilkrotonat |
609-024-00-1 |
207-612-9 |
485-31-4 |
|
|
dinoseb; 6-sec-butil-2,4-dinitrofenol |
609-025-00-7 |
201-861-7 |
88-85-7 |
|
|
soli i esteri dinoseba, s iznimkom onih specificiranih negdje drugdje u ovom Prilogu |
609-026-00-2 |
|
|
|
|
dinoterb (ISO); 2-tert-butil-4,6-dinitrofenol |
609-030-00-4 |
215-813-8 |
1420-07-1 |
|
|
soli i esteri dinoterba |
609-031-00-X |
|
|
|
|
nitrofen (ISO); 2,4-diklorofenil 4-nitrofenil eter |
609-040-00-9 |
217-406-0 |
1836-75-5 |
|
|
metil-ONN-azoksimetil acetat; metil azoksi metil acetat |
611-004-00-2 |
209-765-7 |
592-62-1 |
|
|
2-[2-hidroksi-3-(2-klorofenil)karbamoil-1-naftilazo]-7-[2-hidroksi-3-(3-metilfenil)karbamoil-1-naftilazo]fluoren-9-on |
611-131-00-3 |
420-580-2 |
— |
|
|
azafenidin |
611-140-00-2 |
— |
68049-83-2 |
|
|
Kloro-N,N-dimetilformiminijev klorid |
612-250-00-3 |
425-970-6 |
3724-43-4 |
|
|
7-metoksi-6-(3-morfolin-4-il-propoksi)-3H-kinazolin-4-on; [Sadrži ≥ 0,5 % formamida (EZ br. 200-842-0).] |
612-253-01-7 |
429-400-7 |
199327-61-2 |
|
|
triflumizol (ISO); (1E)-N-[4-kloro-2-(trifluorometil)fenil]-1-(1H-imidazol-1-il)-2-propoksietanimin |
612-289-00-6 |
— |
68694-11-1 |
|
|
tridemorf (ISO); 2,6-dimetil-4-tridecilmorfolin |
613-020-00-5 |
246-347-3 |
24602-86-6 |
|
|
etilen tiourea; imidazolidin-2-tion; 2-imidazolin-2-tiol |
613-039-00-9 |
202-506-9 |
96-45-7 |
|
|
karbendazim (ISO); metil benzimidazol-2-ilkarbamat |
613-048-00-8 |
234-232-0 |
10605-21-7 |
|
|
benomil (ISO); metil 1-(butilkarbamoil)benzimidazol-2-ilkarbamat |
613-049-00-3 |
241-775-7 |
17804-35-2 |
|
|
cikloheksimid |
613-140-00-8 |
200-636-0 |
66-81-9 |
|
|
flumioksazin (ISO); 2-[7-fluoro-3-okso-4-(prop-2-in-1-il)-3,4-dihidro-2H-1,4-benzoksazin-6-il]-4,5,6,7-tetrahidro-1H-izoindol-1,3 (2H)-dion |
613-166-00-X |
— |
103361-09-7 |
|
|
(2RS,3SR)-3-(2-klorofenil)-2-(4-fluorofenil)-[(1H-1,2,4-triazol-1-il)metil]oksiran |
613-175-00-9 |
406-850-2 |
106325-08-0 |
|
|
Epoksikonazol (ISO); (2RS,3SR)-3-(2-klorofenil)-2-(4-fluorofenil)-[(1H-1,2,4-triazol-1-il)metil]oksiran |
613-175-00-9 |
406-850-2 |
133855-98-8 |
|
|
3-etil-2-metil-2-(3-metilbutil)-1,3-oksazolidin |
613-191-00-6 |
421-150-7 |
143860-04-2 |
|
|
smjesa: 1,3,5-tris(3-aminometilfenil)-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona; smjesa oligomera 3,5-bis(3-aminometilfenil)-1-poli[3,5-bis(3-aminometilfenil)-2,4,6-triokso-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-1-il]-1,3,5-(1H,3H,5H)-triazin-2,4,6-triona |
613-199-00-X |
421-550-1 |
— |
|
|
propikonazol (ISO); (2RS,4RS;2RS,4SR)-1-{[2-(2,4-diklorfenil)-4-propil-1,3-dioksolan-2-il]metil}-1H-1,2,4-triazol |
613-205-00-0 |
262-104-4 |
60207-90-1 |
|
|
ketokonazol; l-[4-[4-[[(2SR,4RS)-2-(2,4-diklorofenil)-2-(imidazol-l-ilmetil)-l,3-dioksolan-4-il]metoksi]fenil]piperazin-l-il]etanon |
613-283-00-6 |
265-667-4 |
65277-42-1 |
|
|
kalijev 1-metil-3-morfolinokarbonil-4-[3-(1-metil-3-morfolinokarbonil-5-okso-2-pirazolin-4-iliden)-1-propenil]pirazol-5-olat; [Sadrži ≥ 0,5 % N,N-dimetilformamida (EZ br. 200-679-5).] |
613-286-01-X |
418-260-2 |
183196-57-8 |
|
|
imidazol |
613-319-00-0 |
206-019-2 |
288-32-4 |
|
|
triadimenol (ISO); (1RS,2RS;1RS,2SR)-1-(4-klorfenoksi)-3,3-dimetil-1-(1H-1,2,4-triazol-1-il)butan-2-ol; α-tert-butil-β-(4-klorfenoksi)-1H-1,2,4-triazol-1-etanol |
613-322-00-7 |
259-537-6 |
55219-65-3 |
|
|
kinolin-8-ol; 8-hidroksikinolin |
613-324-00-8 |
205-711-1 |
148-24-3 |
|
|
tiakloprid (ISO); (Z)-3-(6-klor-3-piridilmetil)-1,3-tiazolidin-2-ilidencijanamid; {(2Z)-3-[(6-klorpiridin-3-il)metil]-1,3-tiazolidin-2-iliden}cijanamid |
613-325-00-3 |
— |
111988-49-9 |
|
|
1-vinilimidazol |
613-328-00-X |
214-012-0 |
1072-63-5 |
|
|
halosulfuron-metil (ISO); metil-3-klor-5-{[(4,6-dimetoksipirimidin-2-il)karbamoil]sulfamoil}-1-metil-1H-pirazol-4-karboksilat |
613-329-00-5 |
– |
100784-20-1 |
|
|
2-metilimidazol |
