This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 01996R2223-20130701
Council Regulation (EC) No 2223/96 of 25 June 1996 on the European system of national and regional accounts in the Community
Consolidated text: Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici
Uredba Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici
1996R2223 — HR — 01.07.2013 — 012.002
|
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici ( L 310, 30.11.1996, p.1) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
L 58 |
1 |
27.2.1998 |
||
|
L 172 |
3 |
12.7.2000 |
||
|
Uredba (EZ) br. 2516/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. studenoga 2000. |
L 290 |
1 |
17.11.2000 |
|
|
L 139 |
3 |
23.5.2001 |
||
|
Uredba (EZ) br. 2558/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. |
L 344 |
1 |
28.12.2001 |
|
|
L 21 |
3 |
24.1.2002 |
||
|
Uredba (EZ) br. 359/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2002. |
L 58 |
1 |
28.2.2002 |
|
|
Uredba (EZ) br. 1267/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. |
L 180 |
1 |
18.7.2003 |
|
|
Uredba (EZ) br. 1392/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. |
L 324 |
1 |
10.12.2007 |
|
|
Uredba (EZ) br. 400/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. |
L 126 |
11 |
21.5.2009 |
|
|
L 210 |
1 |
11.8.2010 |
||
|
L 158 |
1 |
10.6.2013 |
||
UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2223/96
od 25. lipnja 1996.
o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 213.,
uzimajući u obzir nacrt Uredbe koji je podnijela Komisija,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Europskog monetarnog instituta ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 3 ),
|
(1) |
budući da provedba i nadzor Ekonomske i monetarne unije zahtijeva usporedive, ažurirane i pouzdane podatke o strukturi i razvoju gospodarskog stanja u svakoj državi i/ili regiji; |
|
(2) |
budući da Komisija mora sudjelovati u upravi Ekonomske i monetarne unije te Vijeću podnosi izvješće o napretku koji su države članice postigle uispunjavanju svojih obveza za ostvarivanje Ekonomske i monetarne unije; |
|
(3) |
budući da su ekonomski računi osnovno sredstvo za analizu ekonomske situacije u državi i/ili regiji, pod uvjetom da su sastavljeni na temeljujedinstvene skupine načela koja nisu podložna različitim tum ačenjima; |
|
(4) |
budući da Komisija koristi agregate nacionalnih računa za upravne i posebice proračunske izračune Zajednice; |
|
(5) |
budući da je 1970. objavljen upravni dokument „Europski sustav integriranih ekonomskih računa” (ESA), koji obuhvaća područje uređeno ovom Uredbom, a samostalno ga je na vlastitu odgovornost sastavio Statistički ured Europskih zajednica; budući da je spomenuti dokument rezultat višegodišnjeg rada Statističkog ureda Europskih zajednica, u suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku država članica, čiji je cilj stvoriti sustav nacionalnih računa koji ispunjavaju zahtjeve ekonomske i socijalne politike Europskih zajednica i da on predstavlja verziju Zajednice umjesto Sustava nacionalnih računa Ujedinjenih naroda koji je Zajednica upotrebljavala do tada; |
|
(6) |
budući da je 1979. objavljeno drugo izdanje tog dokumenta u svrhu ažuriranja izvornog teksta (dalje u tekstu „ESA, drugo izdanje”) ( 4 ); |
|
(7) |
budući da je u veljači 1993. Statistička komisija Ujedinjenih naroda usvojila novi Sustav nacionalnih računa (SNA) kako bi se postigla međunarodna usporedivost rezultata iz svih država članica Ujedinjenih naroda; |
|
(8) |
budući da bi se u slučaju računa okoliša trebalo obratiti pažnju na priopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 21. prosinca 1994. pod nazivom „Smjernice Europske unije o pokazateljim aokoliša i zelenog nacionalnog računovodstva”; |
|
(9) |
budući da Zajednica, na obostranu korist, surađuje s trećim zemljama, aposebno s onima iz Europskoga gospodarskog prostora (EGP); |
|
(10) |
budući da se Europski sustav računa mora uspostaviti radi ispunjavanja zahtjeva Ekonomske i monetarne unije i koji će se morati koristiti za kompilaciju nacionalnih i regionalnih računa utvrđenih zakonodavstvom Zajednice; |
|
(11) |
budući da Komisija mora rezultate računa i tablica svih država članica, a koji su sastavljeni sukladno sustavu određenom ovom Uredbom, dati korisnicima na raspolaganje na točno određene datume, posebno glede praćenja ekonomske konvergencije i postizanja što veće usklađenosti ekonomskih politika država članica; |
|
(12) |
budući da sustav određen ovom Uredbom mora postupno zamijeniti sve ostale sustave kao referentni okvir zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i pravila za izradu računa država članica prema zahtjevima Zajednice, kako bi se postigla usporedivost rezultata između država članica; |
|
(13) |
budući da ti statistički rezultati moraju biti dostupni građanima, u skladu s načelom transparentnosti; |
|
(14) |
budući da sustav koji je uspostavljen ovom Uredbom i predstavlja verziju SNA prilagođenu ekonomskim strukturama država članica, treba slijediti izgled SNA tako da se podaci Zajednice mogu uspoređivati s rezultatima njezinih glavnih međunarodnih partnera; |
|
(15) |
budući da se datumi moraju grupirati prema široj kategoriji računa i tablica i budući da se moraju obraditi te Komisiji na točno određene datume dostaviti samo oni podaci koji su ključni za ispunjavanje zahtjeva Zajednice; |
|
(16) |
budući da se državama članicama koje objektivno ne mogu ispuniti rokove izove Uredbe radi obujma i veličine predmetnih računa, razine detalja i zemljopisne pokrivenosti te situacije u tim državama članicama, iznimno i privremeno mogu osigurati određena izvanredna razdoblja za prosljeđivanje podataka; |
|
(17) |
budući da se naknadno treba donijeti odluka o načinu klasificiranja usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM); |
|
(18) |
budući da se sukladno načelu supsidijarnosti, jedino na razini Zajednice može učinkovito provesti zadatak stvaranja zajedničkih statističkih standarda radi usporedivosti rezultata te budući da svaka država članica provodi spomenute standarde pod nadzorom organizacija i institucija koje su nadležne za izradu službene statistike; |
|
(19) |
budući da je nužno uspostaviti postupak prilagodbe i ažuriranja odredaba ove Uredbe u suradnji s Odborom Europske zajednice za statistički program(SPC), koji je uspostavljen Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom ( 5 ); budući da se ovaj postupak prilagodbe ograničava na izmjene koje ne povećavaju vlastita sredstva; |
|
(20) |
budući da su se Odbor za statistički program i Odbor za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku (CMFB), uspostavljeni Odlukom 91/115/EEZ ( 6 ), pozitivno izjasnili o nacrtu ove Uredbe; |
|
(21) |
budući da se Direktivom Vijeća 89/130/EEZ, Euratom od 13. veljače 1989. o usklađivanju izračunavanja bruto nacionalnog proizvoda u tržišnim cijenama (BNPtc) ( 7 ) određuje da je BNPtc usporediv jedino ako se primjenjuju definicije i pravila iz Europskog sustava integriranih ekonomskih računa, te budući da se Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29. svibnja 1989. o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitihsredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost ( 8 ), utvrđuje da se radi izračunavanja prosječne ponderirane stope PDV-a, transakcije koje su podložne porezu razvrstavaju na temelju nacionalnih računa, pripremljenih u skladu s Europskim sustavom integriranih ekonomskih računa i budući da za spomenute instrumente treba, u kontekstu Uredbe Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenoga 1993. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita ( 9 ), Odluke Vijeća 94/728/EZ, Euratom od 31. listopada 1994. o sustavu vlastitih sredstava Europskih zajednica ( 10 ) i Odluke Vijeća 94/729/EZ od 31. listopada 1994. o proračunskoj disciplini ( 11 ), osigurati prijelazno razdoblje za provedbu sustava utvrđenog ovom Uredbom, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Svrha
1. Svrha je ove Uredbe utvrditi Europski sustav računa 1995., u daljnjem tekstu „ESA 95”, predviđajući:
(a) metodologiju zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila koji se koriste pri izradi računa i tablica radi uspoređivanja na razini Zajednice te rezultate koji se zahtijevaju na temelju uvjeta iz članka 3.;
(b) program dostave računa i tablica izrađenih sukladno ESA-i 95, na točno određene datume za potrebe Zajednice.
2. Uzimajući u obzir članke 7. i 8., ova se Uredba primjenjuje na sve akte Zajednice koji se odnose na sustav ESA ili njegove definicije.
3. Ova Uredba ne obvezuje države članice da pri izradi računa za vlastite potrebe koriste ESA 95 sustav.
Članak 2.
Metodologija
1. Metodologija ESA-e 95 iz članka 1. stavka 1. točke (a) utvrđena je u Prilogu A.
2. Izmjene metodologije ESA 95 čiji je cilj pojašnjenje i poboljšanje njezinog sadržaja usvaja Komisija pod uvjetom da se njima ne mijenjaju njeni osnovni koncepti, da ne zahtijevaju dodatna sredstva za njihovu provedbu i ne uzrokuju povećanje vlastitih sredstava. Te mjere, koje su namijenjene izmjenama elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog, njenim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 4. stavka 2.
3. U skladu s relevantnim odredbama Ugovora, najkasnije do 31. prosinca 1997. Vijeće donosi odluku o uvođenju sustava za razvrstavanje usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM), kako je opisano u Prilogu I. Prilogu A. i po potrebi donosi potrebne mjere za njegovu provedbu.
Članak 3.
Dostava Komisiji
1. Države članice šalju Komisiji (Eurostatu) račune i tablice utvrđene u Prilogu B, u vremenskim rokovima propisanima za svaku tablicu zasebno, uzimajući u obzir odstupanja utvrđena u navedenom Prilogu.
2. Sukladno odredbama Uredbe Vijeća (Euratom, EEZ), br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o dostavljanju povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica ( 12 ), kojom se uređuje postupanje s povjerljivim informacijama, države članice dostavljaju rezultate iz Priloga B., uključujući podatke koje su države članice proglasile povjerljivim u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom u vezi sa statističkom povjerljivosti.
U granicama određenim u članku 2. stavku 2., sve promjene – nove tablice, dotične države i/ili regije – u podacima koje su zatražene od država članica usvaja Komisija. Te mjere, koje su namijenjene izmjenama elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, između ostalog, njenim dopunjavanjem, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 4. stavka 2.
Članak 4.
1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program (dalje u tekstu: Odbor).
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Članak 5.
Zadaci Odbora
Odbor ispituje sva pitanja koja, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice, postavlja njegov predsjedatelj vezano uz provedbu ove Uredbe.
Članak 6.
Suradnja s drugim odborima
1. U skladu s člankom 2. Odluke 91/115/EEZ, o svim pitanjima koja su u nadležnosti Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku (CMFB) Komisija traži mišljenje tog Odbora.
2. Odboru za bruto nacionalni proizvod koji je uspostavljen Direktivom 89/130/EEZ, Euratom, Komisija dostavlja sve podatke u vezi s provedbom ove Uredbe koji su potrebni za obavljanje njegovih zadataka.
Članak 7.
Datum primjene i prve dostave podataka
1. ESA 95 se prvi puta primjenjuje na podatke određene u skladu s Prilogom B., koji se dostavljaju u travnju 1999.
2. Podaci se dostavljaju Komisiji (Statističkom uredu) u skladu s rokovima iz Priloga B.
3. U skladu sa stavkom 1., do prve dostave na temelju ESA-e 95, države članice nastavljaju Komisiji (Statističkom uredu) dostavljati račune i tablice utvrđene primjenom drugog izdanja ESA-e.
4. Ne dovodeći u pitanje članak 19. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1552/89 od 29. svibnja 1989. ( 13 ) o provedbi Odluke 88/376/EEZ, Euratom, o sustavu vlastitih sredstava Zajednice, Komisija i predmetna država članica provjeravaju provedbu ove Uredbe i rezultate tih provjera dostavljaju Odboru iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe.
Članak 8.
Prijelazne odredbe
1. U svrhu proračuna i vlastitih sredstava te iznimno od odredaba iz članka 1. stavka 2. i članka 7., Europski sustav integriranih ekonomskih računa koji je na snazi u smislu članka 1. stavka 1. Direktive 89/130/EEZ, Euratom i odnosnih zakonskih akata, a posebno Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1552/89 i br. 1553/89 i Odluke 94/728/EZ, Euratom i 94/729/EZ, jest drugo izdanje ESA-e, dok je na snazi Odluka 94/728/EZ, Euratom.
1a. Za potrebe određivanja vlastitih sredstava od PDV-a, iznimno od stavka 1., države članice mogu koristiti podatke koji se temelje na novom Europskom sustavu integriranih ekonomskih računa (ESA 95) dok je na snazi Odluka 94/728/EZ.
2. U smislu izvješća država članica Komisiji prema postupku u slučaju prekomjernog deficita, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 3605/93, Europski sustav integriranih ekonomskih računa je drugo izdanje ESA-e, do izvješća od 1. rujna 1999.
3. Primjena drugog izdanja ESA-e prema stavcima 1. i 2. ovog članka osigurava se prilagodbom podataka koji su prema članku 7. stavku 1. zaprimljeni na temelju ESA-e 95, kako bi se na taj način uzele u obzir promjene koje proizlaze iz razlika u konceptima, definicijama ili nomenklaturama između drugog izdanja ESA-e i ESA-e 95.
Provedba ovog načela određuje se u skladu s postupkom iz članka 6. Direktive Vijeća 89/130/EEZ, Euratom, najkasnije do prosinca 1996.
Članak 9.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
PRILOG A.
EUROPSKI SUSTAV RAČUNA
ESA 1995.
|
SADRŽAJ |
|
|
POGLAVLJE 1. |
OPĆE ZNAČAJKE |
|
UPOTREBA ESA-e |
|
|
Okvir za analizu i politiku |
|
|
Osam obilježja koncepata ESA-e |
|
|
ESA 1995. i SNA 1993. |
|
|
ESA 1995. i ESA 1970. |
|
|
ESA KAO SUSTAV |
|
|
Statističke jedinice i njihovo grupiranje |
|
|
Institucionalne jedinice i sektori |
|
|
Lokalne poslovne jedinice i djelatnosti |
|
|
Rezidentne i nerezidentne jedinice; ukupno gospodarstvo i inozemstvo |
|
|
Tokovi i stanja |
|
|
Tokovi |
|
|
Transakcije |
|
|
Svojstva transakcija |
|
|
Interakcije nasuprot transakcijama unutar jedinice |
|
|
Monetarne nasuprot nemonetarnim transakcijama |
|
|
Transakcija s i bez protustavki |
|
|
Preuređene transakcije |
|
|
Preusmjeravanje |
|
|
Razdjeljivanje |
|
|
Priznavanje glavne strane u transakciji |
|
|
Granični slučajevi |
|
|
Ostale promjene u aktivi |
|
|
Ostale promjene u obujmu aktive i pasive |
|
|
Vlasnički dobici i gubici |
|
|
Stanja |
|
|
Sustav računa i agregati |
|
|
Računovodstvena pravila |
|
|
Terminologija za dvije strane računa |
|
|
Dvostruko/četverostruko knjiženje |
|
|
Vrednovanje |
|
|
Posebna vrednovanja proizvoda |
|
|
Vrednovanje po stalnim cijenama |
|
|
Vrijeme bilježenja |
|
|
Konsolidacija i saldiranje |
|
|
Konsolidacija |
|
|
Saldiranje |
|
|
Računi, izravnavajuće stavke i agregati |
|
|
Slijed računa |
|
|
Račun roba i usluga |
|
|
Račun inozemstva |
|
|
Izravnavajuće stavke |
|
|
Agregati |
|
|
Input-output okvir |
|
|
POGLAVLJE 2. |
JEDINICE I GRUPIRANJE JEDINICA |
|
GRANICE NACIONALNOG GOSPODARSTVA |
|
|
INSTITUCIONALNE JEDINICE |
|
|
INSTITUCIONALNI SEKTORI |
|
|
Nefinancijska društva (S.11) |
|
|
Podsektor: Javna nefinancijska društva (S.11001) |
|
|
Podsektor: Nacionalna privatna nefinancijska društva (S.11002) |
|
|
Podsektor: Inozemno kontrolirana nefinancijska društva (S.11003) |
|
|
Financijska društva (S.12) |
|
|
Podsektor: Središnja banka (S.121) |
|
|
Podsektor: Ostale monetarne financijske institucije (S.122) |
|
|
Podsektor: Ostali financijski posrednici, osimosiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.123) |
|
|
Podsektor: Popratne financijske djelatnosti (S.124) |
|
|
Podsektor: Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.125) |
|
|
Ukupna država (S.13) |
|
|
Podsektor: Središnja država (S.1311) |
|
|
Podsektor: Savezna država (S.1312) |
|
|
Podsektor: Lokalna država (S.1313) |
|
|
Podsektor: Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) |
|
|
Kućanstva (S.14) |
|
|
Podsektor: Poslodavci (uključujući samozaposlene osobe) (S.141 + S.142) |
|
|
Podsektor: Zaposlenici (S.143) |
|
|
Podsektor: Primatelji vlasničkih dohodaka (S.1441) |
|
|
Podsektor: Primatelji mirovina (S.1442) |
|
|
Podsektor: Primatelji ostalih transfernih dohodaka (S.1443) |
|
|
Podsektor: Ostali (S.145) |
|
|
Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima (S.15) |
|
|
Inozemstvo (S.2) |
|
|
Sektorska klasifikacija proizvođačkih jedinica prema glavnim standardnim pravnim oblicima vlasništva |
|
|
LOKALNE POSLOVNE JEDINICE I DJELATNOSTI |
|
|
Lokalna poslovna jedinica |
|
|
Djelatnost |
|
|
KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI |
|
|
JEDINICE HOMOGENE PROIZVODNJE I HOMOGENE GRANE |
|
|
Jedinica homogene proizvodnje |
|
|
Homogene grane |
|
|
KLASIFIKACIJA HOMOGENIH GRANA |
|
|
POGLAVLJE 3. |
TRANSAKCIJE PROIZVODIMA |
|
PROIZVODNJA I OUTPUT |
|
|
Glavne, sporedne i pomoćne aktivnosti |
|
|
Output (P.1) |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje outputa |
|
|
INTERMEDIJARNA POTROŠNJA (P.2) |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje intermedijarne potrošnje |
|
|
FINALNA POTROŠNJA (P.3, P.4) |
|
|
Izdaci za finalnu potrošnju (P.3) |
|
|
Stvarna finalna potrošnja (P.4) |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje izdataka za finalnu potrošnju |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje stvarne finalne potrošnje |
|
|
BRUTO INVESTICIJE (P.5) |
|
|
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51) |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje bruto investicija u fiksni kapital |
|
|
Promjene zaliha (P.52) |
|
|
Vrijeme bilježenja i vrednovanje promjena zaliha |
|
|
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) |
|
|
UVOZ I IZVOZ ROBA I USLUGA (P.6 i P.7) |
|
|
Uvoz i izvoz roba (P.61 i P.71) |
|
|
Uvoz i izvoz usluga (P.62 i P. 72) |
|
|
TRANSAKCIJE POSTOJEĆIM DOBRIMA |
|
|
POGLAVLJE 4. |
TRANSAKCIJE RASPODJELE |
|
NAKNADA ZAPOSLENICIMA (D.1) |
|
|
Nadnice i plaće (D.11) |
|
|
Nadnice i plaće u novcu |
|
|
Nadnice i plaće u naturi |
|
|
Socijalni doprinosi poslodavaca (D.12) |
|
|
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca (D.121) |
|
|
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca (D.122) |
|
|
POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ (D.2) |
|
|
Porezi na proizvode (D.21) |
|
|
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) (D.211) |
|
|
Porezi i carine na uvoz isključujući PDV (D.212) |
|
|
Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza (D.214) |
|
|
Ostali porezi na proizvodnju (D.29) |
|
|
Porezi na proizvodnju i uvoz koji se plaćaju institucijama Europske unije |
|
|
SUBVENCIJE (D.3) |
|
|
Subvencije na proizvode (D.31) |
|
|
Uvozne subvencije (D.311) |
|
|
Ostale subvencije na proizvode (D.319) |
|
|
Ostale subvencije na proizvodnju (D.39) |
|
|
VLASNIČKI DOHODAK (D.4) |
|
|
Kamata (D.41) |
|
|
Kamata na depozite, zajmove i račune potraživanja i obveza |
|
|
Kamata na vrijednosnice |
|
|
Kamata na mjenice i slične kratkoročne instrumente |
|
|
Kamata na obveznice i zadužnice |
|
|
Kamatni swapovi i ugovori o terminskom tečaju |
|
|
Kamata na financijski leasing |
|
|
Ostale kamate |
|
|
Vrijeme bilježenja |
|
|
Raspodijeljeni dohodak društava (D.42) |
|
|
Dividende (D.421) |
|
|
Povlačenje dohotka kvazi-društava (D.422) |
|
|
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja (D.43) |
|
|
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja (D.44) |
|
|
Zakupnine (D.45) |
|
|
Zakupnine od zemljišta |
|
|
Zakupnine od podzemne aktive |
|
|
TEKUĆI POREZI NA DOHODAK, BOGATSTVO I SL. (D.5) |
|
|
Porezi na dohodak (D.51) |
|
|
Ostali tekući porezi (D. 59) |
|
|
SOCIJALNI DOPRINOSI I NAKNADE (D.6) |
|
|
Socijalni doprinosi (D.61) |
|
|
Stvarni socijalni doprinosi (D.611) |
|
|
Imputirani socijalni doprinosi (D.612) |
|
|
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi (D.62) |
|
|
Socijalne naknade u novcu (D.621) |
|
|
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa (D.622) |
|
|
Socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja (D.623) |
|
|
Naknade socijalne pomoći u novcu (D.624) |
|
|
Socijalni transferi u naturi (D.63) |
|
|
Socijalne naknade u naturi (D.631) |
|
|
Naknade socijalne sigurnosti, refundacije (D.6311) |
|
|
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi (D.6312) |
|
|
Naknade socijalne pomoći u naturi (D.6313) |
|
|
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga (D.632) |
|
|
OSTALI TEKUĆI TRANSFERI (D.7) |
|
|
Neto premije neživotnog osiguranja (D.71) |
|
|
Potraživanja od neživotnog osiguranja (D.72) |
|
|
Tekući transferi unutar ukupne države (D.73) |
|
|
Tekuća međunarodna suradnja (D.74) |
|
|
Razni tekući transferi (D.75) |
|
|
Tekući transferi NUSK-u |
|
|
Tekući transferi između kućanstava |
|
|
Novčane kazne i penali |
|
|
Lutrija i igre na sreću |
|
|
Plaćanje odštete |
|
|
Četvrti vlastiti izvori koji se temelje na BNP-u |
|
|
Ostalo |
|
|
PRILAGODBA ZA PROMJENE NETO VLASNIČKOG UDJELA KUĆANSTAVA U PRIČUVAMA MIROVINSKIH FONDOVA (D.8) |
|
|
KAPITALNI TRANSFERI (D.9) |
|
|
Porezi na kapital (D. 91) |
|
|
Investicijske potpore (D.92) |
|
|
Ostali kapitalni transferi (D.99) |
|
|
POGLAVLJE 5. |
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE |
|
KLASIFIKACIJA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA |
|
|
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (SDR) (F.1) |
|
|
Monetarno zlato (F.11) |
|
|
Posebna prava vučenja (SDR) (F.12) |
|
|
Gotovina i depoziti (F.2) |
|
|
Gotovina (F.21) |
|
|
Prenosivi depoziti (F.22) |
|
|
Ostali depoziti (F.29) |
|
|
Vrijednosnice osim dionica (F.3) |
|
|
Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (F.33) |
|
|
Kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (F.331) |
|
|
Dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (F.332) |
|
|
Financijske izvedenice (F.34) |
|
|
Zajmovi (F.4) |
|
|
Kratkoročni zajmovi (F.41) |
|
|
Dugoročni zajmovi (F.42) |
|
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli (F.5) |
|
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (F.51) |
|
|
Dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (F.511) i dionice koje ne kotiraju na burzi, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (F.512) |
|
|
Ostali vlasnički udjeli (F.513) |
|
|
Dionice u uzajamnim fondovima (F.52) |
|
|
Tehničke pričuve osiguranja (F.6) |
|
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova(F.61) |
|
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja (F.611) |
|
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (F.612) |
|
|
Pretplate premija osiguranja i pričuve za postojećapotraživanja (F.62) |
|
|
Ostali računi potraživanja/obveza (F.7) |
|
|
Trgovački krediti i predujmovi (F.71) |
|
|
Ostali računi potraživanja/obveza, isključujući trgovačke kredite i predujmove (F.79) |
|
|
Podsjetna stavka: izravno strano ulaganje (F.m) |
|
|
RAČUNOVODSTVENA PRAVILA ZA FINANCIJSKETRANSAKCIJE |
|
|
Vrednovanje |
|
|
Vrijeme bilježenja |
|
|
Prikupljanje financijskih transakcija iz promjena u bilancama stanja |
|
|
Prilog 5.1: Veza s mjerama novca |
|
|
POGLAVLJE 6. |
OSTALI TOKOVI |
|
POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA (K.1) |
|
|
POVEĆANJA UMANJENO ZA SMANJENJA NEFINANCIJSKE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.2) |
|
|
OSTALE PROMJENE U AKTIVI (K.3 do K.12) |
|
|
OSTALE PROMJENE OBUJMA (K.3 do K.10 i K.12) |
|
|
EKONOMSKO NASTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.3) |
|
|
EKONOMSKO NASTAJANJE PROIZVEDENE AKTIVE (K.4) |
|
|
PRIRODNI RAST NEKULTIVIRANIH BIOLOŠKIH RESURSA (K.5) |
|
|
EKONOMSKO NESTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.6) |
|
|
GUBICI ZBOG NEPOGODA (K.7) |
|
|
NENADOKNAĐENE ZAPLJENE (K.8) |
|
|
OSTALE PROMJENE OBUJMA NEFINANCIJSKE AKTIVE D.N. (K.9) |
|
|
OSTALE PROMJENE OBUJMA FINANCIJSKE AKTIVE I PASIVE D.N. (K.10) |
|
|
PROMJENE U KLASIFIKACIJAMA I STRUKTURI (K.12) |
|
|
Promjene u klasifikaciji i strukturi sektora (K.12.1) |
|
|
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive (K.12.2) |
|
|
NOMINALNI VLASNIČKI DOBICI/GUBICI (K.11) |
|
|
Neutralni vlasnički dobici/gubici (K.11.1) |
|
|
Realni vlasnički dobici/gubici (K.11.2) |
|
|
Vlasnički dobici po vrsti financijske aktive |
|
|
Gotovina i depoziti (AF.2) |
|
|
Zajmovi (AF.4) i ostali računi potraživanja/dugovanja (AF.7) |
|
|
Vrijednosnice osim dionica (AF.3) |
|
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli (AF.5) |
|
|
Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) |
|
|
Financijska aktiva u stranoj valuti |
|
|
POGLAVLJE 7. |
BILANCE STANJA |
|
VRSTE AKTIVE |
|
|
Nefinancijska proizvedena aktiva (AN.1) |
|
|
Nefinancijska neproizvedena aktiva (AN.2) |
|
|
Financijska aktiva i pasiva (AF) |
|
|
VREDNOVANJE KNJIŽENIH STAVKI U BILANCI STANJA |
|
|
Opća načela vrednovanja |
|
|
NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN) |
|
|
Proizvedena aktiva (AN.1) |
|
|
Fiksna aktiva (AN.11) |
|
|
Opipljiva fiksna aktiva (AN.111) |
|
|
Neopipljiva fiksna aktiva (AN.112) |
|
|
Zalihe (AN.12) |
|
|
Dragocjenosti (AN.13) |
|
|
Neproizvedena aktiva (AN.2) |
|
|
Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21) |
|
|
Zemljište (AN.211) |
|
|
Podzemna aktiva (AN.212) |
|
|
Ostala prirodna aktiva (AN.213 i AN.214) |
|
|
Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22) |
|
|
Financijska aktiva i pasiva (AF) |
|
|
Monetarno zlato i SDR (AF.1) |
|
|
Gotovina i depoziti (AF.2) |
|
|
Vrijednosnice osim dionica (AF.3) |
|
|
Zajmovi (AF.4) |
|
|
Dionice i drugi vlasnički udjeli (AF.5) |
|
|
Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) |
|
|
Ostali računi potraživanja/obveza (AF.7) |
|
|
Memorandumske stavke |
|
|
Trajna potrošačka dobra (AN.m) |
|
|
Izravno strano ulaganje (AF.m) |
|
|
Financijske bilance stanja |
|
|
Prilog 7.1.: Definicije pojedinih kategorija aktive |
|
|
Prilog 7.2.: Bilježenje stavki od početne do završne bilance stanja |
|
|
POGLAVLJE 8. |
SLIJED RAČUNA I IZRAVNAVAJUĆE STAVKE |
|
SLIJED RAČUNA |
|
|
Tekući računi |
|
|
Račun proizvodnje (I.) |
|
|
Računi raspodjele i uporabe dohotka (II.) |
|
|
Računi primarne raspodjele dohotka (II.1.) |
|
|
Račun stvaranja dohotka (II.1.1.) |
|
|
Račun alokacije primarnog dohotka (II.1.2.) |
|
|
Račun poduzetničkog dohotka (II.1.2.1.) |
|
|
Račun alokacije ostalog primarnog dohotka (II.1.2.2.) |
|
|
Račun sekundarne raspodjele dohotka (II.2.) |
|
|
Račun preraspodjele dohotka u naturi (II.3.) |
|
|
Račun uporabe dohotka (II.4.) |
|
|
Račun uporabe raspoloživog dohotka (II.4.1.) |
|
|
Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka (II.4.2.) |
|
|
Računi akumulacije (III.) |
|
|
Kapitalni račun (III.1.) |
|
|
Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje i transfera kapitala (III.1.1.) |
|
|
Račun povećanja nefinancijske aktive (III.1.2.) |
|
|
Financijski račun (III.2.) |
|
|
Račun ostalih promjena u aktivi (III.3.) |
|
|
Račun ostalih promjena obujma aktive (III.3.1.) |
|
|
Račun revalorizacije (III.3.2.) |
|
|
Račun neutralnih vlasničkih dobitaka i gubitaka (III.3.2.1.) |
|
|
Račun stvarnih vlasničkih dobitaka i gubitaka (III.3.2.2.) |
|
|
Bilance stanja (IV.) |
|
|
Početna bilanca stanja (IV.1.) |
|
|
Promjene u bilanci stanja (IV.2.) |
|
|
Završna bilanca stanja (IV.3.) |
|
|
RAČUNI SEKTORA INOZEMSTVA (V.) |
|
|
Tekući računi |
|
|
Vanjski račun roba i usluga (V.I.) |
|
|
Vanjski račun primarnih dohodaka i tekućih transfera (V.II.) |
|
|
Vanjski računi akumulacije (V.III.) |
|
|
Kapitalni račun (V.III.1.) |
|
|
Financijski račun (V.III.2.) |
|
|
Račun ostalih promjena aktive (V.III.3.) |
|
|
Bilance stanja (V.IV.) |
|
|
RAČUN ROBA I USLUGA (0) |
|
|
INTEGRIRANI EKONOMSKI RAČUNI |
|
|
AGREGATI |
|
|
Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama (BDP) |
|
|
Poslovni višak ukupnog gospodarstva |
|
|
Mješoviti dohodak ukupnog gospodarstva |
|
|
Poduzetnički dohodak ukupnog gospodarstva |
|
|
Nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama) |
|
|
Nacionalni raspoloživi dohodak |
|
|
Štednja |
|
|
Saldo vanjskog tekućeg računa |
|
|
Neto uzajmljivanje (+) ili pozajmljivanje (-) ukupnog gospodarstva |
|
|
Neto vrijednost ukupnog gospodarstva |
|
|
Izdaci i prihodi ukupne države |
|
|
MATRIČNI PRIKAZ |
|
|
Matrični prikaz računa ESA-e |
|
|
Svojstva računovodstvenih matrica |
|
|
Prilagodba matrice reduciranog formata posebnim vrstama analize |
|
|
POGLAVLJE 9. |
INPUT-OUTPUT OKVIR |
|
TABLICE PONUDE I UPORABE |
|
|
TABLICE KOJE POVEZUJU TABLICE PONUDE I UPORABE SA SEKTORSKI MRAČUNIMA |
|
|
SIMETRIČNE INPUT-OUTPUT TABLICE |
|
|
POGLAVLJE 10. |
MJERE CIJENE I OBUJMA |
|
PODRUČJE PRIMJENE INDEKSA CIJENA I OBUJMA U SUSTAVU RAČUNA |
|
|
Integrirani sustav indeksa cijene i obujma |
|
|
Indeksi cijene i obujma za ostale agregate |
|
|
OPĆA NAČELA MJERENJA INDEKSA CIJENA I OBUJMA |
|
|
Definicija cijena i obujma tržišnih proizvoda |
|
|
Razlike u kakvoći i razlike u cijeni |
|
|
Načela za netržišne usluge |
|
|
Načela za dodanu vrijednosti i BDP |
|
|
PROBLEMI PRI PRIMJENI NAČELA |
|
|
Opća primjena |
|
|
Primjena na posebne tokove |
|
|
Tokovi robe i tržišnih usluga |
|
|
Tokovi netržišnih usluga |
|
|
Porezi i subvencije na proizvode i uvoz |
|
|
Potrošnja fiksnog kapitala |
|
|
Naknade zaposlenicima |
|
|
Stanja proizvedene fiksne aktive i zaliha |
|
|
Mjere realnog dohotka za ukupno gospodarstvo |
|
|
IZBOR FORMULE INDEKSNOG BROJA I BAZNE GODINE |
|
|
MEĐUPROSTORNI INDEKSI CIJENE I OBUJMA |
|
|
POGLAVLJE 11. |
STANOVNIŠTVO I INPUTI RADA |
|
UKUPNO STANOVNIŠTVO |
|
|
EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNIŠTVO |
|
|
ZAPOSLENOST |
|
|
Zaposlenici |
|
|
Samozaposlene osobe |
|
|
Zaposlenost i rezidentnost |
|
|
NEZAPOSLENOST |
|
|
ZAPOSLENJA |
|
|
Zaposlenja i rezidentnost |
|
|
UKUPNO ODRAĐENI SATI |
|
|
EKVIVALENT PUNOG RADNOG VREMENA |
|
|
INPUTI RADA ZAPOSLENIKA U STALNOJ NAKNADI |
|
|
POGLAVLJE 12. |
TROMJESEČNI EKONOMSKI RAČUNI |
|
POGLAVLJE 13. |
REGIONALNI RAČUNI |
|
REGIONALNO PODRUČJE |
|
|
JEDINICE I REZIDENTNOST |
|
|
METODE REGIONALIZACIJE |
|
|
AGREGATI PO DJELATNOSTIMA |
|
|
RAČUNI KUĆANSTAVA |
|
|
PRILOZI |
|
|
I. |
USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE (UFPIM) |
|
Potrebne promjene u poglavljima ESA-e pri alociranju UFPIM-a |
|
|
II. |
LEASING I KUPOPRODAJA TRAJNIH DOBARA S OBROČNOM OTPLATOM CIJENE |
|
Definicije |
|
|
Leasing |
|
|
Operativni leasing |
|
|
Financijski leasing |
|
|
Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene |
|
|
Obrada u računima |
|
|
Operativni leasing |
|
|
Financijski leasing |
|
|
Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene |
|
|
III. |
OSIGURANJE |
|
Uvod |
|
|
Definicije |
|
|
Socijalno osiguranje |
|
|
Državni programi socijalne sigurnosti |
|
|
Privatno financirani programi socijalnog osiguranja |
|
|
Programi socijalnog osiguranja bez izdvajanja koje vode poslodavci |
|
|
Druga osiguranja |
|
|
Druga životna osiguranja |
|
|
Druga neživotna osiguranja |
|
|
Reosiguranje |
|
|
Popratne osiguravajuće djelatnosti |
|
|
Obrada u računima |
|
|
Socijalno osiguranje |
|
|
Državni programi socijalne sigurnosti |
|
|
Privatno financirani programi socijalnog osiguranja |
|
|
Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava koje vode poslodavci |
|
|
Druga osiguranja |
|
|
Druga životna osiguranja |
|
|
Druga neživotna osiguranja |
|
|
Reosiguranje |
|
|
Popratne osiguravajuće djelatnosti |
|
|
Brojčani primjer osiguranja |
|
|
IV. |
KLASIFIKACIJE I RAČUNI |
|
Klasifikacije |
|
|
Klasifikacija institucionalnih sektora (S) |
|
|
Klasifikacija transakcija i ostalih tokova |
|
|
Klasifikacija izravnavajućih stavki (B) |
|
|
Klasifikacija aktive (A) |
|
|
Pregrupiranje i šifriranje djelatnosti (A*), proizvoda (P*) i fiksne aktive (investicije u fiksni kapital) (AN) |
|
|
Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni (COICOP) |
|
|
Klasifikacija funkcija države (COFOG) |
|
|
Klasifikacija namjena neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (COPNI) |
|
|
Računi |
|
|
V. |
DEFINICIJA DRŽAVNOG DEFICITA ZA POTREBE POSTUPKA U SLUČAJU PREKOMJERNOG DEFICITA |
|
TABLICE |
|
|
2.1. |
Sektori i podsektori |
|
2.2. |
Vrsta proizvođača, glavne aktivnosti i funkcije razvrstani po sektorima |
|
2.3. |
Sektorska klasifikacija jedinica proizvođača prema glavnim standardnim pravnim oblicima vlasništva |
|
3.1. |
Razlika između tržišnih proizvođača, proizvođača za vlastitu finalnu potrošnju i ostalih netržišnih proizvođača za institucionalne jedinice |
|
3.2. |
Institucionalne jedinice, lokalne poslovne jedinice, proizvodnja i razlika između tržišne proizvodnje, proizvodnje za vlastitu finalnu upotrebu i ostale netržišne proizvodnje |
|
3.3. |
Razlika između tržišnih proizvođača, proizvođača za vlastitu finalnu upotrebu i ostalih netržišnih proizvođača za lokalne poslovne jedinice i njihovu proizvodnju |
|
3.4. |
Tretman prijevoza izvezene robe |
|
3.5. |
Tretman prijevoza uvezene robe |
|
5.1. |
Klasifikacija financijskih transakcija |
|
8.1. |
Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavaka i glavnih agregata |
|
8.2. |
Račun I.: Račun proizvodnje |
|
8.3. |
Račun II.1.1.: Račun stvaranja dohotka |
|
8.4. |
Račun II.1.2.: Račun alokacije primarnog dohotka |
|
8.5. |
Račun II.1.2.1.: Poduzetnički dohodak i II.1.2.2.: Alokacija ostalog primarnog dohotka |
|
8.6. |
Račun II. 2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka |
|
8.7. |
Račun II. 3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi |
|
8.8. |
Račun II. 4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka |
|
8.9. |
Račun II. 4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka |
|
8.10. |
Račun III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje i kapitalnih transfera |
|
8.11. |
Račun III.1.2.: Račun povećanja nefinancijske aktive |
|
8.12. |
Račun III. 2.: Financijski račun |
|
8.13: |
Račun III. 3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive |
|
8.14: |
Račun III. 3.2.: Račun revalorizacije |
|
8.15. |
Račun IV.: Bilance stanja |
|
8.16: |
Potpuni slijed računa sektora inozemstva (račun vanjskih transakcija) |
|
8.17: |
Račun 0: Račun roba i usluga |
|
8.18. |
Integrirani ekonomski računi |
|
8.19. |
Matrični prikaz potpunog slijeda računa i izravnavajućih stavaka za ukupno gospodarstvo |
|
8.20. |
Shematski prikaz matrice društvenog računovodstva |
|
8.21. |
Primjer detaljne matrice društvenog računovodstva |
|
8.22. |
Primjer detaljne podmatrice: neto dodana vrijednost (osnovne cijene) |
|
9.1. |
Pojednostavljena tablica ponude |
|
9.2. |
Pojednostavljena tablica uporabe |
|
9.3. |
Pojednostavljena kombinirana tablica ponude i uporabe |
|
9.4. |
Pojednostavljena simetrična input-output tablica (proizvod poproizvod) |
|
9.5. |
Tablica ponude u osnovnim cijenama, uključujući pretvorbu u transformaciju u kupovne cijene |
|
9.6. |
Tablica uporabe u kupovnim cijenama |
|
9.7. |
Jednostavna tablica trgovačkih i prijevoznih marža |
|
9.8. |
Jednostavna tablica poreza minus subvencije naproizvode |
|
9.9. |
Tablica uporabe za uvoz |
|
9.10. |
Tablica uporabe u osnovnim cijenama za domaći output |
|
9.11. |
Tablica koja povezuje tablice ponude i uporabe sa sektorskim računima |
|
9.12. |
Simetrična input-output tablica u osnovnim cijenama (proizvod po proizvod) |
|
9.13. |
Simetrična input-output tablica za domaći output (proizvod poproizvod) |
|
A.I.1. |
Učinak alociranja UFPIM-a po institucionalnim sektorima, uključujući promjene za netržišne proizvođače |
|
A.I.2. |
Učinak alociranja UFPIM-a samo na nominalni sektor |
|
A.III.1. |
Državni programi socijalne sigurnosti |
|
A.III.2. |
Privatno financirani programi socijalnog osiguranja |
|
A.III.3. |
Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava koje vode poslodavci |
|
A.III.4. |
Druga životna osiguranja |
|
A.III.5. |
Druga neživotna osiguranja |
|
A.IV.1. |
Račun 0: Račun roba i usluga |
|
A.IV.2. |
Potpuni slijed računa za ukupno gospodarstvo |
|
A.IV.3. |
Potpuni slijed računa za nefinancijska društva |
|
A.IV.4. |
Potpuni slijed računa za financijska društva |
|
A.IV.5. |
Potpuni slijed računa za ukupnu državu |
|
A.IV.6. |
Potpuni slijed računa za kućanstva |
|
A.IV.7. |
Potpuni slijed računa za neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
POGLAVLJE 1.
OPĆE ZNAČAJKE
|
1.01. |
Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 1995. ili jednostavno ESA) je međunarodno usklađen računovodstveni okvir za sustavno i detaljno opisivanje ukupnog gospodarstva (regije, države ili skupine država), njegovih sastavnih dijelova i odnosa s ostalim ukupnim gospodarstvima. ESA 1995. zamjenjuje Europski sustav integriranih ekonomskih računa koji je objavljen 1970. (ESA 1970.; drugo, neznatno promijenjeno izdanje, pojavilo se 1978.). ESA 1995. je u potpunosti usklađena s revidiranim, svjetskim smjernicama za nacionalno računovodstvo – Sustavom nacionalnih računa (SNA 1993. ili SNA; ove su smjernice stvorene pod zajedničkom odgovornošću Ujedinjenih naroda, MMF-a, Komisije Europskih zajednica, OECD-a i Svjetske banke). ESA je, međutim, više usmjerena na okolnosti i potrebe za podacima u Europskojuniji. ESA je, poput SNA, usklađena s konceptima i klasifikacijama koje se koriste u mnogim drugim, društvenim i ekonomskim statistikama. Tipični primjeri su statistika zaposlenosti, statistika industrije i statistika vanjske trgovine. ESA stoga služi kao središnji referentni okvir za društvenu i ekonomsku statistiku Europske unije i država članica. |
|
1.02. |
Okvir ESA-e sastoji se od dva glavna skupa tablica: (a) sektorski računi ( 14 ); Sektorski računi pružaju, za svaki institucionalni sektor, sustavan opis različitih faza ekonomskog procesa: proizvodnje, stvaranja dohotka,raspodjele dohotka, preraspodjele dohotka, uporabe dohotka i financijske i nefinancijske akumulacije. Sektorski računi uključuju također bilancu stanja koja prikazuje stanja aktive, pasive i neto vrijednost na početku i na krajura čunovodstvenog razdoblja. Input-output okviri i računi prema djelatnosti detaljnije opisuju proizvodni proces (strukturu troškova, stvaranje dohotka i zaposlenost) i tokove dobara i usluga (proizvodnju, uvoz, izvoz, finalnu potrošnju, intermedijarnu potrošnju i investicije po proizvodnim grupama). ESA obuhvaća koncepte vezane uz stanovništvo i zaposlenost ( 16 ). Ti koncepti su relevantni za sektorske račune kao i za input-output okvir. ESA nije ograničena na godišnju izradu nacionalnih računa, već se primjenjujei na tromjesečne ( 17 ) i regionalne ( 18 ) račune. |
UPOTREBA ESA-e
Okvir za analizu i politiku
|
1.03. |
Okvir ESA-e se koristi za analizu i ocjenu: (a) strukture ukupnog gospodarstva. Primjeri su: 1. dodana vrijednost i zaposlenost prema djelatnostima; 2. dodana vrijednost i zaposlenost prema regiji; 3. raspodjela prihoda prema sektoru; 4. uvoz i izvoz prema skupini proizvoda; 5. izdaci za finalnu potrošnju prema skupini proizvoda; 6. investicije u fiksni kapital i stanje fiksnog kapitala prema djelatnosti; 7. struktura stanja i tokova financijske aktive prema vrsti aktive i sektoru. (b) specifičnih dijelova ili aspekata ukupnog gospodarstva. Primjeri su: 1. bankarstvo i financije u nacionalnom gospodarstvu; 2. uloga države; 3. gospodarstvo pojedine regije (u usporedbi s ukupnim nacionalnim gospodarstvom). (c) razvoja ukupnog gospodarstva tijekom vremena. Primjeri su: 1. analiza stope rasta BDP-a; 2. analiza inflacije; 3. analiza sezonskih kretanja u izdacima kućanstva na temelju tromjesečnih računa; 4. analiza promjene važnosti određenih vrsta financijskih instrumenata tijekom vremena, npr. povećanje važnosti opcija; 5. usporedba industrijske strukture nacionalnog gospodarstva tijekom duljeg razdoblja, npr. tijekom razdoblja od 30 godina. (d) ukupnog gospodarstva u odnosu na ostala ukupna gospodarstva. Primjeri su: 1. usporedba uloga države u državama članicama Europske unije; 2. analiza međuzavisnosti gospodarstava Europske unije; 3. analiza sastava i odredišta izvoza Europske unije; 4. usporedba stopa rasta BDP-a ili raspoloživog dohotka po glavi u EU te SAD-u i Japanu. |
|
1.04. |
Za EU i njezine države članice, brojke koje proizlaze iz tog okvira imaju važnu ulogu u određivanju i nadziranju njihovih socijalnih i ekonomskih politika. Osim toga, postoje neke vrlo važne specifične upotrebe: (a) za praćenje i vođenje europske monetarne politike: konvergencijski kriteriji Europske monetarne unije su određeni na temelju podataka iz nacionalnih računa (državni deficit, državni dug i BDP); (b) za dodjelu novčane potpore regijama Europske unije: izdaci strukturnih fondova Europske unije djelomično se temelje na regionalnim podacima iz nacionalnih računa; (c) za određivanje vlastitih sredstava Europske unije. Oni ovise o podacima iz nacionalnih računa na tri načina: 1. ukupna sredstva Europske unije određuju se kao postotak bruto nacionalnog proizvoda država članica (BNP); 2. treći vlastiti izvor Europske unije je vlastiti izvor iz PDV-a. Doprinosi država članica ovome izvoru, u velikoj mjeri ovise o podacima iznacionalnih računa, budući da se oni koriste za izračunavanje prosječne stope PDV-a; 3. relativna veličina doprinosa država članica za četvrti vlastiti izvor Europske unije temelji se na njihovim bruto nacionalni mproizvodima. |
Osam obilježja koncepata ESA-e
|
1.05. |
Radi uspostave dobre ravnoteže između potrebe za podacima i mogućnosti njihova prikupljanja, koncepti ESA-e imaju osam važnih obilježja. Oni su: (a) usklađeni na međunarodnoj razini; (b) usklađeni s onima u ostalim socijalnim i ekonomskim statistikama; (c) dosljedni; (d) operativni; (e) različiti od većine administrativnih koncepata; (f) dobro uspostavljeni i utvrđeni za dugo razdoblje; (g) usmjereni na opisivanje ekonomskog procesa u monetarnim, lako vidljivim izrazima; (h) fleksibilni i višenamjenski. |
|
1.06. |
Koncepti su usklađeni na međunarodnoj razini zato što: (a) u državama članicama EU-a ESA predstavlja standard za prikazivanje podataka iz nacionalnih računa svim međunarodnim organizacijama. Jedino u nacionalnim publikacijama nije obavezno strogo poštovati pravila ESA-e; (b) koncepti ESA-e su u svakom pogledu usklađeni s onima iz svjetskih smjernica za nacionalno računovodstvo, tj. SNA. Međunarodna usklađenost koncepata je ključni element pri usporedbistatistika različitih zemalja. |
|
1.07. |
Koncepti su usklađeni s onima u ostalim socijalnim i ekonomskim statistikama zato što: (a) ESA koristi više koncepata i klasifikacija ( ►M11 NACE Rev. 2. ◄ ), koji se također upotrebljavaju pri izradi ostalih socijalnih i ekonomskih statistika država članica Europske unije, npr. statistika obrtništva, vanjske trgovine i zaposlenosti; razlike u konceptima su minimalne. Osim toga, ovi koncepti i klasifikacije Europske unije također su usklađeni s onima Ujedinjenih naroda; (b) koncepti ESA-e su, poput SNA, usklađeni i s onima iz glavnih svjetskih smjernica za ostalu ekonomsku statistiku, a posebno s Priručnikom bilance plaćanja MMF-a, Statistikom državnih financija (GFS) MMF-a, OECD-ovom Statistikom prihoda te rezolucijama ILO-a o konceptima zaposlenosti, radnih sati i troškova rada. Usklađivanje s ostalim društvenim i ekonomskim statistikama pomaže u povezivanju i usporedbi ovih rezultata. Kao posljedica, dobivaju se bolji rezultati nacionalnih računa. Povrh toga, podaci sadržani u ovimspecifičnim statistikama mogu se bolje povezati s općom statistikomnacionalnog gospodarstva, tj. rezultatima nacionalnih računa kao što su BNP ili dodana vrijednost prema djelatnosti i sektoru. |
|
1.08. |
Jednaki računovodstveni okviri povećavaju dosljednost koncepata kojima se opisuju različiti dijelovi ekonomskog procesa (proizvodnja, raspodjela dohotka, korištenje dohotka, akumulacija). Unutarnja dosljednos tomogućava da se statistike iz različitih dijelova računovodstvenog okvira međusobno povežu. Tako se, na primjer, može izračunati sljedeće: (a) iznosi vezani uz produktivnost, kao što je dodana vrijednost za sat rada (ovaj iznos zahtijeva dosljednost između pojmova dodane vrijednosti i sati rada); (b) raspoloživi nacionalni dohodak po glavi stanovnika (ovaj odnos zahtijeva dosljednost između pojmova raspoloživog nacionalnog dohotka i stanovništva); (c) investicije u fiksni kapital kao postotak stanja fiksnog kapitala (ovaj omjer zahtijeva dosljednost između definicija spomenutih tokova i stanja); (d) državni deficit i državni dug kao postotak bruto domaćeg proizvoda (ove brojke zahtijevaju dosljednost između pojmovad ržavnog deficita, državnog duga i bruto domaćeg proizvoda). Ova unutarnja dosljednost koncepata omogućava izvođenje određenihprocjena iz reziduala, npr. štednja se može procijeniti kao razlika između raspoloživog dohotka i izdataka za finalnu potrošnju. ( 19 ) |
|
1.09. |
Koncepti ESA-e su operativne prirode budući da su sastavljeni s namjerom njihova mjerenja. Operativni značaj ovih koncepata može se vidjeti na nekoliko načina: (a) neke se aktivnosti ili stavke opisuju jedino ako suznačajne veličine. To se, na primjer, odnosi na vlastitu proizvodnju robe u okviru kućanstava: tkanje i lončarstvo se ne bilježe kao proizvodnja, jer ove vrste proizvodnje nisu značajne za države Europske unije. Drugi tipični primjer jesu jeftini sitni alat i uređaji koji se bilježe kao investicije u fiksni kapital jedino u slučaju kada izdaci kupovine takve trajne robe prelaze 500 ECU-a (u cijenama iz1995.) po komadu (ili, ako se kupuju u velikim količinama, za ukupno kupljenu robu); ako spomenuti izdaci ne prijeđu ovaj prag, ovi se artikli bilježe kao intermedijarna potrošnja; (b) neki su koncepti popraćeni jasnim uputama za njihovu procjenu. Na primjer, kod definiranja kapitalne potrošnje preporučuje se linearna amortizacija, a za procjenu stanja fiksnog kapitala metoda stalne inventarizacije. Drugi primjer je vrednovanje vlastite proizvodnje: ono se, u načelu, vrednuje po osnovnim cijenama, ali se one, po potrebi, mogu procijeniti zbrajanjem različitih uključenih troškova; (c) radi pojednostavljenja, usvojeni su neki dogovori. Na primjer, po dogovoru se sve kolektivne usluge koje osigurava država, bilježe kao izdaci za finalnu potrošnju; (d) koncepti su usklađeni s onima iz društvene i ekonomske statistike koji se pri izradi nacionalnih računa koriste kao inputi. |
|
1.10. |
Istodobno, međutim, spomenuti koncepti nisu uvijek lako primjenjivi, budući da se u nekim pogledima obično razlikuju od onih koji se koriste u administrativnim izvorima podataka. To su, na primjer, poslovni računi, podaci o različitim vrstama poreza (PDV, porez na dohodak, uvozne pristojbe itd.), podaci o socijalnoj sigurnosti te podacinadzornih odbora u bankarstvu i osiguranju. Ovi administrativni podaci često služe kao inputi pri izradi nacionalnih računa. Stoga se oni moraju preoblikovati kako bi bili sukladni s ESA-om. Koncepti ESA-e obično se razlikuju od odgovarajućih administrativnihprotustavki zato što: (a) administrativni koncepti se razlikuju od države do države. Stoga se putem njih ne može ostvariti međunarodna kompatibilnost; (b) administrativni koncepti se s vremenom mijenjaju. Stoga se putem njih ne može ostvariti vremenska usporedivost; (c) koncepti koji se koriste u izvorima administrativnih podataka obično nisu međusobno konzistentni. Međutim, povezivanje i usporedba podataka, što predstavlja ključni element pri kompilaciji nacionalnih računa, ostvarivi su jedino uz konzistentni skup koncepata. (d) administrativni koncepti nisu optimalni za ekonomsku analizu i evaluaciju ekonomske politike. U nekim slučajevima, međutim, izvori administrativnih podataka vrlo dobro zadovoljavaju potrebe za podacima nacionalnih računa i ostalihstatistika, budući da: (a) koncepti i klasifikacije koji su izvorno namijenjeni u statističke svrhe, mogu se usvojiti i u administrativne svrhe, npr. klasifikacija državnih izdataka prema vrsti; (b) administrativni izvori podataka mogu eksplicitno uvažavati (zasebne) potrebe za statističkim podacima; to se, na primjer, odnosi na sustav Intrastat-a za pružanje informacija o isporukama robe između država članica Europske unije. |
|
1.11. |
Glavni koncepti ESA-e su jasno određeni i utvrđeni za dulje razdoblje, budući da: (a) odobreni su kao međunarodni standard za naredna desetljeća; (b) uzastopnim međunarodnim smjernicama za nacionalno računovodstvo većina temeljnih koncepata se nije značajno promijenila. Ovaj kontinuitet u konceptima smanjuje potrebu za ponovnim izračunom vremenskih serija i učenjem novih koncepata te smanjuje njihovu izloženost nacionalnim i međunarodnim političkim pritiscima. Iz tih razloga rezultati nacionalnih računa desetljećima predstavljaju nepristranu bazu podataka za ekonomsku politiku i analizu. |
|
1.12. |
Naglasak koncepata ESA-e je stavljen na opisivanje ekonomskog procesa u monetarnim izrazima koji su lako vidljivi. Stanja i tokovi koji nisu lako vidljivi u monetarnom smislu ili koji nemaju jasan monetarni ekvivalent većinom se ne uzimaju u obzir. Ovo se načelo ne primjenjuje striktno, budući da također treba uzeti u obzir zahtjeve za konzistentnošću i različite potrebe za podacima. Na primjer, radi dosljednosti se vrijednost kolektivnih državnih usluga bilježi kao output, budući da je isplata naknade zaposlenicima i kupovina svih vrsta robe i usluga koju izvrši država lako vidljiva u monetarnim izrazima. Nadalje, u svrhu ekonomske analize i politike, opisivanje kolektivnih državnih usluga u odnosu na ostatak nacionalnog gospodarstva povećava korisnost nacionalnih računa kao cjeline. |
|
1.13. |
Opseg koncepata ESA-e može se ilustrirati uzimajući u obzir nekoliko važnih graničnih slučajeva. U granice proizvodnje ESA-e potpada sljedeće (vidjeti stavke od 3.07. do 3.09.): (a) proizvodnja pojedinačnih i kolektivnih državnih usluga; (b) vlastita proizvodnja stambenih usluga od strane vlasnika–stanara; (c) proizvodnja robe za vlastitu finalnu potrošnju, npr. poljoprivrednih proizvoda; (d) izgradnja za vlastite potrebe, uključujući i onu koju su izvela kućanstva; (e) proizvodnja usluga koje je proizvelo plaćeno kućansko osoblje; (f) uzgoj riba u ribnjacima; (g) zakonom zabranjena proizvodnja, npr. prostitucija i proizvodnja droge; (h) proizvodnja čiji prihodi nisu u potpunosti prijavljeni fiskalnim tijelima, npr. skrivena proizvodnja tekstila. Pod proizvodnju ne potpadaju sljedeće stavke: (a) kućanske i osobne usluge proizvedene i konzumirane u istom kućanstvu, npr. čišćenje, priprema hrane ili njega bolesnih ili starijih osoba; (b) dobrovoljne usluge koje ne vode do proizvodnje robe, npr. čuvanje i čišćenje bez naknade; (c) prirodni uzgoj ribe u otvorenom moru. Općenito, ESA bilježi sve outpute proizvodnje koja se nalazi u granicama definirane proizvodnje. Postoji, međutim, nekoliko specifičnih iznimaka od ovog pravila: (a) ne bilježi se output pomoćnih aktivnosti; svi inputi koje potroši pomoćna aktivnost – materijali, rad, potrošnja fiksnog kapitala itd. – tretiraju se kao inputi glavne ili sekundarne aktivnosti koju podupiru, (b) ne bilježi se output proizveden za intermedijarnu potrošnjuu istoj lokalnoj poslovnoj jedinici (LPJ, vidjeti stavak 1.29.); međutim, svi outputi proizvedeni za ostale lokalne LPJ-e, koji pripadaju istoj institucionalnoj jedinici, bilježe se kao output. Računovodstvena logika ESA-e implicira da ako se aktivnosti smatraju proizvodnjom i njihov se output bilježi, tada se također bilježi i popratni dohodak, zaposlenost, finalna potrošnja i sl. Na primjer, ako se proizvodnja stambenih usluga od vlasnika–stanara bilježi kao proizvodnja, bilježi se i dohodak i izdaci za finalnu potrošnju koji nastaju za spomenute stanare-vlasnike. Obrnuto vrijedi kada se aktivnosti ne bilježe kao proizvodnja: kućanske usluge proizvedene i potrošene u istom kućanstvu ne stvaraju dohodak i izdatake za finalnu potrošnju te, sukladno konceptima ESA-e, nema zaposlenosti. ESA sadrži i mnoge posebne dogovore, kao npr.: (a) vrednovanje državnog outputa; (b) vrednovanje outputa osiguravajućih usluga i usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih; (c) bilježenje svih državnih kolektivnih usluga kao izdataka za krajnju potrošnju, a ne kao intermedijarne potrošnje; (d) bilježenje uporabe financijskih usluga indirektno mjerenih kao intermedijarne potrošnje nominalnog sektora ili nominalne djelatnosti. |
|
1.14. |
Koncepti ESA-e su višenamjenski: oni su prihvatljivi za široki opseg uporaba, iako ih u nekim slučajevima treba dopuniti (vidjeti stavak1.18.). |
|
1.15. |
Razina detaljnosti konceptualnog okvira ESA-e ostavlja mogućnosti za fleksibilnu uporabu: neki koncepti nisu eksplicitno navedeni u ESA-i, ali se mogu lako iz nje izvesti. Na primjer, dodana vrijednost pocijenama proizvodnih faktora može se izvesti oduzimanjem ostalih neto poreza na proizvodnju od dodane vrijednosti na osnovne cijene. Drugi primjer je stvaranje novih sektora preraspodjelom podsektora koji su definirani u ESA-i. |
|
1.16. |
Fleksibilnost korištenja se također ostvaruje uvođenjem dodatnih kriterija koji se ne protive logici sustava. Na primjer, ti kriteriji mogu biti raspon zaposlenosti po jedinici proizvodnje ili veličina dohotka po kućanstvu. Za zaposlenost se može uvesti podraspodjela prema stupnju obrazovanja, dobi i spolu. |
|
1.17. |
Fleksibilnost uporabe se može inkorporirati u Matricu društvenog računovodstva (MDR). MDR je matrični prikaz koji razrađuje veze između tablica ponude i uporabe i sektorskih računa (vidjeti stavke od 8.133. do 8.155.). MDR pruža dodatne informacije o razini i strukturi (ne)zaposlenosti preko potpodjele naknada zaposlenicima prema vrsti zaposlene osobe. Ova se potpodjela primjenjuje i na korištenje radne snage prema djelatnosti, što pokazuju tablice uporabe i na ponudu radne snage prema socio-ekonomskim podskupinama, što pokazuje račun alokacije primarnog dohotka za podsektore sektora kućanstva. Na taj se način sustavno prikazuje ponuda i uporaba različitih kategorija radne snage. |
|
1.18. |
Najbolje rješenje za neke specifične potrebe za podacima je izrada posebnih satelitskih računa. Primjeri su potrebe za podacima u svrhu: (a) analize uloge turizma u nacionalnom gospodarstvu; (b) analize troškova i financiranja zdravstvene zaštite; (c) analize važnosti istraživanja i razvoja te ljudskog kapitala za nacionalno gospodarstvo; (d) analize dohotka i izdataka kućanstava na temelju mikroorijentiranih koncepata dohotka i izdataka; (e) analize interakcije između okoliša i gospodarstva; (f) analize proizvodnje unutar kućanstava; (g) analize promjena u blagostanju; (h) analize razlika između rezultata u nacionalnim računima i poslovnim računima te njihov utjecaj na tržište vrijednosnica; (i) procjene poreznih prihoda. |
|
1.19. |
Satelitski računi mogu zadovoljiti takve potrebe za podacima time što: (a) pokazuju više detalja, a gdje je potrebno izostavljaju suvišne detalje; (b) proširuju opseg računovodstvenog okvira dodavanjem nemonetarnih informacija, npr. o zagađenju i prirodnim dobrima; (c) mijenjaju neke osnovne koncepte, npr. proširivanjem koncepta investicija uzimajući u obzir izdatke za istraživanje i razvoj ili obrazovanje. |
|
1.20. |
Važna značajka satelitskih računa je činjenica da se u načelu zadržavaju svi temeljni koncepti i klasifikacije iz standardnog okvira. Do promjena temeljnih koncepata dolazi jedino u slučaju kada je zbog specifične namjene satelitskog računa nužna njegova izmjena. U tim slučajevima satelitski račun mora sadržavati tablicu koja pokazuje vezu između glavnih agregata iz satelitskog računa i onih iz standardnog okvira. Na taj se način zadržava referentna uloga standardnog okvira, a istodobno se udovoljava specifičnim potrebama. |
|
1.21. |
Standardni okvir ne obraća puno pažnje na stanja i tokove koji nisu lako vidljivi u monetarnim izrazima (ili su bez jasnog monetarnog ekvivalenta). Analiza tih stanja i tokova je, zbog njihove prirode, obično moguća na temelju statističkih podataka u nemonetarnim izrazima, npr.: (a) proizvodnja unutar kućanstava najlakše se opisuje satima koji su namijenjeni drugim uporabama; (b) obrazovanje se može opisati na temelju vrste obrazovanja, broja učenika, prosječnog broja godina obrazovanja potrebnih za stjecanje diplome itd.; (c) učinci zagađenja najbolje se opisuju na temelju promjena broja živih vrsta, zdravlja drveća u šumama, obujma otpada, količine ugljičnog monoksida i zračenja itd. Satelitski računi omogućavaju da se takva statistika u nemonetarnim jedinicama poveže sa standardnim okvirom nacionalnih računa. To je moguće ako se za ovu nemonetarnu statistiku u najvećoj mogućoj mjeri upotrijebe klasifikacije iz standardnog okvira, npr. klasifikacija prema vrsti kućanstva ili klasifikacija prema djelatnosti. Na taj se način sastavlja dosljedni i prošireni okvir, koji može poslužiti kao baza podataka za analizu i evaluaciju svih vrsta interakcija između varijabli iz standardnog okvira i onih iz proširenog dijela. |
|
1.22. |
Standardni okvir i njegovi glavni agregati ne opisuju promjene u blagostanju. Prošireni računi se sastavljaju tako da uključuju i imputirane monetarne vrijednosti, na primjer, sljedećih stavaka: (a) kućanskih i osobnih usluga koje su proizvedene i potrošene u istom kućanstvu; (b) promjena u slobodnom vremenu; (c) pogodnosti i nedostataka gradskog života; (d) nejednakosti u raspodjeli dohotka između osoba. Njima se, također, mogu preklasificirati finalni izdaci za nužne potrebe (npr. obrana) u intermedijarnu potrošnju tj. kao onu koja ne doprinosi blagostanju. Slično tome, šteta zbog poplava i ostalih prirodnih katastrofa mogu se klasificirati kao intermedijarna potrošnja, tj. kao smanjenje (ukupnog) blagostanja. Na taj se način može dobiti vrlo grub i nepotpun pokazatelj promjena u blagostanju. Blagostanje ima, međutim, više dimenzija, koje se većinom ne mogu najbolje izraziti monetarnim izrazima. Stoga je za mjerenje blagostanja bolje upotrijebiti posebne pokazatelje i posebne mjerne jedinice za svaku dimenziju. Pokazatelji su primjerice: smrtnost dojenčadi, očekivana životna dob, pismenost odraslih i nacionalni dohodak po glavi stanovnika. Ovi se pokazatelji mogu inkorporirati u satelitske račune. |
|
1.23. |
Radi dobivanja konzistentnog i međunarodno usporedivog okvira, ESA nekoristi administrativne koncepte. Međutim, iznosi koji se dobiju na temelju administrativnih koncepata mogu biti vrlo korisni za sve vrstenacionalnih namjena. Na primjer, za procjenu poreznih prihoda potrebna je statistika oporezivih dohodaka. Ta statistika se može dobiti nekim promjenama statistike nacionalnih računa. Sličan se pristup može koristii za neke koncepte koji se koriste u nacionalnoj ekonomskoj politici, npr. za: (a) koncept inflacije koji se koristi za uvećanje mirovina, potpora nezaposlenim osobama ili naknada državnim službenicima; (b) koncepte poreza, socijalnih doprinosa, države i javnog sektora, koji se koriste u raspravi o optimalnoj veličini javnog sektora; (c) koncept „strateških” sektora/djelatnosti, koji se koristi u nacionalnoj ekonomskoj politici ili ekonomskoj politici EU-a; (d) koncept „poslovnih ulaganja” koji se koristi u nacionalnoj ekonomskoj politici. Satelitski računi ili jednostavne dodatne tablice mogu udovoljiti takvim specifičnim nacionalnim potrebama za podacima. |
ESA 1995. i SNA 1993.
|
1.24. |
ESA (ESA 1995.) je u potpunosti usklađena s revidiranim Sustavom nacionalnih računa (SNA 1993.), koji svim državama svijeta pruža smjernice za nacionalno računovodstvo. Postoji, međutim, nekoliko razlika između ESA 1995. i SNA 1993.: (a) razlike u prikazu, npr.: 1. ESA sadrži posebna poglavlja o transakcijama proizvoda, distributivnim transakcijama i financijskim transakcijama. Nasuprot tome, SNA objašnjava ove transakcije u sedam poglavlja koja su raspoređena prema računima, npr. poglavlja o računu proizvodnje, računu primarne raspodjele dohotka, računu kapitalnih transakcija i računu inozemstva; 2. ESA opisuje koncept na način da daje definiciju i popis svega što je uključeno i što je isključeno. SNA opisuje koncepte uglavnom u općenitijim pojmovima te nastoji objasniti razloge usvajanja pojedinih dogovora; 3. ESA sadrži poglavlja o regionalnim i tromjesečnim računima; 4. SNA sadrži poglavlje o satelitskim računima. (b) Koncepti ESA-e su u nekim slučajevima određeniji i precizniji od onih u SNA-u, npr.: 1. SNA ne sadrži vrlo precizne definicije o razlici između kategorija „tržišnog”, „za vlastitu finalnupotrošnju” i „ostalog netržišnog”, vezano uz institucionalne jedinice, lokalne poslovne jedinice i njihove outpute. Time se implicira da u ovom pogledu vrednovanje outputa i klasifikacija prema sektorima nisu definirani na dovoljno detaljnoj razini. ESA je stoga uvela nekoliko dodatnih pojašnjenja te je za neke specifične slučajeve dodala kriterij prema kojem prodaja tržišnog proizvođača treba pokriti najmanje 50 % troškova proizvodnje (vidjeti tablicu 3.1.); 2. ESA određuje konkretne granice bilježenja, npr. za bilježenje sitnog alata i uređaja kao intermedijarne potrošnje; 3. ESA smatra da neke vrste kućanske proizvodnje roba, kao što su tkanje odjeće i izrada namještaja, nisu značajne za države članice Europske unije te se stoga ne moraju bilježiti; 4. ESA navodi izričitu uputu na specifične institucionalne mehanizme Europske unije, kao što je sustav Intrastat za evidentiranje tokova robe unutar Europske unije i doprinosa država članica Europskoj uniji; 5. ESA sadrži specifične klasifikacije Europske unije, npr. CPA za proizvode i ►M11 NACE Rev. 2. ◄ . za djelatnosti (specifične, ali usklađene s odgovarajućim klasifikacijama UN-a); 6. ESA sadrži dodatnu klasifikaciju svih vanjskih transakcija: one se dijele na one između rezidenata Europske unije i one s rezidentima izvan Europske unije. ESA je određenija od SNA, budući da se primarno primjenjuje na države članice Europske unije. Ona također mora biti određenija u pogledu potreba za podacima Europske unije. |
ESA 1995. i ESA 1970.
|
1.25. |
ESA 1995. se od ESA 1970. razlikuje u opsegu i konceptima. Većina tih razlika odgovara razlikama između SNA 1968. i SNA 1993. Neke od glavnih razlika u opsegu su: (a) uključivanje bilanci stanja; (b) uključivanje ostalih promjena u računima aktive, tj. uvođenje koncepata ostalih promjena obujma, nominalnih i realnih vlasničkih dobitaka; (c) uvođenje podsektora kućanstava; (d) uvođenje novog koncepta finalne potrošnje: stvarna finalna potrošnja; (e) uvođenje novog koncepta cjenovno prilagođenog dohotka: stvarni nacionalni raspoloživi dohodak; (f) uključivanje koncepta pariteta kupovne moći. Neke od glavnih razlika u konceptima jesu: (a) književni i umjetnički rad (spisateljstvo, skladateljstvo) sada se smatra proizvodnjom; plaćanje književnog i umjetničkog rada postaje plaćanje usluga, a ne dohotkom od vlasništva; (b) vrednovanje outputa osiguravajućih usluga se promijenilo u nekoliko pogleda, npr. prihodi iz ulaganja tehničkih pričuva se sada također uzimaju u obzir kod vrednovanja outputa neživotnog osiguranja; (c) detaljniji tretman trgovinskih i prijevoznih marža; (d) uvođenje lančane veze za izračun stalnih cijena; (e) uvođenje koncepta financijskog leasinga (SNA 1968. i ESA 1970. sadržavali su jedino koncept operativnog leasinga); (f) izdaci za istraživanje mineralnih ležišta i računalne programe sada se bilježe kao investicije u kapital (umjesto kao intermedijarna potrošnja); (g) kapitalna potrošnja se bilježi i za javne infrastrukturne radove (ceste, nasipi itd.); (h) identifikacija novih financijskih instrumenata, kao što susporazumi o ponovnoj kupnji, i izvedenih financijskihi nstrumenata, kao što su opcije. Postoje određene razlike koje ne proizlaze iz promjena SNA-i, npr.: (a) uvođenje tablica ponude i uporabe (već uključeno u SNA 1968.); (b) uvođenje nekoliko registracijskih granica i upućivanje na određene institucionalne mehanizme Europske unije (vidjeti stavak 1.24.); (c) jasan odabir u pogledu vrednovanja outputa po osnovnim cijenama (ESA 1970., SNA 1968. i SNA 1993. također prihvaćaju vrednovanje po proizvođačkim cijenama); (d) uvođenje koncepata ekonomski aktivnog stanovništva i nezaposlenosti (ovi koncepti nisu prisutni u SNA 1968. i 1993). |
ESA KAO SUSTAV
|
1.26. |
Glavne značajke sustava su: (a) statističke jedinice i njihovo grupiranje; (b) tokovi i stanja; (c) sustav računa i agregati; (d) input-output okvir. |
|
|
|
Računovodstvena pravila
Slijed računa
Račun roba i usluga
Račun inozemstva
Izravnavajuće stavke
Agregati
|
|
POGLAVLJE 2.
