EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 6.12.2023.

JOIN(2023) 51 final

ZAJEDNIČKA KOMUNIKACIJA EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Nema mjesta za mržnju: Europa ujedinjena protiv mržnje

Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.

Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.

Članak 2. Ugovora o Europskoj uniji

1.JAČANJE MJERA ZA SUZBIJANJE MRŽNJE

Vrijednosti utvrđene u Ugovorima EU-a nisu ni teoretske ni proizvoljne nego su bitni uvjeti na kojima se temelje naša demokratska i pluralistička društva. Moraju vrijediti za svakoga u EU-u. Svaka osoba, svaka zajednica, svaka vjera zaslužuje jednako poštovanje. Pritisak na određene skupine narušava koheziju našeg društva.

Posljednjih tjedana u Europi svjedočimo događajima za koje smo se nadali da su dio prošlosti. Nasilni zločinački napadi na židovsku zajednicu šokantno su podsjetili da nikada ne možemo znati kad će se mržnja pojaviti. Neprihvatljivo je vidjeti da se židovske zajednice osjećaju nesigurno i da ljudi žive u strahu, da se boje slati djecu u školu, živjeti na sveučilišnim kampusima ili otići na posao. Neprihvatljivo je da su sigurnosni problemi posljednjih godina djelomično razlog za smanjenje broja židovskog stanovništva u EU-u jer mnogi radije odlaze iz EU-a. Europske židovske zajednice sastavni su dio naše povijesti, kulture i društva, a antisemitizam je nespojiv sa svime za što se Europska unija zalaže. Današnja situacija nespojiva je s ljudskim pravima, našim vrijednostima i našim europskim načinom života.

Isto vrijedi i za sve oblike mržnje. Svjedoci smo porasta mržnje prema muslimanima; muslimane se zastrašuje, uznemirava i diskriminira. Treba poštovati sve aspekte koji Europu čine jedinstvenim i raznolikim društvom 1 . To je sastavni dio naše raznolikosti kao Europljana.

Postoje jasni dokazi da je posljednjih tjedana došlo do općenitog porasta mržnje. Mržnja potiče još više mržnje; sila je to koja razara pojedine zajednice i sve nas. Mržnja je opasnost za naše društvo i demokraciju. Neprihvatljivo je da ljudi ne mogu ostvariti svoj puni potencijal zbog svojeg izgleda, vjere, osobe koju vole ili zbog svojeg podrijetla. Europska nas povijest uči da se ne možemo držati po strani i nijemo promatrati jer tako se mržnja širi. Jezik omalovažavanja potiče osjećaj nekažnjivosti napada na određene zajednice ili osobe. Dezinformacije i strano uplitanje i manipuliranje informacijama koriste oni koji žele potkopati naše demokracije i potaknuti sukobe. Iskorištavaju se i druge društvene napetosti, kao što su socijalna isključenost i siromaštvo, kako bi se izdvojile skupine za stigmatizaciju. Sloboda izražavanja temeljno je pravo i dragocjena vrijednost, ali je u propisima o ljudskim pravima utvrđeno da se ta sloboda ne smije koristiti za poticanje mržnje i nasilja te da oni koji prijeđu granicu ne smiju proći nekažnjeno.

Zbog naše povijesti i naših zajedničkih vrijednosti dužni smo ujedinjeni u solidarnosti štititi židovske zajednice u Europi i boriti se protiv mržnje, prebacivanja krivnje i omalovažavanja bilo koje osobe zbog njezina rasnog i etničkog podrijetla, vjere, spola ili seksualnosti. Izravna djela i poticanje nasilja i mržnje kojima smo svjedočili posljednjih tjedana neprihvatljivi su i zahtijevaju snažan i odlučan odgovor.

Ova je Komunikacija poziv svim građanima Europe na akciju kako bi se osiguralo da u Europi svi jednako uživaju naše temeljne vrijednosti. Ravnodušnost ili neznanje nisu prijetnja samo osobama koje trpe diskriminaciju, nego i otvorenom i raznolikom društvu, demokraciji i europskom načinu života. Pasivnost nije opcija. Moramo reagirati i biti ujedinjeni.

***

Mržnja se može manifestirati u raznim oblicima: od maltretiranja, uznemiravanja, verbalnog zlostavljanja ili uvreda, dezinformacija, prijetnji ili poziva na nasilje, sve do izravnog nasilja. Zbog njezine raširenosti u društvenoj i političkoj sferi potreban je sveobuhvatan odgovor.

Komisija je posljednjih godina surađivala s Europskim parlamentom i Vijećem na izradi niza pravnih instrumenata i inicijativa politike za promicanje i zaštitu zajedničkih vrijednosti i temeljnih prava EU-a utvrđenih u Ugovorima i Povelji EU-a o temeljnim pravima.

Okvirna odluka iz 2008. o suzbijanju rasizma i ksenofobije 2 temeljni je okvir EU-a za odlučan zajednički odgovor na rasistički i ksenofobni govor mržnje i zločine iz mržnje. Njome je uspostavljen kaznenopravni okvir kojim se nastoji osigurati da se ozbiljni oblici rasizma i ksenofobije kažnjavaju učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim kaznenim sankcijama u cijelom EU-u. Konkretno, njome se državama članicama nalaže da kriminaliziraju govor mržnje, odnosno javno poticanje na nasilje ili mržnju na temelju rase, boje kože, vjere, nacionalnog ili etničkog podrijetla 3 te da pri kažnjavanju počinitelja kaznenih djela uzmu u obzir rasističke motive. Nacionalna tijela moraju istražiti, kazneno goniti i suditi počiniteljima navodnog zločina ili govora motiviranog mržnjom, što uključuje javno odobravanje, poricanje i grubu trivijalizaciju holokausta.

Od listopada 2020. poduzete su važne mjere kako bi se osiguralo potpuno i ispravno prenošenje Okvirne odluke, posebno pokretanjem postupaka zbog povrede protiv 13 država članica. To je dovelo do poduzimanja dodatnih mjera u 10 država članica, a druge države članice trebaju poduzeti dodatne mjere za učinkovitu i potpunu provedbu tih pravila.

Komisija je u prosincu 2021. predložila proširenje postojećeg popisa „područja kriminaliteta u EU-u” utvrđenih u Ugovorima na govor mržnje i zločine iz mržnje 4 kako bi se riješio problem postojećih različitih i fragmentiranih kaznenopravnih pristupa država članica i osigurala dosljedna zaštita žrtava u cijelom EU-u. Za to je potrebna jednoglasna odluka Vijeća, uz suglasnost Europskog parlamenta, kojom bi se Komisiji omogućilo da podnese zakonodavni prijedlog za jačanje postojećeg pravnog okvira za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje u cijelom EU-u. Nedavni događaji ističu potrebu za brzim donošenjem ove Odluke Vijeća kako bi se zaštitile zajedničke vrijednosti EU-a, koje su ugrožene svim oblicima govora mržnje i zločina iz mržnje, bez obzira na osobe i skupine na koje se odnose.

2.ZAŠTITA LJUDI I MJESTA

„Nitko nije rođen da mrzi drugog čovjeka zbog boje kože, njegova podrijetla ili njegove vjere. Ljudi moraju naučiti mrziti, a ako mogu naučiti mrziti onda mogu naučiti i voljeti jer ljubav je prirodnija ljudskom srcu nego njezina suprotnost.”

Nelson Mandela – predsjednik Južne Afrike (1994. – 1999.)

U Strategiji za sigurnosnu uniju za razdoblje od 2020. do 2025. 5 istaknuta je potreba za sigurnosti svakoga u EU-u u skladu s vrijednostima i načelima EU-a.