613-330-00-0 |
211-765-7 |
693-98-1 |
|
|
N,N-dimetilformamid; dimetil formamid |
616-001-00-X |
200-679-5 |
68-12-2 |
|
|
N,N-dimetilacetamid |
616-011-00-4 |
204-826-4 |
127-19-5 |
►M5 — ◄ |
|
formamid |
616-052-00-8 |
200-842-0 |
75-12-7 |
|
|
N-metilacetamid |
616-053-00-3 |
201-182-6 |
79-16-3 |
|
|
N-metilformamid |
616-056-00-X |
204-624-6 |
123-39-7 |
►M5 — ◄ |
|
N-[6,9-dihidro-9-[[2-hidroksi-l-(hidroksimetil)etoksi]metil]-6-okso-lH-purin-2-il]acetamid |
616-148-00-X |
424-550-1 |
84245-12-5 |
|
|
N,N-(dimetilamino)tioacetamid hidroklorid |
616-180-00-4 |
435-470-1 |
27366-72-9 |
|
|
N-etil-2-pirolidon; 1-ethilpirolidin-2-on |
616-208-00-5 |
220-250-6 |
2687-91-4 |
|
|
karbetamid (ISO); (R)-1-(etilkarbamoil)etilkarbanilat; (2R)-1-(etilamino)-1-oksopropan-2-il-fenilkarbamat |
616-223-00-7 |
240-286-6 |
16118-49-3 |
|
|
Smola, katran kamenog ugljena, visokotemperaturna (Ostatak iz destilacije visokotemperaturnog ugljenog katrana. Crna kruta tvar s približnom točkom omekšavanja od 30 °C do 180 °C (86 °F do 356 °F). Sastavljena primarno od složene smjese aromatskih ugljikovodika s tročlanim ili višečlanim kondenziranim prstenovima.) |
648-055-00-5 |
266-028-2 |
65996-93-2 |
|
|
ciprokonazol (ISO); (2RS,3RS;2RS,3SR)-2-(4-klorofenil)-3-ciklopropil-1-(1H-1,2,4-triazol-1-il)butan-2-ol |
650-032-00-X |
— |
94361-06-5 |
|
|
dibutilbis(pentan-2,4-dionato-O,O’)kositar |
650-056-00-0 |
245-152-0 |
22673-19-4 |
|
Dodatak 7.
Posebne odredbe o označivanju proizvoda koji sadrže azbest
1. Svi proizvodi koji sadrže azbest i njihovi spremnici moraju nositi oznaku u skladu sa sljedećom definicijom:
oznaka u skladu s oglednim primjerkom dolje mora biti najmanje 5 cm visoka (H) i 2,5 cm široka;
sastoji se od dva dijela:
ako proizvod sadrži krokidolit, riječi „sadrži azbest” iz standardnog teksta treba zamijeniti riječima „sadrži krokidolit/plavi azbest”.
Države članice mogu od odredbe podstavka 1. izuzeti proizvode koji će se stavljati na tržište na njihovom državnom području. Ipak, oznake tih proizvoda moraju sadržavati tekst „sadrži azbest”;
ako se oznaka otiskuje izravno na proizvod, dovoljna je jedna boja u kontrastu s podlogom.
2. Oznaku iz ovog Dodatka treba pričvrstiti u skladu sa sljedećim pravilima:
na svaku i najmanju isporučenu jedinicu;
ako proizvod ima komponente na bazi azbesta, dovoljno je da se oznaka nalazi na tim komponentama. Označivanje se može izostaviti ako zbog malih dimenzija ili neprikladnosti ambalaže oznaku nije moguće pričvrstiti na komponentu.
3. Označivanje zapakiranih proizvoda koji sadrže azbest
3.1. Na jasno čitljivim i neizbrisivim oznakama na ambalaži zapakiranih proizvoda koji sadrže azbest treba navesti sljedeće podatke:
simbol i relevantne oznake opasnosti u skladu s ovim Prilogom;
upute o mjerama sigurnosti, koje treba odabrati u skladu s podacima iz ovog Priloga ako su one relevantne za odgovarajući proizvod.
Ako se na ambalaži navode dodatne informacije vezane uz sigurnost, one ne smiju ublažiti učinak podataka navedenih u skladu s točkom (a) i (b) ili biti u suprotnosti s tim podacima.
3.2. Označivanje u skladu s točkom 3.1. provodi se:
3.3. Proizvodi koji sadrže azbest i koji su samo lagano obavijeni plastičnim omotom i sl. smatraju se zapakiranim proizvodima i označavaju se u skladu s točkom 3.2. Ako se proizvodi odvoje od te ambalaže i stavljaju na tržište nezapakirani, uz svaku i najmanju isporučenu jedinicu treba dostaviti podatke za označivanje u skladu s točkom 3.1.
4. Označivanje nezapakiranih proizvoda koji sadrže azbest
U slučaju nezapakiranih proizvoda koji sadrže azbest, označivanje u skladu s točkom 3.1. treba provesti:
ili, ako to nije izvedivo npr. zbog malih dimenzija proizvoda, neprikladnih svojstava proizvoda ili određenih tehničkih teškoća, podatke za označivanje u skladu s točkom 3.1. treba uručiti zasebno.
5. Ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice o sigurnosti i higijeni na radnom mjestu, oznaci pričvršćenoj na proizvod koji se u kontekstu svoje uporabe može prerađivati ili dorađivati treba priložiti sve prikladne upute o mjerama sigurnosti za taj proizvod, a posebno:
6. Kod označivanja svih proizvoda namijenjenih uporabi u kućanstvima koji nisu obuhvaćeni odjeljkom 5. i koji bi tijekom uporabe mogli otpuštati azbestna vlakna treba prema potrebi navesti sljedeću uputu o mjerama sigurnosti: „zamijeniti kad se istroši”.
7. Kod označivanja proizvoda koji sadrže azbest treba koristiti službeni jezik ili jezike države članice odnosno država članica u kojima se proizvod stavlja na tržište.
Dodatak 8.
Unos 43. – Azo bojila – Popis aromatskih amina
Popis aromatskih amina
|
|
CAS broj |
Indeksni broj |
EZ broj |
Tvari |
|
1 |
92-67-1 |
612-072-00-6 |
202-177-1 |
bifenil-4-ilamin 4-aminobifenil ksenilamin |
|
2 |
92-87-5 |
612-042-00-2 |
202-199-1 |
benzidin |
|
3 |
95-69-2 |
|
202-441-6 |
4-kloro-o-toluidin |
|
4 |
91-59-8 |
612-022-00-3 |
202-080-4 |
2-naftilamin |
|
5 |
97-56-3 |
611-006-00-3 |
202-591-2 |
o-aminoazotoluen 4-amino-2′,3-dimetilazobenzen 4-o-tolilazo-o-toluidin |
|
6 |
99-55-8 |
|
202-765-8 |
5-nitro-o-toluidin |
|
7 |
106-47-8 |
612-137-00-9 |
203-401-0 |
4-kloranilin |
|
8 |
615-05-4 |
|
210-406-1 |
4-metoksi-m-fenilendiamin |
|
9 |
101-77-9 |
612-051-00-1 |
202-974-4 |
4,4′-metilendianilin 4,4′-diaminodifenilmetan |
|
10 |
91-94-1 |
612-068-00-4 |
202-109-0 |
3,3′-diklorbenzidin 3,3′-diklorobifenil-4,4′-ilendiamin |
|
11 |
119-90-4 |
612-036-00-X |
204-355-4 |
3,3′-dimetoksibenzidin o-dianisidin |
|
12 |
119-93-7 |
612-041-00-7 |
204-358-0 |
3,3′-dimetilbenzidin 4,4′-bi-o-toluidin |
|
13 |
838-88-0 |
612-085-00-7 |
212-658-8 |
4,4′-metilen-di-o-toluidin |
|
14 |
120-71-8 |
|
204-419-1 |
6-metoksi-m-toluidin; p-krezidin |
|
15 |
101-14-4 |
612-078-00-9 |
202-918-9 |
4,4′-metilen bis(2-kloroanilin) 2,2′-dikloro-4,4′-metilendianilin |
|
16 |
101-80-4 |
|
202-977-0 |
4,4′-oksidianilin |
|
17 |
139-65-1 |
|
205-370-9 |
4,4′-tiodianilin |
|
18 |
95-53-4 |
612-091-00-X |
202-429-0 |
o-toluidin 2-aminotoluen |
|
19 |
95-80-7 |
612-099-00-3 |
202-453-1 |
4-metil-m-fenilendiamin |
|
20 |
137-17-7 |
|
205-282-0 |
2,4,5-trimetilanilin |
|
21 |
90-04-0 |
612-035-00-4 |
201-963-1 |
o-anisidin 2-metoksianilin |
|
22 |
60-09-3 |
611-008-00-4 |
200-453-6 |
4-aminoazobenzen |
Dodatak 9.
Unos 43. – Azo bojila – Popis azo boja
Popis azo boja
|
|
CAS broj |
Indeksni broj |
EZ broj |
Tvari |
|
1 |
Nije dodijeljen komponenta 1.: CAS br.: 118685-33-9 C39H23ClCrN7O12S.2Na komponenta 2.: C46H30CrN10O20S2.3Na |
611-070-00-2 |
405-665-4 |
Smjesa: dinatrijeva (6-(4-anisidino)-3-sulfonato-2-(3,5-dinitro-2-oksidofenilazo)-1-naftolato)(1-(5-kloro-2-oksidofenilazo)-2-naftolato)kromata(1-) i trinatrijeva bis(6-(4-anisidino)-3-sulfonato-2-(3,5-dinitro-2-oksidofenilazo)-1-naftolato)kromata(1-) |
Dodatak 10.
Unos 43. – Azo bojila – Popis ispitnih metoda
Popis ispitnih metoda
|
Europska organizacija za normizaciju |
Upućivanje i naziv usklađene norme |
Upućivanje zamijenjene norme |
|
CEN |
EN ISO 17234-1:2015 Koža – Kemijska ispitivanja za određivanje određenih azobojila u obojenoj koži – 1. dio: Određivanje određenih aromatskih amina dobivenih iz azobojila |
EN ISO 17234-1:2010 |
|
CEN |
EN ISO 17234-2:2011 Koža – Kemijska ispitivanja za određivanje određenih azo bojila u obojenoj koži – 2. dio: Određivanje 4-aminoazobenzena |
CEN ISO/TS 17234:2003 |
|
CEN |
EN ISO 14362-1:2017 Tkanine – Metode za određivanje određenih aromatskih amina izdvojenih iz azo bojila – 1. dio: Dokazivanje uporabe određenih azo bojila koja su dostupna s ekstrakcijom vlakana i bez nje |
EN 14362-1:2012 |
|
CEN |
EN ISO 14362-3:2017 Tkanine – Metode za određivanje određenih aromatskih amina izdvojenih iz azo bojila – 3. dio: Dokazivanje uporabe određenih azo bojila koja mogu otpustiti 4-aminoazobenzen |
EN 14362-3:2012 |
Dodatak 11.