JEDINICE I NJIHOVO GRUPIRANJE
|
2.01. |
Gospodarstvo zemlje rezultat je djelovanja velikog broja jedinica koje izvode brojne transakcije raznih vrsta u svrhu proizvodnje, financiranja, osiguranja, preraspodjele i potrošnje. |
|
2.02. |
Jedinice i njihovo grupiranje koje se koristi u nacionalnim računima moraju se definirati s obzirom na vrstu ekonomske analize kojoj su namijenjene, a ne na temelju vrsta jedinica koje se obično koriste u statističkim upitnicima. Ove posljednje jedinice (poduzeća, holding društva, poslovne jedinice, lokalne jedinice, državne jedinice, neprofitne ustanove, kućanstva itd.) ne zadovoljavaju uvijek potrebe nacionalnih računa, budući da se općenito temelje na tradicionalnim kriterijima pravne, administrativne ili računovodstvene prirode. Statističari moraju uvažavati definicije jedinica analize koje se koriste u ESA-i, kako bi se u istraživanjima kojima se prikupljaju stvarni podaci postupno uveli svi elementi informacija koji su potrebni za izradu podataka na temelju jedinica analize iz ESA-e. |
|
2.03. |
Jedna od značajki sustava je uporaba triju vrsta jedinica koje odgovaraju dvama vrlo različitim načinima potpodjele gospodarstva. Za analizu procesa proizvodnje ključno je odabrati jedinice koje pokazuju tehničko-ekonomske veze; za analizu tokova koji utječu na dohodak, kapital, financijske transakcije i bilance stanja, ključno je odabrati jedinice koje omogućavaju proučavanje veza u ponašanju između ekonomskih subjekata. Uzimajući u obzir ova dva cilja, u daljnjem tekstu ovoga poglavlja definirane su institucionalne jedinice koje su prikladne za analizu ekonomskog ponašanja te lokalne jedinice prema vrsti aktivnosti i jedinice homogene proizvodnje koje su prikladne za analizu tehničko-ekonomskih veza. U praksi ove tri vrste jedinica nastaju kombiniranjem ili potpodjelom osnovnih jedinica iz statističkih upitnika ili se ponekad preuzimaju izravno iz statističkih upitnika. Prije preciznog definiranja ovih triju vrsta jedinica koje se upotrebljavaju u ESA-i, potrebno je definirati granice nacionalnog gospodarstva. |
GRANICE NACIONALNOGA GOSPODARSTVA
|
2.04. |
Jedinice, bilo da se radi o institucionalnim jedinicama, lokalnim poslovnim jedinicama ili jedinicama homogene proizvodnje, koje čine gospodarstvo neke zemlje i čije se transakcije knjiže u ESA-i, su one jedinice koje imaju središte svog ekonomskog interesa na ekonomskom području te zemlje. Ove jedinice, poznate kao rezidentne jedinice, mogu i ne moraju imati državljanstvo te zemlje, mogu i ne moraju biti pravne osobe i mogu i nemoraju biti prisutne na ekonomskom području spomenute države u trenutku izvođenja transakcije. Kako je granica nacionalnoga gospodarstva definirana pojmom rezidentne jedinice, potrebno je definirati i značenje pojmova ekonomsko područje i središte ekonomskog interesa. |
|
2.05. |
Pod pojmom „ekonomsko područje” podrazumijeva se: (a) zemljopisno područje pod upravom neke države, na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba, roba, usluga i kapitala; (b) sve slobodne zone, uključujući carinska skladišta i tvornice pod carinskim nadzorom; (c) nacionalni zračni prostor, teritorijalne vode i epikontinentalni pojas u međunarodnim vodama, u kojem zemlja uživa isključiva prava ( 33 ); (d) teritorijalne enklave, tj. zemljopisna područja u inozemstvu koja prema međunarodnim ugovorima ili međudržavnim sporazumima koriste državne agencije zemlje (veleposlanstva, konzulati, vojne baze, istraživačke baze itd.); (e) nalazišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodama izvan epikontinentalnog pojasa, na kojima rade jedinice rezidentne na teritoriju koji je definiran u prethodnim točkama. |
|
2.06. |
Ekonomsko područje ne uključuje izvan teritorijalne enklave (tj. dijelove vlastitog zemljopisnog područja države, koje prema međunarodnim ugovorima ili međudržavnim sporazumima koriste državne agencije drugih zemalja, institucije Europske unije ili međunarodne organizacije ( 34 )). |
|
2.07. |
Pojmom „središte ekonomskog interesa” se označava činjenica da postoji neka lokacija unutar ekonomskog područja na kojoj, ili iz koje, jedinica obavlja i namjerava dalje obavljati, ekonomske djelatnosti i transakcije u značajnoj mjeri na neodređeno vrijeme ili u određenom, ali duljem vremenskom razdoblju (godina dana ili dulje). Iz ovog slijedi da jedinica koja obavlja takve transakcije na ekonomskom području više država, nužno mora imati središte ekonomskog interesa u svakoj od njih. Vlasništvo nad zemljištem i građevinama unutar ekonomskog područja je samo po sebi dostatno da vlasnik ima središte ekonomskog interesa na tom mjestu. |
|
2.08. |
Na temelju ovih definicija, rezidentne jedinice neke zemlje mogu se dodatno podijeliti na: (a) jedinice koje se, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, bave prvenstveno proizvodnjom, financijama, osiguranjem ili preraspodjelom; (b) jedinice koje, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, prvenstveno sudjeluju u potrošnji ( 35 ); (c) sve jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i građevina, s iznimkom vlasnika izvan teritorijalnih enklava koje su dio ekonomskog područja drugih država ili su države suigeneris (vidjeti stavak 2.06.). |
|
2.09. |
U slučaju jedinica koje se, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, prvenstveno bave proizvodnjom, financijama, osiguranjem ili preraspodjelom, razlikuju se sljedeća dva slučaja: (a) aktivnost se odvija isključivo na ekonomskom području države: jedinice koje izvode tu aktivnost, su rezidentne jedinice te zemlje; (b) aktivnost se, u razdoblju od jedne godine ili dulje, odvija na ekonomskim područjima nekoliko zemalja: rezidentnom jedinicom se smatra samo onaj dio jedinice koji na ekonomskom području te zemlje ima središte ekonomskog interesa. Takva rezidentna jedinica može biti: 1. institucionalna rezidentna jedinica (vidjeti stavak 2.12.), čije se aktivnosti, koje su se u razdoblju od jedne godine ili dulje odvijale u ostatku svijeta, izuzimaju i tretiraju zasebno ( 36 ); ili 2. uvjetno rezidentna jedinica (vidjeti stavak 2.15.), u slučaju da u razdoblju od godine dana ili dulje aktivnost obavlja jedinica koja ima boravište u drugoj državi (36) . |
|
2.10. |
U slučaju jedinica koje prvenstveno sudjeluju u potrošnji, osim u ulozi vlasnika zemljišta i građevina, kućanstva koja imaju središte ekonomskog interesa u nekoj državi smatraju se rezidentnim jedinicama te države, čak i ako na kraća razdoblja (manje od godinu dana) borave u inozemstvu. One posebno uključuju sljedeće slučajeve: (a) pogranične radnike, tj. osobe koje svakodnevno prelaze granicu radi posla u susjednoj državi; (b) sezonske radnike, tj. osobe koje napuštaju državu na nekoliko mjeseci, ali kraće od godinu dana, radi posla u drugoj državi u sektorima koji periodično zahtijevaju dodatnu radnu snagu; (c) turiste, pacijente, studente ( 37 ), dužnosnike u službenom posjetu, poslovne ljude, trgovačke putnike, umjetnike i članove posade, koji putuju u inozemstvo; (d) lokalno osoblje koje radi u izvan teritorijalnim enklavama stranih država; (e) osoblje institucija Europske unije te civilnih ili vojnih međunarodnih organizacija sa sjedištima u izvan teritorijalnim enklavama; (f) službene, civilne ili vojne, predstavnike državne vlasti (zajedno s njihovim obiteljima) koji imaju poslovni nastan u teritorijalnim enklavama. |
|
2.11. |
Sve jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i/ili građevina koji su dio ekonomskog područja, se smatraju rezidentnim ili uvjetno rezidentnim (vidjeti stavak 2.15.) jedinicama zemlje u kojoj se nalazi odgovarajuće zemljište ili građevine. |
INSTITUCIONALNE JEDINICE
|
2.12. |
Smatra se da jedinica samostalno donosi odluke u pogledu svoje glavnefunkcije, ako: (a) je ovlaštena imati pravo vlasništva nad robom i aktivu u vlastito ime; što znači da ima pravo na razmjenu vlasništva nad robom ili aktivom preko transakcija s drugim institucionalnim jedinicama; (b) donosi ekonomske odluke i obavlja ekonomske aktivnosti za koje je pravno izravno odgovorna; (c) u vlastito ime snosi odgovornosti, preuzima druge obveze i sklapa ugovore. Smatra se da jedinica vodi potpuni skup računa ako vodi računovodstvenu dokumentaciju koja obuhvaća sve ekonomske i financijske transakcije izvršene tijekom računovodstvenog razdoblja, uključujući bilancu stanja aktive ipasive. |
|
2.13. |
U slučaju da subjekti jasno ne posjeduju oba obilježja institucionalnejedinice, primjenjuju se sljedeća načela: (a) kućanstva uvijek imaju samostalnost u donošenju odluka u pogledu njihove glavne funkcije te se stoga smatraju institucionalnim jedinicama čak i kada ne vode potpuni skup računa; (b) subjekti koji ne vode potpuni skup računa i za koje nije moguće ili smisleno da prema potrebi izrade potpuni skup računa, spajaju se s institucionalnim jedinicama u čije račune su integrirani njihovi parcijalni računi; (c) subjekti koji vode potpuni skup računa, ali nisu samostalni u donošenju odluka pri obavljanju svoje glavne funkcije, spajaju se s jedinicama koje ih kontroliraju; (d) subjekti koji odgovaraju definiciji institucionalne jedinice, tretiraju se kao takvi čak i ako ne objavljuju svoje račune; (e) subjekti koji su dio grupe jedinica koje sudjeluju u proizvodnji i vode potpuni skup računa, smatraju se institucionalnim jedinicama čak i ako su središnjem tijelu (holding društvo), nadležnom za opću upravu grupacije prepustili dio svoje samostalnosti u donošenju odluka; holding društvo se smatra institucionalnom jedinicom koja je odvojena od jedinica pod svojim nadzorom, osim u slučaju pod točkom (b); (f) kvazi-društva vode potpuni skup računa, ali nemaju neovisni pravni status. Međutim, njihovo ekonomsko i financijsko ponašanje se razlikuje od ponašanja njihovih vlasnika, a nalikuje ponašanju društava. Iz tog im se razloga pripisuje samostalnost u donošenju odluka i smatraju se odvojenim institucionalnim jedinicama. |
|
2.14. |
Holding društva su institucionalne jedinice čija je glavna funkcija nadzor i upravljanje grupom društava kćeri. |
|
2.15. |
Uvjetno rezidentne jedinice se definiraju kao: (a) oni dijelovi nerezidentnih jedinica koji imaju središte ekonomskog interesa (tj. u većini slučajeva obavljaju ekonomske transakcije u razdoblju od jedne godine ili dulje ili izvode građevinsku aktivnost u razdoblju kraćem od jedne godine, ako output predstavlja bruto investicije u fiksni kapital) na ekonomskom području zemlje; (b) nerezidentne jedinice u ulozi vlasnika zemljišta ili objekata na ekonomskom području zemlje, ali jedino u pogledu transakcija koje se odnose na spomenuto zemljište ili građevine. Uvjetno rezidentne jedinice se, čak i ako vode samo parcijalne račune i nemaju uvijek samostalnost u donošenju odluka, tretiraju kao institucionalne jedinice. |
|
2.16. |
Zaključno, institucionalnim jedinicama se smatraju: (a) jedinice koje vode potpuni skup računa i samostalno donose odluke: 1. privatna i javna društva; 2. zadruge i partnerstva priznata kao neovisni pravni subjekti; 3. javni proizvođači koji se prema posebnim zakonima priznaju kao neovisni pravni subjekti; 4. neprofitne ustanove priznate kao neovisni pravni subjekti; 5. agencije države; (b) jedinice koje vode potpuni skup računa i za koje se smatra da samostalno donose odluke: kvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku (f)); (c) jedinice koje ne vode nužno potpuni skup računa, ali za koje se konvencionalno smatra da samostalno donose odluke: 1. kućanstva; 2. uvjetno rezidentne jedinice (vidjeti stavak 2.15.). |
INSTITUCIONALNI SEKTORI
|
2.17. |
Potreba za agregiranjem znači da se pojedinačne institucionalne jedinice ne mogu sagledavati odvojeno; one se moraju spojiti u grupe koje se nazivaju institucionalni sektori ili samo sektori, od kojih se neki dijele na podsektore.
Tablica 2.1. – Sektori i podsektori
|
|
2.18. |
Svaki sektor ili podsektor okuplja institucionalne jedinice sa sličnim ekonomskim ponašanjem. Institucionalne jedinice se grupiraju u sektore na temelju toga kojoj vrsti proizvođača pripadaju i ovisno o glavnoj aktivnosti i funkciji, koje se smatraju važnim pokazateljima njihovog ekonomskog ponašanja. Sektor se dijeli na podsektore prema relevantnim kriterijima za taj sektor; time se omogućava precizniji opis ekonomskog ponašanja jedinica. Računi za sektore i podsektore bilježe sve glavne i sekundarne aktivnosti uključenih institucionalnih jedinica. Svaka institucionalna jedinica pripada samo jednom sektoru ili podsektoru. |
|
2.19. |
Kada je glavna funkcija institucionalne jedinice proizvodnja roba i usluga, prilikom određivanja sektora u koji će se ona razvrstati, treba najprijeo drediti kojoj vrsti proizvođača pripada. ESA razlikuje tri vrste proizvođača: (a) privatni i javni tržišni proizvođači (vidjeti stavak 3.24. i tablicu 3.1. iz poglavlja 3.); (b) privatni proizvođači za vlastitu finalnu uporabu (vidjeti stavak 3.25. i tablicu 3.1. iz poglavlja 3.); (c) ostali privatni i javni netržišni proizvođači (vidjeti stavak 3.26. i tablicu 3.1. iz poglavlja 3.). Institucionalne jedinice koje su tržišni proizvođači razvrstavaju se u sektore nefinancijskih poduzeća (S.11), financijskih poduzeća (S.12) ili kućanstava (S.14). Institucionalne jedinice koje su privatni proizvođači za vlastitu finalnu uporabu razvrstavaju se u sektor kućanstava (S.14), zajedno s neinkorporiranim poduzećima u vlasništvu kućanstava (vidjeti stavak 3.30.). Institucionalne jedinice koje su ostali privatni i javni netržišni proizvođači razvrstavaju se u sektor ukupne države (S.13) ili neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (S.15). |
|
2.20. |
Tablica 2.2. prikazuje vrstu proizvođača, glavne aktivnosti i funkcije, koje su karakteristične za pojedine sektore:
Tablica 2.2. – Vrsta proizvođača, glavne aktivnosti i funkcije, razvrstano po sektorima
Sektor inozemstva (S.2) je grupa institucionalnih jedinica (vidjeti stavak 2.89.) koje nisu karakterizirane sličnim ciljevima i ponašanjem; ona okuplja nerezidentne institucionalne jedinice koje obavljaju transakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama. |
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
LOKALNE POSLOVNE JEDINICE I DJELATNOSTI
|
2.102. |
Većina institucionalnih jedinica koje proizvode robe i usluge, istodobno se bave kombinacijom aktivnosti. One mogu obavljati glavnu aktivnost te nekoliko sekundarnih i pomoćnih aktivnosti (vidjeti stavke 3.10. do 3.13.). |
|
2.103. |
Aktivnost se obavlja ako se kombinacijom izvora kao što su oprema, radna snaga, proizvodne tehnike, informatička mreža ili proizvodi, stvaraju određene robe ili usluge. Aktivnost obilježavaju input proizvoda (roba iusluga), proizvodni proces i output proizvoda. Aktivnosti se određuju upućivanjem na određenu razinu ►M11 NACE Rev. 2 ◄ ( 46 ). |
|
2.104. |
Ako jedinica obavlja više aktivnosti, sve se aktivnosti, osim pomoćnih, rangiraju prema bruto dodanoj vrijednosti. Glavna i sekundarna aktivnost se razlikuju na temelju prevladavajuće ostvarene bruto dodane vrijednosti. Pomoćne aktivnosti se ne izdvajaju u posebne subjekte niti se odvajaju od glavnih ili sekundarnih aktivnosti subjekata kojima služe. |
|
2.105. |
Radi analize tokova koji se javljaju u proizvodnom procesu te prilikom uporabe roba i usluga, potrebno je odabrati jedinice koje naglašavaju tehničko-ekonomske odnose. To znači da se u pravilu institucionalne jedinice moraju podijeliti na manje, homogenije jedinice prema vrsti proizvodnje. Lokalne poslovne jedinice trebaju ponajprije zadovoljiti ovaj uvjet s praktične točke gledišta. |
|
|
KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI
|
2.110. |
Klasifikacija prema kojoj se lokalne PJ-e grupiraju u djelatnosti je ►M11 NACE Rév. 2. ◄ |
JEDINICE HOMOGENE PROIZVODNJE I HOMOGENE GRANE
|
2.111. |
Lokalna PJ samo približno zadovoljava zahtjeve analize proizvodnog procesa (vidjeti stavke 2.105. i 2.107.). Jedinica homogene proizvodnje je optimalna jedinica za ovu vrstu analize, tj. analizu inputa i outputa. |
|
|
KLASIFIKACIJA HOMOGENIH GRANA
|
2.118. |
Klasifikacija homogenih grana koja se koristi u input-output tablicamatemelji se na Klasifikaciji proizvoda prema aktivnosti (KPA) ( 50 ). KPA je klasifikacija proizvoda strukturirana prema kriteriju industrijskog podrijetla definiranom prema ►M11 NACE Rev. 2. ◄ |
POGLAVLJE 3.
TRANSAKCIJE PROIZVODIMA
|
3.01. |
|
|
3.02. |
Unutar ESA-e razlikuju se sljedeće glavne kategorije transakcija proizvodima:
|
|
3.03. |
Transakcije proizvodima bilježe se na sljedećim računima: (a) na računu roba i usluga, output i uvoz se bilježe kao izvori, a druge transakcije proizvodima bilježe se kao uporabe; (b) na računu proizvodnje, output se bilježi kao izvor, a intermedijarna potrošnja se bilježi kao uporaba; (c) na računu uporabe raspoloživog dohotka, izdaci za finalnu potrošnju bilježe se kao uporaba; (d) na računu uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka, stvarna finalna potrošnja bilježi se kao uporaba; (e) na kapitalnom računu, bruto investicije u fiksni kapital bilježi se kao uporaba (promjena u aktivi); (f) na vanjskom računu roba i usluga, uvoz roba i usluga se bilježi kao izvor, dok se izvoz roba i usluga bilježi kao uporabe. |
|
3.04. |
U tablici ponude, output i uvoz se bilježe kao ponude. U tablici uporabe, intermedijarna potrošnja, bruto investicije u fiksni kapital, izdaci za finalnu potrošnju i izvoz bilježe se kao uporabe. U simetričnoj input-output tablici, output i uvoz se bilježe kao ponude, a ostale transakcije proizvodima kao uporabe. |
|
3.05. |
Ponuda proizvoda se vrednuje po osnovnim cijenama (vidjeti stavak 3.48.). Uporabe proizvoda se vrednuju po kupovnoj cijeni (vidjeti stavak 3.06.). Za neke vrste ponuda i uporaba koriste se određenija načela vrednovanja, npr. za uvoz i izvoz roba. |
|
3.06. |
Ako se vrijeme uporabe ne podudara s vremenom kupovine, potrebno je izvršiti prilagodbe na takav način da se uzmu u obzir promjene u cijeni nastale zbog protoka vremena (na način razmjeran promjenama u cijenama zaliha). Takve preinake su posebno važne ako se cijene uključenih proizvoda drastično mijenjaju tijekom godine. |
PROIZVODNJA I OUTPUT
|
3.07. |
|
|
3.08. |
Proizvodnja uključuje: (a) proizvodnju svih pojedinačnih ili zajedničkih roba ili usluga koje se nude jedinicama koje nisu njihovi proizvođači (ili se namjeravaju isporučiti); (b) proizvodnju za vlastiti račun svih roba koje proizvođači zadržavaju za njihovu vlastitu finalnu potrošnju ili bruto investicije u fiksni kapital. Proizvodnja za vlastiti račun za bruto investicije u fiksni kapital uključuje proizvodnju fiksne aktive kao što su građevine, razvoj računalnih programa i istraživanje ruda za vlastite bruto investicije u fiksni kapital (za pojam bruto investicije u fiksni kapital vidjeti stavke od 3.100. do 3.127.). Proizvodnja roba za vlastiti račun kućanstava uglavnom se odnosi na: 1. gradnju stambenih objekata za vlastiti račun; 2. proizvodnju i skladištenje poljoprivrednih proizvoda; 3. preradu poljoprivrednih proizvoda, kao što je proizvodnja brašna mljevenjem, konzerviranje voća sušenjem i punjenjem u boce; proizvodnju mliječnih proizvoda kao što su maslac i sir i proizvodnju piva, vina i žestokih alkoholnih pića; 4. proizvodnju drugih primarnih proizvoda kao što su vađenje soli, rezanje treseta i donošenje vode; 5. druge vrste obrade kao što je tkanje platna, proizvodnja lončarije i izrada pokućstva. Robu koju proizvedu kućanstva za vlastiti račun treba bilježiti ako je ova vrsta proizvodnje značajna, tj. ako se drži da je količinski važna u odnosu na ukupnu ponudu te robe u zemlji. Prema dogovoru, u ESA-u je uključena samo gradnja stambenih objekata za vlastiti račun te proizvodnja, skladištenje i obrada poljoprivrednih proizvoda; sva ostala roba koju proizveduku ćanstva za vlastiti račun smatra se beznačajnom u državama Europske unije; (c) usluge stanovanja za vlastiti račun koje proizvedu stanari koji su vlasnici stanova u kojima žive; (d) kućanske i osobne usluge proizvedene upošljavanjem plaćenog pomoćnog osoblja; (e) dobrovoljne djelatnosti koje rezultiraju dobrima, npr. izgradnja stambenog objekta, crkve ili druge zgrade bilježi se kao proizvodnja. Dobrovoljne djelatnosti koje ne rezultiraju proizvodnjom dobra, npr. briga o stambenim objektima i čišćenje bez plaćanja, isključene su. Sve takve aktivnosti su uključene čak i ako su nezakonite ili nisu registrirane kod poreznih tijela, tijela socijalne sigurnosti, statističkih ili drugih državnih tijela. |
|
3.09. |
Proizvodnja isključuje pružanje kućanskih i osobnih usluga koje se pružaju i konzumiraju unutar istog kućanstva (s izuzetkom zapošljavanja plaćenog pomoćnog osoblja i usluga stanovanja u stanovima u vlasništvu stanara). Takvi slučajevi su: (a) čišćenje, uređivanje i održavanje stambenih objekata ako su takve aktivnosti uobičajene za najmoprimce; (b) čišćenje, servisiranje i popravak trajnih dobara u kućanstvu; (c) priprema i posluživanje obroka; (d) briga o djeci i njihovo odgajanje i podučavanje; (e) briga o bolesnim, nemoćnim ili starim osobama; (f) prijevoz članova kućanstva ili njihovih dobara. |
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
INTERMEDIJARNA POTROŠNJA (P.2)
|
3.69. |
|
|
3.70. |
Intermedijarna potrošnja uključuje sljedeće granične slučajeve: (a) vrijednost svih roba ili usluga korištenih kao input u pomoćnim aktivnostima. Uobičajeni primjeri su kupnja, prodaja, marketing, računovodstvo, obrada podataka, prijevoz, skladištenje, održavanje, zaštita itd. Takva roba i usluge se ne razlikuju od onih koje se troše u glavnim (ili sporednim) aktivnostima lokalne PJ; (b) vrijednost roba i usluga primljenih od druge lokalne PJ iste institucionalne jedinice (samo ako su u skladu s općom definicijom u stavku 3.69.); (c) troškovi korištenja unajmljene fiksne aktive, npr. operativni leasing strojeva ili automobila; (d) pretplate, doprinosi ili članarine plaćene neprofitnim poslovnim udruženjima; (e) stavke koje se ne tretiraju kao bruto investicije u kapital, kao što su: 1. sitni alat koji nije skup i koristi se za relativno jednostavne poslove, kao što su pile, čekići, odvijači i drugi ručni alati; male naprave, kao što su džepni kalkulatori. Prema dogovoru, u ESA-i se svi izdaci za takva trajna dobra koji ne prelaze 500 ECU-a (po cijenama iz 1995.) po artiklu (ili, kada se kupuje u većoj količini, za cijelu kupljenu količinu), trebaju bilježiti kao intermedijarna potrošnja; 2. obično, redovno održavanje i popravak fiksne aktive korištene u proizvodnji; 3. vojno oružje za uništenje i oprema potrebna za njegovu isporuku (ali ne i lako oružje ili blindirana vozila koje stječe policija ili službe sigurnosti, koji se u tom slučaju tretiraju kao bruto investicije u fiksni kapital); 4. usluge istraživanja i razvoja, osposobljavanje osoblja, istraživanje tržišta i slične aktivnosti koju kupe strane agencije ili koje financira zasebna lokalna PJ iste institucionalne jedinice; (f) plaćanja za uporabu neopipljive neproizvedene aktive kao što su patentirana sredstava, robni žigovi itd. (isključujući plaćanja za kupnju takvih imovinskih prava: ona se tretiraju kao stjecanje nematerijalnih neproizvedenih sredstava); (g) izdaci zaposlenika koje refundira poslodavac za artikle neophodne za proizvodnju, kao u slučaju ugovorne obveze da kupuju alat za vlastiti račun ili zaštitnu odjeću; (h) izdaci poslodavaca koji služe za dobrobit njih samih kao i njihovih zaposlenika, zato što su neophodni za proizvodnju poslodavaca. Takvi slučajevi su: 1. refundiranje zaposlenicima za putovanja, odvojeni život, selidbu i troškove reprezentacije nastale tijekom njihovih dužnosti; 2. osiguravanje pogodnosti na radnom mjestu; (širi popis je naveden u stavcima o naknadama zaposlenicima (D.1)); (i) naknade za uslugu neživotnog osiguranja koje plaća lokalna PJ (vidjeti također i Prilog III. „Osiguranje”): da bi se kao intermedijarna potrošnja bilježila samo naknada za uslugu, plaćene premije treba diskontirati za, npr. isplaćene tražbine i neto promjenu u aktuarskim pričuvama. Potonje se može dodijeliti lokalnoj PJ kao udio plaćenih premija; (j) samo za ukupno gospodarstvo: sve usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) koje pružaju rezidentni proizvođači. |
|
3.71. |
Intermedijarna potrošnja isključuje: (a) stavke koje se tretiraju kao bruto investicije u kapital, kao što su: 1. dragocjenosti; 2. istraživanje minerala; 3. značajna poboljšanja koja su znatno veća negoli je to potrebno za jednostavno održavanje fiksne aktive u dobrom radnom stanju, npr. renoviranje, obnavljanje ili povećanje; 4. računalni programi kupljeni ili proizvedeni za vlastiti račun; (b) izdatke poslodavaca koji se tretiraju kao nadnice i plaće u naturi (vidjeti stavak 4.05.); (c) uporabu kolektivnih usluga koje pružaju državne jedinice, od strane tržišnih ili proizvođača za vlastiti račun (te se usluge tretiraju kao izdatak države za kolektivnu potrošnju); (d) robe i usluge proizvedene i potrošene unutar istog računovodstvenog razdoblja i unutar iste lokalne PJ (one se također ne bilježe kao output); (e) plaćanja za državne dozvole i pristojbe koje se tretiraju kao porezi na proizvodnju (vidjeti stavke od 4.79. do 4.80.). |
|
FINALNA POTROŠNJA (P.3, P.4)
|
3.74. |
Koriste se dva pojma finalne potrošnje: (a) izdaci za finalnu potrošnju (P.3); (b) stvarna finalna potrošnja (P.4). Izdaci za finalnu potrošnju je pojam koji se odnosi na izdatke sektora za potrošnu robu i usluge. Suprotno tome, stvarna finalna potrošnja se odnosi na stjecanje potrošnih roba i usluga. Razlika između ovih pojmova leži u tretmanu određenih roba i usluga koje financira država ili NUSK, koje se daju kućanstvima kao socijalni transferi u naturi. |
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
BRUTO INVESTICIJE (P.5)
|
3.100. |
Bruto investicije uključuju: (a) bruto investicije u fiksni kapital (P.51); (b) promjene zaliha (P.52); (c) neto povećanje dragocjenosti (P.53). |
|
3.101. |
Riječ bruto u bruto investicijama znači bruto u odnosu na potrošnju fiksnog kapitala. Neto investicije se dobivaju oduzimanjem potrošnje fiksnog kapitala od bruto investicija. |
|
|
|
|
|
UVOZ I IZVOZ ROBA I USLUGA (P.6. i P.7.)
|
3.128. |
|
|
3.129. |
|
|
3.130. |
Uvoz i izvoz roba i usluga ne uključuje: (a) trgovinu između podružnica, tj.: 1. isporuke nerezidentima koje su realizirale nerezidentne podružnice rezidentnih poduzeća, npr. kada strane podružnice multinacionalnih kompanija koja je u vlasništvu ili koju kontroliraju rezidenti obavljaju prodaju u inozemstvu; 2. isporuke koje su rezidentima osigurale podružnice s nerezidentnih poduzeća, npr. prodaja koju obavljaju domaće podružnice stranihmultinacionalnih kompanija; (b) tokove primarnog dohotka prema ili od sektora inozemstva, kao što su naknade zaposlenicima, kamate i dohodak od izravnih ulaganja. Dohotkom od izravnih ulaganja može biti obuhvaćen nerazlučiv dio različitih usluga, npr. osposobljavanje zaposlenika, usluge rukovođenja i uporaba patenata i robnih žigova; (c) prodaja ili kupnja financijske aktive ili neproizvedene aktive, kao što su zemljište i patenti. |
|
3.131. |
Uvoz i izvoz roba i usluga treba razlučivati prema: (a) isporukama unutar Europske unije; (b) uvozu i izvozu izvan Europske unije. Radi praktičnosti, ovdje se oboje navodi kao uvoz i izvoz. |
|
|
TRANSAKCIJE POSTOJEĆIM DOBRIMA
|
3.147. |
|
|
3.148. |
Postojeća dobra uključuju: (a) postojeće zgrade i ostali fiksni kapital koja proizvodn ejedinice prodaju drugim jedinicama: 1. da bi se opet koristila kao takva; 2. da bi se srušila ili rastavila, pri čemu dobiveni proizvodi uglavnom postaju sirovine (npr. staro željezo) koje se koriste u proizvodnji novih dobara (npr. čelika); (b) dragocjenosti koje jedna jedinica prodaje drugoj; (c) postojeća potrošačka trajna dobra koja kućanstva ili vojne vlasti prodaju drugim jedinicama: 1. da bi se opet koristila kao takva; 2. da bi se rastavila i pretvorila u otpadni materijal; (d) postojeća potrošna dobra (npr. stari papir, krpe, stara odjeća, stare boce itd.) koja prodaje bilo koja jedinica, bilo da bi se opet upotrijebila ili da bi postala sirovine za izradu novih dobara (reciklirana dobra). |
|
3.149. |
Prijenos postojećih dobara se bilježi kao negativni izdatak (povećanje) kod prodavatelja i kao pozitivni izdatak (povećanje) za kupca. |
|
3.150. |
Iz toga proizlazi: (a) kada se prodaja postojeće fiksne aktive ili dragocjenosti dogodi između dva proizvođača rezidenta, pozitivne i negativne vrijednosti bilježene kao bruto investicije u fiksni kapital se neutraliziraju na razini gospodarstva kao cjeline, osim troškova prijenosa vlasništva; (b) kada se postojeća nepokretna fiksna aktiva (npr. zgrada) prodaju nerezidentu, potonji se po dogovoru tretira kao da je kupio financijsku aktivu, tj. kao dionički kapital uvjetno rezidentne jedinice. Smatra se da takva uvjetno rezidentna jedinica kupuje fiksnu aktivu. Shodno tome, prodaja i kupovina fiksne aktive se događa između rezidenata; (c) kad je postojeća pokretna fiksna aktiva izvezena, kao što je brod ili zrakoplov, ne bilježi se pozitivna bruto investicija u fiksni kapital drugdje u gospodarstvu radi prijeboja prodavateljeve negativne bruto investicije u fiksni kapital; (d) neka trajna dobra, kao što su vozila, mogu se razvrstati pod fiksnu aktivu ili kao potrošačka trajna dobra, ovisno o vlasniku i svrsi za koju se koriste. Stoga, ako se vlasništvo nad takvim dobrima prenosi s poduzeća na kućanstvo kako bi se koristilo za finalnu potrošnju, negativne bruto investicije se bilježe za poduzeće, a pozitivni izdaci za potrošnju kućanstva. U rjeđem slučaju, kada se vlasništvo nad takvim dobrima prenosi s kućanstva na poduzeće, za kućanstvo bi trebalo zabilježiti negativne izdatke za finalnu potrošnju, a za poduzeće pozitivnu vrijednost bruto investicija u fiksni kapital; (e) transakcije postojećim dragocjenostima bilježe se kao povećanje dragocjenosti (pozitivne bruto investicije) kod kupca, a kao smanjenje dragocjenosti (negativne bruto investicija) kod prodavatelja. U slučaju transakcije sa sektorom inozemstva, uvoz ili izvoz dobra se mora bilježiti (vidjeti stavak 3.135.). Dragocjenosti koje su prodala kućanstva ne bilježi se kao negativni izdatak za finalnu potrošnju; (f) kada država prodaje postojeća trajna vojna dobra u inozemstvo, to se bilježi kao izvoz dobara i kao negativna intermedijarna (i finalna) potrošnja države. |
|
3.151. |
Za troškove prodaje koji padaju na teret bivšeg vlasnika (troškovi prijenosa vlasništva), mora se bilježiti vlasnički gubitak. Slično knjiženje se obavlja i za dio njegove originalne nabavne cijene koji nije bio otpisan kao potrošnja fiksnog kapitala. |
|
3.152. |
Transakcije postojećim proizvodima se bilježe u trenutku promjene vlasništva. Načela vrednovanja koja se primjenjuju su primjerena vrsti (vrstama) uključenih transakcija proizvodima. |
POGLAVLJE 4.
TRANSAKCIJE RASPODJELE
|
4.01. |
Sustav povlači razliku između tekućih i kapitalnih transfera, pri čemu se za potonje drži da preraspodjeljuju štednju i bogatstvo, a ne dohodak. |
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
NETO PREMIJE NEŽIVOTNOG OSIGURANJA (D.71)
POTRAŽIVANJA OD NEŽIVOTNOG OSIGURANJA (D.72)
TEKUĆI TRANSFERI UNUTAR UKUPNE DRŽAVE (D.73)
TEKUĆA MEĐUNARODNA SURADNJA (D.74)
RAZNI TEKUĆI TRANSFERI (D.75) Tekući transferi neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima (NUSK)
Tekući transferi između kućanstava
Novčane kazne i penali
Lutrije i igre na sreću
Plaćanje odštete
Četvrti vlastiti izvori koji se temelje na BNP-u
Ostalo
|
|
|
POGLAVLJE 5.
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE
|
5.01. |
|
|
5.02. |
Uzimajući u obzir definiciju transakcije (vidjeti stavak 1.33.), financijska transakcija je međusobno djelovanje institucionalnih jedinica ili jedne institucionalne jedinice i inozemstva na temelju međusobnog sporazuma, ako je uključuje istodobno stvaranje ili smanjenje financijske aktive i protustavke pasive, ili promjenu vlasništva financijske aktive, ili preuzimanje pasive. |
|
5.03. |
Financijska aktiva je ekonomska aktiva koja se sastoji od sredstava plaćanja, financijskih potraživanja i ekonomske aktive koja je gotovo jednaka financijskim potraživanjima. |
|
5.04. |
Sredstva plaćanja sastoje se od monetarnog zlata, posebnih prava vučenja, gotovine i prenosivih depozita. Financijska potraživanja daju pravo njihovim vlasnicima, vjerovnicima, na primitak plaćanja ili niza plaćanja bez ikakve protuusluge od drugih institucionalnih jedinica, dužnika, kojima su nastale protustavke u pasivi. Primjeri ekonomske aktive koja je gotovo jednaka financijskim potraživanjima su dionice i ostali dionički kapital te, djelomično, uvjetna aktiva. Smatra se da je institucionalnoj jedinici koja izdaje takvu financijsku aktivu nastala protustavka u pasivi. |
|
5.05. |
Uvjetna aktiva je ugovor među institucionalnim jedinicama te između njih i inozemstva kojim se određuje jedan ili više uvjeta koji se moraju ispuniti prije izvođenja financijske transakcije. Primjeri za to su jamstva za plaćanje od strane trećih osoba, akreditivi, kreditne linije, sindiciranikreditni sporazumi (NIF) i mnoge izvedenice. U sustavu, uvjetna aktiva je financijska aktiva u slučajevima kada sam ugovorni odnos ima tržišnu vrijednost zbog toga što se njime može trgovati ili se njegova vrijednost može utvrditi na tržištu. U ostalim slučajevima uvjetna aktiva se ne evidentira u sustavu ( 70 ). |
|
5.06. |
Postoji sedam različitih kategorija financijske aktive: monetarno zlato i posebna prava vučenja (AF.1), gotovina i depoziti (AF.2), vrijednosnice osim dionica (AF.3), zajmovi (AF.4), dionice i ostali vlasnički udjeli (AF.5), tehničke pričuve osiguranja (AF.6) i ostali računi potraživanja/obveza (AF.7). |
|
5.07. |
U sustavu, svaka stavka financijske aktive ima protustavku u pasivi, s iznimkom one financijske aktive koja je razvrstana u kategoriju monetarnog zlata i posebnih prava vučenja (AF.1). Postoji šest različitih kategorija pasive koje odgovaraju kategorijama protustavki u financijskoj aktivi. |
|
5.08. |
Klasifikacija financijskih transakcija odgovara klasifikaciji financijske aktive i pasive. Postoji sedam različitih kategorija financijskih transakcija: transakcije monetarnim zlatom i posebnim pravima vučenja (F.1), transakcije gotovinom i depozitima (F.2), transakcije vrijednosnicama osim dionica (F.3), transakcije zajmovima (F.4), transakcije dionicama i ostalim vlasničkim udjelima (F.5), transakcije tehničkim pričuvama osiguranja (F.6) i transakcije ostalim računima potraživanja/obveza (F.7). |
|
5.09. |
Financijska aktiva koja se drži i nepodmirene obveze u određenom trenutku (nekog sektora ili sektora inozemstva) evidentiraju se u bilanci stanja (vidjeti poglavlje 7.). Posljedice financijskih transakcija su promjene u bilancama. Međutim, promjene između početne i završne bilance stanja mogu uključiti i ostale tokove (vidjeti poglavlje 6.). One ne nastaju uslijed međusobnog djelovanja institucionalnih jedinica ili institucionalnih jedinica i inozemstva na temelju međusobnog sporazuma. Ostali su tokovi raščlanjeni na revalorizacije financijske aktive i pasive i na promjene obujma financijske aktive i pasive koje ne nastaju uslijed financijskih transakcija. Revalorizacije financijske aktive i pasive evidentiraju se uračunu revalorizacije, a promjene obujma financijske aktive i pasive koje nenastaju uslijed financijskih transakcija bilježe se u računu ostalih promjena obujma imovine u okviru kategorija gubici uslijed nepogoda, zapljene bez naknade, ostale promjene u obujmu financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane te promjene u klasifikaciji i strukturi. |
|
5.10. |
Financijske transakcije između institucionalnih jedinica bilježe se u financijskim računima uključenih sektora. Financijske transakcije između institucionalnih jedinica i inozemstva bilježe se u financijskim računima uključenih sektora i u vanjskom financijskom računu (vidjeti poglavlje 8.). Financijski račun (sektora ili sektora inozemstva) pokazuje na svojoj lijevoj strani neto stjecanja financijske aktive, dok njegova desna strana pokazuje nastanak obveza umanjenih za njihovu otplatu. Izravnavajuća stavka financijskog računa, to jest neto povećanje financijske aktive umanjena za neto povećanje pasive je neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (-)(B.9). |
|
5.11. |
Financijski račun nekog sektora može biti konsolidiran ili nekonsolidiran. Nekonsolidirani financijski račun sektora pokazuje promjene financijske aktive i pasive uslijed svih financijskih transakcija u koje su uključene institucionalne jedinice koje su razvrstane u taj sektor. Konsolidirani financijski račun sektora pokazuje promjene financijske aktive i pasive uslijed financijskih transakcija između institucionalnih jedinica koje su razvrstane u sektor koji se promatra i drugih institucionalnih jedinica ili inozemstva. U usporedbi s nekonsolidiranim financijskim računom, financijske transakcije između institucionalnih jedinica koje su razvrstane u sektor koji se promatra izbacuju se iz konsolidiranog financijskog računa. Vanjski financijski račun se po definiciji konsolidira. |
|
5.12. |
Financijska transakcija između dviju institucionalnih jedinica povećava neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje jedne institucionalne jedinice i za isti iznos smanjuje neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje druge institucionalne jedinice. Financijske transakcije između institucionalnih jedinicara zvrstanih u isti sektor ne mijenjaju neto uzajmljivanje/netopozajmljivanje tog sektora. Konsolidirani i nekonsolidirani financijski račun nekog sektora pokazuju isti iznos neto uzajmljivanja/netopozajmljivanja. Po istom načelu, financijske transakcije između institucionalnih jedinica ne mijenjaju neto uzajmljivanje/netopozajmljivanje ukupnog gospodarstva. Jednak je iznos, ali suprotni predznak, za neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje u vanjskom financijskom računu. Stoga je ukupno neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje svih institucionalnih jedinica i inozemstva jednako nuli. |
|
5.13. |
Financijski račun po dužniku/vjerovniku ( 71 ) (nekog sektora ili inozemstva) je proširenje financijskog računakojim se dodatno daje analitički prikaz neto stjecanja financijske aktive posektorima dužnika i analitički prikaz neto nastale pasive po sektorima vjerovnika. Stoga on pruža informacije o odnosima dužnika i vjerovnika i usklađen je s financijskom bilancom stanja po dužnicima/vjerovnicima (vidjeti stavak 7.69.). Međutim, u slučaju financijskih transakcija nasekundarnim tržištima, on ne pruža informacije o institucionalnim jedinicama kojima je financijska aktiva prodana ili od kojih je financijska aktiva kupljena, to jest financijski račun po dužnicima/vjerovnicima ne daje potpuni odgovor na pitanje tko koga financira u jednom računovodstvenom razdoblju. |
|
5.14. |
Financijski račun je završni račun u ukupnom poretku računa u kojem se bilježe transakcije (vidjeti poglavlje 8.). Stoga financijski račun nema izravnavajuću stavku koja se prenosi u drugi račun. U sustavu je izravnavajuća stavka financijskog računa istovjetna izravnavajućoj stavci kapitalnog računa. U praksi obično nailazimo na razlike među njima zbog toga što se one izračunavaju na temelju različitih statističkih podataka. |
|
5.15. |
U sustavu financijske transakcije uvijek imaju protutransakcije. Te protutransakcije mogu biti ostale financijske transakcije ili nefinancijsketransakcije. Istodobno povećanje ili smanjenje i financijske aktive i pasive, ili zamjena jedne financijske aktive za drugu bilježi se u potpunosti unutarfinancijskog računa (nekog sektora ili sektora inozemstva). U slučajevima kada su neka transakcija i njezina protutransakcija obje financijsketransakcije, one mijenjaju portfelj financijske aktive i pasive i mogupromijeniti ukupne iznose i financijske aktive i financijske pasive uključenih institucionalnih jedinica ili inozemstva, ali ne mijenjaju neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje ili neto vrijednost. Protutransakcije financijskim transakcijama mogu također biti transakcije proizvodima (vidjeti poglavlje 3.), transakcije raspodjele (vidjeti poglavlje 4.) ili transakcije nefinancijskom neproizvedenom aktivom (vidjeti stavak 6.06.). U slučajevima kada protutransakcija financijskoj transakciji nije financijska transakcija, mijenja se neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje uključenih institucionalnih jedinica ili inozemstva. |
|
5.16. |
Protutransakcija nekoj financijskoj transakciji može biti transfer (tekući ili kapitalni) (vidjeti poglavlje 4.). U tom slučaju, financijska transakcija uključuje promjenu vlasništva nad financijskom aktivom ili preuzimanje pasive kao dužnik (preuzimanje duga), ili istodobnu likvidaciju financijske aktive i protustavke u pasivi (otpust duga ili oprost duga). Protutransakcija preuzimanju duga i otpustu duga razvrstava se u kategoriju kapitalnih transfera (D.9) i bilježi se u kapitalnom računu. Ako vlasnik nekog kvazi-društva preuzme obveze od tog kvazi-društva ili odustane od financijskih potraživanja prema tom kvazi-društvu, protutransakcija preuzimanju duga ili otpustu duga je transakcija dionicama i drugim vlasničkim udjelima (F.5). Ako država otpusti ili preuzme dug od nekog javnog društva koji u sustavu nestaje kao institucionalna jedinica, u kapitalnom računu ili financijskom računu ne bilježi se nikakva transakcija. U tom slučaju bilježi se tok u računu ostalih promjena obujma aktive (poglavlje 6., „Ostali tokovi”). Ako država otpusti ili preuzme dug od nekog javnog društva u sklopu procesa privatizacije koji je u tijeku i završit će se u kratkoročnom razdoblju, protutransakcija je transakcija dionicama i drugim vlasničkim udjelima. Privatizacija znači odustajanje od prevladavajućeg utjecaja nad tim javnim društvom (vidjeti stavak 2.26.) putem prodaje dionica i drugih vlasničkih udjela. Takav otpust ili preuzimanje vodi povećanju vlastitih sredstava (vidjeti stavak 7.05.), bez obzira na to je li ili ne do tog povećanja vlastitih sredstava došlo uslijed emisije dionica i drugih vlasničkih udjela. Cjelokupni ili djelomični otpis loših dugova od strane vjerovnika kao i unilateralni otkaz obveze od strane dužnika (odbijanje plaćanja) ne svrstava se u kategoriju financijskih transakcija jer ne podrazumijeva interakciju među institucionalnim jedinicama kao niti između institucionalnih jedinica i sektora inozemstva. Cjelokupni ili djelomični otpis loših dugova od strane vjerovnika bilježi se u računu ostalih promjena obujma aktive (vidjeti stavak 6.27. točku (d)). Odbijanje plaćanja ne evidentira se u sustavu. |
|
5.17. |
Protutransakcija nekoj financijskoj transakciji mogu biti kamate (D.41). Kamate su naplative od vjerovnika, a plative od dužnika u odnosu na određene vrste financijskih potraživanja koja su svrstana u kategorije „gotovina i depoziti” (AF.2), „vrijednosnice osim dionica” (AF.3), „zajmovi” (AF.4) i „ostali računi potraživanja/obveza” (AF.7). U sustavu, kamate se bilježe na obračunskom principu, to jest kamate se bilježe kao kamate koje se neprestano akumuliraju tijekom vremena u korist vjerovnika na iznos neplaćene glavnice (vidjeti stavak 4.50.). Protutransakcija stavci kamata (D.41) uvijek je financijska transakcija kojastvara dodatno financijsko potraživanje vjerovnika prema dužniku. Učinak je ove financijske transakcije da se kamata reinvestira. Stvarno plaćanje kamata ne bilježi se na kamate (D.41), nego uključuje transakciju koja se odnosi na promjenu vlasništva sredstava plaćanja. Protutransakcija je financijska transakcija kojom se smanjuje neto financijsko potraživanje vjerovnika prema dužniku. Ako se obračunata kamata ne plati na dan dospijeća, nastaju dospjele neplaćene obveze po kamatama. Budući da je obračunata kamata već evidentirana u sustavu, dospjele neplaćene obveze po kamatama ne mijenjaju ukupnu financijsku aktivu ili pasivu, ali mogu promijeniti njihovu klasifikaciju (vidjeti stavak 5.131.). |
|
5.18. |
Protutransakcija financijskoj transakciji može biti alocirani, ali neraspodijeljeni vlasnički dohodak. Primjeri su kamate (D.41) i dividende (D.421) koje su primili uzajamni fondovi od svojih ulaganja i koje su alocirane, ali nije izvršena raspodjela dioničarima (vidjeti stavke 4.49. točku (b) i 4.54. točku (b)), reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja (D.43) i vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja (D.44) u slučaju pojedinačnih polica životnog osiguranja koje nisu zaključene u okviru programa socijalnog osiguranja. Učinak protutransakcije financijskoj transakciji je da se vlasnički dohodak (pozitivan ili negativan) reinvestira. |
KLASIFIKACIJA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA
|
5.19. |
Financijske transakcije se razvrstavaju u kategorije koje se dalje dijele na podkategorije, a neke od tih podkategorija se dalje dijele na podstavke. Klasifikacija transakcija u financijsku aktivu i pasivu odgovara klasifikaciji financijske aktive i pasive (vidjeti stavke 5.06. do 5.08.). Stoga su definicije kategorija, podkategorija i podstavaka te dodatna objašnjenja navedene samo jedanput u ESA-i – u odjeljku poglavlja o financijskim transakcijama. U glavnom tekstu poglavlja o bilancama stanja ne ponavljaju se definicije i njihova objašnjenja, ali se u njegovu Prilogu7.1. navodi sažetak sve aktive i pasive utvrđenih u sustavu. |
|
5.20. |
Klasifikacija financijskih transakcija te financijske aktive i pasive temelji se ponajprije na likvidnosti i pravnim svojstvima financijske aktive. Klasifikacija ne sadrži funkcionalne kategorije uz iznimku jedne memoradumske stavke koja se odnosi na izravno strano ulaganje. Definicije kategorija, podkategorija i podstavaka su općenito neovisne od klasifikacije institucionalnih jedinica. Međutim, ako se pokaže potrebnim, klasifikacija financijske aktive i pasive može se dalje razraditi pomoću unakrsne klasifikacije s klasifikacijom institucionalnih jedinica. Jedan primjer za to bio bi razred „depoziti između monetarnih financijskih institucija”. Pojedinosti do kojih se klasifikacija financijske aktive i pasive može razraditi ovisi o institucionalnom sektoru koji se analizira.
Tablica 5.1. – Klasifikacija financijskih transakcija
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
5.21. |
Analiza kanala prijenosa monetarne politike može zahtijevati identifikacijumjera novca u bilancama stanja, kao i u financijskim računima sektora i inozemstva. Međutim, primjena definicije mjere novca može varirati među državama i tijekom vremena. Osim toga, one se sastoje od elemenata koji u većini slučajeva ne odgovaraju kategorijama, podkategorijama ili podstavkama financijske aktive i pasive kako su one utvrđene u sustavu. Nadalje, sektori koji stvaraju novac, drže novac i novčano neutralni sektori ovise odefiniciji monetarnog agregata koji se razmatra. Stoga mjere novca nisuutvrđene u sustavu. Bez obzira na to, u Prilogu 5.1. ovog poglavlja navodise metoda kojom se dozvoljava iskazivanje bilo kakve mjere novca u bilancamastanja i financijskim računima. |
|
5.22. |
Inovacije na financijskim tržištima smanjile su korisnost razdvajanjakratkoročne od dugoročne financijske aktive i pasive. Međutim, kada je bitna analiza dospijeća, kao kod analize kamatnih stopa i prinosa od aktive, može biti potrebna raščlamba raspona datuma dospijeća. Stoga se različiti datumi dospijeća bilježe kao sekundarni kriterij klasifikacije kada je to bitno.
|
|
5.23. |
Mnoge kategorije, podkategorije i podstavke financijske aktive i pasive mogu se raščlaniti i prikazati po jedinicama u kojima su iskazane.
Financijska aktiva u stranoj valuti uključuje financijsku aktivu iskazanu u košarici valuta, na primjer, ECU-ima ili posebnim pravima vučenja i financijsku aktivu iskazanu u zlatu. Razdvajanje nacionalne i strane valute posebno je korisno za kategoriju „gotovina i depoziti” (AF.2). |
|
|
|
|
|
|
|
|
RAČUNOVODSTVENA PRAVILA ZA FINANCIJSKE TRANSAKCIJE
VREDNOVANJE
|
5.134. |
Financijske transakcije se bilježe u transakcijskim vrijednostima, to jest vrijednostima u nacionalnoj valuti u kojima se dotična financijska aktiva i/ili pasiva stvara, likvidira, zamjenjuje ili preuzima između institucionalnih jedinica, ili između institucionalnih jedinica i inozemstva, a na osnovi komercijalnih kriterija. |
|
5.135. |
Financijske transakcije i njihove financijske i nefinancijske protutransakcije bilježe se u istoj transakcijskoj vrijednosti. Mogu se predvidjeti tri mogućnosti: (a) financijska transakcija je transakcija sredstvom plaćanja u nacionalnoj valuti (vidjeti stavke 5.04. i 5.23.): transakcijska vrijednost jednaka je iznosu razmijenjenog sredstva plaćanja; (b) financijska transakcija je transakcija sredstvom plaćanja u stranoj valuti (vidjeti stavke 5.04. i 5.23.), a protutransakcija nije transakcija sredstvom plaćanja u nacionalnoj valuti: transakcijska vrijednost jednaka je iznosu razmijenjenog sredstva plaćanja pretvorenog u nacionalnu valutu primjenom tržišnog tečaja koji je važeći u trenutku plaćanja; (c) niti financijska transakcija ni njezina protutransakcija nisu transakcije sredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): transakcijska vrijednost označava se tekućom tržišnom vrijednošću angažirane financijske aktive i/ili pasive. |
|
5.136. |
Transakcijska vrijednost se odnosi na određenu financijsku transakciju i njezinu protutransakciju. Načelno, transakcijsku vrijednost treba jasnorazlikovati od vrijednosti koja se temelji na cijeni kotiranoj na tržištu, objektivnoj tržišnoj cijeni ili bilo kojoj cijeni koja je namijenjena izražavanju općenitosti cijena za kategoriju slične ili čak identične financijske aktive i/ili pasive. Međutim, u slučajevima kada je protutransakcija financijskoj transakciji, na primjer, transfer istoga se financijska transakcija obavlja iz drugih razloga, a neisključivo tržišnih, transakcijska vrijednost se označava tekućom tržišnom vrijednošću angažirane financijske aktive i/ili pasive. |
|
5.137. |
Transakcijska vrijednost ne uključuje troškove usluge, pristojbe, provizije i slična plaćanja za usluge koje se pružaju pri obavljanju transakcija; ona se bilježe kao plaćanja za usluge. Porezi na financijske transakcije također su isključeni i tretiraju se kao porezina usluge u okviru poreza na proizvode. Kada financijska transakcija podrazumijeva novi nastanak obveza, transakcijska vrijednost jednaka je iznosu nastale obveze bez eventualnog plaćenog predujma kamata. Isto tako, kada obveza prestaje, transakcijska vrijednost i za vjerovnika i za dužnika mora odgovarati umanjenju obveze. |
|
5.138. Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (F.33) (a) Kada izdavatelji prodaju vrijednosnice preko upisivača vrijednosnica ili drugih posrednika, a oni se zatim prodaju krajnjim ulagačima po većim cijenama, financijsku aktivu i pasivu treba bilježiti u vrijednostima koje plaćaju ulagači. Razlike između iznosa koje plaćaju ulagači i onih koje primaju izdavatelji treba tretirati kao plaćanja za usluge koje izdavatelji plaćaju upisivačima vrijednosnica. (b) Emisije vrijednosnica bilježe se u vrijednosti emisije. Kada se vrijednosnice emitiraju uz diskont ili uz premiju, u računima se kao stvarna vrijednost emisije bilježe prihodi izdavatelja u trenutku prodaje, a ne nominalna vrijednost. Razlika između vrijednosti emisije i otkupne vrijednosti tretira se kao kamata koja je obračunata tijekom trajanja vrijednosnice. (c) Obveznice s velikim diskontom ili obveznice bez kupona trebale bi se tretirati kao vrijednosnicama emitiranim uz diskont. Kamata se akumulira tijekom razdoblja valjanosti obveznica i tretira kao kamata reinvestirana u te obveznice (vidjeti stavak 4.46.). (d) Kada se dugoročne vrijednosnice emitiraju uz diskont, koji nije velik, razlika između vrijednosti emisije i otkupne vrijednosti može se imputirati na dane emisije. (e) U slučaju vrijednosnica kod kojih je vrijednost glavnice vezana na indeks cijena, indeks cijene robe ili indeks valutnog tečaja, cijena emisije vrijednosnica bilježi se kao glavnica, a plaćanje indeksa koje se vrši periodično i/ili na dan dospijeća tretira se kao kamata koja se akumulira tijekom razdoblja valjanosti vrijednosnica, a protutransakcija se bilježi kao reinvestiranje u vrijednosnice, osim dionica, u financijskom računu. (f) Ulaganje u vrijednosnice koje su u optjecaju na sekundarnom tržištu bilježi se u iznosu cijene koja kotira na burzi ili u iznosu tržišne cijene. (g) Vrijednosnice koje su dospjele bilježe se u iznosu otkupne vrijednosti, koja uključuje otkupne premije, ali isključuje plaćanja lutrije, kao i premije na štednju koje se bilježe kao kamata. (h) Konverziju obveznica u dionice treba tretirati kao prodaju obveznica i kupovinu dionica (vidjeti stavak 5.62. točku (l). Transakcijska vrijednost se izračunava iz tržišne vrijednosti prodanih obveznica, što eventualno podrazumijeva vlasnički dobitak ili gubitak od dionica koji treba bilježiti na računu revalorizacije (vidjeti stavak 6.54.). 5.139. Financijske izvedenice (F.34) (a) Sekundarna trgovina opcijama i zatvaranje opcija prije isporuke uključuju financijske transakcije. Ako je iz jedne opcije proizašla isporuka, ta se opcija može izvršiti ili ne izvršiti. U slučajevima kada se opcija izvršava, moguće je da postoji plaćanje sastavljača opcije vlasniku opcije u iznosu koji je jednak razlici između opće tržišne cijene angažirane aktive i ugovorene cijene ili, alternativno, moguće je stjecanje ili prodaja temeljne financijske ili nefinancijske aktive koja se bilježi po općoj tržišnoj cijeni i protutransakcije plaćanja između vlasnika opcije i sastavljača opcije, koja je jednaka ugovorenoj cijeni. Razlika između opće tržišne cijene temeljne aktive i ugovorne cijene u oba slučaja jednaka je vrijednosti unovčavanja opcije, to jest cijeni opcije po dospijeću. U slučajevima kada se opcija ne izvršava, ne obavlja se nikakva transakcija. Međutim, sastavljač opcije ostvaruje vlasnički dobitak, a vlasnik opcije ostvaruje vlasnički gubitak kojeg treba bilježiti na računu revalorizacije. (b) Financijske izvedenice, osim opcija, obično uključuju ugovore kojima se dvije strane dogovaraju o zamjeni određene aktive, bilo da se radi o trajnim materijalnim i nematerijalnim ili financijskim sredstvima, u određenom budućem vremenskom trenutku ili trenucima. Transakcije koje se moraju bilježiti u odnosu na takve financijske izvedenice uključuju sve vrste trgovanja ugovorima, kao i neto vrijednost izvršenih transakcija. Može se javiti i potreba za bilježenjem transakcija koje su u vezi s uspostavljanjem ugovora o derivatnim instrumentima. Međutim, u mnogim slučajevima, dvije stranke zaključuju ugovor bez ikakvog plaćanja jedne stranke drugoj stranci; u tim slučajevima vrijednost transakcije kojom se uspostavlja ugovor je nula i nije potrebno nikakvo knjiženje u financijskom računu. (c) Sve izričite provizije koje plaćaju ili primaju brokeri ili posrednici za dogovaranje ugovora o opcijama, terminskim ugovorima, swapovima i ostalim tretiraju se kao plaćanja za usluge u odgovarajućim računima. Ne smatra se kako stranke u zamjeni pružaju uslugu jedna drugoj, ali svaka isplata trećoj stranci za dogovaranje swapa treba se smatrati plaćanjem za uslugu. Prema sporazumu o swapu, kada se zamjenjuju iznosi glavnica, odgovarajući tokovi se bilježe kao transakcije u osnovnom instrumentu; tokovi drugih isplata (isključujući provizije) bilježe se pod stavkom financijski derivati (F.34). Iako se načelno može smatrati da premija plaćena prodavatelju opcije uključuje troškove usluge, u praksi obično nije moguće razlikovati element usluge. Stoga se puna cijena treba bilježiti kao stjecanje financijske aktive od strane kupca te kao nastanak pasive prodavatelja. (d) Ako sporazumi o swapu uključuju razmjenu iznosa glavnice, kao što se na primjer kod valutnih swapova, početna zamjena se bilježi kao transakcija u osnovnom instrumentu koji se zamjenjuje a ne kao transakcija u financijskim derivatima (F.34). Ako ugovori ne uključuju razmjenu glavnice, u početku se ne bilježi niti jedna transakcija. U oba slučaja u tom se trenutku implicitno stvara financijski derivat s nultom početnom vrijednošću. Kao posljedica toga, vrijednost zamjene bit će jednaka: 1. za iznose glavnice, tekućoj tržišnoj vrijednosti razlike između očekivanih budućih tržišnih vrijednosti iznosa koji se trebaju ponovno zamijeniti i iznosa određenih u ugovoru; 2. za druge isplate, tekućoj tržišnoj vrijednosti budućih tokova određenih u ugovoru. Promjene u vrijednosti derivata tijekom vremena trebaju se bilježiti u računu revalorizacije. Kasnije ponovne zamjene glavnice obavljaju se prema uvjetima ugovora o swapu i mogu podrazumijevati financijska sredstva koja se zamjenjuju po cijeni različitoj od uobičajene tržišne cijene takvih sredstava. Protutransakcija plaćanja među strankama ugovora o zamjeni bit će utvrđena u ugovoru. Razlika između tržišne cijene i ugovorne cijene tada je jednaka likvidacijskoj vrijednosti aktive/pasive kako vrijedi na dan dospijeća i mora se bilježiti kao transakcija financijskim derivatima (F.34). S druge strane, drugi tokovi prema sporazumu o swapu bilježe se kao transakcija financijskim derivatima u iznosima koji su efektivno razmijenjeni. Sve transakcije financijskim derivatima moraju odgovarati ukupnom revalorizacijskom dobitku ili gubitku tijekom trajanja ugovora o swapu. Ovaj je postupak analogan onome određenom za opcije koje dovode do isporuke (vidjeti točku (a)). Za institucionalnu jedinicu, sporazum o swapu ili terminskom tečaju bilježi se pod stavkom financijski derivati na strani aktive tamo gdje ima neto vrijednost imovine, pozitivne neto isplate povećavaju neto vrijednost (i obrnuto). Tamo gdje zamjena ima neto vrijednost obveze, bilježi se na strani pasive, negativne neto isplate povećavaju neto vrijednost (i obrnuto). Promjene vrijednosti financijske izvedenice tijekom vremena trebaju se bilježiti u računu revalorizacije. Kasnije ponovne zamjene glavnice obavljaju se prema uvjetima ugovora o zamjeni i mogu podrazumijevati financijska sredstva koja se zamjenjuju po cijeni različitoj od uobičajene tržišne cijene takvih sredstava. Protutransakcija plaćanja između stranaka iz ugovora o zamjeni bit će ona koja je navedena u ugovoru. Tada je razlika između tržišne cijene i ugovorne cijene jednaka likvidacijskoj vrijednosti aktive/pasive koja vrijedi na dan dospijeća i mora se bilježiti kao transakcija financijskim izvedenicama (F.34). Ova konačna transakcija financijskom izvedenicom i svaki konačni neto tok kamata mora odgovarati ukupnom revalorizacijskom dobitku ili gubitku tijekom trajanja ugovora o zamjeni. Ovaj je postupak analogan onome koji je naveden za opcije koje dovode do isporuke (vidjeti naprijed navedenu točku (a)). 5.140. Dionice i drugi vlasnički udjeli, isključujući dioniceu uzajamnim fondovima (F.51) (a) Nove dionice se bilježe u vrijednosti emisije, koja obično odgovara nominalnoj vrijednosti uvećanoj za premiju na emisiju. (b) Transakcije dionicama u optjecaju moraju se bilježiti u iznosu vrijednosti transakcije. Kada ona nije poznata, može se približno izračunati pomoću burzovne kotacije ili tržišne cijene za kotirane dionice i pomoću knjigovodstvene vrijednosti za nekotirane dionice. (c) Sitne dividendne dionice vrednuju se po cijeni navedenoj u prijedlogu izdavatelja o visini dividende. (d) Emisije bonusnih dionica ne bilježe se u sustavu (vidjeti stavak 5.93.). Međutim, u slučajevima kada emisija bonusnih dionica uključuje promjene ukupne tržišne vrijednosti dionice nekog društva, te se promjene moraju bilježiti u računu revalorizacije (vidjeti stavak 6.56.). (e) Transakcijska vrijednost drugih vlasničkih udjela (F.513) je iznos sredstava koji su vlasnici prenijeli nasvoja društva ili kvazi-društva. U nekim slučajevima sredstva se mogu prenijeti preuzimanjem obveza tog društva ili kvazi-društva. 5.141. Dionice u uzajamnim fondovima (F.52) (a) Transakcije dionicama u uzajamnim fondovima uključuju vrijednost neto doprinosa koji se uplaćuju u fond. (b) Vlasnički dohodak, umanjen za troškove poslovanja, koji su primili uzajamni fondovi i koji se raspoređuje dioničarima, čak i ako se ne vrši raspodjela, ima protustavku u financijskom računu pod kategorijom dionica u uzajamnim fondovima. Učinak je da se prihod od imovine reinvestira. |
VRIJEME BILJEŽENJA
|
5.142. |
Financijske transakcije i njihove protutransakcije moraju se bilježiti u istom vremenskom trenutku. |
|
5.143. |
Kada je protutransakcija financijskoj transakciji nefinancijska transakcija, obje se bilježe u trenutku kada se obavlja nefinancijska transakcija. Primjerice, kada se za prodaju robe ili usluga uzima trgovački kredit, ovu financijsku transakciju treba bilježiti kada se izvršavaju bilježenja na odgovarajućem nefinancijskom računu. |
|
5.144. |
Kada je protutransakcija financijskoj transakciji također financijska transakcija, mogu se predvidjeti tri mogućnosti: (a) obje financijske transakcije su transakcije sredstvima plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe u trenutku kada je izvedeno prvo plaćanje; (b) samo jedna od dvije financijske transakcije je transakcija sredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe u trenutku kada je izvedeno plaćanje; (c) nijedna od dvije financijske transakcije nije transakcija sredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe u trenutku kada se izvede prva financijska transakcija. |
PRIKUPLJANJE PODATAKA O FINANCIJSKIM TRANSAKCIJAMA IZ PROMJENA U BILANCAMA STANJA
|
5.145. |
U slučajevima kada osnovni statistički podaci o financijskim transakcijama nisu raspoloživi, podaci o financijskim transakcijama mogu se prikupiti na temelju promjena u financijskim bilancama stanja, to jest promjena iznosa financijske aktive koja se drži i nedospjele pasive, između bilance stanja na kraju financijske godine i bilance stanja na početku financijske godine. Razlika između iznosa financijskih transakcija i promjena u financijskim bilancama stanja sastoji se od stavki u računu revalorizacije i računu ostalih promjena u obujmu sredstava. |
Prilog 5.1.
Veza s mjerama novca
|
5.146. |
U ovom se Prilogu objašnjava metoda koja omogućuje iskazivanje mjera novca u bilancama stanja i financijskim računima. |
|
5.147. |
Definicije mjera novca koje se primjenjuju razlikuju se od zemlje do zemlje i u vremenu. Osim toga, te se definicije ne moraju nužno temeljiti na klasifikaciji financijske aktive i klasifikaciji sektora koji su određeni u sustavu. Stoga mjere novca nisu određene u sustavu. |
|
5.148. |
Pri uključivanju mjera novca u bilance stanja i financijske račune javljaju se sljedeći problemi. Prvo, mjere novca mogu se sastojati od elemenata koji ne odgovaraju razredima, to jest kategorijama, podkategorijama i podstavkama financijske aktive i pasive kako je određeno u sustavu. Primjerice, mjera novca može uključivati samo podrazred kategorije „gotovina i depoziti” (AF.2). Taj se podrazred može odrediti podatkom o dospijeću i/ili podatkom o institucionalnim jedinicama koje drže ili izdaju gotovinu i depozite. Drugo, mjere novca mogu implicirati sektore stvaranja novca, držanja novca i novčano neutralne sektore koji se ne mogu sastojati od sektora i podsektora koji su utvrđeni u sustavu. Treće, izvori podataka koji se koriste za sastavljanje monetarnih agregata mogu se u praksi razlikovati od izvora podataka koji se koriste za sastavljanje bilanci stanja i financijskih računa tih sektora i inozemstva. |
|
5.149. |
Da bi se mogla utvrditi mjera novca MX u bilancama stanja ili financijskim računima, potrebno je dodatno podijeliti svaki razred i financijske aktive i pasive koja je utvrđena u sustavu, u dvije podkategorije:
U praksi, neki razredi financijske aktive (pasive) nisu obuhvaćeni niti širom definicijom mjera novca, primjerice, monetarno zlato i specijalna prava vučenja (AF.1) ili tehničke rezerve osiguranja (AF.6). Zato će MX1 i MX6 iznositi nula, to jest raščlamba AF.1 u MX i MX-1 ili raščlamba AF.6 u MX6 i MX-6 nije potrebna. |
|
5.150. |
Mjera novca MX jednaka je zbroju svih podrazreda financijske aktive MXi sektora koji drže novac, a MX je jednaka zbroju svih podrazreda obveza MXi sektora koji stvaraju novac. |
|
5.151. |
Glavna je prednost ove metode njezina fleksibilnost. U slučajevima kada se mijenja definicija mjere novca, moraju se prilagoditi samo raščlambe nekih razreda financijske aktive i pasive u MXi i MX-i. |
|
MJERE NOVCA U BILANCAMA STANJA ILI FINANCIJSKIM RAČUNIMA
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
POGLAVLJE 6.
OSTALI TOKOVI
|
6.01. |
Ostali tokovi obuhvaćaju potrošnju fiksnog kapitala (K.1), povećanje i smanjenjene financijske neproizvedene aktive (K.2) i ostale promjene aktive (od K.3 doK.12). Ostale promjene aktive sastoje se od različitih vrsta promjena aktive, pasive ineto vrijednosti koje nisu rezultat transakcija zabilježenih u kapitalnim i financijskim računima. One obuhvaćaju ostale promjene obujma (od K.3 do K.10 i K.12) i vlasničke dobitke i gubitke (K.11). |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
POGLAVLJE 7.