Europa se danas suočava sa zabrinjavajućim porastom govora mržnje i zločina iz mržnje 6 . To uključuje fizičke 7 i internetske napade 8 , uz postojeću rasnu diskriminaciju. Dokazi upućuju na to da su govoru mržnje i neprijateljstvu osobito izložene židovske i muslimanske zajednice 9 . Sigurnosni problemi, kao i percipirani nedostatak odlučnosti za rješavanje problema antisemitizma, odigrali su važnu ulogu 10 u ranijim mjerama, koje se sad moraju pojačati. 

Zaštita od fizičkih prijetnji

Tijela kaznenog progona posebno su odgovorna za poduzimanje mjera protiv rizika koje govor mržnje i zločini iz mržnje predstavljaju za osobnu sigurnost. Skupina na visokoj razini za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje 11 pomaže državama članicama da uspostave sustav za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta u području izvršavanja zakonodavstva, poboljšaju evidentiranje zločina iz mržnje i prikupljanje podataka te potaknu žrtve da prijavljuju zločine iz mržnje. Skupina surađuje s agencijama EU-a na poboljšanju osposobljavanja policije o zločinima iz mržnje i potpore žrtvama takvih zločina 12 . Iznimno je važno uvijek uključiti ugrožene zajednice u razvoj i provedbu sigurnosnih strategija 13 .

Aktualne mjere su sljedeće:

·Agencija EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) planira ciljane događaje i e-osposobljavanje, pri čemu će se posebna pozornost posvetiti antisemitizmu, mržnji prema muslimanima i zaštitnim mjerama protiv rasizma u širem smislu. Sastanak s tijelima za izvršavanje zakonodavstva iz država članica u Budimpešti u travnju 2024. bit će posvećen poboljšanju koordinacije i učinkovite provedbe propisa o zločinima iz mržnje,

·Europol će pojačati i potporu tijelima za izvršavanje zakonodavstva pri primjeni alata za kibernetičke istrage kako bi se identificirali počinitelji kaznenih djela na internetu i mreže uključene u zločine iz mržnje,

·Europska strategija za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021. – 2024. 14 uključuje posebnu izobrazbu o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima, među ostalim osposobljavanje u kontekstu djelovanja EU-a protiv mržnje,

·materijali za osposobljavanje o borbi protiv diskriminacije, uključujući antisemitizam, dostupni su na Europskoj platformi za pravosudno osposobljavanje portala e-pravosuđe. To će se osposobljavanje temeljiti na sljedećoj fazi europskog pravosudnog osposobljavanja.

Te će mjere biti popraćene mrežom nacionalnih kontaktnih točaka za izvršavanje zakonodavstva specijaliziranih za kaznene istrage govora mržnje i zločina iz mržnje kako bi se poboljšala koordinacija s aktivnostima na razini EU-a, primjerice u okviru Skupine na visokoj razini za suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje, prekogranične potpore istragama te razmjene najboljih primjera iz prakse i alata 15 .

U Strategiji EU-a za prava žrtava za razdoblje 2020. – 2025. 16 istaknuta je potreba da se žrtvama zločina iz mržnje osigura stručna potpora i zaštita. U njoj se naglašava da zločini iz mržnje neproporcionalno utječu na određene zajednice, kao što su židovske ili muslimanske. U strategiji su predviđene mjere kojima se potiču prijavljivanje zločina 17 , bolje istrage motiva i predrasuda i jače potpore žrtvama rasizma i ksenofobije. Te se aktivnosti podupiru financijskim sredstvima EU-a za žrtve zločina iz mržnje i inicijativama za informiranje u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV) i Pravosuđe. Komisija je u srpnju 2023. donijela prijedlog revizije Direktive o pravima žrtava 18 . Brzim donošenjem tog prijedloga ojačala bi se zaštita ranjivih žrtava, kao što su žrtve zločina iz mržnje, i omogućilo bolje utvrđivanje specifičnih potreba žrtava zločina iz mržnje te sveobuhvatnija provedba mjera stručne potpore i zaštite.

Niz nasilnih napada u cijeloj Europi pokazao je da treba zaštiti mjesta bogoslužja i mjesta okupljanja članova zajednica. Iako su nacionalna tijela odgovorna za zaštitu građana, većina židovskih zajednica i organizacija civilnog društva morala je uložiti znatna financijska sredstva u vlastite sigurnosne mjere. Zbog toga je u strategiji EU-a za borbu protiv antisemitizma 19 prioritetna potpora državama članicama i židovskim zajednicama u jačanju zaštite vjerskih objekata u okviru mjera koje se poduzimaju za zaštitu javnih prostora. EU je zaštitu javnih prostora utvrdio kao prioritet i mobilizirao financijska sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u okviru svoje Agende za borbu protiv terorizma iz 2020. 20 Od svih javnih prostora prvenstveno treba zaštititi mjesta bogoslužja.

Od 2020. u okviru programa PROTECT podupire se niz transnacionalnih i međuvjerskih projekata kojima se utvrđuje ranjivost u mjestima bogoslužja i osposobljavaju vjerske vođe i njihove zajednice 21 . Iskustvo stečeno provedbom tih projekata uzeto je u obzir pri utvrđivanju novih financijskih sredstava 2022. za proširenje programa i zaštitu mjesta bogoslužja i zajednica svih vjera, s projektima kojima je cilj zaštita mjesta bogoslužja, obrazovanja i okupljanja članova židovske zajednice u suradnji s organizacijama, uključujući Sigurnosni i krizni centar Europskog židovskog kongresa 22 . Sredstva se sad dodatno povećavaju predstojećim pozivom na podnošenje prijedloga projekata za zaštitu javnih prostora, gdje će jedan od ključnih prioriteta biti mjesta bogoslužja kao što su sinagoge i džamije, vjerske škole i mjesta okupljanja članova zajednice. S obzirom na hitnost, taj će se poziv na podnošenje prijedloga prenijeti s početnog planiranja za 2024. na 2023., uključujući namjenska sredstva za borbu protiv antisemitizma 23 . Osim toga, Komisija potiče države članice da prilagode svoj nacionalni odgovor, među ostalim dodatnim sredstvima iz Fonda za unutarnju sigurnost kako bi se uzeli u obzir trenutačni prioriteti 24 .

Posebne savjetodavne misije EU-a za sigurnosnu zaštitu 25 raspoređuju se na zahtjev te se tako osiguravaju stručnjaci koji državama članicama pružaju potporu u procjenama ranjivosti koje se koriste za mapiranje ranjivosti koje postoje u mjestima bogoslužja i drugim javnim prostorima, kao i u kritičnoj infrastrukturi 26 . Komisija je 2021. objavila Kratki vodič za potporu zaštiti mjesta bogoslužja 27 , koji se otad koristi za osposobljavanje instruktora u Poljskoj i Švedskoj o zaštiti židovskih mjesta bogoslužja. Zatim je 2022. uslijedio Priručnik za integriranu sigurnost 28 , koji služi kao inspiracija nadležnim tijelima za uključivanje sigurnosnih aspekata u projektiranje budućih i obnovu postojećih javnih prostora. Bazu podataka o mržnji prema muslimanima koju je razvila Agencija za temeljna prava trebalo bi upotrebljavati za daljnje suzbijanje tog oblika mržnje 29 .

Zaštita od prijetnji na internetu

Internetsko okruženje postalo je glavni čimbenik naših demokracija, ali i prostor za nezakonit sadržaj, govor mržnje i podmukle pokušaje širenja i poticanja mržnje i nasilnog ekstremizma 30 . Zabrinutost zbog antisemitizma i općenito govora mržnje bila je glavni razlog za intenzivnije djelovanje.