Unosi 28 do 30 — Izuzeća za određene tvari
|
Tvari |
Izuzeća |
| 1. (a) Natrijev perborat; perborna kiselina, natrijeva sol; perborna kiselina, natrijeva sol, monohidrat; natrijev peroksometaborat; perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, monohidrat; natrijev peroksoborat CAS br. 15120-21-5; 11138-47-9; 12040-72-1; 7632-04-4; 10332-33-9 EZ br. 239-172-9; 234-390-0; 231-556-4 (b) Perborna kiselina (H3BO2(O2)), mononatrijeva sol, trihidrat; perborna kiselina, natrijeva sol, tetrahidrat; perborna kiselina (HBO(O2)), natrijeva sol, tetrahidrat; natrijev peroksoborat heksahidrat CAS br. 13517-20-9; 37244-98-7; 10486-00-7 EZ br. 239-172-9; 234-390-0; 231-556-4 |
Deterdženti kako su definirani Uredbom (EZ) br. 648/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (1). Izuzeće se primjenjuje do 1. lipnja 2013. |
|
(1)
SL L 104, 8.4.2004., str. 1. |
|
Dodatak 12.
Unos 72. – ograničene tvari i najviše granične vrijednosti koncentracije prema masi u homogenim materijalima:
|
Tvari |
Indeksni broj |
CAS br. |
EZ broj |
Granična vrijednost koncentracije prema masi |
|
Kadmij i njegovi spojevi (navedeni u Prilogu XVII., unos 28, 29, 30, dodaci 1.–6.) |
— |
— |
— |
1 mg/kg nakon ekstrakcije (izražen kao metalni Cd koji se može izdvojiti iz materijala) |
|
Spojevi kroma(VI) (navedeni u Prilogu XVII., unos 28, 29, 30, dodaci 1.–6.) |
— |
— |
— |
1 mg/kg nakon ekstrakcije (izražen kao Cr(VI) koji se može izdvojiti iz materijala) |
|
Arsenovi spojevi (navedeni u Prilogu XVII., unos 28, 29, 30, dodaci 1.–6.) |
— |
— |
— |
1 mg/kg nakon ekstrakcije (izražen kao metalni As koji se može izdvojiti iz materijala) |
|
Olovo i njegovi spojevi (navedeni u Prilogu XVII., unos 28, 29, 30, dodaci 1.–6.) |
— |
— |
— |
1 mg/kg nakon ekstrakcije (izražen kao metalni Pb koji se može izdvojiti iz materijala) |
|
Benzen |
601-020-00-8 |
71-43-2 |
200-753-7 |
5 mg/kg |
|
Benz[a]antracen |
601-033-00-9 |
56-55-3 |
200-280-6 |
1 mg/kg |
|
Benz[e]acefenantrilen |
601-034-00-4 |
205-99-2 |
205-911-9 |
1 mg/kg |
|
Benzo[a]piren; benzo[def]krizen |
601-032-00-3 |
50-32-8 |
200-028-5 |
1 mg/kg |
|
Benzo[e]piren |
601-049-00-6 |
192-97-2 |
205-892-7 |
1 mg/kg |
|
Benzo[j]fluoranten |
601-035-00-X |
205-82-3 |
205-910-3 |
1 mg/kg |
|
Benzo[k]fluoranten |
601-036-00-5 |
207-08-9 |
205-916-6 |
1 mg/kg |
|
Krizen |
601-048-00-0 |
218-01-9 |
205-923-4 |
1 mg/kg |
|
Dibenz[a,h]antracen |
601-041-00-2 |
53-70-3 |
200-181-8 |
1 mg/kg |
|
α, α,α,4-tetraklortoluen; p-klorbenzotriklorid |
602-093-00-9 |
5216-25-1 |
226-009-1 |
1 mg/kg |
|
α, α,α-triklortoluen; benzotriklorid |
602-038-00-9 |
98-07-7 |
202-634-5 |
1 mg/kg |
|
α-klortoluen; benzil-klorid |
602-037-00-3 |
100-44-7 |
202-853-6 |
1 mg/kg |
|
Formaldehid |
605-001-00-5 |
50-00-0 |
200-001-8 |
75 mg/kg |
|
1,2-benzendikarboksilna kiselina; di-C6-8-razgranati alkilesteri, s velikim udjelom C7 |
607-483-00-2 |
71888-89-6 |
276-158-1 |
1 000 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim ftalatima iz ovog unosa ili drugih unosa iz Priloga XVII. koji su razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili u razred opasnosti karcinogenost ili mutageni učinak na zametne stanice ili reproduktivna toksičnost, 1.A i 1.B kategorije) |
|
Bis(2-metoksietil)ftalat |
607-228-00-5 |
117-82-8 |
204-212-6 |
1 000 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim ftalatima iz ovog unosa ili drugih unosa iz Priloga XVII. koji su razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili u razred opasnosti karcinogenost ili mutageni učinak na zametne stanice ili reproduktivna toksičnost, 1.A i 1.B kategorije) |
|
Diizopentil-ftalat |
607-426-00-1 |
605-50-5 |
210-088-4 |
1 000 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim ftalatima iz ovog unosa ili drugih unosa iz Priloga XVII. koji su razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili u razred opasnosti karcinogenost ili mutageni učinak na zametne stanice ili reproduktivna toksičnost, 1.A i 1.B kategorije) |
|