BILANCE STANJA
|
7.01. |
|
|
7.02. |
Bilanca stanja se sastavlja za sektore, ukupno gospodarstvo i inozemstvo. Za određeni sektor bilanca stanja prikazuje vrijednost ukupne aktive –proizvedene, neproizvedene i financijske – vrijednost obveza i netovrijednost sektora, kao izravnavajuću stavku ono što se obično nazivanacionalno bogatstvo – zbroj nefinancijskih sredstava i neto financijskih sredstava u odnosu na sektor inozemstva. Bilanca za sektor inozemstva, naziva se račun vanjske aktive i pasive, upotpunosti se sastoji od financijske aktive i pasive. |
|
7.03. |
Smatra se da društva, pored vrijednosti emitiranih dionica i drugih vlasničkih udjela, imaju i neto vrijednost. U slučaju kvazi-društva, netovrijednost je nula zbog toga što se pretpostavlja da je vrijednost vlasničkih udjela jednaka vrijednosti njegove aktive umanjene za njegovu pasivu. Stoga je neto vrijednost rezidentnih izravnih investicijskih poduzeća, koja su podružnice nerezidentnih poduzeća i zbog toga se tretirajukao kvazi-društva, jednaka nuli. |
|
7.04. |
Razlika između ukupne financijske aktive i ukupne pasive naziva se neto financijska aktiva (vidjeti stavak 7.67.). |
|
7.05. |
Za sektore nefinancijskih i financijskih društava izračun vlastitih sredstava pruža analitički značajan pokazatelj. Vlastita sredstva su zbroj neto vrijednosti (B.90) i emitiranih dionica i drugih vlasničkih udjela (AF.5). |
|
7.06. |
Bilanca stanja je slijed računa, gdje su prikazani rezultati knjiženja u računima proizvodnje, raspodjele i uporabe dohotka te na računu akumulacije (vidjeti poglavlje 8.: Slijed računa i izravnavajuće stavke). |
|
7.07. |
U bilanci stanja se navodi vrijednost aktive i pasive u određenom vremenskom trenutku. Bilance stanja se moraju sastavljati na početku računovodstvenog razdoblja (isti je kao kraj prethodnog razdoblja) i na kraju računovodstvenog razdoblja. |
|
7.08. |
Osnovna računovodstvena jednadžba koja povezuje početnu bilancu i završnu bilancu:
Računovodstvena veza između početnih i završnih bilanci stanja i ostalih promjena aktive (ostale promjene obujma i vlasničkih dobitaka) prikazane su shematski u Prilogu 7.2. |
||||||||||||
VRSTE AKTIVE
|
7.09. |
Aktiva koja je zabilježena u bilancama stanja ekonomska je aktiva. |
|
7.10. |
|
|
7.11. |
Ekonomske koristi sastoje se od dohodaka (poslovnog viška koji nastaje uporabom vlasničkog dohotka) dobivenih uporabom aktive i vrijednosti, uključujući moguće vlasničke dobitke/gubitke koji bi se mogli realizirati otuđenjem aktive ili izdvajanjem iz uporabe. |
|
7.12. |
Pregled klasifikacije i obuhvata ekonomskih sredstava dan je u tablici 7.1. Podrobna definicija svih kategorija sredstava navedena je u Prilogu 7.1. ovom poglavlju. Iz granice aktive isključuje se: (a) ljudski kapital; (b) prirodna aktiva koja nije ekonomska aktiva (npr. zrak, riječna voda); (c) potencijalna aktiva koja nije financijska aktiva (vidjeti stavak 7.22.). |
|
7.13. |
Razlikuju se tri kategorije aktive: (a) nefinancijska proizvedena aktiva; (b) nefinancijska neproizvedena aktiva; (c) financijska aktiva. |
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
VREDNOVANJE KNJIŽENIH STAVKI U BILANCI STANJA
OPĆA NAČELA VREDNOVANJA
|
7.25. |
Određenu stavku u bilanci stanja treba vrednovati kao da je stečena na dan na koji se odnosi bilanca stanja, uključujući sve pridružene troškove prijenosa vlasništva u slučaju nefinancijske aktive. To podrazumijeva da se aktiva i pasiva moraju vrednovati koristeći tekuće tržišne cijene na dan na koji se bilanca stanja odnosi. To znači da se aktiva mora vrednovati na temelju: (a) kupovnih cijene ako je kupljena; (b) osnovnih cijena ako je proizvedena za vlastite potrebe te na temelju osnovnih cijena slične robe ili zbroja troškova ako nisu raspoložive osnovne cijene. |
|
7.26. |
Idealno bi te cijene trebale biti cijene koje se mogu pratiti na tržištu. Kada nema cijena koje se mogu pratiti – kao što može biti slučaj ako nisu opažene nikakve kupnje/prodaje predmetnih stavki u nedavnojprošlosti – treba pokušati procijeniti kolike bi bile cijene kada bi seaktiva stjecala na tržištu na dan na koji se bilanca stanja odnosi. |
|
7.27. |
Osim cijena koje su opažene na tržištu ili procjenjenih cijena na temelju opaženih cijena ili nastalih troškova, tekuće se cijene, u svrhu vrednovanja bilance, mogu približno odrediti pomoću: (a) revalorizacije i akumulacije neto stjecanja; ili (b) sadašnje ili diskontirane vrijednosti budućih prinosa. |
|
7.28. |
Tržišne cijene su obično dostupne za većinu financijske aktive, postojeće nekretnine (zgrade i ostale građevinske objekte plus zemljište na kojem se nalaze), postojeću opremu za prijevoz, usjeve i životinje, kao i za novoproizvedenu aktivu i zalihe. |
|
7.29. |
Za neku aktivu revalorizirane početne nabavne cijene otpisuju se tijekom očekivanog vijeka trajanja aktive. Vrijednost takve aktive u određenom trenutku njezina vijeka određena je njezinom tekućom nabavnom cijenom umanjenom za akumuliranu vrijednost tih otpisa. Većina fiksne aktive može se zabilježiti u bilancama stanja po tekućim kupovnim cijenama čija je vrijednost umanjena za iznos akumulirane potrošnje fiksnog kapitala (ispravak vrijednosti troška zamjene) ( 92 ). |
|
7.30. |
U slučaju aktive kod kojih su prinosi odgođeni (kao što je drvo) ili su ravnomjerno raspoređeni tijekom dužeg razdoblja (kao kod podzemne aktive), za izračunavanje tekuće vrijednosti očekivanih budućih prinosa mora se koristiti diskontna stopa. Diskontnu stopu treba izvesti iz podataka temeljenih na transakcijama određenom vrstom sredstava koja se razmatraju – šume, rudnici i kamenolomi – a ne pomoću opće kamatne stope. |
|
7.31. |
Vrijednost aktive i pasive denominirane u stranoj valuti treba pretvoriti u nacionalnu valutu po tržišnom valutnom tečaju važećem na dan bilancestanja. Ova stopa treba biti sredina između kupovnog i prodajnogpromptnog tečaja za valutne transakcije. |
|
7.32. |
Alternative tekućih tržišnih vrijednosti mogle bi biti korisne u neke analitičke svrhe i mogu se u bilancama stanja iskazati kao memorandumske stavke. Primjeri alternativnog vrednovanja uključuju nominalnu vrijednost za dugoročne obveznice i revaloriziranu uplaćenu i jednaku vrijednost za vlasničke udjele u društvima. |
NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN)
PROIZVEDENAAKTIVA (AN.1)
Fiksna aktiva (AN.11)
|
7.33. |
Opipljiva fiksna aktiva mora se, ako je moguće, bilježiti potržišnim cijenama (ili osnovnim cijenama u slučaju proizvodnje nove aktive za vlastiti račun), a ako nije moguće, tada po tekućim kupovnim cijenama umanjenim za iznos akumulirane potrošnje fiksnog kapitala. Troškovi prijenosa vlasništva koje snose kupci, a koji se odnose na ovu aktivu i čija je vrijednost odgovarajuće otpisana, uključeni su u vrijednost bilance stanja. |
|
7.34. |
Traženje ruda treba vrednovati na temelju akumuliranih iznosa plaćenih po ugovorima dodijeljenim drugim institucionalnim jedinicama za tu svrhu ili na temelju troškova koji su nastali istraživanjem poduzetim za vlastiti račun. Onaj dio istraživanja koji je poduzet u prošlosti i još nije u potpunosti otpisan treba se revalorizirati po cijenama i troškovima tekućeg razdoblja. |
|
7.35. |
Računalne programe treba vrednovati na temelju kupovne cijene plaćene na tržištu, na temelju procijenjenih osnovnih cijena kada se proizvodi za vlastite potrebe, ili na temelju troškova proizvodnje kada takve cijene nisu raspoložive. Računalne programe koji su stečeni u ranijim godinama i čija vrijednost još nije u potpunosti otpisana treba revalorizirati po tekućim cijenama ili troškovima (koji mogu biti manji od nabavne cijene ili troška). |
|
7.36. |
Zabavni, književni ili umjetnički originali i ostala neopipljiva fiksna aktiva mora se vrednovati po nabavnoj cijeni kada se njome trguje na tržištima. U slučaju neopipljive aktive koja se proizvodi za vlastiti račun, može biti potrebno vrednovanje na temelju troškova proizvodnje koji su primjereno revalorizirani po cijenama u tekućem razdoblju i otpisani. U protivnom bi trebalo koristiti procjene tekuće vrijednosti očekivanih budućih primitaka koje će primiti vlasnici te aktive. |
Zalihe (AN.12)
|
7.37. |
Zalihe treba vrednovati po cijenama koje su uobičajene na datum na koji se odnosi bilanca stanja, a ne po cijenama po kojima su proizvodi bili vrednovani kada su ušli u zalihe. |
|
7.38. |
Zalihe sirovina i materijala vrednuju se po kupovnim cijenama, a zalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje vrednuju se po osnovnim cijenama. Zalihe robe namijenjene preprodaji koju dalje ne preprodaju trgovci na veliko i trgovci na malo, vrednuju se po cijenama koje su uobičajene na datum na koji se odnosi bilanca stanja, isključujući sve troškove prijevoza koji nastanu trgovcima na veliko ili trgovcima na malo. Za zalihe nedovršene proizvodnje vrijednost u završnoj bilanci stanja može se izračunati primjenom dijela ukupnih troškova proizvodnje nastalih do kraja razdoblja na osnovnu cijenu sličnog gotovog proizvoda na datum na koji se odnosi bilanca stanja. Ako osnovna cijena gotovih proizvoda nije raspoloživa, ona se može procijeniti pomoću vrijednosti troškova proizvodnje uz povišenje cijene za očekivani neto poslovni višak ili (procijenjeni neto) mješoviti dohodak. Uzgoj usjeva za jednokratnu uporabu (osim građevnog drveta) i životinja za klanje može se vrednovati pomoću cijena takvih proizvoda na tržištima. Neposječeno građevno drvo vrednuje se diskontiranjem budućih prihoda od prodaje građevnog drveta po tekućim cijenama nakon odbitka troškova uzgoja građevnog drveta do zrenja, sječe itd. |
Dragocjenosti (AN.13)
|
7.39. |
Dragocjenosti (umjetnička djela, starine, nakit, drago kamenje, nemonetarno zlato (vidjeti stavak 5.30.) i ostale kovine) treba vrednovati po tekućim cijenama. U onoj mjeri u kojoj postoje organizirana tržišta za takva sredstva, ona se treba vrednovati po stvarnim ili procijenjenim cijenama koje bi se za nju platile kada bi bila kupljena na tržištu, uključujući eventualne naknade i provizije posrednika, na dan na koji se odnosi bilanca stanja. U protivnom, ona se treba vrednovati po nabavnim cijenama korigiranim na razinu tekućih cijena. |
NEPROIZVEDENA AKTIVA (AN.2)
Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21)
|
7.40. |
Na kapitalnom računu, troškovi ulaganja u poboljšanje zemljišta i troškovi prijenosa vlasništva nad zemljištem bilježe se kao bruto investicije u fiksni kapital odvojeno od samog zemljišta. Ako se vrijednost zemljišta ne može odvojiti od vrijednosti zgrada ili drugih objekata smještenih na njemu, aktiva se mora zajedno klasificirati na osnovi na kojoj se razvrstava veća vrijednost. U bilanci stanja se zemljište vrednuje po njegovoj tekućoj tržišnoj cijeni. Ova cijena ne mora biti jednaka zbroju svih elemenata koji čine troškove stjecanja zemljišta u trenutku stjecanja. Pogotovo tekuća tržišna cijena ne mora pokriti troškove prijenosa vlasništva ili troškove ulaganja u zemljište koji još nisu upotpunosti otpisani. Stoga je možda potrebno knjižiti te iznose, u cijelosti ili djelomično, kao vlasničke gubitke na računu revalorizacije. |
|
7.41. |
Dokazane rezerve, nalazišta ruda na površini zemlje ili ispodnje, koje su ekonomski iskoristive s obzirom na sadašnju tehnologiju i relativne cijene, vrednuju se sadašnjim vrijednostima očekivanih neto prinosa koji proizlaze iz komercijalnog iskorištavanja ove aktive. |
|
7.42. |
Budući da vjerojatno ne postoje cijene koje bi se mogle pratiti, ona se moraju vrednovati po sadašnjoj vrijednosti budućih prinosa koji se od nje očekuju. |
Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22)
|
7.43. |
Neopipljiva neproizvedena aktiva (patenti, ugovori o zakupu ili drugiprenosivi ugovori te kupljeni goodwill) treba se vrednovati po tekućim cijenama kada se njima stvarno trguje na tržištima. U protivnom se treba procijeniti sadašnja vrijednost očekivanih budućih prinosa koje će ostvariti vlasnici te aktive. |
FINANCIJSKA AKTIVA I PASIVA (AF)
|
7.44. |
Financijska aktiva i pasiva se u načelu treba vrednovati po tekućim cijenama. Trebala bi joj se pripisati ista vrijednost bez obzira pojavljuje li se kao financijska aktiva ili pasiva. Te cijene ne smiju uključivati troškove usluge, naknade, provizije i slična plaćanja koja se bilježe kao usluge pružene pri obavljanju transakcija. |
|
|
|
|
|
|
|
MEMORANDUMSKE STAVKE
|
7.62. |
Da bi se iskazale stavke koje su od posebnog analitičkog interesa za određene sektore, u bilance stanja treba uključiti dvije podsjetne stavke: (a) trajna potrošačka dobra (AN.m); (b) izravno strano ulaganje (AF.m). |
|
|
FINANCIJSKA BILANCA STANJA
|
7.67. |
Financijska bilanca stanja (sektora ili inozemstva) prikazuje na svojoj lijevoj strani financijsku aktivu, a na desnoj strani pasivu. Izravnavajuća stavka financijske bilance stanja je neto financijska aktiva (BF.90). |
|
7.68. |
Financijska bilanca stanja sektora može biti konsolidirana ili nekonsolidirana. Nekonsolidirana financijska bilanca stanja pokazuje financijsku aktivu i pasivu institucionalnih jedinica razvrstanih u sektor. U usporedbi s nekonsolidiranom financijskom bilancom stanja, ta financijska aktiva i pasiva isključeni su iz konsolidirane financijske bilance stanja, čije su protustavke pasiva, odnosno financijska aktiva institucionalnih jedinica razvrstanih u isti sektor. Vanjski račun aktive i pasive, to jest financijska bilanca stanja ostatka svijeta (vidjeti stavak 8.77.), po definiciji je konsolidiran. |
|
7.69. |
Financijska bilanca stanja po dužnicima/vjerovnicima (sektora ili ostatka svijeta) je proširenje financijske bilance stanja kojim se dodatno dajepregled financijske aktive po sektorima dužnika i pregled pasive po sektorima vjerovnika. Stoga ona pruža podatke o odnosima dužnika i vjerovnika i u skladu je s financijskim računom podužnicima/vjerovnicima (vidjeti stavak 5.13.). |
Prilog 7.1.
Definicije pojedinih kategorija aktive
|
Klasifikacija aktive |
Definicija |
|
NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN.) |
Dobra na koja institucionalne jedinice imaju prava vlasništva, pojedinačna ili kolektivna, te iz kojih ekonomsku korist mogu izvlačiti njihovi vlasnici držanjem ili korištenjem tijekom određenog vremenskog razdoblja, a sastoje se od opipljive aktive, proizvedene i neproizvedene te većine neopipljive aktive za koju sene bilježe odgovarajuće obveze. |
|
Proizvedena aktiva (AN.1) |
Nefinancijska aktiva koja je nastala kao rezultat proizvodnih procesa. Proizvedena aktiva sastoji se od fiksne aktive,zaliha i dragocjenosti, kako je utvrđeno u daljnjem tekstu. |
|
Fiksna aktiva (AN.11) |
Proizvedena aktiva koja se koristi više puta ili kontinuirano u proizvodnim procesima duže od jedne godine. Fiksna aktiva se sastoji od opipljive i neopipljive fiksne aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Opipljiva fiksna aktiva (AN.111) |
Fiksna aktiva koja se sastoje od stambenih objekata, ostalih zgrada i građevinskih objekata, strojeva i opreme te kultiviranih aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Stambeni objekti (AN.1111) |
Zgrade koje se u cijelosti ili primarno upotrebljavaju kao objekti za stanovanje, uključujući sve pridružene objekte kao što su garaže i sve stalne instalacije postavljene u stambenim objektima. Također su uključene splav-kućice, teglenice, stambene prikolice i kamp-kućice koje se koriste kao glavno mjesto stanovanja kućanstava, kao i povijesni spomenici za koje je utvrđeno da se koriste primarno kao stambeni objekti. Troškovi raščišćavanja i pripreme gradilišta također su uključeni. Primjeri uključuju stambene zgrade poput zgrade s jednim ili dva stana te ostale stambene zgrade namijenjene za dugotrajno stanovanje. Nedovršeni stambeni objekti uključeni su u onoj mjeri u kojoj se smatra da je krajnji korisnik preuzeo vlasništvo, zbog toga što ga je gradio za vlastiti račun ili se vlasništvo dokazuje postojanjem kupoprodajnog ugovora. Stambeni objekti stečeni za vojno osoblje uključeni su zbog toga što se koriste, kao i stambeni objekti koje stječu civilne jedinice, za proizvodnju stambenih usluga. |
|
Ostale zgrade i građevinski objekti (AN.1112) |
Nestambene zgrade i ostali građevinski objekti, kako je utvrđeno u daljnjem tekstu. Nedovršene zgrade i građevinski objekti uključeni su u onoj mjeri u kojoj se smatra da je krajnji korisnik preuzeo vlasništvo, zbog toga što ga je gradio za vlastiti račun ili se vlasništvo dokazuje postojanjem kupoprodajnog ugovora. Zgrade i građevinski objekti stečeni za vojne svrhe uključeni su u onoj mjeri u kojoj su slični civilnim zgradama stečenim u svrhu proizvodnje i koriste se na isti način. |
|
Nestambene zgrade (AN.11121) |
Zgrade koje nisu stambeni objekti, uključujući instalacije, uređaje i opremu koji čine sastavni dio objekata te troškovi čišćenja i pripreme gradilišta. Povijesni spomenici za koje je utvrđeno da se koriste primarno kao nestambene zgrade također su uključeni. Primjeri uključuju skladišta i industrijske objekte, poslovne zgrade, zgrade za javnu razonodu, hotele, restorane, obrazovne zgrade, zdravstvene objekte itd. |
|
Ostale građevine (AN.11122) |
Građevinski objekti osim zgrada, uključujući troškove čišćenja i pripreme ulica, kanalizacije i gradilišta, osim onih za stambene i nestambene zgrade. Također su uključeni povijesni spomenici koje nije moguće označiti kao stambene ili nestambene objekte, kao i okna u rudnicima, tuneli i ostali objekti u vezi s rudarskim iskopom imovine ispod površine zemlje. (Veća poboljšanja zemljišta, poput brana i nasipa za zaštitu od poplave, uključena su u vrijednost zemljišta.) Primjeri uključuju autoceste, ulice, puteve, željezničke pruge i piste na zrakoplovnim uzletištima, mostove, ceste na stupovima, tunele i pothodnike, plovne kanale, luke, brane i ostale vodene objekte, magistralne cjevovode, komunikacijske i energetske vodove, lokalne cjevovode i kablove, pomoćne radove, građevine za rudarenje i proizvodnju te građevine za sport i rekreaciju. |
|
Strojevi i oprema (AN.1113) |
Oprema za prijevoz te ostali strojevi i oprema, kako je pobliže definirano dalje u tekstu, osim onih koje su kućanstva stekla za krajnju potrošnju. Alat koji je relativno jeftin i kupljen je po relativno stabilnoj cijeni, poput ručnog alata, može se isključiti. Također su isključeni strojevi i oprema koji su sastavni dio zgrada, a uključeni su u stambene objekte i nestambene zgrade. Nedovršeni strojevi i oprema su isključeni, osim kada su proizvedeni za vlastitu uporabu, zbog toga što se smatra da je krajnji korisnik preuzeo vlasništvo tek po isporuci sredstva. Strojevi i oprema stečeni u vojne svrhe uključeni su u onoj mjeri u kojoj su slični dobrima koja su stekle civilne jedinice u svrhu proizvodnje i u kojoj ih vojska upotrebljava na isti način. Strojevi i oprema koje su stekla kućanstva u svrhu finalne potrošnje ne tretira se kao sredstvo. Umjesto toga uključeni su u memorandumsku stavku „trajna potrošačka dobra” u bilanci stanja za kućanstva. Splav-kućice, teglenice, stambene prikolice i kamp-kućice koje koriste kućanstva kao glavno mjesto stanovanja uključeni su u stambene objekte. |
|
Oprema za prijevoz (AN.11131) |
►M11 Oprema za prijevoz ljudi i objekata. Primjeri uključuju proizvode, osim dijelova, koji su uključeni u KPD (1) odjeljke 29. i 30., kao što su motorna vozila, prikolice i poluprikolice, brodovi, željezničke i tramvajske lokomotive i vagoni, zrakoplovi i svemirske letjelice, motocikli, bicikli itd. ◄ |
|
Ostali strojevi i oprema (AN.11132) |
►M11 Strojevi i oprema koji nisu drugdje klasificirani. Primjeri obuhvaćaju proizvode osim dijelova, instalacija, usluga popravka i održavanja koji su uključeni u KPD skupine 28.1, strojevi za opće namjene; 28.2, ostali strojevi za opće namjene; 28.3, oprema za poljoprivredu i šumarstvo; 28.4, strojevi za obradu metala i alatnih strojeva; 28.9, ostali strojevi za posebne namjene; 26.2, računala i periferna oprema; 26.3, komunikacijska oprema; 26.4, elektronički uređaji za široku potrošnju; 26.5, instrumenti i aparati za mjerenje, ispitivanje i navigaciju; ručni i zidni satovi; 26.6, oprema za zračenje te elektromedicinska i elektroterapeutska oprema; 26.7, optički instrumenti i fotografska oprema; te u odjeljku 27. KPD-a, električna oprema. Ostali primjeri su proizvodi osim dijelova, instalacija, usluga popravaka i održavanja, koji su uključeni u potkategorije KPD-a 20.13.14, neozračeni gorivni elementi (ulošci) za nuklearne reaktore; u odjeljku 31. KPD-a, namještaj; u grupama KPD-a 32.2, glazbeni instrumenti; 32.3, sportska oprema; te 25.3, uređaji za proizvodnju pare, osim kotlova vruće vode za centralno grijanje. ◄ |
|
Kultivirana aktiva (AN.1114) |
Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd. te vinogradi, voćnjaci i drugi nasadi drveća koje daje povratne plodove, a koji su pod izravnim nadzorom, odgovornošću i upravom institucionalnih jedinica, kako je utvrđeno dalje u tekstu. Nezrela kultivirana sredstva su isključena, osim ako se ne proizvode za vlastitu uporabu. |
|
Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd. (AN.11141) |
Životinje koje se drže zbog proizvoda koje daju svake godine. One uključuju rasplodne životinje (uključujući ribu i perad), mliječnu stoku, tegleće životinje, ovce ili druge životinje koje se koriste za proizvodnju vune te životinje koje se koriste za prijevoz, utrke ili razonodu. |
|
Vinogradi, voćnjaci i drugi nasadi drveća koji nose povratne plodove (AN.11142) |
Stabla (uključujući vinovu lozu i grmlje) koje se uzgaja radi plodova koje daju svake godine, uključujući i ona koja su kultivirana radi uzgoja voća i orašastih plodova, radi biljnih sokova i smole te radi kore drveta i lisnatih plodova. |
|
Neopiljiva fiksna aktiva (AN.112) |
Fiksna aktiva koja se sastoje od istraživanja ruda, računalnih programa, zabavnih, književnih i umjetničkih izvornika te ostale neopipljive fiksne aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu, koja se namjerava upotrebljavati duže od jedne godine. |
|
Istraživanje ruda (AN.1121) |
Vrijednost troškova istraživanja nafte i prirodnog plina te nenaftnih ležišta. Ti troškovi uključuju troškove dobivanja preliminarnih dozvola, troškove dozvola i pribavljanja dozvola, troškove procjene i troškove stvarnog probnog bušenja, kao i troškove zračnih i drugih geodetskih mjerenja, troškove prijevoza itd. nastalih u svrhu omogućavanja provedbe tih ispitivanja. |
|
Računalni programi (AN.1122) |
Računalni programi, opisi programa i pomoćni materijali za računalne sustave i aplikacijski programi. Uključeni su kupljeni računalni programi i računalni programi koji su razvijeni za vlastite potrebe ako su troškovi veliki. Veliki troškovi kupovine, razvoja ili proširenja računalnih baza podataka za koje se očekuje da će se upotrebljavati duže od jedne godine, bilo da se one prodaju ili ne, također su uključeni. |
|
Zabavni, književni ili umjetnički originali (AN.1123) |
Originalni filmovi, zvučni zapisi, rukopisi, vrpce, uzorciitd. na kojima su snimljene ili sadržane dramske izvedbe, radijski i televizijski programi, glazbene priredbe, sportski događaji, književna i umjetnička djela itd. Uključeni su radovi koji se proizvode za vlastite potrebe. U nekim slučajevima, kao što sufilmovi, može postojati više originala. |
|
Ostala neopipljiva fiksna aktiva (AN.1129) |
Novi podaci, specijalističke spoznaje itd., koji nisu drugdje klasificirani, a čija je uporaba u proizvodnji ograničena na jedinice koje su uspostavile prava vlasništva u odnosu na njih, ili na druge jedinice koje su one ovlastile. |
|
Zalihe (AN.12) |
Proizvedena aktiva koja se sastoje od robe i usluga koji su nastali u tekućem razdoblju ili u ranijem razdoblju, a drži se u svrhu prodaje, uporabe u proizvodnji ili neke druge kasnije uporabe. Ona se sastoji od materijala i sirovina, nedovršene proizvodnje, gotove robe i robe namijenjene preprodaji, kako je utvrđeno u daljnjem tekstu. Uključene su sve zalihe koje se nalaze u posjedu države, uključujući, ali ne isključivo, zalihe strateškog materijala, žita i druge robe od posebne važnosti za državu. |
|
Materijal i inventar (AN.121) |
Roba koju njezini vlasnici namjeravaju upotrijebiti kao intermedijarnu potrošnju u vlastitim proizvodnim procesima, a ne za preprodaju. |
|
Nedovršena proizvodnja/radovi (AN.122) |
Roba i usluge koji su djelomično dovršeni, ali obično još nisu predani drugim jedinicama bez dodatne obrade ili koje nisu zrele i čiji će proizvodni proces nastaviti isti proizvođač u kasnijem razdoblju. Isključeni su djelomično dovršeni građevinski objekti za čijeg se krajnjeg vlasnika smatra da je preuzeo vlasništvo, zbog toga što je proizvodnja za vlastitu uporabu ili zbog toga što se vlasništvo može dokazati postojanjem kupoprodajnog ugovora. Oni se sastoje od nedovršene proizvodnje, odnosno radova na kultiviranoj imovini i od druge nedovršene proizvodnje, odnosno radova, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Nedovršena proizvodnja/radovi na kultiviranim sredstvima (AN.1221) |
Životinje koje se uzgajaju u svrhu proizvoda koji se dobivaju samo klanjem, poput ptica i riba koje se uzgajaju u trgovinske svrhe, drveće i ostalo raslinje koje daje plodove samo jedanput pri uništenju i nezrela kultivirana sredstva koja daju višegodišnje plodove. |
|
Ostala nedovršena proizvodnja/radovi (AN.1222) |
Roba osim kultiviranih aktive i usluga, koju je djelomično obradio, izradio ili sastavio proizvođač, ali koja se obično ne prodaje, otprema ili predaje drugima, a da se dodatno ne preradi. |
|
Gotova roba (AN.123) |
Roba koja je spremna za prodaju ili otpremu od strane proizvođača. |
|
Roba za preprodaju (AN.124) |
Roba koju je steklo poduzeće, poput trgovačkih kuća naveliko i malo, u svrhu preprodaje bez dodatne prerade (to jest, ne daje joj se drugi oblik, osim što se predstavlja na način koji je privlačan za kupca). |
|
Dragocjenosti (AN.13) |
Proizvedena aktiva koja se ne upotrebljava primarno za proizvodnju ili potrošnju, kod koje se očekuje povećanje vrijednosti ili se barem ne očekuje pad realne vrijednosti ili da pod normalnim okolnostima neće izgubiti na kakvoći i koja je stečena i drži se ponajprije kao pričuva vrijednosti. Dragocjenosti se sastoje od plemenitih metala i dragog kamenja, starina i drugih umjetničkih predmeta te ostalih dragocjenosti, kako je utvrđeno dalje utekstu. |
|
Plemeniti metali i drago kamenje (AN.131) |
Plemeniti metali i drago kamenje koje poduzeća ne drže za uporabu u svojstvu sirovine u proizvodnim procesima. |
|
Antikviteti i drugi umjetnički predmeti (AN.132) |
Slike, skulpture itd. priznate kao umjetnička djela i antikviteti. |
|
Ostale dragocjenosti (AN.139) |
Dragocjenosti koje nisu klasificirane u neku drugu kategoriju, poput zbirki i nakita znatne vrijednosti koji je oblikovan od dragog kamenja ili plemenitih kovina. |
|
Neproizvedena sredstva (AN.2) |
Nefinancijska aktiva koja nastaje na neki drugi način, a ne proizvodnjom. Neproizvedena aktiva sastoji se od opipljive i neopipljive aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu. Također su uključeni troškovi prijenosa vlasništva i većih poboljšanja te aktive. |
|
Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21) |
Neproizvedena aktiva koja nastaje u prirodi i na kojoj se može ostvarivati i prenositi vlasništvo. Prirodna aktiva koja nije ili ne može biti predmetom vlasničkih prava, poput otvorenog moraili zraka, isključena je. Opipljiva neproizvedena aktiva sastoje seod zemljišta, podzemne aktive, nekultiviranih bioloških resursa i vodenih resursa, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Zemljište (AN.211) |
Zemljište, uključujući zemlju koja ga prekriva i sve pridružene površinske vode na kojima se ostvaruju prava vlasništva.Također su uključena veća ulaganja u zemljište koja se ne mogu fizički odvojiti od samog zemljišta. Isključene su sve zgrade ili drugi građevinski objekti koji su smješteni na njemu ili prolaze kroz njega; kultivirani usjevi, drveće i životinje; podzemna aktiva; nekultivirani biološki resursi i vodeni resursi ispod površine zemlje. Zemljište se sastoji od tla na kojem leže zgrade i drugi građevinski objekti, obradivog zemljišta, rekreativnog zemljišta te pridružene površinske vode te drugog zemljišta i pridružene površinske vode, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Zemljište na kojem leže zgrade i građevinski objekti (AN.2111) |
Zemljište na kojem su izgrađeni stambeni objekti, nestambene zgrade i građevinski objekti ili u kojem su ukopaninjihovi temelji, uključujući dvorišta i vrtove koji se smatraju sastavnim dijelom stambenih objekata seoskih i neseoskih gospodarstava i prilazne ceste prema seoskim gospodarstvima. |
|
Obradivo zemljište (AN.2112) |
Zemljište na kojemu se obavlja poljoprivredna ili vrtlarska proizvodnja u trgovinske svrhe ili za potrebe prehranjivanja, uključujući, u načelu, zemljište pod plantažama, voćnjacima i vinogradima. |
|
Zemljište za rekreaciju i pripadajuće površinske vode (AN.2113) |
Zemljište koje se koristi kao zemljište za rekreaciju, parkove i razonodu u privatnom vlasništvu te parkovi i područja za rekreaciju u javnom vlasništvu zajedno s pripadajućim površinskim vodama. |
|
Ostala zemljišta i pripadajuće površinske vode (AN.2119) |
Zemljište koje nije klasificirano u neku drugu kategoriju, uključujući privatne vrtove i parcele, koje se ne obrađuju radi prehranjivanja ili u trgovinske svrhe, komunalni pašnjaci, zemljište oko stambenih objekata izvan dvorišta i vrtova koji se smatraju sastavnim dijelom stambenih objekata na seoskim gospodarstvima i drugih stambenih objekata te pripadajuće površinske vode. |
|
Podzemna aktiva (AN.212) |
Dokazane rezerve rudnih naslaga smještenih na površinizemlje ili ispod nje, koje se mogu ekonomski iskorištavati s obzirom na postojeću tehnologiju i relativne cijene. Prava vlasništva napodzemnu aktivu obično se mogu odvojiti od prava vlasništva na samo zemljište. Podzemna aktiva sastoji se od rezervi ugljena, nafte i prirodnog plina, rezervi kovinskih ruda i rezervi nekovinskih ruda, kako je utvrđeno dalje u tekstu. |
|
Rezerve ugljena, nafte i prirodnog plina (AN.2121) |
Naslage antracita, bitumenskog i smeđeg ugljena, rezerve i polja nafte i prirodnog plina. |
|
Rezerve kovinskih ruda (AN.2122) |
Naslage crnih, obojenih i plemenitih metala. |
|
Rezerve nekovinskih ruda (AN.2123) |
Kamenolomi te iskopi gline i pijeska; kemijski talozi i naslage gnojiva; naslage soli; naslage kremena, prirodne sadre, prirodnog poludragog kamenja, asfalta i smole, treseta i drugih nekovinskih ruda osim ugljena i nafte. |
|
Nekultivirani biološki resursi (AN.213) |
Životinje i biljke koje daju jednogodišnje i višegodišnje plodove i na kojima se ostvaruju prava vlasništva, ali čiji prirodni rast i/ili obnova nije pod izravnim nadzorom, nadležnošću ili upravom institucionalnih jedinica. Primjeri su prašume i ribarska lovišta unutar državnog područja. Treba uključiti samo one resurse koji se mogu iskorištavati u gospodarske svrhe sada ili će to vjerojatno biti moguće uskoro. |
|
Vodeni resursi (AN.214) |
Vodonosni slojevi i ostali resursi podzemnih voda u onoj mjeri u kojoj njihova oskudnost dovodi do ostvarivanja prava vlasništva i/ili uporabe, tržišnog vrednovanja i neke mjere gospodarskog nadzora. |
|
Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22) |
Neproizvedena aktiva koju je stvorilo društvo. Ona se evidentira pravnim ili računovodstvenim radnjama, poput dodjele patenta ili prijenosa neke ekonomske koristi na treću osobu. Neke vrste takvih sredstava daju svojim vlasnicima pravo na sudjelovanjeu određenim aktivnostima i isključivanje drugih institucionalnih jedinica iz takvih aktivnosti, osim uz dozvolu vlasnika. Neopipljiva neproizvedena aktiva sastoji se od patenata, ugovora o zakupu i drugih prenosivih ugovora, kupljenog goodwilla i druge neopipljive neproizvedene aktive. |
|
Patenti (AN.221) |
Izumi u kategorijama tehničkih inovacija kojima se, premazakonu ili sudskoj odluci, može dodijeliti patentna zaštita. Primjeri uključuju sastave tvari, procesa, mehanizama, električnih i elektroničkih krugova i uređaja, farmaceutskih formulacija i novih vrsta suvremenih stvari proizvedenih pomoću domišljatosti. |
|
Ugovori o zakupu i drugi prenosivi ugovori (AN.222) |
Zakupi ili ugovori kod kojih zakupnik ima pravo prenijetizakup na treću osobu neovisno o zakupodavcu. Primjeri uključuju zakupe zemljišta, zgrada i drugih građevinskih objekata, koncesije ili isključiva prava iskorištavanja rudnih naslaga ili ribolovnih terena, prenosive ugovore sa sportašima i ugovore o autorskom djelu te opcije za kupnju materijalnih sredstava koja još nisu proizvedena. Ugovori o zakupu strojeva isključeni su iz nefinancijskih nematerijalnih sredstava. |
|
Kupljeni goodwill (AN.223) |
Razlika između vrijednosti plaćene za poduzeće po načelukontinuiranog poslovanja i iznosa njegove aktive umanjeno za iznos njegove pasive, čija se svaka stavka posebno iskazuje i vrednuje.Vrijednost goodwilla, stoga, uključuje sve što daje dugoročnu korist za poslovanje, što nije posebno iskazano kao aktiva, kao i vrijednost činjenice da se skupina sredstava koristi zajednički, a nije samo zbirka pojedinih sredstava. |
|
Ostala neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.229) |
Neopipljiva neproizvedena aktiva nigdje drugdje klasificirana. |
|
FINANCIJSKA AKTIVA I PASIVA (AF.) |
Financijska aktiva je ekonomska aktiva koja se sastoji od sredstava plaćanja, financijskih potraživanja i ekonomske aktive koja je po prirodi srodna financijskim potraživanjima. Sredstva plaćanja sastoje se od monetarnog zlata, posebnih prava vučenja, valute i prenosivih depozita. Financijske tražbine daju njihovim vlasnicima, vjerovnicima, pravo da bez ikakve protuusluge primaju plaćanja ili serije plaćanja, od drugih institucionalnih jedinica, dužnika, kojima su nastale protustavke u pasivi. Primjeri ekonomske aktive koja je po prirodi srodna financijskim tražbinama su financijski derivati te dionice i drugi vlasnički udjeli. |
|
Monetarno zlato i PPV (AF.1) |
Financijska aktiva razvrstana u ovu kategoriju jedina je financijska aktiva za koju u sustavu nema protustavaka u pasivi. |
|
Monetarno zlato (AF.11) |
Zlato koje monetarne vlasti ili drugi subjekti pod njihovim djelotvornim nadzorom drže kao sastavni dio deviznih pričuva. |
|
Posebna prava vučenja (PPV) (AF.12) |
Imovina međunarodnih pričuva koje stvara Međunarodnimonetarni fond (MMF) i raspodjeljuje na svoje članove kako bi dopunili aktivu postojećih pričuva. |
|
Valuta i depoziti (AF.2) |
Valuta u optjecaju i sve vrste depozita u nacionalnoj istranoj valuti. |
|
Valuta (AF.21) |
Novčanice i kovanice u optjecaju koje se obično upotrebljavaju za plaćanje. |
|
Prenosivi depoziti (AF.22) |
Depoziti (u nacionalnoj ili u stranoj valuti) koji se moguneposredno pretvoriti u valutu ili koji su prenosivi pomoću čeka, bankovnog naloga, dugovne stavke ili sličnog, bez ikakvih značajnih ograničenja ili kazni. |
|
Ostali depoziti (AF.29) |
Depoziti (u nacionalnoj ili u stranoj valuti) osim prenosivih depozita. Ostali depoziti ne mogu se koristiti za plaćanje u svakom trenutku i ne mogu se pretvarati u valutu ili prenosive depozite bez ikakvih značajnih ograničenja ili kazni. |
|
Vrijednosnice osim dionica(AF.3) |
Financijska sredstva, koja predstavljaju instrumente kojima se može trgovati i instrumente koji glase na donositelja, obično se trguje na sekundarnim tržištima, a ne daju vlasniku nikakvo pravo vlasništva u institucionalnoj jedinici koja ju izdaje. |
|
Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (AF.33) |
Vrijednosnice osim dionica koji vlasniku daju bezuvjetnopravo na fiksni ili ugovorom određeni varijabilni novčani prihod uobliku isplata kupona (kuponske kamate) i/ili navedenog fiksnog iznosa na određeni dan ili dane počevši od dana utvrđenog u vrijeme izdavanja. |
|
Kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (AF.331) |
Vrijednosnice osim dionica čiji je prvobitni rok dospijeća obično jedna godina ili manje, a u izuzetnim slučajevima najviše dvije godine, izuzevši financijske izvedenice. |
|
Dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice (AF.332) |
Vrijednosnice osim dionica čiji je prvobitni rok dospijeća obično duži od jedne godine, a u izuzetnim slučajevima najmanje preko dvije godine, izuzevši financijske izvedenice. |
|
Financijski derivati (AF.34) |
Financijska aktiva temeljena na različitim osnovnim instrumentima ili izvedena iz njih. Osnovni instrument su obično druga financijska aktiva, ali može biti i roba i indeks. |
|
Zajmovi (AF.4) |
Financijska aktiva koja se stvara kada vjerovnici pozajmljuju sredstva dužnicima, izravno ili preko posrednika, a dokazuje se neprenosivim ispravama ili se ne dokazuje ispravama. |
|
Kratkoročni zajmovi (AF.41) |
Zajmovi čiji je prvobitni rok dospijeća obično jedna godina ili manje, a u izuzetnim slučajevima najviše dvije godine te zajmovi koji se otplaćuju na zahtjev. |
|
Dugoročni zajmovi (AF.42) |
Zajmovi čiji je prvobitni rok dospijeća obično duži odjedne godine, a u izuzetnim slučajevima najmanje više od dvijegodine. |
|
Dionice i drugi vlasnički udjeli (AF.5) |
Financijska aktiva koja predstavlja vlasnička prava na poduzeća ili kvazi-društva. Ta financijska aktiva uglavnom dajepravo vlasnicima da sudjeluju u raspodjeli dobiti društva ili kvazi-društva i da sudjeluju u raspodjeli njihove neto aktive u slučaju likvidacije. |
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.51) |
Financijska aktiva osim dionica uzajamnih fondova koja predstavlja prava vlasništva nad društvima ili kvazi-društvima. Ta financijska aktiva uglavnom daje pravo vlasnicima da sudjeluju u raspodjeli dobiti društva ili kvazi-društva i da sudjeluju u raspodjeli neto aktive u slučaju likvidacije. |
|
Dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.511) |
Dionice obuhvaćaju pravo na udio u kapitalu društva uobliku vrijednosnica koje su u načelu utržive. Dionice koje kotiraju na burzi obuhvaćaju dionice s cijenama koje kotiraju na priznatoj burzi ili drugom obliku sekundarnog tržišta. |
|
Dionice bez burzovne kotacije, isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.512) |
Dionice bez burzovne kotacije obuhvaćaju dionice koje ne kotiraju na burzi. |
|
Ostali vlasnički udjeli (AF.513) |
Svi oblici vlasničkih udjela osim onih koji su klasificirani u podstavkama AF.511 i 512 te u podkategoriji AF.52. |
|
Dionice u uzajamnim fondovima (AF.52) |
Dionice koje emitiraju određene vrste financijskih društava čija je isključiva svrha ulaganje prikupljenih sredstava na tržištu novca, tržištu kapitala i/ili u nekretnine. |
|
Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) |
Tehničke pričuve osiguravajućih društava i (samostalnih i nesamostalnih) mirovinskih fondova za osiguranike ili korisnike,kako je utvrđeno u Direktivi Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajima osiguravajućih društava. |
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i pričuvama mirovinskih fondova (AF.61) |
Pričuve izdvojene u navedenim društvima u svrhu dobivanja odštete i predviđenih naknada čim se ispune utvrđeni uvjeti. |
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja (AF.611) |
Pričuve za neprotekle rizike i pričuve za osiguranje sasudjelovanjem u dobiti, koje povećavaju vrijednost po isteku polica životnog osiguranja sa sudjelovanjem u dobiti ili sličnih polica. |
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (AF.612) |
Pričuve koje drže samostalni i nesamostalni mirovinski fondovi koje su osnovali poslodavci i/ili zaposlenici, ili skupine samozaposlenih u svrhu osiguranja mirovina za zaposlenike ili samozaposlene. |
|
Pretplate premija i pričuve za nepodmirena potraživanja (AF.62) |
Pričuve koje utvrđuju osiguravajuća društva i (samostalni i nesamostalni) mirovinski fondovi za — iznos koji predstavlja onaj dio bruto upisanih premijakoje će se rasporediti na sljedeće obračunsko razdoblje (predujmovi za premije osiguranja), — ukupne procijenjene konačne troškove namirenja potraživanja koja proizlaze iz događaja koji su nastali do kraja računovodstvenog razdoblja, bilo da su prijavljeni ili ne, umanjeno za već isplaćene iznose naime tih potraživanja (izdvajanja za postojeća potraživanja). |
|
Ostali računi potraživanja/obveza (AF.7) |
Financijska aktiva koja je kreirana kao protustavka financijskoj ili nefinancijskoj transakciji u slučajevima kada postoji vremenska razlika između transakcije i odgovarajućeg plaćanja. |
|
Trgovački krediti i predujmovi (AF.71) |
Financijska aktiva koja proizlazi iz direktnog povećanja kredita od strane dobavljača i kupaca za transakcije s robom i uslugama te predujmovi za proizvodnju, odnosno radove koji su utijeku ili se trebaju započeti u vezi s tim transakcijama. |
|
Ostali računi potraživanja/obveza, isključujući trgovačke kredite i predujmove (AF.79) |
Financijska aktiva koja se pojavljuje zbog vremenske razlike između transakcija raspodjele ili financijskih transakcija na sekundarnom tržištu i odgovarajućeg plaćanja. Ona također uključuje financijska potraživanja nastala uslijed obračunavanja dohotka tijekom vremena. |
|
Memorandumske stavke |
Sustav zahtijeva upotrebu nekoliko memorandumskih stavki kako bi se prikazala aktiva koja nije identificirana odvojeno u središnjem okviru, a koja je od posebnog analitičkog interesa. |
|
Trajna potrošačka dobra (AN.m) |
Trajna potrošačka dobra koja koriste kućanstva za finalnu potrošnju (tj. ona dobra koja se ne upotrebljavaju od strane kućanstava kao mjera vrijednosti ili od strane neinkorporiranih poduzeća u vlasništvu kućanstava za proizvodne svrhe). |
|
Izravno strano ulaganje (AF.m) |
Izravno strano ulaganje uključuje dugoročni odnos koji odražava trajni interes rezidentne institucionalne jedinice u jednom gospodarstvu (izravni ulagač) u institucionalnoj jedinici koja je rezidentna u gospodarstvu koje nije gospodarstvo ulagača (tvrtka ukoju se izravno ulaže). Svrha izravnog ulagača je postizanje značajnog utjecaja na upravljanje poduzećem koje je rezidentno u drugom gospodarstvu. |
|
(1) ►M11 Statistička klasifikacija proizvoda prema djelatnosti (KPD) ◄ |
|
Prilog 7.2.
Bilježenje stavki od početne do završne bilance stanja
|
Klasifikacija aktive, pasive i neto vrijednosti |
IV.1 Početna bilanca stanja |
III.1 iIII.2 Transakcije |
III.3.1 Ostale promjene obujma |
III.3.2. Vlasničkidobici |
IV.3 Završna bilanca stanja |
|
|
III.3.2.1. Neutralni vlasnički dobici i gubici |
III.3.2.2. Realni vlasnički dobici i gubici |
|||||
|
Nefinancijska aktiva |
AN. |
P.5, K.1, K.2 |
K.3, K.4, K.5, K.6, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN. |
|
Proizvedena aktiva |
AN.1 |
P.5, K.1 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.1 |
|
Fiksna aktiva (1) |
AN.11 |
P.51, K.1 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.11 |
|
Opipljiva fiksna aktiva |
AN.111 |
P.511, K.1 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.111 |
|
Stambeni objekti |
AN.1111 |
P.511, K.1 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.1111 |
|
Ostale zgrade i građevinski objekti |
AN.1112 |
P.511, K.1 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.1112 |
|
Strojevi i oprema |
AN.1113 |
P.511, K.1 |
K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.1113 |
|
Kultivirana sredstva |
AN.1114 |
P.511, K.1 |
K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.1114 |
|
Neopipljiva fiksna aktiva |
AN.112 |
P.512, K.1 |
K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.112 |
|
Zalihe |
AN.12 |
P.52 |
K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.12 |
|
Dragocjenosti |
AN.13 |
P.53 |
K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.13 |
|
Neproizvedena aktiva |
AN.2 |
K.2, P.513, K.1 |
K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.2 |
|
Opipljiva neproizvedena aktiva |
AN.21 |
K.21, P.513, K.1 |
K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.21 |
|
Zemljište |
AN.211 |
K.21, P.513, K.1 |
K.3, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.211 |
|
Podzemna aktiva |
AN.212 |
K.21, P.513 |
K.3, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.212 |
|
Nekultivirani biološki resursi |
AN.213 |
K.21, P.513 |
K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.213 |
|
Vodeni resursi |
AN.214 |
K.21, P.513 |
K.3, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.214 |
|
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
AN.22 |
K.22, P.513 |
K.3, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AN.22 |
|
Financijska aktiva/pasiva (2) |
AF. |
F. |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.21, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF. |
|
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (samo aktiva) |
AF.1 |
F.1 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.21, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.1 |
|
Valuta i depoziti |
AF.2 |
F.2 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.2 |
|
Vrijednosnice osim dionica |
AF.3 |
F.3 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.3 |
|
Zajmovi |
AF.4 |
F.4 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.4 |
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
AF.5 |
F.5 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.5 |
|
Tehničke pričuve osiguranja |
AF.6 |
F.6 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.6 |
|
Ostali računi potraživanja/obveze |
AF.7 |
F.7 |
K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22 |
K.11.1 |
K.11.2 |
AF.7 |
|
Neto vrijednost |
B.90 |
B.10.1 |
B.10.2 |
B.10.31 |
B.10.32 |
B.90 |
|
(1) Memorandumska stavka: AN.m: Trajna potrošačka dobra. (2) Memorandumska stavka: AF.m: Izravno strano ulaganje. AN. … AF … su iz klasifikacije sredstava |
||||||
|
Izravnavajuće stavke |
|
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti uslijed štednje i kapitalnih transfera |
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti uslijed ostalih promjenaobujma aktive |
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti uslijed neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti uslijed realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
|
B.90 |
Neto vrijednost |
|
Transakcije ufinancijskoj aktivi i pasivi |
|
|
F. |
Transakcije u financijskoj aktivi i obvezama |
|
F.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
|
F.2 |
Valuta i depoziti |
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
|
F.4 |
Zajmovi |
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
|
F.7 |
Ostali računi potraživanja/obveze |
|
Transakcije robomi uslugama |
|
|
P.5 |
Bruto investicije |
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
|
P.511 |
Stjecanje umanjeno za otuđenje dugotrajnih materijalnih sredstava |
|
P.512 |
Stjecanje umanjeno za otuđenje dugotrajnih nematerijalnih sredstava |
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenih nefinancijskih sredstava |
|
P.52 |
Promjene inventara |
|
P.53 |
Stjecanje umanjeno za otuđenje dragocjenosti |
|
Ostale stavke akumulacije |
|
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
|
K.2 |
Stjecanje umanjeno za otuđenje nefinancijskih neproizvedenih sredstava |
|
K.3 |
Ekonomsko nastajanje neproizvedene aktive |
|
K.4 |
Ekonomsko nastajanje proizvedene aktive |
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih sredstava |
|
K.62 |
Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijskih sredstava d.n. |
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive d.n. |
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
|
K.11.1 |
Neutralni vlasnički dobici/gubici |
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
|
K.12 |
Promjene klasifikacija i strukture |
|
K.12.1 |
Promjene klasifikacije i strukture sektora |
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
|
K.12.22 |
Promjene klasifikacija aktive i pasive, osim monetizacije/demonetizacije zlata, |
POGLAVLJE 8.
SLIJED RAČUNA I IZRAVNAVAJUĆE STAVKE
|
8.01. |
ESA prikazuje tokove i stanja u uređenom skupu računa, koji opisuju kružni tok ekonomske aktivnosti od stvaranja dohotka, preko njegove raspodjele i preraspodjele te, konačno, do njegove akumulacije u obliku aktive. |
|
8.02. |
Svaki od računa prikazuje transakcije koje se izravnavaju, bilo zbog definicija koje se koriste, bilo zbog toga što se veliki saldo prenosi u sljedeći račun. |
|
8.03. |
Strukturirano bilježenje transakcija prema logičkoj analizi ekonomskog života daje agregate koji su potrebni za proučavanje određene djelatnosti, institucionalnog sektora ili podsektora, ili ukupnog gospodarstva. Raščlamba računa osmišljena je tako da se prikažu najznačajniji ekonomski pokazatelji. |
|
8.04. |
Računi su grupirani u tri kategorije: (a) tekući računi; (b) računi akumulacije; (c) bilance stanja. Tekući računi se odnose na stvaranje, raspodjelu i preraspodjelu dohotka te njegovu uporabu u obliku finalne potrošnje. Na kraju, oni omogućavaju izračun štednje koja je bitan dio akumulacije. Računi akumulacije analiziraju različite elemente promjena aktive i pasive različitih jedinica i omogućavaju bilježenje promjena neto vrijednosti (razlika između aktive i pasive). Bilance stanja prikazuju ukupnu aktivu i pasivu različitih jedinica na početku i na kraju računovodstvenog razdoblja, zajedno s njihovom neto vrijednošću. Tokovi za svaku stavku aktive i pasive koja se bilježi u računima akumulacije ponovno se vide u računu promjena u bilancama stanja. |
|
8.05. |
Slijed računa primjenjuje se, u cijelosti ili djelomično, na institucionalne jedinice, institucionalne sektore i podsektore, djelatnosti i ukupnogospodarstvo. |
|
8.06. |
Izravnavajuće stavke iskazuju se i u bruto i u neto iznosu. Bruto izraz nastaje kad se od izravnavajućih stavki ne oduzme potrošnja fiksnog kapitala, a neto kad se od izravnavajućih stavki oduzme potrošnja fiksnog kapitala. Izravnavajuće stavke dohotka je bitnije iskazati na neto osnovi. |
|
8.07. |
Računi se prikazuju na nekoliko načina: (a) u obliku integriranih ekonomskih računa koji pokazuju račune za sve institucionalne sektore, ukupno gospodarstvo i sektor inozemstva u jednoj tablici; (b) u obliku slijeda računa koji pružaju iscrpnije podatke. Tablice koje prikazuju svaki račun dane su u dijelu ovoga poglavlja pod naslovom „Slijed računa”; (c) u obliku matrica u kojima je svaki račun predstavljen jednim parom retka i stupca. |
|
8.08. |
Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavki i glavnih agregata:
Tablica 8.1 – Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavki iglavnih agregata
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
SLIJED RAČUNA
|
8.09. |
Slijed računa sastoji se od tri glavne kategorije računa: (a) tekući računi: 1. račun proizvodnje (I.); 2. računi raspodjele i uporabe dohotka (II.); (b) računi akumulacije (III.); (c) bilance stanja (IV.). |
|
Račun proizvodnje (I.) ( 93 )
Računi raspodjele i uporabe dohotka (II.)
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
RAČUNI SEKTORA INOZEMSTVA (V.)
|
8.65. |
Računi sektora inozemstva bilježe transakcije između rezidentnih i nerezidentnih jedinica. Sektor inozemstva ne predstavlja institucionalni sektor kao takav, ali u strukturi sustava on ima sličnu ulogu. |
|
8.66. |
Redoslijed računa sektora inozemstva prati isti opći obrazac kao i računi institucionalnih sektora, tj.: (a) tekući računi; (b) računi akumulacije; (c) bilance stanja. |
|
8.67. |
Ti se računi sastavljaju sa stajališta inozemstva. Naime, ono što je izvor sektora inozemstva, to je uporaba za ukupno gospodarstvo i obrnuto. Na isti način je financijska aktiva koju drži sektor inozemstva, pasiva za ukupno gospodarstvo i obrnuto (osim monetarnog zlata i posebnih prava vučenja). |
|
Tablica 8.15. – Račun IV.: Bilance stanja
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vanjski račun roba i usluga (V.I.)
Vanjski račun primarnih dohodaka i tekućih transfera (V.II.)
|
|
Kapitalni račun (V.III.1.)
Financijski račun (V.III.2.)
Račun ostalih promjena aktive (V.III.3)
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
RAČUN ROBA I USLUGA (0)
|
8.78. |
Svrha računa roba i usluga je pokazati, po skupinama proizvoda i za ukupno gospodarstvo, kako se koriste raspoloživi proizvodi. |
|
8.79. |
On stoga pokazuje, po skupinama proizvoda i za ukupno gospodarstvo, izvore (outpute i uvoze) i uporabe roba i usluga (intermedijarnu potrošnju, finalnu potrošnju, bruto ulaganje u fiksni kapital, promjene zaliha, neto stjecanja dragocjenosti, izvoz). |
|
8.80. |
S obzirom na način na koji se output vrednuje po osnovnim cijenama, a uporabe po kupovnim cijenama, na strani izvora treba uključiti poreze manje subvencije na proizvode. |
|
8.81. |
Uporabe se bilježe na desnoj strani računa roba i usluga, a izvori na lijevoj strani, tj. na suprotnoj strani od one koja se koristi u tekućim računima za institucionalne sektore, budući da su tokovi proizvoda protustavke monetarnim tokovima. |
|
8.82. |
Račun roba i usluga je po definiciji u ravnoteži i stoga nema izravnavajuću stavku. |
|
Tablica 8.17. – Račun 0: Račun roba i usluga
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
INTEGRIRANI EKONOMSKI RAČUNI
|
8.83. |
Integrirani ekonomski računi daju sažet pregled računa jednog gospodarstva: tekući računi, računi akumulacije i bilance stanja. Integrirani ekonomski računi objedinjuju u istoj tablici račune svih institucionalnih sektora, ukupnog gospodarstva i sektora inozemstva i uravnotežuju sve tokove i svu aktivu i pasivu. Oni također omogućavaju izravno očitavanje svih agregata. |
|
8.84. |
U tablici integriranih ekonomskih računa, uporabe, aktiva i promjene u aktivibilježe se na lijevoj strani, dok se izvori, pasiva, promjene u pasivi ineto vrijednosti bilježe na desnoj strani. |
|
8.85. |
Da bi tablica bila čitljiva, a da istodobno daje sliku cjelokupnog ekonomskog procesa, koriste se najprikladnije razine agregiranja koje omogućuju razumijevanje strukture sustava. |
|
8.86. |
Stupci u tablici predstavljaju institucionalne sektore: nefinancijska društva, financijska društva, ukupnu državu, neprofitne ustanove koje služe kućanstvima i kućanstva. Postoji i stupac za ukupno gospodarstvo, stupac sektora inozemstva te stupac koji uravnotežuje (saldira) uporabe i izvore roba i usluga. |
|
8.87. |
Redci u tablici predstavljaju različite kategorije transakcija, aktive ipasive, izravnavajuće stavke i određene agregate. |
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski računi TEKUĆI RAČUNI
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
TEKUĆI RAČUNI
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski računi
(nastavak)
TEKUĆI RAČUNI
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
TEKUĆI RAČUNI
RAČUNI AKUMULACIJE
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
RAČUNI AKUMULACIJE
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
RAČUNI AKUMULACIJE
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
RAČUNI AKUMULACIJE
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
BILANCE STANJA
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tablica 8.18. – |
Integrirani ekonomski račun
(nastavak)
BILANCE STANJA
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
AGREGATI
|
8.88. |
Agregati su sažeti pokazatelji rezultata aktivnosti ukupnog gospodarstva i ključne veličine u svrhu makroekonomske analize i usporedbi u vremenu iprostoru. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
MATRIČNI PRIKAZ
|
8.100. |
U prethodnim dijelovima ovoga poglavlja prikazan je slijed (T-) računa. Istodobno, koncepti i definicije sustava dopuštaju drugačije prikaze.Drugačiji prikazi služe za pružanje dodatnih uvida i omogućavanje različitih vrsta analize. |
|
8.101. |
Input-output tablica je matrični okvir koji je u općoj uporabi, a pruža podrobne i suvislo prikazane podatke o tokovima roba i usluga te o strukturi troškova proizvodnje. Ova matrica sadrži više podataka nego (T-) računi za robu i usluge, proizvodnju i stvaranje dohotka; primjerice, izdatak za finalnu potrošnju iskazan je po skupinama proizvoda ili djelatnosti podrijetla, a intermedijarna potrošnja iskazana je i poskupinama proizvoda ili djelatnosti podrijetla i po skupinama proizvoda ili djelatnosti odredišta. Dezagregirane poveznice između ovih računa nadalje su razrađene u tablicama ponude i uporabe ESA-e pomoću specifikacije outputa proizvodnih skupina po djelatnosti. |
|
8.102. |
U ostatku ovoga odjeljka pokazuje se, prvo, da se potpuni slijed računa i izravnavajućih stavki također može prikazati u matričnom formatu. U ovoj se tablici sve transakcije prikazuju za ukupno gospodarstvo, odnosno za sektor inozemstva. Osim toga, uključen je agregatni račun roba i usluga. |
|
8.103. |
Nadalje, razmatraju se opće svrhe koje se mogu postići pomoću računovodstvenematrice. Ključna karakteristika je široki raspon mogućnosti za proširivanje ili sažimanje takve matrice u skladu s posebnim okolnostima i potrebama. Nakraju se ilustrira kako ovo funkcionira u praksi. Posebno se elaboriraju poveznice između tablica ponude i uporabe i sektorskih računa putem uvođenja računa rada, kako bi se dobio okvir matrice društvenog računovodstva (MDR). Matrica društvenog računovodstva (MDR), između ostalog, služi za omogućavanje integriranije analize pitanja ekonomske i socijalne politike, uključujući nezaposlenost. |
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
POGLAVLJE 9.
INPUT-OUTPUT OKVIR
|
9.01. |
Input-output okvir se sastoji od tri vrste tablica: (a) tablica ponude i uporabe; (b) tablica koju povezuju tablice ponude i uporabe sa sektorskim računima; (c) simetričnih input-output tablica. |
|
9.02. |
Tablice ponude i uporabe su matrice po djelatnostima i proizvodima koje detaljno opisuju procese domaće proizvodnje i transakcije nacionalnog gospodarstva s proizvodima. Te tablice prikazuju: (a) strukturu troškova proizvodnje i dohotka ostvarenog u procesu proizvodnje; (b) tokove roba i usluga proizvedenih u okviru nacionalnog gospodarstva; (c) tokove roba i usluga s inozemstvom. |
|
9.03 |
Tablica ponude pokazuje ponudu dobara i usluga po proizvodu i vrsti dobavljača te pri tome razlikuje output po domaćim djelatnostima i uvozu. Pojednostavljen primjer tablice ponude je prikazan u tablici 9.1.
Tablica 9.1. – Pojednostavljena tablica ponude
|
||||||||||||||||||
|
9.04. |
Tablica uporabe prikazuje uporabu dobara i usluga po proizvodu i po vrsti uporabe, tj. kao intermedijarnu potrošnju (po djelatnosti), finalnu potrošnju, bruto investicije u fiksni kapital ili izvoz. Pored toga, tablica pokazuje sastavnice bruto dodane vrijednosti, tj. naknade zaposlenicima, ostale poreze manje subvencije na proizvodnju, neto mješoviti dohodak i neto poslovni višak te potrošnju fiksnog kapitala. Pojednostavljen primjer tablice uporabe je prikazan u tablici 9.2.
Tablica 9.2. – Pojednostavljena tablica uporabe
|
|||||||||||||||||||||||||||||
|
9.05. |
Između tablica ponude i uporabe, vrijede dvije vrste identiteta (uz uvjet dasu ponude i uporabe konzistentno vrednovane, vidjeti tablice 9.5. i 9.6.): (a) identitet po djelatnosti: Output po djelatnosti = Input po djelatnosti. U pojednostavljenoj tablici ponude i uporabe, to znači da vektor retka u polju (2.1.) tablice 9.1. mora biti jednak onome u polju (3.1.) tablice 9.2. Stoga, za svaku djelatnost vrijedi: Output = intermedijarna potrošnja + dodana vrijednost; (b) Identitet po proizvodu: Ukupna ponuda po proizvodu = Ukupna uporaba po proizvodu. U pojednostavljenim tablicama vektor stupca u polju (1.3.) tablice 9.1. mora biti jednak vektoru stupca u polju (1.5.) tablice 9.2. Stoga, za svaki proizvod vrijedi: Output + uvoz = intermedijarna potrošnja + izvoz + izdatak za finalnu potrošnju + bruto investicije u kapital. Ovi identiteti po djelatnosti i proizvodu mogu se koristiti za provjeru i poboljšanje konzistentnosti i potpunosti procjena (pogledajte stavak 9.11.). |
|
9.06. |
Tablice ponude i uporabe su središnji okvir za sve tablice po djelatnosti, npr. za tablice o zaposlenosti, bruto investicijama u fiksni kapital i fondu kapitala. |
|
9.07. |
Tablice ponude i uporabe sadrže sve tokove u sljedećim računima: (a) računu dobara i usluga; (b) računu proizvodnje; (c) računu stvaranja dohotka. |
|
9.08. |
Tablica ponude i tablica uporabe mogu se također kombinirati i prikazati kao jedna tablica. To se može postići dodavanjem dvaju redaka i jednog stupca tablici uporabe, za output i uvoz (vidjeti tablicu 9.3.). Obratite pažnju da su redci i stupci iz tablice ponude, predstavljenu odjeljku 9.03., ovdje transponirani.
Tablica 9.3. – Pojednostavljena kombinirana tablica ponude i uporabe
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.09. |
Simetrična input-output tablica je matrica tipa proizvod – proizvod ili djelatnost – djelatnost i detaljno opisuje domaće procese proizvodnje i transakcije proizvodima u nacionalnom gospodarstvu. Simetrična input-output tablica preuređuje obje, tablicu ponude i uporabe u jednu tablicu. Postoji glavna konceptualna razlika između simetrične input-output tablice i kombinirane tablice ponude i uporabe: u tablici ponude i uporabe, statistika povezuje proizvode s djelatnostima, dok u simetričnim input-output tablicama statistika povezuje proizvode s proizvodima ili djelatnosti s djelatnostima. Dakle, u simetričnoj input-output tablici načinjena je raščlamba i u redcima i u stupcima ili po proizvodu ili po djelatnosti. (vidjeti tablicu 9.4.).
Tablica 9.4. – Pojednostavljena simetrična input-output tablica (tipa proizvod-proizvod)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.10. |
Većina statističkih informacija koje se mogu dobiti od proizvođačkih jedinica naznačuje koje vrste proizvoda su jedinice proizvele/prodale i, obično manje detaljno, koje vrste proizvoda su kupile/uporabile. Format tablica ponude i uporabe oblikovan je na način da pruži ovakvu vrstu statističkih informacija (tj. djelatnost po proizvodu). Nasuprot tome, informacija o odnosu proizvod-proizvod ili djelatnost – djelatnost, koja je potrebna zasimetričnu input-output tablicu, često nije raspoloživa. Na primjer, ankete poslovnih jedinica po djelatnostima obično daju informacije o vrsti upotrebljenih proizvoda i o proizvedenim proizvodima. Međutim, informacija o inputima po vrstama proizvoda i sastavnicama dodane vrijednosti za svaki proizvedeni proizvod, obično nije moguće prikupiti. Idealno, uprava poduzeća bi trebala prikazati sve troškove raspodjeljene po različitim vrstama outputa i, istodobno, sastav intermedijarne potrošnje po vrsti proizvoda. U praksi su, stoga, informacije prikazane u obliku tablica ponude i uporabe, praktično polazište za izradu daljnjih analitičkih informacija u simetričnim input-output tablicama. Statistička informacije tipa djelatnost poproizvodu u tablicama ponude i uporabe može se konvertirati u statističke podatke tipa proizvod – proizvod ili djelatnost – djelatnosti, dodavanjem statističkih informacija o strukturama inputa ili uz pretpostavku stalnih struktura inputa po proizvodu ili po djelatnosti (vidjeti stavke 9.54.-9.60.). |
|
9.11. |
Tablice ponude i uporabe služe u obje svrhe, statističke i analitičke. Važne statističke svrhe su: (a) identificiranje razlika i nekonzistentnosti u izvorima polaznih podataka; (b) vaganje i izračunavanje indeksnih brojeva i mjera cijena i obujama; (c) izrada i procjena pomoću reziduala (procjenjivanje varijable tako da se najprije procijene sve ostale varijable u identitetu), npr. za proizvodnju ili finalnu potrošnju specifičnih proizvoda; (d) provjeravanje i poboljšavanje konzistentnosti, vjerodostojnostii potpunosti podataka u tablicama ponude i uporabe i izvedenih podataka (poput onih u računima proizvodnje). U tu svrhu, postupak usklađivanja ne bi trebao biti ograničen samo na tablice ponude i uporabe u tekućim cijenama: 1. sastavljanjem tablica ponude i uporabe utekućim i stalnim cijenama za dvije i više godina mogu se procjene promjena u obujmu, vrijednosti i cijenama istodobno uskladiti: u usporedbi s integriranim tablicama ponude i uporabe za pojedinu godinu zasebno, ovo je značajno poboljšanje efikasnosti integriranog sistema; 2. uz pomoć tablica koje prikazuju povezanost sa sektorskim računima, može se napraviti izravna usporedba s informacijama dobivenim od potonjih, npr. informacije o raspodjeli dohotka, o štednji i neto pozajmljivanju (izračunavanje kao rezultat financijskih transakcija). To u najmanju ruku osigurava da je nakon postupka usklađivanja, dobivena konzistentnost između tablica ponude i uporabe i sektorskih računa; 3. pokušaj izrade simetričnih input-output tablica iz tablica ponude i uporabe može otkriti eventualne nedosljednosti islabosti u tablicama ponude i uporabe. U tom slučaju postoji također i povratna informacija od simetričnih input-outputtablica prema tablicama ponude i uporabe; (e) procjenjivanje podataka za razdoblja za koja su dostupne manje pouzdane informacije, na primjer, procjena godišnjih podataka na temelju detaljnih podataka o ponudi i uporabi za baznu godinu ili procjena tromjesečnih podataka na temelju godišnjih tablica ponude i uporabe. |
|
9.12. |
Tablice ponude i uporabe i simetrične input-output tablice daju detaljnu sliku sustava ponude i uporabe, dobara, usluga, rada i nastalih primarnih dohodaka. Te tablice i omjeri koji se mogu iz njih izračunati, poput podataka o produktivnosti, predstavljaju važan element za ekonomsku analizu. |
|
9.13. |
Tablice ponude i uporabe i simetrične input-output tablice mogu se također koristiti kao alat za ekonomsku analizu. U tom smislu, svaka vrsta tablice ima svoje prednosti. Za izračunavanje izravnih i neizravnih učinaka, tablice ponude i uporabe treba prilagoditi sa specifičnim pretpostavkama ili dodatnim statističkim podacima. Takve su pretpostavke i dodatni statistički podaci najizraženiji kod izračunavanja kumulativnih učinaka. Zapravo, zahtjevi za izračunavanjem kumulativnih učinaka uz pomoć tablice ponude i uporabe dovode do izrade simetrične input-output tablice. Stoga je simetrična input-output tablica bolji alat za izračunavanje kumulativnih učinaka. Međutim, za izračunavanje izravnih učinaka i učinaka prvog reda, tablice ponude i uporabe, prilagođene uz određeni broj pretpostavki (ili dodatnih statističkih podataka), bolje su jer: (a) izračunavanje je manje ovisno o pretpostavkama; (b) tablica ponude i uporabe daje više detalja nego simetrična input-output tablica; (c) podaci u tablici ponude i uporabe mogu se bolje povezati s ostalim vrstama statističkih podataka. Ove karakteristike su također korisne kad se tablice ponude i uporabe integrirane u makroekonomski model: rezultirajući ukupan model bliži je stvarnoj statistici, može prikazati puno detalja i može se relativno lako povezati s područjima iz kojih su dostupni ostali statistički podaci, npr. o tržištu rada ili okolišu. |
|
9.14. |
Tablice ponude i uporabe i simetrične input-output tablice se mogu koristiti za izračunavanje: (a) učinaka promjene cijena ili poreznih stopa na vrijednosti ponude ili uporabe; (b) učinaka promjene obujma na vrijednosti ponude ili uporabe; (c) učinaka promjene cijena ponude na cijene uporabe; (d) učinaka promjena obujma uporabe na obujam ponude; (e) učinaka promjena obujma ponude na obujam uporabe. Izračunavanja mogu prikazati ne samo izravne učinke, već i one neizravne. Naprimjer, značajan porast cijena energije, utjecat će ne samo na one djelatnosti koje intenzivno koriste energiju, već i na one djelatnosti koje koriste output energetski intenzivnih proizvođača. Pomoću nekih pretpostavki, moguće je procijeniti veličinu takvih neizravnih učinaka iz tablica ponude i uporabe i simetričnih input-output tablica. Primjeri najčešćih pretpostavki su: (a) stalna struktura inputa vrijednosno izražena; (b) stalni sastav vrijednosti outputa po djelatnosti i po proizvodu; (c) stalni sastav vrijednosti izdatka domaćinstava za finalnu potrošnju po proizvodu. Ove pretpostavke su prilično krute budući da podrazumijevaju da se relativne cijene ne mijenjaju, da proces proizvodnje ostaje nepromijenjen i da neće doći do promjene između kategorija izdatka kućanstava za finalnu potrošnju. Međutim, te opće pretpostavke se mogu modificirati tako da se najprije uzmu u obzir promjene u relativnim cijenama, npr. Leontijev model cijena. To se zatim može proširiti ekonometrijskim ili drugim procjenama utjecaja relativnih cijena i drugih varijabli na tehničke koeficijente ili izdatke kućanstava za finalnu potrošnju. Izračuni ne moraju biti ograničeni na ponudu i uporabu roba i usluga. Oni se također mogli primijeniti na ponudu i uporabu rada i komponente dodane vrijednosti. |
|
9.15. |
Tablice ponude i uporabe i simetrične input-output tablice mogu se integrirati u makroekonomske modele da istima osiguraju detaljnu mezzo-ekonomsku podlogu. Tablice ponude i uporabe te simetrične input-output tablice omogućuju posebne vrste analiza kao na primjer: (a) analizu proizvodnje, strukture troškova i produktivnosti; (b) analizu cijena; (c) analizu zaposlenosti; (d) analizu strukture formiranja kapitala, finalne potrošnje, izvoza itd.; (e) analizu odnosa između domaće proizvodnje i okoliša (npr. usredotočenost na upotrebu specifičnih proizvoda poput goriva, papira i stakla); (f) analizu uvoza potrebne energije; (g) analizu utjecaja novih tehnologija; (h) analizu osjetljivosti učinaka promjena poreznih stopa i propisa. |
TABLICE PONUDE I UPORABE
|
9.16. |
Tablice 9.5. i 9.6 daju detaljniji prikaz tablica ponude i uporabe. |
|
9.17. |
Za djelatnosti se upotrebljava klasifikacija ►M11 NACE Rév. 2 ◄ a za proizvode klasifikacija CPA; te su klasifikacije potpuno međusobno usklađene: na svakoj razini agregacije, CPA prikazuje glavne proizvode djelatnosti prema ►M11 NACE Rév. 2. ◄ |
|
9.18. |
U tablicama ponude i uporabe, klasifikacija za proizvode je barem toliko detaljna koliko i klasifikacija za djelatnosti; npr. troznamenkasta razina CPA-a i dvoznamenkasta razina ►M11 NACE Rév. 2. ◄ |
|
9.19. |
Razlikovanje između tržišnog outputa, outputa zavlastitu finalnu upotrebu i ostalog netržišnog outputa, treba koristiti samo za ukupan output po djelatnosti; razlikovanje nije potrebno za svaku grupu proizvoda. |
|
9.20. |
Razlikovanje između tržišnih proizvođača i proizvođača za vlastitu finalnu upotrebu, s jedne strane i ostalih netržišnih proizvođača, s ostale strane, treba koristiti po djelatnosti kad su prisutne obje vrste proizvođača unutar jedne djelatnosti. Općenito, ovo se razlikovanje stoga koristi samo za podraščlanjivanje vrlo ograničenog broja djelatnosti, npr. za zdravstvenu zaštitu, i obrazovanje (vidjeti odjeljak 3.66.). |
|
9.21. |
Uvoz i izvoz treba dalje podijeliti na: (a) isporuke unutar Europske unije; (b) uvoz i izvoz s drugim zemljama. |
|
Tablica 9.5. – Tablica ponude u osnovnim cijenama, uključujući transformaciju u proizvođačke cijene
Tablica 9.6. – Tablica uporabe po kupovnim cijenama
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.22. |
U tablici ponude, tokovi dobara i usluga vrednuju se po osnovnim cijenama. U tablici uporabe, tokovi roba i usluga se vrednuju po proizvođačkim cijenama. Da bi dobili identitete između ponude i uporabe, tablica 9.5 također prikazuje prijelaz od ponude po osnovnim cijenama na ponudu po kupovnim cijenama. Kako bi ponuda trebala biti jednaka uporabi, tablica pokazuje prijelaz s uporaba po kupovnim cijenama na uporabe po bazičnim cijenama. Iz ovog prijelaza mogu se kao rezultat izračunati dva identiteta: (a) ponuda po kupovnim cijenama jednaka je uporabi po kupovnim cijenama; (b) ponuda po osnovnim cijenama jednaka je uporabi po osnovnim cijenama. |
|
9.23. |
Dodana vrijednost je zabilježena po osnovnim cijenama. To je neto rezultat outputa vrednovanog osnovnim cijenama manje intermedijarna potrošnja vrednovana po kupovnim cijenama. |
|
9.24. |
Dodana vrijednost po troškovima faktora ne koristi se kao koncept u ESA-i. Međutim, ona se može izračunati iz dodane vrijednosti po bazičnim cijenama oduzimanjem ostalih poreza manje subvencije na proizvodnju. |
|
9.25. |
BDP je vrednovan po tržišnim cijenama. Ovaj se agregat može izračunati iz tablica ponude i uporabe na tri različita načina: (a) agregat outputa po cijenama podjelatnosti minus agregat intermedijarne potrošnje po kupovnim cijenama po djelatnosti plus neto porezi na proizvode (pristuppo proizvodnoj metodi); intermedijarna potrošnja po djelatnosti uključuje uporabu usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih, koje se bilježe u nominalnoj djelatnosti (vidjeti odjeljak 9.33.); (b) agregati različitih sastavnica dodane vrijednosti po osnovnim cijenama po djelatnosti minus uporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (zabilježena u nominalnoj djelatnosti, pogledajte stavak 9.33), plus neto porezi na proizvode (pristup po dohodovnoj metodi); (c) zbroj kategorija finalnih uporaba minus uvoz: izvoz – uvoz + izdaci za finalnu potrošnju + bruto investicije (sve po kupovnim cijenama) (pristup po rashodnoj metodi). |
|
9.26. |
Tablica uporabe 9.6. također sadrži neke dodatne informacije: bruto investicije u fiksni kapital, fond fiksne aktive i inpute rada po djelatnosti. Ove su informacije presudne za analizu produktivnosti i mogu također poslužiti za nekoliko ostalih vrsta analiza, npr. analizu zaposlenosti. |
|
9.27. |
Fond fiksne aktive, vrednovan je u ESA-i po tržišnim cijenama koje prevladavaju na dan sastavljanja bilance stanja. Za fiksnu aktivu kupljenu u prijašnjim godinama to znači da se potrošnja fiksnog kapitala iz proteklih godina treba oduzeti od tekuće tržišne cijene nove aktive iste vrste i kvalitete. Ovaj neto koncept fonda fiksnog kapitala mogao bi se koristiti za izračunavanje kapitalne opremljenosti. Međutim, za analizu produktivnosti češće se koristi specifični bruto koncept vrednovanja fonda fiksnog kapitala. Prema tom bruto konceptu, sva fiksna aktiva trebala bi biti vrednovana po tekućim tržišnim cijenama nove aktive iste vrste i kvalitete; ne treba raditi nikakva oduzimanja za potrošnju fiksnog kapitala u posljednjoj i ranijim godinama. Ovaj bruto koncept fonda fiksnog kapitala nije standardni koncept u ESA-i, ali se može lako izračunati pomoću metode stalne inventarizacije. Obzirom na veliku upotrebu takvih bruto podataka, preporuča se kao dodatnu informaciju uključiti i bruto i neto podatke o fondu fiksnog kapitala. |
|
9.28. |
Za analizu produktivnosti utrošeni sati rada predstavljaju bolju varijablu zainput rada. Međutim, prilikom procjene broja zaposlenih osoba, broj radnih mjesta također može biti relevantan podatak. Obje varijable mogu se podijeliti, npr. na dio koji pripada zaposlenicima i na dio koji pripada samozaposlenim osobama. |
|
9.29 |
Za pravilno sastavljanje i razumijevanje tablica ponude i uporabe važno je podsjetiti se nekih računovodstvenih dogovora koje se koriste u ESA-i: (a) output pomoćnih aktivnosti se ne bilježi zasebno; svi inputi, utrošeni u pomoćnoj aktivnosti tretiraju se kao inputi u glavnu ili sekundarnu aktivnosti čije izvođenje ta pomoćna aktivnost omogućuje. Pomoćne aktivnosti mogu biti na primjer marketing, računovodstvo, skladištenje i čišćenje (vidjeti stavke 3.12. i 3.13.); (b) dobra i usluge proizvedeni i potrošeni u istom obračunskom razdoblju i unutar iste lokalne poslovne jedinice nisu zasebno identificirani. Oni stoga nisu zabilježeni kao dio outputa ili intermedijarne potrošnje telokalne poslovne jedinice. Primjeri su: 1. sjeme i sadnice za sjetvu i sadnju; 2. antracit koji rudnici potroše u proizvodnji briketa; 3. električna energija koju potroše elektrane; (c) manje obrade, održavanje, servisiranje ili popravak za drugu lokalnu poslovnu jedinicu, bilježi se neto, tj. isključujući vrijednost roba u vezi s tim. Za razliku od toga, kad se robe znatno fizički mijenjaju, transakcije trebalo bilježiti bruto, tj. kao kupovinu i prodaju robe. (d) trajna dobra mogu se iznajmiti ili biti predmet operativnog leasinga. U takvim slučajevima, one se bilježe u investicije u fiksni kapital i u fond fiksnog kapitalau djelatnosti vlasnika; dok se u djelatnosti njihovih korisnika bilježi kao intermedijarna potrošnja jednaka veličini rente; (e) osobe koje rade preko agencija za privremeno zapošljavanje zabilježene su kao da su zaposlene u djelatnosti tih agencija, a ne u djelatnostima u kojima one uistinu rade. Kao posljedica toga, u djelatnostima u kojima te osobe rade, isplate tih osoba se evidentiraju kao intermedijarna potrošnja, a ne kao naknada zaposlenicima. Na sličan način tretiran je i rad po ugovoru; (f) zaposlenost i naknade zaposlenicima su široki koncepti u ESA-i: 1. zaposlenost iz socijalnih razloga također je uračunata kao zaposlenost; to se odnosi, na primjer, na zapošljavanje invalidnih osoba, projekte zapošljavanja za ljude koji su dugo vremena nezaposleni i programe zapošljavanja za mlade ljude koji traže posao. Kao posljedica, ljudi uključeni u takve programe su zaposleni i primaju naknadu zaposlenima (ne socijalne transfere), iako njihova produktivnost može biti (znatno) niža od produktivnosti ostalih zaposlenika; 2. zaposlenost uključuje također neke primjere u kojima se od uključenih osoba uopće ne očekuje da rade, npr. osobe koje su dobile otkaz, ali tijekom nekog razdoblja primaju naknadu od bivšeg poslodavca. Međutim, input rada u terminima utrošenih radnih sati nije ovim dogovorom iskrivljen budući da nikakvi sati rada nisu zapravo odrađeni. |
|
9.30. |
U tablice ponude i uporabe treba uvesti dvije prilagodbene stavke radi ujednačavanja vrednovanja uvoza u tablicama ponude i uporabe i u sektorskim računima (vidjeti također tablice 9.5. i 9.6.). U tablici ponude, uvoz robe se vrednuje prema c.i.f. vrijednostima. Time se previše uvećavaju troškovi uvoza kad su usluge transporta i osiguranja, uključene u c.i.f. vrijednost, pružene od strane rezidenata (npr. transport za vlastite potrebe ili transport od strane specijaliziranih domaćih prijevoznika). Kako bi dobili točan saldo između uvoza i izvoza, izvoz usluga bi trebalo uvećati za veličinu ovog prevelikog uvećanja uvoza. Uvoz usluga je vrednovan prema f.o.b. vrijednostima u sektorskim računima. To je preveliko uvećanje uvoza kao i u slučaju c.i.f. vrednovanja. Međutim, uslučaju f.o.b. vrednovanja, to je uvećanje manje, što znači da je i imputirano povećanje u izvozu također manje. Rezultat primjene različitih načela vrednovanja je taj da je neto ukupni uvoz isti, ali oba, ukupan uvozi ukupan izvoz su veći za c.i.f. vrednovanje. Dva načela vrednovanja mogu se pomiriti u tablicama ponude i uporabe uvođenjem prilagodbenih stavki kako za uvoz tako i za izvoz. Prilagodbene stavke bi trebale biti jednake vrijednosti usluga transporta i osiguranja koje su pružili rezidenti, a uključene su c.i.f. vrijednosti, ali ne i f.o.b. vrijednost, tj. odnose se na transport i osiguranje od granice zemlje izvoznika do granice zemlje uvoznika. Kad se ove prilagodbene stavke uključe u tablice ponude i uporabe, ne zahtjevaju poseban tretman u input-outputtablicama. |
|
9.31. |
Transfer postojećih dobara zabilježen je u tablici uporabe kao negativan izdatak za prodavatelja, a kao pozitivan izdatak za kupca. Za promatranu grupu proizvoda, transfer postojećih dobara se svodi na reklasifikaciju između uporaba. Sami transakcijski troškovi nisu reklasificirani: oni su zabilježeni kao uporaba poslovnih ili profesionalnih usluga. U svrhu opisa i analiza, za neke grupe dobara može biti korisno zasebno pokazati relativnu veličinu transfera postojećih dobara, npr. važnost rabljenih automobila ili važnost recikliranog papira. |
|
9.32. |
Izravne kupovine rezidenata u inozemstvu i kupovine nerezidenata na domaćem području obično su procjenjene posebnim postupkom u statističkom procesu. One su uvedene kao prilagodbe početnim procjenama uvoza, izvoza i izdatka za finalnu potrošnju, za veličinu kupovina u inozemstvu. Da bi se postigla ravnoteža između ponude i uporabe po proizvodu, sve ove kupovine trebalo bi razdvojiti po različitim grupama proizvoda na koje se odnose. Za one grupe proizvoda gdje su ovakve vrste kupovina značajne, one bi se mogle prikazati kao podkategorija, npr. izdaci za smještaj. |
|
9.33. |
U tablicama ponude i uporabe, klasifikacija djelatnosti ►M11 NACE Rev. 2. ◄ proširenaje nominalnom djelatnošću za uporabu neizravno vrednovanih usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih. U tablici ponude nije zabilježena nikakva transakcija za ovu djelatnost. U tablici uporabe, ukupna uporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih zabilježena je kao intermedijarna potrošnja nominalne djelatnosti. Kako ta nominalna djelatnost nema nikakvu drugu transakciju, njen neto operativni višak je negativan i jednak veličini njene intermedijarne potrošnje; sve ostale komponente njene dodane vrijednosti su nula. Kao rezultat, njena ukupna bruto dodana vrijednost jednaka je njenom (negativnom) neto poslovnom višku. |
|
9.34. |
Prijelaz s ponude i uporabe po osnovnim cijenama na kupovne cijene uključuje: (a) preraspodjelu trgovačkih marži; (b) preraspodjelu transportnih marži; (c) dodavanje poreza na proizvode (osim odbitnog PDV-a); (d) oduzimanje subvencija na proizvode. Procjena ovog prijelaza je važan dio procesa uravnoteženja. Zasebne tablice mogu detaljnije prikazati taj prijelaz (vidjeti tablice 9.7. i 9.8.). Te tablice također mogu poslužiti za značajne analitičke svrhe npr. za analizu cijena i analizu posljedica promjena stopa poreza na proizvode. |
|
9.35. |
Općenito, kod pripreme tablica ponude i uporabe i pravilno uravnotežujemoobje strane, uvijek postoji izbor između dva suprotna načina usklađivanja statističkih podataka: (a) ponuda svakog proizvoda u osnovnim cijenama može se prilagoditi na vrednovanje po kupovnim cijenama, kako bi se omogućilo uravnoteženje s uporabama po kupovnim cijenama; (b) svaka uporaba po kupovnim cijenama može se prilagoditi na vrednovanje po osnovnim cijenama, tako da je izjednačimo s ponudom po osnovnim cijenama. |
|
9.36. |
U praksi za izradu tablica ponude i uporabe mogu biti potrebne obje vrste usklađivanja. Obje alternative se bave i zahtijevaju slične vrste usklađenja, tj. za poreze manje subvencije na proizvode i za trgovačke i transportne marže po proizvodima. Prva alternativa nije moguća bez ostale, budući da obično nije moguće znati stupce poreza na proizvode, subvencija na proizvode i trgovačkih i transportnih marži, raspodijeljenih po proizvodima u tablici ponude dok se ne zna raspodjela između uporaba pojedinih proizvoda iz tablice uporabe po kupovnim cijenama (tablica 9.6.). |
|
9.37. |
Tako se u procesu uravnoteženja koriste sljedeće tablice: (a) tablice ponude i uporabe 9.5. i 9.6. koje pokazuju konačne rezultate uravnotežujućih zbrojeva za ponudu i uporabu po proizvodima po kupovnim cijenama i osnovnim cijenama; (b) tablice trgovačkih i transportnih marži i poreza manje subvencije na proizvode (tablice 9.7. i 9.8.). |
|
9.38. |
Prijelaz ponude i uporabe s osnovnih cijena na kupovne cijene (vidjeti odjeljak 9.34) svodi se na preraspodjeljivanje trgovačkih marži: vrednovanje po osnovnim cijenama podrazumijeva da se trgovačke marže zabilježe kao dio proizvoda trgovine, dok vrednovanje po kupovnim cijenama podrazumijeva da sutrgovačka marže raspodijeljene na proizvode kojima pripadaju. Analogan slučaj vrijedi za transportne marže. |
|
9.39. |
Ukupne trgovačke marže po proizvodima jednake su ukupnim trgovačkim maržama djelatnosti trgovine plus sekundarne za trgovačke marže ostalih djelatnosti. Analogna jednakost vrijedi za transportne marže.