EU je izradio niz propisa i osmislio brojne inicijative za savladavanje različitih prijetnji u digitalnoj sferi. Sigurnost korisnika najvažniji je aspekt Akta o digitalnim uslugama (DSA) 31 . Akt o digitalnim uslugama sadržava nove obveze za internetske platforme da suzbijaju nezakonit sadržaj. Te platforme određene kao vrlo velike internetske platforme ili tražilice dužne su procijeniti i smanjivati sistemske rizike širenja nezakonitog sadržaja i negativan učinak na temeljna prava, demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese, uključujući rizike od dezinformacija i javnu sigurnost. Za vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske tražilice Komisija ima izravne nadzorne i izvršne ovlasti 32 . Aktom o digitalnim uslugama Komisiji se omogućuje da od platformi zatraži da dostave podatke kojima dokazuju da ispunjavaju svoje obveze. Komisija je brzo stupila u kontakt s najrelevantnijim tehnološkim poduzećima i upozorila ih je na rizike povezane s aktualnim sukobom i poslala službene zahtjeve za informacije o potrebnim procjenama rizika i mjerama njihova smanjenja. Irske su vlasti prvi put aktivirale novi mehanizam za odgovor na incidente nakon nasilnih incidenata u Dublinu 23. studenog 2023. 33

Jedna je od mjera za smanjenje rizika od nezakonitog sadržaja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama pristupanje priznatim kodeksima ponašanja. Kodeksi ponašanja temeljni su dijelovi provedbenog okvira Akta o digitalnim uslugama za smanjenje rizika od određenih vrsta nezakonitog sadržaja. Komisija od 2016. surađuje s glavnim platformama u okviru Kodeksa ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu. Jedna je od najvažnijih obveza koje su platforme sudionice preuzele u skladu s Kodeksom ponašanja procjena nezakonitog govora mržnje o kojem su obaviještene u većini slučajeva u roku od 24 sata te brzo uklanjanje nezakonitog sadržaja. Pregovori o novom Kodeksu ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, koji su u tijeku od ožujka 2023., brzo se dovršavaju, a novi kodeks postat će službeni kodeks ponašanja u skladu s Aktom o digitalnim uslugama 34 . Glavni je cilj revizije Kodeksa poboljšati njegov kapacitet za sprečavanje i pretvoriti ga u instrument koji može pomoći u predviđanju sve veće prijetnje od govora mržnje prije nego što sadržaj postane viralan.

U Aktu o digitalnim uslugama posebno se prepoznaje uloga pouzdanih prijavitelja u prepoznavanju, prijavljivanju i suzbijanju govora mržnje na internetu. Široka mreža pouzdanih prijavitelja već djeluje u skladu s Kodeksom ponašanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu i jedan je od njegovih najznačajnijih rezultata. U aktualnom kontekstu posebno je važna uloga pouzdanih prijavitelja u prepoznavanju nezakonitog antisemitskog i antimuslimanskog govora mržnje na internetu. Komisija će povećati iznos financijskih sredstava za potporu mreži pouzdanih prijavitelja 35 . U to će biti uključen poseban potprogram za uspostavu i potporu mreži pouzdanih prijavitelja slučajeva antisemitskog govora mržnje, kako je predviđeno u strategiji EU-a za borbu protiv antisemitizma. Organizirat će se hakaton s ciljem razvoja novih inovativnih načina borbe protiv antisemitizma u internetskom i digitalnom okruženju. U skladu s Aktom o digitalnim uslugama, prijave koje podnesu pouzdani prijavitelji za pružatelje internetskih platformi moraju biti prioritet i o njima se odlučuje bez nepotrebne odgode.

Učinkovit odgovor na govor mržnje na internetu utemeljen na dokazima ovisi o razumijevanju njegova podrijetla i načina širenja. Komisija će nastaviti financirati studije o „ekosustavima” mržnje na internetu u okviru programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV), pri čemu će borba protiv govora mržnje i zločina iz mržnje biti prioritet. Kako je navedeno u strategiji EU-a za borbu protiv antisemitizma, Komisija će provesti i sveobuhvatnu analizu podataka kako bi bolje razumjela širenje antisemitizma na internetu te način njegova prenošenja i širenja.

Teroristički sadržaj, koji je usko povezan s najtežim oblicima govora mržnje, među najopasnijim je vrstama internetskih sadržaja. Uredba o terorističkom sadržaju na internetu 36 državama članicama služi kao snažan zakonodavni okvir za uklanjanje terorističkog sadržaja s interneta u roku od sat vremena. Pružatelji internetskih platformi dužni su odmah postupiti po nalogu nacionalnih tijela za uklanjanje 37 . Komisija i Europol pojačat će potporu državama članicama i pružateljima usluga smještaja internetskih platformi na poslužitelju kako bi se prevladale praktične prepreke i osigurala učinkovita i neometana primjena Uredbe. U tu je svrhu 24. studenog 2023. održana radionica na kojoj su se okupila nacionalna nadležna tijela i pružatelji usluga smještaja na poslužitelju, a sad se provode tri projekta kako bi se malim pružateljima usluga smještaja na poslužitelju pomoglo da se pridržavaju pravila 38 .

Internetski forum EU-a volonterska je inicijativa pod vodstvom Komisije za suradnju s tehnološkim poduzećima i drugim relevantnim dionicima u borbi protiv govora mržnje, ekstremističkog i terorističkog sadržaja na internetu 39 . U okviru njega se državama članicama i tehnološkim poduzećima pružaju smjernice za suzbijanje zlonamjernog i nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući sadržaj koji je štetan, ali je i dalje zaštićen pravom na slobodu izražavanja i koji se stoga ne može riješiti uklanjanjem. Na primjer, Forum je 2023. objavio priručnik o „graničnom sadržaju” kako bi se tehnološkim poduzećima pomoglo da prepoznaju takav sadržaj. Sadržaji koji šire mržnju mogu uključivati gorljiv govor koji potiče podjele i stereotipe o skupinama ili manjinama koji bi mogli dovesti do radikalizacije, ali ne doseže granicu poticanja na rasističko i ksenofobno nasilje ili mržnju koje države članice trebaju kriminalizirati u skladu s pravom EU-a. Priručnik sadržava niz kategorija, uključujući zakonit, ali štetan antisemitski sadržaj, granični sadržaj o krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19, napad na pripadnike skupine LGBTIQ u Bratislavi i općenito sadržaj usmjeren protiv LGBTIQ osoba. U revidiranoj verziji će se 2024. u suradnji s koordinatorom Komisije za borbu protiv mržnje prema muslimanima dodati poglavlje o graničnom antimuslimanskom sadržaju. Forum će savjetovati o upravljanju graničnim sadržajem i nastaviti s informiranjem javnosti o tom sadržaju koji bi mogao dovesti do radikalizacije te podupirati tehnološka poduzeća u mjerama koje poduzimaju za moderiranje sadržaja.

Osim toga, internetski forum EU-a izradio je protokol EU-a za krizne situacije (izrađen 2019. i revidiran 2023.) nakon terorističkog napada u Christchurchu na Novom Zelandu. Protokol je dobrovoljni mehanizam za pomoć u koordinaciji brzog, kolektivnog i prekograničnog odgovora na viralno širenje terorističkih i nasilnih ekstremističkih sadržaja na internetu koji su reakcija na incidente u stvarnom svijetu. Internetski forum EU-a i jedinica EU-a za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima u okviru Europola organizirat će početkom 2024. radnu vježbu kako bi se ispitala provedba tog protokola za krizne situacije zajedno s relevantnim obvezama i operativnim postupcima u skladu s Uredbom o terorističkom sadržaju na internetu te razmotrio učinak situacije na Bliskom istoku na internetsko okruženje.