Di-n-pentil-ftalat (DPP) |
607-426-00-1 |
131-18-0 |
205-017-9 |
1 000 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim ftalatima iz ovog unosa ili drugih unosa iz Priloga XVII. koji su razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili u razred opasnosti karcinogenost ili mutageni učinak na zametne stanice ili reproduktivna toksičnost, 1.A i 1.B kategorije) |
|
Di-n-heksil-ftalat (DnHP) |
607-702-00-1 |
84-75-3 |
201-559-5 |
1 000 mg/kg (pojedinačno ili u kombinaciji s drugim ftalatima iz ovog unosa ili drugih unosa iz Priloga XVII. koji su razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili u razred opasnosti karcinogenost ili mutageni učinak na zametne stanice ili reproduktivna toksičnost, 1.A i 1.B kategorije) |
|
N-metil-2-pirolidon; 1-metil-2-pirolidon (NMP) |
606-021-00-7 |
872-50-4 |
212-828-1 |
3 000 mg/kg |
|
N,N-dimetilacetamid (DMAC) |
616-011-00-4 |
127-19-5 |
204-826-4 |
3 000 mg/kg |
|
N,N-dimetilformamid; dimetilformamid (DMF) |
616-001-00-X |
68-12-2 |
200-679-5 |
3 000 mg/kg |
|
1,4,5,8-tetraaminoantrakinon; C.I. Disperse Blue 1 |
611-032-00-5 |
2475-45-8 |
219-603-7 |
50 mg/kg |
|
Benzenamin, 4,4′-(4-iminocikloheksa-2,5- dienilidenmetilen)dianilin hidroklorid; C.I. Basic Red 9 |
611-031-00-X |
569-61-9 |
209-321-2 |
50 mg/kg |
|
[4-[4,4′-bis(dimetilamino)benzhidriliden]cikloheksa-2,5-dien-1-iliden]dimetilamonijev klorid; C.I. Basic Violet 3 koji sadržava ≥ 0,1 % Michlerovog ketona (EZ br. 202-027-5) |
612-205-00-8 |
548-62-9 |
208-953-6 |
50 mg/kg |
|
4-klor-o-toluidinijev klorid |
612-196-00-0 |
3165-93-3 |
221-627-8 |
30 mg/kg |
|
2-naftilamonijev acetat |
612-071-00-0 |
553-00-4 |
209-030-0 |
30 mg/kg |
|
4-metoksi-m-fenilen diamonijev sulfat; 2,4-diaminoanisol-sulfat |
612-200-00-0 |
39156-41-7 |
254-323-9 |
30 mg/kg |
|
2,4,5-trimetilanilin-hidroklorid |
612-197-00-6 |
21436-97-5 |
— |
30 mg/kg |
|
Kinolin |
613-281-00-5 |
91-22-5 |
202-051-6 |
50 mg/kg |
Dodatak 13.
Unos 75. – Popis tvari s posebnim graničnim vrijednostima koncentracija:
|
Naziv tvari |
EZ broj |
CAS broj |
Granična vrijednost koncentracije (prema masi) |
|
Živa |
231-106-7 |
7439-97-6 |
0,00005 % |
|
Nikal |
231-111-4 |
7440-02-0 |
0,0005 % |
|
Organometalni kositar |
231-141-8 |
7440-31-5 |
0,00005 % |
|
Antimon |
231-146-5 |
7440-36-0 |
0,00005 % |
|
Arsen |
231-148-6 |
7440-38-2 |
0,00005 % |
|
Barij () |
231-149-1 |
7440-39-3 |
0,05 % |
|
Kadmij |
231-152-8 |
7440-43-9 |
0,00005 % |
|
Krom‡ |
231-157-5 |
7440-47-3 |
0,00005 % |
|
Kobalt |
231-158-0 |
7440-48-4 |
0,00005 % |
|
Bakar () |
231-159-6 |
7440-50-8 |
0,025 % |
|
Cink () |
231-175-3 |
7440-66-6 |
0,2 % |
|
Olovo |
231-100-4 |
7439-92-1 |
0,00007 % |
|
Selen |
231-957-4 |
7782-49-2 |
0,0002 % |
|
Benzo[a]piren |
200-028-5 |
50-32-8, 63466-71-7 |
0,0000005 % |
|
Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), razvrstani u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 kao karcinogene tvari ili tvari s mutagenim učinkom na zametne stanice kategorije 1.A, 1.B ili 2. |
|
|
0,00005 % (pojedinačne koncentracije) |
|
Metanol |
200-659-6 |
67-56-1 |
11 % |
|
o-anisidin () |
201-963-1 |
90-04-0 |
0,0005 % |
|
o-toluidin () |
202-429-0 |
95-53-4 |
0,0005 % |
|
3,3’-diklorobenzidin () |
202-109-0 |
91-94-1 |
0,0005 % |
|
4-metil-m-fenilendiamin () |
202-453-1 |
95-80-7 |
0,0005 % |
|
4-kloranilin () |
203-401-0 |
106-47-8 |
0,0005 % |
|
5-nitro-o-toluidin () |
202-765-8 |
99-55-8 |
0,0005 % |
|
3,3’-dimetoksibenzidin () |
204-355-4 |
119-90-4 |
0,0005 % |
|
4,4’-bi-o-toluidin () |
204-358-0 |
119-93-7 |
0,0005 % |
|
4,4’-tiodianilin () |
205-370-9 |
139-65-1 |
0,0005 % |
|
4-klor-o-toluidin () |
202-441-6 |
95-69-2 |
0,0005 % |
|
2-naftilamin () |
202-080-4 |
91-59-8 |
0,0005 % |
|
Anilin () |
200-539-3 |
62-53-3 |
0,0005 % |
|
Benzidin () |
202-199-1 |
92-87-5 |
0,0005 % |
|
p-toluidin () |
203-403-1 |
106-49-0 |
0,0005 % |
|
2-metil-p-fenilendiamin () |
202-442-1 |
95-70-5 |
0,0005 % |
|
Bifenil-4-ilamin () |
202-177-1 |