Tablica 9.7. – Jednostavna tablica trgovačkih i transportnih marži
Tablica 9.8. – Jednostavna tablica porezi manje subvencije naproizvode
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.40. |
Transportne marže uključuju troškove transporta koje kupci plaćaju posebno, koji su uključeni u upotrebu proizvoda po kupovnim cijenama, ali ne u osnovnim cijenama outputa proizvođača ili u trgovačkim maržama trgovaca na veliko i malo. Takve transportne marže posebno uključuju: (a) transport dobara s mjesta gdje su proizvedena do mjesta gdje kupac preuzima njihovu isporuku, u slučaju da proizvođač plaća trećoj osobi za transport ako je taj iznos posebno fakturiran kupcu; (b) transport dobara koji je dogovorio proizvođač ili trgovac na veliko i malo na takav način da kupac mora posebno platiti troškove transporta čak i ako je taj transport obavio samproizvođač ili trgovac na veliko ili malo. Svi ostali troškovi transporta dobara ne bilježe se kao transportne marže, npr.: (a) ako proizvođač sam prevozi robu, ti troškovi transporta su uključeni u osnovne cijene proizvođačevog outputa; ovaj transport predstavlja pomoćnu aktivnost te pojedinačni troškovi transporta neće biti identificirani kao troškovi transporta; (b) ako proizvođač organizira transport dobara bez posebnog zaračunavanja usluga transporta, transportni troškovi će biti uključeni u osnovne cijene proizvođačevog outputa; ti će troškovi transporta biti identificiranikao takvi i zabilježeni kao dio proizvođačeve intermedijarne potrošnje; (c) ako trgovci na veliko i malo organiziraju transport roba smjesta na kojem su ih preuzeli do mjesta gdje ih preuzima drugi kupac, troškovi će biti uključeni u trgovačke marže ako transport nije zasebno zaračunat kupcu. Jednako kao kod proizvođača, ti troškovi mogu predstavljati pomoćnu aktivnost trgovaca na veliko i malo ili kupovinu intermedijarnih usluga, dakle ulaze u trgovačke marže, a ne u transportne marže; (d) ako kućanstvo kupuje dobra za finalnu potrošnju i dogovori transport s trećom osobom, ti transportni troškovi se bilježe kao izdatak za finalnu potrošnju za usluge transporta i nisu uključeni u trgovačke ili transportne marže. |
|
9.41. |
Tablica 9.7. prikazuje ponešto pojednostavljenu sliku matrice trgovačkih i transportnih marži jer: (a) nije napravljena izričita razlika između trgovačkih i transportnih marži. Obje vrste marži mogle bi se prikazati za svaku grupu proizvoda. Drugo rješenje je postojanje odvojenih tablica: jedne za trgovačka marže i jedne za transportne marže; (b) glede trgovačkih marži, trebalo bi načiniti razliku između trgovine na veliko i malo radi uzimanja u obzir razlike u njihovim cijenama. Prilikom formiranja tablica trebalo bi uočiti da trgovci na veliko mogu također prodavati izravno kućanstvima (npr. namještaj) i da trgovci na malo mogu također prodavati djelatnostima (npr. kavanama i restoranima); (c) u izračunavanju i analiziranju trgovačkih marži na proizvode za finalnu potrošnju kućanstava, za svaku grupu proizvoda mogu se razlučiti najvažniji kanali distribucije kako bi se uzele u obzir razlike u njihovim cijenama; raščlamba na trgovinu na veliko i malo zapravo je pregruba. Npr. kućanstva mogu kupiti robu i usluge u supermarketima, trgovinama mješovitom robom, cvjećarnicama, robnim kućama, u inozemstvu ili ih mogu primitikao dohodak u naturi. Nadalje, preprodaje nekih proizvoda mogu biti vrlo važne, npr. cigarete koje se prodaju u kavanama, restoranima i benzinskim postajama. Naravno, takve detaljnije razlike mogu se uvesti samo ako raspoloživi podaci osiguravaju dovoljno informacija barem za grube procjene značenja svakog od kanala distribucije; (d) u izračunavanju transportnih marži, može biti vrlo korisnom razlikovanje po vrsti transporta (npr. željeznički, zračni, morskim/kopnenim plovnim putovima ili cestovni). |
|
9.42. |
Porezi na proizvodnju i uvoz se sastoje od: (a) poreza na proizvode (D.21): 1. poreza tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV)(D:211); 2. poreza i carina na uvoz; isključujući PDV(D.212); 3. poreza na proizvode, isključujući PDVi uvozneporeze (D.214); (b) drugih poreza na proizvodnju (D.29). Slične kategorije razlikujemo kod subvencija na proizvodnju i uvoz. Subvencije se tretiraju kao negativni porezi na proizvodnju i uvoz. Definicije svih ovih kategorija su dane u odjeljcima 4.14. do 4.39. |
|
9.43. |
Ponuda po osnovnim cijenama uključuje neto ostale poreze na proizvodnju, tj. manje ostale subvencije na proizvodnju. Za prijelaz s bazičnih cijena na proizvođačke cijene (ili obrnuto; vidjeti stavak 9.34), treba dodati različite poreze na proizvode, a oduzeti subvencije na proizvode (ili obrnuto). |
|
9.44. |
PDV može biti odbitan, neodbitan ili se jednostavno ne primjenjuje: (a) odbitni PDV primjenjuje se obično na većinu intermedijarne potrošnje, većinu bruto investicija u fiksni kapital i dio promjena na zalihama; (b) neodbitni PDV se često primjenjuje na izdatke za finalnu potrošnju, dio bruto investicija u fiksni kapital, dio promjenana zalihama i dio intermedijarne potrošnje; (c) PDV se općenito ne primjenjuje na: 1. izvoz (barem na izvoz u zemlje izvan Europske unije); 2. svu robu i usluge na koje se primjenjuje nulta stopa PDV-a bez obzira na njihovu uporabu; 3. sve proizvođače izuzete od prijavljivanja PDV-a, npr. mali poslovni subjekti i vjerske organizacije. |
|
9.45. |
PDV se u ESA-i bilježi neto: sve nabave su vrednovane u osnovnim cijenama, tj. bez zaračunatog PDV-a; intermedijarna i finalna uporaba se bilježe po kupovnim cijenama, tj. bez odbitnog PDV-a. |
|
9.46. |
Tablica 9.8. porezi manje subvencije na proizvode je pojednostavljena verzija, jer: (a) nisu iskazane različite vrste poreza na proizvode i nisu posebno prikazane subvencije; (b) za različite kanale distribucije mogu se primijeniti različite porezne stope i subvencije, te ih je stoga potrebno razlikovati kad postoje relevantne i dostatne informacije. |
|
9.47. |
►M4 Način bilježenja poreza i subvencija na proizvode je definiran u točkama 4.27. i 4.40. ◄ Porezi (i subvencije) na proizvode se obično procjenjuju po proizvodu primjenom službenih stopa poreza (subvencija) na različite tokove. Naknadno treba analizirati razlike između razrezanog poreza s uistinu uplaćenim iznosima. (a) Neke od ovih razlika pokazuju da početna procjena poreza na proizvode nije u skladu s definicijama ESA-e: 1. u slučaju izuzeća, polazna procjena poreza na proizvode treba biti snižena; 2. u slučaju utaje plaćanja poreza na proizvode (npr. plaćanje poreza je obvezno, ali nema razreza poreza), procjena poreza na proizvode treba biti snižena; 3. u slučaju novčanih kazni, procjene poreza na proizvode treba biti povišena. Promjene u procjenama poreza na proizvode istodobno utječu na varijable koje su procijenjene dodavanjem ili oduzimanjem od procjena poreza na proizvode. Npr. output po osnovnim cijenama neke grupe proizvoda može se procijeniti oduzimanjem, između ostalog, poreza na proizvode od procijenjene uporabe po kupovnom cijenama. Međutim, procjena outputa po osnovnim cijenama može se kombinirati, između ostalog, s procjenama poreza na proizvode kako bi se dobila procjena uporaba po kupovnim cijenama. (b) Tablice ponude i uporabe ne bi trebale uzimati u obzir nekoliko ostalih vrsta razlika: 1. razlike u vremenu, npr. plaćanja se mogu odnositi na razrez poreza za nekoliko godina; 2. poduzeća koja ne mogu obaviti plaćanje (u bankrotu) ►M4 ————— ◄ . (c) U nekim slučajevima, razlike mogu također pokazivati da je polazna procjena za poreze i subvencije na proizvode podložna ozbiljnoj greški, npr. jer je output nekog proizvoda podcijenjen. Tada se mogu opravdati izmjene procjena tokova dobara i usluga. Pri prijelazu s uporaba po proizvodu po kupovnim cijenama na osnovne cijene, izmjena početne procjene poreza i subvencija na proizvode može biti prikazana kao zasebna stavka. Međutim, za sve obračune inputa i outputa bit će potrebno rasporediti ovu izmjenu po proizvodu, čak i kad se ona može temeljiti na jednostavnom matematičkom mehanizmu, npr. proporcionalnoj raspodjeli. |
|
9.48. |
Tablica uporabe 9.6. ne prikazuje u kojoj su mjeri korištena dobra i usluge proizvedeni u zemlji ili su uvezeni. Ova je informacija potrebna za sve analize u kojima je važna veza između ponude i uporabe dobara i usluga u nacionalnom gospodarstvu. Primjer toga je analiza učinaka promjena izvoza ili izdatka za finalnu potrošnju na uvoz, domaću proizvodnju i s tim povezane varijable poput zaposlenosti. Zapravo, one su potrebne za većinu analiza naznačenih u stavcima 9.14. i 9.15. Stoga input-output sustav također sadrži tablicu uporabe za uvezene proizvode i tablicu za dobra i usluge proizvedene u zemlji (pogledajte tablice 9.9. i 9.10.). |
|
9.49. |
Tablica uporabe za uvezene proizvode bi se trebala sastaviti korištenjem svih raspoloživih informacija o uporabi uvoza, npr. za neke proizvode se možda znaju najvažnija uvozna poduzeća, a za neke proizvođače možda postoje podacio količini uvoza. Međutim, općenito, izravni statistički podaci o korištenju uvoza su oskudni te se ovi podaci obično dopunjavaju pretpostavkama po grupi proizvoda. |
|
9.50. |
Tablica uporabe za u zemlji proizvedene robe i usluge može se dobiti oduzimanjem tablice uporabe za uvezene proizvode od tablice ukupne uporabe. |
|
Tablica 9.9. – Tablica uporabe za uvoz
Tablica 9.10. – Tablica uporabe po osnovnim cijenama za domaći output
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.51. |
Za posebne namjene, gore prikazane tablice ponude i uporabe mogu se modificirati uvođenjem alternativnih i dodatnih klasifikacija. Prikladni primjeri su: (a) detaljnije klasifikacije proizvoda i djelatnosti koje se temelje na nacionalnim klasifikacijama ili koje imaju posebnu namjenu, npr. za analizu uloge istraživanja i razvoja u nacionalnom gospodarstvu; (b) detaljnija podjela uvoza i izvoza po zemljama podrijetla, npr. trgovina unutar Europske unije, dodatno raščlanjena po zemljama trgovine izvan Europske unije, dodatno raščlanjena pogospodarskim regijama i nekim specifičnim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država i Japana; (c) raščlamba uvoza na: 1. uvoz proizvoda koji se proizvode i u zemlji („konkurentni uvoz”) 2. uvoz proizvoda koji se ne proizvode u zemlji („nadopunjavajući uvoz”). Može se očekivati da će obje vrste uvoza imati drugačiji odnos ivažnost za nacionalno gospodarstvo. Konkurentan uvoz može biti predmet analize i ekonomske politike, budući da može biti zamjena za domaći output; stoga se on može uključiti kao zasebna kategorija (potencijal) finalne uporabe u tablicama uporabe. Za nadopunjavajući uvoz analize se uglavnom usredotočuju na utjecaj promjena njegove cijena i obujma (npr. u slučaju naftnih kriza) na nacionalno gospodarstvo; (d) raščlamba naknada zaposlenicima prema kriterijima poput razineobrazovanja, skraćenog radnog vremena/punog radnog vremena, dobii spola. Ova klasifikacija bi se tada također mogla primijeniti na dodatne informacije o zaposlenosti. Na taj se način tablice ponude i uporabe mogu koristiti za sve vrste analiza tržišta rada; (e) raščlanjivanje naknada zaposlenicima na: 1. nadnice i plaće, od čega: — socijalni doprinosi zaposlenika ( 100 ), 2. socijalni doprinosi poslodavca. Ta podjela omogućuje analizu uloge socijalnih doprinosa u cijeni inputa rada i prebacivanju ovog opterećenja na bruto poslovni višak; (f) klasifikacija finalne potrošnje prema namjeni (za kućanstva: COICOP i za državu: COFOG). Funkcionalna klasifikacija ovih izdataka omogućuje procjenu utjecaja svih izdataka na ostatak gospodarstva. Na primjer, može se procijeniti važnost javnih iprivatnih izdataka za zdravstvenu zaštitu, transport i obrazovanje. Drugi primjer je analiza učinka državnih izdatka za obranu na pojedine domaće djelatnosti, posebice proizvođače zrakoplova, kamiona i oružja; (g) reklasifikacija investicija u fiksni kapital i fonda fiksnog kapitala kod fiksne aktive koja vlasnik daje u najam, tj. u slučaju operativnog leasinga, može se evidentirati kao da je u vlasništvu korisnika (za razliku od standardnog postupka u ESA-i). Cilj ove reklasifikacije je da učini strukturu troškova djelatnosti koje iznajmljuju fiksnu aktivu i onih koje posjeduju sličnu fiksnu aktivu, usporedivima. Za konzistentan računovodstveni tretman, ova reklasifikacija zahtjeva također i modificiranje intermedijarne potrošnje najmoprimca i outputa najmodavca za veličinu rente na fiksnu aktivu. (h) reklasifikacija zaposlenosti i naknada zaposlenicima za ugovoreni rad i osobama koje rade preko agencija za privremeno zapošljavanje: svrha ove reklasifikacije je da bilježenjem osoba kao zaposlenih u djelatnosti „gdje stvarno rade” učini stukturu troškova djelatnosti usporedljivijom. Ova reklasifikacija također dovodi do izmjena koncepata intermedijarne potrošnje i outputa promatranih djelatnosti. |
TABLICE KOJE POVEZUJU TABLICE PONUDE I UPORABE SA SEKTORSKIM RAČUNIMA
|
9.52. |
Podaci u tablicama ponude i uporabe trebali bi biti povezani sa sektorskim računima radi osiguranja konzistentnosti tablica ponude i uporabe sa sektorskim računima. To je postignuto uvođenjem tablice s unakrsno klasificiranim varijablama, i po djelatnosti i po sektoru (pogledajte tablicu 9.11.). 
|
SIMETRIČNE INPUT-OUTPUT TABLICE
|
9.53. |
Najvažnija simetrična input-output tablica u ESA-i je tablica tipa proizvod po proizvodu koja je ovdje opisana. |
|
9.54. |
Input-output tablica tipa proizvod po proizvodu (vidjeti tablice 9.4. i 9.12.) može se sastaviti konvertiranjem obiju tablica ponude i uporabe, po osnovnim cijenama. To podrazumijeva promjenu formata, tj. pretvaranje dviju asimetričnih tablica u jednu simetričnu tablicu (vidjeti odjeljak 9.09.). Konverzija se može podijeliti u tri faze: (a) raspodjela sekundarnih proizvoda u tablici ponude na djelatnosti u kojima su oni glavni proizvodi; (b) preuređivanje stupaca tablice uporabe od inputa u djelatnosti do inputa u homogene granama (bez agregiranja redaka); (c) agregiranje razdjeljenih proizvoda (redci) u novoj tablici uporabe u homogene grane prikazane u stupcima, ako je to primjereno. |
|
9.55. |
Korak (a) uključuje transfere outputa u obliku sekundarnih proizvoda u tablici ponude. Budući da se sekundarni proizvodi pojavljaju kao stavke izvan dijagonale u tablici ponude, ova vrsta transferaje prilično jednostavna. Ovi sekundarni proizvodi se tretiraju kao dodaci djelatnostima u kojima su oni glavni proizvodi, a uklanjaju se iz djelatnosti u kojima su proizvedeni. |
|
9.56. |
Korak (b) je složeniji budući da se osnovni podaci o inputima odnose na djelatnosti, a ne na svaki pojedini proizvod proizveden od strane svake djelatnosti. Vrsta konverzije koju ovdje treba napraviti obuhvaća transfer inputa povezanih sa sekundarnim outputom iz djelatnosti u kojoj je taj sekundarni output bio proizveden u djelatnost kojoj on uglavnom (karakteristično) pripada. Dva različita pristupa mogu se koristiti u izvođenju ovog transfera: 1. pomoću dodatnih statističkih i tehničkih informacija; 2. pomoću pretpostavki. |
|
9.57. |
Trebalo bi što je moguće više koristiti dodatne statističke i tehničke informacije. Na primjer, moguće je dobiti posebnu informaciju o inputima potrebnim za proizvodnju određenih vrsta outputa. Međutim, podaci ove vrste su najčešće nepotpuni. U krajnjem slučaju, biti će potrebno pribjeći jednostavnim pretpostavkama da bi se zabilježili transferi. |
|
Tablica 9.12. – Simetrična input-output tablica u osnovnim cijenama (proizvod po proizvodu)
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
9.58. |
Pretpostavke koje se koriste za transfer outputa i s njima povezanih inputa temelje se na dvije vrste tehnoloških pretpostavki: (a) tehnologiji djelatnosti, koja pretpostavlja da su svi proizvedeni proizvodi od strane lokalnih poslovnih jedinica iz djelatnosti proizvedeni s istom strukturom inputa; (b) tehnologiji proizvoda, koja pretpostavlja da svi proizvodi u proizvodnoj grupi imaju istu strukturu inputa, bez obzira na to koja ih je djelatnost proizvela. Izbor najbolje pretpostavke za primjenu u svakom slučaju nije jednostavan. On zapravo mora ovisiti o strukturi nacionalnih djelatnosti, npr. stupnju specijalizacije i homogenosti nacionalnih tehnologija koji se koriste da bi se proizveli proizvodi unutar iste grupe proizvoda. Na primjer, par čizama se može izraditi od kože i od plastičnih masa. Pretpostavka iste proizvodne tehnologije za sve čizme (ili kad se koristi viši nivo agregacije, npr. obuća) može stoga biti problematična; ovdje je bolja alternativa korištenje pretpostavke tehnologije djelatnosti. Jednostavna primjena pretpostavke tehnologije proizvoda često daje neprihvatljive rezultate utoliko što se ponekad dobivaju input-output koeficijenti koji nisu vjerojatni ili su čak nemogući, na primjer, negativni koeficijenti. Koeficijenti koji nisu vjerojatni se mogu javiti zbog pogreške u mjerenju i zbog heterogenosti (mješavine proizvoda) u djelatnosti u kojoj je preneseni proizvod glavni proizvod. To se može riješiti korištenjem ispravaka koji se temelje na dodatnim informacijama ili korištenjem stručnih prosudbi se u najvećoj mogućoj mjeri. Naravno, drugo je rješenje primjena alternativne pretpostavke tehnologije djelatnosti. U praksi je najbolja strategija za sastavljanje simetričnih input-output tablica korištenje mješovitih pretpostavki tehnologije u kombinaciji s dodatnim informacijama. |
|
9.59. |
Važnost uloge pretpostavki ovisi o veličini sekundarne proizvodnje, koja pak ovisi ne samo o tome kako je proizvodnja organizirana u gospodarstvu, već i o raščlambi proizvoda. Što je detaljnija raščlamba proizvoda, može se očekivati više sekundarnog outputa. |
|
9.60. |
Korak (c) uključuje agregiranje proizvoda u novoj tablici uporabe u djelatnosti koje ih proizvode prema koraku (a), a to rezultira simetričnom input-output tablicom s unakrsno klasificiranim proizvodima nasuprot nusproizvodima. Dok se kod ovih nadopuna polazi od osnovnih podataka o lokalnim poslovnim jedinicama, dobiveni podaci udovoljavaju onima o „homogenim proizvodnim jedinicama”. |
|
9.61. |
Klasifikacije u simetričnim input-output tablicama podudaraju se s onima u tablicama ponude i uporabe, budući da je prva tablica transformacija potonjih (osim, naravno klasifikacije podjelatnosti/homogenim granama). |
|
9.62. |
Simetričnu input-output tablicu 9.12. trebalo bi popratiti s još najmanje dvije tablice: (a) matricom koja prikazuje uporabu uvoza; format ove tablice je isti kao kod tablice uvoza koja nadopunjuje tablice ponude i uporabe (vidjeti tablicu 9.10.), osim što je korištena klasifikaciju proizvod – proizvod; (b) simetričnom input-output tablicom za domaći output (tablica 9.13.). Ova posljednja tablica se koristi za izračunavanje kumulativnih koeficijenata, tj. Leontijeve inverzne matrice. Leontijeva inverzna matrica je u slučaju tablice 9.13. inverzna matrica razlike između jedinične matrice I i matrice tehničkih koeficijenata dobivenih iz matrice ((1), (1)). Leontijeva inverzna matrica bi se također mogla izračunati za domaći output i konkurentni uvoz (vidjeti stavak 9.51.). Tada bi se trebalo pretpostaviti da je konkurentan uvoz proizveden na isti način kao i konkurentni domaći proizvodi. |
|
Tablica 9.13. – Simetrična input-output tablica za domaći output (proizvod po proizvodu)
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
POGLAVLJE 10.
MJERE CIJENE I OBUJMA
|
10.01. |
U sustavu ekonomskih računa svi su tokovi i stanja izraženi u monetarnim jedinicama. Monetarna jedinica je jedini zajednički nazivnik koji se može koristiti za vrednovanje izuzetno različitih transakcija zabilježenih u računima te da bi se dobile smislene izravnavajuće stavke. Problem pri korištenju monetarne jedinice kao mjerne jedinice je taj da ova jedinica nije ni stabilan niti je međunarodni standard. Ekonomska analiza se najviše bavi mjerenjem gospodarskog rasta u jedinicama obujma između različitih razdoblja. Zato je potrebno razlikovati, pri promjenama vrijednosti određenih ekonomskih agregata, promjene nastale isključivo zbog promjena cijena od ostalih promjena koje se nazivaju promjenama „obujma”. Ekonomska analiza se također bavi usporedbama u prostoru, tj. između različitih nacionalnih gospodarstava. To je fokus na međunarodnim usporedbama obujma razina proizvodnje i dohotka, s tim da je vrlo zanimljiva i usporedba razine cijena. Zato je potrebno razdijeliti razlike u vrijednostima ekonomskih agregata između parova ili grupa zemalja na komponente koje odražavaju razlike u obujmu i razlike u cijeni. |
|
10.02. |
Prilikom usporedbi tokova i stanja, trebalo bi posvetiti jednaku važnost točnom mjerenju promjena cijena i obujma. Kratkoročno, analiza promjena cijena nije ništa manje važna od mjerenja obujma ponude i potražnje. Dugoročnije, pri proučavanju gospodarskog rasta treba voditi računa o kretanjima relativnih cijena različitih vrsta roba i usluga. Prvenstveni cilj nije da se omogući jednostavno sveobuhvatno mjerenje promjena cijena i obujma za glavne agregate sustava, već da se prikupi niz međusobno neovisnih mjera koje omogućuju da se izvedu sustavne i temeljite analize inflacije, gospodarskog rasta te gospodarskih oscilacija. |
|
10.03. |
Opće pravilo za usporedbu u prostoru je da moraju biti točne mjere kako za komponente obujma tako i za komponente cijena ekonomskih agregata. Kako je razlika između Laspeyeresove i Paascheove formule često značajna pri prostornim usporedbama, formula Fischerova indeksa je jedina prihvatljiva za tu svrhu. |
|
10.04. |
Prednost ekonomskih računa je u tome što daju prikladan okvir za izradu sustava indekasa obujma i cijena i što osiguravaju dosljednosti statističkih podataka. Prednosti računovodstvenog pristupa se mogu sažeti kako slijedi: (a) na konceptualnoj razini, korištenje računovodstvenog okvira koji obuhvaća cijeli gospodarski sustav zahtijeva da cijene i fizičke jedinice za različite proizvode i tokove u sustavu budu dosljedno određene. U okviru ove vrste nužno je da su, na primjer, koncepti cijene i obujma za određenu grupu proizvoda definirani na identičan način i u izvorima i u uporabama; (b) na statističkoj razini, uporaba okvira ekonomskih računa nameće računovodstvena ograničenja koja se moraju poštivati kako u tekućim tako i u stalnim cijenama i zahtijeva provođenje korekcija kako bi se osigurala dosljednost podataka o cijenama i obujmu; (c) nadalje, formiranje integriranog sustava cijenovnih indeksa i indeksa obujma unutar sustava ekonomskih računa omogućuje provjere u nacionalnim računima. Pod pretpostavkom da postoji uravnotežen sustav tablica ponude i uporabe u tekućim cijenama, izrada tako uravnoteženih tablica u tekućim cijenama znači da se automatski može izvesti sustav implicitnih indeksa cijena. Ispitivanje primjenjivosti tih izvedenih indeksa može dovesti do revizije i korekcije podataka u stalnim cijenama i čak, u nekim slučajevima, vrijednosti u tekućim cijenama; (d) konačno, računovodstveni pristup dozvoljava mjerenje promjena cijena i obujma za određene izravnavajuće stavke u računima, a one se po definiciji izvode iz ostalih elemenata u računima. |
|
10.05. |
Unatoč prednostima integriranog sustava uravnoteženih transakcija roba i usluga kako sveukupnoj tako i po pojedinoj djelatnosti, treba priznati da tako dobiveni indeksi cijena i obujma ne zadovoljavaju sve potrebe, niti odgovaraju na sva moguća pitanja u pogledu promjena cijena i obujma. Računovodstvena ograničenja i izbor formula za indekse cijena i obujma, iako bitni za izgradnju skladnog sustava, ponekad mogu biti prepreka. Također, postoji potreba za podacima za kraća razdoblja, poput mjeseci ili tromjesečja. U tim se slučajevima mogu pokazati korisnim drugi oblici indeksa cijene i obujma. |
PODRUČJE PRIMJENE INDEKSA CIJENA I OBUJMA U SUSTAVU RAČUNA
|
10.06. |
Među tokovima koji se pojavljuju u ekonomskim računima u tekućim cijenama, postoje neki (uglavnom se odnose na proizvode) kod kojih je razlikovanje između promjena cijene i promjena obujma poput onog na mikroekonomskoj razini. Za mnoge druge tokove u sustavu ta je razlika manje očita. U prvom slučaju, tokovi obuhvaćaju grupu osnovnih transakcija robom i uslugama, čija je vrijednost jednaka umnošku broja fizičkih jedinica i njihove jedinične cijene. U ovom slučaju, za određivanje prosječne promjene cijene i obujma, dovoljno je znati raščlambu toka o kojem je riječ na elementarne transakcije. U drugom slučaju, koji se odnosi na brojne transakcije povezane s raspodjelom i financijskim posredovanjem kao i s izravnavajućim stavkama, poput dodane vrijednosti, teško je ili gotovo nemoguće izravno razdvojiti tekuće vrijednosti na komponente cijene i obujma, stoga se moraju primijeniti posebna rješenja. Postoji također potreba za mjerenjem realne kupovne moći brojnih agregata, poput naknada zaposlenicima, raspoloživog dohotka kućanstava ili nacionalnog dohotka. To je moguće učiniti njihovim deflacioniranjem prosjekom indeksa cijena roba i usluga koje su njima kupljene. |
|
10.07. |
Potrebno je naglasiti da su cilj i postupak koji se provode prilikom mjerenja realne kupovne moći bitno različiti od cilja i postupka prilikom deflacioniranja roba i usluga i izravnavajućih stavki. Za njih se može uspostaviti integrirani sustav cijena i obujma koji je koristan, između ostalog, zbog mjerenja ekonomskog rasta. Pri vrednovanju ovih tokova posljednje vrste u realnom izrazu, moguće je koristiti indekse cijena drugih tokova, koji se razlikuju prema ciljevima analize: to može biti samo stvar dogovora i ne može se izvesti na jedinstveni način unutar integriranog sustava indeksa cijena i obujma. |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
OPĆA NAČELA MJERENJA INDEKSA CIJENA I OBUJMA
DEFINICIJA CIJENA I OBUJMA TRŽIŠNIH PROIZVODA
|
10.12. |
Formiranje integriranog sustava indekasa cijena i obujma temelji se na pretpostavci da je na razini jedne homogene robe ili usluge vrijednost (v) jednaka cijeni za jednu količinsku jedinicu (p), pomnoženoj s brojem jedinica količine (q) odnosno
|
|
10.13. |
|
|
10.14. |
Kod transakcija robama u mnogim je slučajevima lako odrediti fizičku jedinicu uključenu u transakciju, pa stoga i cijenu po jedinici. U brojnim slučajevima npr. za rijetka kapitalna dobra, to je puno teže, pa se moraju donijeti posebna rješenja. Kod transakcija uslugama puno je teže specificirati osobine koje određuju fizičke jedinice, često je to popraćeno različitim mišljenjima o primjenjenim kriterijima.. To se može odnositi na važne djelatnosti poput usluga financijskog posredovanja, veletrgovine i trgovine na malo, usluga poduzećima, obrazovanja, istraživanja i razvoja, zdravstva i rekreacije. S obzirom na sve veću važnost uslužnih djelatnosti, neophodno je pronaći zajednička rješenja za problem izbora fizičkih jedinica, čak i kad su ona samo dogovorna. |
RAZLIKE U KAKVOĆI I RAZLIKE U CIJENI
|
10.15. |
Fizička i druga svojstva o kojima treba voditi računa prilikomi dentificiranja proizvoda čine razlike u kvaliteti i imaju važnu ulogu, dok istodobno uzrokuju velike statističke probleme. Činjenica je da za mnoge robe i usluge namijenjene za određenu svrhu postoji nekoliko inačica različitih kvaliteta, od kojih svaka ima svoju cijenu. |
|
10.16. |
Razlike u kakvoći odražavaju sljedeći čimbenici: (a) fizička svojstva; (b) isporuke na različitim lokacijama; (c) isporuke u različito doba dana ili u različitim razdobljima godine; (d) razlike u uvjetima prodaje ili okolnostima ili okolišu ukojem se roba i usluge dobavljaju. Uz određena fizička svojstva, razlike u drugim čimbenicima podrazumijevaju da fizičke jedinice nisu identične u ekonomskom smislu i da se vrijednosti među jedinicama razlikuju. Te se razlike u vrijednosti jedinica smatraju razlikama u obujmu, a ne razlikama u cijeni. U praksi plaćanje pri kupovini robe ne obuhvaća samo cijenu robe, već i cijenu usluga povezanih s njenom dobavom. To znači da bi, u načelu, istu robu prodanu po različitim cijenama i u različitim okolnostima trebalo smatrati različitim proizvodima. Ovaj zaključak je eksplicitno potvrđen u tablicama ponude i uporabe, gdje se vrijednost trgovačkih i transportnih marži (koje predstavljaju glavne usluge povezane s osiguravanjem roba) bilježi posebno. |
|
10.17. |
U okviru danog tržišta i određenog razdoblja, postojanje nekoliko jediničnih vrijednosti može se smatrati dokazom postojanja razlika u kvaliteti, osim u slučajevima opisanim u stavku 10.19. Sukladno tome, različite modele automobila, pa čak i različite verzije istog modela, treba smatrati različitim proizvodima: slično tome, treba razlikovati putovanja vlakom u prvom i drugom razredu. Za izračunavanje mjera cijene i obujma treba koristiti što detaljnije klasifikacije proizvoda tako da je svaki identificirani proizvod maksimalno homogen, bez obzira na razinu detalja korištenu za prikazivanje rezultata. |
|
10.18. |
Dimenziju kvalitete treba također uzeti u obzir pri bilježenju promjena nastalih tijekom vremena. Promjena kvalitete zbog, na primjer, promjene fizičkih svojstava proizvoda, mora se smatrati promjenom obujma, a ne promjenom cijene. Također se uzimaju u obzir učinci agregacije. Razlike u sastavu toka koje podrazumijevaju, na primjer, pomak u korist više prosječne kakvoće treba evidentirati kao povećanje obujma, a ne kao povećanje cijene. Iz toga proizlazi da će se za outpute učinak kretanja između tržišta s različitim cijenama, na primjer, domaćeg prema inozemnom, ili industrijske uporabe prema tržištima potrošnih proizvoda, potrebno tretirati kao promjene obujma, a ne kao promjene cijene. Također proizlazi da promjena cijena za određeni tok može nastati samo kao rezultat promjena cijena u razini pojedinih transakcija. |
|
10.19. |
|
|
10.20. |
Nedostatak informacija znači da kupci ne moraju uvijek biti primjereno informirani o postojanju razlika u cijeni i stoga možda nenamjerno kupuju po višim cijenama. To, ili suprotno, može se također dogoditi u situacijama kad pojedini kupci i prodavatelji pregovaraju ili se pogađaju oko cijene. S druge strane, razliku između prosječne cijene robe kupljene na tržnici ili pazaru, gdje se kupac pogađa oko cijene i cijene iste robe prodane na drugačijem prodajnom mjestu, poput robne kuće, treba normalno tretirati kao odraz razlika u kakvoći zbog različitih uvjeta prodaje. |
|
10.21. |
Diskriminacija cijena znači da prodavatelji mogu za identičnu robu i usluge, prodane u točno istim okolnostima različitim kategorijama kupaca zaračunati različite cijene. U takvim slučajevima, kupac koji pripada posebnoj kategoriji nema slobodu izbora ili je njegova sloboda izbora ograničena. Usvojeno je načelo da razlike u cijeni treba smatrati diskriminacijom cijena u slučaju kad se zaračunavaju različite cijene za identične jedinice prodane u točno istim uvjetima na jasno odvojivom tržištu. Razlike u cijenama zbog takve diskriminacije ne predstavljaju razlike u obujmu. Mogućnost preprodaje roba na nekom tržištu znači da se diskriminacija cijena za ove vrste proizvoda u većini slučajeva može smatrati beznačajnom. Moguće razlike u cijenama robe mogu se obično objasniti kao posljedica pomanjkanja informacija ili kao postojanje usporednih tržišta. U uslužnim djelatnostima, na primjer u prijevozu, proizvođači mogu zaračunavati niže cijene grupama pojedinca koji obično imaju niži dohodak, poput umirovljenika ili studenata. Ako oni mogu slobodno putovati, u bilo koje vrijeme po vlastitom izboru, to se smatra diskriminacijom cijena. Ako se, međutim, njima zaračunavaju niže cijene karata, pod uvjetom da putuju samo u određene sate, obično izvan vremena najvećeg prometa, njima se nudi manje kvalitetan transport. |
|
10.22. |
Usporedna tržišta mogu postojati zbog nekoliko razloga. Kupci možda ne mogu kupiti onoliko koliko bi željeli po nižim cijenama jer nema dovoljno raspoloživih zaliha po toj cijeni, a može postojati sekundarno, usporedno tržište s višim cijenama. Također postoji mogućnost postojanja usporednog tržišta kada prodavatelji mogu zaračunati niže cijene jer mogu izbjeći neke poreze. U tim slučajevima, promjena cijene također predstavlja razliku u cijeni, a ne razliku u obujmu. |
|
10.23. |
Promjena strukture toka koja utječe na njegovu ukupnu vrijednost može se dogoditi kad se u okolnostima nedostatka informacija, diskriminacijecijena i usporednih tržišta identični proizvodi prodaju po različitim cijenama. Pretpostavimo da se određena količina neke robe ili usluge prodaje po nižoj cijeni nekoj posebnoj kategoriji kupaca, a da pri tom ne postoje nikakve razlike u prirodi ponuđene robe ili usluge, lokacije, vremena, ili uvjeta prodaje ili drugih čimbenika. Naknadno smanjenje dijela prodanog po nižoj cijeni povećava prosječnu cijenu koju plaćaju kupci robe ili usluge. To se mora evidentirati kao povećanje cijene, a ne kao povećanje obujma. |
NAČELA ZA NETRŽIŠNE USLUGE
|
10.24. |
Uspostava sveobuhvatnog sustava indeksa cijena i obujma koji obuhvaća svu ponudu i uporabu roba i usluga nailazi na posebne poteškoće prilikom mjerenja outputa netržišnih usluga. Te se usluge razlikuju od tržišnih usluga po tome što se one ne prodaju po tržišnim cijenama i njihova se vrijednost u tekućim cijenama dogovorno izračunava kao zbroj nastalih troškova. Ti troškovi su intermedijarna potrošnja, naknade zaposlenicima, drugi porezi bez subvencija na proizvodnju i potrošnja fiksnog kapitala. |
|
10.25. |
U nedostatku jedinične tržišne cijene, promjena „jediničnog troška” neke netržišne usluge može se smatrati približnom vrijednošću promjene cijene. Ako se netržišne usluge koriste na pojedinačnoj osnovi, u načelu je moguće procijeniti količine koje su homogene i koje odražavaju korištenje ovih usluga te primijeniti jedinične troškove bazne godine kako bi se dobili podaci u stalnim cijenama. Pomoću ovakve vrste mjerenja outputa bit će moguće analizirati promjene produktivnosti za pojedine netržišne usluge. Za zajedničke se usluge općenito ne mogu utvrditi jedinični troškovi i količine koje odražavaju njihovo korištenje. Ako se pomoću neizravnih metoda pokušavaju uzeti u obzir promjene produktivnosti za zajedničke usluge, korisnike s tim treba upoznati. |
|
10.26. |
U sustavu ekonomskih računa, od primarne je važnosti prihvatiti načelo da proizvodnja i potrošnja netržišnih usluga, poput proizvodnje i potrošnje roba i tržišnih usluga, moraju se definirati u smislu stvarnih tokova ovih roba i usluga, a ne u smislu konačnih rezultata dobivenih na temelju njihove upotrebe. Kako ovi rezultati također ovise o nekoliko drugih čimbenika, nije moguće mjeriti, na primjer, obujam usluga podučavanja povećavanjem razine obrazovanja, ili obujam zdravstvenih usluga poboljšanjem zdravlja stanovništva. |
NAČELA ZA DODANU VRIJEDNOST I BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
|
10.27. |
Dodana vrijednost, izravnavajuća stavka u računu proizvodnje, jedina je izravnavajuća stavka koja je dio integriranog sustava indeksa cijena i obujma. Međutim, potrebno je naglasiti posebna svojstva ove stavke, kao i značaj s njom povezanih indeksa obujma i cijene. Za razliku od različitih tokova roba i usluga, dodana vrijednost ne predstavlja nijednu kategoriju transakcije. Stoga ona ne može biti izravno razdijeljena na komponentu cijena i komponentu obujma. |
|
10.28. |
|
|
10.29. |
U nekim slučajevima, gdje su statistički podaci nepotpuni ili nedovoljno pouzdani, možda će biti potrebno koristiti jedinstveni pokazatelj, odnosno jednu vremensku seriju. Ako postoje dobri podaci o dodanoj vrijednosti u tekućim cijenama, alternativa dvostrukoj deflaciji je deflacioniranjem tekuće dodane vrijednost izravno indeksom cijena za proizvodnju. Ovaj postupak pretpostavlja da se cijene intermedijarne potrošnju mijenjaju po istoj stopi kao i za output. Drugi mogući postupak je da se dodana vrijednost ekstrapolira u baznoj godini pomoću indeksa obujma za output. Indeks obujma korišten za ekstrapolirane dodane vrijednosti može se izračunati bilo izravno iz količinskih podataka bilo deflacioniranjem tekuće vrijednosti proizvodnje pomoću odgovarajućeg indeksa cijena. Ta metoda zapravo pretpostavlja da su promjene obujma iste za output i za intermedijarne potrošnju. Za neke djelatnosti koje se bave tržišnim i netržišnim uslugama, poput financija, poslovnih usluga, obrazovanja ili obrane, možda nije moguće dobiti zadovoljavajuće procjene promjena cijene ili obujma za output. U tim se slučajevima kretanja dodane vrijednosti može procijeniti pomoću promjena naknada zaposlenicima po konstantnim stopama rasta nadnica i potrošnje fiksnog kapitala u stalnim cijenama. Kompilatori podataka će možda biti primorani pribjeći takvim sredstvima, čak i kad nema dovoljno razloga za pretpostavku da će produktivnost rada kratkoročno ili dugoročno ostati nepromijenjena. |
|
10.30. |
Po svojoj prirodi, indeksi obujma i cijene dodane vrijednosti različiti su od odgovarajućih indeksa za tokove roba i usluga. Isto se odnosi i na indekse cijene i obujma agregatnih izravnavajućih stavki poput bruto domaćeg proizvoda koji je jednak zbroju svih dodanih vrijednosti umanjenom za UFPIM, tj. zbroju izravnavajućih stavki, uvećanom za poreze minus subvencije na proizvode, a s drugog stajališta može se smatrati izravnavajućom stavkom između ukupnih finalnih uporaba i uvoza. |
PROBLEMI PRI PRIMJENI NAČELA
|
10.31. |
Da bi se načela cijene i obujma primijenile na različite tokove u sustavu potrebno je navesti rješenja koja će se usvojiti za brojne probleme koji pri tome nastaju. |
|
|
Tokovi roba i tržišnih usluga
Tokovi netržišnih usluga
Porezi i subvencije na proizvode i uvoz
Potrošnja fiksnog kapitala
Naknade zaposlenicima
Stanje proizvedenih fiksne aktive i zaliha
Mjere realnog dohotka za ukupno gospodarstvo
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IZBOR FORMULE INDEKSNOG BROJA I BAZNE GODINE
|
10.61. |
Izrada integriranog sustava indeksa cijene i obujma zahtijeva promišljen izbor u pogledu vrste indeksa koji će se koristiti. |
|
10.62. |
Bolja mjera promjena obujma je Fisherov indeks obujma koji se definira kao geometrijska sredina Laspeyresovog i Paascheovog indeksa. Promjene obujma tijekom dužih razdoblja se dobivaju ulančavanjem, tj. kumuliranjem godišnjeg kretanja obujma. |
|
10.63. |
Bolja mjera godišnjih promjena cijena je Fisherov indeks cijena. Promjene cijene tijekom dužih razdoblja se dobivaju ulančavanjem tj. kumuliranjem godišnjih kretanja cijena. |
|
10.64. |
Verižni indeksi koji koriste Laspeyresove indekse obujma za mjerenje promjena u obujmu i Paascheove indekse cijena za mjerenje godišnjih kretanja cijena predstavljaju prihvatljivu alternativu Fisherovim indeksima. |
|
10.65. |
Iako je verižni indeks bolja mjera obujma i cijena, treba priznati da nepostojanje aditivne konzistencije može biti ozbiljan nedostatak za mnoge vrste analiza. Agregat je definiran kao suma vlastitih komponenti. Aditivnost zahtijeva očuvanje tog identiteta kada se vrijednosti i agregata i njegovih sastavnica u nekom referentnom razdoblju ekstrapoliraju tijekom vremena korištenjem skupa indeksnih brojeva obujma. |
|
10.66. |
Stoga se preporučuje da se dezagregirani podaci u stalnim cijenama, tj. direktno vrednovanje tekućih količina u cijenama bazne godine sastavljaju kao dodatak lančanim indeksima glavnih agregata Procjenu podataka u stalnim cijenama iz računa treba izvesti na najvišoj mogućoj razini detaljnosti, kako bi podaci bili konzistentni u okviru integriranog sustava mjera cijena i obujma. Tablice ponude i uporabe čine središnji, konceptualni i statistički okvir za sve mjere u stalnim cijenama. Dodatne podatke je moguće pronaći u pomoćnim tablicama. Serije u stalnim cijenama moraju ipak nakon nekog vremena biti stavljene nanovu bazu. ESA je 1995. godine prihvatila načelo promjene bazne godine svakih 5 godina počevši od 1995. Nakon što se promijeni bazna godina, poželjno je vezati podatke po staroj osnovi s podacima po novoj osnovi, prije nego li određivati bazu unatrag. Kad se bazna godina ažurira, kao rezultat povezivanja, gubi aditivnost. |
|
10.67. |
Kad se vrijednosti bazne godine ekstrapoliraju verižnim indeksima obujma, korisnicima je potrebno pojasniti zašto u tabelama nema aditivnosti. Nezbrojivi podaci u „stalnim cijenama” objavljuju se bez ikakve korekcije. Ova metoda dovoljno je transparentna i ukazuje korisnicima na težinu problema. To ne isključuje mogućnost nastanka okolnosti u kojima kompilatori podataka mogu odlučiti da je bolje eliminirati razlike kako bi poboljšali ukupnu konzistentnost podataka. |
MEĐUPROSTORNI INDEKSI CIJENA I OBUJMA
|
10.68 |
Usporedbe cijena i obujma između zemalja trebale bi prevladati poteškoće uspoređivanja različitih nacionalnih valuta. Budući da devizni tečajevi nisu dovoljno stabilni u tu svrhu i ne odražavaju na točan način razlike u kupovnoj moći, potrebno je koristiti metodologiju sličnu onoj koja se koristi za međuvremenske usporedbe različitih razdoblja u sustavu pojedine države. Stoga treba sastaviti indekse cijene i obujma za parove država, primjenjujući istu formulu indeksnog broj kao i pri mjerenju promjena između vremenskih razdoblja. Bilo koja od dviju zemalja A i B može se iskoristiti za pondere, i sa stajališta zemlje A, može se izračunati Laspeyresova vrsta indeksa sa ponderima zemlje A ili Paascheova vrsta indeksa sa ponderima zemlje B. |
|
10.69. |
Ako se dva gospodarstva međusobno značajno razlikuju, raspon između tih dvaju indeksa može biti prilično velik, a rezultat će uvelike ovisi o izboru indeksa. Za binarne usporedbe ESA stoga zahtijeva korištenje prosjeka tih dvaju indeksa u obliku Fisherovog indeksa. |
|
10.70. |
Izravne kvantitativne usporedbe između vrlo različitih gospodarskih situacija su vrlo teške i stoga je najbolja alternativa metoda deflacije tekućih vrijednosti indeksima cijena. To se čak više primjenjuje kod međunarodnih nego li kod međuvremenskih usporedbi. Pažljivom specifikacijom i identifikacijom proizvoda relativne cijene moguće je izračunati iz informacija prikupljenih anketama cijena u svakoj zemlji. Kako su cijene navedene u nacionalnim valutama, tumačenje relativnih iznosa cijena uvodi koncept pariteta kupovne moći (PPP). Za dani proizvod PPP između dviju valuta zemalja A i B definira se kao broj jedinica valute zemlje B koje su potrebne u zemlji B za kupovine iste količine proizvoda koji se može kupitiu zemlji A jednom jedinicom valute zemlje A. PPP-i za grupe proizvoda kao iza više razine agregacije do BDP-a dobivaju se ponderiranjem PPP-a za proizvode njihovim udjelima u izdacima. Da bi se dobio ulančani indeks razine cijena između dviju zemalja, PPP indeks se treba podijeliti tekućim deviznim tečajem između dviju promatranih zemalja. |
|
10.71. |
Za netržišne usluge, međunarodne usporedbe nailaze na isti problem kao i međuvremenske usporedbe. To znači da se outputi mjerekao zbroj inputa. Metoda koja se trenutačno koristi u međuprostornim usporedbama je izračunavanje PPP-a na temelju relativnih iznosa cijena za značajne elemente tih inputa. Ova metoda, koja uključuje usporedbe obujma inputa, ne uzima u obzir razlike u produktivnosti kod proizvodnje netržišnih usluga u promatranim zemljama. Važno je stoga razviti metode koje umjesto toga vode do usporedbi obujma outputa netržišnih usluga. To bi u načelu trebalo biti izvedivo za pojedine netržišne usluge na isti opći način kao i kod međuvremenskih usporedbi. |
|
10.72. |
ESA potvrđuje potrebu za međunarodnim usporedbama cijena i obujma pojedinih zemalja. Glavni cilj su usporedbe obujma BDP-a i njegovih uporaba, pri kojoj je potrebno pronaći svojstvo tranzitivnosti. Tranzitivnost znači da je izravan indeks za zemlju C, baziran na zemlju A, jednak indirektnom indeksu dobivenom množenjem izravnog indeksa za zemlju B baziranog na za zemlju B baziranog na zemlju A s izravnim indeksom zemlje C baziranim na zemlju B. |
|
10.73. |
Prihvaćen pristup u ESA-i za izračunavanje skupa višestranih mjera obujma i PPP-a je da se započne od binarnih usporedbi između svih mogućih parova promatranih zemalja. Fischerevi indeksi, koji se koriste u tu svrhu nisu tranzitivni, ali ih je moguće izvesti iz skupa tranzitivnih indeksa koji, što je moguće točnije, opisuju originalni Fisherov indeks koristeći u tu svrhu tradicionalni kriterij najmanjih kvadrata. Minimiziranje devijacije između originalnih Fisherovih indeksa i željenih tranzitivnih vodi ka tzv. EKS formuli. |
|
10.74. |
EKS indeks koristi sve indirektne indekse koji povezuju zemlju i i zemlju k, kao i svedirektne indekse između njih. Između zemalja i i k je geometrijska sredina izravnog indeksa između i i k i svakog mogućeg indirektnog indeksa koji povezuje zemlje i i k. Pri tome je direktnom indeksu dan dvostruki ponder pojedinog indirektnog indeksa. Tranzitivnost je postignuta uključivanjem svake druge zemlje u EKS indeks za svaki dani par zemalja. |
POGLAVLJE 11.
STANOVNIŠTVO I INPUTI RADA
|
11.01. |
Neke usporedbe između država, djelatnosti ili sektora u okviru istoga gospodarstva postaju smislene tek kad se agregati u nacionalnim računima (na primjer, bruto domaći proizvod, finalna potrošnja kućanstava, dodana vrijednost djelatnosti, naknada zaposlenicima) promatraju u odnosu na broj stanovnika i varijable inputa rada. Stoga je potrebno raspolagati definicijama u ukupnom stanovništvu, zaposlenosti, radnim mjestima, ukupno odrađenim satima, ekvivalentima punog radnog vremena i radnom inputu zaposlenika u stalnim naknadama, koje su blisko povezane s konceptima koji se koriste u nacionalnim računima. |
|
11.02. |
Ti pojmovi su definirani u sustavu na temelju koncepata ekonomskog područja i središta interesa. |
|
11.03. |
Inputi rada se moraju klasificirati na temelju istih statističkih jedinica koje se koriste i za analizu proizvodnje, naime lokalnim jedinicama po vrsti aktivnosti i institucionalnim jedinicama. |
|
11.04. |
Agregati na koje se odnose podaci za stanovništvo i inputi rada su godišnji ukupni iznosi. Stoga bi trebalo koristitiprosječno stanovništvo i inpute rada tijekom godine. Kad se ispitivanja provode nekoliko puta tijekom godine, promatrana veličina je prosjek rezultata dobivenih na te različite datume. Kad se ispitivanje provodi jedanput, važno je istražiti je li razdoblje koje se koristi potpuno reprezentativno; prilikom procjena podataka za godinu kao cjelinu, trebalo bi koristiti posljednje dostupne informacije o promjenama tijekom godine. Na primjer, kad se procjenjuje prosječna zaposlenost trebalo bi voditi računa o činjenici da neki ljudi ne rade tijekom cijele godine (povremeni i/ili sezonski radnici). |
UKUPNO STANOVNIŠTVO
|
11.05. |
|
|
11.06. |
Ukupno stanovništvo se u nacionalnim računima definira u skladu s konceptom boravišta (vidjeti poglavlje o jedinicama i grupiranju jedinica). Za osobu koja boravi ili namjerava boraviti na ekonomskom području države tijekom razdoblja od jedne godine ili duže, smatra se da se trajno nastanila u toj državi. Za osobu se smatra da je privremeno odsutna ako je trajno nastanjena u toj državi, ali boravi ili namjerava boraviti u inozemstvu tijekom razdoblja koje je kraće od jedne godine. Svi pojedinci koji pripadaju istom kućanstvu ( 101 ) su rezidenti tamo gdje to kućanstvo ima središte ekonomskog interesa: to je tamo gdje kućanstvo raspolaže stambenim objektom, ili nizom stambenih objekata, koje članovi kućanstva smatraju i koriste kao svoje glavno boravište. Član rezidentnog kućanstva i dalje je rezident čak i ako često putuje izvan ekonomskog područja jer njegovo središte ekonomskog interesa i dalje ostaje u gospodarstvu u kojem je kućanstvo rezident. |
|
11.07. |
Ukupno stanovništvo države uključuje: (a) državljane nastanjene u zemlji; (b) državljane – civilne osobe koji borave u inozemstvu tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine (pogranični radnici, sezonski radnici, turisti, pacijenti itd.); (c) inozemne civilne osobe koje borave u zemlji tijekom razdoblja od jedne godine ili duže (uključujući osoblje ( 102 ) institucija Europskih zajednica i međunarodnih civilnih organizacija smještenih unutar zemljopisnog područja zemlje); (d) inozemne vojne osobe (102) koje rade pri međunarodnim vojnim organizacijama smještenim unutar zemljopisnog područja zemlje; (e) inozemno osoblje koje pruža tehničku pomoć (102) na dugoročnim misijama u zemlji i smatra se da su ih zaposlile vlade koje ih primaju, a u ime vlade ili međunarodne organizacije koja zapravo financira njihov posao. Po dogovoru, ukupno stanovništvo također uključuje sljedeće osobe, bez obzira na dužinu njihovog boravka izvan zemlje: (a) studente državljane, bez obzira na trajanje studija u inozemstvu; (b) pripadnike (102) oružanih snaga zemlje koji su smješteni u inozemstvu; (c) državljane (102) uključene u osoblje nacionalnih istraživačkih centara s poslovnim nastanom izvan zemljopisnog područja zemlje; (d) državljane (102) uključene u osoblje diplomatskih misija u inozemstvu; (e) državljane (102) koji su članovi posada ribarskih brodova, drugih brodova, zrakoplova i plutajućih platformi koji rade djelomično ili u potpunosti izvan ekonomskog područja. |
|
11.08. |
Za razliku od toga, ukupno stanovništvo ne uključuje: (a) inozemne civilne osobe koje borave na državnom području manje od jedne godine (pogranični radnici, sezonski radnici, turisti, pacijenti itd.); (b) državljane civilne osobe koje borave u inozemstvu tijekom razdoblja od jedne godine ili duže; (c) državljane vojno osoblje koji rade pri međunarodnim organizacijama smještenim u inozemstvu; (d) državljane koji pružaju tehničku pomoć na dugoročnim poslovima, a koji rade u inozemstvu i smatra se da su ih zaposlile njihove države domaćini za državu ili međunarodnu organizaciju koja zapravo financira njihov posao; te po dogovoru: (a) inozemne studente bez obzira koliko dugo studiraju u državi; (b) pripadnike oružanih snaga stranih zemalja stacionirane uzemlji; (c) inozemno osoblje u inozemnim istraživačkim centrima smještenim na zemljopisnom području zemlje; (d) članove inozemnih diplomatskih misija koje su stacionirane u zemlji. |
|
11.09. |
Gore dana definicija se razlikuje od prisutnog (ili de facto) stanovništva koje se sastoji od osoba koje su uistinu prisutne na zemljopisnom području zemlje na neki određeni datum. |
EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNIŠTVO
|
11.10. |
„Zaposlenici” i „samozaposlene osobe” su definirani pod naslovom „zaposlenost”. „Nezaposleni” su definirani pod naslovom „nezaposlenost”. |
ZAPOSLENOST
|
11.11. |
|
|
|
|
NEZAPOSLENOST
|
11.20. |
Ovi posebni koraci mogu podrazumijevati prijavu na javnoj ili privatnoj burzi rada; molbe poslodavcima; provjere na radilištima, poljoprivrednim gospodarstvima, u tvornicama, tržnicama ili drugim mjestima okupljanja; objavljivanje ili javljanje na novinske oglase; traženje pomoći od prijatelja ili rodbine; traženje zemljišta, zgrade, strojeva ili opreme za osnivanje vlastitog poduzeća; dogovaranje u vezi financijskih izvora; podnošenje zahtjeva za dozvole i licence itd. |
|
11.21. |
Stope se obično izračunavaju po spolu i starosti, a ponekad se dodatno unakrsno klasificiraju po drugim demografskim varijablama, poput bračnog stanja, kvalifikacije ili nacionalnosti. |
ZAPOSLENJA
|
11.22. |
U toj definiciji su obuhvaćena zaposlenja zaposlenika kao i zaposlenja samozaposlenih osoba: tj. zaposlenje zaposlenika je ako ta osoba pripada različitoj institucionalnoj jedinici nego poslodavac, a zaposlenje samozaposlene osobe je ako ta osoba pripada istoj institucionalnoj jedinici kao i poslodavac. |
|
11.23. |
Koncept zaposlenja se razlikuje od koncepta zaposlenosti kako je to gore definirano: (a) ovaj koncept uključuje drugo, treće itd. zaposlenje iste osobe. Ova druga, treća itd. zaposlenja osobe mogu uslijediti jedno nakon drugog tijekom referentnog razdoblja (obično tjedna) ili se obavljaju usporedno, u slučaju kad netko ima i dnevno i noćno zaposlenje; (b) s druge strane, on isključuje osobe koje privremeno nisu na radu, ali imaju „formalnu povezanost sa svojim radnim mjestom” u obliku, na primjer, „jamstva povratka na posao ili sporazuma u pogledu datuma povratka”. Takav sporazum između poslodavca i osobe koja je na čekanju ili je odsutna zbog osposobljavanja, u sustavu se ne smatra zaposlenjem. |
|
UKUPNO ODRAĐENI SATI
|
11.26. |
Zbog široke definicije zaposlenika koja obuhvaća osobe koje privremeno ne rade, ali imaju formalnu povezanost s radnim mjestom, kao i radnike sa skraćenim radnim vremenom, ESA preporučuje da se kao prikladna mjera pri izračunu produktivnosti rada ne koristi ukupan broj zaposlenih, već ukupno odrađeni sati. Ukupno odrađeni sati predstavljaju u sustavu poželjnu mjeru inputa rada. |
|
11.27. |
U skladu s mjerilima koja je utvrdila Međunarodna organizacija rada (10. međunarodna konferencija statističara rada), pojam stvarno ukupno odrađenih sati obuhvaća: (a) stvarno odrađene sate u redovnom radnom vremenu; (b) odrađene sate pored onih odrađenih u redovnom radnom vremenu, a koji se općenito plaćaju po višim satnicama od redovnih (prekovremeni rad); (c) vrijeme koje je potrošeno na radnom mjestu na poslovima poput pripreme radnog mjesta, popravka i održavanja, pripreme i čišćenja alata i sastavljanja potvrda, računa, evidencije o odrađenom vremenu i drugih izvješća; (d) neiskorišteno vrijeme na radnom mjestu radi čekanja i zastoji zbog, na primjer, privremenog nedostatka posla, mehaničkih kvarova ili nesreća, ili vrijeme provedeno na radnom mjestu tijekom kojeg nema posla, ali koje je plaćeno po zajamčenom ugovoru o radu; (e) vrijeme koje odgovara kratkim razdobljima odmora na radnom mjestu, uključujući pauze za odmor. |
|
11.28. |
S druge strane, stvarno odrađeni sati ne uključuju: (a) plaćene sate koji nisu odrađeni, poput plaćenih godišnjih odmora, državnih praznika ili bolovanja; (b) pauza za objed; (c) vrijeme provedeno na putu od kuće do radnog mjesta, čak i kad je ono plaćeno (građevinski radnici). Međutim ako je takvo putovanje organizirano u radno vrijeme zaposlenika, ono je uključeno u sate rada. |
|
11.29. |
Ukupno odrađeni sati su sveukupno stvarno odrađeni sati tijekom računovodstvenog razdoblja na radnim mjestima zaposlenika i samozaposlenih osoba na ekonomskom području: (a) uključujući rad izvan ekonomskog područja za institucionalne jedinice rezidentnog poslodavca koji tamo nema središte ekonomskog interesa; (b) isključujući rad za institucionalne jedinice inozemnog poslodavca koji nema središte ekonomskog interesa na ekonomsko mpodručju. |
|
11.30. |
Mnoga istraživanja u poduzećima bilježe plaćene sate, a ne odrađene sate. U tim slučajevima treba za svaku skupinu zaposlenja procijeniti odrađene sate, korištenjem svih raspoloživih informacija o plaćenom odsustvu itd. |
|
11.31. |
Za analize poslovnih ciklusa može biti korisno da se ukupno odrađeni sati usklade upotrebom standardnog broja radnih dana u godini. |
EKVIVALENT PUNOG RADNOG VREMENA
|
11.32. |
|
|
11.33. |
Ova definicija ne opisuje nužno način na koji se taj koncept procjenjuje: budući da se dužina zaposlenja s punim radnim vremenom tijekom vremena mijenja i razlikuje između djelatnosti, treba koristiti metode kojima se izračunava prosječan udio i prosječni sati na radnim mjestima sa skraćenim radnim vremenom za svaku grupu zaposlenja. Najprije treba procijeniti uobičajeni radni tjedan s punim radnim vremenom za svaku grupu zaposlenja. Ako je moguće, grupa zaposlenja se može definirati unutar djelatnosti prema spolu i (ili) vrsti rada. Za radna mjesta zaposlenika ugovorni sati rada predstavljaju odgovarajuće kriterije za određivanje tih podataka. Ekvivalent punog radnog vremena se izračunava posebno za svaku grupu zaposlenja, a zatim se zbraja. |
|
11.34. |
Unatoč činjenici da su ukupno odrađeni sati najbolja mjera inputa rada, ekvivalent punog radnog vremena ima nekoliko prednosti: on se može lakše procijeniti, a to olakšava međunarodne usporedbe sa zemljama koje mogu procijeniti samo ekvivalent punog radnog vremena. |
INPUTI RADA ZAPOSLENIKA U STALNIM NAKNADAMA
|
11.35. |
|
|
11.36. |
Naknada zaposlenicima u tekućim cijenama podijeljena s inputom rada zaposlenika u stalnim cijenama daje implicitni indeks cijena naknade usporediv s implicitnim indeksom cijena finalne uporabe. |
|
11.37. |
Svrha koncepta inputa rada zaposlenika po stalnim naknadama je da iskaže promjene u strukturi radne snage, na primjer od niže plaćenih do više plaćenih radnika. Kako bi bila učinkovita, analiza se mora izvesti na razini djelatnosti. |
POGLAVLJE 12.
TROMJESEČNI EKONOMSKI RAČUNI
|
12.01. |
Tromjesečni ekonomski računi čine sastavni dio sustava nacionalnih računa i, između drugih upotreba, vrlo su važni za analizu tekuće godine i obračun privremenih procjena za prethodne godine. Tromjesečni ekonomski računi čine povezani niz transakcija, računa i izravnavajućih stavki, definiranih u financijskim i nefinancijskim terminima, a bilježe se na tromjesečnoj osnovi. Oni koriste iste principe, definicije i strukturu kao i godišnji računi, ovisno o određenim izmjenama zbog vremenskog razdoblja koje obuhvaćaju. |
|
12.02. |
Važnost tromjesečnih ekonomskih računa suštinski proizlazi iz stanovišta da su oni jedini koherentni niz indikatora raspoloživih s kratkim zakašnjenjem, koji mogu dati sveukupnu kratkoročnu sliku nefinancijske, kao i financijske ekonomskea ktivnosti. |
|
12.03. |
Vremensko razdoblje na koje se tromjesečni računi odnose i potreba dobivanja pouzdanih informacija što je prije moguće uzrok su postojanja nekih obilježja koja su tipična za tromjesečne račune. Ta obilježja uključuju statističke metode sastavljanja računa, sezonske oscilacije i njen tretman, konzistentnost tromjesečnih i godišnjih računa i posebne karakteristike računa u odnosu na referentno razdoblje. Ova tipična obilježja potpunije će se analizirati u priručniku o tromjesečnim računima koje Eurostat namjerava objaviti prije primjene ove metodologije. |
|
12.04. |
Statističke metode koje se koriste za sastavljanje tromjesečnih računa mogu se znatno razlikovati od metoda korištenih za godišnje račune. One se mogu svrstati u dvije glavne kategorije: direktan pristup i indirektan pristup. Direktan pristup se temelji na raspoloživosti izvora podataka u tromjesečnim intervalima, s odgovarajućim pojednostavljenjima, sličnih izvorima koji se koriste za sastavljanje godišnjih računa. S druge strane, indirektni pristup se temelji na vremenskom dezagregiranju podataka iz godišnjih računa u skladu s matematičkim ili statističkim metodama referentnih pokazatelja koji omogućuju ekstrapolaciju za tekuću godinu. Izbor između različitih indirektnih postupaka mora prije svega uzeti u obzir minimiziranje greške procjene za tekuću godinu kako bi privremene godišnje procjene bile što je moguće bliže konačnim iznosima. Izbor između ovih pristupa ovisi, između ostalog, o raspoloživim podacima na tromjesečnoj razini. |
|
12.05. |
Nizovi tromjesečnih računa često pokazuju vrlo kratkoročne promjene vrijednosti zbog vremena, navika, zakonodavstva itd. obično definirane kao sezonske oscilacije. Iako je sezonska komponenta sastavni dio tromjesečnih podataka, ona često sprečava pravilno raspoznavanje i analizu komponente trend-ciklusa. Iz ovog razloga proizlazi potreba da se sastavljaju i izvorni i desezonirani računi. Potrebno je osigurati računovodstvenu dosljednost desezoniranih podataka. S desezoniranjem je usko povezan problem ispravka za radne dane koji zahtijeva daljnju obradu u Eurostatovom priručniku. |
|
12.06. |
Budući da tromjesečni računi primjenjuju isti okvir kao i godišnji računi, ta dva skupa moraju biti međusobno konzistentni tijekom vremena. To podrazumijeva, u slučaju promjena vrijednosti toka, da će zbroj tromjesečnih podataka biti jednak godišnjim podacima za svaku godinu. U načelu, nema prepreka za ispunjenje ovog uvjeta za prethodne godine. Međutim, u tekućoj godini postoji vremenski problem jer su tromjesečni podaci u pravilu raspoloživi prije godišnjih podataka. Ovaj problem se može riješiti tako da se privremene procjene godišnjih podataka dobiju agregiranjem tromjesečnih podataka. Kad novi godišnji podaci postanu dostupni, što rezultira revidiranjem privremenih podataka, tromjesečne podatke je potrebno na odgovarajući način prilagoditi. U nekim sustavima godišnji računi su sekundarni proizvod tromjesečnog sustava i nema posebnog godišnjeg obračuna. |
|
12.07. |
Vremenska konzistentnost se mora osigurati za izvorne podatke, a isto tako kao i u slučaju kompatibilnih postupaka desezoniranja za prilagođene podatke. |
|
12.08. |
Iako je u načelu većina transakcija i izravnavajućih stavki pravilno raspoređena na sva tromjesečja, postoje ipak neke aktivnosti koje se koncentriraju u jednom ili dva tromjesečja godine. To je slučaj s porezima na dohodak, dobiti, dividende, kamate itd. Tretman ovih slučajeva u velikoj je mjeri ovisan o procesima njihovog stvaranja. |
|
12.09. |
S teoretskog stanovišta, nema prepreka da shema korištena za tromjesečne račune bude ista kao ona koja se koristi za godišnje račune. Međutim, u praksi je korisno pojednostaviti i agregirati ovu shemu kako bi se dobili pouzdani tromjesečni podaci što je prije moguće (vidjeti program tablica i podataka koje treba dostaviti u okviru ESA-e 1995.). |
POGLAVLJE 13.