EU posljednjih godina nastoji pomoći državama članicama u borbi protiv radikalizacije, koja je plodno tlo za terorizam 40 , ali i za govor mržnje i zločine iz mržnje. Mreža za informiranje o radikalizaciji (RAN) 41 objedinjuje stručno znanje i iskustvo u području sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma. Mreža RAN trenutačno istražuje kako internetski informacijski ekosustav u Europi reagira na nedavne događaje na Bliskom istoku. O rezultatima će se u prosincu 2023. raspravljati s državama članicama kako bi se potaknule mjere u području strateške komunikacije i za suzbijanje govora mržnje na internetu.

Utvrđeno je da se algoritamski sustavi internetskih platformi zloupotrebljavaju kako bi se povećalo širenje nezakonitog govora, nasilnih ekstremističkih i terorističkih sadržaja. U EU-u se Aktom o digitalnim uslugama posebno propisuje da vrlo velike internetske platforme procjenjuju učinak algoritamskog umnožavanja na svoje sustave i poduzimaju mjere za smanjenje mogućih rizika od negativnih učinaka na demokratske procese, građanski diskurs i izborne procese te na javnu sigurnost. Budući da se širenje sadržaja na internetu ne zaustavlja na fizičkim granicama, presudno je poduzeti mjere za informiranje javnosti zajedno s partnerima i dionicima izvan EU-a. Poduzimaju se aktivnosti koje se temelje na području rada o algoritamskom umnožavanju u okviru poziva na djelovanje „Christchurch”, a Komisija je 7. prosinca 2023.organizirala sastanak sa zajednicom poziva na djelovanje „Christchurch” 42 .

Naposljetku, pri ažuriranju Europske strategije za bolji internet za djecu iz 2022. 43 i provedbi Akta o digitalnim uslugama posebna je pozornost posvećena riziku od govora mržnje za djecu. Kako bi se suzbila mržnja prema ženama na internetu, Prijedlogom direktive o nasilju nad ženama kriminalizira se poticanje na nasilje i mržnju na internetu na temelju spola ili roda i olakšava se uklanjanje tog sadržaja 44 .

3.UKLJUČIVANJE DRUŠTVA U CJELINI

„Ravnodušnost je veći grijeh od samog nasilja. To je moralna apatija onih koji se udaljavaju od drugih: to se događa i danas s rasizmom i drugim užasima svijeta.”

Liliana Segre, talijanska doživotna senatorica i osoba koja je preživjela holokaust

Zajedništvo kroz obrazovanje, kulturu, medije i sport

Znanje i informiranost presudni su za međusobno poštovanje i toleranciju, a nedovoljna informiranost jedan je od osnovnih preduvjeta za širenje mržnje. Neznanje je prazan prostor koji se može iskoristiti za dezinformiranje, ekstremizam i strano manipuliranje informacijama. Razumijevanje različitih zajednica i tradicija povećava otpornost na one koji nastoje raznolikost i razlike prikazati kao opasnost za naše društveno tkivo.

Komisija je pokrenula istraživanje na razini EU-a o antisemitskim predrasudama u općoj populaciji svih država članica, među ostalim među mladima. Komisija će u suradnji s državama članicama osnovati i europski istraživački centar o suvremenom antisemitizmu te židovskom načinu života i kulturi. U okviru programa Obzor Europa podupiru se i istraživački projekti za produbljivanje razumijevanja mržnje, njezinih uzroka, posljedica i načina za njezino uklanjanje, dok se Instrumentom za tehničku potporu državama članicama pruža prilika za pomoć u osmišljavanju i provedbi strategija za borbu protiv mržnje. 

Opće informativne kampanje na razini EU-a ili na nacionalnoj razini, kao što je kampanja za informiranje javnosti o židovskom načinu života predviđena u strategiji EU-a za borbu protiv antisemitizma ili kampanja „Keep Your Eyes Open” iz 2023. 45 za senzibiliziranje javnosti o pravima žrtava, uključujući žrtve zločina iz mržnje, mogu potaknuti interes i razotkriti lažne tvrdnje.

Senzibiliziranje i informiranje javnosti najuspješnije je u svakodnevnom životu, putem medija, kroz obrazovanje i osposobljavanje, kulturu i sport, u bliskoj suradnji s raznim zajednicama, što zahtijeva dublji međukulturni i međuvjerski dijalog. Kreatori javnog mnijenja u tim područjima odgovorni su za društvo u cjelini i njegovu koheziju. U sportu, posebno nogometu, ima sjajnih primjera jer neki nacionalni savezi i klubovi već upozoravaju na antisemitsko i rasističko ponašanje i incidente. Velika sportska događanja u Europi mogu biti prilika za senzibiliziranje javnosti o mržnji i promicanje europskih vrijednosti koju bi trebalo iskoristiti. Utjecajnije osobe iz svijeta kulture, medija i sporta trebale bi se zalagati za raznolikost. Za to bi trebalo u potpunosti iskoristiti velike javne događaje kao što su Olimpijske igre, međunarodna prvenstva ili kulturni događaji visokog profila.

Mediji imaju važnu ulogu u pouzdanom informiranju građana. U okviru akcijskog plana za europsku demokraciju mjere koje poduzima EU za zaštitu slobode medija i borbu protiv dezinformacija dvije su strane iste medalje. Mjere za jačanje položaja profesionalnog novinarstva, kao i osposobljavanje novinara o poštovanju i razvoju medijskih standarda te o otkrivanju pristranosti i negativnih stereotipa u izvješćivanju, uključuju prepoznavanje svih oblika antisemitizma, mržnje prema muslimanima i rasizma u širem smislu te će se dalje provoditi u okviru medijskih programa. Mjere za jačanje osnovnih digitalnih kompetencija građana, posebno medijske i digitalne pismenosti, presudne su za informiranje i kritičko razmišljanje javnosti, pomoć građanima u prepoznavanju i izbjegavanju širenja dezinformacija te promicanje pouzdanog digitalnog okruženja koje potiče pluralističku javnu raspravu.

Obrazovanje mora pridonijeti informiranju učenika, učitelja i nastavnika, kao i njihovoj spremnosti da reagiraju na predrasude, ekstremističke diskurse, teorije zavjere, negativne stereotipe i ideologije koje potiču diskriminaciju i mržnju. Svaka država članica odgovorna je za svoje kurikulume, ali to je područje u kojem uzajamno učenje i iskustvo mogu biti vrlo korisni. U europskom prostoru obrazovanja 46 i Akcijskom planu za digitalno obrazovanje 47 predloženo je niz inicijativa koje mogu pomoći u borbi protiv mržnje u obrazovanju i osposobljavanju te putem obrazovanja i osposobljavanja. Komisija će nastaviti s radom u skladu s novim zaključcima Vijeća 48  o doprinosu obrazovanja i osposobljavanja jačanju zajedničkih europskih vrijednosti i demokratskog građanstva 49 , pri čemu će se početkom 2024. posebna pozornost posvetiti tematskom području „Nema mjesta za mržnju”. Potpora uzajamnom učenju i razmjeni najboljih primjera iz prakse trebala bi biti posebno usmjerena na obrazovne resurse protiv mržnje i pedagoške pristupe različitim razinama i vrstama obrazovanja. Ujedno je važno suzbijati mržnju izravno u školama borbom protiv vršnjačkog nasilja i nasilja u školama 50 .