92-67-1 |
0,0005 % |
|
4-o-tolilazo-o-toluidin () |
202-591-2 |
97-56-3 |
0,0005 % |
|
4-metoksi-m-fenilendiamin () |
210-406-1 |
615-05-4 |
0,0005 % |
|
4,4’-metilendianilin () |
202-974-4 |
101-77-9 |
0,0005 % |
|
4,4’-metilen-di-o-toluidin () |
212-658-8 |
838-88-0 |
0,0005 % |
|
6-metoksi-m-toluidin () |
204-419-1 |
120-71-8 |
0,0005 % |
|
4,4’-metilen-bis-[2-kloranilin] () |
202-918-9 |
101-14-4 |
0,0005 % |
|
4,4’-oksidianilin () |
202-977-0 |
101-80-4 |
0,0005 % |
|
2,4,5-trimetilanilin () |
205-282-0 |
137-17-7 |
0,0005 % |
|
4-aminoazobenzen () |
200-453-6 |
60-09-3 |
0,0005 % |
|
p-fenilendiamin () |
203-404-7 |
106-50-3 |
0,0005 % |
|
Sulfanilna kiselina () |
204-482-5 |
121-57-3 |
0,0005 % |
|
4-amino-3-fluorfenol () |
402-230-0 |
399-95-1 |
0,0005 % |
|
2,6-ksilidin |
201-758-7 |
87-62-7 |
0,0005 % |
|
6-amino-2-etoksinaftalin |
|
293733-21-8 |
0,0005 % |
|
2,4-ksilidin |
202-440-0 |
95-68-1 |
0,0005 % |
|
Pigment Red 7 (PR7)/CI 12420 |
229-315-3 |
6471-51-8 |
0,1 % |
|
Pigment Red 9(PR9)/CI 12460 |
229-104-6 |
6410-38-4 |
0,1 % |
|
Pigment Red 15 (PR15)/CI 12465 |
229-105-1 |
6410-39-5 |
0,1 % |
|
Pigment Red 210 (PR210)/CI 12477 |
612-766-9 |
61932-63-6 |
0,1 % |
|
Pigment Orange 74 (PO74) |
|
85776-14-3 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 65 (PY65)/CI 11740 |
229-419-9 |
6528-34-3 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 74 (PY74)/CI 11741 |
228-768-4 |
6358-31-2 |
0,1 % |
|
Pigment Red 12 (PR12)/CI 12385 |
229-102-5 |
6410-32-8 |
0,1 % |
|
Pigment Red 14 (PR14)/CI 12380 |
229-314-8 |
6471-50-7 |
0,1 % |
|
Pigment Red 17 (PR17)/CI 12390 |
229-681-4 |
6655-84-1 |
0,1 % |
|
Pigment Red 112 (PR112)/CI 12370 |
229-440-3 |
6535-46-2 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 14 (PY14)/CI 21095 |
226-789-3 |
5468-75-7 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 55 (PY55)/CI 21096 |
226-789-3 |
6358-37-8 |
0,1 % |
|
Pigment Red 2 (PR2)/CI 12310 |
227-930-1 |
6041-94-7 |
0,1 % |
|
Pigment Red 22 (PR22)/CI 12315 |
229-245-3 |
6448-95-9 |
0,1 % |
|
Pigment Red 146 (PR146)/CI 12485 |
226-103-2 |
5280-68-2 |
0,1 % |
|
Pigment Red 269 (PR269)/CI 12466 |
268-028-8 |
67990-05-0 |
0,1 % |
|
Pigment Orange 16 (PO16)/CI 21160 |
229-388-1 |
6505-28-8 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 1 (PY1)/CI 11680 |
219-730-8 |
2512-29-0 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 12 (PY12)/CI 21090 |
228-787-8 |
6358-85-6 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 87 (PY87)/CI 21107:1 |
239-160-3 |
15110-84-6, 14110-84-6 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 97 (PY97)/CI 11767 |
235-427-3 |
12225-18-2 |
0,1 % |
|
Pigment Orange 13 (PO13)/CI 21110 |
222-530-3 |
3520-72-7 |
0,1 % |
|
Pigment Orange 34 (PO34)/CI 21115 |
239-898-6 |
15793-73-4 |
0,1 % |
|
Pigment Yellow 83 (PY83)/CI 21108 |
226-939-8 |
5567-15-7 |
0,1 % |
|
Solvent Red 1 (SR1)/CI 12150 |
214-968-9 |
1229-55-6 |
0,1 % |
|
Acid Orange 24 (AO24)/CI 20170 |
215-296-9 |
1320-07-6 |
0,1 % |
|
Solvent Red 23 (SR23)/CI 26100 |
201-638-4 |
85-86-9 |
0,1 % |
|
Acid Red 73 (AR73)/CI 27290 |
226-502-1 |
5413-75-2 |
0,1 % |
|
Disperse Yellow 3/CI 11855 |
220-600-8 |
2832-40-8 |
0,1 % |
|
Acid Green 16 |
603-214-8 |
12768-78-4 |
0,1 % |
|
Acid Red 26 |
223-178-3 |
3761-53-3 |
0,1 % |
|
Acid Violet 17 |
223-942-6 |
4129-84-4 |
0,1 % |
|
Basic Red 1 |
213-584-9 |
989-38-8 |
0,1 % |
|
Disperse Blue 106 |
602-285-2 |
12223-01-7 |
0,1 % |
|
Disperse Blue 124 |
612-788-9 |
61951-51-7 |
0,1 % |
|
Disperse Blue 35 |
602-260-6 |
12222-75-2 |
0,1 % |
|
Disperse Orange 37 |
602-312-8 |
12223-33-5 |
0,1 % |
|
Disperse Red 1 |
220-704-3 |
2872-52-8 |
0,1 % |
|
Disperse Red 17 |
221-665-5 |
3179-89-3 |
0,1 % |
|
Disperse Yellow 9 |
228-919-4 |
6373-73-5 |
0,1 % |
|
Pigment Violet 3 |
603-635-7 |
1325-82-2 |
0,1 % |
|
Pigment Violet 39 |
264-654-0 |
64070-98-0 |
0,1 % |
|
Solvent Yellow 2 |
200-455-7 |
60-11-7 |
0,1 % |
|
(1)
Topivo. ‡Krom VI |
|||
( 1 ) SL L 159, 29.6.1996., str. 1.