REGIONALNI RAČUNI
|
13.01. |
Regionalni računi su regionalna specifikacija odgovarajućih računa ukupnog gospodarstva. Ovi regionalni računi koriste koncepte koji se koriste za račune ukupnog gospodarstva, osim ako nije drugačije navedeno u ovom odjeljku. |
|
13.02. |
Potpuni skup računa na regionalnoj razini podrazumijeva obradu svake regije kao posebnog ekonomskog entiteta. U tom kontekstu, transakcije s drugim regijama postaju vrsta vanjskih transakcija. Vanjske transakcije regije bi, naravno, trebalo razlikovati prema tome radi li se o transakcijama s drugim regijama države ili o transakcijama s inozemstvom. |
|
13.03. |
Konceptualne poteškoće (vidjeti stavke 13.10. do 13.14.) djelomično objašnjavaju zbog čega su regionalni računi ograničeni na bilježenje proizvodnih aktivnosti po djelatnosti i na račune za neke institucionaln esektore poput kućanstava. |
REGIONALNO PODRUČJE
|
13.04. |
Regionalno gospodarstvo zemlje je dio ukupnog gospodarstva te zemlje. Ukupno gospodarstvo je definirano u smislu institucionalnih jedinica. Ono se sastoji od svih institucionalnih jedinica koje imaju središte interesa na ekonomskom području zemlje (vidjeti stavak 2.04.). Ekonomsko područje, iako se suštinski sastoji od zemljopisnog područja, ne poklapa se s njim u potpunosti (vidjeti stavak 2.05.). Ekonomsko područje države se može podijeliti na regionalna područja i na izvanregionalno područje. |
|
13.05. |
Regionalno područje uključuje: (a) regiju koja je dio zemljopisnog područja zemlje; (b) sve slobodne zone s carinskim skladištima i tvornicama pod carinskim nadzorom regije. |
|
13.06. |
Izvanregionalno područje se sastoji od dijelova ekonomskog područja zemlje, koji se ne mogu izravno povezati s pojedinom regijom. Ono se sastoji od: (a) državnog zračnog prostora, teritorijalnih voda i kontinentalnog šelfa u međunarodnim vodama, nad kojima zemlja ima isključiva prava; (b) teritorijalnih enklava (tj. zemljopisno područje koje se nalazi u inozemstvu, a koje po međunarodnim ugovorima ili sporazumima između zemalja, koriste državne agencije zemlje (veleposlanstva, konzulati, vojne baze, znanstveni centri itd.); (c) ležišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodama izvankontinentalnog šelfa zemlje, koja iskorištavaju rezidentne jedinice. |
|
13.07. |
Statistička nomenklatura teritorijalnih jedinica (NUTS) osigurava jedinstvenui jednoobraznu raščlambu ekonomskog područja Europske unije. NUTS jepodručna klasifikacija za sastavljanje regionalnih računa. |
JEDINICE I REZIDENTNOST
|
13.08. |
Razlikuju se dvije vrste jedinica. Prije svega lokalni JVD-i koji se koriste za analizu tokova koji s događaju u procesu proizvodnje i prilikom korištenja roba i usluga. Drugo, institucionalne jedinice koje se koriste za analizu tokova koji utječu na dohodak, kapital i financijske transakcije, druge tokove i bilance stanja. |
|
13.09. |
Lokalni JVD je dio JVD-a koji odgovara lokalnoj jedinici. Lokalna jedinica je institucionalna jedinica koja proizvodi robe i usluge, ili njezin dio, a smještena je na zemljopisno prepoznatom mjestu (vidjeti stavak 2.106.). Stoga se u načelu regionalna rezidentnost nekog lokalnog JVD-a može odrediti na nedvosmislen način. Kod transakcija koje su povezane s proizvodnim djelatnostima, potrebno je evidentirati tokove između lokalnih JVD-a koji pripadaju istoj institucionalnoj jedinici, a koji se nalaze u različitim regijama. ESA preporučuje uključivanje isporuka između lokalnih JVD-a u definiciju outputa, a to je posebno važno kod regionalnih računa. |
|
13.10. |
U slučaju institucionalnih jedinica potrebno je razlikovati dvije vrste institucionalnih jedinica u kontekstu regionalnih računa. Prije svega postoje jednoregionalne jedinice, čije je središte ekonomskog interesa u jednoj regiji i većina njihovih aktivnosti se odvijaju u toj regiji. Među jednoregionalnim jedinicama su kućanstva, društva čiji su lokalni JVD-i svi smješteni u istoj regiji, lokalne i državne vlasti, barem dio socijalne sigurnosti i mnoge neprofitne ustanove u službi kućanstava. Drugo, postoje višeregionalne jedinice koje imaju središte ekonomskog interesa u više regija. To vrijedi za brojna društva i neprofitne ustanove. U velikoj mjeri to vrijedi i u slučaju institucionalnih jedinica čije aktivnosti obuhvaćaju cijelu državu, poput središnje države i malog broja društava, općenito u monopolističkoj ili kvazi-monopolističkoj situaciji, poput društva koje upravlja državnom željeznicom ili električnom energijom. |
|
13.11. |
Sve transakcije jednoregionalnih institucionalnih jedinica su raspoređene regiji u kojoj one imaju središte ekonomskog interesa. Što se tiče kućanstava, središte ekonomskog interesa je regija u kojoj ona žive, a ne regija u kojoj rade. Druge jednoregionalne jedinice imaju središte svog ekonomskog interesa u regiji gdje su smještene. |
|
13.12. |
Neke transakcije višeregionalnih jedinica se ne mogu regionalno odrediti u strogom značenju te riječi. To vrijedi za većinu distributivnih i financijskih transakcija. Slijedom toga se izravnavajuće stavke za višeregionalne jedinica ne mogu nedvosmisleno definirati na regionalnoj razini. |
|
13.13. |
Mogli bismo uzeti u razmatranje raspoređivanje svih transakcija više regionalnih jedinica između regija na temelju praktičnih pravila. Međutim, na to ne bi trebalo gledati kao na jednostavno praktično približno procjenjivanje. To podrazumijeva konceptualnu prilagodbu ESA-e, budući da razlozi koji sprečavaju uključivanje potpunog slijeda računa za lokalne JVD-e/djelatnosti u centralni sustav također, u načelu, zabranjuju potpunu raspodjelu svih institucionalnih jedinica i njihovih računa između regija; jer bi to značilo, u načelu, sastavljanje potpunog slijeda računa za lokalne JVD-e. |
|
13.14. |
Zbog gore navedenog, sustav regionalnih računa je ograničen na: (a) regionalne agregate djelatnosti po proizvodnim aktivnostima: (1) bruto dodanu vrijednost; (2) naknade zaposlenicima; (3) zaposlenost; (4) zaposlenike; (5) bruto investicije u fiksni kapital; (b) bruto domaći proizvod po regijama (BDPR); (c) regionalne račune kućanstava. |
METODE REGIONALIZACIJE
|
13.15. |
Regionalni računi se temelje na transakcijama jedinica koje su rezidentne na regionalnom području. Općenito, regionalizacija se može izvesti korištenjem metoda „bottom-up” i metoda „top-down” ili kombiniranim metodama. Metode se mogu opisati kako slijedi: (a) metode „bottom-up”: Metode „bottom-up” podrazumijevaju korištenje informacija o jedinicama koje su rezidentne u regiji, a rastu pribrajanjem dok se ne utvrdi regionalna vrijednost agregata. Zbroj regionalnih vrijednosti mora odgovarati nacionalnoj vrijednosti; (b) metode „top-down”: Metode „top-down” podrazumijevaju raspodjelu nacionalnih podataka između regija bez pokušaja da se utvrde pojedinačne rezidentne jedinice, pomoću ključa distribucije koji odražava na najtočniji mogući način obilježja koja treba procijeniti. Metode se nazivaju „top-down” jer je agregat raspoređen na regiju, a ne na pojedinu jedinicu. Međutim, za pravilno regionalno pokriće ključa koji će se koristiti potrebna je indikacija rezidentne jedinice; (c) kombinirane metode: Metode „bottom-up” u užem smislu se rijetko susreću u svom punom obliku. Stoga u obzir mogu doći kombinirane metode. Na primjer, može se dogoditi da je varijablu ili agregat varijabli moguće prepoznati samo pomoću metode „bottom-up” na razini NUTS-1. Zadaljnje prepoznavanje na razini NUTS-2 ili NUTS–3 potrebno je koristiti metodu „top-down”. |
|
13.16. |
U načelu, prednost metode „bottom-up” je u tome što one izravno koriste relevantne izvore na regionalnoj razini. Prednost metode „top-down” je zajamčena numerička dosljednost između nacionalnih i regionalnih računa. Nedostatak je u tome što procjene nisu izrađene s izravnim podacima, već s ključem za koji se pretpostavlja da je u korelaciji s pojavom koja se mjeri. |
|
13.17. |
Kad god je moguće, regionalne vrijednosti koje se u konceptu izravno slažu s nacionalnim vrijednostima, treba izravno procijeniti pomoću metoda„bottom-up”. Postupci „top-down” ne daju solidne, pouzdane baze podataka za ocjenu točnosti procijenjenih vrijednosti, budući da se u metodama „bottom-up” pažnja posvećuje mogućem odstupanju u odnosu na ukupne nacionalne vrijednosti. |
AGREGATI PO DJELATNOSTIMA
|
13.18. |
Djelatnost na razini regije se sastoji od grupe lokalnih JVD-a koji se bave istom ili sličnom vrstom aktivnosti (vidjeti stavak 2.108.). Lokalni JVD jejedinica na kojoj se temelje podaci o proizvodnim aktivnostima (output, intermedijarna potrošnja itd.). |
|
13.19. |
Kao opće načelo, agregati po proizvodnim aktivnostima moraju biti raspoređeni po regiji u kojoj je jedinica koja obavlja relevantne transakcije rezidentna. Rezidentnost lokalnog JVD-a je osnovni kriterij za raspoređivanje ovih agregata na neku posebnu regiju. |
|
13.20. |
Opće načelo za raspodjelu bruto investicija u fiksni kapital po regijama je vlasništvo, kao i u računima ukupnog gospodarstva (vidjeti stavak 2.05., napomenu (1)). Fiksna aktiva u vlasništvu višeregionalne jedinice se raspoređuje lokalnim JVD-ima koji ju koriste. Kao i kod nacionalnih računa, fiksna aktiva stečena putem operativnog leasinga se bilježi u regiji vlasnika, a ona stečena putem financijskog leasinga u regiji korisnika. |
|
13.21. |
U praksi se može pokazati da su informacije dostupne samo na razini jedinica koje sadrže nekoliko lokalnih JVD-a koji obavljaju različite aktivnosti i/ili se nalaze u različitim regijama. U tom slučaju, za regionaliziranje podataka po djelatnostima treba koristiti dostupne pokazatelje (npr. naknade zaposlenicima ili zaposlenost po regiji). |
|
13.22. |
Kod određivanja lokalnog JVD-a mogu se razlikovati tri situacije: (a) proizvodna aktivnost sa znatnim ( 108 )inputom rada na stalnoj lokaciji ne stvara probleme. Međutim, u nekim slučajevima je potrebno dodatno pojašnjenje (vidjeti stavke 13.24. do 13.27.); (b) proizvodna aktivnost bez znatnog inputa rada na stalnoj lokaciji se ne smatra posebnim lokalnim JVD-om i zato proizvodnju treba pripisati lokalnoj jedinici koja je odgovorna za upravljanje proizvodnjom; (c) za proizvodnu aktivnost bez stalne lokacije treba primijeniti koncept rezidentnosti na nacionalnoj razini. |
|
13.23. |
Pomoćne aktivnosti nisu izolirane na način da bi tvorile posebne subjekte ili bile odvojene od glavnih ili sporednih aktivnosti ili subjekata kojima služe (vidjeti stavak 2.104.). U skladu s tim, pomoćne aktivnosti moraju biti integrirane u lokalne JVD-e kojima služe. Pomoćne aktivnosti se mogu obavljati na odvojenim lokacijama, smještenim u nekoj drugoj regiji koja nije regija lokalnog JVD-a kojem služe. Striktna primjena gore navedenog pravila za zemljopisnu raspodjelu pomoćnih aktivnosti rezultirala bi nižom procjenom agregata u regijama u kojima su koncentrirane pomoćne aktivnosti. Zbog toga, u skladu s načelom rezidentnosti, njih treba rasporediti na regiju u kojoj se nalaze pomoćne aktivnosti; one ostaju u istoj djelatnosti kao i lokalni JVD kojemu služe. |
|
13.24. |
Za neke djelatnosti, metode regionalizacije zahtijevaju dodatno pojašnjenje. Te djelatnosti su: (a) građevinarstvo; (b) prijevoz, skladištenje i veze; (c) financijsko posredovanje. |
|
13.25. |
Za građevinsku djelatnost, gradilišta treba tretirati kao neovisne lokalne JVD-e kada je njihova aktivnost značajna (vidjeti stavak 2.09., bilješku (4)). Obzirom na mobilnost neke opreme, na primjer strojeva za zabijanje stupova i dizalice, između lokalnih jedinica nekog JVD-a i nedostatka informacija na razini gradilišta, preporučuje se da se bruto investicije u fiksni kapital takve opreme rasporedi sjedištu JVD-a. |
|
13.26. |
Za djelatnosti prijevoza, uključujući cjevovode, nužno je definirati lokalne JVD-e kojima se pripisuje proizvodnja i investicije. Za djelatnosti kopnenog prijevoza (osim željezničkog), proizvodnju i investicije treba pripisati terminalima ili sličnim lokalnim JVD-ima u kojima se oprema nalazi. Za djelatnosti vodenog prijevoza, proizvodnju i mobilnu opremu treba rasporediti lokalnim JVD-ima koji ih iskorištavaju. U djelatnostima željezničkog i zračnog prijevoza treba koristiti metodu „top-down”, raščlanjivanjemnacionalnih agregata na regionalne po prikladnim pokazateljima. Naknade zaposlenicima treba rasporediti na regiju u kojoj su ti ljudi zaposleni. Bruto poslovni višak treba rasporediti na regije prema pokazateljima koji se odnose na aktivnost željezničkih ili zračnih linija. U djelatnosti komunikacija, telefonske govornice, telefonski aparati, telekomunikacijske linije itd. imaju samo sporednu ulogu. Stoga one ne čine posebne jedinice i trebaju se pripisati lokalnim JVD-ima odgovornim za njihovo upravljanje. Ulaganje u infrastrukturu treba također pripisati tim lokalnim jedinicama. |
|
13.27. |
Dodana vrijednost djelatnosti financijskog posredovanja mora se rasporediti u skladu s dohodovnim pristupom. Naknade zaposlenicima se moraju rasporediti lokalnim JVD-ima u kojima su te osobe zaposlene. Bruto poslovni višak kreditnih institucija mora biti podijeljen između lokalnih JVD-a razmjerno zbroju kredita i depozita, a bruto poslovni višak osiguravajućih institucija razmjerno primljenim premijama. Bruto investicije u fiksni kapital uglavnom obuhvaćaju zgrade; stoga ga treba rasporediti na regiju u kojoj se one nalaze. |
|
13.28. |
Output treba procijeniti u osnovnim cijenama (vidjeti stavak 3.47.). Proizvode korištene za intermedijarnu potrošnju treba vrednovati po kupovnim cijenama koje vrijede u trenutku kad oni stupaju u proces proizvodnje (vidjeti stavak 3.72.). Kao posljedica toga, bruto dodana vrijednost po djelatnosti se vrednuje u osnovnim cijenama. Bruto investicije u fiksni kapital se vrednuju u kupovnim cijenama uključujući troškove montaže i druge troškove prijenosa vlasništva. Kad je proizveden za vlastitu upotrebu, procjenjuju se u osnovnim cijenama za slična dugotrajna sredstva ili po trošku proizvodnje, ako takve cijene nisu dostupne (vidjeti stavak 3.113.). |
|
13.29. |
Regionalni ekvivalent BDP-a je BDPR (bruto domaći proizvod po regiji). BDPR se vrednuje u tržišnim cijenama, tako da se regionalizirani porezi umanjeni za subvencije na proizvode i uvoz pribroje na dodanu vrijednost po regiji u osnovnim cijenama. Suma BDPR-a u tržišnim cijenama po regijama, uključujući BDPR izvanregionalnog područja, odgovara BDP-u u tržišnim cijenama. |
RAČUNI KUĆANSTAVA
|
13.30. |
Bruto domaći proizvod regije je rezultat proizvodnih aktivnosti lokalnih JVD-a, rezidenta u regiji. Procesi distribucije i redistribucije dohotka rezultiraju drugim značajnim izravnavajućim stavkama, naime primarnim dohotkom i raspoloživim dohotkom. Zbog razloga navedenih u stavcima od 13.10. do 13.14., u regionalnim računima su ti dohodovni koncepti ograničeni na kućanstva. |
|
13.31. |
Regionalni računi kućanstava su regionalna specifikacija odgovarajućih računa na nacionalnoj razini. Zbog praktičnih razloga ti su računi ograničeni na: (a) račun raspodjele primarnog dohotka; (b) račun sekundarne distribucije dohotka. Općenito je njihova namjena mjerenje primarnog dohotka i raspoloživog dohotka kućanstava koji su rezidenti u regiji. |
|
13.32. |
Regionalni računi kućanstava se temelje na kućanstvima koja su rezidentna na regionalnom području. Za definiciju kućanstava kao institucionalnih jedinica i za definiciju institucionalnog sektora kućanstava, vidjeti stavke 2.13., 2.16., 2.75. i 2.76. Broj osoba koje su članovi kućanstava odgovara ukupnoj rezidentnoj populaciji regije. |
|
13.33. |
Općenito se pravila za određivanje rezidentnosti kućanstava na nacionalnoj razini također primjenjuju na regionalne račune kućanstava. Međutim, u pogledu rezidentnosti studenata i dugotrajnih pacijenata uvedena je iznimka kad je regija koja ih ugošćuje u istoj zemlji. U regionalnim računima, oni su tretirani kao rezidenti regije koja ih ugošćuje ako tamo borave duže od jedne godine. |
|
13.34. |
U regionalnim računima kućanstava, treba razmotriti dva slučaja u vezi kućanstava koja u vlasništvu imaju neinkorporirano poduzeće, zemljište i/ili drugi stambeni objekt u nekoj drugoj regiji: (a) kućanstvo koje u vlasništvu ima neinkorporirano poduzeće u drugoj regiji (koje se ne smatra kvazi-društvom na nacionalnoj razini) neinkorporirano poduzeće se smatra rezidentnim (zamišljenom jedinicom) u regiji koja ga ugošćuje. Slijedom toga, mješoviti dohodak koji rezultira iz sastavljanja agregata po djelatnosti dio je mješovitog dohotka regije koja ga ugošćuje. Međutim, mješoviti dohodak zabilježen na računu alokacije primarnog dohotka kućanstava po regiji mora biti isti kao i ukupan mješoviti dohodak koji prime kućanstava rezidenti u regiji, bez obzira na regiju u kojoj je dohodak ostvaren; (b) kućanstva koja u vlasništvu imaju zemljište i/ili drugi stambeni objekt u nekoj drugoj regiji ovdje se zemljište i/ili drugi stambeni objekt također smatraju uvjetnim jedinicama koje su rezidentne u regiji koja ih ugošćuje. Slijedom toga, najamnine koju plaćaju zakupci zemljišta i/ili stambenog objekta plaćaju se uvjetnoj jedinici. Ako drugi stambeni objekt koristi vlasnik za vlastitu finalnu potrošnju, vrijednost najamnine treba bilježiti kao međuregionalni izvoz iz regije u kojoj je smješten stambeni objekt u regiju u kojoj je vlasnik rezident. Drugo spomenuta regija tako uvozi tu uslugu i koristi je za izdatak kućanstava za finalnu potrošnju. Kao i u slučaju mješovitog dohotka, poslovni višak koji proizlazi iz ovog procesa proizvodnje razlikuje se od poslovnog viška na računima alokacije primarnog dohotka; na razini cjelokupnog gospodarstva oba su jednaka. |
PRILOG I.
USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE
Poglavlje 1.
|
1.13. peti stavak, (d) |
Izbrišite nakon teksta„ESA sadrži i mnoge posebne dogovore, kao npr.:” „bilježenje uporabe financijskih usluga indirektno mjerenih kao intermedijarne potrošnje nominalnog sektora ili nominalne djelatnosti.” |
Zamijenite s: „alociranje uporabe usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) na sektore/djelatnosti korisnika.” |
|
1.25. drugi stavak |
Dodajte nakon popisa točaka koji počinje s„Neke od glavnih razlika u konceptima su:”sljedeću točku: „(i) uporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) alocira se na sektore/djelatnosti korisnika umjesto na nominalni sektor (djelatnost). Kao posljedica toga, korištenje UFPIM-a se po dogovoru više ne bilježi u cijelosti kao intermedijarna potrošnja, već također može biti finalna potrošnja i izvoz. To podrazumijeva da se također može pojaviti uvoz UFPIM-a.” |
Poglavlje 3.
|
3.63. |
Izbrišite cijeli tekst od početka pa do„… se vrednuje na osnovu naplaćenih naknada i provizija” na kraju četvrtog stavka. |
Zamijenite s: „J. Usluge financijskog posredovanja (ovo uključuje usluge osiguranja i usluge mirovinskih fondova) Usluge financijskog posredovanja (nisu uključene usluge osiguranja i usluge mirovinskih fondova) sastoji se od:a) usluga financijskog posredovanja koje financijski posrednici direktno zaračunavaju svojim klijentima i mjerene kao zbroj naplaćenih naknada i provizija. Financijski posrednici mogu izričito naplatiti posredničke usluge koje pružaju. Output takvih usluga procjenjuje se na osnovu naplaćenih naknada i provizija; b) usluga financijskog posredovanja indirektno zaračunatim i mjerenim (UFPIM). Financijski posrednici pružaju usluge za koje ne naplaćuju izričitu naknadu i proviziju. Zajmodavcima plaćaju niže kamate nego bi inače plaćali, a naplaćuju više kamate zajmoprimcima. Stoga, proizvodnja UFPIM-a nastaje tako da financijski posrednici upravljaju zajmovima i depozitima čije kamatne stope određuju; suprotno tome, kod vrijednosnih papira posredničke se usluge nude samo za dionice. Proizvodnja podsektora S122 (druge financijske institucije) i S123 (drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova), osim investicijskih fondova procjenjuje se na osnovu razlike između stvarnih potražnih i dugovnih kamata i ‚referentne’ kamatne stope. Za rezidentne i nerezidentne zajmoprimce posrednika mjeri razlikom između stvarne kamate naplaćene na zajmove i iznosa koji bi bio plaćen primjenom referentne stope. Za rezidentne i nerezidentne zajmodavce mjeri se razlikom između kamate koju bi primili primjenom referentne stope i stvarne primljene kamate; c) uslugama financijskog posredovanja koje pruža središnja banka. Središnja banka ne smije se uključiti u izračun UFPIM-a: njezina se proizvodnja mjeri kao zbroj troškova.” |
|
3.70.(j) |
Izbrišite: „samo za ukupno gospodarstvo: sve usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) koje pružaju rezidentni proizvođači.” |
Zamijenite s: „uporaba usluga financijskog posredovanja koja indirektno mjere rezidentni proizvođači.” |
|
3.70. |
Dodajte: „(k) Prema dogovoru, proizvodnja središnje banke treba biti u cijelosti raspoređena u intermedijarnu potrošnju ostalih financijskih posrednika (podsektori S122 – S123).” |
|
|
3.76.(e) |
Dodajte na„izravno naplaćene financijske usluge”: „i dio usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih koje za finalnu potrošnju koriste kućanstava.” |
|
|
3.142.(h) |
Dodajte odmah nakon„financijske usluge prema iznosu određenih provizija i naknada;” sljedeću frazu: „i dio usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih koje koriste nerezidenti;” |
Poglavlje 4.
|
4.51. drugi stavak |
Izbrišite: „Budući da vrijednost usluga koje pružaju financijski posrednici nije raspoređena među različite klijente, stvarne isplate ili naplate kamata za ili od financijskih posrednika nisu prilagođena da bi eliminirala marže koje predstavljaju implicitne troškove financijskih posrednika. U računu alokacije primarnog dohotka financijskih posrednika i nominalne djelatnosti u koju je, prema konvenciji, cijeli output financijskih posrednika raspoređen kao intermedijarna potrošnja, potrebna je stavka usklađenja.” |
Zamijenite s: „Vrijednost usluga koje pružaju financijski posrednici koje su raspoređene na različite klijente, stvarna plaćanja kamate prema financijskim posrednicima ili primitke kamata od njih treba uskladiti kako bi se uklonile marže koje predstavljaju implicitne naknade koje učine financijski posrednici. Iznosi kamate koji zajmoprimci plate financijskim posrednicima treba umanjiti za procijenjene vrijednosti promjene dugovanja, dok je iznos kamate koje potražuju ulagači potrebno na sličan način povećati. Vrijednosti troškova se obrađuju kao plaćanja usluga koje pružaju financijski posrednici svojim klijentima, a ne kao plaćanje kamate.” |
Poglavlje 8.
|
8.09. |
NAPOMENA S OBJAŠNJENJEM Prikazanim podacima dodajte: Tablice A.I.1. i A.I.2. koje prikazuju posljedice alociranja UFPIM-a na podatke prikazane u Poglavlju 8., „Izvadak iz računa i izravnavajućih stavki” (brojčani primjer). |
|
|
8.14. |
Izbrišite: „Kako se usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) ne raspoređuju na sektore korisnika, ukupna vrijednost outputa UFPIM-a tretira se kao intermedijarna potrošnja nominalnog sektora s nultim outputom i negativnom dodanom vrijednošću koja je jednaka intermedijarnoj potrošnji, ali sa suprotnim predznakom. Na ovaj se način dodana vrijednost svih sektora i grana gospodarstva zajedno, smanjuje za ovaj iznos. Da bi se olakšao prikaz računa, može se izostaviti dodatni stupac za isti (nominalni) sektor, i umjesto toga uzeti u obzir odgovarajući podatak u stupcu ukupnog gospodarstva.” |
Zamijenite s: „Budući da su usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) alocirane na korisničke sektore, određeni dijelovi plaćanja kamate su reklasificirani kao plaćanje usluga. Ova reklasifikacija utječe na vrijednost proizvodnje i intermedijarne potrošnje (kao i vrijednost uvoza, izvoza i finalne potrošnje).” |
|
8.24. |
Izbrišite: „Budući da se usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) ne raspoređuju sektorima korisnicima, stavke kamata pokazuju kamate koje se stvarno duguju i potražuju. Prilagodba se radi na strani izvora u stupcu ‚financijska ustanova’ (s negativnim predznakom) i u stupcu odnosnog (nominalnog) sektora (s pozitivnim predznakom). Radi pojednostavljivanja prikaza računa, moguće izostaviti dodatni stupac za nominalni sektor, a prikazati odgovarajući podatak u stupcu ‚ukupno gospodarstvo’.” |
Zamijenite: „Budući da su usluge financijskog posredovanja (UFPIM) alocirane na korisničke sektore, stavka ‚kamata’ u računu raspodjele primarnog dohotka odgovara stvarnoj plativoj i naplativoj kamati nakon što se UFPIM odbije od stvarnih obveza zajmoprimaca i doda stvarnim potraživanjima zajmodavaca.” |
Poglavlje 9.
|
9.25.(a) |
Izbrišite: „intermedijarna potrošnja po djelatnosti uključuje uporabu usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih ‚koje se bilježe u nominalnoj djelatnosti (vidi odjeljak 9.33.);” |
|
|
9.25.(b) |
Izbrišite: „minus uporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (zabilježena u nominalnoj djelatnosti, pogledajte stavak 9.33.)” |
|
|
9.33. |
Izbrišite: „U tablicama ponude i uporabe, klasifikacija ►M11 NACE Rev. 2. ◄ je proširena nominalnom djelatnošću za korištenje usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih. U tablici ponude, nije zabilježena nikakva transakcija za ovu djelatnost. U tablici uporabe, ukupna uporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih zabilježena je kao intermedijarna potrošnja nominalne djelatnosti. Kako ta nominalna djelatnost nema nikakve druge transakcije, njen neto operativni višak je negativan i jednak veličini njene intermedijarne potrošnje; sve ostale komponente njezine dodane vrijednosti su nula. Kao rezultat, njena ukupna bruto dodana vrijednost jednaka je njenom (negativnom) neto poslovnom višku.” |
Tablica A.I.1. – Učinak alociranja UFPIM-a po institucionalnim sektorima, uključujući promjene za netržišne proizvođače
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||||
|
Računi |
Ukupno |
Robe i usluge (izvori) |
S.2 Inozemstvo |
S.1 Ukupno gospodarstvo |
S.15 NPUSK |
S.14 Kućanstva |
S.13 Ukupna država |
S.12 Financijske institucije |
S.11 Nefinancijske institucije |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 Nefinancijska društva |
S.12 Financijska društva |
S.13 Ukupna država |
S.14 Kućanstva |
S.15 NUSK |
S.1 Ukupno gospodarstvo |
S.2 Inozemstvo |
Robe i usluge (uporaba) |
Ukupno |
Računi |
|
|
I.Račun proizvodnje/račun inozemstva |
2 |
2 |
P.72 |
Uvoz usluga |
2 |
2 |
I.Račun proizvodnje/račun inozemstva |
||||||||||||||
|
4 |
4 |
P.62 |
Izvoz usluga |
4 |
4 |
||||||||||||||||
|
P.1. |
Proizvodnja |
48 |
6 |
3 |
57 |
57 |
|||||||||||||||
|
27 |
27 |
3 |
0 |
6 |
0 |
18 |
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
|||||||||||||
|
30 |
–2 |
30 |
48 |
–18 |
B.1 |
Dodana vrijednost/saldo računa inozemstva |
–18 |
48 |
30 |
30 |
|||||||||||
|
II.1.1.Račun stvaranja dohotka |
30 |
30 |
48 |
–18 |
B.2 |
Poslovni višak |
–18 |
48 |
30 |
30 |
II.1.1.Račun stvaranja dohotka |
||||||||||
|
II.1.2.Račun alokacije dohotka |
230 |
13 |
217 |
6 |
14 |
35 |
106 |
56 |
D.41 |
Kamata |
33 |
106 |
14 |
49 |
7 |
209 |
21 |
230 |
II.1.2.Račun alokacije primarnog dohotka |
||
|
22 |
22 |
1 |
35 |
–21 |
48 |
–41 |
B.5 |
Bilanca primarnih dohodaka |
–41 |
48 |
–21 |
35 |
1 |
22 |
22 |
||||||
|
II.2Račun sekundarne distribucije dohotka |
22 |
22 |
1 |
35 |
–21 |
48 |
–41 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
–41 |
48 |
–21 |
35 |
1 |
22 |
22 |
II.2Račun sekundarne distribucije dohotka |
||||
|
II.4.Račun uporabe prihoda |
28 |
28 |
3 |
19 |
6 |
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
II.4.Račun uporabe dohotka |
|||||||||||||
|
6 |
–6 |
–2 |
16 |
–27 |
48 |
–41 |
B.8n |
Štednja, neto/saldo računa inozemstva |
|||||||||||||
Tablica A.I.2. – Učinak alociranja UFPIM-a samo na nominalni sektor
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
Računi |
Ukupno |
Robe i usluge (izvori) |
S.2 Inozemstvo |
S.1 Ukupno gospodarstvo |
S.15 NPUSK |
S.14 Kućanstva |
S.13 Ukupna država |
S.12 Financijske institucije |
S.11 Nefinancijske institucije |
Nominalni |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
Nominalni |
S.11 Nefinancijske institucije |
S.12 Financijske institucije |
S.13 Ukupna država |
S.14 Kućanstva |
S.15 NPUSK |
S.1 Ukupno gospodarstvo |
S.2 Inozemstvo |
Robe i usluge (uporaba) |
Ukupno |
Računi |
|
|
I.Račun proizvodnje |
P.1. |
Intermedijarna |
48 |
48 |
48 |
I.Račun proizvodnje |
|||||||||||||||||
|
48 |
48 |
48 |
P. 2 |
potrošnja |
48 |
48 |
|||||||||||||||||
|
48 |
–48 |
B.1 |
Dodana vrijednost/saldo računa inozemstva |
–48 |
48 |
||||||||||||||||||
|
II.1.1Račun stvaranja dohotka |
48 |
–48 |
B.2 |
Poslovni višak |
–48 |
48 |
II.1.1.Račun stvaranja dohotka |
||||||||||||||||
|
II.1.2.Račun alokacije primarnog dohotka |
222 |
16 |
206 |
7 |
17 |
39 |
77 |
66 |
D.41 |
Kamate |
25 |
125 |
12 |
33 |
5 |
200 |
22 |
222 |
II.1.2.Račun alokacije primarnog dohotka |
||||
|
P.119 |
Prilagodba za UFPIM |
48. |
–48 |
||||||||||||||||||||
|
–6 |
–2 |
16 |
–27 |
48 |
–41 |
B.5 |
Bilanca primarnih dohodaka |
–41 |
48 |
–27 |
16 |
–2 |
–6 |
||||||||||
|
II.2.Račun sekundarne distribucije dohotka |
–6 |
–2 |
16 |
–27 |
48 |
–41 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
–41 |
48 |
–27 |
16 |
–2 |
–6 |
II.2Račun sekundarne distribucije dohotka |
||||||||
|
II. 4Račun uporabe dohotka |
6 |
–6 |
–2 |
16 |
–27 |
48 |
–41 |
B.8n |
Štednja, neto/saldo računa inozemstva |
II. 4Račun uporabe dohotka |
|||||||||||||
PRILOG II.
LEASING I KUPOPRODAJA TRAJNIH DOBARA S OBROČNOM OTPLATOM CIJENE
|
1. |
Pored izravne kupovine trajnih dobara, institucionalnim jedinicama se može odobriti njihovo korištenje na sljedeće načine: kroz operativni leasing, financijski leasing i kupoprodaju s obročnom otplatom cijene. U sva tri slučaja institucionalnajedinica o kojoj je riječ stječe pravo na korištenje trajnog dobra, iako dobro pravno ostaje u vlasništvu druge jedinice. |
|
|
|
|
Operativni leasing
|
6. |
Trajno dobro koje kupi davatelj leasinga za davanje u leasing je dio bruto investicije najmodavca u fiksni kapital (P.51) i iskazuje se kao trajna materijalna sredstva (AN.III) u bilanci stanja davatelja leasinga tijekom cijelog korisnog gospodarskog vijeka. Naknadna potrošnja kapitala (K.1) u vezi s trajnim dobrom bilježi se u računima davatelja leasinga. Plaćanja naknade koja prima davatelj leasinga iskazuju se u njegovom računu proizvodnje kao output (P.1) usluga leasinga. Ako je primatelj leasinga proizvođač, plaćanja naknade su dio njegove intermedijarne potrošnje (P.2). Ako je primatelj leasinga kućanstvo koje djeluje kao krajnji potrošač, plaćanja naknade su dio izdataka za krajnju potrošnju (P.3). |
|
7. |
U ►M11 NACE Rev. 2. ◄ je operativni leasing nekretnina razvrstan u ►M11 razred 68.20 „Iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetima u zakup” ◄ . Operativni leasing drugih trajnih dobara je razvrstan u ►M11 odjeljak 77. „Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing)” ◄ . Operativni leasing ne obuhvaća iznajmljivanje strojeva i opreme s osobljem koje njima rukuje, koje je razvrstano prema uslugama koje daju oprema i osoblje. Na primjer, najam kamiona s vozačem je razvrstan u ►M11 razred 49.41 ◄ . „Prijevoz tereta u cestovnom prometu”. Institucionalno, društva koja se bave operativnim leasing su razvrstana u odjeljak S.11 „Nefinancijska društva”, ali osobe koje obavljaju operativni leasing se također mogu naći i u odjeljku S.14 „Kućanstva”. Ako je davatelj leasinga rezident, a najmoprimac nerezident, plaćanja naknade se iskazuju kao izvoz usluga (P.62). Budući da dobro dano u leasing ostaje u bilanci stanja rezidentne jedinice (davatelja leasinga), to dobro se ne pojavljuje na računu ostatka svijeta. Ako je davatelj leasinga nerezident, a primatelj leasinga rezident, plaćanja naknade se iskazuju kao uvoz usluga (P.72). U tom slučaju se ne smatra da je dobro ušlo na ekonomsko područje (ulaze samo usluge). Tako se dobra u leasingu ne pojavljuju na računima ostatka svijeta, kao ni na bilo kojim drugim računima. |
Financijski leasing
|
8. |
Ako je primatelj leasinga proizvođač, trajno dobro se iskazuje kao bruto investicija u fiksni kapital (P.51) za primatelja leasinga na početku razdoblja leasinga. U cijelom razdoblju leasinga (osim ako primatelj leasinga ne izvrši plaćanja naknade) dobro se iskazuje kao trajna materijalna sredstva (AN.III) u bilanci stanja primatelja leasinga. Naknadna potrošnja kapitala (K.1) se prikazuje u računima primatelja leasinga. Po isteku razdoblja leasinga ili (i.) primatelj leasinga otkupljuje dobro po njegovoj preostaloj vrijednosti kad ono ostaje u njegovoj bilanci stanja, ili (ii.) dobro se vraća davatelju leasinga, tako da se kod primatelja leasinga ono prikazuje kao negativna bruto investicija u fiksni kapital i tako napušta njegovu bilancu stanja te se može unijeti u bilancu stanja davatelja leasinga ili treće osobe, kojoj je davatelj leasinga dalje prodao dobro. |
|
9. |
Ako je primatelj leasinga kućanstvo koje djeluje kao krajnji potrošač, trajno dobro se obrađuje kao da ga je otkupio primatelj leasinga u svrhu finalne potrošnje na početku razdoblja leasinga. To znači da je kupovna cijena dobra u leasinga dio izdatka za krajnju potrošnju (P.3) primatelja leasinga na početku razdoblja leasinga i da se dobro pojavljuje samo kao trajno potrošno dobro u podsjetnoj stavci uz njegovu bilancu stanja. Zajam (F.4) se pripisuje od davatelja leasinga primatelju leasinga. Glavnica ovog zajma je kupovna cijena dobra u leasingu plus troškovi prijenosa (ako postoje). Nepodmireni imputirani zajam (AF.4) se iskazuje u bilanci stanja davatelja leasinga i primatelja leasinga kao financijska aktiva, odnosno pasiva. Smatra se da plaćanja naknade obuhvaćaju dva elementa, otplatu glavnice (F.4) i kamate (D.41), s tim da se konačna otplata podudara sa završetkom financijskog leasinga. |
|
10. |
Visina kamate na imputiranom zajmu se implicitno određuje tako da akumulirane otplate tijekom razdoblja leasinga točno odgovaraju glavnici. Kad naknada ostane konstantna u svim razdobljima, kamatni dio u naknadi se smanjuje tijekom vremena, dok će dio otplate na odgovarajući način rasti, kao i kod zajma koji se plaća u jednakim ratama. Kada suglavnica, naknada i dužina razdoblja leasinga poznati za svaki ugovor, visina kamate, plaćanje kamate i otplate se mogu lako izračunati korištenjem standardnih formula. Ako detaljni podaci o svakom ugovoru o leasingu nisu dostupni, što je u praksi čest slučaju, potrebno je primijeniti razborite pretpostavke koje omogućuju takve izračune. U mnogim državama poslovno računovodstvo obrađuje financijski leasing na sličan način poput ovdje opisano a, što olakšava položaj u pogledu podataka. |
|
11. |
Proizvodna djelatnost davatelja financijskog leasinga je financijsko posredovanje. Obično davatelji leasinga ne zaračunavaju posebno svoje usluge posredovanja. Njihov output su stoga uglavnom ili isključivo usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) i izračunavaju se slično drugim financijskim posredovanjima: ►M1 ————— ◄ ( 109 ). Neki davatelji financijskog leasinga imaju obvezu prema drugim neovisnim jedinicama ako je pasivna kamata primjetna, a izračun UFPIM-a jednostavan. Drugi davatelji financijskog leasinga imaju obvezu samo prema svojim matičnim društvima, kad je plaćanje kamate teško primijetiti. U tom slučaju, možda će trebati procijeniti iznos pasivne kamate korištenjem odgovarajuće kamatne stope. Društva za financijski leasing su uvrštena u institucionalni pododjeljak S.I23 „Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova”. U klasifikaciji djelatnosti u skladu s ►M11 NACE Rev. 2 ◄ to je ►M11 razred 64.91 ◄ „Financijski leasing”. |
|
12. |
Obrada financijskog leasinga u ESA-i, zahtijeva, da se dobro dano u leasing ne iskazuje u računima najmodavca. Je li najmodavac rezident ili nerezident nema utjecaja na obradu samog dobra. Ako je proizvođač ili prodavatelj dobra rezident, a primatelj leasinga nerezident, dobro u zakupu se obrađujekao izvoz (P.61) kad ga preuzme primatelj leasinga, tj. na početku razdoblja leasinga. Ako je proizvođač/prodavatelj nerezident, a primatelj leasinga rezident, smatra se da je dobro uvezeno (P.71) kad započne razdoblje leasinga. Ako je davatelj leasinga rezident, a primatelj leasinga nije rezident, zajam (F.4/AF.4) se pripisuje s rezidentne jedinice (davatelja leasinga) nanerezidentnu jedinicu (primatelja leasinga). Ako je davatelj leasinga nerezident, a primatelj leasinga rezident, zajam se pripisuje s nerezidentne jedinice (davatelja leasinga) na rezidentnu jedinicu (primatelja leasinga). Kao i u slučaju transakcija leasinga između rezidenata, plaćanja naknade se raščlanjuju na kamatu (D.41) i otplatu glavnice (F.4). |
Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene
|
13. |
Trajno dobro se evidentira kao da ga je kupac kupio onog dana kad ga je uzeo u posjed, po cijeni koju bi kupac platio u slučaju gotovinske transakcije. Kupac prima pripisani kredit (F.4/AF.4) iste vrijednosti. ESA dijeli plaćanja kupaca kreditoru na otplate glavnice (F.4) i plaćanje kamate (D.41), korištenjem iste metode koja se primjenjuje kod financijskog leasinga. Proizvodna djelatnost koju obavljaju kreditori ugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene je financijsko posredovanje. Kako oni obično ne naplaćuju posebno svoje usluge, njihov cjelokupni output su usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) i izračunavaju se kao tražbina po dohotku od imovine minus plative kamate, isključivši sve tražbine po dohotku od imovine od ulaganja vlastitih sredstava. Kao i kod financijskog leasinga, iznos plative kamate će možda biti teško primijetiti i stoga će se morati procijeniti. |
|
14. |
U ►M11 NACE Rev. 2 ◄ su kreditori ugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene razvrstani u ►M11 razred 64.92 ◄ „Druga odobravanja kredita”. Društva koja odobravaju kupoprodaju sobročnom otplatom cijene su razvrstana u institucionalni pododjeljak S.123 „Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova”, ali se kreditori ugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene mogu također naći u odjeljku S.14 „Kućanstva”. Ako je kupac nerezident, a kreditor rezident, dobro se obrađuje kao da je izvezeno (P.61) kad ga kupac uzme u posjed. U tom slučaju kreditor osigurava nerezidentnoj jedinici (kupcu) kredit (F.4/AF.4). Ako je kupac rezidentna jedinica, a kreditor to nije, dobro se evidentira kao da je uvezeno (P.71) kad je dostavljeno kupcu, koji istodobno dobiva kredit (F.4/AF.4) od nerezidentnog kreditora. Otplata glavnice (F.4) i plaćanje kamate (D.41) se obrađuju na isti način kao i kod financijskog leasinga koji uključuje nerezidentne jedinice. |
PRILOG III.
OSIGURANJE
UVOD
|
1. |
Postoje dvije glavne vrste osiguranja: socijalno osiguranje i drugo osiguranje. Socijalno osiguranje se može dalje podijeliti na: (a) državne programe socijalne sigurnosti; (b) privatno financirane programe socijalnog osiguranja; i (c) programe socijalnog osiguranja koje vode poslodavci, bez izdvajanja. Druga osiguranja se mogu dalje podijeliti na: (a) druga životna osiguranja; i (b) druga neživotna osiguranja. Društva koja obavljaju pomoćne djelatnosti reosiguranja i osiguranja, obrađena su u posebnim odjeljcima ovog Priloga. Ove teme se uglavnom odnose na drugo osiguranje, ali se mogu odnositi i na socijalno osiguranje. |
DEFINICIJE
Socijalno osiguranje
|
2. |
Programi socijalnog osiguranja su programi u kojima zaposlenici, ili drugi pojedinci, ili poslodavci u korist svojih zaposlenika, uplaćuju socijalne doprinose kako bi osigurali pravo na naknade iz socijalnog osiguranja za zaposlenike ili druge uplatitelje doprinosa, njihove uzdržavanike ili njihove nasljednike. Programi socijalnog osiguranja pokrivaju socijalne rizike ili potrebe ( 110 ). Za razliku od naknada socijalne pomoći, naknade iz socijalnog osiguranja su uvjetovane sudjelovanjem u programu. |
|
3. |
Programi socijalnog osiguranja su često organizirani kolektivno, tako da osobe koje sudjeluju ne moraju zaključiti individualne police osiguranja na svoje ime. Međutim, neki programi socijalnog osiguranja mogu dozvoljavati, ili čak zahtijevaju da sudionici zaključe police na svoje ime. Individualne police se obrađuju kao dio programa socijalnog osiguranja ako pokrivaju socijalne rizike ili potrebe i ako je ispunjen najmanje jedan od sljedeća tri uvjeta: (a) sudjelovanje u programu je obvezno po zakonu ili po uvjetima zaposlenja; (b) program se vodi u korist grupe i ograničen je na članove grupe; ili (c) poslodavac uplaćuje doprinose u program u korist zaposlenika. |
|
|
|
Druga osiguranja
|
7. |
Druga osiguranja pružaju pojedinim institucionalnim jedinicama, koje su izložene određenim rizicima, financijsku zaštitu od posljedica nastanka navedenih slučajeva. To je također i oblik financijskog posredovanja u kojem se sredstva sakupljaju od imatelja polica i ulažu u financijska ili druga sredstva koja se čuvaju kao tehničke pričuve za namirivanje budućih potraživanja uzrokovanih nastankom slučajeva navedenih u polici osiguranja. Druge police osiguranja kućanstava mogu pokrivati iste rizike ili potrebe kao one koje su pokrivene programima socijalnog osiguranja. Međutim, druge se police osiguranja kućanstva razlikuju od polica socijalnog osiguranja činjenicom da su one zaključene na vlastitu inicijativu pojedinog kućanstva i u njihovu vlastitu korist, neovisno od njihovih poslodavaca ili države. |
|
|
Reosiguranje
|
10. |
Osiguravajuće društvo koje zaključuje osiguranje s osiguranikom često prenosi neke od nastalih rizika na druga osiguravajuća društva. Te se transakcije između osiguravajućih društava nazivaju reosiguranje. U transakcije reosiguranja su uključeni i osiguravatelji životnog i neživotnog osiguranja. Osiguravajuća društva koja prihvaćaju reosiguranje mogu s osiguranicima zaključiti reosiguranje i osiguranje ili mogu biti specijalizirana za reosiguranje. |
Popratne osiguravajuće djelatnosti
|
11. |
Popratne djelatnosti osiguranja su jedinice koje se prvenstveno bave aktivnostima blisko povezanim s osiguranjem, ali koje same ne preuzimaju rizike. Popratne djelatnosti osiguranja posebno uključuju: (a) osiguravajuće brokere; (b) privatne neprofitne institucije u službi osiguravajućih društava i mirovinskih fondova; (c) jedinice čija je glavna aktivnost da rade kao nadzorna tijela osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, kao i tržišta osiguranja. |
OBRADA U RAČUNIMA
|
12. |
Radi lakšeg izlaganja, sljedeći se opis različitih vrsta osiguranja usredotočuje na slučajeve u kojima su uključene samo rezidentne jedinice. Na završetku svakog odjeljka razmatraju se posebna obilježja za slučajeve koji uključuju nerezidentne jedinice. |
|
Državni programi socijalne sigurnosti
Privatno financirani programi socijalnog osiguranja
Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava koje vode poslodavci
|
|
|
|
OSIGURANJE: BROJČANI PRIMJER
A.III.1. – Državni programi socijalne sigurnosti
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun roba i usluga |
||||||||||||||||
|
Račun stvaranja dohotka |
|||||||||||||||||||
|
155 |
0 |
155 |
8 |
0 |
45 |
4 |
98 |
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavca |
||||||||||
|
Račun distribucije primarnog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavca |
155 |
155 |
0 |
155 |
||||||||||||||
|
Račun sekundarne distribucije dohotka |
|||||||||||||||||||
|
155 |
0 |
155 |
155 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavca |
155 |
155 |
0 |
155 |
||||||||||
|
76 |
0 |
76 |
76 |
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
76 |
76 |
0 |
76 |
||||||||||
|
32 |
32 |
32 |
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
32 |
32 |
0 |
32 |
|||||||||||
|
232 |
0 |
232 |
232 |
D.621 |
Naknade socijalne sigurnosti u novcu |
232 |
232 |
0 |
232 |
||||||||||
|
Račun preraspodjele dohotka u naturi |
|||||||||||||||||||
|
78 |
78 |
78 |
D.6311 |
Naknade iz socijalne sigurnosti u naturi, refundacije |
78 |
78 |
78 |
||||||||||||
|
65 |
65 |
65 |
D.6312 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi |
65 |
65 |
65 |
||||||||||||
A.III.2. – Privatno financirani programi socijalnog osiguranja
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun dobara i usluga |
||||||||||||||||
|
Vanjski račun |
|||||||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.6 |
Izvoz dobara i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.7 |
Uvoz dobara i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
Račun proizvodnje |
|||||||||||||||||||
|
3 |
3 |
P.1. |
Output |
3 |
3 |
3 |
|||||||||||||
|
Račun stvaranja dohotka |
|||||||||||||||||||
|
19 |
0 |
19 |
2 |
0 |
3 |
0 |
14 |
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatno financirane programe |
||||||||||
|
Račun alokacije primarnog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatno financirane programe |
19 |
19 |
0 |
19 |
||||||||||||||
|
12 |
0 |
12 |
12 |
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
12 |
12 |
0 |
12 |
||||||||||
|
Račun sekundarne distribucije dohotka |
|||||||||||||||||||
|
19 |
0 |
19 |
19 |
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatno financirane programe |
1 |
18 |
0 |
0 |
0 |
19 |
0 |
19 |
||||||
|
21 |
0 |
21 |
21 |
D. 6112 |
Neto socijalni doprinosi zaposlenih |
1 |
20 |
0 |
0 |
0 |
21 |
0 |
21 |
||||||
|
29 |
0 |
29 |
0 |
0 |
0 |
28 |
1 |
D. 622 |
Naknade iz privatno financiranih programa |
29 |
29 |
0 |
29 |
||||||
|
Račun uporabe raspoloživog dohotka |
0 |
||||||||||||||||||
|
3 |
3 |
3 |
0 |
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
3 |
3 |
||||||||||||
|
11 |
0 |
11 |
0 |
0 |
10 |
1 |
D.8. |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
11 |
0 |
11 |
|||||||
A.III.2. – Privatno financirani programi socijalnog osiguranja
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun dobara i usluga |
||||||||||||||||
|
Financijski račun |
|||||||||||||||||||
|
11 |
11 |
11 |
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
1 |
10 |
0 |
0 |
11 |
0 |
11 |
||||||||
|
1 |
1 |
1 |
F.62 |
Pretplata premija osiguranja i pričuve za nenamirena potraživanja |
1 |
1 |
1 |
||||||||||||
A.III.3. – Programi poslodavca bez osiguranih sredstava
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun dobara i usluga |
||||||||||||||||
|
Račun stvaranja dohotka |
|||||||||||||||||||
|
19 |
0 |
19 |
1 |
0 |
5 |
1 |
12 |
D.122 |
Poslodavci, imputirani socijalni doprinosi |
||||||||||
|
Račun distribucije primarnog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
D.122 |
Poslodavci, imputirani socijalni doprinosi |
19 |
19 |
0 |
19 |
||||||||||||||
|
Račun sekundarne distribucije dohotka |
|||||||||||||||||||
|
19 |
0 |
19 |
19 |
D. 612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
12 |
1 |
5 |
0 |
1 |
19 |
0 |
19 |
||||||
|
19 |
0 |
19 |
1 |
0 |
5 |
1 |
12 |
D.623 |
Naknade iz programa poslodavaca bez osiguranih sredstava |
19 |
19 |
0 |
19 |
||||||
A.III.4. – Druga životna osiguranja
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun dobara i usluga |
||||||||||||||||
|
Vanjski račun |
|||||||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.6 |
Izvoz roba i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.7 |
Uvoz roba i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
Račun proizvodnje |
|||||||||||||||||||
|
4 |
4 |
P.1. |
Output |
4 |
4 |
4 |
|||||||||||||
|
Račun raspodjele primarnog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
7 |
7 |
7 |
D.44 |
Vlasnički dohodak od koji se pripisuje vlasnicima polica |
7 |
7 |
0 |
7 |
|||||||||||
|
Račun uporabe raspoloživog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
4 |
0 |
4 |
4 |
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
4 |
4 |
||||||||||||
|
Financijski račun |
|||||||||||||||||||
|
22 |
0 |
22 |
22 |
F.611. |
Neto vlasnički udjel kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
22 |
22 |
0 |
22 |
||||||||||
A.III.5. – Druga neživotna osiguranja
|
Uporabe |
Izvori |
||||||||||||||||||
|
Ukupno |
Odgovarajućestavke |
S.1 |
S.15 |
S.14 |
S.13 |
S.12 |
S.11 |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 |
S.15 |
S.1 |
Odgovarajuće stavke |
Ukupno |
|||
|
Ukupno gospodarstvo |
NUSK |
Kućanstva |
Ukupna država |
Financijska društva |
Nefinancijska društva |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva |
NPUSK |
Ukupno gospodarstvo |
||||||||
|
Račun roba i usluga |
Račun sektora inozemstva |
Račun sektora inozemstva |
Račun dobara i usluga |
||||||||||||||||
|
Vanjski račun |
|||||||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.6 |
Izvoz dobara i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
0 |
0 |
P.7 |
Uvoz dobara i usluga |
0 |
0 |
||||||||||||||
|
Račun proizvodnje |
|||||||||||||||||||
|
6 |
6 |
P.1. |
Output |
6 |
6 |
6 |
|||||||||||||
|
4 |
0 |
4 |
0 |
3 |
0 |
0 |
1 |
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
4 |
4 |
||||||||
|
Račun raspodjele primarnog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
6 |
6 |
6 |
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica |
5 |
0 |
0 |
1 |
0 |
6 |
0 |
6 |
|||||||
|
Račun sekundarne distribucije dohotka |
|||||||||||||||||||
|
45 |
2 |
43 |
0 |
31 |
4 |
0 |
8 |
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
45 |
45 |
45 |
|||||||
|
45 |
0 |
45 |
45 |
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
6 |
0 |
1 |
35 |
0 |
42 |
3 |
45 |
||||||
|
Račun uporabe raspoloživog dohotka |
|||||||||||||||||||
|
2 |
2 |
2 |
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
2 |
2 |
|||||||||||||
|
Financijski račun |
|||||||||||||||||||
|
2 |
0 |
2 |
0 |
2 |
0 |
0 |
0 |
F.62 |
Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
2 |
2 |
2 |
|||||||
PRILOG IV.
KLASIFIKACIJE I RAČUNI
KLASIFIKACIJE
KLASIFIKACIJA INSTITUCIONALNIH SEKTORA (S)
|
S.1 |
Ukupno gospodarstvo |
|
S.11 |
Nefinancijska društva |
|
S.11001 |
Javna nefinancijska društva |
|
S.11002 |
Domaća privatna nefinancijska društva |
|
S.11003 |
Nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom |
|
S.12 |
Financijska društva |
|
S.121 |
Središnja banka |
|
S.122 |
Ostale monetarne financijske institucije |
|
S.12201 |
Javne |
|
S.12202 |
Domaće privatne |
|
S.12203 |
Pod inozemnom kontrolom |
|
S.123 |
Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova |
|
S.12301 |
Javni |
|
S.12302 |
Domaći privatni |
|
S.12303 |
Pod inozemnom kontrolom |
|
S.124 |
Popratne osiguravajuće djelatnosti |
|
S.12401 |
Javni |
|
S.12402 |
Domaći privatni |
|
S.12403 |
Pod inozemnom kontrolom |
|
S.125 |
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi |
|
S.12501 |
Javni |
|
S.12502 |
Domaći privatni |
|
S.12503 |
Pod inozemnom kontrolom |
|
S.13 |
Ukupna država |
|
S.1311 |
Središnja država |
|
S.1312 |
Savezna država |
|
S.1313 |
Lokalna uprava |
|
S.1314 |
Fondovi socijalne sigurnosti |
|
S.14 |
Kućanstva |
|
S.141 + S.142 |
Poslodavci (uključujući samozaposlene osobe) |
|
S.143 |
Zaposlenici |
|
S.1441 |
Primatelji vlasničkog dohotka |
|
S.1442 |
Primatelji mirovina |
|
S.1443 |
Primatelji ostalih transfera |
|
S.145 |
Ostala kućanstva |
|
S.15 |
Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
S.2 |
Sektor inozemstva |
|
S.21 |
Europska unija |
|
S.211 |
Zemlje članice Europske unije |
|
S.212 |
Institucije Europske unije |
|
S.22 |
Treće zemlje i međunarodne organizacije |
KLASIFIKACIJA TRANSAKCIJA I OSTALIH TOKOVA
Transakcije robom i uslugama (proizvodima) (P)
|
P.1 |
Output |
|
P.11 |
Tržišni output |
|
P.119 |
Usklađivanje UFPIM-a |
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu uporabu |
|
P.13 |
Ostali netržišni output |
|
P.131 |
Plaćanja za ostali netržišni output |
|
P.132 |
Preostali netržišni output, ostalo |
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
|
P.31 |
Izdaci za individualnu finalnu potrošnju |
|
P.32 |
Izdaci za zajedničku finalnu potrošnju |
|
P.4 |
Stvarna finalna potrošnja |
|
P.41 |
Stvarna individualna finalna potrošnja |
|
P.42 |
Stvarna zajednička finalna potrošnja |
|
P.5 |
Bruto investicije u kapital |
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
|
P.5111 |
Povećanje nove opipljive fiksne aktive |
|
P.5112 |
Povećanje postojeće opipljive fiksne aktive |
|
P.5113 |
Smanjenje postojeće opipljive fiksne aktive |
|
P.512 |
Neto povećanje neopipljive fiksne aktive |
|
P.5121 |
Povećanje nove neopipljive fiksne aktive |
|
P.5122 |
Povećanje postojeće neopipljive fiksne aktive |
|
P.5123 |
Smanjenje postojeće neopipljive fiksne aktive |
|
P.513 |
Dodatak vrijednosti neproizvedene nefinancijske aktive |
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedene nefinancijske aktive |
|
P.5132 |
Trošak prijenosa vlasništva na neproizvedenoj nefinancijskoj aktivi |
|
P.52 |
Promjene zaliha |
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
|
P.6 |
Izvoz roba i usluga |
|
P.61 |
Izvoz roba |
|
P.62 |
Izvoz usluga |
|
P.7 |
Uvoz roba i usluga |
|
P.71 |
Uvoz roba |
|
P.72 |
Uvoz usluga |
Transakcije raspodjele (D)
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
|
D.211 |
Porezi vrste poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
|
D.212 |
Porezi i carine na uvoz isključujući PDV |
|
D.2121 |
Uvozne carine |
|
D.2122 |
Porezi na uvoz isključujući PDV i uvozne carine |
|
D.214 |
Porezi na proizvode, isključujući PDV i uvozne poreze |
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
|
D.3 |
Subvencije |
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
|
D.311 |
Uvozne subvencije |
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
|
D.41 |
Kamate |
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
|
D.421 |
Dividende |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima police osiguranja |
|
D.45 |
Zakupnine |
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo isl. |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
|
D.6 |
Socijalni doprinosi i naknade |
|
D.61 |
Socijalni doprinosi |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
|
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.61112 |
Dobrovoljni stvari socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
|
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
|
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
|
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naravi |
|
D.621 |
Socijalne naknade u novcu |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
|
D.623 |
Socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja |
|
D.624 |
Naknade socijalne pomoći u novcu |
|
D.63 |
Socijalni transferi u naravi |
|
D.631 |
Socijalne naknade u naravi |
|
D.6311 |
Naknade socijalne sigurnosti, refundacije |
|
D.6312 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi |
|
D.63121 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi koje pružaju tržišni proizvođači |
|
D.63122 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi koje pružaju netržišni proizvođači |
|
D.6313 |
Naknade socijalne pomoći u naturi |
|
D.63131 |
Naknade socijalne pomoći u naturi koje pružaju tržišni proizvođači |
|
D.63132 |
Naknade socijalne pomoći u naturi koje pružaju netržišni proizvođači |
|
D.632 |
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga |
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
|
D.73 |
Tekući transferi unutar države |
|
D.74 |
Tekuća međunarodna suradnja |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
|
D.9 |
Kapitalni transferi |
|
D.91 |
Porezi na kapital |
|
D.92 |
Investicijske potpore |
|
D.99 |
Ostali transferi kapitala |
|
D.995 |
Kapitalni transferi ukupne države relevantnim sektorima koji predstavljaju procijenjene, ali vjerojatno nenaplative poreze i socijalne doprinose |
|
D.99521 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi porezi na proizvode |
|
D.99529 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi ostali porezi na proizvodnju |
|
D.99551 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi porezi na dohodak |
|
D.99559 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi ostali trenutni porezi |
|
D.9956111 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.9956112 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi socijalni doprinosi poslodavaca |
|
D.9956113 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|
D.99591 |
Procijenjeni, ali vjerojatno nenaplativi porezi na kapital |
Transakcije financijskim instrumentima (F) (Neto povećanje financijske aktive/neto stvaranje pasive)
|
F.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (PPV) |
|
F.11 |
Monetarno zlato |
|
F.12 |
Posebna prava vučenja (PPV) |
|
F.2 |
Valuta i depoziti |
|
F.21 |
Valuta |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
|
F.3 |
Vrijednosnice, osim dionica |
|
F.33 |
Vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
F.331 |
Kratkoročne vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
F.332 |
Dugoročne vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
F.34 |
Financijske izvedenice |
|
F.4 |
Zajmovi () |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli () |
|
F.51 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli, bez dionica u uzajamnim fondovima |
|
F.511 |
Kotirane dionice |
|
F.512 |
Dionice bez kotacije |
|
F.513 |
Ostali vlasnički udjeli |
|
F.52 |
Dionice u uzajamnim fondovima |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
|
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
|
F.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
|
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
|
F.62 |
Pretplate premije osiguranja i pričuve za nepodmirena potraživanja |
|
F.7 |
Ostali računi obveza/potraživanja |
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
|
F.79 |
Ostali računi obveza/potraživanja osim trgovačkih kredita i predujmova |
|
(1) Podsjetna stavka: F.m: Izravno strano ulaganje. |
|
Ostale stavke akumulacije (K)
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
|
K.211 |
Povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
|
K.212 |
Povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive neproizvedene aktive |
|
K.221 |
Povećanje neopipljive neproizvedene aktive |
|
K.222 |
Smanjenje neopipljive neproizvedene aktive |
|
K.3 |
Ekonomsko nastajanje neproizvedene aktive |
|
K.4 |
Ekonomsko nastajanje proizvedene aktive |
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih bogatstava |
|
K.62 |
Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive |
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive, |
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
|
K.12 |
Promjene u klasifikacijama istrukturi |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive osim monetizacije/demonetizacije zlata |
KLASIFIKACIJA IZRAVNAVNAVAJUĆIH STAVKI ( 114 ) (B)
|
B.1 |
Dodana vrijednost/B.1 *Domaći proizvod |
|
B.2 |
Poslovni višak |
|
B.3 |
Mješoviti dohodak |
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka/B.5 *Nacionalni dohodak |
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
|
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
|
B.8 |
Štednja |
|
B.9 |
Neto pozajmljivanje/netouzajmljivanje |
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti |
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje ili kapitalnih transfera, () |
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive |
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
|
B.11 |
Saldo vanjskog računa za robe i usluge |
|
B.12 |
Saldo vanjskog tekućeg računa |
|
B.90 |
Neto vrijednost |
|
BF.90 |
Neto financijska aktiva |
|
(1) „Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera” za inozemstvo odnosi se na promjene neto vrijednosti zbog trenutne vanjske bilance i kapitalnih transfera. |
|
KLASIFIKACIJA AKTIVE (A)
Nefinancijska aktiva (AN)
|
AN.l |
Proizvedena aktiva |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
|
AN.111 |
Opipljiva fiksna aktiva |
|
AN.1111 |
Stambene zgrade |
|
AN.1112 |
Ostale zgrade i druge građevine |
|
AN.11121 |
Nestambene zgrade |
|
AN.11122 |
Ostale građevine |
|
AN.1113 |
Strojevi i oprema |
|
AN.11131 |
Oprema za transport |
|
AN.11132 |
Ostali strojevi i oprema |
|
AN.1114 |
Uzgojena sredstva |
|
AN.11141 |
Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd. |
|
AN.11142 |
Vinogradi, voćnjaci i ostali nasadi drveća koje daje povratne plodove |
|
AN.112 |
Neopipljiva fiksna aktiva |
|
AN.1121 |
Istraživanje ruda |
|
AN.1122 |
Računalni programi |
|
AN.1123 |
Zabavni, književni ili umjetnički izvornici |
|
AN.1129 |
Ostala neopipljiva fiksna aktiva |
|
AN.12 |
Zalihe |
|
AN.121 |
Sirovine i materijal |
|
AN.122 |
Nedovršena proizvodnja |
|
AN.1221 |
Nedovršeni radovi na kultiviranoj imovini |
|
AN.1222 |
Ostala nedovršena proizvodnja |
|
AN.123 |
Gotova roba |
|
AN.124 |
Roba za preprodaju |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
|
AN.131 |
Plemenite kovine i drago kamenje |
|
AN.132 |
Antikviteti i ostali umjetnički predmeti |
|
AN.139 |
Ostale dragocjenosti |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
|
AN.211 |
Zemljište |
|
AN.2111 |
Zemljište na kojem leže zgrade i objekti |
|
AN.2112 |
Obradivo zemljište |
|
AN.2113 |
Rekreacijska zemljišta i pripadajuće površinske vode |
|
AN.2119 |
Ostala zemljišta i pripadajuće površinske vode |
|
AN.212 |
Podzemna aktiva |
|
AN.2121 |
Rezerve ugljena, nafte i prirodnog plina |
|
AN.2122 |
Rezerve kovinskih ruda |
|
AN.2123 |
Rezerve nekovinskih ruda |
|
AN.213 |
Nekultivirani biološki resursi |
|
AN.214 |
Vodeni resursi |
|
AN.22 |
Nematerijalna neproizvedena sredstva |
|
AN.221 |
Patentirani entiteti |
|
AN.222 |
Ugovori o zakupu i ostali prenosivi ugovori |
|
AN.223 |
Kupljeni goodwill |
|
AN.229 |
Ostala neopipljiva neproizvedena aktiva |
Financijska aktiva/pasiva (AF)
|
AF.1 |
Monetarno zlata i posebna prava vučenja (PPV) |
|
AF.11 |
Monetarno zlato |
|
AF.12 |
Posebna prava vučenja (PPV) |
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
|
AF.21 |
Gotovina |
|
AF.22 |
Prenosivi depoziti |
|
AF.29 |
Ostali depoziti |
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
|
AF.33 |
Vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
AF.331 |
Kratkoročni vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
AF.332 |
Dugoročni vrijednosnice osim dionica isključujući financijske izvedenice |
|
AF.34 |
Financijske izvedenice |
|
AF.4 |
Zajmovi () |
|
AF.41 |
Kratkoročni zajmovi |
|
AF.42 |
Dugoročni zajmovi |
|
AF.5 |
Dionice i ostali dionički kapital |
|
AF.51 |
Dionice i ostali dionički kapital, isključujući dionice uzajamnih fondova |
|
AF.511 |
Kotirane dionice |
|
AF.512 |
Dionice bez kotacije |
|
AF.513 |
Ostali vlasnički udjeli |
|
AF.52 |
Dionice u uzajamnim fondovima |
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
|
AF.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
|
AF.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
|
AF.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
|
AF.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
|
AF.7 |
Ostali računi obveza/potraživanja |
|
AF.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
|
AF.79 |
Ostali računi obveza/potraživanja osim trgovačkih kredita i predujmova |
|
(1) Podsjetna stavka AF.m: izravno strano ulaganje. |
|
PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A*), PROIZVODA (P*) I FIKSNE AKTIVE (INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (AN)
A*3
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B, C, D, E i F |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; građevinarstvo |
|
3. |
G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T i U |
Usluge |
A*10
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B, C, D i E |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
2.a |
C |
od čega: prerađivačka industrija |
|
3. |
F |
Građevinarstvo |
|
4. |
G, H i I |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; prijevoz i skladištenje; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
5. |
J |
Informacije i komunikacija |
|
6. |
K |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
7. |
L |
Poslovanje nekretninama |
|
8. |
M i N |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
9. |
O, P, i Q |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
10. |
R, S, T i U |
Umjetnost, zabava i rekreacija, popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, i ostale djelatnosti |
A*21
|
Redni broj |
Područja NACE Rev. 2 |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
A |
01-03 |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
B |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
C |
10-33 |
Prerađivačka industrija |
|
4. |
D |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
5. |
E |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
6. |
F |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
7. |
G |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
8. |
H |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
9. |
I |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
10. |
J |
58-63 |
Informacije i komunikacija |
|
11. |
K |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
12. |
L |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
13. |
M |
69-75 |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
|
14. |
N |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
15. |
O |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
16. |
P |
85 |
Obrazovanje |
|
17. |
Q |
86-88 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
18. |
R |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
19. |
S |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
20. |
T |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
21. |
U |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
A*38
|
Redni broj |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
01-03 |
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo |
|
2. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
10-12 |
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda |
|
4. |
13-15 |
Proizvodnja tekstila, odjeće i kože i srodnih proizvoda |
|
5. |
16-18 |
Proizvodnja drva i proizvoda od drva, papira i proizvoda od papira i tiskanje |
|
6. |
19 |
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
7. |
20 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
|
8. |
21 |
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka |
|
9. |
22-23 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike i ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
|
10. |
24-25 |
Proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme |
|
11. |
26 |
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda |
|
12. |
27 |
Proizvodnja električne opreme |
|
13. |
28 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
|
14. |
29-30 |
Proizvodnja prijevoznih sredstava |
|
15. |
31-33 |
Proizvodnja namještaja; ostala prerađivačka industrija; popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
16. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
17. |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
18. |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
19. |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
20. |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
21. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
22. |
58-60 |
Izdavačke djelatnosti, audiovizualne aktivnosti i emitiranje |
|
23. |
61 |
Telekomunikacije |
|
24. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
25. |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
26. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
26.a |
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
|
27. |
69-71 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem; arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
28. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
29. |
73-75 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta; ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
30. |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
31. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
32. |
85 |
Obrazovanje |
|
33. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
34. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
35. |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
36. |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
37. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
38. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
A*64
|
Redni broj |
Odjeljci NACE Rev. 2 |
Opis |
|
1. |
01 |
Biljna i stočarska proizvodnja, lovstvo i uslužne djelatnosti povezane s njima |
|
2. |
02 |
Šumarstvo i sječa drva |
|
3. |
03 |
Ribarstvo i akvakultura |
|
4. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
5. |
10-12 |
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda |
|
6. |
13-15 |
Proizvodnja tekstila, odjeće i kože i srodnih proizvoda |
|
7. |
16 |
Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala |
|
8. |
17 |
Proizvodnja papira i proizvoda od papira |
|
9. |
18 |
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
|
10. |
19 |
Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
11. |
20 |
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda |
|
12. |
21 |
Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka |
|
13. |
22 |
Proizvodnja proizvoda od gume i plastike |
|
14. |
23 |
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda |
|
15. |
24 |
Proizvodnja metala |
|
16. |
25 |
Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme |
|
17. |
26 |
Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda |
|
18. |
27 |
Proizvodnja električne opreme |
|
19. |
28 |
Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. |
|
20. |
29 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica |
|
21. |
30 |
Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava |
|
22. |
31-32 |
Proizvodnja namještaja; ostala prerađivačka industrija |
|
23. |
33 |
Popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
24. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
25. |
36 |
Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom |
|
26. |
37-39 |
Uklanjanje otpadnih voda; skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala; djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom |
|
27. |
41-43 |
Građevinarstvo |
|
28. |
45 |
Trgovina na veliko i na malo motornim vozilima i motociklima; popravak motornih vozila i motocikala |
|
29. |
46 |
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
30. |
47 |
Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
31. |
49 |
Kopneni prijevoz i cjevovodni transport |
|
32. |
50 |
Vodeni prijevoz |
|
33. |
51 |
Zračni prijevoz |
|
34. |
52 |
Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu |
|
35. |
53 |
Poštanske i kurirske djelatnosti |
|
36. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
37. |
58 |
Izdavačke djelatnosti |
|
38. |
59-60 |
Proizvodnja filmova, video filmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa; emitiranje programa |
|
39. |
61 |
Telekomunikacije |
|
40. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
41. |
64 |
Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova |
|
42. |
65 |
Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja |
|
43. |
66 |
Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja |
|
44. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
44.a |
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
|
45. |
69-70 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem |
|
46. |
71 |
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
47. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
48. |
73 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta |
|
49. |
74-75 |
Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
50. |
77 |
Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) |
|
51. |
78 |
Djelatnosti zapošljavanja |
|
52. |
79 |
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima |
|
53. |
80-82 |
Zaštitne i istražne djelatnosti; usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika; uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti |
|
54. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
55. |
85 |
Obrazovanje |
|
56. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
57. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
58. |
90-92 |
Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti; knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti; djelatnosti kockanja i klađenja |
|
59. |
93 |
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnosti |
|
60. |
94 |
Djelatnosti članskih organizacija |
|
61. |
95 |
Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo |
|
62. |
96 |
Ostale osobne uslužne djelatnosti |
|
63. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
64. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*3
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B, C, D, E i F |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; građevinarstvo i građevinski radovi |
|
3. |
G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, Q, R, S, T i U |
Usluge |
P*10
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B, C, D i E |
Rudarstvo i vađenje; prerađivačka industrija; opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
2.a |
C |
od čega: prerađivačka industrija |
|
3. |
F |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
4. |
G, H, I |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala; djelatnosti prijevoza i skladištenja; djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
5. |
J |
Informacijske i komunikacijske usluge |
|
6. |
K |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
7. |
L |
Poslovanje nekretninama |
|
8. |
M i N |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
9. |
O, P, i Q |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; obrazovanje; djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
10. |
R, S, T i U |
Umjetnost, zabava i rekreacija, popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo i ostale djelatnosti |
P*21
|
Redni broj |
Područja KPD 2008. |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
A |
01-03 |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
B |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
C |
10-33 |
Prerađivačka industrija |
|
4. |
D |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
5. |
E |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
6. |
F |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
7. |
G |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
8. |
H |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
9. |
I |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
10. |
J |
58-63 |
Informacijske i komunikacijske usluge |
|
11. |
K |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
12. |
L |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
13. |
M |
69-75 |
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti |
|
14. |
N |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
15. |
O |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
16. |
P |
85 |
Obrazovanje |
|
17. |
Q |
86-88 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi |
|
18. |
R |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
19. |
S |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
20. |
T |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
21. |
U |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*38
|
Redni broj |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
01-03 |
Proizvodi poljoprivrede, šumarstva i ribarstva |
|
2. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
3. |
10-12 |
Prehrambeni proizvodi, pića i duhanski proizvodi |
|
4. |
13-15 |
Tekstil, odjeća i koža i srodni proizvodi |
|
5. |
16-18 |
Drvo i proizvodi od drva, papir i proizvodi od papira i tiskanje |
|
6. |
19 |
Proizvodi od koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
7. |
20 |
Kemikalije i kemijski proizvodi |
|
8. |
21 |
Osnovni farmaceutski proizvodi i farmaceutski pripravci |
|
9. |
22-23 |
Proizvodi od gume i plastike te ostali nemetalni mineralni proizvodi |
|
10. |
24-25 |
Metali i gotovi metalni proizvodi, osim strojeva i opreme |
|
11. |
26 |
Računala, elektronički i optički proizvodi |
|
12. |
27 |
Električna oprema |
|
13. |
28 |
Strojevi i uređaji, d. n. |
|
14. |
29-30 |
Prijevozna sredstva |
|
15. |
31-33 |
Namještaj; ostala prerađivačka industrija; popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
16. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
17. |
36-39 |
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša |
|
18. |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
19. |
45-47 |
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala |
|
20. |
49-53 |
Prijevoz i skladištenje |
|
21. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
22. |
58-60 |
Izdavačke djelatnosti, audiovizualne aktivnosti i emitiranje |
|
23. |
61 |
Telekomunikacije |
|
24. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
25. |
64-66 |
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja |
|
26. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
26.a |
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
|
27. |
69-71 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem; arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
28. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
29. |
73-75 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta; ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
30. |
77-82 |
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti |
|
31. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
32. |
85 |
Obrazovanje |
|
33. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
34. |
87-88 |
Djelatnosti socijalne skrbi |
|
35. |
90-93 |
Umjetnost, zabava i rekreacija |
|
36. |
94-96 |
Ostale uslužne djelatnosti |
|
37. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
38. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
P*64
|
Redni broj |
Odjeljci KPD 2008. |
Opis |
|
1. |
01 |
Proizvodi biljne i stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti povezane s njima |
|
2. |
02 |
Proizvodi šumarstva, sječe drva i povezanih uslužnih djelatnosti |
|
3. |
03 |
Riba i ostali proizvodi ribarstva; proizvodi akvakulture; ostale pomoćne djelatnosti ribarstvu |
|
4. |
05-09 |
Rudarstvo i vađenje |
|
5. |
10-12 |
Prehrambeni proizvodi, pića i duhanski proizvodi |
|
6. |
13-15 |
Tekstil; odjeća; koža i srodni proizvodi |
|
7. |
16 |
Proizvodi od drva i pluta, osim namještaja; proizvodi od slame i pletarskih materijala |
|
8. |
17 |
Papir i proizvodi od papira |
|
9. |
18 |
Tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa |
|
10. |
19 |
Proizvodi od koksa i rafiniranih naftnih proizvoda |
|
11. |
20 |
Kemikalije i kemijski proizvodi |
|
12. |
21 |
Osnovni farmaceutski proizvodi i farmaceutski pripravci |
|
13. |
22 |
Proizvodi od gume i plastike |
|
14. |
23 |
Ostali nemetalni mineralni proizvodi |
|
15. |
24 |
Osnovni metali |
|
16. |
25 |
Gotovi metalni proizvodi, osim strojeva i opreme |
|
17. |
26 |
Računala te elektronički i optički proizvodi |
|
18. |
27 |
Električna oprema |
|
19. |
28 |
Strojevi i uređaji, d. n. |
|
20. |
29 |
Motorna vozila, prikolice i poluprikolice |
|
21. |
30 |
Ostala prijevozna sredstva |
|
22. |
31-32 |
Namještaj; ostala prerađivačka industrija |
|
23. |
33 |
Popravak i instaliranje strojeva i opreme |
|
24. |
35 |
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija |
|
25. |
36 |
Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom |
|
26. |
37-39 |
Uklanjanje otpadnih voda; skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala; djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom |
|
27. |
41-43 |
Građevinarstvo i građevinski radovi |
|
28. |
45 |
Trgovina na veliko i na malo i popravak motornih vozila i motocikala |
|
29. |
46 |
Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
30. |
47 |
Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
|
31. |
49 |
Kopneni prijevoz i cjevovodni transport |
|
32. |
50 |
Vodeni prijevoz |
|
33. |
51 |
Zračni prijevoz |
|
34. |
52 |
Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu |
|
35. |
53 |
Poštanske i kurirske djelatnosti |
|
36. |
55-56 |
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane |
|
37. |
58 |
Izdavačke djelatnosti |
|
38. |
59-60 |
Proizvodnja filmova, video filmova i televizijskog programa, djelatnosti snimanja zvučnih zapisa i izdavanja glazbenih zapisa; emitiranje programa |
|
39. |
61 |
Telekomunikacije |
|
40. |
62-63 |
Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima; informacijske uslužne djelatnosti |
|
41. |
64 |
Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova |
|
42. |
65 |
Osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznoga socijalnog osiguranja |
|
43. |
66 |
Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga i djelatnosti osiguranja |
|
44. |
68 |
Poslovanje nekretninama |
|
44.a |
od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik |
|
|
45. |
69-70 |
Pravne i računovodstvene djelatnosti; upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem |
|
46. |
71 |
Arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo; tehničko ispitivanje i analiza |
|
47. |
72 |
Znanstveno istraživanje i razvoj |
|
48. |
73 |
Promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta |
|
49. |
74-75 |
Ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; veterinarske djelatnosti |
|
50. |
77 |
Djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) |
|
51. |
78 |
Djelatnosti zapošljavanja |
|
52. |
79 |
Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima |
|
53. |
80-82 |
Zaštitne i istražne djelatnosti; usluge u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika; uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti |
|
54. |
84 |
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje |
|
55. |
85 |
Obrazovanje |
|
56. |
86 |
Djelatnosti zdravstvene zaštite |
|
57. |
87-88 |
Djelatnosti njege u kući; djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja |
|
58. |
90-92 |
Kreativne, umjetničke i zabavne djelatnosti; knjižnice, arhivi, muzeji i ostale kulturne djelatnosti; djelatnosti kockanja i klađenja |
|
59. |
93 |
Sportske djelatnosti te zabavne i rekreacijske djelatnost |
|
60. |
94 |
Djelatnosti članskih organizacija |
|
61. |
95 |
Popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo |
|
62. |
96 |
Ostale osobne uslužne djelatnosti |
|
63. |
97-98 |
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe |
|
64. |
99 |
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela |
AN_F6: Raspodjela fiksne aktive
|
Kategorija aktive |
Opis |
|
AN.1111 |
stambene zgrade |
|
AN.1112 |
ostale zgrade i druge građevine |
|
AN.11131 |
transportna oprema |
|
AN.11132 |
ostali strojevi i oprema |
|
AN.1114 |
obrađeno prirodno bogatstvo |
|
AN.112 |
neopipljiva fiksna aktiva |
AN_F6†: Raspodjela fiksne aktive
|
Kategorija aktive |
Opis |
|
AN.1111 |
stambene zgrade |
|
AN.1112 |
ostale zgrade i druge građevine |
|
AN.11131 |
transportna oprema |
|
AN.11132 |
ostali strojevi i oprema |
|
od čega: AN.111321 |
uredski strojevi i oprema uključujući računala |
|
od čega: AN.111322 |
radio, televizijska i komunikacijska oprema |
|
AN.1114 |
obrađeno prirodno bogatstvo |
|
AN.112 |
neopipljiva fiksna aktiva |
|
od čega: AN.1122 |
računalni programi |
KLASIFIKACIJA OSOBNE POTROŠNJE PREMA NAMJENI (COICOP)