Programi Erasmus+ 51 i Europske snage solidarnosti 52 nude mogućnosti financiranja u području obrazovanja i osposobljavanja, kulture, mladih i sporta, među ostalim i za te teme. „Uključenost i raznolikost” su prioriteti i u okviru oba programa podupiru se brojni projekti kojima se promiču uključenost, raznolikost, međukulturni dijalog, borba protiv netolerancije i rasizma, uključujući antisemitizam 53 i mržnju prema muslimanima. Ti će se prioriteti i dalje poticati, posebno dodatnim mjerama provedbenih tijela u državama članicama kako bi se potaknula provedba projekata protiv mržnje.

Komisija je 2022. objavila Smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja 54 . Smjernice pomažu učiteljima i nastavnicima da osnaže djecu i mlade koji se susreću s problemima na internetu kao što je govor mržnje. Tijekom preispitivanja Akcijskog plana za digitalno obrazovanje 2024. Komisija će razmotriti primjenu Smjernica i istražiti kako iskoristiti taj rad u cijeloj zajednici za obrazovanje i osposobljavanje 55 . 

Komisija je 2023. pokrenula projekt za suzbijanje antisemitizma obrazovanjem, u suradnji s UNESCO-om i OESS-om uz osposobljavanje koje se provodilo uživo u 12 država članica. Projekt će se 2024. i 2025. proširiti na sve države članice kako bi se učitelji i nastavnici te oblikovatelji politika u EU-u osposobili za suzbijanje suvremenog antisemitizma u učionici.

Sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima zajednice može biti dobar način za uspostavu novih društvenih veza i produbljivanje razumijevanja 56 . Komisija podupire ulogu sporta u promicanju tolerantnog i uključivog društva te u borbi protiv nasilja i rasizma u društvu. Suradnja s Vijećem Europe na zajedničkom projektu „Borba protiv govora mržnje u sportu” može se temeljiti na razvoju inovativnih pristupa za suzbijanje govora mržnje u sportu, uključujući internetsku dimenziju. U okviru programa Erasmus+ može se pridonijeti i promicanju uključivosti, jednakosti i nediskriminacije putem sporta. Postojeći sporazum o suradnji između Komisije i Unije europskih nogometnih saveza 57 služi kao okvir za promicanje jednakosti, raznolikosti i uključivosti te borbu protiv svih oblika diskriminacije pa se na taj način ističe kako nogomet može pridonijeti borbi protiv rasizma i antisemitizma u Europi 58 .

Umjetnost i kultura jednako su presudni za toleranciju i dijalog u demokratskim, raznolikim i otvorenim društvima. U izvješću Komisije iz 2023. naslovljenom „Kultura i demokracija – dokazi” 59 prikazano je kako umjetnost i kultura jačaju toleranciju građana, empatiju prema ljudima iz različitih sredina, solidarnost i socijalnu koheziju te kako mogu pridonijeti smanjenju zločina iz mržnje. To uključuje dokaze iz talijanske studije iz 2022. 60 koji pokazuju kako je povećanje kulturne potrošnje od 1 % povezano sa smanjenjem zločina iz mržnje za 20 %.

Programom Kreativna Europa uklanjaju se prepreke i suzbijaju stereotipi u europskom društvu i uvest će se mjera za potporu dodjeli nagrade za izvanredan projekt židovske kulturne baštine radi promicanja i širenja razumijevanja židovske kulturne baštine.

Umjetnost i kultura mogu imati važnu ulogu i u građanskom odgoju. Planom rada EU-a za kulturu za razdoblje 2023. – 2026. 61 nastoje se razviti međusektorske sinergije između škola, kulturnih organizacija, civilnog društva i drugih dionika kako bi se iskoristio transformacijski potencijal kulture za jačanje demokracije 62 . Komisija trenutačno prikuplja konkretne primjere i saznanja o izgradnji učinkovite građanske sinergije između škola i dionika u sektoru kulture. Rezultati će se podijeliti s dionicima i državama članicama kako bi ih mogli iskoristiti u nastojanju da poboljšaju građanski odgoj učenika, njihovu informiranost i spremnost da reagiraju na predrasude, ekstremističke diskurse, teorije zavjere i ideologije koje potiču diskriminaciju i mržnju 63 .

Komemorativni dani dobra su prilika za bolje informiranje, u koje političke i druge organizacije mogu uključiti medije, škole i sveučilišta kako bi se potaknula rasprava o važnosti borbe protiv mržnje. Potrebno je poduzeti dodatne mjere kako bi se povećao učinak postojećih komemorativnih dana, kao što su Međunarodni dan sjećanja na holokaust (27. siječnja), Dan sjećanja na holokaust nad Romima (2. kolovoza), Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije (21. ožujka), Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje (18. lipnja) ili Međunarodni dan borbe protiv homofobije, transfobije, bifobije i interfobije (17. svibnja). Što je događanje prepoznatljivije te što je veće sudjelovanje raznih zajednica, to će njegova poruka biti jača. Europski parlament i Vijeće mogli bi pridonijeti širem odjeku takvih komemoracija.

U okviru strategije EU-a za borbu protiv antisemitizma Komisija će promicati sjećanje na holokaust u školama, sveučilištima i ustanovama za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Usto stvara mrežu lokacija „na kojima se dogodio holokaust”, u suradnji s lokalnim zajednicama.

Zaštita demokracije od mržnje

Manifestacije mržnje nisu samo ciljana prijetnja pojedincima i zajednicama, one potkopavaju društvo u cjelini i ugrožavaju temelje naših demokracija. Dezinformacije, uključujući strano uplitanje i manipuliranje informacijama, često nastoje pojačati polarizaciju i mržnju. Trenuci društvenih i geopolitičkih napetosti mogu se zloupotrijebiti kako bi se povećalo širenje dezinformacija, što je vidljivo posljednjih tjedana, a u čemu su sudjelovali strani dionici. Na taj se način želi potisnuti odmjereni diskurs te potaknuti polarizacija i radikalizacija i tako umanjiti mjere koje se poduzimaju u židovskim i muslimanskim zajednicama i stanovništvu u cjelini, koji žele pokazati svoju predanost miru, poštovanju i suživotu.

Zaštita europskih demokracija od prijetnji i štetnih učinaka dezinformacija te manipuliranja informacijama i uplitanja, posebno onih koje potječu od stranih dionika, postala je strateški prioritet EU-a. U okviru akcijskog plana za europsku demokraciju (EDAP) 66 Komisija i Visoki predstavnik osmislili su niz mjera za borbu protiv dezinformiranja.

Pokrenut je i niz inicijativa za povećanje odgovornosti pružatelja internetskih platformi 67 . Konkretno, važan element Akta o digitalnim uslugama obveza je vrlo velikih internetskih platformi da procijene i ublaže rizike od dezinformacija. Njime se nadopunjuje dugogodišnji poboljšani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, agilni instrument kojim se stranke potpisnice, uključujući sve velike internetske platforme, obvezuju na brzu reakciju na rizike u suradnji s civilnim društvom, što uključuje inicijative na lokalnoj razini, i nadležnim tijelima 68 .