( 2 ) SL L 114, 27.4.2006., str. 9.
( 3 ) SL L 183, 29.6.1989., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 4 ) SL L 257, 10.10.1996., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
( 5 ) SL L 327, 22.12.2000., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom br. 2455/2001/EZ (SL L 331, 15.12.2001., str. 1.).
( 6 ) SL L 311, 28.11.2001., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2004/28/EZ (SL L 136, 30.4.2004., str. 58.).
( 7 ) SL L 311, 28.11.2001., str. 67. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) 1901/2006.
( 8 ) SL L 40, 11.2.1989., str. 27. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 9 ) SL L 184, 15.7.1988., str. 61. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 10 ) SL L 84. 27.3.1999., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/253/EZ (SL L 91, 29.3.2006., str. 48.).
( 11 ) SL L 268, 18.10.2003., str. 29. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 378/2005 (SL L 59, 5.3.2005., str. 8.).
( 12 ) SL L 213, 21.7.1982., str. 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2004/116/EZ (SL L 379, 24.12.2004., str. 81.).
( 13 ) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.
( 14 ) SL L 338, 13.11.2004., str. 4.
( 15 ) Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2006/136/EZ (SL L 349, 12.12.2006., str. 42.).
( 16 ) Uredba Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 366, 15.12.1992., str. 10). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2266/2000 (SL L 259, 13.10.2000., str. 27.).
( 17 ) Uredba Komisije (EZ) br. 703/2001 od 6. travnja 2001. o utvrđivanju aktivne tvari u sredstvima za zaštitu bilja koje je potrebno ispitati u drugoj fazi programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ i o revidiranju popisa imenovanih država članica izvjestiteljica za dotične aktivne tvari (SL L 98, 7.4.2001., str. 6.).
( 18 ) Uredba Komisije (EZ) br. 1490/2002 od 14. kolovoza 2002. o utvrđivanju daljnjih detaljnih pravila za provedbu treće faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 224, 21.8.2002., str. 23.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1744/2004 (SL L 311, 8.10.2004., str. 23.).
( 19 ) Odluka Komisije 2003/565/EZ od 25. srpnja 2003. o produživanju razdoblja predviđenog u članku 8. stavku 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 192, 31.7.2003., str. 40.).
( 20 ) SL L 123, 24.4.1998., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2006/140/EZ (SL L 414, 30.12.2006., str. 78.).
( 21 ) SL L 307, 24.11.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1849/2006 (SL L 355, 15.12.2006., str. 63.).
( 22 ) SL L 350, 28.12.1998., str. 58. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 23 ) SL L 189, 20.7.1990., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 24 ) SL L 169, 12.7.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 25 ) SL L 331, 7.12.1998., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.
( 26 ) SL L 158, 30.4.2004., str. 7. Ispravljeno u SL L 229, 29.6.2004., str. 5. Uredba kako kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1195/2006 (SL L 217, 8.8.2006., str. 1.).
( 27 ) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str. 1.).
( 28 ) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.
( 29 ) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.
( 30 ) SL 17, 6.10.1958., str. 385/58. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 920/2005 (SL L 156, 18.6.2005., str. 3.).
( 31 ) SL L 63, 6.3.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 777/2006 (SL L 136, 24.5.2006., str. 9.).
( 32 ) Općenito, što su opsežniji podatci i duže trajanje ispitivanja, to je manji stupanj nesigurnosti i veličina faktora procjene. Faktor procjene 1 000 obično se primjenjuje na najnižu od tri vrijednosti L(E)C50 dobivene nakon kratkotrajnog izlaganja koje potječu od vrsta koje predstavljaju različite trofične razine, a faktor 10 na najnižu od tri vrijednosti dobivene nakon dugotrajnog izlaganja NOEC koje potječu od vrsta koje predstavljaju različite trofične razine.
( 33 ) MARPOL – Pročišćeno izdanje 2006., London, IMO 2007., ISBN 978-92-801-4216-7.
( 34 ) Direktiva Vijeća 80/181/EEZ od 20. prosinca 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice i o stavljanju izvan snage Direktive 71/354/EEZ (SL L 39, 15.2.1980., str. 40.).
( 35 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/2100 оd 4. rujna 2017. o utvrđivanju znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 301, 17.11.2017., str. 1.).
( 36 ) Uredba Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (SL L 101, 20.4.2018., str. 33.).
( 37 ) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).
( 38 ) Uredba (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o osobnoj zaštitnoj opremi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/686/EEZ (SL L 81, 31.3.2016., str. 51.).
( 39 ) Napomena: Pojam „granica eksplozivnosti” istoznačan je pojmu „granica zapaljivosti”, koji se upotrebljava izvan Unije.
( 40 ) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
( 41 ) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).