1. Hrana i bezalkoholna pića
1.1. Hrana
1.2. Bezalkoholna pića
2. Alkoholna pića, duhan i narkotici
2.1. Alkoholna pića
2.2. Duhan
2.3. Narkotici
3. Odjeća i obuća
3.1. Odjeća
3.2. Obuća
4. Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva
4.1. Stvarne najamnine za stanovanje
4.2. Imputirane najamnine za stanovanje
4.3. Redovito održavanje i popravci u stanu
4.4. Opskrba vodom i ostale usluge vezane uz stanovanje
4.5. Električna energija, plin i ostala goriva
5. Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava
5.1. Pokućstvo i namještaj, tepisi i ostale podne prostirke
5.2. Tekstilni proizvodi za kućanstvo
5.3. Kućanski aparati
5.4. Stakleno, stolno i kuhinjsko posuđe
5.5. Alat i oprema za kuću i vrt
5.6. Proizvodi i usluge za redovito održavanje kućanstva
6. Zdravstvo
6.1. Medicinski proizvodi, pomagala i oprema
6.2. Usluge za vanjske pacijente
6.3. Bolničke usluge
7. Prijevoz
7.1. Kupnja vozila
7.2. Održavanje i upotreba vozila
7.3. Usluge prijevoza
8. Komunikacije
8.1. Poštanske usluge
8.2. Telefonska i telefaks-oprema
8.3. Telefonske i telefaks usluge
9. Rekreacija i kultura
9.1. Audiovizualna, fotografska i računalna oprema
9.2. Ostala trajna dobra za rekreaciju i kulturu
9.3. Ostali oprema za rekreaciju, vrtlarstvo i kućne ljubimce
9.4. Usluge rekreacije i kulture
9.5. Novine, knjige i pisaći pribor
9.6. Paket-aranžmani za godišnji odmor
10. Obrazovanje
10.1. Predškolsko i osnovno obrazovanje
10.2. Srednje obrazovanje
10.3. Post-srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
10.4. Visoko obrazovanje
10.5. Obrazovanje koje nije određeno po razini
11. Restorani i hoteli
11.1. Ugostiteljske usluge
11.2. Usluge smještaja
12. Ostale vrste roba i usluga
12.1. Osobna njega
12.2. Prostitucija
12.3. Osobni predmeti d.n.k.
12.4. Socijalna zaštita
12.5. Osiguranje
12.6. Financijske usluge d.n.k.
12.7. Ostale usluge d.n.k.
13. Izdaci za osobnu potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK)
13.1. Stanovanje
13.2. Zdravstvo
13.3. Rekreacija i kultura
13.4. Obrazovanje
13.5. Socijalna zaštita
13.6. Ostale usluge
14. Izdaci države za individualnu potrošnju
14.1. Stanovanje
14.2. Zdravstvo
14.3. Rekreacija i kultura
14.4. Obrazovanje
14.5. Socijalna zaštita.
KLASIFIKACIJA FUNKCIJA DRŽAVE (COFOG)
1. Opća javne usluge
1.1. Izvršna i zakonodavna tijela, financijski i porezni poslovi, vanjski poslovi
1.2. Inozemna ekonomska pomoć
1.3. Opće usluge
1.4. Osnovna istraživanja
1.5. Istraživanje i razvoj na području općih javnih usluga
1.6. Usluge opće javne uprave d.n.k.
1.7. Transakcije vezane za javni dug
1.8. Opći transferi između različitih državnih razina
2. Obrana
2.1. Vojna obrana
2.2. Civilna obrana
2.3. Inozemna vojna pomoć
2.4. Istraživanje i razvoj na području obrane
2.5. Obrana d.n.k.
3. Javni red i sigurnost
3.1. Usluge policije
3.2. Usluge protupožarne zaštite
3.3. Sudovi
3.4. Zatvori
3.5. Istraživanje i razvoj na području javnog reda i sigurnosti
3.6. Javni redi i sigurnost d.n.k.
4. Ekonomski poslovi
4.1. Opći ekonomski i trgovinski poslovi i poslovi vezani uz rad
4.2. Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov
4.3. Gorivo i energija
4.4. Rudarstvo, proizvodnja i građevinarstvo
4.5. Promet
4.6. Komunikacije
4.7. Ostale industrije
4.8. Istraživanje i razvoj na području ekonomskih poslova
4.9. Ekonomski poslovi d.n.k.
5. Zaštita okoliša
5.1. Gospodarenje otpadom
5.2. Gospodarenje otpadnim vodama
5.3. Smanjenje zagađivanja
5.4. Zaštita biološke raznolikosti i krajolika
5.5. Istraživanje i razvoj na području zaštite okoliša
5.6. Zaštita okoliša d.n.k.
6. Unapređenje stanovanja i zajednica
6.1. Razvoj stanovanja
6.2. Razvoj zajednice
6.3. Opskrba vodom
6.4. Javna rasvjeta
6.5. Istraživanje i razvoj na području unapređenja stanovanja i zajednica
6.6. Unapređenje stanovanja i zajednica d.n.k.
7. Zdravstvo
7.1. Medicinski proizvodi, pomagala i oprema
7.2. Usluge za vanjske pacijente
7.3. Bolničke usluge
7.4. Usluge javnog zdravstva
7.5. Istraživanje i razvoj na području zdravstva
7.6. Zdravstvo d.n.k.
8. Rekreacija, kultura i religija
8.1. Usluge rekreacije i sporta
8.2. Usluge kulture
8.3. Usluge emitiranja i izdavaštva
8.4. Vjerske i druge usluge zajednice
8.5. Istraživanje i razvoj na području rekreacije, kulture i religije
8.6. Rekreacija, kultura i religija d.n.k.
9. Obrazovanje
9.1. Predškolsko i osnovno obrazovanje
9.2. Srednje obrazovanje
9.3. Post-srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
9.4. Visoko obrazovanje
9.5. Obrazovanje koje nije određeno po razini
9.6. Pomoćne usluge u obrazovanju
9.7. Istraživanje i razvoj na području obrazovanja
9.8. Obrazovanje d.n.k.
10. Socijalna zaštita
10.1. Bolest i invaliditet
10.2. Starost
10.3. Slijednici
10.4. Obitelj i djeca
10.5. Nezaposlenost
10.6. Stanovanje
10.7. Socijalna pomoć stanovništvu koje nije obuhvaćeno redovnim socijalnim programima
10.8. Istraživanje i razvoj na području socijalne zaštite
10.9. Socijalna zaštita d.n.k.
KLASIFIKACIJA NAMJENA NEPROFITNIH USTANOVA KOJE SLUŽE KUĆANSTVIMA (COPNI)
1. Stanovanje
1.0. Stanovanje
2. Zdravstvo
2.1. Medicinski proizvodi, pomagala i oprema
2.2. Usluge za vanjske pacijente
2.3. Bolničke usluge
2.4. Usluge javnog zdravstva
2.5. Istraživanje i razvoj na području zdravstva
2.6. Ostale zdravstvene usluge
3. Rekreacija i kultura
3.1. Usluge rekreacije i sporta
3.2. Usluge kulture
4. Obrazovanje
4.1. Predškolsko i osnovno obrazovanje
4.2. Srednje obrazovanje
4.3. Post-srednjoškolsko, ali ne visoko obrazovanje
4.4. Visoko obrazovanje
4.5. Obrazovanje koje nije određeno po razini
4.6. Istraživanje i razvoj na području obrazovanja
4.7. Druge usluge na području obrazovanja
5. Socijalna zaštita
5.1. Usluge socijalne zaštite
5.2. Istraživanje i razvoj na području socijalne zaštite
6. Religija
6.0. Religija
7. Političke stranke, sindikalne i strukovne organizacije
7.1. Usluge političkih stranaka
7.2. Usluge sindikalnih organizacija
7.3. Usluge strukovnih organizacija
8. Zaštita okoliša
8.1. Usluge zaštite okoliša
8.2. Istraživanje i razvoj na području zaštite okoliša
9. Ostale usluge d.n.k.
9.1. Ostale usluge d.n.k.
9.2. Istraživanje i razvoj na području ostalih usluga d.n.k.
RAČUNI
Tablica A.IV.1. – Račun 0: Račun roba i usluga
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.1 |
Output |
3 595 |
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
1 904 |
|
P.11 |
Tržišni output |
3 048 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu uporabu |
171 |
P.3/P.4 |
Izdaci za finalnu potrošnju/Stvarna finalna potrošnja |
1 371 |
|
P.31/P.41 |
Izdaci za individualnu potrošnju/stvarna individualna potrošnja |
1 215 |
|||
|
P.13 |
Ostali netržišni output |
376 |
P.32/P.42 |
Izdaci za zajedničku potrošnju/stvarna zajedničkapotrošnja |
156 |
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
376 |
|
P.511 |
Neto stjecanje opipljive aktive |
303 |
|||
|
P.7 |
Uvoz roba i usluga |
497 |
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
305 |
|
P.71 |
Uvozi roba |
392 |
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
11 |
|
P.72 |
Uvozi usluga |
105 |
P.5113 |
Otuđenje postojećih trajnih materijalnih aktiva |
-13 |
|
P.512 |
Neto stjecanje neopipljive fiksne aktive |
51 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
53 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
6 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
-8 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedene nefinancijskeaktive |
22 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedene nefinancijske aktive |
5 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijske aktive |
17 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
28 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
10 |
|||
|
P.6 |
Izvoz roba i usluga |
536 |
|||
|
P.61 |
Izvoz roba |
462 |
|||
|
P.62 |
Izvoz usluga |
74 |
|||
Tablica A.IV.2. – Potpun skup računa ukupnoga gospodarstva
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
1 904 |
P.1 |
Output |
3 595 |
|
P.11 |
Tržišni output |
3 048 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu uporabu |
171 |
|||
|
P.13 |
Ostali netržišni output |
376 |
|||
|
D.21 – D.31 |
Porezi umanjeni za subvencije na proizvode |
133 |
|||
|
B.1*g |
Bruto domaći proizvod |
1 824 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
222 |
|||
|
B.1*n |
Neto domaći proizvod |
1 602 |
|||
II.: Računi raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
762 |
B.1* |
Domaći proizvod |
1 602 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
569 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
193 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
19 |
|||
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
235 |
|||
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|||
|
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
121 |
|||
|
D.212 |
Porezi i pristojbe na uvoz bez PDV-a |
17 |
|||
|
D.2121 |
Uvozne pristojbe |
17 |
|||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz isključujući PDV i pristojbe |
0 |
|||
|
D.214 |
Porezi na proizvode osim PDV-a i poreza nauvoz i izvoz |
3 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
94 |
|||
|
D.3 |
Subvencije |
-44 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.311 |
Subvencije na uvoz |
0 |
|||
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
-36 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
217 |
|||
|
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|||
II.1.2.: Račun alokacije primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
380 |
B.2 |
Poslovni višak |
217 |
|
D.41 |
Kamate |
206 |
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
84 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
60 |
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
766 |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
24 |
D.11 |
Nadnice i plaće |
573 |
|
D.43 |
Ponovno uložena zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
193 |
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
25 |
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|
D.45 |
Zakupnine |
65 |
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
19 |
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
235 |
|||
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|||
|
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
121 |
|||
|
D.212 |
Porezi i carine na uvoz bez PDV-a |
17 |
|||
|
D.2121 |
Uvozne carine |
17 |
|||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz bez PDV-a i carine |
0 |
|||
|
D.214 |
Porezi na proizvode osim PDV-a i poreza na uvoz i izvoz |
3 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
94 |
|||
|
D.3 |
Subvencije |
-44 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.311 |
Uvozne subvencije |
0 |
|||
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
-36 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
407 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
200 |
|||
|
P.119 |
Prilagodba za UFPIM |
0 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
103 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
46 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
57 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirane zarade od izravnih stranih ulaganja |
14 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
25 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
65 |
|||
|
B.5* |
Nacionalni dohodak |
1 633 |
|||
II.1.2.1.: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
217 |
B.2 |
Poslovni višak |
217 |
|
D.41 |
Kamate |
147 |
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
25 |
|||
|
D.45 |
Najam |
45 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
247 |
|
D.41 |
Kamate |
150 |
|||
|
P.119 |
Prilagodba za UFPIM |
0 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
37 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
37 |
|||
|
D.422 |
Povlačenja dohotka kvazi-poduzeća |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirane zarade od izravnih stranih ulaganja |
11 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
5 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
44 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
679 |
|||
II.1.2.2.: Račun alociranja ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
163 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
679 |
|
D.41 |
Kamate |
59 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
84 |
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
766 |
|
D.421 |
Dividende |
60 |
D.11 |
Nadnice i plaće |
573 |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
24 |
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
193 |
|
D.43 |
Reinvestirane zarade od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|
D.45 |
Zakupnine |
20 |
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
19 |
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
235 |
|||
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|||
|
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
121 |
|||
|
D.212 |
Porezi i carine na uvoz bez PDV-a |
17 |
|||
|
D.2121 |
Uvozne carine |
17 |
|||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz bez PDV-a i carine |
0 |
|||
|
D.214 |
Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznih poreza |
3 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
94 |
|||
|
D.3 |
Subvencije |
-44 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.311 |
Subvencije na uvoz |
0 |
|||
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
-36 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
160 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
50 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
66 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
9 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
57 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirane zarade od izravnih stranih ulaganja |
3 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
20 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
21 |
|||
|
B.5* |
Nacionalni dohodak |
1 633 |
|||
II.2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. |
212 |
B.5* |
Nacionalni dohodak |
1 633 |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
203 |
|||
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
9 |
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. |
213 |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
204 |
|||
|
D.61 |
Socijalni doprinosi |
322 |
D.59 |
Ostali tekući porezi |
9 |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
303 |
D.61 |
Socijalni doprinosi |
322 |
|
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
303 |
|
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
160 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|
D.61112 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
14 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
160 |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
97 |
D.61112 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
14 |
|
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenik |
85 |
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
97 |
|
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
12 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
85 |
|
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
2 |
D.61122 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi zaposlenika |
12 |
|
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
22 |
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
32 |
|
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
10 |
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
22 |
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
19 |
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
10 |
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
19 |
|||
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi |
332 |
|||
|
D.621 |
Socijalne naknade u novcu |
232 |
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi |
332 |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
29 |
D.621 |
Socijalne naknade u novcu |
232 |
|
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranih sredstava |
19 |
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
29 |
|
D.624 |
Naknade socijalne pomoći u novcu |
52 |
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranih sredstava |
19 |
|
D.624 |
Naknade socijalne pomoći u novcu |
52 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
269 |
|||
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
43 |
D.7 |
Ostali tekući transferi |
239 |
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
45 |
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
45 |
|
D.73 |
Tekući transferi unutar sektora države |
96 |
D.72 T |
Potraživanja neživotnog osiguranja a |
42 |
|
D.74 |
Tekuća međunarodna suradnja |
31 |
D.73 |
Tekući transferi unutar sektora države |
96 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
54 |
D.74 |
Tekuća međunarodna suradnja |
1 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
55 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 604 |
|||
II.3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.63 |
Socijalni transferi u naturi |
219 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 604 |
|
D.631 |
Socijalne naknade u naturi |
162 |
|||
|
D.6311 |
Naknade socijalne sigurnosti, refundacije |
78 |
D.63 |
Socijalni transferi u naturi |
219 |
|
D.6312 |
Ostale naknade socijalnog osiguranja u naturi |
65 |
D.631 |
Socijalne naknade u naturi |
162 |
|
D.6313 |
Naknade socijalne pomoći u naturi |
19 |
D.6311 |
Naknade socijalne sigurnosti, refundacije |
78 |
|
D.632 |
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga |
57 |
D.6312 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi |
65 |
|
D.6313 |
Naknade socijalne pomoći u naturi |
19 |
|||
|
D.632 |
Transfer netržišnih dobara i usluga za individualnu potrošnju |
57 |
|||
|
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
1 604 |
|||
II.4.: Račun uporabe dohotka
II.4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
1 371 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 604 |
|
P.31 |
Izdaci za osobnu potrošnju |
1 215 |
|||
|
P.32 |
Izdaci za zajedničku potrošnju |
156 |
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u mirovinskim fondovima |
11 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
233 |
|||
II.4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.4 |
Stvarna finalna potrošnja |
1 371 |
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
1 604 |
|
P.41 |
Stvarna individualna potrošnja |
1 215 |
|||
|
P.42 |
Stvarna zajednička potrošnja |
156 |
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu dioničkog kapitala kućanstava u mirovinskim fondovima |
11 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
233 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1.: Kapitalni račun
III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjeneaktive |
Promjene pasive ineto vrijednosti |
||||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
230 |
B.8n |
Štednja, neto |
233 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
62 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
2 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
23 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
37 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-65 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
-2 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
-27 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
-36 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijske aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
376 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
230 |
|
P.511 |
Neto stjecanje opipljive fiksne aktive |
303 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
305 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
11 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
-13 |
|||
|
P.512 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
51 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
53 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
6 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
-8 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenene financijske aktive |
22 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenene financijske aktive |
5 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenene financijske aktive |
17 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-222 |
|||
|
P.52 |
Promjene na zalihama |
28 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
10 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) Neto pozajmljivanje (-) |
38 |
|||
III.2: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto povećanje financijske aktive |
641 |
F |
Neto nastajanje pasive |
603 |
|
F.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
-1 |
|||
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
119 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
132 |
|
F.21 |
Gotovina |
34 |
F.21 |
Gotovina |
35 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
62 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
65 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
23 |
F.29 |
Ostali depoziti |
32 |
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
138 |
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
123 |
|
F.4 |
Zajmovi |
244 |
F.4 |
Zajmovi |
217 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
83 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
76 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
161 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
141 |
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
44 |
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
43 |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
36 |
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
36 |
|
F.61. |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
33 |
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
33 |
|
F.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
22 |
F.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
22 |
|
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|
F.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
3 |
F.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za neriješene štete |
3 |
|
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
61 |
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
52 |
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
18 |
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
18 |
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja, osim trgovačkih kredita i predujmova |
43 |
F.79 |
Računi ostalih potraživanja, osim trgovačkih kredita i predujmova |
34 |
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje (-) |
(38) |
|||
III.3: Račun ostalih promjena u aktivi
III.3.1: Račun ostalih promjena u obujmu aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
10 |
AF. |
Pasiva |
-2 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
-7 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
3 |
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
-9 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive, koje nisu drugdje klasificirane |
-2 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.9 |
Ostale promjene u obujmu nefinancijske aktive, d.n.k |
1 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi sektora |
0 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-2 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
-2 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
-2 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AF.4 |
Zajmovi |
-4 |
|||
|
od čega; AN.11 |
Fiksna aktiva |
-4 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
-1 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
2 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
-2 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
17 |
|||
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedene aktive |
24 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
4 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
-9 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih bogatstava |
-8 |
|||
|
K.62 |
Ostali ekonomski nestanak neproizvedene aktive |
-1 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
-2 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive, koja nije drugdje klasificirana |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
17 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
5 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive, d.n.k. |
3 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
2 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
2 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
2 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
7 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice bez dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-4 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
2 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive |
17 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-) |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
280 |
AF |
Pasiva |
76 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
126 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
111 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
40 |
|
AN.12 |
Zalihe |
7 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
8 |
AF.5 |
Dionice i dionički kapital |
34 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
154 |
AF.6 |
Tehničke rezerve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
152 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
2 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
84 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
12 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
31 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
288 |
|||
III.3.2.1.: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-) |
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
198 |
AF |
Pasiva |
126 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
121 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
29 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
111 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
26 |
|
AN.12 |
Zalihe |
5 |
AF.4 |
Zajmovi |
29 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
5 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
28 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
78 |
AF.6 |
Tehničke rezerve osiguranja |
7 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
76 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
6 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
136 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
15 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
30 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
25 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
28 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički uvjeti |
26 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
7 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
5 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
208 |
|||
III.3.2.2.: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-) |
K.11.2 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
81 |
AF |
Pasiva |
-50 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
5 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-29 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
16 |
|
AN.12 |
Zalihe |
3 |
AF.4 |
Zajmovi |
-29 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
2 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
6 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
77 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-7 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
76 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
-6 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-52 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
-3 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-30 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
15 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-28 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
5 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-7 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
-5 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
50 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1.: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
9 922 |
AF |
Pasiva |
6 298 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
6 047 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 471 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
5 544 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 311 |
|
AN.12 |
Zalihe |
231 |
AF.4 |
Zajmovi |
1 437 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
272 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 406 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
3 875 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
371 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
3 809 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
302 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
66 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
6 792 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
770 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 482 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 263 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
1 384 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 296 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
370 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
227 |
|||
|
B.10.32 |
Neto vrijednost |
10 416 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
482 |
AF |
Pasiva |
677 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
289 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
132 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
239 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
165 |
|
AN.12 |
Zalihe |
34 |
AF.4 |
Zajmovi |
213 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
16 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
77 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
193 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
38 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
191 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
52 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
2 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
730 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
18 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
119 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
178 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
240 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
75 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
38 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
61 |
|||
|
B.10. |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
535 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
230 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene u obujmu aktive |
17 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
288 |
|||
|
B.10.31 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
208 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
80 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
10 404 |
AF |
Pasiva |
6 975 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
6 336 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 603 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
5 783 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 476 |
|
AN.12 |
Zalihe |
265 |
AF.4 |
Zajmovi |
1 650 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
288 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 483 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
4 068 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
409 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
4 000 |
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
354 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
68 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
7 522 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
788 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depozit |
1 601 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 441 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
1 624 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 371 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
408 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
288 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
10 951 |
|||
Tablica A.IV.3. – Potpuni skup računa za nefinancijska društava
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
881 |
P.1 |
Output |
1 753 |
|
P.11 |
Tržišni output |
1 722 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu uporabu |
31 |
|||
|
B.1.g |
Dodana vrijednost, bruto |
872 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
137 |
|||
|
B.1.n |
Dodana vrijednost, neto |
735 |
|||
II.: Računi raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
545 |
B.1.n |
Dodana vrijednost, neto |
735 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
421 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
124 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
112 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
12 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
86 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije za proizvodnju |
-35 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
139 |
|||
II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
145 |
B.2 |
Poslovni višak |
139 |
|
D.41 |
Kamata |
66 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
48 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
78 |
|
D.421 |
Dividende |
24 |
D.41 |
Kamata |
25 |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
24 |
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
3 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.421 |
Dividende |
3 |
|
D.45 |
Zakupnine |
31 |
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
4 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima police osiguranja |
5 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
41 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
72 |
|||
II.1.2.1: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
97 |
B.2 |
Poslovni višak |
139 |
|
D.41 |
Kamata |
66 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
31 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
78 |
|
D.41 |
Kamata |
25 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
3 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
3 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
4 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima police osiguranja |
5 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
41 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
120 |
|||
II.1.2.2.: Račun alokacije ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
48 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
120 |
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
48 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
24 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
24 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
72 |
|||
II.2: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
24 |
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
72 |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
20 |
|||
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
4 |
D.61 |
Socijalni doprinosi |
14 |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
2 |
|||
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa u naravi |
13 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
1 |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
1 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
1 |
|
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranih sredstava |
12 |
D.61112 |
Dobrovoljni stvari socijalni doprinosi poslodavaca |
1 |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
1 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
11 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
1 |
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
8 |
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
3 |
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
12 |
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
10 |
|||
|
D.72 |
Potraživanja od neživotnog osiguranja |
6 |
|||
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
4 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
48 |
|||
II.4.: Račun uporabe dohotka
II.4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
48 |
|
B.8 |
Štednja |
48 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1.: Kapitalni račun
III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
65 |
B.8.n |
Štednja, neto |
48 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
33 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
23 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
10 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-16 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
-16 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijskih aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
50 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
65 |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
209 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
211 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
4 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
-6 |
|||
|
P.512 |
Neto povećanje neopipljive fiksne aktive |
21 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
21 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
-1 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenih nefinancijske aktive |
20 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenih nefinancijskih aktive |
3 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijske aktive |
17 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-137 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
26 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
2 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
-7 |
|||
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljivene proizvedene aktive |
-6 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
-1 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) Neto pozajmljivanje (-) |
-69 |
|||
III.2.: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto stjecanje financijske aktive |
71 |
F |
Neto stjecanje pasive |
140 |
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
17 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
F.21 |
Gotovina |
5 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
0 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
10 |
F.29 |
Ostali depoziti |
0 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
2 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
6 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
18 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
71 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
27 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
16 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
16 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
55 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
11 |
|||
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
26 |
|||
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
2 |
|||
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|
F.62 |
Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
0 |
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
7 |
F.7 |
Računi ostalih obveza |
37 |
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
6 |
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
8 |
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja bez trgovačkih kredita i predujmova |
1 |
F.79 |
Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita i predujmova |
29 |
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje (-) |
-69 |
|||
III.3.: Račun ostalih promjena u aktivi
III.3.1.: Račun ostalih promjena u obujmu aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
12 |
AF. |
Pasiva |
-3 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
-2 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
0 |
K.8 |
Zapljene bez naknade |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
-5 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
-4 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
-1 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
1 |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive d.n.k. |
1 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
1 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
3 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
3 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
od čega; AN.11 |
Fiksna aktiva |
-1 |
AF.4 |
Zajmovi |
-3 |
|
AN.12 |
Zalihe |
-1 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
2 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
14 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedene aktive |
24 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
0 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
-7 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih bogatstava |
-6 |
|||
|
K.62 |
Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive neproizvedenih aktive |
-1 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
-4 |
|||
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koja nije drugdje klasificirana |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
1 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
1 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
14 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
2 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
2 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
2 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
2 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena u obujmu aktive |
17 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
144 |
AF |
Pasiva |
18 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
63 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
58 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|
AN.12 |
Zalihe |
4 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
1 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
16 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
81 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
80 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
8 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
3 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
5 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
134 |
|||
III.3.2.1.: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
101 |
AF |
Pasiva |
36 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
60 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
58 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|
AN.12 |
Zalihe |
2 |
AF.4 |
Zajmovi |
18 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
1 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
14 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
41 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
40 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
3 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
18 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
8 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
2 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
1 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
4 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
1 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
3 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
82 |
|||
III.3.2.2.: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
43 |
AF |
Pasiva |
-18 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
3 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-1 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|
AN.12 |
Zalihe |
3 |
AF.4 |
Zajmovi |
-18 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
3 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
40 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
40 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
-3 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-10 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-8 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-1 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-1 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
-3 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
51 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
5 041 |
AF |
Pasiva |
1 817 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
3 001 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
40 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
2 878 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
44 |
|
AN.12 |
Zalihe |
85 |
AF.4 |
Zajmovi |
897 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
38 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
687 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
2 040 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
12 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 989 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
137 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
51 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
897 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
382 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
90 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
50 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
200 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke rezerve osiguranja |
25 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
150 |
|||
|
B. 90 |
Neto vrijednost |
4 121 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
290 |
AF |
Pasiva |
155 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
182 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
150 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
7 |
|
AN.12 |
Zalihe |
29 |
AF.4 |
Zajmovi |
68 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
3 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
42 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
108 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
108 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
37 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
81 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
17 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
21 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
27 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
9 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
7 |
|||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
216 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
65 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene obujma aktive |
17 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
134 |
|||
|
B.10.31 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
82 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
51 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
5 331 |
AF |
Pasiva |
1 972 |
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
40 |
|||
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
3 183 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
51 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
3 028 |
AF.4 |
Zajmovi |
965 |
|
AN.12 |
Zalihe |
114 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
729 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
41 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
12 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
2 148 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
174 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
2 097 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
51 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
978 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
389 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
111 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
77 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
209 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
25 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
157 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
4 337 |
|||
Tablica A.IV.4. – Potpuni skup računa za financijskih društava
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
29 |
P.1 |
Output |
102 |
|
P.11 |
Tržišni output |
102 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu uporabu |
0 |
|||
|
B.1g |
Dodana vrijednost, bruto |
73 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
10 |
|||
|
B.1n |
Dodana vrijednost, neto |
63 |
|||
II.: Računi raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
15 |
B.1.n |
Dodana vrijednost, neto |
63 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
10 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
5 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
4 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
1 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
3 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije za proizvodnju |
0 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
45 |
|||
II.1.2.: Račun alokacije primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
138 |
B.2 |
Poslovni višak |
45 |
|
D.41 |
Kamate |
77 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
36 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
160 |
|
D.421 |
Dividende |
36 |
D.41 |
Kamate |
125 |
|
P.119 |
Prilagodba za UFPIM |
-48 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
25 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.421 |
Dividende |
25 |
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
25 |
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
D.43 |
Reinvestirane zarade od izravnih stranih ulaganja |
7 |
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
3 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
19 |
|||
II.1.2.1.: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
102 |
B.2 |
Poslovni višak |
45 |
|
D.41 |
Kamate |
77 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
25 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
160 |
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
D.41 |
Kamate |
125 |
|
P.119 |
Prilagodba za UFPIM |
-48 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
25 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
25 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
7 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
3 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
55 |
|||
II.1.2.2.: Račun alociranja ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
36 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
55 |
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
36 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
36 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
19 |
|||
II.2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
10 |
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
19 |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
7 |
|||
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
3 |
D.61 |
Socijalni doprinosi |
39 |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
38 |
|||
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaravi |
29 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
18 |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
28 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
15 |
|
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranih sredstava |
1 |
D.61112 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
3 |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
20 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
46 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
15 |
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
0 |
D.61122 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi zaposlenika |
5 |
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
45 |
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
1 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
1 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
49 |
|||
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
45 |
|||
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
0 |
|||
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
4 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
22 |
|||
II.4: Račun uporabe dohotka
II.4.1: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
22 |
|
B.8 |
Štednja |
11 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1: Kapitalni račun
III.1.1: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
4 |
B.8n |
Štednja, neto |
11 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
0 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
0 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-7 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
-7 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijske aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
9 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
4 |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
8 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
7 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.512 |
Neto stjecanje neopipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-10 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
0 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
0 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
K.21 |
Neto stjecanje zemljišta i ostale opipljivene proizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) Neto pozajmljivanje (-) |
5 |
|||
III.2.: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto povećanje financijske aktive |
237 |
F |
Neto stjecanje pasive |
232 |
|
F.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
-1 |
|||
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
15 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
130 |
|
F.21 |
Gotovina |
15 |
F.21 |
Gotovina |
35 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
0 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
63 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
0 |
F.29 |
Ostali depoziti |
32 |
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
53 |
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
53 |
|
F.4 |
Zajmovi |
167 |
F.4 |
Zajmovi |
0 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
63 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
0 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
104 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
0 |
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
3 |
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
13 |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
36 |
|
F.62 |
Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
0 |
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
33 |
|
F.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
22 |
|||
|
F.7 |
Ostala |
0 |
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
0 |
F.62 |
Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirene tražbine |
3 |
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja osim trgovačkih kredita i predujmova |
0 |
|||
|
F.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|||
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
0 |
|||
|
F.79 |
Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita i predujmova |
0 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje (-) |
5 |
|||
III.3.: Račun ostalih promjena aktive
III.3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
-2 |
AF. |
Pasiva |
2 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
-2 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
0 |
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
2 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koja nije drugdje klasificirana |
0 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-2 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
-2 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
-2 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
K.12.22 |
Promjene klasifikacije aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
od čega; AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
2 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
-2 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedenih aktive |
0 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
0 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih bogatstava |
0 |
|||
|
K.62 |
Ostali ekonomski nestanak neproizvedenih aktive |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koja nisu drugdje klasificirana |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
-3 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
1 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
2 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
2 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
2 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
7 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
-3 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-4 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive |
-4 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-) |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
4 |
AF |
Pasiva |
51 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
2 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
2 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
34 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
17 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
2 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
57 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
11 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
30 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
16 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
10 |
|||
III.3.2.1.: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
3 |
AF |
Pasiva |
68 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
2 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
26 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
2 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
21 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
14 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
1 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
7 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
70 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
14 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
19 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
24 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
13 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
1 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
5 |
|||
III.3.2.2.: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
1 |
AF |
Pasiva |
-17 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
0 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-26 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
13 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
3 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
1 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-7 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-13 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
-3 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
11 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-24 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
3 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-1 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
5 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1.: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
144 |
AF |
Pasiva |
3 384 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
104 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 281 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
99 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 053 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
5 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
715 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
40 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
335 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
37 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
3 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
3 508 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
690 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
950 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
1 187 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
651 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
30 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
268 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
1 |
AF |
Pasiva |
285 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
130 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
1 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
87 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
-2 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
30 |
|
AN.2 |
Neproizvedena sredstva |
2 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
38 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
294 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
17 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
15 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
80 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
163 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
19 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke rezerve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
10 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
4 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene obujma aktive |
-4 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
10 |
|||
|
B.10.31 |
Neutralni vlasnički dobici/gubici |
5 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
5 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
145 |
AF |
Obveze |
3 669 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
103 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 411 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
100 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 140 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
3 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
745 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
42 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
373 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
38 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
3 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
3 802 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
707 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
15 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 030 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
1 350 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
670 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
30 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
278 |
|||
Tablica A.IV.5. – Potpuni skup računa za ukupnu državu
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
246 |
P.1 |
Output |
434 |
|
P.11 |
Tržišni output |
74 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu uporabu |
0 |
|||
|
P.13 |
Ostali netržišni output |
360 |
|||
|
B.1g |
Dodana vrijednost, bruto |
188 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
30 |
|||
|
B.1n |
Dodana vrijednost, neto |
158 |
|||
II.: Račun raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
140 |
B.1n |
Dodana vrijednost, neto |
158 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
87 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
53 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
48 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
5 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
2 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvode |
0 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
16 |
|||
II.1.2.: Račun alokacije primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
46 |
B.2 |
Poslovni višak |
16 |
|
D.41 |
Kamate |
39 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
0 |
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
235 |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
24 |
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
121 |
|
D.45 |
Zakupnine |
7 |
D.212 |
Porezi i pristojbe na uvoz bez PDV-a |
17 |
|
D.2121 |
Uvozne carine |
17 |
|||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz isključujući PDV-a i carine |
0 |
|||
|
D.214 |
Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznih |
3 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
94 |
|||
|
D.3 |
Subvencije |
-44 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.311 |
Uvozne subvencije |
0 |
|||
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
-36 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
30 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
12 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
18 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
5 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
13 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
191 |
|||
II.1.2.1.: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
9 |
B.2 |
Poslovni višak |
16 |
|
D.41 |
Kamate |
2 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
7 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
4 |
|
D.41 |
Kamate |
0 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
4 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
4 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
11 |
|||
II.1.2.2.: Račun alociranja ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
37 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
11 |
|
D.41 |
Kamate |
37 |
|||
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
235 |
|||
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
141 |
|||
|
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) |
121 |
|||
|
D.212 |
Porezi i pristojbe na uvoz bez PDV-a |
17 |
|||
|
D.2121 |
Uvozne carine |
17 |
|||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz isključujući PDV-a i carine |
0 |
|||
|
D.214 |
Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznih poreza |
3 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
94 |
|||
|
D.3 |
Subvencije |
-44 |
|||
|
D.31 |
Subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.311 |
Subvencije na uvoz |
0 |
|||
|
D.319 |
Ostale subvencije na proizvode |
-8 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju |
-36 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
26 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
12 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
14 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
1 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
13 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
191 |
|||
II.2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
0 |
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
191 |
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
0 |
|||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
213 |
|||
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa u naturi |
289 |
D.51 |
Porezi na dohodak |
204 |
|
D.621 |
Naknada socijalne sigurnosti u novcu |
232 |
D.59 |
Ostali tekući porezi |
9 |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
0 |
|||
|
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez izdvajanja |
5 |
D.61 |
Socijalni doprinosi |
268 |
|
D.624 |
Naknade socijalne pomoći u novcu |
52 |
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
263 |
|
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
155 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
139 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
144 |
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
4 |
D.61112 |
Dobrovoljni stvari socijalni doprinosi poslodavaca |
11 |
|
D.73 |
Tekući transferi unutar sektora države |
96 |
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
76 |
|
D.74 |
Tekuća međunarodna suradnja |
31 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
69 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
8 |
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
7 |
|
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
32 |
|||
|
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
22 |
|||
|
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
10 |
|||
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
5 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
108 |
|||
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
1 |
|||
|
D.73 |
Tekući transferi unutar sektora države |
96 |
|||
|
D.74 |
Tekuća međunarodna suradnja |
1 |
|||
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
10 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
352 |
|||
II.3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.63 |
Socijalni transferi u naturi |
206 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
352 |
|
D.631 |
Socijalne naknade u naturi |
162 |
|||
|
D.6311 |
Naknade socijalne sigurnosti, refundacije |
78 |
|||
|
D.6312 |
Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi |
65 |
|||
|
D.6313 |
Naknade socijalne pomoći u naturi |
19 |
|||
|
D.632 |
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga |
44 |
|||
|
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
146 |
|||
II.4.: Račun uporabe dohotka
II.4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
362 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
352 |
|
P.31 |
Izdaci za individualnu potrošnju |
206 |
|||
|
P.32 |
Izdaci za zajedničku potrošnju |
156 |
|||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
-10 |
|||
II.4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.4 |
Stvarna finalna potrošnja |
156 |
B.7. |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
1 468 |
|
P.42 |
Stvarna zajednička potrošnja |
156 |
|||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
-10 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1.: Kapitalni račun
III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
-38 |
B.8n |
Štednja, neto |
-10 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
6 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
2 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
4 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-34 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
0 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
-27 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
-7 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijske aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
37 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
-38 |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
23 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
24 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
-2 |
|||
|
P.512 |
Neto povećanje neopipljive fiksne aktive |
12 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
12 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
2 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
-2 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenene financijske aktive |
2 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenene financijske aktive |
||||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-30 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
0 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
3 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
2 |
|||
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljivene proizvedene aktive |
2 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) Neto pozajmljivanje (-) |
-50 |
|||
III.2.: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto povećanje financijske aktive |
120 |
F |
Neto povećanje pasive |
170 |
|
F.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
0 |
|||
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
7 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
2 |
|
F.21 |
Gotovina |
2 |
F.21 |
Gotovina |
0 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
4 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
2 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
1 |
F.29 |
Ostali depoziti |
0 |
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
26 |
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
64 |
|
F.4 |
Zajmovi |
45 |
F.4 |
Zajmovi |
94 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
1 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
32 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
44 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
62 |
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
36 |
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
F.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za neriješene štete |
0 |
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|||
|
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
6 |
|||
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
1 |
F.7 |
Računi ostalih obveza |
10 |
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja osim trgovačkih kredita i predujmova |
5 |
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
6 |
|
F.79 |
Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita i predujmova |
4 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje (-) |
-50 |
|||
III.3. Račun ostalih promjena aktive
III.3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
0 |
AF. |
Pasiva |
-1 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
-3 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
3 |
K.8 |
Zapljene bez naknade |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
-4 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
0 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
1 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-1 |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koja nije drugdje klasificirana |
0 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
-1 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-3 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
-3 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
0 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AF.4 |
Zajmovi |
-1 |
|||
|
od čega; AN.11 |
fiksna aktiva |
-3 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
3 |
|||
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
4 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
-2 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih sredstava |
-2 |
|||
|
K.62 |
Ostali ekonomski nestanak neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
-2 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
4 |
|||
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijskih aktive koja nije drugdje klasificirana |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-1 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
-1 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
3 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
1 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
3 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
-2 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
-2 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
0 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
3 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
-2 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive |
2 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
44 |
AF |
Pasiva |
7 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
20 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
18 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
7 |
|
AN.12 |
Zalihe |
1 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
1 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
23 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
23 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
2 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
1 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
38 |
|||
III.3.2.1: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.1: |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
32 |
AF |
Pasiva |
14 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
20 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
2 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
18 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
4 |
|
AN.12 |
Zalihe |
1 |
AF.4 |
Zajmovi |
7 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
1 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
12 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
12 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
8 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna pravavučenja |
2 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
3 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
2 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
26 |
|||
III.3.2.2.: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
12 |
AF |
Pasiva |
-7 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
0 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-2 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
3 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
-7 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
12 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
12 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-6 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
0 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-3 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
-2 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
12 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1.: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
1 591 |
AF |
Pasiva |
687 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 001 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
102 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
913 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
212 |
|
AN.12 |
Zalihe |
47 |
AF.4 |
Zajmovi |
328 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
41 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
4 |
|
AN.2 |
Neproizvedena imovina |
590 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
19 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
578 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
22 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
12 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
396 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
80 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
150 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
115 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali dionički kapital |
12 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
20 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
19 |
|||
|
B. 90 |
Neto vrijednost |
1 300 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
56 |
AF |
Pasiva |
176 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
25 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
2 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
20 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
71 |
|
AN.12 |
Zalihe |
1 |
AF.4 |
Zajmovi |
93 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
4 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
30 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
30 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
10 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
123 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
1 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
7 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
29 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
45 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
34 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
6 |
|||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
2 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
-38 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene obujma aktive |
2 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
38 |
|||
|
B.10.31 |
Neutralni vlasnički dobici/gubici |
26 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
12 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
1 647 |
AF |
Pasiva |
863 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 026 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
104 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
933 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
283 |
|
AN.12 |
Zalihe |
48 |
AF.4 |
Zajmovi |
421 |
|
AN.13 |
Vrijednosnice osim dionica |
45 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
4 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
620 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
19 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
608 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
32 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
12 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
519 |
|||
|
AF.1 |
Monetarno zlato i posebna prava vučenja |
81 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
157 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
29 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
160 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
46 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
20 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
25 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
1 302 |
|||
Tablica A.IV.6. – Potpuni skup računa kućanstava
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
694 |
P.1 |
Output |
1 269 |
|
P.11 |
Tržišni output |
1 129 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu uporabu |
140 |
|||
|
B.1g |
Dodana vrijednost, bruto |
575 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
42 |
|||
|
B.1n |
Dodana vrijednost, neto |
533 |
|||
II.: Račun raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
39 |
B.1.n |
Dodana vrijednosti, neto |
533 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće i |
39 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
3 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije za proizvodnju |
-1 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
60 |
|||
|
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|||
II.1.2: Račun raspodjele primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
44 |
B.2 |
Poslovni višak |
217 |
|
D.41 |
Kamate |
17 |
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|
D.45 |
Renta |
27 |
|||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
766 |
|||
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
573 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
193 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
19 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
134 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
33 |
|||
|
D.42 |
Rapodijeljeni dohodak društava |
57 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
13 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
44 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
3 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja |
20 |
|||
|
D.45 |
Renta |
21 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
1 348 |
|||
II.1.2.1: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
7 |
B.2 |
Poslovni višak |
60 |
|
D.41 |
Kamate |
0 |
B.3 |
Mješoviti dohodak |
432 |
|
D.45 |
Renta |
7 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
5 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
0 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
5 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
5 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja |
0 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
490 |
|||
II.1.2.2: Račun raspodjele ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
37 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
490 |
|
D.41 |
Kamate |
17 |
|||
|
D.45 |
Renta |
20 |
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
766 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
573 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
193 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
19 |
|||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
129 |
|||
|
D.41 |
Kamate |
33 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
52 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
8 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
44 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja |
3 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja |
20 |
|||
|
D.45 |
Renta |
21 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
1 348 |
|||
II.2: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
178 |
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
1 348 |
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
176 |
|||
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
2 |
D.61 |
Socijalni doprinosi |
0 |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
0 |
|||
|
D.61 |
Socijalni doprinosi |
322 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
303 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
174 |
D.61112 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
160 |
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.61112 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
14 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
97 |
D.61122 |
Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
85 |
|||
|
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
12 |
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa u naravi |
332 |
|
D.6113 osoba |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih |
32 |
D.621 |
Naknade socijalne sigurnosti u novcu |
232 |
|
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
22 |
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
29 |
|
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
10 |
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranih sredstava |
19 |
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
19 |
D.624 |
Naknade socijalne pomoći u novcu |
52 |
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi |
0 |
D.7 |
Ostali tekući transferi |
36 |
|
D.622 |
Privatno financirane koristi |
0 |
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
35 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
1 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
71 |
|||
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
31 |
|||
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
40 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 145 |
|||
II.3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 145 |
|||
|
D.63 |
Socijalni transferi u naturi |
219 |
|||
|
D.631 |
Socijalne naknade u naturi |
162 |
|||
|
D.6311 |
Prava socijalne sigurnosti, isplate |
78 |
|||
|
D.6312 |
Ostale koristi socijalne sigurnosti unaturi |
65 |
|||
|
D.6313 |
Socijalne pripomoći u naturi |
19 |
|||
|
D.632 |
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga |
57 |
|||
|
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
1 364 |
|||
II.4.: Račun uporabe dohotka
II.4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
996 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
1 145 |
|
P.31 |
Izdaci za individualnu potrošnju |
996 |
|||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
160 |
|||
II.4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.4 |
Stvarna finalna potrošnja |
1 215 |
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
1 346 |
|
P.41 |
Stvarna individualna potrošnja |
1 215 |
|||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
160 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1.: Kapitalni račun
III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
178 |
B.8n |
Štednja, neto |
160 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
23 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
23 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-5 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
-2 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi, obveze |
-3 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijske aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
61 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
178 |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
49 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
50 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
4 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
-5 |
|||
|
P.512 |
Neto povećanje neopipljive fiksne aktive |
12 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove neopipljive fiksne aktive |
9 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive |
3 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-42 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
2 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
5 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
4 |
|||
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
3 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
1 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) Neto pozajmljivanje (-) |
148 |
|||
III.2: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto povećanje financijske aktive |
181 |
F |
Neto povećanje financijske pasive |
33 |
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
68 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
F.21 |
Gotovina |
10 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
0 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
41 |
F.29 |
Ostali depoziti |
0 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
17 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
29 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
28 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
5 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
11 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
3 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
17 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
2 |
|||
|
F.7 |
Računi ostalih obveza |
5 |
|||
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
3 |
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
4 |
|
F.79 |
Računi ostalih obveza osim trgovačkih kredita i predujmova |
1 |
|||
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
36 |
|||
|
F.61 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
33 |
|||
|
F.611 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
22 |
|||
|
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
11 |
|||
|
F.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za nepodmirena potraživanja |
3 |
|||
|
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
40 |
|||
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
11 |
|||
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja osim trgovinskih kredita i predujmova |
29 |
|||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje |
148 |
|||
III.3.: Račun ostalih promjena aktive
III.3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
0 |
AF. |
Pasiva |
0 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
0 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
0 |
K.8 |
Zapljene bez naknade |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
0 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koja nije drugdje klasificirana |
0 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.21 |
Monetizacija/demonetizacija zlata |
0 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
od čega; AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
|||
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
|||
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
0 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedenih aktive |
0 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih bogatstava |
0 |
|||
|
K.62 |
Ostali ekonomski nestanak neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijskih aktive |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
2 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive d.n.k. |
2 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
2 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive |
2 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
80 |
AF |
Pasiva |
0 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
35 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
28 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
2 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
5 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
45 |
|||
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
45 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
16 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
6 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
10 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
96 |
|||
III.3.2.1.: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
56 |
AF |
Pasiva |
6 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
34 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
28 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
2 |
AF.4 |
Zajmovi |
3 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
4 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
22 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
2 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
22 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
36 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
17 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
4 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
8 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
6 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
1 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
87 |
|||
III.3.2.2.: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
24 |
AF |
Pasiva |
-6 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
-3 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
1 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
-2 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
22 |
|||
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
22 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-20 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-17 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
2 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
2 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
-6 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
-1 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
9 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1.: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
2 822 |
AF |
Pasiva |
289 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 698 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
10 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
1 423 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
2 |
|
AN.12 |
Zalihe |
97 |
AF.4 |
Zajmovi |
169 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
178 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
108 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
1 124 |
|||
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 124 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
1 819 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
840 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
198 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
24 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički uvjeti |
411 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
291 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
55 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
4 352 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
110 |
AF |
Pasiva |
33 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
61 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
47 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
4 |
AF.4 |
Zajmovi |
28 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
10 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
5 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
49 |
|||
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
48 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
199 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
68 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
35 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
5 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
13 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
38 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
40 |
|||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
276 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
178 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene obujma aktive |
2 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
96 |
|||
|
B.10.31 |
Neutralni vlasnički dobici/gubici |
87 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
9 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
2 932 |
AF |
Pasiva |
322 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
1 759 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
10 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
1 470 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
2 |
|
AN.12 |
Zalihe |
101 |
AF.4 |
Zajmovi |
197 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
188 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
113 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
1 173 |
|||
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
1 172 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
1 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
2 018 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
908 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
233 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
29 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
424 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
329 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
95 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
4 628 |
|||
Tablica A.IV.7. – Potpuni skup računa neprofitnih ustanova koja služe kućanstvima
I.: Račun proizvodnje
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
6 |
P.1 |
Output |
37 |
|
P.11 |
Tržišni output |
21 |
|||
|
P.12 |
Output za vlastitu finalnu potrošnju |
0 |
|||
|
P.13. |
Ostali netržišni output |
16 |
|||
|
B.1g |
Dodana vrijednost, bruto |
31 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
3 |
|||
|
B.1n |
Dodana vrijednost, neto |
28 |
|||
II.: Račun raspodjele i uporabe dohotka
II.1.: Račun primarne raspodjele dohotka
II.1.1.: Račun stvaranja dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
23 |
B.1.n |
Dodana vrijednosti, neto |
28 |
|
D.11 |
Nadnice i plaće |
12 |
|||
|
D.12 |
Socijalni doprinosi poslodavaca |
11 |
|||
|
D.121 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
10 |
|||
|
D.122 |
Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca |
1 |
|||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
0 |
|||
|
D.39 |
Ostale subvencije za proizvodnju |
0 |
|||
|
B.2 |
Poslovni višak |
5 |
|||
II.1.2.: Račun raspodjele primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
7 |
B.2 |
Poslovni višak |
5 |
|
D.41 |
Kamate |
7 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
0 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
5 |
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
D.41 |
Kamate |
5 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
0 |
|
D.44 |
Dohodak od imovine pripisan imateljima police osiguranja |
0 |
D.421 |
Dividende |
0 |
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
D.44 |
Dohodak od imovine pripisan imateljima police osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
3 |
|||
II.1.2.1.: Račun poduzetničkog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
2 |
B.2 |
Poslovni višak |
5 |
|
D.41 |
Kamate |
2 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
0 |
|
D.41 |
Kamate |
0 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
0 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
0 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
3 |
|||
II.1.2.2.: Račun alociranja ostalog primarnog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
5 |
B.4 |
Poduzetnički dohodak |
3 |
|
D.41 |
Kamate |
5 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
D.4 |
Vlasnički dohodak |
5 |
|
D.41 |
Kamate |
5 |
|||
|
D.42 |
Raspodijeljeni dohodak društava |
0 |
|||
|
D.421 |
Dividende |
0 |
|||
|
D.422 |
Isplate iz dohotka kvazi-društava |
0 |
|||
|
D.43 |
Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
0 |
|||
|
D.44 |
Vlasnički dohodak pripisan imateljima police osiguranja |
0 |
|||
|
D.45 |
Zakupnine |
0 |
|||
|
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
3 |
|||
II.2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. |
0 |
B.5 |
Saldo primarnih dohodaka |
3 |
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
0 |
|||
|
D.61 |
Socijalni doprinosi |
1 |
|||
|
D.62 |
Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi |
1 |
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
0 |
|
D.622 |
Socijalne naknade iz privatno financiranih programa |
0 |
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|
D.623 |
Zaposleničke socijalne naknade bez izdvajanja |
1 |
D.61111 |
Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
0 |
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
2 |
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.71 |
Neto premije neživotnog osiguranja |
0 |
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika |
0 |
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
2 |
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
1 |
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
36 |
|||
|
D.72 |
Potraživanja neživotnog osiguranja |
0 |
|||
|
D.75 |
Razni tekući transferi |
36 |
|||
|
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
37 |
|||
II.3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.63 |
Socijalni transferi u naturi |
13 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
37 |
|
D.631 |
Socijalne naknade u naturi |
0 |
|||
|
D.6313 |
Naknade socijalne pomoći u naravi u naturi |
0 |
|||
|
D.632 |
Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga |
13 |
|||
|
B.7 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
24 |
|||
II.4.: Račun uporabe dohotka
II.4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
13 |
B.6 |
Raspoloživi dohodak |
37 |
|
P.31 |
Izdaci za individualnu potrošnju |
13 |
|||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|||
|
B.8 |
Štednja |
24 |
|||
II.4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka
|
Uporabe |
Izvori |
||||
|
D.8 |
Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
B.70 |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
24 |
|
B.8 |
Štednja |
24 |
|||
III.: Računi akumulacije
III.1.: Kapitalni račun
III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
21 |
B.8n |
Štednja, neto |
24 |
|
D.9 |
Kapitalni transferi, potraživanja |
0 |
|||
|
D.92 |
Investicijske potpore |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
0 |
|||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, obveze |
-3 |
|||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
0 |
|||
|
D.99 |
Ostali kapitalni transferi |
-3 |
|||
III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijske aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
P.51 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
19 |
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
21 |
|
P.511 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
14 |
|||
|
P.5111 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
13 |
|||
|
P.5112 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
1 |
|||
|
P.5113 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.512 |
Neto povećanje opipljive fiksne aktive |
5 |
|||
|
P.5121 |
Povećanja nove opipljive fiksne aktive |
10 |
|||
|
P.5122 |
Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive |
0 |
|||
|
P.5123 |
Smanjenja postojeće opipljive fiksne aktive |
-5 |
|||
|
P.513 |
Povećanja vrijednosti neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5131 |
Značajna poboljšanja neproizvedenene financijske aktive |
0 |
|||
|
P.5132 |
Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
-3 |
|||
|
P.52 |
Promjene zaliha |
0 |
|||
|
P.53 |
Neto povećanje dragocjenosti |
0 |
|||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
1 |
|||
|
K.21 |
Neto povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive |
1 |
|||
|
K.22 |
Neto povećanje neopipljive nefinancijske aktive |
0 |
|||
|
B.9 (-) |
Neto uzajmljivanje (+): Neto pozajmljivanje |
4 |
|||
III.2.: Financijski račun
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
F |
Neto povećanje financijske aktive |
32 |
F |
Neto povećanje pasive |
28 |
|
F.2 |
Gotovina i depoziti |
12 |
F.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
F.21 |
Gotovina |
2 |
F.22 |
Prenosivi depoziti |
0 |
|
F.22 |
Prenosivi depoziti |
7 |
F.29 |
Ostali depoziti |
0 |
|
F.29 |
Ostali depoziti |
3 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
F.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
12 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
24 |
|||
|
F.4 |
Zajmovi |
0 |
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
17 |
|
F.41 |
Kratkoročni zajmovi |
0 |
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
7 |
|
F.42 |
Dugoročni zajmovi |
0 |
|||
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
F.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
F.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
F.61. |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|
F.62 |
Pretplate premija osiguranja i pričuve za nepodmirena potraživanja |
0 |
F.612 |
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
0 |
|
F.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
F.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
8 |
F.71 |
Trgovački krediti i predujmovi |
0 |
|
F.79 |
Računi ostalih potraživanja osim trgovačkih kredita i predujmova |
0 |
F.79 |
Računi ostalih obveza osim trgovačkih kredita i predujmova |
0 |
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+) neto pozajmljivanje |
4 |
|||
III.3. Račun ostalih promjene aktive
III.3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
0 |
AF. |
Pasiva |
0 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
0 |
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|
K.4 |
Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive |
0 |
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive d.n.k. |
0 |
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.9 |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive koje nisu drugdje klasificirane |
0 |
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
od čega: AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
od čega; AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
0 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
K.3 |
Ekonomsko pojavljivanje neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.5 |
Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa |
0 |
|||
|
K.6 |
Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.61 |
Iscrpljivanje prirodnih sredstava |
0 |
|||
|
K.62 |
Ostali ekonomski nestanak neproizvedene aktive |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.9. |
Ostale promjene obujma nefinancijske aktive d.n.k |
0 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
od čega: AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
0 |
|||
|
K.7 |
Gubici zbog nepogoda |
0 |
|||
|
K.8 |
Nenadoknađene zapljene |
0 |
|||
|
K.10 |
Ostale promjene obujma financijske aktive i pasive koje nisu drugdje klasificirane |
2 |
|||
|
K.12 |
Promjene u klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.1 |
Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi |
0 |
|||
|
K.12.2 |
Promjene u klasifikaciji aktive i pasive |
0 |
|||
|
K.12.22 |
Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive izuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata |
0 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 i |
Zajmov |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.2 |
Promjene neto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive |
0 |
|||
III.3.2.: Račun revalorizacije
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) iz revalorizacije |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
8 |
AF |
Pasiva |
0 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
5 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
5 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
3 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
3 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
2 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
10 |
|||
III.3.2.1.: Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.1 |
Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
7 |
AF |
Pasiva |
2 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
5 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
1 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
5 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
1 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
2 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
2 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
1 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
3 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
2 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
1 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.31 |
Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
8 |
|||
III.3.2.2: Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka
|
Promjene aktive |
Promjene pasive i neto vrijednosti |
||||
|
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (+)/gubici (-): |
K.11.2 |
Realni vlasnički dobici (-)/gubici (+): |
||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
2 |
AF |
Pasiva |
-2 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
0 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-1 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
0 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
-1 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
2 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
2 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
-1 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
-2 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
-2 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
0 |
|||
|
B.10.32 |
Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka |
2 |
|||
IV.: Bilance stanja
IV.1: Početna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
324 |
AF |
Pasiva |
121 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
243 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
38 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
231 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
2 |
AF.4 |
Zajmovi |
43 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
10 |
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
0 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
81 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
5 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
81 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
35 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska sredstva |
172 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
110 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
25 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
8 |
|||
|
AF.5. |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
22 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
4 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
3 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
375 |
|||
IV.2.: Promjene u bilanci stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
Ukupne promjene aktive |
Ukupne promjene pasive |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
25 |
AF |
Pasiva |
28 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
21 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
0 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
21 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
0 |
AF.4 |
Zajmovi |
24 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
0 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
4 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
4 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
4 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
0 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
33 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
12 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
13 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
0 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
1 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
0 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
8 |
|||
|
B.10 |
Promjene neto vrijednosti, ukupno zbog: |
31 |
|||
|
B.10.1 |
Štednja i kapitalni transferi |
21 |
|||
|
B.10.2 |
Ostale promjene obujma aktive |
0 |
|||
|
B.10.3 |
Nominalni vlasnički dobici/gubici |
10 |
|||
|
B.10.31 |
Neutralni vlasnički dobici/gubici |
8 |
|||
|
B.10.32 |
Realni vlasnički dobici/gubici |
2 |
|||
IV.3.: Završna bilanca stanja
|
Aktiva |
Pasiva i neto vrijednost |
||||
|
AN |
Nefinancijska aktiva |
349 |
AF |
Pasiva |
149 |
|
AN.1 |
Proizvedena aktiva |
264 |
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
38 |
|
AN.11 |
Fiksna aktiva |
252 |
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
0 |
|
AN.12 |
Zalihe |
2 |
AF.4 |
Zajmovi |
67 |
|
AN.13 |
Dragocjenosti |
10 |
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
4 |
|
AN.2 |
Neproizvedena aktiva |
85 |
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
5 |
|
AN.21 |
Opipljiva neproizvedena aktiva |
85 |
AF.7 |
Računi ostalih obveza |
35 |
|
AN.22 |
Neopipljiva neproizvedena aktiva |
0 |
|||
|
AF |
Financijska aktiva |
205 |
|||
|
AF.2 |
Gotovina i depoziti |
122 |
|||
|
AF.3 |
Vrijednosnice osim dionica |
38 |
|||
|
AF.4 |
Zajmovi |
8 |
|||
|
AF.5 |
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
23 |
|||
|
AF.6 |
Tehničke pričuve osiguranja |
4 |
|||
|
AF.7 |
Računi ostalih potraživanja |
11 |
|||
|
B.90 |
Neto vrijednost |
406 |
|||
PRILOG V.
DEFINICIJA DRŽAVNOG DEFICITA ZA POTREBE POSTUPKA U SLUČAJU PREKOMJERNOG DEFICITA
Za potrebe izvješća država članica Komisiji prema postupku u slučaju prekomjernog deficita utvrđenog u Uredbi Vijeća (EZ) br. 3605/93 ( 115 ), „državni deficit” je usklađena točka „neto uzajmljivanja/neto pozajmljivanja” ukupne države, uključujući tokove plaćanja kamata koji proizlaze iz sporazuma o swapi i terminskom tečaju. Ova usklađena točka kodificirana je kao EDPB9. Za te potrebe, kamata uključuje gore navedene tokove te je kodificirana kao EDPD41.
PRILOG B.