Brzoj reakciji pridonosi i informiranost o stanju i strateški komunikacijski odgovor na dezinformacije, primjenom Komisijine mreže protiv dezinformiranja i sustava brzog uzbunjivanja kojim upravlja Europska služba za vanjsko djelovanje, koji povezuje kontaktne točke iz država članica i institucija EU-a, te u kontekstu izbora, s europskom mrežom za suradnju u području izbora. To se sastoji od aktivnog razotkrivanja i ciljanih kampanja (proširenih radi suzbijanja stranog uplitanja i manipuliranja informacijama, među ostalim dezinformacijama o bolesti COVID-19 i ruskoj nezakonitoj agresiji na Ukrajinu), kao i sveobuhvatnih i stalnih ciljanih reakcija na određene incidente. Pojačana potpora provjeravateljima činjenica isto može pridonijeti suzbijanju dezinformacija. Komisija i Visoki predstavnik pojačat će svoje djelovanje protiv dezinformiranja i podupirati neovisne provjeravatelje činjenica koji imaju važnu ulogu u suzbijanju dezinformacija. To će uključivati potporu lokalnim digitalnim volonterima stavljanjem na raspolaganje ili razvojem dodatnih alata otvorenog koda, među ostalim alata umjetne inteligencije, kako bi im se omogućila učinkovitija borba protiv govora mržnje i dezinformacija.

Komisija će poticati informiranje javnosti i usklađenost jačanjem kontakata s potpisnicima Kodeksa dobre prakse i mrežom Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) kako bi se povećao kapacitet njihovih provjeravatelja činjenica. Brzo moderiranje sadržaja presudno je za učinkovit odgovor. Kontakti će se koristiti kako bi se važne dionike podsjetilo na postojeća pravila i kako bi se dobila dodatna podrška u borbi protiv dezinformacija. Namjera je koristiti EDMO kao neovisnog posrednika koji može pomoći koordinirati rad platformi, pouzdanih prijavitelja i drugih stručnjaka. To će pridonijeti brzom i učinkovitom moderiranju i uklanjanju označenog sadržaja koji sadržava dezinformacije, a ponekad i otkrivanju potencijalno nezakonitog sadržaja.

EU se može osloniti na niz mjera koje su već na snazi, uključujući paket instrumenata za strano uplitanje i manipuliranje informacijama. Ciljani programi javne diplomacije s mladim stvarateljima javnog mnijenja / mladim ambasadorima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi koristit će se kako bi se pojačale aktivnosti informiranja. Postojeći projekt za promicanje arapske mreže za provjeru činjenica proširit će se kako bi se dodatno razvile platforme za provjeru činjenica i softver koji platformama pomaže u otkrivanju stranog uplitanja i govora mržnje.

Komisija priprema niz inicijativa u području „obrane demokracije” za potporu zajedničkim standardima EU-a u savladavanju konkretnih prijetnji i poticanju uključivog građanskog angažmana i sudjelovanja građana u našim demokracijama na temelju akcijskog plana za europsku demokraciju. Zakonodavnim prijedlogom uveli bi se zajednički standardi transparentnosti i odgovornosti na unutarnjem tržištu za aktivnosti zastupanja interesa kojima se želi utjecati na proces donošenja odluka u EU-u i koje se provode u ime trećih zemalja. Prijedlozi će sadržavati i preporuke o uključivim i otpornim izborima s mjerama za izbjegavanje obmanjujućeg sadržaja ili govora mržnje te za poticanje demokratskog okruženja poštovanja i uvažavanja putem građanskog angažmana i sudjelovanja građana.

Neovisno novinarstvo presudno je za donošenje utemeljenih odluka građana i za odupiranje dezinformacijama i govoru mržnje. Ipak, neovisno novinarstvo suočava se sa sve većim pritiskom na globalnoj razini 69 . EU je i dalje duboko predan zaštiti neovisnog i kvalitetnog novinarstva u cijelom svijetu, uz snažnu i konkretnu potporu neovisnim medijima. Na globalnoj razini uspostavljeni su brojni programi EU-a za potporu neovisnim medijima, uspostavu kapaciteta, jačanje zaštite novinara i pružanje prilika za profesionalni razvoj. U EU-u i svijetu uspostavljeni su posebni programi s ukupnim iznosom potpore većim od 180 milijuna EUR tijekom posljednjih pet godina. EU ujedno posebno štiti ugrožene neovisne novinare 70 i lokalni uključiv demokratski prostor u digitalnom dobu 71 .

4.UJEDINJENI U RAZNOLIKOSTI PROTIV MRŽNJE

„Ako želimo postići svoj cilj, opremimo se oružjem znanja i zaštitimo se jedinstvom i zajedništvom.” 

Malala Yousafzai – dobitnica Nobelove nagrade

Jednakost i nediskriminacija temeljne su vrijednosti svake demokracije. One su temelj potreban kako bi se osiguralo da svi ljudi, tko god bili, mogu živjeti zajedno bez straha. EU se zalaže za izgradnju društva u kojem svi ljudi imaju jednaku priliku da se razvijaju, slobodno izražavaju svoju individualnost, svoje mišljenje, slobodno prakticiraju svoju vjeru i vole koga žele. Poticanje takvog društva moćan je način zaštite od mržnje.

U anketi koju je 2019. provela Agencija Europske unije za temeljna prava upozorava se na to da se u EU-u povećava diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili izražavanja i spolnih obilježja. Svaki deseti ispitanik iz skupine LGBTI (11 %) bio je fizički ili seksualno napadnut u razdoblju od pet godina prije 2020. jer su bili LGBTI osobe. Transrodni (17 %) i interseksualni (22 %) ispitanici doživjeli su više napada 72 . Nasilje nad ženama i nasilje u obitelji  problem su koji je prisutan u cijelom EU-u.  Podaci pokazuju da je svaka treća žena u EU-u doživjela nasilje zato što je žena 73 , a svaka peta nasilje u obitelji 74 . Kad je riječ o Romima, 2021. zabilježen je pozitivan napredak u borbi protiv uznemiravanja i nasilja motiviranog mržnjom u usporedbi s prethodnim nalazima iz 2016., ali nisu zabilježena stvarna poboljšanja u pogledu borbe protiv diskriminacije 75 .

Zbog toga je Komisija jednakost i nediskriminaciju odredila kao svoj glavni prioritet. U strategijama Unije ravnopravnosti 76 donesenima 2020. i 2021. osmišljen je sveobuhvatan pristup za stvaranje uvjeta u kojima svi mogu živjeti, napredovati i imati vodeći položaj u društvu bez obzira na razlike na temelju spola, roda, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije. Kako bi se to postiglo, u strategijama se osobita pozornost posvećuje suzbijanju stereotipa, borbi protiv strukturnog rasizma i diskriminacije tamo gdje su prisutni te rješavanju problema nedostatne stvarne ravnopravnosti u našim društvima pozitivnim djelovanjem.

Ključni je element tih strategija uključivanje država članica i civilnog društva radi prenošenja ciljeva utvrđenih na razini EU-a na nacionalnu razinu, među ostalim putem nacionalnih strategija i akcijskih planova u skladu s preuzetim obvezama. Skupina na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost važan je forum za razmjenu najboljih primjera iz prakse i nastoji poboljšati izradu i provedbu politika i programa za borbu protiv diskriminacije i promicanje jednakosti. Platforma EU-a za povelje o raznolikosti isto pomaže organizacijama koje se žele dobrovoljno obvezati na promicanje raznolikosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu putem europskih povelja o raznolikosti.

Mobiliziranje sredstava EU-a i osiguravanje da dopru do onih kojima su najpotrebnija također je presudno za promicanje jednakosti i borbu protiv diskriminacije. Za to je presudno da korisnici sredstava EU-a poštuju vrijednosti EU-a. 

Horizontalni uvjet koji omogućuje provedbu Povelje EU-a o temeljnim pravima nalaže da države članice uspostave učinkovite mehanizme kako bi osigurale da su programi i njihova provedba u skladu s Poveljom 77 . To je preduvjet da bi se nadoknadili povezani izdaci.