( 42 ) Usklađenost s Kodeksom IMDG obvezna je za prijevoz pakiranog opasnog tereta morem kako je predviđeno u poglavlju VII pravilu 3. Konvencije SOLAS i Prilogu III. Konvenciji MARPOL, o sprečavanju onečišćenja štetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranom obliku.
( 43 ) Međunarodna pomorska organizacija izradila je za opasne i onečišćujuće tvari različite pravne instrumente prema različitim načinima prijevoza robe (u pakiranom ili razlivenom stanju) i vrstama tereta (krute tvari, tekućine i ukapljeni plinovi). Pravila o prijevozu opasnih tereta i brodovima koji nose takve terete navedena su u Međunarodnoj konvenciji o sigurnosti ljudskih života na moru (SOLAS, 1974.), kako je izmijenjena, i u Međunarodnoj konvenciji o sprječavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL, 1973./1978.), kako je izmijenjena. Te se konvencije dopunjuju kodeksima IMDG, IMSBC, IBC i IGC.
( 44 ) IATA, izdanje 2007.–2008.
( 45 ) SOLAS znači Međunarodna Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru, 1974., kako je izmijenjena.
( 46 ) Kodeks IBC znači Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz opasnih kemikalija u razlivenom stanju, kako je izmijenjen.
( 47 ) Kodeks IMSBC znači Međunarodni pomorski kodeks za krute rasute terete, kako je izmijenjen.
( 48 ) Kodeks IGC znači Međunarodni kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenog plina u razlivenom stanju, uključujući primjenjive izmjene u skladu s kojima je brod certificiran.
( 49 ) Kodeks EGC znači Kodeks za postojeće brodove za prijevoz ukapljenog plina u razlivenom stanju, kako je izmijenjen.
( 50 ) Kodeks GC znači Kodeks za gradnju i opremanje brodova za prijevoz ukapljenog plina u razlivenom stanju (Kodeks za prijevoz plina), kako je izmijenjen.
( 51 ) MEPC.2/Okružnica, Provisional categorisation of liquid substances, verzija 19., primjenjuje se od 17. prosinca 2013.
( 52 ) Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).
( 53 ) Materijali koji su opasni samo u rasutom stanju (MHB) znači materijali osim materijala razvrstanih u Kodeksu IMDG kao opasne tvari koji mogu predstavljati kemijske opasnosti kada se prevoze u rasutom stanju.
( 54 ) SL L 286, 31.10.2009., str. 1.
( 55 ) SL L 158, 30.4.2004., str. 7.
( 56 ) SL L 201, 27.7.2012., str. 60.
( 57 ) SL L 10, 14.1.1997., str. 13.
( 58 ) SL L 275, 20.10.2011., str. 38.
( 59 ) Ovaj se Prilog na odgovarajući način primjenjuje na proizvođače proizvoda koji su dužni podnijeti registraciju u skladu s člankom 7. i druge daljnje korisnike koji su dužni provesti ispitivanja na temelju ove Uredbe.
( 60 ) Napomena: Uvjeti pod kojima se određeno ispitivanje ne mora provesti u skladu s odgovarajućim ispitnim metodama iz Uredbe Komisije o ispitnim metodama predviđene u članku 13. stavku 3. primjenjuju se i onda ako nisu ponovljeni u stupcu 2.
( 61 ) Ovaj se Prilog na odgovarajući način primjenjuje na proizvođače proizvoda koji su dužni podnijeti registraciju u skladu s člankom 7. i druge daljnje korisnike koji su dužni provesti ispitivanja na temelju ove Uredbe.
( 62 ) Napomena: Uvjeti pod kojima se određeno ispitivanje ne mora provesti u skladu s odgovarajućim ispitnim metodama iz Uredbe Komisije o ispitnim metodama predviđene u članku 13. stavku 3. primjenjuju se i onda ako nisu ponovljeni u stupcu 2.
( 63 ) Ovaj se Prilog na odgovarajući način primjenjuje na proizvođače proizvoda koji su dužni podnijeti registraciju u skladu s člankom 7. i druge daljnje korisnike koji su dužni provesti ispitivanja na temelju ove Uredbe.
( 64 ) Napomena: Uvjeti pod kojima se određeno ispitivanje ne mora provesti u skladu s odgovarajućim ispitnim metodama iz Uredbe Komisije o ispitnim metodama predviđene u članku 13. stavku 3. primjenjuju se i onda ako nisu ponovljeni u stupcu 2.
( 65 ) Ovaj se Prilog na odgovarajući način primjenjuje na proizvođače proizvoda koji su dužni podnijeti registraciju u skladu s člankom 7. i druge daljnje korisnike koji su dužni provesti ispitivanja na temelju ove Uredbe.
( 66 ) Napomena: Uvjeti pod kojima se određeno ispitivanje ne mora provesti u skladu s odgovarajućim ispitnim metodama iz Uredbe Komisije o ispitnim metodama predviđene u članku 13. stavku 3. primjenjuju se i onda ako nisu ponovljeni u stupcu 2.
( *1 ) Za potrebe podstavka 3.2. točke (a) podtočke ii., ne dovodeći u pitanje stupac 2. odjeljka 8.7. priloga IX. i X., razina izloženosti bez učinka (DNEL) izvedena iz testa probira reproduktivne/razvojne toksičnosti ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje studije prenatalne razvojne toksičnosti ili studije reproduktivne toksičnosti na dvije generacije. Za potrebe podstavka 3.2. točke (a) podtočke ii., ne dovodeći u pitanje stupac 2. odjeljka 8.6. priloga IX. i X., razina izloženosti bez učinka (DNEL) izvedena iz 28-dnevne studije toksičnosti s ponavljanim dozama ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje 90-dnevne studije toksičnosti s ponavljanim dozama.