PROGRAM TRANSMISIJE PODATAKA NACIONALNIH RAČUNA
Pregled tablica
|
Tablica br. |
Predmet tablica |
Rok t + mjeseci (dani, gdje je navedeno) |
Prvo slanje |
Obuhvaćeno razdoblje (*) |
|
1 |
Temeljni agregati, godišnji |
70 dana |
2007. |
od 1990. nadalje |
|
2008. |
1980. – 1989. |
|||
|
1 |
Temeljni agregati, tromjesečni |
70 dana |
2007. |
od 1. tromjesečja 1990. nadalje |
|
2 |
Temeljni agregati ukupne države, godišnji |
3/9 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
3 |
Tablice prema djelatnostima |
9/21 |
2007. |
od 1990. nadalje |
|
2008. |
1980. – 1989. |
|||
|
5 |
Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju prema namjeni |
9 |
2007. |
od 1990. nadalje |
|
2008. |
1980. – 1989. |
|||
|
6 |
Završni računi po sektorima (transakcije) |
9 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
7 |
Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu |
9 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
8 |
Nefinancijski računi po sektorima, godišnji |
9 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
9 |
Podroban prikaz prihoda od poreza i socijalnih doprinosa po sektorima |
9 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
10 |
Tablice prema djelatnostima i regijama, NUTS II. |
24 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
11 |
Izdaci ukupne države po funkciji |
12 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
12 |
Tablice prema djelatnostima i regijama, NUTS III. |
24 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
13 |
Računi kućanstava po regijama, NUTS II. |
24 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
15 |
Tablica ponude po bazičnim cijenama, uključujući pretvaranje u proizvođačke cijene |
36 |
2007. |
od 2000. nadalje |
|
16 |
Tablica uporabe u kupovnim cijenama |
36 |
2007. |
od 2000. nadalje |
|
17 |
Simetrična input-output tablica po bazičnim cijenama, pet godišnje |
36 |
2008. |
od 2000. nadalje |
|
18 |
Simetrična input-output tablica za domaću proizvodnju po bazičnim cijenama, pet godišnje |
36 |
2008. |
od 2000. nadalje |
|
19 |
Simetrična input-output tablica za uvoz po bazičnim cijenama, pet godišnje |
36 |
2008. |
od 2000. nadalje |
|
20 |
Mješovita klasifikacija fiksne aktive po djelatnostima i po proizvodima, ►M11 A*21 ◄ × AN_F6†, godišnja |
24 |
2007. |
od 2000. nadalje |
|
22 |
Mješovita klasifikacija bruto ulaganja u fiksni kapital po djelatnostima i po proizvodima, ►M11 A*21 ◄ × AN_F6†, godišnja |
24 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
26 |
Bilance stanja za nefinancijsku aktivu |
24 |
2007. |
od 1995. nadalje |
|
(*) Koristi se za cijelu tablicu uz iznimku odabranih stavki (vidjeti potankosti u tablici). t = referentno razdoblje (godina ili tromjesečje). |
||||
Tablica 1 — Glavni agregati — tromjesečna (1) i godišnja izvedba
|
Šifra |
Popis varijabli |
Raščlamba (2) |
Tekuće cijene |
Prošlogodišnje cijene i ulančane vrijednosti |
|||||||||||||||||||
|
Dodana vrijednost i bruto domaći proizvod |
|||||||||||||||||||||||
|
B.1g |
1. |
Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama |
►M11 A*10 ◄ |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.21 |
2. |
(a) Porezi na proizvode (3) |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
D.31 |
(b) Subvencije na proizvode (3) |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
B.1*g |
3. |
Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
Rashodna struktura bruto domaćeg proizvoda |
|||||||||||||||||||||||
|
P.3 |
4. |
Ukupni izdaci za finalnu potrošnju |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.3 |
5. |
(a) Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (domaći koncept) |
Trajnost (4) |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
P.3 |
(b) Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (nacionalni koncept) |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.3 |
6. |
Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.3 |
7. |
Izdaci države za finalnu potrošnju |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.31 |
(a) Izdaci za individualnu potrošnju |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.32 |
(b) Izdaci za zajedničku potrošnju |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.4 |
8. |
Stvarna finalnu potrošnja kućanstava |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.41 |
(a) Stvarna individualna potrošnja |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.5 |
9. |
Bruto investicije |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.51 |
(a) Bruto investicije u fiksni kapital |
AN_F6 (5) |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.52 |
(b) Promjene na zalihama |
x |
x (6) |
||||||||||||||||||||
|
P.53 |
(c) Neto povećanje dragocjenosti |
x |
x (6) |
||||||||||||||||||||
|
P.6 |
10. |
Izvoz robe (fob) i usluga |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.61 |
(a) Roba |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.62 |
(b) Usluge |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
Države članice EU-a i institucije EU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
Države članice EU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
Članice EMU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
x |
x |
||||||||||||||||||||||
|
Treće zemlje i međunarodne organizacije (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
P.7 |
11. |
Uvoz robe (fob) i usluga |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
P.71 |
(a) Roba |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.72 |
(b) Usluge |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
Države članice EU-a i institucije EU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
Države članice EU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
Članice EMU-a (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
x |
x |
||||||||||||||||||||||
|
Treće zemlje i međunarodne organizacije (7) |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
B.11 |
12. |
Vanjskotrgovinska bilanca |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
Dohodak, štednja i neto pozajmljivanje |
|||||||||||||||||||||||
|
B.2g + B.3g |
13. |
Bruto poslovni višak i mješoviti dohodak |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.2 |
14. |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.3 |
15. |
Subvencije na proizvodnju i uvoz |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.1_D.4 |
16. |
(a) Primarni dohodak iz inozemstva, primljen |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
D.1_D.4 |
(b) Primarni dohodak iz inozemstva, dan |
x |
(x) |
||||||||||||||||||||
|
B.5*g |
17. |
Bruto nacionalni dohodak u tržišnim cijenama |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
K.1 |
18. |
Potrošnja fiksnog kapitala |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
B.5*n |
19. |
Neto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
D.5, D.6, D.7 |
20. |
(a) Tekući transferi iz inozemstva, za naplatu |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
D.5, D.6, D.7 |
(b) Tekući transferi iz inozemstva, plativi |
x |
(x) |
||||||||||||||||||||
|
B.6n |
21. |
(a) Neto raspoloživi dohodak |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
B.6g |
(b) Bruto raspoloživi dohodak |
x |
(x) |
||||||||||||||||||||
|
D.8 |
22. |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
x |
(x) |
|||||||||||||||||||
|
B.8n |
23. |
Neto nacionalna štednja |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.9 |
24. |
(a) Kapitalni transferi iz inozemstva, za naplatu |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.9 |
(b) Kapitalni transferi iz inozemstva, plativi |
x |
|||||||||||||||||||||
|
K.2 |
25. |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva |
x |
||||||||||||||||||||
|
B.9 |
26. |
Neto uzajmljivanje ili neto pozajmljivanje |
x |
||||||||||||||||||||
|
Stanovništvo, zaposlenost, naknade zaposlenima |
|||||||||||||||||||||||
|
27. |
Podaci o stanovništvu i zaposlenosti |
||||||||||||||||||||||
|
(a) Ukupno stanovništvo (u tisućama osoba) |
|||||||||||||||||||||||
|
(b) Nezaposleni (u tisućama osoba) (8) |
|||||||||||||||||||||||
|
(c) Zaposlenost u rezidentnim proizvodnim jedinicama (u tisućama zaposlenih, tisućama odrađenih radnih sati i tisućama radnih mjesta (8)) i zaposlenost rezidenata (u tisućama osoba) |
|||||||||||||||||||||||
|
(d) Samozaposleni |
|||||||||||||||||||||||
|
(e) Zaposleni |
|||||||||||||||||||||||
|
D.1 |
28. |
Naknade zaposlenicima u rezidentnim proizvodnim jedinicama i naknade za zaposlene rezidente |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.11 |
(a) Bruto nadnice i plaće |
x |
|||||||||||||||||||||
|
(1) Tromjesečni se podaci šalju u nedesezoniranom formatu, kao i formatu prilagođenom s obzirom na sezonu i broj radnih dana. Bruto domaći proizvod (B.1*g) i bruto dodana vrijednost (B.1g) također se šalju u formatu prilagođenom za broj radnih dana. Slanje drugih agregata u formatu prilagođenom za broj radnih dana nije obvezno. (2) Ako raščlamba nije navedena, riječ je o ukupnom gospodarstvu. (3) Podjela na poreze i subvencije za tromjesečne račune nije obvezna. (4) Raščlamba po trajnosti za godišnje račune: trajna roba, polutrajna roba, netrajna roba, usluge. (5) AN_F6: raščlamba fiksnih sredstava:
(6) Samo u prošlogodišnjim cijenama. (7) Podaci (u tekućim i stalnim cijenama) koji se dostavljaju za referentna razdoblja nakon 2006. moraju odražavati sastav EU-a te EMU-a na kraju referentnog razdoblja navedenog u ovoj tablici. Samo su države članice EMU-a tijekom referentnog razdoblja obvezne dostaviti raščlambu podataka za EMU; za države nečlanice ta raščlamba nije obvezna.(a) Dostavljaju ih sve države članice koje su 2006. bile članice EU-a, ali ne i članice EMU-a: 2002. – 2006.: ukupno/EU-25/Institucije EU-a (neobvezno)/treće zemlje i međunarodne organizacije (b) Dostavljaju ih sve države članice koje su 2006. bile članice EMU-a: 1999. – 2001.: ukupno/EMU12 2002. – 2006.: ukupno/EMU12/EU-25/Institucije EU-a (neobvezno)/treće zemlje i međunarodne organizacije EMU12 = Ekonomska i monetarna unija s 12 država članica na dan 1.1.2001. — svaka država koja postane članicom EU-a u godini t nakon 2006. obvezna je dostaviti retropolirane podatke (u tekućim cijenama) od t-2 za transakcije s EU-om (u sastavu prije proširenja EU-a). — svaka država koja postane članicom EMU-a u godini t nakon 2006. obvezna je dostaviti retropolirane podatke (u tekućim cijenama) od t-2 za transakcije s EMU-om (u sastavu prije proširenja EMU-a). (8) Nije obvezno. (9) ►M11 A*10 ◄ samo za ukupnu zaposlenost, samozaposlene i zaposlene u rezidentnim proizvodnim jedinicama. (x) U realnom iskazu. ►M11 A*10 ◄ NACE ►M11 A*10 ◄ , uključujući stavku „od čega proizvodnja”. Retropolacija „za proizvodnju” počevši od 1990. |
|||||||||||||||||||||||
Tablica 2 — Temeljni agregati ukupne države
|
Šifra |
Transakcija |
||||||||||||||||
|
P.1 |
Output |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.11 + P.12 |
— Tržišni output i output za vlastitu finalnu uporabu |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.13 |
— Ostali netržišni output, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.131 |
Plaćanja za ostali netržišni output, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.132 |
Ostali netržišni output, ostalo |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.11 + P.12 + P.131 |
Tržišni output, output za vlastitu finalnu uporabu i plaćanja za ostali netržišni output |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.1g |
Bruto dodana vrijednost |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.1n |
Neto dodana vrijednost |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima, dane |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju, dane |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.39 |
Ostale subvencije na proizvodnju, primljene |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.2n |
Poslovni višak, neto |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz, primljeni |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4 |
Prihodi od imovine, primljeni (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.3 |
Subvencije, dani |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak, dan (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.1311 |
od čega plativo podsektoru središnja država (S.1312) |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.1312 |
od čega plativo podsektoru savezna država (S.1312) |
S.1311, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.1313 |
od čega plativo podsektoru lokalna država (S.1313) |
S.1311, S.1312, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.13.14 |
od čega plativo podsektoru fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
D. 41 |
— Kamate, plative, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.42 + D.43 + D.44 + D.45 |
— Ostali vlasnički dohodak, dan, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.5n |
Bilanca primarnih dohodaka, neto |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd., primljeni |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.61 |
Socijalni doprinosi, primljeni |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.611 |
— Stvarni socijalni doprinosi, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.612 |
— Imputirani socijalni doprinosi, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi, naplativi (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd., plativi |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.62 |
Isplaćene socijalne naknade osim socijalnih prijenosa u naravi |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.6311 + D.63121 + D.63131 |
Socijalni transferi u naturi u vezi s troškovima za proizvode koji se isporučuju kućanstvima preko tržišnih proizvođača, plativi |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.62 + D.6311 + D.63121 + D.63131 |
Socijalne naknade, osim socijalnih transfera u naturi i socijalni transferi u naturi u vezi s troškovima za proizvode koji se isporučuju kućanstvima preko tržišnih proizvođača, plativi |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi, dani (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.1311 |
od čega plativo podsektoru središnja država (S.1311) |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.1312 |
od čega plativo podsektoru savezna država (S.1312) |
S.1311, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.1313 |
od čega plativo podsektoru lokalna država (S.1313) |
S.1311, S.1312, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.13.14 |
od čega plativo podsektoru fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
B.6n |
Raspoloživi dohodak, neto |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.31 |
— Izdaci za individualnu potrošnju, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.32 |
— Izdaci za zajedničku potrošnju, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.8 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.8g |
Štednja, bruto |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.8n |
Štednja, neto |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9 |
Kapitalni transferi, primljeni (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.91 |
— Porezi na kapital, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.92 + D.99 |
— Ostali kapitalni transferi i investicijske potpore, primljeni, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9 |
Prijenosi kapitala, dani (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1311 |
od čega plativo podsektoru središnja država (S.1311) |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1312 |
od čega plativo podsektoru savezna država (S.1312) |
S.1311, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1313 |
od čega plativo podsektoru lokalna država (S.1313) |
S.1311, S.1312, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1314 |
od čega plativo podsektoru fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
P.5 |
Bruto investicije |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.51 |
— Bruto investicije u fiksni kapital, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.52 + P.53 |
— Promjene u zalihama i neto povećanje dragocjenosti, |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
K2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.5 + K.2 |
Bruto investicije u kapital i Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (–) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
TE |
Ukupni izdaci |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
TR |
Ukupni prihodi |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.995 |
Kapitalni transferi ukupne države odgovarajućim sektorima na temelju razrezanih poreza i socijalnih doprinosa koji se vjerojatno neće naplatiti (3) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
EDP_D41 |
Kamate, uključujući tijekove kamatnih plaćanja na temelju ugovora o zamjeni (swaps) i ugovora s terminskim tečajem (FRA) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
EDP_B9 |
Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (–) sukladno Postupku u slučaju prekomjernog deficita (EDP) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
| (1) Raščlamba podsektora ukupne države:
(2) Podaci za sektor S.13 jednaki su zbroju podataka podsektora, osim stavki D.4, D.7 i D.9 (i njihovih podstavki) za koje treba izvršiti konsolidaciju podsektora (s podacima o protustavkama). (3) Raščlamba između podsektora primatelja nije obvezna. |
|||||||||||||||||
Tablica 3 — Tablice prema djelatnostima
|
Šifra |
Popis varijabli |
Tekuće cijene |
Cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
||||||||||||||||||||
|
Output |
|||||||||||||||||||||||
|
P.1 |
1. |
Output po osnovnim cijenama po djelatnostima |
x |
||||||||||||||||||||
|
P.2 |
2. |
Intermedijarna potrošnja po kupovnim cijenama po djelatnostima |
x |
||||||||||||||||||||
|
B.1g |
3. |
Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama po djelatnostima |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
K.1 |
4. |
Potrošnja fiksnog kapitala prema djelatnostima |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
B.2n + B.3n |
5. |
Neto poslovni višak i neto mješoviti dohodak |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.29 – D.39 |
6. |
Ostali porezi minus ostale subvencije na proizvodnju |
x |
||||||||||||||||||||
|
Investicije |
|||||||||||||||||||||||
|
P.5 |
5. |
Bruto investicije po djelatnostima (3) |
►M11 A*10 ◄ |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
P.51 |
(a) Bruto investicije u fiksni kapital po djelatnostima |
x |
x |
||||||||||||||||||||
|
Raščlamba po vrstama fiksne aktive AN_F6† |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
od čega stanovi i ostale zgrade i građevinski objekti |
x |
x |
|||||||||||||||||||||
|
P.52 + P.53 |
(b) Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti po djelatnostima (3) |
►M11 A*10 ◄ |
x |
x (4) |
|||||||||||||||||||
|
P.52 |
od čega promjene zaliha (5) |
x |
x (4) |
||||||||||||||||||||
|
P.53 |
od čega neto povećanje dragocjenosti (5) |
x |
x (4) |
||||||||||||||||||||
|
Zaposlenost i naknade zaposlenicima |
|||||||||||||||||||||||
|
6. |
Zaposlenost po djelatnostima (u tisućama osoba, tisućama odrađenih radnih sati (6) i tisućama radnih mjesta (5)) |
||||||||||||||||||||||
|
(a) samozaposleni po djelatnostima |
|||||||||||||||||||||||
|
(b) zaposleni po djelatnostima |
|||||||||||||||||||||||
|
od čega u sektoru država (S.13) (7) |
|||||||||||||||||||||||
|
od čega u ostalim sektorima (S.11 + S.12 + S.14 + S.15) (7) |
|||||||||||||||||||||||
|
D.1 |
7. |
Naknade zaposlenicima po djelatnostima |
x |
||||||||||||||||||||
|
D.11 |
(a) Nadnice i plaće po djelatnostima |
x |
|||||||||||||||||||||
|
(1) Ako raščlamba nije navedena, tada je riječ o ukupnom gospodarstvu. (2)►M11 A*10 ◄ / ►M11 A*38 ◄ : rok za slanje t + 9 mjeseci. Retropolirani podaci od 1980. ►M11 A*64 ◄ : rok za slanje t + 21 mjesec. Retropolirani podaci od 1990. (3) ►M11 A*38 ◄ / ►M11 A*64 ◄ nije obvezno. (4) Samo u prošlogodišnjim cijenama. (5) Nije obvezno. (6) Retropolirani podaci za odrađene radne sate:— od 1990.: ►M11 A*38 ◄ obvezno, ►M11 A*64 ◄ neobvezno; — prije 1990.: ►M11 A*10 ◄ obvezno, ►M11 A*38 ◄ neobvezno. (7) Samo broj osoba; retropolirani podaci od 1995. AN_F6†: Raščlamba fiksne aktive:
|
|||||||||||||||||||||||
Tablica 5 — Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju
|
Šifra |
Popis varijabli |
Raščlamba |
Tekuće cijene |
Cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
|
P.3 |
1. Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju prema namjeni |
Skupine COICOP |
x |
x |
|
P.3 |
2. Izdaci rezidentnih i nerezidentnih kućanstava za finalnu potrošnju na gospodarskom području |
x |
x |
|
|
P.33 |
3. Izdaci rezidentnih kućanstava za finalnu potrošnju u inozemstvu |
x |
x |
|
|
P.34 |
4. Izdaci nerezidentnih kućanstava za finalnu potrošnju na gospodarskom području |
x |
x |
|
|
P.3 |
5. Izdaci rezidentnih kućanstava za finalnu potrošnju na gospodarskom području i u inozemstvu |
x |
x |
Tablica 6 — Financijski računi po sektorima
(Transakcije, ostale promjene u obujmu i računi revalorizacije — konsolidirani i nekonsolidirani — i podaci o protustavkama (*))
|
Ukupno gospodarstvo |
Nefinancijska društva |
Financijska društva, uključujući sve podsek-tore (1) |
Ukupna država, uključujući sve podsek-tore (2) |
Kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima (3) |
Inozemstvo, uključujući sve pod-sektore (4) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Transakcije/promjene u obujmu (**)/revalorizacija financijskih instrumenata (**) |
ESA |
S.1 |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 + S.15 |
S.2 |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijska aktiva |
F.A |
x |
x |
x |
X |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (SDR) |
F.1 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Monetarno zlato |
F.11 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
SDR |
F.12 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina i depoziti |
F.2 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina |
F.21 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Prenosivi depoziti |
F.22 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali depoziti |
F.29 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice osim dionica |
F.3 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.33 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.331 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.332 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijske izvedenice |
F.34 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Krediti |
F.4 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročni |
F.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročni |
F.42 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
F.5 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, osim dionica u uzajamnim fondovima |
F.51 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje kotiraju na burzi |
F.511 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje ne kotiraju na burzi |
F.512 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali vlasnički udjeli |
F.513 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice u uzajamnim fondovima |
F.52 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tehničke pričuve osiguranja |
F.6 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i mirovinskih fondova |
F.61 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
F.611 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
F.612 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pretplate premija osiguranja i rezerve za izvanredna potraživanja |
F.62 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali naplativi računi |
F.7 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Trgovački krediti i predujmovi |
F.71 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostalo |
F.79 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Obveze |
F.L |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina i depoziti |
F.2 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina |
F.21 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Prenosivi depoziti |
F.22 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali depoziti |
F.29 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica |
F.3 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.33 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.331 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
F.332 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijske izvedenice |
F.34 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Krediti |
F.4 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročni |
F.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročni |
F.42 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
F.5 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, osim dionica u uzajamnim fondovima |
F.51 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje kotiraju na burzi |
F.511 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje ne kotiraju na burzi |
F.512 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali vlasnički udjeli |
F.513 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice u uzajamnim fondovima |
F.52 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tehničke pričuve osiguranja |
F.6 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i mirovinskih fondova |
F.61 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
F.611 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
F.612 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pretplate premija osiguranja i rezerve za izvanredna potraživanja |
F.62 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali računi obveza |
F.7 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Trgovački krediti i predujmovi |
F.71 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostalo |
F.79 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto financijska aktiva (5) |
F.A |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto pasiva (5) |
F.L |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto financijske transakcije (5) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Statistička razlika (5) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto uzajmljivanje (+)/ neto pozajmljivanje (–) (5) |
B.9 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| (*) Nekonsolidirani podaci o protustavkama: neobavezna tablica ograničena na sljedeće sektore:
(**) Promjene u obujmu, revalorizacija financijskih instrumenata: neobavezne tablice (3) Financijska društva:
(7) Samo za „transakcije financijskih instrumenata” ali nije značajno za „promjene u obujmu”, „revalorizacija financijskih instrumenata” te za podatke o nasuprotnim sektorima. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tablica 7 — Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu
(Stanja financijskih instrumenata — konsolidirana i nekonsolidirana — i podaci o protustavkama (*))
|
Ukupno gospodarstvo |
Nefinancijska društva |
Financijska društva, uključujući sve podsektore (1) |
Ukupna država, uključujući sve podsektore (2) |
Kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima (3) |
Inozemstvo, uključujući sve podsektore (4) |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Stanje financijskih instrumenata |
ESA |
S.1 |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14 + S.15 |
S.2 |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijska aktiva |
AF.A |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (SDR) |
AF.1 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Monetarno zlato |
AF.11 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
SDR |
AF.12 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina i depoziti |
AF.2 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina |
AF.21 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Prenosivi depoziti |
AF.22 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali depoziti |
AF.29 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica |
AF.3 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.33 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.331 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.332 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijske izvedenice |
AF.34 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Krediti |
AF.4 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročni |
AF.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročni |
AF.42 |
x |
x |
x |
x |
x |
X |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
AF.5 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, osim dionica u uzajamnim fondovima |
AF.51 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje kotiraju na burzi |
AF.511 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje ne kotiraju na burzi |
AF.512 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali vlasnički udjeli |
AF.513 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice u uzajamnim fondovima |
AF.52 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tehničke pričuve osiguranja |
AF.6 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i mirovinskih fondova |
AF.61 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
AF.611 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
AF.612 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pretplate premija osiguranja i rezerve za izvanredna potraživanja |
AF.62 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Računi ostalih potraživanja |
AF.7 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Trgovački krediti i predujmovi |
AF.71 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostalo |
AF.79 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Obveze |
AF.L |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina i depoziti |
AF.2 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Gotovina |
AF.21 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Prenosivi depoziti |
AF.22 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali depoziti |
AF.29 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica |
AF.3 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.33 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.331 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica |
AF.332 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Financijske izvedenice |
AF.34 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Krediti |
AF.4 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Kratkoročni |
AF.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dugoročni |
AF.42 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli |
AF.5 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice i ostali vlasnički udjeli, osim dionica u uzajamnim fondovima |
AF.51 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje kotiraju na burzi |
AF.511 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice koje ne kotiraju na burzi |
AF.512 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali vlasnički udjeli |
AF.513 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Dionice u uzajamnim fondovima |
AF.52 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Tehničke pričuve osiguranja |
AF.6 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja i mirovinskih fondova |
AF.61 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja |
AF.611 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
AF.612 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Pretplate premija osiguranja i rezerve za izvanredna potraživanja |
AF.62 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostali računi obveza |
AF.7 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Trgovački krediti i predujmovi |
AF.71 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Ostalo |
AF.79 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto financijska aktiva |
AF.A |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Obveze (5) |
AF.L |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Neto financijska aktiva (5) |
BF.90 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| (*) Nekonsolidirani podaci o protustavkama: neobavezna tablica ograničena na sljedeće nasuprotne sektore:
(6) Samo za stanja financijskih instrumenata, ali nije značajno za informacije protusektora. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tablica 8 — Nefinancijski računi po sektorima
|
Šifra |
Transakcije i izravnavajuće stavke |
Sektori |
||||||||||||||||||||
|
S.1 |
S.11 |
S.12 |
S.13 |
S.14/S.15 |
S.14 (1) |
S.15 (1) |
S.1N |
S.2 |
S.21 |
S.211 |
S.2111 |
S.2112 |
S.212 |
S.22 |
||||||||
|
Ukupno gospodarstvo |
Nefinancijska društva |
Financijska društva |
Ukupna država |
Kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
Kućanstva |
Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
Nepodijeljeno na sektore |
Inozemstvo |
Europska unija |
Države članice EU-a |
Države članice EMU-a |
Države koje nisu članice EMU-a |
Institucije EU-a |
Treće zemlje i međunarodne organizacije |
||||||||
|
I. Račun proizvodnje/vanjski račun robe i usluga |
||||||||||||||||||||||
|
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
P.1 |
Output |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.11 |
— Tržišni output |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.12 |
— Output za vlastitu finalnu uporabu |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.13 |
— Ostali netržišni output |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||||||
|
P.7 |
Uvoz robe i usluga |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.71 |
— Uvoz robe |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.72 |
— Uvoz usluga |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.72F |
— Uvoz UFPIM-a |
|||||||||||||||||||||
|
D.21 — D.31 |
Porezi minus subvencije na proizvode |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
R1 |
Ukupno izvori |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||
|
Uporaba |
||||||||||||||||||||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.6 |
Izvoz robe i usluga |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.61 |
— Izvoz robe |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.62 |
— Izvoz usluga |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.62F |
— Izvoz UFPIM-a |
|||||||||||||||||||||
|
B.1g |
Bruto domaći proizvod/Bruto dodana vrijednost |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
B.11 |
Vanjskotrgovinska bilanca roba i usluga |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
U1 |
Ukupna uporaba |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.1n |
Neto domaći proizvod/Neto dodana vrijednost |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
II.1.1. Računi ostvarivanja dohotka |
||||||||||||||||||||||
|
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
B.1g |
Bruto domaći proizvod/Bruto dodana vrijednost |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.3 |
Subvencije, primljene |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.31 |
— Subvencije na proizvode |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
D.39 |
— Ostale subvencije na proizvodnju |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
R211 |
Ukupni izvori |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
Uporaba |
||||||||||||||||||||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.2 |
Plaćeni porezi na proizvodnju i uvoz |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.21 |
— Porezi na proizvode |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
D.29 |
— Ostali porezi na proizvodnju |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.2g_B.3g |
Bruto poslovni višak i bruto mješoviti dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
B.3g |
— Bruto mješoviti dohodak |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
U211 |
Ukupna uporaba |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka |
||||||||||||||||||||||
|
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
B.2g_B.3g |
Bruto poslovni višak i bruto mješoviti dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
B.3g |
— Bruto mješoviti dohodak |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.11 |
— Plaće i nadnice |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.12 |
— Socijalni doprinosi poslodavaca |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz, primljeni |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.21 |
— Porezi na proizvode |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.211 |
— Porezi na dodanu vrijednost PDV-a |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.212 |
— Porezi i carine na uvoz, osim PDV-a |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.214 |
— Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.29 |
— Ostali porezi na proizvodnju |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.42 |
— Raspodijeljeni dohodak društava |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.43 |
— Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.44 |
— Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.45 |
— Zakupnine |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
R212 |
Ukupni izvori |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
TINT |
Ukupne kamate (uključujući FISIM) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
Uporaba |
||||||||||||||||||||||
|
D.3 |
Subvencije, plaćene |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.31 |
— Subvencije na proizvode |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.39 |
— Ostale subvencije na proizvodnju |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.41 |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.42 |
— Raspodijeljeni dohodak društava |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||
|
D.43 |
— Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.44 |
— Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.45 |
— Zakupnine |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.5g |
Bruto domaći proizvod/Bruto dodana vrijednost |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
U212 |
Ukupna uporaba |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
TINT |
Ukupne kamate (uključujući FISIM) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
II.2. Račun sekundarne distribucije dohotka |
||||||||||||||||||||||
|
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
B.5g |
Bruto nacionalni dohodak/bruto saldo primarnih dohodaka |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.51 |
— Porezi na dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.59 |
— Ostali tekući porezi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.6 |
Socijalni doprinosi i naknade |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.61 |
— Socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.611 |
— Stvarni socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.612 |
— Imputirani socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.62 |
— Socijalne naknade, osim socijalnih transfera u naturi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.63 |
— Socijalni transferi u naturi |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.71 |
— Neto premije neživotnog osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.72 |
— Potraživanja neživotnog osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.74 |
— Tekuća međunarodna suradnja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.75 |
— Različiti tekući transferi (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.751 |
— Doprinos za četvrti izvor temeljen na BNP-u |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
R22 |
Ukupni izvori |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
Uporaba |
||||||||||||||||||||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.51 |
— Porezi na dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||
|
D.59 |
— Ostali tekući porezi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.6 |
Socijalni doprinosi i naknade |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.61 |
— Socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.611 |
— Stvarni socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.612 |
— Obračunati socijalni doprinosi |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.62 |
— Socijalne naknade, osim socijalnih transfera u naturi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.63 |
— Socijalni transferi u naturi |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||||||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.71 |
— Neto premije neživotnog osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.72 |
— Potraživanja neživotnog osiguranja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.74 |
— Tekuća međunarodna suradnja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.75 |
— Različiti tekući transferi (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.751 |
— Doprinos za četvrti izvor temeljen na BNP-u |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
B.7g |
Prilagođeni raspoloživi dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
U22 |
Ukupna uporaba |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.63 |
— (minus) Socijalni transferi u naturi |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||||||
|
B.6g |
Bruto raspoloživi dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
II.4.1. Račun uporabe razpoloživog dohotka |
||||||||||||||||||||||
|
Izvori |
||||||||||||||||||||||
|
B.6g |
Bruto raspoloživi dohodak |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.8 |
Prilagodbe na promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
R241 |
Ukupni izvori |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
Uporaba |
||||||||||||||||||||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
P.31 |
— Izdaci za individualnu potrošnju |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||||
|
P.32 |
— Izdaci za zajedničku potrošnju |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
D.8 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
B.8g |
Bruto štednja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.12 |
Saldo tekućih transakcija s inozemstvom |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
U241 |
Ukupna uporaba |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
III.1.1. Račun promjena neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
||||||||||||||||||||||
|
Promjene u neto vrijednosti |
||||||||||||||||||||||
|
B.8g |
Bruto štednja |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.12 |
Saldo tekućih transakcija s inozemstvom (Vanjskotrgovinska ravnoteža) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
D.9 |
Kapitalni transferi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.91 |
— Porezi na kapital |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||||||
|
D.92 |
— Investicijske potpore (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||
|
D.92 od S212 do S13 |
— Investicijske potpore od institucija EU-a sektoru ukupne države |
x |
x |
|||||||||||||||||||
|
D.99 |
— Ostali kapitalni transferi (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
R311 |
Ukupna promjena neto vrijednosti |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
Promjene aktive |
||||||||||||||||||||||
|
D.9 |
Kapitalni transferi |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
D.91 |
— Porezi na kapital |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||||
|
D.92 |
— Investicijske potpore (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||
|
D.92 od S212 do S13 |
— Investicijske potpore od institucija EU-a sektoru ukupne države |
x |
x |
x |
||||||||||||||||||
|
D.99 |
— Ostali kapitalni transferi (3) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
B.10.1 |
Promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
U311 |
Ukupne promjene aktive |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
III.1.2. Račun stjecanja nefinancijske aktive |
||||||||||||||||||||||
|
Promjene u neto vrijednosti |
||||||||||||||||||||||
|
B.10.1 |
Promjene u neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
K.1 |
Potrošnja fiksnog kapitala |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
R312 |
Ukupne promjene u neto vrijednosti |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
Promjene aktive |
||||||||||||||||||||||
|
P.5 |
Bruto investicije |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.51 |
— Bruto investicije u fiksni kapital |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.52 |
— Promjene u zalihama |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
P.53 |
— Neto povećanje dragocjenosti |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
||||||||||||||
|
K.2 |
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske aktive |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
B.9 |
Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (–) |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
U312 |
Ukupne promjene aktive |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
DB.9 |
Razlika između neto uzajmljivanja/neto pozajmljivanja prema financijskim računima |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
x |
|||||||
|
(1) Podjela na sektor S.14 i S.15 nije obvezna. (2) Kamate se upisuju nakon ispravka za UFPIM. (3) Za transakciju sektora S.13 potrebno je izvršiti konsolidaciju unutar svakog podsektora i između svih podsektora ukupne države; tj. središnje države, savezne države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti.(a) Dostavljaju ih sve države članice koje 2006. nisu bile članice EMU-a: — 2002. – 2006.: ukupno/EU-25/Institucije EU-a (neobvezno)/treće zemlje i međunarodne organizacije, (b) Dostavljaju ih sve države članice koje su 2006. bile članice EMU-a: — 1999. – 2001.: ukupno/EMU12, — 2002. – 2006.: ukupno/EMU12/EU-25/Institucije EU-a (neobvezno)/treće zemlje i međunarodne organizacije, — Svaka država koja se pridruži EU-u u godini t nakon 2006. mora dostaviti retropolirane podatke od t-2 za transakcije s EU-om (u sastavu prije proširenja EU-a). — Svaka država koja se pridruži EMU-u u godini t nakon 2006. mora dostaviti retropolirane podatke od t-2 za transakcije s EMU-om (u sastavu prije proširenja EMU-a).
|
||||||||||||||||||||||
Tablica 9 — Detaljni primici od poreza i socijalnih doprinosa po vrstama poreza i socijalnih doprinosa i po podsektoru korisnika (*)
|
Šifra |
Transakcija |
|||||||||||||||||||||
|
D.2 |
Porezi na proizvodnju i uvoz |
|||||||||||||||||||||
|
D.21 |
Porezi na proizvode |
|||||||||||||||||||||
|
D.211 |
Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost |
|||||||||||||||||||||
|
D.212 |
Porezi i carine na uvoz bez PDV-a |
|||||||||||||||||||||
|
D.2121 |
Uvozne carine |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122 |
Porezi na uvoz bez PDV-a i uvoznih carina |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122a |
Pristojbe na uvezene poljoprivredne proizvode |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122b |
Novčani kompenzacijski iznosi za uvoz |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122c |
Trošarine |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122d |
Opći porez na prodaju |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122e |
Porezi na posebne usluge |
|||||||||||||||||||||
|
D.2122f |
Dobit uvoznih monopola |
|||||||||||||||||||||
|
D.214 |
Porezi na proizvode bez PDV-a i poreza na uvoz |
|||||||||||||||||||||
|
D214a |
Trošarine i porezi na potrošnju |
|||||||||||||||||||||
|
D.214b |
Administrativne takse |
|||||||||||||||||||||
|
D.214c |
Porezi na financijske i kapitalne transakcije |
|||||||||||||||||||||
|
D.214d |
Porezi na registraciju vozila |
|||||||||||||||||||||
|
D.214e |
Porezi na zabavu |
|||||||||||||||||||||
|
D.214f |
Porezi na lutriju, igre na sreću i klađenje |
|||||||||||||||||||||
|
D.214g |
Porezi na premije osiguranja |
|||||||||||||||||||||
|
D.214h |
Ostali porezi na posebne usluge |
|||||||||||||||||||||
|
D.214i |
Opći porez na prodaju ili porez na promet |
|||||||||||||||||||||
|
D.214j |
Dobit fiskalnih monopola |
|||||||||||||||||||||
|
D.214k |
Izvozne carine i novčani kompenzacijski iznosi pri izvozu |
|||||||||||||||||||||
|
D.214l |
Ostali porezi na proizvode, d.n. |
|||||||||||||||||||||
|
D.29 |
Ostali porezi na proizvodnju |
|||||||||||||||||||||
|
D.29a |
Porezi na zemljište, zgrade ili druge građevinske objekte |
|||||||||||||||||||||
|
D.29b |
Porezi na uporabu fiksne aktive |
|||||||||||||||||||||
|
D.29c |
Porezi na isplaćene plaće i na radnu snagu |
|||||||||||||||||||||
|
D.29d |
Porezi na međunarodne transakcije |
|||||||||||||||||||||
|
D.29e |
Poslovne i profesionalne dozvole |
|||||||||||||||||||||
|
D.29f |
Porezi na onečišćenje okoliša |
|||||||||||||||||||||
|
D.29g |
Preniska kompenzacija za PDV (sustav paušalne stope) |
|||||||||||||||||||||
|
D.29h |
Ostali porezi na proizvodnju, d.n. |
|||||||||||||||||||||
|
D.5 |
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. |
|||||||||||||||||||||
|
D.51 |
Porezi na dohodak |
|||||||||||||||||||||
|
D.51a + D.51c1 |
Porezi na dohodak pojedinca ili kućanstva uključujući dobit od držanja imovine |
|||||||||||||||||||||
|
D.51a |
Porezi na dohodak pojedinca ili kućanstva bez dobiti od držanja imovine (**) |
|||||||||||||||||||||
|
D.51c1 |
Porezi na dobit pojedinca ili kućanstva od držanja imovine (**) |
|||||||||||||||||||||
|
D.51b + D.51c2 |
Porezi na dohodak ili dobit društava uključujući dobit od držanja imovine |
|||||||||||||||||||||
|
D.51b |
Porezi na dohodak ili dobit društava bez dobiti od držanja imovine (**) |
|||||||||||||||||||||
|
D.51c2 |
Porezi na dobit društava od držanja imovine (**) |
|||||||||||||||||||||
|
D.51c3 |
Ostali porezi na dobit od držanja imovine (**) |
|||||||||||||||||||||
|
D.51C |
Porezi na dobit od držanja imovine |
|||||||||||||||||||||
|
D.51D |
Porezi na dobitke na lutriji ili od igara na sreću |
|||||||||||||||||||||
|
D.51E |
Ostali porezi na dohodak, d.n. |
|||||||||||||||||||||
|
D.59 |
Ostali tekući porezi |
|||||||||||||||||||||
|
D.59a |
Tekući porezi na kapital |
|||||||||||||||||||||
|
D.59b |
Porezi per capita (poll tax) |
|||||||||||||||||||||
|
D.59c |
Porezi na izdatke |
|||||||||||||||||||||
|
D.59d |
Plaćanja kućanstava radi dobivanja dozvola |
|||||||||||||||||||||
|
D.59e |
Porezi na međunarodne transakcije |
|||||||||||||||||||||
|
D.59f |
Ostali tekući porezi, d.n. |
|||||||||||||||||||||
|
D.91 |
Porezi na kapital |
|||||||||||||||||||||
|
D.91a |
Porezi na prijenose kapitala |
|||||||||||||||||||||
|
D.91b |
Pristojbe na kapital |
|||||||||||||||||||||
|
D.91c |
Ostali porezi na kapital, d.n. |
|||||||||||||||||||||
|
D.2 + D.5 + D.91 |
Ukupno naplaćeni porezi |
|||||||||||||||||||||
|
D.611 |
Stvarni socijalni doprinosi |
|||||||||||||||||||||
|
D.6111 |
Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca |
|||||||||||||||||||||
|
D.61111 |
Stvarni obvezni socijalni doprinosi poslodavaca |
|||||||||||||||||||||
|
D.61112 |
Stvarni dobrovoljni socijalni doprinosi poslodavaca |
|||||||||||||||||||||
|
D.6112 |
Socijalni doprinosi zaposlenih |
|||||||||||||||||||||
|
D.61121 |
Obvezni socijalni doprinosi zaposlenih |
|||||||||||||||||||||
|
D.61122 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenih |
|||||||||||||||||||||
|
D.6113 |
Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|||||||||||||||||||||
|
D.61131 |
Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|||||||||||||||||||||
|
D.61132 |
Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba |
|||||||||||||||||||||
|
D.612 |
Imputirani socijalni doprinosi |
|||||||||||||||||||||
|
D.995 |
Kapitalni transferi ukupne države odgovarajućim sektorima na temelju razrezanih poreza i socijalnih doprinosa koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.99521 |
Razrezani porezi na proizvode koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.99529 |
Razrezani ostali porezi na proizvodnju koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.99551 |
Razrezani porezi na dohodak koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.99559 |
Razrezani ostali tekući porezi koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.9956111 |
Razrezani stvarni socijalni doprinosi poslodavaca koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.9956112 |
Razrezani socijalni doprinosi zaposlenih koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.9956113 |
Razrezani socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.99591 |
Razrezani porezi na kapital koji se vjerojatno neće naplatiti (1) |
|||||||||||||||||||||
|
D.2 + D.5 + D.91 + D.611 – D.995 |
Ukupni primici od poreza i socijalnih doprinosa nakon odbitka razrezanih iznosa koji se vjerojatno neće naplatiti |
|||||||||||||||||||||
|
D.2 + D.5 + D.91 + D.611 + D.612 – D.995 |
Ukupni primici od poreza i socijalnih doprinosa (uključujući obračunata socijalna davanja) nakon odbitka razrezanih iznosa koji se vjerojatno neće naplatiti |
|||||||||||||||||||||
| (*) Sektor i podsektori:
(**) Nije obvezno. (3) Raščlamba po podsektorima primatelja nije obvezna. Dodatno se dostavlja potpuna podrobna nacionalna klasifikacija poreza i socijalnih doprinosa s odgovarajućim iznosima i šiframa prema ESA95. |
||||||||||||||||||||||
Tablica 10. — Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS II)
|
Šifra |
Popis varijabli |
Raščlamba |
|
B1.g |
1. Bruto dodana vrijednost po bazičnim cijenama (tekuće cijene) |
A*10 |
|
D.1 |
2. Naknade zaposlenicima (tekuće cijene) |
A*10 |
|
P.51 |
3. Bruto investicije u fiksni kapital (tekuće cijene) |
A*10 |
|
4. Zaposlenost u tisućama osoba i tisućama radnih sati |
||
|
ETO |
— Ukupno |
A*10 |
|
EEM |
— Zaposlenici |
A*10 |
Tablica 11 — Izdaci ukupne države po funkcijama
|
Šifra |
Popis varijabli |
Funkcija |
Raščlamba podsektora (1) |
|||||||||||||||
|
P.5 + K.2 |
Bruto investicije u kapital + Neto povećanje neproizvedenih nefinancijske aktive |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.5 |
Bruto investicije u kapital |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.51 |
od čega bruto investicije u fiksni kapital (2) |
odjeljci COFOG skupine COFOG |
S.13 |
|||||||||||||||
|
K.2 |
Neto stjecanje neproizvedenih nefinancijskih aktive |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.1 |
Naknade zaposlenicima |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.3 |
Subvencije |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4 |
Vlasnički dohodak (3) |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.1311 |
od čega plativo podsektoru središnja država (S.1311) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.4_S.1312 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1313, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.4_S.1313 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.4_S.13.14 |
od čega plativo podsektoru fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
D.62 + D.6311 + D.63121 + D.63131 |
Socijalne naknade, osim socijalnih transfera u naturi i socijalni transferi u naturi s troškovima za proizvode koji se isporučuju kućanstvima preko tržišnih proizvođača, plativi |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.2 + D.29 + D.5 + D.8 |
Intermedijarna potrošnja + ostali porezi na proizvodnju + tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. + Prilagodbe za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.2 |
Intermedijarna potrošnja |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.29 + D.5 + D.8 |
Ostali porezi na proizvodnju + tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. + Prilagodbe za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7 |
Ostali tekući transferi (3) |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.1311 |
od čega plativo podsektoru Središnja država (S.1311) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.7_S.1312 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1313, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.7_S.1313 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.7_S.13.14 |
od čega plativo podsektoru Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
D.9 |
Kapitalni transferi (3) |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.92 |
od čega investicijske potpore (2) |
odjeljci COFOG skupine COFOG |
S.13 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1311 |
od čega plativo podsektoru Središnja država (S.1311) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
D.9_S.1312 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1313, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.9_S.1313 |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1314 |
||||||||||||||||
|
D.9_S.1314 |
od čega plativo podsektoru Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314) (2), (3) |
odjeljci COFOG |
S.1311, S.1312, S.1313 |
|||||||||||||||
|
TE |
Ukupni izdaci |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
|
P.3 |
Izdaci za finalnu potrošnju |
odjeljci COFOG skupine COFOG (2) |
S.13, S.1311, S.1312, S.1313, S.1314 |
|||||||||||||||
| (1) Raščlamba podsektora:
(2) Nije obvezno. (3) Za podatke o podsektorima potrebno je izvršiti konsolidaciju unutar svakog podsektora, ali ne i između podsektora. Podaci za sektor S.13 jednaki su zbroju podataka podsektora, osim stavki D.4, D.7 i D.9 (i njihovih podstavki) za koje je potrebno izvršiti konsolidaciju između podsektora. |
||||||||||||||||||
Tablica 12. — Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS III)
|
Oznaka |
Popis varijabli |
Raščlamba |
|
B1.g |
1. Bruto dodana vrijednost po bazičnim cijenama (tekuće cijene) |
A*10 |
|
2. Zaposlenost (u tisućama osoba) |
||
|
ETO |
— Ukupno |
A*10 |
|
EEM |
— Zaposlenici |
A*10 |
Računi kućanstava po regijama (NUTS II)
|
Račun alokacije primarnog dohotka kućanstava (S.14) |
|||
|
Šifra |
Uporaba |
Šifra |
Izvori |
|
D.4 |
1. Vlasnički dohodak |
B.2/B.3 |
3. Poslovni višak/mješoviti dohodak |
|
B.5n |
2. Neto saldo primarnih dohodaka |
D.1 |
4. Naknade zaposlenicima |
|
D.4 |
5. Vlasnički dohodak |
||
|
Račun sekundarne distribucije dohotka kućanstava (S.14) |
|||
|
Šifra |
Uporaba |
Šifra |
Izvori |
|
D.5 |
6. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo, itd. |
B.5 |
10. Neto saldo primarnih dohodaka |
|
D.61 |
7. Socijalni doprinosi |
D.62 |
11. Socijalne naknade, osim socijalnih transfera u naturi |
|
D.7 |
8. Ostali tekući transferi |
D.7 |
12. Ostali tekući transferi |
|
B.6n |
9. Neto raspoloživi dohodak |
||
Tablica 15 — Tablica ponude u osnovnim cijenama s prijelazom u nabavne cijene (tekuće cijene i cijene iz prethodne godine)
|
►M11 Djelatnosti (A*64) ◄ 1 2 3 4 … n |
Σ (1) |
Uvoz cif |
Ukupna ponuda u osnovnim cijenama |
Trgovačke i transportne marže |
Porezi minus subvencije na proizvode |
Ukupna ponuda u nabavnim cijenama |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
(6) |
(7) |
||
|
1 2 3 4 — — — ►M11 Proizvodi (P*64) ◄ — — — m |
(1) |
Output po proizvodima i djelatnostima u osnovnim cijenama |
(b) iz članica EMU-a cif (1) (c) iz država koje nisu članice EMU-a cif (1) (e) ukupno |
|||||
|
Σ (1) |
Ukupan output po djelatnostima |
|||||||
|
Stavke prilagodbe: |
(2) |
|||||||
|
— prilagodba cif/fob pri uvozu |
— |
— |
— |
|||||
|
— izravna kupovina rezidenata u inozemstvu |
— |
— |
— |
|||||
|
(1) + (2) |
||||||||
|
Ukupno, od čega: |
(3) |
|||||||
|
— tržišna proizvodnja, |
— |
— |
— |
— |
||||
|
— proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu, |
||||||||
|
— ostali netržišni output, |
— |
— |
— |
— |
||||
|
(1) Nije obvezno. (2) Raščlamba uvoza: — EU/EMU/države koje nisu članice EMU-a/treće zemlje. Sastav EU-a i EMU-a kao na kraju razdoblja navedenog u ovoj tablici. |
||||||||
Tablica 16 — Tablica uporabe u nabavnim cijenama (tekuće cijene i cijene iz prethodne godine)
|
►M11 Djelatnosti (A*64) ◄ 1 2 3 … n |
Σ (1) |
Finalna uporaba (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) |
Σ (3) |
Σ (1) + Σ (3) |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
||
|
1 2 3 — — — ►M11 Proizvodi (P*64) ◄ — n |
(1) |
Intermedijarna potrošnja u nabavnim cijenama po proizvodima i po djelatnostima |
Finalna uporaba u nabavnim cijenama: Izdaci za finalna potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) države (d) ukupno Bruto investicije: (e) bruto investicije u fiksni kapital (f) promjene u zalihama (g) neto povećanje dragocjenosti (1) Izvoz fob (2): (h) unutar EU-a (1) — u države članice EMU-a (1) — u države koje nisu članice EMU-a (1) (i) izvan EU-a (1) (j) ukupno |
|||
|
Σ (1) |
(2) |
Ukupna intermedijarna potrošnja po djelatnostima |
Ukupna konačna uporaba po tipu |
Ukupna uporaba |
||
|
Prilagodbene stavke: |
(3) |
|||||
|
— prilagodba cif/fob pri izvozu, |
— |
samo izvoz |
samo izvoz |
|||
|
— izravna kupovina rezidenata u inozemstvu, |
— |
samo izdaci za finalnu potrošnju kućanstava |
samo izdaci za finalnu potrošnju kućanstava |
|||
|
— kupovina nerezidenata na domaćem državnom području, |
— |
samo izdaci za finalnu potrošnju kućanstava i izvoz |
samo izdaci za finalnu potrošnju kućanstava i izvoz |
|||
|
Σ (2) + Σ (3) |
(4) |
|||||
|
— Naknade zaposlenicima (3), — Plaće i nadnice (3) — Ostali neto porezi na proizvodnju (3), — Potrošnja fiksnog kapitala (3), — Neto poslovni višak (3), — Bruto poslovni višak (3), |
(5) |
|||||
|
Dodana vrijednost u osnovnim cijenama |
(6) |
|||||
|
Ukupna proizvodnja u osnovnim cijenama |
(7) |
|||||
|
Dodatne informacije: — Ulaganje u fiksni kapital (1), (3), — Stanje fiksnog kapitala (1), (3), — Inputi rada (u tisućama osoba) (1), |
(8) |
|||||
|
(1) Nije obvezno. (2) Raščlamba izvoza: — EU/EMU/države koje nisu članice EMU-a/treće zemlje. Sastav EU-a i EMU-a kao na kraju razdoblja navedenog u ovoj tablici. (3) Samo u tekućim cijenama. |
||||||
Tablica 17 — Simetrična input-output tablica u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod (*))
(tekuće cijene)
►M11 n = 64 ◄
|
►M11 Proizvodi (P*64) ◄ 1 2 3 … n |
Σ (1) |
Konačna uporaba (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) |
Σ (3) |
Σ (1) + Σ (3) |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
||
|
1 2 3 — — — ►M11 Proizvodi (P*64) ◄ — n |
(1) |
Intermedijarna potrošnja u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod) |
Finalna uporaba u osnovnim cijenama: Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) države (d) ukupno Bruto ulaganje: (e) bruto investicije u fiksni kapital (f) promjene u zalihama (g) promjene u dragocjenostima (1) Izvoz fob (2): (h) unutar EU-a (1) — u države članice EMU-a (1) — u države koje nisu članice EMU-a (1) (i) izvan EU-a (1) (j) ukupno |
|||
|
Σ (1) |
(2) |
Ukupna intermedijarna potrošnja u osnovnim cijenama po proizvodima |
Finalna uporaba po vrstama u osnovnim cijenama |
Ukupna uporaba u osnovnim cijenama |
||
|
Porezi minus subvencije na proizvode |
(3) |
Neto porezi na proizvode, po proizvodima |
Neto porezi na proizvode po vrstama konačne uporabe |
Neto porezi na proizvodnju ukupno |
||
|
Σ (1) + (3) |
(4) |
Ukupna intermedijarna potrošnja u nabavnim cijenama po proizvodima |
Ukupna finalna uporaba po vrstama u nabavnim cijenama |
Ukupna ponuda u nabavnim cijenama |
||
|
Naknade zaposlenima Plaće i nadnice — ostali neto porezi na proizvodnju, — potrošnja fiksnog kapitala, — neto poslovni višak, — bruto poslovni višak, — bruto mješoviti dohodak (1), |
(5) |
|||||
|
Dodana vrijednost u osnovnim cijenama |
(6) |
|||||
|
Ukupna proizvodnja u osnovnim cijenama |
(7) |
|||||
|
— uvoz iz država članica EMU-a (1) — uvoz iz država koje nisu članice EMU-a (1) |
(8) |
|||||
|
Σ (8) |
(9) |
Uvoz cif po proizvodima |
||||
|
Ukupna ponuda u osnovnim cijenama |
(10) |
Ponuda u osnovnim cijenama po proizvodima |
||||
|
(*) Raščlamba „djelatnost po djelatnost” pod uvjetom da „djelatnost po djelatnost” u dobroj mjeri predstavlja raščlambu „za svaki pojedinačni proizvod”. (2) Nije obvezno. (3) Raščlamba izvoza/uvoza: – EU/EMU/države koje nisu članice EMU-a/treće zemlje. Sastav EU-a i EMU-a kao na kraju razdoblja navedenog u ovoj tablici. |
||||||
Tablica 18 — Simetrična input-output tablica za domaći output u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod (*))
(tekuće cijene)
►M11 n = 64 ◄
|
►M11 Proizvodi (P*64) ◄ 1 2 3 … n |
Σ (1) |
Konačna uporaba (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) |
Σ (3) |
Σ (1) + Σ (3) |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
||
|
1 2 3 — — — ►M11 Proizvodi (P*64) ◄ — — n |
(1) |
Za domaću proizvodnju: intermedijarna potrošnja u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod) |
Konačna uporaba u osnovnim cijenama: Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava-a (b) NUSK (c) države (d) ukupno Bruto investicije: (e) bruto investicije u fiksni kapital (f) promjene u zalihama (g) promjene u dragocjenostima (1) Izvoz fob (2): (h) unutar EU-a (1) — države članice EMU-a (1) — u države koje nisu članice EMU-a (1) (i) izvan EU-a (1) (j) ukupno |
|||
|
Σ (1) |
(2) |
Ukupna intermedijarna potrošnja domaćeg outputa e u osnovnim cijenama po proizvodima |
Finalna uporaba domaćeg outputa u osnovnim cijenama |
Ukupni domaći output u osnovnim cijenama |
||
|
Uporaba uvezenih proizvoda |
(3) |
Ukupna intermedijarna potrošnja uvezenih proizvoda po proizvodima, cif |
Finalna uporaba uvezenih proizvoda, cif |
Ukupan uvoz |
||
|
Porezi minus subvencije na proizvode |
(4) |
Neto porezi na proizvode za intermedijarnu potrošnju po proizvodima |
Neto porezi na proizvode po vrsti finalne uporabe |
Ukupni neto porezi na proizvode |
||
|
Σ (1) + (3) + (4) |
(5) |
Ukupna intermedijarna potrošnja u nabavnim cijenama po proizvodima |
Ukupna finalna uporaba po vrstama u nabavnim cijenama |
Ukupna uporaba u nabavnim cijenama |
||
|
Naknade zaposlenicima Plaće i nadnice — Ostali neto porezi na proizvodnju, — Potrošnja fiksnog kapitala, — Neto poslovni višak, — Bruto mješoviti dohodak (1), — Bruto poslovni višak, |
(6) |
|||||
|
Dodana vrijednost u osnovnim cijenama |
(7) |
|||||
|
Ukupna proizvodnja u osnovnim cijenama |
(8) |
|||||
|
(*) Raščlamba „djelatnost po djelatnost” pod uvjetom da „djelatnost po djelatnost” u dobroj mjeri predstavlja raščlambu „za svaki pojedinačni proizvod”. (2) Nije obvezno. (3) Raščlamba izvoza/uvoza: – EU/EMU/države koje nisu članice EMU-a/treće zemlje. Sastav EU-a i EMU-a kao na kraju razdoblja navedenog u ovoj tablici. |
||||||
Tablica 19 — Simetrična input-output tablica za uvoz u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod (*)), cif
(tekuće cijene)
►M11 n = 64 ◄
|
►M11 Proizvodi (P*64) ◄ 1 2 3 … n |
Σ (1) |
Konačna uporaba (a) (b) (c) (d) (e) (f) (g) (h) (i) (j) |
Σ (3) |
Σ (1) + Σ (3) |
||
|
(1) |
(2) |
(3) |
(4) |
(5) |
||
|
1 2 3 — — — ►M11 Proizvodi (P*64) ◄ — — n |
(1) |
Za uvoz: intermedijarna potrošnja u osnovnim cijenama (za svaki pojedinačni proizvod) |
Finalna uporaba u osnovnim cijenama cif: Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) države (d) ukupno Bruto investicije: (e) bruto investicije u fiksni kapital (f) promjene u zalihama (g) promjene u dragocjenostima (1) Izvoz fob (2) (h) unutar EU-a (1) — u države članice EMU-a (1) — u države koje nisu članice EMU-a (1) (i) izvan EU-a (1) (j) ukupno |
|||
|
Σ (1) |
(2) |
Ukupna intermedijarna potrošnja uvoza u osnovnim cijenama po proizvodima |
Finalna uporaba uvoza u osnovnim cijenama |
Ukupan uvoz |
||
|
(*) Raščlamba „djelatnost po djelatnost” pod uvjetom da „djelatnost po djelatnost” u dobroj mjeri predstavlja raščlambu „za svaki pojedinačni proizvod”. (2) Nije obvezno. (3) Raščlamba izvoza/uvoza: – EU/EMU/države koje nisu članice EMU-a/treće zemlje. Sastav EU-a i EMU-a kao na kraju razdoblja navedenog u ovoj tablici. |
||||||
Tablica 20 — Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostima i po proizvodima
|
Šifra |
Popis varijabli |
Raščlamba djelatnosti (*) |
Raščlamba proizvoda |
Jedinica |
|
AN.11g |
1. Trajna aktiva bruto |
AN_F6† |
— tekući troškovi zamjene, — stalni troškovi zamjene, |
|
|
AN.11n |
2. Trajna aktiva, neto |
AN_F6† |
— tekući troškovi zamjene, — stalni troškovi zamjene, |
|
|
(*) ►M11 A*21 ◄ obvezno |
||||
Tablica 22 — Mješovita klasifikacija bruto ulaganja u fiksni kapital po djelatnostima i po proizvodima
|
Šifra |
Popis varijabli |
Raščlamba djelatnosti (*) |
Raščlamba proizvoda |
Jedinica |
|
P.51 |
1. Bruto investicije u fiksni kapital |
AN_F6† |
— tekuće cijene, — cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti, |
|
Tablica 26 — Bilance stanja za nefinancijska sredstva
|
Šifra |
Popis varijabli (*) |
Raščlamba Sektori |
|
AN.1 |
1. Proizvedena aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.11 |
2. Trajna aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.111 |
3. Opipljiva trajna aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1111 |
4. Stanovi |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1112 |
5. Ostale zgrade i građevinski objekti |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.11121 |
6. Nestambene zgrade |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.11122 |
7. Ostali objekti |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1113 |
8. Strojevi i oprema |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1114 |
9. Kultivirana aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.112 |
10. Neopipljiva trajna aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1121 |
11. Istraživanje mineralnih sirovina |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1122 |
12. Računalni programi |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1123 |
13. Zabava, izvorna literarna i umjetnička djela |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.1129 |
14. Ostala neopipljiva fiksna aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.12 |
15. Zalihe |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.13 |
16. Dragocjenosti |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.2 |
17. Neproizvedena aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.21 |
18. Opipljiva neproizvedena aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.211 |
19. Zemljišta |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.212 |
20. Podzemna aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.213 + AN.214 |
21. Nekultivirani biološki izvori i izvori vode |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
AN.22 |
22. Nematerijalna neproizvedena aktiva |
S.1, S.11, S.12, S.13, S.14 + S.15 |
|
(*) Neobvezno: sve stavke, osim AN.1111, stanovi. |
||
PRIJENOS PODATAKA
1. Raspodjele A*3, A*10, A*21, A*38 i A*64 dobivene iz NACE Rev. 2 i P*3, P*10, P*21, P*38 i P*64 dobivene iz KPD-a 2008. koriste se za podatke prenesene nakon 31. kolovoza 2011., osim izuzetaka navedenih u drugom podstavku.
Države članice, za koje je odobreno odstupanje za prijenos podataka za tablice 15. do 19. iz Uredbe (EZ) br. 2223/96 do 2011. ili kasnije, koriste raspodjele A3, A6, A17, A31, A60, P3, P6, P17, P31 i P60 za referentna razdoblja do 2007. te raspodjele A*3, A*10, A*21, A*38, A*64, P*3, P*10, P*21, P*38 i P*64 za referentna razdoblja od 2008. nadalje, bez obzira na vrijeme prijenosa podataka.
2. Do 31. prosinca 2014., za prijenos tablice 10. koristi se raspodjela A*10 iz NACE Rev. 2 ili sljedeće agregirane pozicije raspodjele A*10 iz NACE Rev. 2:
— (G, H, I i J) umjesto (G, H i I) i (J),
— (K, L, M i N) umjesto (K), (L) i (M i N),
— (O, P, Q, R, S, T i U) umjesto (O, P i Q) i (R, S, T i U).
Od 1. siječnja 2015. za prijenos tablice 10. koristi se raspodjela A*10 iz NACE Rev. 2.
3. Za prijenos tablice 12. koristi se raspodjela A*10 iz NACE Rev. 2 ili agregirane pozicije raspodjele A*10 iz NACE Rev. 2:
— (G, H, I i J) umjesto (G, H i I) i (J),
— (K, L, M i N) umjesto (K), (L) i (M i N),
— (O, P, Q, R, S, T i U) umjesto (O, P i Q) i (R, S, T i U).
4. Prijenos podataka u skladu s raspodjelama A*38 i A*64, odnosno točkama 26.a i 44.a „od čega: imputirana najamnina nekretnine u kojoj stanuje vlasnik” navedenim u odjeljku PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A*), PROIZVODA (P*) I FIKSNE AKTIVE (INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (AN) iz Priloga IV., obvezna je samo za varijable P.1, P.2, i B.1G navedene u tablici 3. u Prilogu B Uredbi (EZ) br. 2223/96.
5. U okviru prvog prijenosa, koji se izvršava nakon 31. kolovoza 2011. u okviru programa prijenosa nacionalnih računa ESA 95 koji se temelji na NACE Rev. 2 ili KPD 2008., zahtijevaju se podaci raspodijeljeni po djelatnostima ili proizvodima koji pokrivaju sljedeća razdoblja u razmatranju:
|
Tablica 1. |
: |
od 2000. (2000Q1 za kvartalne podatke) nadalje; |
|
Tablica 3. |
: |
od 2000. nadalje; |
|
Tablica 10. |
: |
2009.; |
|
Tablica 12. |
: |
2009.; |
|
Tablica 20. |
: |
od 2000. nadalje; |
|
Tablica 22. |
: |
od 2000. nadalje. |
Države članice prenose godišnje podatke za tablicu 1. zajedno s prvim prijenosom tablice 1. po kvartalima za 2011Q2 i to ne kasnije od 30. rujna 2011.
6. U okviru prvog prijenosa tablica, koji se izvršava nakon 31. kolovoza 2012., u okviru programa prijenosa nacionalnih računa ESA 95 koji se temelji na NACE Rev. 2 ili KPD 2008., zahtijevaju se podaci raspodijeljeni po djelatnostima ili proizvodima koji pokrivaju najmanje sljedeća razdoblja u razmatranju:
|
(a) |
Tablica 1 (osim varijabli navedenih pod „Stanovništvo, zaposlenost, naknade zaposlenicima”) : — od 1990. (1990Q1 za kvartalne podatke) nadalje za Belgiju, Dansku, Njemačku, Irsku, Grčku, Španjolsku, Francusku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Austriju, Portugal, Finsku, Švedsku i Ujedinjenu Kraljevinu, — od 1995. (1995Q1 za kvartalne podatke) nadalje za Bugarsku, Češku Republiku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Rumunjsku, Sloveniju i Slovačku, — 2000 (2000 Q1 za tromjesečne podatke) nadalje za Hrvatsku; |
|
(b) |
Tablica 3. (osim varijabli navedenih pod „Zaposlenost i naknade zaposlenicima”) : od 1995. nadalje za A*10 i A*38; |
|
(c) |
Tablica 10. : od 2000. nadalje; |
|
(d) |
Tablica 12. : od 2000. nadalje. |
7. Za tablice 15., 16., 17., 18. i 19., ne zahtijevaju se podaci za prethodna razdoblja, koji se temelje na NACE Rev. 2 ili KPD 2008.