Komisijin sustav ranog otkrivanja i isključenja omogućuje da se subjekti povezani s financiranjem terorizma ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima isključe iz financijske potpore EU-a 78 . Dođe li do ozbiljnog kršenja ugovornih obveza financijska potpora korisnicima može se obustaviti, smanjiti ili se može zahtijevati njezin povrat, a u slučaju teške povrede dužnosti, među ostalim kad je riječ o kršenjima vrijednosti EU-a, mogu se poduzeti odgovarajuće mjere. Što je najvažnije, kako bi se ojačalo načelo da programi koje financira EU moraju poštovati načela jednakosti i biti u skladu s pravom EU-a, Komisija je u okviru revizije Financijske uredbe predložila da se „poticanje na diskriminaciju, mržnju ili nasilje” doda kao nova izričita osnova za isključenje. Poštovanje vrijednosti EU-a već je dio sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji svaki korisnik financijskih sredstava EU-a mora potpisati, a Komisija priprema smjernice u kojima će jasnije utvrditi posljedice kršenja vrijednosti EU-a za korisnike. Komisija provodi i pilot-projekte za jačanje provjera i postupaka provjere za proračunske programe u relevantnim rashodovnim područjima u kojima je prisutan viši rizik od zlouporabe i nepoštovanja vrijednosti EU-a.

Jednako je važno osigurati da se netransparentno strano financiranje ne koristi za potkopavanje vrijednosti EU-a. EU će se nastaviti boriti protiv tajnog i zlonamjernog stranog financiranja kulturnih, građanskih i vjerskih organizacija. Transparentnost i odgovornost najbolji su način za zaštitu od potencijala stranog financiranja kako bi se, namjerno ili nenamjerno, promicala stajališta i poticalo ponašanje koje je u suprotnosti s našim demokratskim načelima, temeljnim i ljudskim pravima 79 . Osim toga, EU primjenjuje čvrst okvir za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma.

5.SURADNJA S KLJUČNIM DIONICIMA

„Sami možemo učiniti tako malo, zajedno možemo učiniti tako puno”.

Helen Keller – američka autorica i zagovornica prava osoba s invaliditetom

Zahvaljujući sudjelovanju svih država članica, svih zajednica i civilnog društva u najširem smislu razne inicijative na razini EU-a ostvaruju svoj puni potencijal. To posebno vrijedi za dugogodišnju predanost EU-a jednakosti, s posebnim inicijativama za promicanje jednakih prava i olakšavanje sudjelovanja marginaliziranih osoba u svim aspektima našeg društva.

Pristup Komisije poticanju potpore EU-a putem koordinatora za borbu protiv antisemitizma i njegovanje židovskog načina života, borbu protiv mržnje prema muslimanima i nedavno imenovanog koordinatora za antirasizam imao je važnu ulogu u jačanju angažmana dionika. To će se sada pojačati s izričitim mandatom za svaku od tih funkcija, kojim će se definirati njihovo imenovanje izaslanicima i njihova uloga u područjima koja će uključivati posebne projekte koje financira EU i maksimalno povećati potencijal politika EU-a za borbu protiv mržnje u virtualnom i stvarnom svijetu 81 . Ti će mandati uključivati i obvezu podnošenja godišnjih izvješća o kretanjima, najboljim primjerima iz prakse i postignućima politika. Važan dio njihova posla bit će poticanje bliskog odnosa s različitim organizacijama, uključujući lokalne organizacije koje pomažu u promicanju poštovanja i razumijevanja te podupiranju uključivanja cijelog društva u promicanje i zaštitu vrijednosti i temeljnih načela EU-a. 

Agencije EU-a, a osobito Agencija za temeljna prava (FRA), daju presudan doprinos djelovanju na razini EU-a. Prikupljanje i analiza podataka, uključujući pouzdane i usporedive podatke o jednakosti 82 , neophodni su za bolju informiranost i razumijevanje trenutačnih prijetnji. Još je jedna važna uloga FRA-e njezina potpora i praćenje nacionalnih akcijskih planova za antisemitizam, antirasizam, jednakost Roma, uključivanje i sudjelovanje te ravnopravnost LGBTIQ osoba. Komisija će ispitati kako potencijal FRA-e može što više doprinijeti mjerama koje EU poduzima u borbi protiv mržnje, uključujući zajedničku metodologiju za evidentiranje antisemitskih incidenata.

I vjerske udruge mogu djelovati kao važni dionici za zajednice, ali i za posredovanje među njima. Dijalog na temelju članka 17. između institucija EU-a i crkava, vjerskih udruga te svjetonazorskih i nekonfesionalnih organizacija dobar je forum za okupljanje različitih vjera. S obzirom na sve veću zabrinutost zbog vjerske netolerancije, rad dijaloga iz članka 17. još je važniji jer se može opravdati okruženje za istraživanje načina za jačanje tolerancije i promicanje poštovanja vjerskih udruga i nekonfesionalnih organizacija.

Naposljetku, promicanje informiranosti o važnosti raznolikosti i borba protiv mržnje isto su cilj vanjskog djelovanja EU-a. Programi u partnerskim zemljama kojima se promiču jednakost, uključivost i poštovanje raznolikosti koje podupire EU i koje provodi civilno društvo u ključnim partnerskim zemljama uključuju tematski program Globalna Europa – ljudska prava i demokracija 83 .

Borba protiv mržnje globalni je interes, a međunarodna suradnja nužnost. Iako je naša primarna odgovornost borba protiv mržnje i zaštita ljudskih prava unutar EU-a, postoje i odgovornost i interes za jačanje vanjskog djelovanja EU-a u tom području. Sve strategije Unije za ravnopravnost i borbu protiv antisemitizma uključuju posebne mjere za borbu protiv mržnje i diskriminacije na globalnoj razini. EU je jedan od najaktivnijih globalnih aktera na multilateralnoj razini, uz UN i Vijeće Europe, u promicanju slobode vjeroispovijesti i uvjerenja 84 , s posebnim izaslanikom za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a. EU aktivno sudjeluje i u dijalozima i mjerama u partnerskim zemljama u suradnji s partnerskim vladama, lokalnim dionicima, organizacijama civilnog društva i vjerskim akterima. Bliska suradnja s odgovornima za promicanje prava na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini 85 jača vjerodostojnost i učinkovitost Unijina rada unutar i izvan Unije: Komisija i Visoki predstavnik pojačat će svoje djelovanje i mreže na svim razinama, uz diplomaciju, konkretne te vanjska partnerstva. Sudjelovanje EU-a u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust omogućuje bližu suradnju u borbi protiv poricanja holokausta i sprečavanju rasizma, ksenofobije i antisemitizma.

Naposljetku, u institucijama EU-a, na radnim mjestima i među osobljem poštuju se najviši standardi za suzbijanje diskriminacije i mržnje. To je glavni prioritet Komisije, a ažurirani akcijski plan za raznolikost i uključivost za razdoblje 2023. – 2024. bit će usmjeren na unutarnje ljudske resurse, etiku i komunikacijsku politiku.

6.ZAKLJUČAK

„Ono što žrtvu najviše boli nije okrutnost ugnjetavača, nego šutnja promatrača.” 

Elie Wiesel – dobitnik Nobelove nagrade i osoba koja je preživjela holokaust 

Europska unija nastala je iz odlučnosti da se nakon rata europske zemlje ujedine oko vrijednosti koje su temelj uključivog, raznolikog i demokratskog društva. S obzirom na to da se trenutačno u našem susjedstvu vode dva rata i da u naše domove i zajednice svakodnevno pristižu dokazi o podjelama, Europa mora pokazati da se te vrijednosti odlučno poštuju i promiču.