ODSTUPANJA PO DRŽAVAMA ČLANICAMA
1. BELGIJA
1.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Sve varijable/stavke: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable/stavke: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
3 |
Sve varijable/stavke: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
3 |
Raščlamba djelatnosti ►M11 A*64 ◄ |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Sve varijable/stavke: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
Godine 1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
5 |
Skupine i odjeljci COICOP |
Godine 1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
1.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital: raščlamba AN_F6 |
Prvo slanje u 2015. |
1990. – 2014. |
2015. |
|
1 |
Odrađeni radni sati za samozaposlene — tromjesečno |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1990. – 1999.: ne dostavlja se |
1990. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Finalna potrošnja kućanstava: raščlamba po trajanju — tromjesečno |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
P.1, P.2, K.1, B.2n + B.3n, D.29 – D.39, D.11: raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
3 |
Investicije: raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
3 |
Zaposleni i samozaposleni: raščlamba ►M11 A*38 ◄ — odrađeni radni sati |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Tokovi i stanja izvedenih financijskih instrumenata (F.34, A.F.34) |
Prvo slanje u 2015. |
1995. – 2014. |
2015. |
|
10 |
Bruto investicije u fiksni kapital: regionalna raščlamba P.51 za djelatnosti L–P |
Prvo slanje u 2008. |
1995. – 2006. |
2008. |
|
10 |
Zaposlenost ukupno: odrađeni radni sati |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
20 |
Fiksna aktiva: raščlamba AN_F6† |
Prvo slanje u 2015. |
2000. – 2013. |
2015. |
2. BUGARSKA
2.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable/stavke sezonski i po broju radnih dana |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
1998. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1998. – 2007. |
2008. |
||
|
2 |
Sve varijable/stavke |
1999. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
1999. – 2001. |
2008. |
|
1998.: prvo slanje u 2009. |
1998. |
2009. |
||
|
1995. – 1997.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1997. |
2010. |
||
|
3 |
Sve varijable/stavke |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Sve varijable/stavke — cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 1997.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1997. |
2010. |
|
6 |
Sve varijable/stavke |
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995 – 2000. |
Ne dostavlja se |
|
2005.: slanje u T + 21 mjesec |
2005. |
|||
|
2006. – 2009.: slanje u T + 13 mjeseci |
2006. – 2009. |
|||
|
Prvo slanje u T + 9 mjeseci u 2011. |
2011. |
|||
|
7 |
Sve varijable/stavke |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
2005.: slanje u T + 21 mjesec |
2005. |
|||
|
2006. – 2009.: slanje u T + 13 mjeseci |
2006. – 2009. |
|||
|
Prvo slanje u T + 9 mjeseci u 2011. |
2011. |
|||
|
8 |
Sve varijable/stavke |
2002. – 2005.: prvo slanje u 2007. |
2002. – 2005. |
2007. |
|
1999. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
1999. – 2001. |
2008. |
||
|
1998.: prvo slanje u 2009. |
1998. |
2009. |
||
|
1995. – 1997.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1997. |
2010. |
||
|
2006., 2007.: slanje u T + 20 mjeseci |
||||
|
2008., 2009.: Slanje u T + 12 mjeseci |
||||
|
Prvo slanje u T + 9 mjeseci u 2011. |
2011. |
|||
|
9 |
Sve varijable/stavke |
1999.: prvo slanje u 2008. |
1999. |
2008. |
|
1998.: prvo slanje u 2009. |
1998. |
2009. |
||
|
1995. – 1997.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1997. |
2010. |
||
|
10 |
Sve varijable |
1995.: prvo slanje u 2009. |
1995. |
2009. |
|
11 |
Sve varijable |
2003.: prvo slanje u 2007. |
2003. |
2007. |
|
2000. – 2002.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2002. |
2008. |
||
|
1998. – 1999.: prvo slanje u 2010. |
1998. – 1999. |
2010. |
||
|
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
||
|
12 |
Sve varijable |
1995.: prvo slanje u 2009. |
1995. |
2009. |
|
13 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: Ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
2000. – 2005.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2005. |
2008. |
||
|
2005. – 2006.: slanje u T + 36 mjeseci |
2005. – 2006. |
|||
|
Prvo slanje u T + 24 mjeseca u 2009. |
2009. |
|||
|
15, 16 |
Sve varijable: tekuće cijene |
2000. – 2004.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2004. |
2008. |
|
2005. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2005. – 2006. |
2009. |
||
|
15, 16 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine |
2000.: ne dostavlja se |
2000. |
Ne dostavlja se |
|
2001. – 2007.: prvo slanje u 2010. |
2001. – 2007. |
2010. |
||
|
17, 18 |
Sve varijable |
2005.: prvo slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
|
19 |
Sve varijable |
2005.: prvo slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2002.: ne dostavlja se |
2000. – 2002. |
Ne dostavlja se |
|
2003. – 2009.: prvo slanje u 2012. |
2003. – 2009. |
2012. |
||
|
22 |
Sve varijable |
Godina 2005.: prvi prijenos u 2008. |
2005. |
2008. |
|
Godine 2000.-2004.: prvi prijenos u 2010. |
2000.-2004. |
2010. |
||
|
Godine 1995.-1999.: bez prijenosa |
1995.-1999. |
Bez prijenosa |
||
|
26 |
Sve varijable |
1995. – 2002.: ne dostavlja se |
1995 – 2002. |
Ne dostavlja se |
|
2003. – 2009.: prvo slanje u 2012. |
2003. – 2009. |
2012. |
||
2.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital: raščlamba AN_F6 |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2012. |
1995. – 1999. |
2012. |
||
|
1 |
Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (P.3): raščlamba po trajnosti — tromjesečno |
2001. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2001. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 2000.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2000. |
2010. |
||
|
1 |
Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (P.3): raščlamba po trajnosti — godišnje |
2001. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2001. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 2000.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2000. |
2010. |
||
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) |
1995. – 2008.: ne dostavlja se |
1995. – 2008. |
Ne dostavlja se |
|
Prvo slanje u 2010. |
2009. |
2010. |
||
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba za usluge |
2005. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2005. – 2006. |
2008. |
|
1 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1) — cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2008. |
2009. |
|
1 |
Podaci o stanovništvu i zaposlenosti |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Naknade za zaposlenike u rezidentnim proizvodnim jedinicama i naknade za rezidentne zaposlenike (D.1) Bruto plaće i nadnice (D.11) |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (D.8) — tromjesečno |
1995. – 2010.: ne dostavlja se |
1995. – 2010. |
Ne dostavlja se |
|
Prvo slanje u 2012. |
2011. |
2012. |
||
|
1 |
Alokacija UFPIM-a za sve račune — tromjesečno |
1995. – 2001.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 2001. |
2011. |
|
1 |
Alokacija UFPIM-a za sve račune — godišnje |
1995. – 2001.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 2001. |
2011. |
|
2 |
Plaćanja za ostalu netržišnu proizvodnju (P.131) |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2008. |
2009. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 1999. |
2011. |
||
|
3 |
Neto poslovni višak i neto mješoviti dohodak: raščlamba po djelatnostima |
1998. – 1999.: prvo slanje u 2009. |
1998. – 1999. |
2009. |
|
3 |
Ostali porezi minus ostale subvencije na proizvodnju (D.29 – D.39): raščlamba po djelatnostima |
2000. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2001. |
2008. |
|
1998. – 1999.: prvo slanje u 2009. |
1998. – 1999. |
2009. |
||
|
3 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1): raščlamba po djelatnostima — cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1998. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1998. – 2008. |
2009. |
|
3 |
Bruto investicije u kapital: raščlamba po djelatnostima (P.5) |
2005. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2005. – 2009. |
2010. |
|
2000. – 2004.: prvo slanje u 2012. |
2000. – 2004. |
2012. |
||
|
Bruto investicije u fiksni kapital: raščlamba po djelatnostima (P.51) |
1998. – 1999.: prvo slanje u 2013. |
1998. – 1999. |
2013. |
|
|
3 |
Promjene u zalihama i neto povećanje dragocjenosti (P.52 + P.53): raščlamba po djelatnostima |
2005. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2005. – 2009. |
2010. |
|
2000. – 2004.: prvo slanje u 2012. |
2000. – 2004. |
2012. |
||
|
1998. – 1999.: prvo slanje u 2013. |
1998. – 1999. |
2013. |
||
|
3 |
Zaposlenost po djelatnostima – raščlamba ►M11 A*21 ◄ |
1998. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1998. – 1999. |
2008. |
|
Zaposlenost po djelatnostima– raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2006. |
2009. |
|
|
3 |
Naknade zaposlenicima: raščlamba po djelatnostima (D.1) |
1998. – 1999.: prvo slanje u 2009. |
1998. – 1999. |
2009. |
|
Plaće i nadnice: raščlamba po djelatnostima (D.11) |
||||
|
5 |
Narkotici (CP023) |
Prvo slanje u 2016. |
2015. |
2016. |
|
Prostitucija (CP122) |
1995. – 2014.: ne dostavlja se |
1995. – 2014. |
Ne dostavlja se |
|
|
6 |
Varijable: |
|||
|
F.34 Financijske izvedenice: sektori S.11, S.123, S.124, S.125, S.13, S.15, S.2 |
2001. – 2007.: ne dostavlja se |
2001. – 2007. |
Ne dostavlja se |
|
|
F.34 Financijske izvedenice: sektori S.121 i S.122 |
2001. – 2003.: ne dostavlja se |
2001. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
|
F.52 Dionice uzajamnih fondova |
2001. – 2007.: ne dostavlja se |
2001. – 2007. |
Ne dostavlja se |
|
|
7 |
Varijable: |
|||
|
AF.34 Financijske izvedenice: sektori S.11, S.123, S.124, S.125, S.13, S.15, S.2 |
2000. – 2006.: ne dostavlja se |
2000. – 2006. |
Ne dostavlja se |
|
|
AF.34 Financijske izvedenice: sektori S.121 i S.122 |
2000. – 2002.: ne dostavlja se |
2000. – 2002. |
Ne dostavlja se |
|
|
AF.52 Dionice uzajamnih fondova |
2000. – 2006.: ne dostavlja se |
2000. – 2006. |
Ne dostavlja se |
|
|
8 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) |
1995. – 2008.: ne dostavlja se |
1995. – 2008. |
Ne dostavlja se |
|
Prvo slanje u 2010. |
2009. |
2010. |
||
|
8 |
Investicijske potpore |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
9 |
Varijable: |
|||
|
D.29F Porezi na onečišćenje okoliša |
Retropolirani podaci za razdoblje 1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
|
D.214F Porezi na dobitke na lutriji ili od igara na sreću |
Retropolirani podaci za razdoblje 1995. – 1998.: ne dostavlja se |
1995. – 1998. |
Ne dostavlja se |
|
|
10 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51) |
Godine 2005.-2006.: prvi prijenos u 2009. |
2005.-2006. |
2009. |
|
Godine 2000.-2004.: prvi prijenos u 2011. |
2000.-2004. |
2011. |
||
|
Godina 1999.: prvi prijenos u 2012. |
1999. |
2012. |
||
|
Godine 1995.-1998.: bez prijenosa |
1995.-1998. |
Bez prijenosa |
||
3. ČEŠKA
3.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable — konsolidirano |
1995. – 2007: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
6, 7 |
Sve varijable — nekonsolidirano |
2006.: prvo slanje u 2008. |
2006. |
2008. |
|
11 |
Sve varijable |
1995. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2001. |
2008. |
3.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
8 |
Sektor S.2: geografska raščlamba |
2002. – 2003.: prvo slanje u 2008. |
2002. – 2003. |
2008. |
|
3 |
Promjene u zalihama (P.52): cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
4. DANSKA
4.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
8 |
Sve varijable |
2006. – 2007.: Slanje u t + 12 |
2006. – 2007. |
|
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se za S.14 + S.15 |
od 1995. nadalje |
4.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Podjela na poreze (D.21) i subvencije (D.31) na proizvode: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1990. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1990. – 2009. |
2010. |
|
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
||
|
2 |
Varijable: |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Tržišni output i output za vlastitu finalnu uporabu (P.11 + P.12) Ostali netržišni output (P.13) Plaćanja za ostali netržišni output (P.131) |
1995. – 2013.: ne dostavlja se |
1995. – 2013. |
Ne dostavlja se |
|
|
5 |
Narkotici (023) i Prostitucija (122) |
1980. – 2013.: prvo slanje u 2014. |
1980. – 2013. |
2014. |
|
5 |
Podjela Obrazovanja (100) na Predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje (101), Sekundarno obrazovanje (102), Post-sekundarno netercijarno obrazovanje (103), Tercijarno obrazovanje (104) |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1980. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja se |
||
|
6, 7 |
Varijable: F.11 Monetarno zlato F.12 Posebna prava vučenja (SDR) F.21 Gotovina F.22 Prenosivi depoziti F.29 Ostali depoziti F.33 Vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica F.331 Kratkoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica F.332 Dugoročne vrijednosnice, osim dionica i financijskih izvedenica F.34 Financijske izvedenice F.41 Kratkoročne F.42 Dugoročne F.51 Dionice i ostali vlasnički kapital, osim dionica uzajamnih fondova F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.513 Ostali vlasnički kapital F.52 Dionice uzajamnih fondova F.611 Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja F.612 Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova F.71 Trgovački krediti i predujmovi F.79 Ostalo |
2004. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
od 2004. nadalje |
2008. |
|
1995. – 2003.: ne dostavlja se |
1995. – 2003. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Podjela na poreze i carine na uvoz, osim PDV-a (D.212) i poreze na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza (D.214) |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Podjela outputa (P.1) za sektore S.13 država i S.1 ukupno gospodarstvo |
1995. – 2013.: ne dostavlja se |
1995. – 2013. |
Ne dostavlja se |
|
|
9 |
Podjela na poreze i carine na uvoz bez PDV-a (D.212) i poreze na proizvode bez PDV-a i carina na uvoz (D.214) |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Porezi na uvoz bez PDV-a i carine na uvoz (D.2122) za ukupnu državu (S13) i podsektore. Trošarine (D.2122C) |
1995. – 2013.: ne dostavlja se |
1995. – 2014. |
Ne dostavlja se |
|
|
15 |
Tržišni output |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Ostali netržišni output |
1995. – 2013: ne dostavlja se |
1995. – 2013. |
Ne dostavlja se |
5. NJEMAČKA
5.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1991.: Bivše područje Savezne Republike Njemačke prije ujedinjenja |
Prije 1991. |
|
|
3 |
Raščlamba ►M11 A*21 ◄ |
Slanje u T + 9 mjeseci |
od 1980. nadalje |
|
|
Raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
Slanje u T + 21 mjesec |
5.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
AN_F6 raščlamba Bruto investicija u fiksni kapital (P.51) na AN11131 Transportna oprema i AN11132 Ostali strojevi i oprema |
Slanje u kolovozu godine t + 1 |
od 1991. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
1990.: ne dostavlja se |
1990. |
|||
|
2 |
Raščlamba Ostalog netržišnog outputa (P.13) na P.131 i P.132 |
Od 1995. nadalje: ne dostavlja se |
od 1995. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Bruto investicije (P.5), promjene u zalihama i neto povećanje dragocjenosti (zbroj P.52 + P.53): raščlambe |
Ne dostavlja se |
od 1980. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51): raščlamba |
Raščlamba prema djelatnostima samo za „novu trajnu imovinu” |
od 1980. nadalje |
|
|
3 |
Zaposlenost: raščlamba ►M11 A*38 ◄ — odrađeni radni sati |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2002.: ne dostavlja se |
1980. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Zaposlenost za sektor „Država”, broj osoba |
Slanje u T + 12 mjeseci |
od 1980. nadalje |
|
|
6 |
F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.71 Trgovački krediti i predujmovi F.79 Ostalo |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
7 |
AF.511 Dionice koje kotiraju na burzi AF.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi AF.71 Trgovački krediti i predujmovi AF.79 Ostalo |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
9 |
Sve varijable: raščlamba prema slovu |
Ne dostavlja se |
Ne dostavlja se |
|
|
10 |
Zaposlenost u odrađenim radnim satima NUTS II |
1995. – 2003.: ne dostavlja se |
1995. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
10 |
Naknade zaposlenicima (D.1) |
1995.: ne dostavlja se |
1995. |
Ne dostavlja se |
|
10 |
Bruto investicije u fiksni kapital |
1995. – 2001.: ne dostavlja se Raščlamba prema gospodarskoj djelatnosti samo za „novu trajnu imovinu” |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
12 |
Dodana vrijednost (B.1g): raščlamba po djelatnostima; Zaposlenost: raščlamba ►M11 A*10 ◄ |
Godina 1995.: samo raščlamba ►M11 A*3 ◄ |
1995. |
|
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se S.14 + S.15 |
||
|
20, 22 |
Raščlamba AN_F6† |
Ne dostavlja se; umjesto toga, dostavlja se raščlamba AN_F6 |
Ne dostavlja se |
6. ESTONIJA
6.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Sve varijable, osim zaposlenosti (broj osoba) |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Sve varijable: raščlamba prema namjeni |
1995. – 1996.: ne dostavlja se |
1995. – 1996. |
Ne dostavlja se |
|
12 |
Sve varijable |
1995.: ne dostavlja se |
1995. |
Ne dostavlja se |
|
15, 16 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine |
2000.: ne dostavlja se |
2000. |
Ne dostavlja se |
|
2001. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2001. – 2006. |
2009. |
||
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
26 |
Sve varijable |
Prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
6.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava (P.3): raščlamba po trajnosti — tromjesečno |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava (P.3): raščlamba po trajnosti — godišnje |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba |
1995. – 2002.: ne dostavlja se |
1995. – 2002. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sektor S.2: geografska raščlamba |
2002.: ne dostavlja se |
2002. |
Ne dostavlja se |
|
10 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
7. GRČKA
7.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Sve varijable — tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable — godišnje |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1988. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable (bez stavki 2, 3, 4, 9, 10, 11, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 27 ukupno) — godišnje |
1980. – 1987.: ne dostavlja se |
1980. – 1987. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Sve varijable |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1988. – 1994. |
2008. |
|
1980. – 1987.: ne dostavlja se |
1980. – 1987. |
Ne dostavlja se |
||
|
5 |
Sve varijable |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1988. – 1994. |
2008. |
|
1980. – 1987.: ne dostavlja se |
1980. – 1987. |
Ne dostavlja se |
||
|
15, 16 |
Sve varijable |
2000. – 2005.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2005. |
2008. |
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2000. i 2005.: prvo slanje u 2008. |
2000. i 2005. |
2008. |
7.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26 — tromjesečno |
Prvo slanje u T + 70 dana u 2008. |
od 1995. nadalje |
2008. |
|
1990. – 1994.: prvo slanje u 2011. |
1990. – 1994. |
2011. |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 25 — godišnje |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2010. |
1988. – 1994. |
2010. |
|
1 |
Stanovništvo, zaposlenost rezidenata — tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Stanovništvo, zaposlenost rezidenata — godišnje |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1988. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Zaposlenost – po kvartalima – ukupno |
Godine 1990.-1994.: prvi prijenos u 2011. |
1990.-1994. |
2011. |
|
Zaposlenost – po kvartalima – raspodjela po djelatnosti |
Godine 1990.-1994.: bez prijenosa |
1990.-1994. |
Bez prijenosa |
|
|
1 |
Zaposlenost — godišnje |
1988. – 1994.: prvo slanje u 2010. |
1988. – 1994. |
2010. |
|
1 |
Izdaci kućanstava za potrošnju: raščlamba po trajanju — tromjesečno |
1990. – 1999.: ne dostavlja se |
1990. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci kućanstava za potrošnju: raščlamba po trajanju — godišnje |
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba: tromjesečno |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju — tromjesečno |
1990. – 1993.: ne dostavlja se |
1990. – 1993. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju — godišnje |
1988. – 1993.: ne dostavlja se |
1988. – 1993. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti |
2014.: prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1990. – 2013.: ne dostavlja se |
1990. – 2013. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova — tromjesečno |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva – tromjesečno |
1990. – 2013.: ne dostavlja se |
1990. |
Ne dostavlja se |
|
|
1 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova — godišnje |
Prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
Retropolirani podaci za razdoblje 1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva — godišnje |
Prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
Retropolirani podaci za razdoblje 1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Neto povećanje dragocjenosti |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1980. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Sektor S.2 geografska raščlamba |
1999. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1999. – 2007. |
2008. |
|
26 |
Stanovi (AN.1111) |
1995. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2006. |
2008. |
8. ŠPANJOLSKA
8.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
3 |
Sve varijable, osim potrošnje fiksnog kapitala (K.1), neto poslovni višak i neto mješoviti dohodak (B.2n + B.3n) |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1980. – 1989.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1989. |
2009. |
||
|
5 |
Sve varijable |
1980. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 1994. |
2008. |
|
8 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2007. |
1995. – 1999. |
2007. |
|
15, 16 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine |
2002. – 2004.: prvo slanje u 2008. |
2002. – 2004. |
2008. |
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2005.: slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
22 |
Sve varijable |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 1999. |
2009. |
||
|
26 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
8.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26 — tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Zaposlenost: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — godišnje |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990 – 1994. |
2008. |
|
1 |
Zaposlenost: raščlamba ►M11 A*10 ◄ – tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1994. |
2008. |
|
1 |
Uvoz i izvoz: geografska raščlamba — godišnje |
Slanje u t + 160 |
||
|
1 |
Podjela na poreze i subvencije na proizvode: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1990. – 1999: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1999. |
2008. |
|
1980. – 1989: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1989. |
2009. |
||
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) — tromjesečno |
1990. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) — godišnje |
1990. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 1999. |
2008. |
|
1980. – 1989.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1989. |
2009. |
||
|
3 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1), neto poslovni višak i neto mješoviti dohodak (B.2n + B.3n) |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
16 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1) |
Prvo slanje u 2008. |
2000. – 2005. |
2008. |
|
17, 18 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1) |
2000.: prvo slanje u 2008. |
2000. |
2008. |
|
2005.: prvo slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
9. FRANCUSKA
9.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
3 |
Sve varijable osim stanovništva, zaposlenosti, naknade za zaposlenike: raspodjela po djelatnosti A*38, A*64 |
Godine 1995.-1998.: prvi prijenos u 2012. |
1995.-1998. |
2012. |
|
Godine 1980.-1994.: bez prijenosa |
1980.-1994. |
Bez prijenosa |
||
|
20 |
Sve varijable: raščlamba AN_F6† po djelatnosti ►M11 A*21 ◄ |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2011. |
2000. – 2008. |
2011. |
9.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima, ►M11 A*10 ◄ — godišnje |
1980. – 1989.: prvo slanje u 2011. |
1980. – 1989. |
2011. |
|
1 |
Bruto dodana vrijednost (B.1g): raščlamba ►M11 A*10 ◄ — godišnje |
1980. – 1998.: prvo slanje u 2011. |
1980. – 1998. |
2011. |
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51): raščlamba po AN_F6: godišnje |
1980. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1980. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51): raščlamba po AN_F6: tromjesečno |
1990. – 2011.: prvo slanje u 2011. |
1990. – 2011. |
2011. |
|
1 |
Naknade zaposlenicima (D.1), plaće i nadnice (D.11): raščlamba ►M11 A*10 ◄ — godišnje |
1980. – 1998.: prvo slanje u 2011. |
1980. – 1998. |
2011. |
|
3 |
Bruto investicije u fiksni kapital, od čega stanovi i ostale zgrade i građevinski objekti |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015 |
|
1990. – 2013.: ne dostavlja se |
1990.– 2013. |
Ne dostavlja se |
||
|
5 |
Raščlamba obrazovanja (CP101, CP102, CP103, CP104, CP105) |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
Narkotici (CP023) Prostitucija (CP122) |
1990. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja se |
|
|
6 |
Za sve sektore: F.3, F.33, F.3331, F.332, F.5, F.51, F.511, F.512, F.513, F.52, F.612 (konsolidirano) |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
6 |
Za sve sektore F.612 (nekonsolidirano) |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
7 |
Za sve sektore: AF.3, AF.33, AF.3331, AF.332, AF.5, AF.51, AF.511, AF.512, AF.513, AF.52, AF.612 (konsolidirano) |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
7 |
Za sve sektore AF.612 (nekonsolidirano) |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
8 |
Podsektori S.2: S.211, S.2112, S.212 za varijable: D.1, D.4, D.5, D.6, D.7, D.8. |
1995. – 2009.: prvo slanje za podsektore S.211, S2112, S212 u 2011. |
1995. – 2009. |
2011. |
|
9 |
Raščlamba D.995 |
Prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1995. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja se |
9a. HRVATSKA
9a.1 Odstupanja za tablice
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995. |
Do 1995. |
Ne dostavlja se |
|
2 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
2 |
Sve varijable/stavke osim K.2 |
Godine 2002.–.2009. |
2002.–2009. |
2012. |
|
3 |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Sve varijable osim P.1, P.2, B.1g i D.1 |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2014 |
|
6 |
Sve varijable |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
7 |
Sve varijable |
Godine 1995.–2000. |
1995.–2000. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sve varijable/stavke – godišnje |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sve varijable/stavke (osim raščlambe S.2) osim K.2 |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
2012. |
|
9 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
2012. |
||
|
10 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
|
11 |
Sve varijable |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
11 |
Sve varijable osim K.2 |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
2012. |
|
12 |
Sve varijable |
Godine 1995.–1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
|
13 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2009. |
1995.–2009. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2010.–2011. |
2010.–2011. |
2015. |
||
|
15 |
Sve varijable/stavke, tekuće cijene |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2015. |
||
|
15 |
Sve varijable/stavke, stalne cijene |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2015. |
||
|
16 |
Sve varijable/stavke, tekuće cijene |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2014. |
||
|
16 |
Sve varijable/stavke, stalne cijene |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2015. |
||
|
17 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2016. |
||
|
18 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2016. |
||
|
19 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2016. |
||
|
22 |
Sve varijable/stavke |
Godine 1995.–2004. |
1995.–2004. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2005.–2009. |
2005.–2009. |
2016. |
||
|
26 |
Sve varijable/stavke |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2017. |
|
Godine 1995.–1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
9a.2 Odstupanja za pojedinačne varijable/stavke u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo dostavljanje |
|
1 |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva (K.2) — godišnje |
Godine 1995.–2010. |
1995.–2010. |
2012. |
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti — godišnje |
Godine 1995.–2009. |
1995.–2009. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2010.–2014. |
2010.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (D.8) — godišnje |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
2012. |
|
1 |
Kapitalni transferi iz inozemstva, za naplatu i plativi (D.9) — godišnje |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
2012. |
|
1 |
Izvoz i uvoz, zemljopisna raščlamba — godišnje |
Godine 2010.–2011. |
2010.–2011. |
2012. |
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital prema aktivi – godišnje |
Godine 1995.–2012. |
1995.–2012. |
2014. |
|
1 |
Finalna potrošnja kućanstava: raščlamba po trajanju – godišnje |
Godine 1995.–2014. |
1995.–2014. |
2015. |
|
1 |
Neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (B.9) – godišnje |
Godine 1995.–2009. |
1995.–2009. |
2012 |
|
1 |
Štednja, neto (B.8n) — godišnje |
Godine 1995.–2009. |
1995.–2009. |
2012. |
|
1 |
Podjela na poreze na proizvode (D.21) i subvencija na proizvode (D.31) — godišnje |
Godine 1995.–2008. |
1995.–2008. |
2012. |
|
1 |
Naknade zaposlenicima (D.1) po djelatnostima – godišnje |
Godine 1995.–2008. |
1995.–2008. |
2012. |
|
1 |
Bruto nadnice i plaće (D.11) po djelatnostima — godišnje |
Godine 1995.–2008. |
1995.–2008. |
2012. |
|
1 |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva (K.2) — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2012.–2014. |
2012.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Stvarna individualna potrošnja – tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2012.–2014. |
2012.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Prilagodbe za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (D.8) — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Kapitalni transferi iz inozemstva, za naplatu i plativi (D.9) — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izvoz robe — tromjesečno |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2013. |
|
1 |
Izvoz usluga — tromjesečno |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2013. |
|
1 |
Ukupna država – individualna i zajednička potrošnja — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2012.–2014. |
2012.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital prema aktivi – tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2012.–2014. |
2012.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Finalna potrošnja kućanstava: raščlamba po trajanju – tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2012.–2014. |
2012.–2014. |
2015. |
||
|
1 |
Uvoz robe — tromjesečno |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2013. |
|
1 |
Uvoz usluga — tromjesečno |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2013. |
|
1 |
Neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje (B.9) – tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Štednja, neto (B.8n) — tromjesečno |
Godine 2000.–2011. |
2000.–2011. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Naknade zaposlenicima (D.1) po djelatnostima – tromjesečno |
Godine 2000.–2008. |
2000.–2008. |
2012. |
|
1 |
Bruto nadnice i plaće (D.11) po djelatnostima — tromjesečno |
Godine 2000.–2008. |
2000.–2008. |
2012. |
|
2 |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva (K.2) |
Godine 2002.–2013. |
2002.–2013. |
2015. |
|
3 |
P.1, P.2, B.1g i D.1 |
Godine 2000.–2008. |
2000.–2008. |
2012. |
|
3 |
Bruto investicije u fiksni kapital raščlamba po djelatnostima – godišnje |
Godine 1995.–1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2014. |
||
|
3 |
Podjela na uredske strojeve i opremu (AN.111321) i radijsku, televizijsku i komunikacijsku opremu (AN.111322) |
Godine 1995.–2012. |
1995.–2012. |
Ne dostavlja se |
|
6 |
Ostale promjene u obujmu, konsolidirane i nekonsolidirane, sve stavke |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
Ne dostavlja se |
|
Godina 2010. |
T + 21 mjesec |
|||
|
Godina 2011. |
T + 18 mjeseci |
|||
|
Godina 2012. |
T + 9 mjeseci |
|||
|
6 |
Revalorizacija financijskih instrumenata, konsolidiranih i nekonsolidiranih, sve stavke |
Godine 2002.–2009. |
2002.–2009. |
Ne dostavlja se |
|
Godina 2010. |
T + 21 mjesec |
|||
|
Godina 2011. |
T + 18 mjeseci |
|||
|
Godina 2012. |
T + 9 mjeseci |
|||
|
8 |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva (K.2) – godišnje |
Godine 2002.–2013. |
2002.–2013. |
2015. |
|
10 |
Naknade zaposlenicima |
Godine 2000.–2008. |
2000.–2008. |
2014. |
|
10 |
Zaposlenici |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2014. |
|
10 |
Zaposlenost u tisućama odrađenih radnih sati |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2014. |
|
10 |
Ukupno |
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2014. |
|
11 |
Neto neproizvedena nefinancijska aktiva (K.2) |
Godine 1995.–2001. |
1995.–2001. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2002.–2013. |
2002.–2013. |
2015. |
||
|
20 |
Fiksna aktiva: raščlamba AN_F6+ |
Godine 1995.–1999. |
1995.–1999. |
Ne dostavlja se |
|
Godine 2000.–2012. |
2000.–2012. |
2015. |
||
|
20 |
Podjela na uredske strojeve i opremu (AN.111321) i radijsku, televizijsku i komunikacijsku opremu (AN.111322) |
Godine 2001.–2012. |
2001.–2012. |
Ne dostavlja se |
10. IRSKA
10.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Sve varijable — tromjesečno |
Slanje u T + 90 dana |
od 1997. – do 3. tromjesečja 2008. |
|
|
Prvo slanje u T + 70 dana u 2009. |
od 4. tromjesečja 2008. nadalje |
2009. |
||
|
1990. – 1996.: ne dostavlja se |
1990. – 1996. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Sve varijable — godišnje |
Slanje u T + 90 dana |
1995 – 2007. |
|
|
Prvo slanje u T + 70 dana u 2009. |
2008. |
2009. |
||
|
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Sve varijable: raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
1990. – 1999.: ne dostavlja se |
1990. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
Sve varijable: raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
|
5 |
Sve varijable |
1980. – 1994: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable (osim sektora S.13 i podsektora) |
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable (sektor S.13 i podsektori) |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
15, 16 |
Sve varijable |
2004.: prvo slanje u 2008. |
2004. |
2008. |
|
2005.: prvo slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
||
|
2006.: prvo slanje u 2010. |
2006. |
2010. |
||
|
15, 16 |
Sve varijable, cijene iz prethodne godine |
2000. – 2012.: prvo slanje u 2015. |
2000. – 2012. |
2015. |
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2005.: prvo slanje u 2009. |
2005. |
2009. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
10.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje u |
|
1 |
Stanovništvo, zaposlenost, naknade zaposlenicima, bruto poslovni višak i mješoviti dohodak |
1990. – 1997.: ne dostavlja se |
1990. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1): cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — tromjesečno |
1990. – 1996.: ne dostavlja se |
1990. – 1996. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1): cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Zaposlenost: zaposleni i samozaposleni, odrađeni radni sati — tromjesečno |
1990. – 1997: ne dostavlja se |
1990. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost: zaposleni i samozaposleni, odrađeni radni sati — godišnje |
1980. – 1997.: ne dostavlja se |
1980. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Output u osnovnim cijenama (P.1) i intermedijarna potrošnja (P.2) u nabavnim cijenama |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1): cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Raščlamba AN_F6† za ukupno gospodarstvo |
2008.: prvo slanje u 2009. |
2008. |
2009. |
|
1980. – 2007.: ne dostavlja se |
1980. – 2007. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Stanovi i ostale zgrade i građevinski objekti: raščlamba ►M11 A*38 ◄ i ►M11 A*64 ◄ |
2008.: prvo slanje u 2009. |
2008. |
2009. |
|
1980. – 2007.: ne dostavlja se |
1980. – 2007. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Zaposlenost: zaposleni i samozaposleni, odrađeni radni sati |
1980. – 1997.: ne dostavlja se |
1980. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sve varijable, osim sektora S.13 i S2 |
2003.: prvo slanje u 2008. |
2003. |
2008. |
|
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Sve varijable: sektor S.2 |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
10 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se S.14 + S.15 |
||
|
13 |
Socijalni doprinosi (D.61) i socijalne naknade (D.62) |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2007. |
2009. |
|
22 |
Raščlamba AN_F6†: od čega stavke (AN111321, AN111322, AN1122) |
2008.: prvo slanje u 2009. |
2008. |
2010. |
|
2000. – 2007.: ne dostavlja se |
2000. – 2007. |
Ne dostavlja se |
11. ITALIJA
11.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
12 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
15, 16 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine |
2000. – 2004.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2004. |
2008. |
|
26 |
Sve varijable |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
11.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba — tromjesečno |
Slanje u T + 160 dana |
||
|
1 |
Stanovništvo |
Slanje u T + 180 dana |
||
|
3 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K1): raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1995. – 2014.: prvo slanje u 2015. |
1995. – 2014. |
2015. |
||
|
5 |
Raščlamba obrazovanja (CP101, CP102, CP103, CP104, CP105) |
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
Narkotici (CP023) Prostitucija (CP122) |
2000. – 2014.: prvo slanje u 2015. |
1995. – 2014. |
2015. |
|
|
6, 7 |
F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.513 Ostali vlasnički kapital F611 — Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja F612 — Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
10 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
1995. – 2003.: ne dostavlja se |
1995. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
2004. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2004. – 2008. |
2010. |
12. CIPAR
12.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine, ulančane vrijednosti — tromjesečno |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
6, 7 |
Sve varijable |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2008. |
2009. |
|
15, 16 |
Sve varijable: tekuće cijene |
2004.: slanje u 2008. |
2004. |
2008. |
|
15, 16 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine |
2002. – 2003.: slanje u 2008. |
2002. – 2003. |
2008. |
|
2004. – 2005.: slanje u 2009. |
2004. – 2005. |
2009. |
||
|
2006. – 2007.: slanje u 2010. |
2006. – 2007. |
2010. |
||
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2000.: slanje u 2009. |
2000. |
2009. |
|
2005.: slanje u 2011. |
2005. |
2011. |
||
|
22 |
Sve varijable: cijene iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2006. |
2008. |
12.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Izvoz (P.61) i uvoz (P.71) robe, izvoz (P.62) i uvozi(P.72) usluga — tromjesečno |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2008. |
2009. |
|
1 |
Porezi na proizvodnju i uvoz (D.2), subvencije na proizvodnju i uvoz (D.3) — tromjesečno |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2008. |
2009. |
|
1 |
Alokacija UFPIM-a za sve račune — tromjesečno |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2008. |
2008. |
|
1 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2) — tromjesečno |
2000. – 2010.: prvo slanje u 2011. |
2000. – 2010. |
2011. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26, tekuće cijene — tromjesečno |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2008. |
2009. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 1999. |
2011. |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26, tekuće cijene — godišnje |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26, u realnom iskazu — tromjesečno |
2000. – 2010.: prvo slanje u 2011. |
2000. – 2010. |
2011. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26, u realnom iskazu — godišnje |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2012. |
1995. – 1999. |
2012. |
||
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti — godišnje |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — sve varijable — tromjesečno |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2008. |
2009. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Izvozi (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba — u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti — godišnje |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba — u tekućim cijenama — tromjesečno |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2008. |
2009. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 1999. |
2011. |
||
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba — u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti — tromjesečno |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2008. |
2009. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 1999. |
2011. |
||
|
3 |
Output, sve varijable: raščlamba ►M11 A*38 ◄ i ►M11 A*64 ◄ — u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1995. – 2007. ( ►M11 A*38 ◄ ): prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 2006. ( ►M11 A*64 ◄ ): prvo slanje u 2008. |
1995. – 2006. |
2008. |
||
|
3 |
Investicije, sve varijable: raščlamba ►M11 A*38 ◄ i ►M11 A*64 ◄ – u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1995. – 2007. ( ►M11 A*38 ◄ ): prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
3 |
Zaposlenost i naknade zaposlenicima, sve varijable: raščlamba ►M11 A*38 ◄ i ►M11 A*64 ◄ — broj osoba |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. ( ►M11 A*38 ◄ ) |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1995. – 1999: prvo slanje u 2009. ( ►M11 A*64 ◄ ) |
1995. – 1999. |
2009. |
||
|
3 |
Zaposlenost i naknade zaposlenicima, sve varijable: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — odrađeni radni sati |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
8 |
II.1.2. Račun raspodjele primarnog dohotka |
Prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
8 |
II.2. Račun sekundarne raspodjele dohotka II.4.1. Račun uporabe razpoloživog dohotka III.1.1. Račun promjena neto vrijednosti zbog štednje i transfera kapitala III.1.2. Račun stjecanja nefinancijske aktive |
Prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
13. LATVIJA
13.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
2 |
Raščlamba po podsektorima |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
3 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
5 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1998. – 2007.: prvo slanje u T + 9 u 2008. |
1998. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
||
|
6, 7 |
Sve varijable |
1995. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2001. |
2008. |
|
8 |
Sve varijable |
2006.: prvo slanje u T + 14 u 2008. |
2006. |
2008. |
|
2007. – 2008.: slanje u T + 12 u 2008. |
2007. – 2008. |
2008. |
||
|
11 |
Sve varijable |
1996. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1996. – 1999. |
2008. |
|
1995.: ne dostavlja se |
1995. |
Ne dostavlja se |
||
|
15, 16 |
Sve varijable: u tekućim cijenama |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2003.: ne dostavlja se |
2000. – 2003. |
|
Ne dostavlja se |
2000. – 2011.: ne dostavlja se |
2000. – 2011. |
Ne dostavlja se |
|
|
2012.: slanje u 2015. |
2012. |
2015. |
||
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2000.: ne dostavlja se |
2000. |
Ne dostavlja se |
|
20 |
Sve varijable |
2006.: prvo slanje u 2009. |
2006. |
2009. |
|
2000. – 2005.: ne dostavlja se |
2000. – 2005. |
Ne dostavlja se |
||
|
22 |
Sve varijable: u tekućim cijenama |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
|
Godine 1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
13.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Izdatkovna struktura bruto domaćeg proizvoda: sve varijable — u tekućim cijenama |
1995. – 2006.: slanje u T + 90 dana |
1995. – 2006. |
|
|
1 |
Varijable: Bruto poslovni višak i mješoviti dohodak (B.2g + B.3g) Porezi (D.2) i subvencije (D.3) na proizvodnju i uvoz Naknade zaposlenima (D.1) |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26: u realnom iskazu |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Zaposlenost rezidenata: broj osoba — tromjesečno |
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost u rezidentnim proizvodnim jedinicama — zaposleni i odrađeni radni sati — tromjesečno |
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost u rezidentnim proizvodnim jedinicama: odrađeni radni sati — godišnje |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju: raščlamba po trajnosti — u tekućim cijenama i cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1998. – 2007.: slanje u T + 90 dana |
1998. – 2007. |
Ne dostavlja se |
|
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
|||
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba — u tekućim cijenama i cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
2000. – 2007.: S slanje u T + 90 dana |
2000. – 2007. |
Ne dostavlja se |
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
|||
|
3 |
Output (P.1); intermedijarna potrošnja (P.2); bruto dodana vrijednost (B.1G): u tekućim cijenama |
1995. – 2007.: prvo slanje u T + 14 u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
3 |
K.1; B2N + B3N; D29 – D39; D1; D2: u tekućim cijenama |
2001. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2001. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Potrošnja fiksnog kapitala (K.1): u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
2005. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2005. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 2004.: ne dostavlja se |
1995. – 2004. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Promjene u zalihama i neto povećanje dragocjenosti (P.52 + P.53) |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Zaposlenost po djelatnosti: raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
2002. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2002. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Zaposlenost po djelatnosti: raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
2007. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2007. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 2006.: ne dostavlja se |
1995. – 2006. |
Ne dostavlja se |
14. LITVA
14.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sve varijable |
2006. – 2008.: slanje u T + 11 mjeseci |
2006. – 2008. |
2010. |
|
Prvo slanje u T + 9: u 2010. |
2009. |
|||
|
11 |
Sve varijable |
2000. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2001. |
2008. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2012. |
1995. – 1999. |
2012. |
||
|
15, 16 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2005. – 2007.: prvo slanje u 2010. |
2005. – 2007. |
2010. |
|
2000. – 2004.: prvo slanje u 2012. |
2000. – 2004. |
2012. |
||
|
22 |
Sve varijable |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1999. |
2010. |
||
|
22 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
14.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — tromjesečno |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
2 |
Sve varijable: raščlamba po podsektorima sektora S.13 |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1999. |
2010. |
|
3 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51) — tekuće cijene |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2005. |
2010. |
|
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51) — u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
|
3 |
Promjene u zalihama (P.52) i neto povećanje dragocjenosti, raščlamba po djelatnostima ►M11 A*10 ◄ — u tekućim cijenama |
1995. – 2006.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2006. |
2010. |
|
Promjene u zalihama (P.52) i neto povećanje dragocjenosti, raščlamba po djelatnostima ►M11 A*10 ◄ — u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
|
3 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima ►M11 A*38 ◄ — odrađeni radni sati |
1995. – 1998.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 1998. |
2009. |
|
3 |
Zaposleni: raščlamba po djelatnostima |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
|
8 |
Geografska raščlamba sektora S.2 |
2002. – 2003.: prvo slanje u 2008. |
2002. – 2003. |
2008. |
15. LUKSEMBURG
15.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Sve varijable — tromjesečno |
Slanje u T + 90 dana |
||
|
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Sve varijable — godišnje |
Slanje u T + 90 dana |
||
|
Godine 1980. – 1984.: prvo slanje u 2010. |
1980. – 1984. |
2010. |
||
|
3 |
Sve varijable |
1980. – 1984.: prvo slanje u 2010. |
1980. – 1984. |
2010. |
|
5 |
Sve varijable |
1980. – 1984.: ne dostavlja se |
1980. – 1984. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
15.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) — tromjesečno |
Uključeno samo nemonetarno zlato |
||
|
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
||
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) — godišnje |
Uključeno samo nemonetarno zlato |
||
|
1980. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1980. – 2009. |
2010. |
||
|
3 |
Raščlamba djelatnosti prema NACE ►M11 A*38 ◄ |
Slanje u T + 21 mjesec |
||
|
1985. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
1985. – 2006. |
2008. |
||
|
1980. – 1984.: prvo slanje u 2010. |
1980. – 1984. |
2010. |
||
|
Raščlamba djelatnosti prema NACE ►M11 A*64 ◄ |
Slanje u T + 33 mjeseca |
|||
|
1985. – 2005.: prvo slanje u 2008. |
1985. – 2005. |
2008. |
||
|
1980. – 1984: prvo slanje u 2010. |
1980. – 1984. |
2010. |
||
|
8 |
Varijable u računima II.1.2., II.2., II.4.1., III.1.1., III.1.2. za sektore S.11, S.12 i S.2 |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
Varijable u računima I. i II.1. za sektore S.14 i S.15 |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
|
Varijable u računima II.1.2., II.2., II.4.1., III.1.1., III.1.2. za sektore S.14 i S.15 |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
16. MAĐARSKA
16.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — tromjesečno |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable: alokacija UFPIM-a |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
3 |
Sve varijable: ulančane vrijednosti |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
5 |
Sve varijable: ulančane vrijednosti |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
8 |
Sve varijable |
Slanje u T + 12 mjeseci |
||
|
1995. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
||
|
13 |
Sve varijable |
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
16.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Dodana vrijednost i bruto domaći proizvod: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — tromjesečno |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Podjela na poreze (D.21) i subvencije (D.31) na proizvode u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) — tromjesečno |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke 13, 14, 15 i 28 — tromjesečno |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26 — tromjesečno |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26 — godišnje |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 26, osim Potrošnja fiksnog kapitala (K.1), Neto nacionalni dohodak (B5N), Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2), Neto uzajmljivanje/ neto zaduživanje (B9) — godišnje |
Slanje u T + 100 dana |
||
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 25: u realnom iskazu |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1 |
Zaposlenost |
2008.: slanje u 2009. |
2008. |
2009. |
|
1995. – 2007.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2007. |
2010. |
||
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
1 |
Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — alokacija UFPIM-a |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
3 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima ►M11 A*64 ◄ |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
|
3 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati i broj osoba |
2008.: prvo slanje u 2009. |
2008. |
2009. |
|
1995. – 2007.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2007. |
2010. |
||
|
Zaposleni po sektorima |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
|
10 |
Zaposlenost u odrađenim radnim satima |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
|
10 |
Naknade zaposlenicima |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
12 |
Zaposlenost u broju osoba |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
17. MALTA
17.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2000.: ne dostavlja se |
Prije 2000. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable/stavke: tromjesečno |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Sve varijable u cijenama iz prethodne godine, ulančane vrijednosti |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995.– 1999. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable, osim sektora S.13 |
2003. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2003. – 2009. |
2010. |
|
2000. – 2002.: prvo slanje u 2011. |
2000. – 2002. |
2011. |
||
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Sve varijable |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
12 |
Sve varijable |
2000. – 2005.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2005. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
13 |
Sve varijable |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
20 |
Sve varijable — u tekućim cijenama |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
22 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
26 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
17.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: stavke od 16 do 25: u realnom iskazu |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Stanovništvo i zaposlenost — tromjesečno |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Stanovništvo i zaposlenost — godišnje |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Varijable D.5, D.6, D.7, D.8, D.9, K.2 u tekućim cijenama — tromjesečno |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2007. |
2009. |
|
1 |
Varijable D.5, D.6, D.7, D.8, D.9, K.2 u tekućim cijenama — godišnje |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
|
1 |
Varijable B.1g, D.21, D.31, D.8 u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
3 |
Varijable B.1g, K.1, P.5 — u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
8 |
Varijable D.4, D.5, D.6, D.7, D.8, D.9, P.5, K.2 |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
18. NIZOZEMSKA
18.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Porezi minus subvencije na proizvode (D.21 – D.31) — godišnje |
1980. – 1987.: ne dostavlja se |
1980. – 1987. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izvozi i uvozi robe i usluga (P.61, P.62, P.71, P.72) |
1980. – 1986.: ne dostavlja se |
1980. – 1986. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju, izdaci za finalnu potrošnju države (individualna P.31 i zajednička P.32), Stvarna zajednička potrošnja (P.41), Promjene u zalihama (P.52) i Neto povećanje dragocjenosti (P.53) … Uvozi i izvozi robe i usluga (P.61, P.62, P.71, P.72) u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti — godišnje |
1980. – 1987.: ne dostavlja se |
1980. – 1987. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Realni raspoloživi dohodak (tablica 109) u realnom iskazu — tromjesečno |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Stanovništvo i zaposlenost (tablica 110) — tromjesečno |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost po djelatnostima (tablica 111) — tromjesečno |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Aktivno stanovništvo (PEA), nezaposlenost (EUN), zaposlenost (ETO), zaposleni (EEM), samozaposleni (ESE) — godišnje |
1980. – 1986.: ne dostavlja se |
1980. – 1986. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposleni i samozaposleni u rezidentnim proizvodnim jedinicama: djelatnosti od K do L i od O do T, osobe – godišnje |
Godine 1980.-1986.: bez prijenosa |
1980.-1986. |
Bez prijenosa |
|
1 |
Zaposlenost — odrađeni radni sati |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izdaci kućanstava za potrošnju: raščlamba po trajnosti (tablica 117) — godišnje |
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba (tablice 120, 121) — tromjesečno |
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Tekuće cijene: |
|||
|
Varijable P.1, P.2, B.1G, D.29-D.39, za djelatnosti 03, 13-16, 23, 28 |
Godine 1980-1986: bez prijenosa |
1980.-1986. |
Bez prijenosa |
|
|
Varijable B.2N + B.3N za djelatnosti, 03, 05-09, 13-16, 22-23, 27-32 |
Godine 1980.-1986.: bez prijenosa |
1980.-1986. |
Bez prijenosa |
|
|
3 |
Cijene iz prethodnih godina i ulančani opseg: |
|||
|
Varijable B.1G za djelatnosti 03, 05-09, 13-17, 22-33, 64-68, 96-98 |
Godine 1980.-1987.: bez prijenosa |
1980.-1987. |
Bez prijenosa |
|
|
Varijabla K.1 za djelatnosti 03, 05-09, 13-16, 22-23, 27-32, 55-96 |
Godine 1980.-1995.: bez prijenosa |
1980.-1995. |
Bez prijenosa |
|
|
3 |
Tekuće cijene: |
|||
|
Varijable P.5, P.52, P.53 raspodjela po djelatnosti |
Godine 1980.-1994.: bez prijenosa |
1980.-1994. |
Bez prijenosa |
|
|
Varijabla P.51 za djelatnosti 03, 05-09, 13-16, 23 |
Godine 1980.-1986.: bez prijenosa |
1980.-1986. |
Bez prijenosa |
|
|
3 |
Cijene iz prethodnih godina i ulančani opseg: |
|||
|
Varijable P.5, P.52, P.53 |
Godine 1980.-1987.: bez prijenosa |
1980.-1987. |
Bez prijenosa |
|
|
Varijable P.5, P.52, P.53 raspodjela po djelatnosti |
Godine 1988.-1995.: bez prijenosa |
1988.-1995. |
Bez prijenosa |
|
|
Varijabla P.51 za djelatnosti 03, 05-09, 13-16, 23 |
Godine 1980.-1987.: bez prijenosa |
1980.-1987. |
Bez prijenosa |
|
|
3 |
Zaposlenost, broj osoba: raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
1980. – 1986.: ne dostavlja se |
1980. – 1986. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Sve varijable: raščlamba COICOP |
1980. – 1986.: ne dostavlja se |
1980. – 1986. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Varijable: |
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
|
|
F71, F79 za (pod)sektore S1, S11, S12, S121 + 122, S121, S122, 5123, S124, S125, S14 + 15, S14, S15, S2 |
Prvo slanje u 2008. za F34 u 2009. |
2008. |
||
|
F34 za (pod)sektore S1, S11, S12, S121 + 122, S121, S122, S123, 5124, S125, S14 + 15, S14, S15, S2 |
F34 se ne dostavlja za godine 1995. – 2007. |
1995. – 2007. |
||
19. AUSTRIJA
19.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1, 3, 5, 22 |
Godišnji podaci: ulančane vrijednosti |
2014.: prvo slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1980. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja se |
19.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati — tromjesečno |
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati — godišnje |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se S.14 + S.15 |
||
|
6, 7 |
Varijable: |
|||
|
F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.513 Ostali vlasnički kapital |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
|
10 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2007. |
2009. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
20 |
Varijable AN111321 i AN111322 |
2000. – 2013.: prvo slanje u 2012. |
2000. – 2013. |
2015. |
|
22 |
Varijable AN111321 i AN111322 |
2000. – 2013: prvo slanje u 2015. |
2000. – 2013. |
2015. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
26 |
Varijabla AN1111 Stanovi |
2000. – 2010.: prvo slanje u 2012. |
2000. – 2010. |
2012. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
20. POLJSKA
20.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
8 |
Sve varijable/stavke |
2006. – 2007.: slanje u T + 12 mjeseci |
2006. – 2007. |
2008. |
|
Prvo slanje u T + 9 mjeseci u 2009. |
2008. |
2009. |
||
|
15, 16 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2006. |
2009. |
20.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje: (stavke od 13 do 26): u tekućim cijenama i realnom iskazu |
1995. – 1998.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1998. |
2010. |
|
1 |
Plaće i nadnice (D.11) — tromjesečno |
2007.: prvo slanje u 2008. |
2007. |
2008. |
|
2001. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2001. – 2006. |
2009. |
||
|
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2) |
2010.: prvo slanje u 2011. |
2010. |
2011. |
|
1995. – 2009.: ne dostavlja se |
1995. – 2009. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Zaposlenost, samozaposleni i zaposleni: raščlamba po djelatnostima ►M11 A*10 ◄ |
2007.: prvo slanje u 2008. |
2007. |
2008. |
|
2001. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2001. – 2006. |
2009. |
||
|
1995. – 2000.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
2 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2) |
2010.: prvo slanje u 2011. |
2010. |
2011. |
|
1995. – 2009.: ne dostavlja se |
1995. – 2009. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Promjene u zalihama (P.52) |
1995. – 1998.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1998. |
2010. |
|
3 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima |
Podaci za 2007.: prvo slanje u 2008. |
2007. |
2008. |
|
Podaci za 2001. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2001. – 2006. |
2009. |
||
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2001: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Naknade zaposlenicima: raščlamba po djelatnostima |
Podaci za 2007.: prvo slanje u 2008. |
2007. |
2008. |
|
Podaci za 2001. – 2006.: prvo slanje u 2009. |
2001. – 2006. |
2009. |
||
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2) |
2010.: prvo slanje u 2011. |
2010. |
2011. |
|
1995. – 2009.: ne dostavlja se |
1995. – 2009. |
Ne dostavlja se |
||
|
10 |
Zaposlenost — odrađeni radni sati |
2008.: prvo slanje u 2009. |
2008. |
2009. |
|
1995. – 2007.: ne dostavlja se |
1995. – 2007. |
Ne dostavlja se |
||
|
11 |
Sve varijable: skupine COFOG |
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
11 |
Neto nefinancijska neproizvedena aktiva (K.2) |
2010.: prvo slanje u 2011. |
2010. |
2011. |
|
1995. – 2009.: ne dostavlja se |
1995. – 2009. |
Ne dostavlja se |
||
|
11 |
Sve varijable: raščlamba po podsektorima |
1995. – 2001.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2001. |
2010. |
|
22 |
Raščlamba AN_F6† |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
21. PORTUGAL
21.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
3 |
Sve varijable: |
|||
|
— raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
Slanje u T + 36 mjeseci |
|||
|
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
— raščlamba ►M11 A*38 ◄ |
1990. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 2007. |
2008. |
|
|
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
||
|
5 |
Sve varijable |
Slanje u T + 12 mjeseci |
||
|
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
21.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Bruto poslovni višak i mješoviti dohodak (B.2g + B.3g), porezi na proizvodnju i uvoz (D.2), subvencije na proizvodnju i uvoz (D.3), naknade zaposlenicima (D.1), plaće i nadnice (D.11) — tromjesečno |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1990. – 1994.: prvo slanje u 2010. |
1990. – 1994. |
2010. |
||
|
1 |
Bruto dodana vrijednost (B.1g): proizvodnja — tromjesečno |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Bruto investicije u fiksni kapital (P.51): raščlamba AN_F6 — tromjesečno |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1 |
Stanovništvo i zaposlenost rezidenata – tromjesečno |
1990. – 1994.: prvo slanje u 2010. |
1990 – 1994. |
2010. |
|
1 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima — broj osoba — tromjesečno |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
1990. – 1994.: prvo slanje u 2010. |
1990. – 1994. |
2010. |
||
|
1 |
Zaposlenost: raščlamba po djelatnostima — odrađeni radni sati — tromjesečno |
2000. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2009. |
2010. |
|
1990. – 1999.: ne dostavlja se |
1990. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati — godišnje |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Izdaci za potrošnju kućanstava: raščlamba po trajnosti — tromjesečno |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
1990. – 1994.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Izvoz (P.6) i uvoz (P.7): geografska raščlamba: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
2007.: prvo slanje u 2008. |
2007. |
2008. |
|
3 |
Ulaganje: raščlamba AN_F6 |
Slanje u T + 36 mjeseci |
||
|
1980. – 1999.: ne dostavlja se |
1980. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
3 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1980. – 1989.: ne dostavlja se |
1980. – 1989. |
Ne dostavlja se |
||
|
6, 7 |
Varijable: F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.513 Ostali vlasnički kapital |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2007. |
2008. |
|
8 |
Geografska raščlamba sektora S.2 |
Slanje u T + 12 |
1999. – 2009. |
|
|
1999. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1999. – 2009. |
2010. |
||
|
10 |
Zaposlenost: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — odrađeni radni sati |
2000. – 2006.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2006. |
2008. |
|
20 |
Gradnja i podjela na stanove i ostale zgrade |
2000. – 2007: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2007. |
2009. |
|
22 |
Gradnja i podjela na stanove i ostale zgrade |
1995. – 2007: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
22. RUMUNJSKA
22.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke — tromjesečno |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke — godišnje |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1990.: ne dostavlja se |
Prije 1990. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Sve varijable/stavke — tromjesečno |
1995. – 1997.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1997. |
2008. |
|
1 |
Sve varijable/stavke — godišnje |
1995. – 1997.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1997. |
2008. |
|
2 |
Sve varijable: podsektori S1311, S1313 i S1314 |
1995. – 2000.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2000. |
2008. |
|
6, 7 |
Sve varijable |
1995. – 1997.: ne dostavlja se |
1995. – 1997. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable, podsektori S.13 |
1998. – 2005.: ne dostavlja se |
1998. – 2005. |
Ne dostavlja se |
|
10 |
Sve varijable |
1995. – 1997.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1997. |
2008. |
|
12 |
Sve varijable |
1995. – 1997: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1997. |
2008. |
|
13 |
Sve varijable |
1995. – 1997.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1997. |
2008. |
|
15 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2003.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2003. |
2008. |
|
16 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2003.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2003. |
2008. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2004.: ne dostavlja se |
2000. – 2004. |
Ne dostavlja se |
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
22.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Dohodak, štednja i neto uzajmljivanje (stavke 13 do 26) — tromjesečno |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2008. |
2010. |
|
1 |
Stanovništvo, zaposlenost, naknade zaposlenima — tromjesečno |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
1 |
Stanovništvo, zaposlenost, naknade zaposlenicima — godišnje |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2007. |
2008. |
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1999. |
2010. |
||
|
3 |
Zaposlenost |
2000. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2001. |
2008. |
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2000.: ne dostavlja se |
Prije 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
10 |
Zaposlenost u tisućama odrađenih radnih sati |
2000. – 2001.: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2001. |
2008. |
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2000.: ne dostavlja se |
Prije 2000. |
Ne dostavlja se |
||
|
12 |
Zaposlenost u tisućama osoba |
2000. – 2001: prvo slanje u 2008. |
2000. – 2001. |
2008. |
|
Retropolirani podaci za razdoblje prije 2000.: ne dostavlja se |
Prije 2000. |
Ne dostavlja se |
23. SLOVENIJA
23.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable |
1995. – 2001.: ne dostavlja se |
1995. – 2001. |
Ne dostavlja se |
|
11 |
Sve varijable |
1995. – 1998.: ne dostavlja se |
1995. – 1998. |
Ne dostavlja se |
|
15, 16 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2003.: ne dostavlja se |
2000. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
23.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Bruto dodana vrijednost (B.1g), u tekućim cijenama — tromjesečno |
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
|
1 |
Zaposlenost, zaposleni i samozaposleni: odrađeni radni sati |
2005. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2005. – 2007. |
2008. |
|
2000. – 2004.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2004. |
2010. |
||
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
2 |
Sve varijable: podsektori S.1311, S.1313 i S.1314 |
1995. – 1998.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1998. |
2008. |
|
3 |
Ulaganje, sve varijable: raščlamba ►M11 A*10 ◄ / ►M11 A*38 ◄ / ►M11 A*64 ◄ |
Slanje u T + 14 mjeseci |
||
|
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
||
|
3 |
Zaposlenost: odrađeni radni sati |
2005. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
2005. – 2007. |
2008. |
|
2000. – 2004.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2004. |
2010. |
||
|
1995. – 1999.: ne dostavlja se |
1995. – 1999. |
Ne dostavlja se |
||
|
8 |
Sve varijable |
Slanje u T + 12 mjeseci do 2010. |
2006. – 2009. |
|
|
Godine 1995. – 1999.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 1999. |
2010. |
||
|
26 |
Stanovi |
Prvo slanje u 2010. |
od 1995. nadalje |
2010. |
24. SLOVAČKA
24.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
Sve odnosne tablice |
Sve varijable/stavke |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
Prije 1995. |
Ne dostavlja se |
|
1, 3, 5, 15, 16, 22 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine i ulančane vrijednosti |
1995. – 1999.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 1999. |
2008. |
|
11 |
Sve varijable |
1995. – 2002.: prvo slanje u 2008. |
1995. – 2002. |
2008. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2004.: ne dostavlja se |
2000. – 2004. |
Ne dostavlja se |
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 2003.: ne dostavlja se |
1995. – 2003. |
Ne dostavlja se |
24.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
3 |
Ulaganje: raščlamba AN_F6† |
1995. – 2003.: ne dostavlja se |
1995. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Varijable (konsolidirane i nekonsolidirane transakcije, kon-solidirane i nekonsolidirane bilance stanja): F.34 Financijske izvedenice F.51 Dionice i ostali vlasnički kapital, osim dionica uzajamnih fondova F.511 Dionice koje kotiraju na burzi F.512 Dionice koje ne kotiraju na burzi F.513 Ostali vlasnički kapital F.52 Dionice uzajamnih fondova F.611 Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama životnog osiguranja F.612 Neto vlasnički udio kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova |
1995. – 2004.: ne dostavlja se |
1995. – 2004. |
Ne dostavlja se |
|
6, 7 |
Sve varijable za podsektore S.123 Ostale financijske institucije — S.124 Pomoćne financijske djelatnosti |
1995. – 2010.: prvo slanje u 2011. |
1995. – 2010. |
2011. |
25. FINSKA
25.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Varijable (tromjesečno): |
|||
|
Neto povećanje dragocjenosti (P.53) |
Retropolirani podaci za razdoblje prije 1995.: ne dostavlja se |
1990. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
|
Individualni izdaci za finalnu potrošnju države (P.31) |
Ne dostavlja se |
od 1990. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
|
Zajednički izdaci za konačnu potrošnju države (P.32) |
Ne dostavlja se |
od 1990. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
|
Stvarna individualna potrošnja (P.41) |
Ne dostavlja se |
od 1990. nadalje |
Ne dostavlja se |
|
|
1 |
Neto povećanje dragocjenosti — godišnje |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
3 |
Promjene u zalihama i neto povećanje dragocjenosti po djelatnostima |
1980. – 1999.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1999. |
2009. |
|
3 |
Podjela na uredske strojeve i opremu (AN.111321) i radijsku, televizijsku i komunikacijsku opremu (AN111322) |
1980. – 1994.: ne dostavlja se |
1980. – 1994. |
Ne dostavlja se |
|
5 |
Potpodjele CP100 Obrazovanje |
2014.: slanje u 2015. |
2014. |
2015. |
|
1980. – 2013.: ne dostavlja se |
1980. – 2013. |
Ne dostavlja sev |
||
|
6, 7 |
F.41, F.42: raščlamba za sektore S.11, S.12, S.14, S.15 i S.2 |
1995. – 2004.: ne dostavlja se |
1995. – 2004. |
Ne dostavlja se |
|
20 |
Uredski strojevi i oprema (AN.111321) i radijska, televizijska i komunikacijska oprema (AN111322) |
2000. – 2004.: ne dostavlja se |
2000. – 2004. |
Ne dostavlja se |
|
22 |
Uredski strojevi i oprema (AN.111321) i radijska, televizijska i komunikacijska oprema (AN111322) |
1995. – 2004.: ne dostavlja se |
1995. – 2004. |
Ne dostavlja se |
26. ŠVEDSKA
26.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
3 |
Sve varijable |
Slanje u T + 11 |
||
|
3 |
Sve varijable |
1980. – 1992.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1992. |
2009. |
|
3 |
Raščlamba ►M11 A*64 ◄ |
Slanje u T + 23 mjeseca |
||
|
5 |
Sve varijable |
1980. – 1992.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 1992. |
2009. |
|
8 |
Sve varijable |
Slanje u T + 11 |
26.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Varijable (tromjesečno): Izdaci za individualnu potrošnju (P.31) Izdaci za zajedničku potrošnju (P.32) Stvarna finalna potrošnja kućanstava (P.4) Stvarna individualna potrošnja (P.41) |
1990. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Izvoz (P.6): geografska raščlamba — tromjesečno |
1990. – 2007.: prvo slanje u 2008. |
1990. – 2007. |
2008. |
|
1 |
Uvoz (P.7): geografska raščlamba – tromjesečno |
1990. – 2007: prvo slanje u 2008. |
1990. – 2007. |
2008. |
|
3 |
►M11 Raspodjela djelatnosti 45-47 ◄ |
1980. – 2003.: ne dostavlja se |
1980. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se S.14 + S.15 |
||
|
15, 16 |
►M11 Raspodjela djelatnosti 45-47 ◄ Geografska raščlamba |
2000. – 2003.: ne dostavlja se |
2000. – 2003. |
Ne dostavlja se |
|
17, 18, 19 |
►M11 Raspodjela djelatnosti 45-47 ◄ Geografska raščlamba |
2000.: ne dostavlja se |
2000. |
Ne dostavlja se |
27. UJEDINJENA KRALJEVINA
27.1. Odstupanja po tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
1 |
Sve odnosne varijable: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — tromjesečno |
1990. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1990. – 2008. |
2009. |
|
1 |
Sve odnosne varijable: raščlamba ►M11 A*10 ◄ — godišnje |
1980. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 2008. |
2009. |
|
15, 16 |
Sve varijable: u cijenama iz prethodne godine |
2000. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
2000. – 2007. |
2009. |
|
17, 18, 19 |
Sve varijable |
2000., 2005: prvo slanje u 2011. |
2000., 2005. |
2011. |
|
20 |
Sve varijable |
2000. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
2000. – 2008. |
2010. |
|
22 |
Sve varijable |
1995. – 2008.: prvo slanje u 2010. |
od 1995. nadalje |
2010. |
27.2. Odstupanja za svaku varijablu/stavku u tablicama
|
Tablica br. |
Varijabla/stavka |
Odstupanje |
Razdoblje na koje se odnosi odstupanje |
Prvo slanje |
|
3 |
Varijable: Proizvodnja (P.1) Intermedijarna potrošnja (P.2) Bruto dodana vrijednost (B.1g) |
1980. – 2008.: prvo slanje u 2009. |
1980. – 2008. |
2009. |
|
6 |
Sve varijable — konsolidirani računi |
1995. – 2009.: prvo slanje u 2010. |
1995. – 2009. |
2010. |
|
10 |
Bruto investicije u fiksni kapital, zaposlenost u tisućama odrađenih radnih sati |
1995. – 2007.: prvo slanje u 2009. |
1995. – 2007. |
2009. |
|
13 |
Sektor kućanstava |
Dostavlja se S.14 + S.15 |
( 1 ) SLC 287, 30.10.1995., str. 114.
( 2 ) Mišljenje doneseno 21.6.1995. (još nije objavljeno u Službenom listu).
( 3 ) SL C 133,31.5.1995., str. 2.
( 4 ) Eurostat: „Europski sustav integriranih ekonomskih računa” (ESA), drugo izdanje, Statistički ured Europskih zajednica, Luxembourg 1979.
( 5 ) SL L 181, 28.6.1989., str. 47.
( 6 ) SL L 59, 6.3.1991., str. 19.
( 7 ) SL L 49, 21.2.1989., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.
( 8 ) SL L 155, 7.6.1989., str. 9.
( 9 ) SL L 332, 31.12.1993., str. 7.
( 10 ) SL L 293, 12.11.1994., str. 9.
( 11 ) SL L 293, 12.11.1994., str. 14.
( 12 ) SLL 151, 15.6.1990., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.
( 13 ) SLL 155, 7.6.1989., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ, Euratom) br. 2729/94 (SL L 293,12.11.1994., str. 5.).
( 14 ) Vidjeti poglavlje 8.: „Slijed računa i izravnavajuće stavke”.
( 15 ) Vidjeti poglavlje 9.: „Input- output okvir”.
( 16 ) Vidjeti poglavlje 11.: „Stanovništvo i inputi rada”.
( 17 ) Vidjeti poglavlje 12.: „Tromjesečni ekonomski računi”.
( 18 ) Vidjeti poglavlje 13.: „Regionalni računi”.
( 19 ) Vidjeti poglavlje 8.: „Slijed računa i izravnavajuće stavke”.
( 20 ) Vidjeti poglavlje 2.: „Jedinice i njihovo grupiranje”.
( 21 ) Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcije proizvodima”.
( 22 ) Vidjeti poglavlje 4.: „Transakcije raspodjele”.
( 23 ) Vidjeti poglavlje 5.: „Financijske transakcije”.
( 24 ) Vidjeti poglavlje 6.: „Ostali tokovi”.
( 25 ) Vidjeti poglavlje 6.: „Ostali tokovi”.
( 26 ) Posljedice manjih kriminalnih radnji, kao što je krađa, mogu se bilježiti kao dio promjene zaliha i na taj način kao transakcije.
( 27 ) Vidjeti poglavlje 7.: „Bilanca stanja”.
( 28 ) Vidjeti poglavlje 7.: „Bilanca stanja” i poglavlje 8.:„Slijed računa i izravnavajuće stavke”.
( 29 ) Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcije proizvodima”.
( 30 ) Vidjeti poglavlje 10.: „Cijena i mjera obujma”.
( 31 ) Vidjeti poglavlje 11.: „Stanovništvo i inputi rada”.
( 32 ) Vidjeti poglavlje 9.: „Input-output okvir”:
( 33 ) Ribarske brodice, ostali brodovi, plutajuće platforme i letjelice tretiraju se u ESA-i kao i sva ostala pokretna oprema, bez obzira jesu li u vlasništvu rezidentnih jedinica koje se njima koriste ili su u vlasništvu nerezidenata, a koriste ih rezidentne jedinice. Transakcije vezane uz vlasništvo (bruto investicije u fiksni kapital) i uporabu (najam, osiguranje itd.) ovakve opreme pripisuju se gospodarstvu zemlje u kojoj je vlasnik i/ili korisnik rezident. U slučaju financijskog leasinga, pretpostavlja se promjena vlasništva.
( 34 ) Područja koja koriste institucije EU-a i međunarodne organizacije predstavljaju područja država sui generis. Značajka takvih država je da su spomenute institucije njihovi jedinirezidenti (vidjeti stavak 2.10. točku (e)).
( 35 ) Potrošnja nije jedina moguća aktivnost kućanstva. Ona mogu, kao i poduzetnici, sudjelovati u svim vrstama ekonomske aktivnosti.
( 36 ) Samo kada se takva aktivnost obavljala u razdoblju kraćem od godine dana, ne treba je odvajati od aktivnosti institucionalne jedinice proizvođača. Isto se postupa i u slučaju kada se aktivnost, iako obavljana u razdoblju duljem od godine dana, smatra beznačajnom te u svim slučajevima postavljanja opreme u inozemstvu. Međutim, smatra se da jedinica koja je rezidentna u drugoj državi, a u državi izvodi građevinsku djelatnost u razdoblju kraćem od godine dana, ima središte ekonomskog interesa na ekonomskom području države ako output građevinske djelatnosti predstavlja bruto investicije u fiksni kapital. Takva se jedinica tretira kao uvjetna rezidentna jedinica.
( 37 ) Studenti se uvijek tretiraju kao rezidenti, bez obzira na duljinu trajanja njihovog studija u inozemstvu.
( 38 ) Po dogovoru se agencije za reguliranje tržišta, čija je jedina ili glavna aktivnost kupovanje, posjedovanje i prodaja poljoprivrednih i drugih prehrambenih proizvoda, razvrstavaju u S.11 (vidjeti stavak 2.69. točku (a) napomenu 11.).
( 39 ) Uključujući ustanove koje se financiraju dobrovoljnim prilozima prividno fiskalne prirode, koje proizvođačima zaračunavaju jedinice čija je glavna aktivnost da u zamjenu pružaju usluge. Spomenuti se prilozi smatraju kupovinom tržišnih usluga.
( 40 ) Po dogovoru, sektor S.12 uključuje holding društva koja samo nadziru i upravljaju skupinom društava kćeri koja prvenstveno obavljaju aktivnosti financijskog posredovanja i/ili pomoćnefinancijske aktivnosti (vidjeti stavak 2.43. te neprofitne ustanove priznate kao neovisni pravni subjekti, koje pružaju usluge financijskim društvima (vidjeti stavak 2.44.).
( 41 ) Razvrstavanje holding društava u sektor financijskih poduzeća odstupa od stavka 4.100 SNA 1993., kako bi se zadržala usklađenost s monetarnim financijskim institucijama u statističke svrhe, prema definiciji EMI-a, te sa službenom statistikom osiguravajućih društava.
( 42 ) Ovime se odstupa od SNA 1993., stavaka 4.86. i 4.101., kako bi se zadržala usklađenost s monetarnim financijskim institucijama u statističke svrhe prema definiciji EMI-a.
( 43 ) Po dogovoru se organizacije za tržišno reguliranje, koje isključivo ili pretežno samo distribuiraju subvencije, razvrstavaju u sektor S.13., podsektor središnje države S.1311. Međutim, one organizacije čija se jedina ili glavna aktivnost sastoji od kupovine, posjedovanja i prodaje poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda, razvrstavaju se u S.11 (vidjeti stavak 2.21., napomenu 6.).
( 44 ) NPU-i koje nadzire i uglavnom financira država, razvrstavaju se u sektor države (vidjeti stavak 2.69. točku (b)).
( 45 ) Ovdje su uključene institucije EU-a i međunarodne organizacije (vidjeti također stavak 2.06.).
( 46 ) ►M11 NACE Rev. 2: Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici u skladu s Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revizija 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima. ◄
( 47 ) U SNA-u i ►M11 ISIC Rev. 4. ◄ lokalni JVD se naziva pogon.
( 48 ) Usluge za vlastitu finalnu uporabu odnose se samo na stambene usluge koje je proizveo vlasnik–stanar te na kućanske usluge koje je proizvelo plaćeno osoblje (vidjeti stavak 3.21.).
( 49 ) Usluge za vlastitu finalnu uporabu odnose se samo na stambene usluge koje je proizveo vlasnik–stanar te na kućanske usluge koje je proizvelo zaposleno i plaćeno osoblje (vidjeti stavak 3.21.).
( 50 ) ►M11 KPD: Statistička klasifikacija proizvoda prema djelatnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 451/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi nove statističke klasifikacije proizvoda prema djelatnosti (KPD) i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3696/93. ◄
( 51 ) Iako ovi prihodi mogu biti nedostatni da bi pokrili 50 % svih troškova muzejske prodavaonice, npr. radi toga što takođe ruključuju nadoknade zaposlenicima za osoblje muzejske prodavaonice.
( 52 ) Za uključene trgovačke i prijevozne marže vidjeti također tablicu 3.5, treći stupac u drugom dijelu tablice.
( 53 ) Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca uključuju iznos jednak vrijednosti plaća i nadnica koje poslodavci nastavljaju privremeno plaćati u slučaju bolesti, majčinstva, ozljede na radu, invaliditeta, viška radne snage itd. svojih zaposlenika, ako se taj iznos može izdvojiti.
( 54 ) Institucije Europske unije daju subvencije jedinicama koje su rezidentne bilo gdje u Zajednici.
( 55 ) Međutim, kada potpora služi dvostrukoj svrsi financiranja amortizacije duga i plaćanja kamata na njega i kada se ona ne može razdijeliti između ta dva elementa, cjelokupna potpora se tretira kao investicijska potpora.
( 56 ) Ova se praksa razlikuje od većine praksi poslovnog računovodstva, kod kojih se plaćena kamata obično prikazuje u računu poslovanja kao fiksni trošak, slično drugim troškovima proizvodnje.
( 57 ) Granica između poreza i kupovine usluga od države definira se po istim kriterijima poput onih koji se koriste u slučaju plaćanja koja obavlja poduzeće: ako se licence odobravaju automatski po plaćanju dospjelog iznosa, njihovo plaćanje se tretira kao porez. Međutim, ako država koristi izdavanje licenci kako bi organizirala neku pravu regulatornu funkciju (na primjer, provjeravanje stručnosti ili osposobljenosti osoba koje je zahtijevaju), plaćanje bi se trebalo smatrati kupovinom usluga od države, a ne plaćanjem poreza, osim ako ne postoji očita disproporcija između takvih plaćanja i troška davanja tih usluga.
( 58 ) Granica između poreza i kupovine usluga od države definira se po istim kriterijima poput onih koji se koriste u slučaju plaćanja koja obavlja poduzeće: ako se licence odobravaju automatski po plaćanju dospjelog iznosa, njihovo plaćanje se tretira kao porez. Međutim, ako država koristi izdavanje licenci kako bi organizirala neku pravu regulatornu funkciju (na primjer, provjeravanje stručnosti ili osposobljenosti osoba koje ju zahtijevaju), plaćanje bi se trebalo smatrati kupovinom usluga od države, a ne plaćanjem poreza, osim ako ne postoji očita disproporcija između takvih plaćanja i troška davanja tih usluga.
( 59 ) U slučaju stanovanja, plaćanja javne uprave stanarima s ciljem smanjenja najamnina su socijalne naknade, uz iznimku posebnih naknada koje javna uprava plaća u svojstvu poslodavca.
( 60 ) Premije životnog osiguranja ne pojavljuju se kao takve u sustavu računa. One se dijele na: (a) premije koje predstavljaju jedan oblik socijalnog doprinosa (one se uplaćuju u programe socijalnog osiguranja); (b) osobne premije životnog osiguranja. Prve su uključene u kategoriju „stvarni socijalni doprinosi”, a druge se ne tretiraju kao transakcije raspodjele. Obje kategorije premija životnog osiguranja povećavaju tehničke pričuve osiguranja koje se pojavljuju u financijskom računu i u bilanci stanja.
( 61 ) Potraživanja od životnog osiguranja ne pojavljuju se kao takve u sustavu računa. One se dijele na: (a) potraživanja koje predstavljaju jedan oblik socijalnih naknada; (b) osobna potraživanja u okviru životnog osiguranja. Prve su uključene u rubriku socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi, a druge se ne tretiraju kao transakcije raspodjele. Obje kategorije potraživanja od životnog osiguranja smanjuju tehničke pričuve osiguranja koje se pojavljuju u financijskom računu i u bilanci stanja.
( 62 ) Tekući prijenosi u okviru države su tokovi koji su interni za sektor ukupne države i ne pojavljuju se u konsolidiranom računu za sektor kao cjelinu.
( 63 ) Međunarodne organizacije, u smislu u kojem se upotrebljavaju u sustavu, dobivaju ovlasti izravno od nacionalnih država koje su njihove članice, ili neizravno od njih preko drugih međunarodnih organizacija čije su one članice.
( 64 ) Nameti koje plaćaju rezidentne proizvodne jedinice institucijama Europske unije bilježe se u računima kao porezi na proizvodnju koji se plaćaju inozemstvu; četvrti vlastiti izvori koji se temelje na bruto nacionalnom proizvodu, a koji se oblikuju na temelju Odluke Vijeća od 24. lipnja 1988. o sustavu vlastitih sredstava Zajednica, razvrstavaju se u rubriku D.75 „Razni tekući transferi”.
( 65 ) Neposredni tekući transferi institucija Europske unije rezidentnim tržišnim proizvodnim jedinicama iskazani su kao subvencije koje plaća inozemstvo.
( 66 ) Međutim, porezi na kapitalne dobitke iskazani su u računima pod rubrikom „tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.”.
( 67 ) Investicijske potpore od inozemstva uključuju potpore koje izravno plaćaju institucije Europske unije (npr. određeni transferi koje daje Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Odjel za usmjeravanje EAGGF-a).
( 68 ) Investicijske potpore unutar ukupne države su tokovi interni za sektor države i ne pojavljuju se u konsolidiranom računu za taj sektor kao cjelinu.
( 69 ) Ovi prijenosi između podsektora države su tokovi u okviru sektora države i ne pojavljuju se u konsolidiranom računu za taj sektor kao cjelinu.
( 70 ) Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) su bezuvjetne obveze osiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Međutim, protustavka u financijskoj aktivi pojedinačnih osiguranika i korisnika u većini je slučajeva potencijalna aktiva.
( 71 ) U Sustavu nacionalnih računa 1993. (11.103 do 11.111) koristi se izraz „detaljni račun novčanih tokova”.
( 72 ) U određenim slučajevima, vrijednosnice osim dionica koje izdaje sektor ukupne države, a koji imaju dospijeće do pet godina mogu se klasificirati kaokratkoročne.
( 73 ) U Sustavu nacionalnih računa 1993. (11.32., 11.72. i 11.83.) sporazumi o reotkupu razvrstani su u kategoriju zajmova, osim ako ne uključuju bankovne obveze kada se razvrstavaju u kategoriju „nacionalne mjere novca u širokoj uporabi”; u ovom drugom slučaju, sporazumi o reotkupu razvrstani su u kategoriju „ostali depoziti”.
( 74 ) Članci 6.2. i 6.3. Protokola o statutu Europskoga monetarnog instituta koji je prilog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice.
( 75 ) Članak 6.1. druga alineja Protokola o statutu Europskoga monetarnog instituta koji je prilog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice.
( 76 ) SNA 1993. (11.79., 11.80. i 11.81.) preporučuje alternativnu klasifikaciju transakcija vrijednosnica osim dionica po dospijeću na kratkoročne (F.31) i dugoročne (F.32). Međutim, SNA1993. (11.82.) predviđa još jednu neobveznu dodatnu klasifikaciju transakcija vrijednosnica osim dionica kojom se odvojeno iskazuju transakcije financijskim izvedenicama ako su one važne sa stajališta analize i politike. Ova je druga opcija usvojena u ESA-i. Ona također olakšava povezanost s podkategorijom „dužničke vrijednosnice” prema definiciji iz Priručnika o bilanci plaćanja 1993., u kojem su dužničke vrijednosnice podijeljene na obveznice, srednjoročne dužničke instrumente, instrumente tržišta novca i financijske izvedenice. Oznake F.31 i F.32 se ne koriste u ESA-i, kako bi se izbjegla zamjena s oznakama iz SNA 1993.
( 77 ) Valutni swapovi između središnje banke i ostalih monetarnih financijskih institucija, to jest kada središnja banka stječe devize od druge monetarne financijske institucije u zamjenu za depozit kod središnje banke te postoji obveza kasnije obrnute transakcije, ne razvrstavaju se u kategoriju zajmova. Ovo je odstupanje od SNA 1993. (11.33).
( 78 ) Vidjeti Prilog II. „Zakup i kupovina trajnih dobara na otplatu”.
( 79 ) Članak 6.1. treća alineja Protokola o statutu Europskoga monetarnog instituta koji je prilog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice.
( 80 ) Potrošački krediti su zajmovi koji se odobravaju kućanstvima za namjene koje nisu povezane s njihovim poslom izanimanjem. Hipotekarni zajmovi za financiranje gradnje ili kupovine kuće (među ostalim, zajmovi za premošćivanje) nisu uključeni. Namjera je da se potrošački krediti odnose isključivo na kredite za kupovinu roba i/ili usluga za individualnu potrošnju kućanstva. Moguće je da zbog različitih nacionalnih praksa bude potrebna nešto drukčija definicija.
( 81 ) Hipotekarni zajmovi su dugoročni zajmovi osigurani hipotekom na stambeni objekt koji koristi zajmoprimac za vlastito stanovanje. Moguće je da zbog različitih nacionalnih praksa bude potrebna nešto drukčija definicija.
( 82 ) Neto imovina u slučaju likvidacije definira se kao iznos imovine društva umanjen za sve obveze osim obveza prema samim vlasnicima u odnosu nanjihov uloženi kapital.
( 83 ) Članak 16.2. treća alineja Protokola o statutu Europskoga monetarnog instituta koji je prilog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice.
( 84 ) Vidjeti Prilog III. o osiguranju radi opisa postupka sa socijalnim osiguranjem i ostalim osiguranjima u sustavu.
( 85 ) SL L 374,31.12.1991., str. 7.-31.
( 86 ) Referentna definicija izravnog stranog ulaganja OECD-a, treće izdanje.
( 87 ) Za definiciju sredstava, vidjeti Prilog 7.1. poglavlju 7.
( 88 ) Izraz „vlasnički dobitak” koristi se i za vlasnički dobitak i gubitak, s tim da se podrazumijeva da vlasnički dobitak može biti negativan, kao i pozitivan. Isto tako, izraz „aktiva” može se koristiti u smislu koji obuhvaća i aktivu i pasivu.
( 89 ) Sustav preporučuje ovakvo postupanje, ali dopušta bilježenje takve kamate pod kategorijom „ostali računi naplativi/plativi (AF.7)” ako je to potrebno kako bi se postupilo u skladu s nacionalnim praksama (vidjeti stavak 5.130.).
( 90 ) Dvije vrste trajnih dobara koje koriste proizvođači isključene su iz bruto investicija u fiksni kapital: sitni alat i određene vrste vojne opreme. Stoga nema odgovarajuće aktive. Osim toga, prijevozna oprema te ostali strojevi i oprema koju nabavljaju kućanstva za krajnju potrošnju ne smatraju se fiksnom aktivom. Ona se u bilanci stanja nalazi pod memorandumskom stavkom „trajnapotrošna dobra” (vidjeti stavak 7.63.).
( 91 ) Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) bezuvjetne su obveze osiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Međutim protustavka u financijskoj aktivi pojedinačnih osiguranika i korisnika su u većini slučajeva uvjetna aktiva.
( 92 ) Zbroj ispravljenih vrijednosti ukupne fiksne aktive koja je još u uporabi naziva se neto stanje kapitala. Bruto stanje kapitala obuhvaća vrijednost akumulirane potrošnje fiksnog kapitala.
( 93 ) Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcije proizvodima”.
( 94 ) Socijalni doprinosi prikazani na strani uporaba u računu sekundarne raspodjele dohotka kućanstava iskazani su bez troškova usluga mirovinskih fondova i ostalih osiguravajućih društava, čiji se ukupni izvori, ili dionjih, sastoje od stvarnih socijalnih doprinosa.
( 95 ) Vidi poglavlje 4.: „Transakcije raspodjele”.
( 96 ) Vidjeti poglavlje 5.: „Financijske transakcije” i poglavlje 6.: „Ostali tokovi”.
( 97 ) Vidjeti poglavlje 7.: „Bilance stanja”.
( 98 ) U ESA-i 1979., BNP (po tržišnim cijenama) je izračunat na način da su bruto domaćem proizvodu (po tržišnim cijenama) dodane naknade zaposlenicima i dohodak od imovine dobiven od ostatka svijeta te odbijeni odgovarajući tokovi koji se plaćaju ostatku svijeta.
( 99 ) Prilagodbe za poreze i socijalne doprinose koji su obračunati, ali nisu nikada naplaćeni, ako se bilježe pod D.9, smatraju se negativnim prihodom.
( 100 ) Možda će biti potrebna globalna procjena ovog koncepta kad socijalni doprinosi zaposlenika ne ovise samo o nadnici i plaći, nego i o npr. drugim prihodima zaposlenika, dobi i bračnom statusu.
( 101 ) Pojam kućanstva definiran je u poglavlju 2. „Jedinice i grupiranja jedinica”.
( 102 ) Uključujući članove njihovih kućanstava.
( 103 ) „Zaposlenici” odgovara definiciji „plaćene zaposlenosti” Međunarodne organizacije rada.
( 104 ) Vanjski radnik je osoba koja je pristala raditi za određeno poduzeće ili da određenom poduzeću na temelju prethodnog sporazuma ili ugovora osigura određenu količinu roba ili usluga, ali njegovo radno mjesto nije u tom poduzeću.
( 105 ) Eksplicitni ili implicitni ugovor odnosi se na pružanje inputa rada, a ne na pružanje output roba i usluga.
( 106 ) Rad je aktivnost koja doprinosi proizvodnji roba i usluga u granicama proizvodnje. Zakonitost rada i dobi radnika, u načelu nisu važni.
( 107 ) Naknada se ovdje mora tumačiti u širem smislu, uključujući mješoviti dohodak samozaposlenih osoba.
( 108 ) Značajan input rada u ovomkontekstu je najmanje godišnji ekvivalent rada jedne osobe s pola radnog vremena.
( 109 ) Za detaljnije podatke vidjeti poglavlje 3. stavak 3.63.
( 110 ) Za definiciju socijalnih rizika ili potreba vidjeti poglavlje 4. stavke od 4.83. do 4.86.
( 111 ) Stvarno zarađeni doprinosi koji pokrivaju rizike koji nastanu tijekom tekućeg razdoblja obično se razlikuju od obveza po doprinosima. Ovi posljednji često pokrivaju rizike kako u tekućim tako i ukasnijim razdobljima. Slično tome, dospjele naknade ne odgovaraju uvijek obvezama po naknadama. Naknade zbog slučaja koji se dogodi u jednom računovodstvenom razdoblju možda neće postati plative sve do nekog kasnijeg razdoblja.
( 112 ) Dospjela potraživanja su dospjeli iznosi koje treba prenijeti vjerovnicima. Tako u računima osiguravajućih društava dospjela potraživanja nisu isto što i „nastala potraživanja”, budući da ove posljednjeu ključuju potraživanja za troškove upravljanja, koji su u nacionalnim računima dio intermedijarne potrošnje ili di onaknade zaposlenicima.
( 113 ) Ako je dostupno, treba koristiti zarađene premije i dospjela potraživanja radije nego li premije koje se duguju i plativa potraživanja.
( 114 ) Sve izravnavajuće stavke mogu se izmjeriti bruto ili neto potrošnjom fiksnog kapitala. Šifra za bruto izravnavajuće stavke tvori se tako da se šifri stavke doda slovo „g”. Slično tome, slovo „h” dodano šifri označava neto vrijednost.
( 115 ) SL L 332, 31.12.1993., str. 7. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 475/2000 (SL L 58, 3.3.2000., str. 1.).