Komisija će početkom 2024. organizirati konferenciju na visokoj razini za borbu protiv mržnje s istaknutim sudionicima koji se aktivno bore protiv mržnje i diskriminacije. Otvorit će paneuropski prostor za dijalog i pomirenje da se omogući odmak od mržnje i podjela, a prema zajedničkom uživanju naših europskih vrijednosti jednakosti i poštovanja ljudskih prava i dostojanstva. Komisija će s tim ciljem na europskoj razini okupiti i građane iz cijelog EU-a, posebno mlade, oblikovatelje politika, stručnjake i članove najpogođenijih zajednica. Ti europski dijalozi za pomirenje trebali bi rezultirati preporukama o izgradnji mostova među zajednicama da zaživi moto EU-a „ujedinjeni u raznolikosti”. Komisija će poticati države članice da organiziraju slične dijaloge na nacionalnoj razini i šire.

Neprihvatljiva je mržnja u Europskoj uniji i svijetu. Političari, javne osobe i svi građani trebali bi bez imalo oklijevanja i na sve načine na tome inzistirati. Moramo nedvosmisleno i beskompromisno pokazati da smo odlučni štititi naše vrijednosti i činiti sve što je u našoj moći da zažive u našem svakodnevnom životu. Zaštita osoba izloženih riziku od mržnje presudna je za zaštitu našeg društva i načina života. Ujedinjena Unija može biti snažna sila koja će pokazati odlučnost i pozvati sve Europljane da se usprotive mržnji i zauzmu za jednakost, uključivost i poštovanje.

(1)

     Posebni predstavnici i koordinatori za borbu protiv antisemitizma dali su 6. studenog 2023. zajedničku izjavu o suzbijanju mržnje prema Židovima. Koordinatori, posebni predstavnici i veleposlanici koji se bore protiv mržnje prema muslimanima i rasizma dali su 29. studenog 2023. međunarodnu izjavu o suzbijanju svih oblika mržnje, a posebno mržnje prema muslimanima .

(2)

   Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, SL L 328, 6.12.2008., str. 55.

(3)

Članak 1. Okvirne odluke.

(4)

     „ Uključivija Europa koja štiti: proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje ”, COM(2021) 777 final , 9.12.2021. Ta je inicijativa jedan od dokumenata najavljenih 2020. u Akcijskom planu za europsku demokraciju.

(5)

     Strategija EU-a za sigurnosnu uniju, COM(2020) 605 final , 24.7.2020.

(6)

     Podaci dobiveni u okviru projekta „Europska promatračnica mržnje na internetu” koji financira EU pokazuju da se u osam milijuna internetskih poruka analiziranih u EU-u razina toksičnosti potaknute mržnjom od početka 2023. povećala za 30 %, a još i više na francuskom, ruskom, slovačkom i španjolskom jeziku. https://eooh.eu/

(7)

     Iako javna tijela tek trebaju prikupiti statističke podatke, civilno društvo ili mediji naveli su brojne primjere. Organizacije civilnog društva u Njemačkoj zabilježile su nagli porast antisemitizma (izvor: RIAS) i napada na muslimane (izvor: CLAIM). U izvješćima za medije zabilježeno je bitno povećanje antisemitskih napada u Francuskoj (izvor: Le Monde), Austriji (izvor: EURACTIV) i Nizozemskoj (izvor: jta.org).

(8)

     Jedna studija zabilježila je preko 50 puta veću apsolutnu količinu antisemitskih komentara na YouTube videozapisima o izraelsko-palestinskom sukobu tijekom listopada. Ukupni udio antisemitskih poruka u istom se razdoblju više se nego udvostručio (izvor: isdglobal.org, 31. listopada 2023.). Slično istraživanje provedeno na platformi X pokazuje da se broj objava s antimuslimanskim ključnim riječima povećao tijekom vikenda terorističkih napada Hamasa, pri čemu je zabilježeno povećanje za više od četiri puta u odnosu na prethodna dva dana (izvor: isdglobal.org, 2. studenog 2023.).

(9)

     U izvješću Being Black in the EU koje je Agencija za temeljna prava objavila u listopadu 2023. ističe se da je jedna trećina ispitanika doživjela rasističko uznemiravanje u razdoblju od pet godina prije ankete, a 4 % ispitanika doživjelo je rasističko nasilje.

(10)

     Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) COM(2021) 615 final , 5.10.2021.

(11)

      https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/policies/justice-and-fundamental-rights/combatting-discrimination/racism-and-xenophobia/combating-hatesccscsc-speech-and-hate-crime_en

(12)

     Osobito FRA i CEPOL te Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

(13)

     Komisija je od 2021. zajedno s OESS-om/ODIHR-om i Svjetskim židovskim kongresom organizirala sedam konferencija za nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva i židovske zajednice kako bi se ojačala njihova suradnja u području sigurnosti. Sljedeća je planirana je za 11. prosinca 2023. u Italiji.

(14)

     Jamčenje pravde u EU-u – Europska strategija za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021. – 2024., COM(2020) 713 final , 2.12.2020.

(15)

     Na prijedlogu radi španjolsko predsjedništvo Vijeća.

(16)

     Strategija EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.), COM/2020/258 final , 24.6.2020.

(17)

     Neprijavljivanje kaznenih djela potiče nastavak viktimizacije, dovodi do nekažnjavanja počinitelja te smanjuje razinu sigurnosti svih skupina pogođenih zločinima iz mržnje. Istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) o antisemitizmu pokazalo je da 79 % Židova koji su doživjeli antisemitsko uznemiravanje nije prijavilo najteže incidente. Istraživanje FRA-e, Experiences and perceptions of antisemitism – Second survey on discrimination and hate crime against Jews in the EU, 2018.

(18)

     Prijedlog direktive o izmjeni Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP, COM/2023/424 final . 

(19)

     Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.) COM(2021) 615 final , 5.10.2021.

(20)

     Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor, COM(2020) 795 final , 9.12.2020.

(21)

     U okviru poziva na podnošenje prijedloga za projekt PROTECT za 2020. 14,5 milijuna EUR izdvojeno je za projekte zaštite mjesta bogoslužja od ukupno 22,7 milijuna EUR. U pozivu iz 2022. za projekte zaštite mjesta bogoslužja izdvojeno je 8,3 milijuna EUR od ukupnih proračunskih sredstava od 17,8 milijuna EUR. U okviru tih poziva odabrano je 11 projekata za zaštitu mjesta bogoslužja. Šest projekata ima židovske partnere, a jedan je u potpunosti usmjeren na poboljšanje zaštite židovskih zajednica (EUCARE) . Pet projekata ima muslimanske partnere u svojim konzorcijima.

(22)

     Taj projekt, koji je završen ove godine i koji je financiran s 2,5 milijuna EUR, omogućio je opremanje 1000 mjesta bogoslužja u Europi tabletima za hitne slučajeve.

(23)

     Novi poziv za projekt PROTECT bit će objavljen do kraja 2023., a ukupna sredstva iznosit će 30 milijuna i uključivat će povećanje od 5 milijuna kako bi se odgovorilo na prijetnje zbog porasta antisemitizma.

(24)

      Predviđena su dodatna sredstva u iznosu od 3 milijuna EUR.

(25)

   Savjetnici EU-a za sigurnosnu zaštitu (PSA) je inicijativa u okviru Agende za borbu protiv terorizma.

(26)

     Praktični vodič o zaštiti mjesta bogoslužja dopunjuje se sastancima posvećenima zaštiti židovskih lokaliteta u Poljskoj 2021. i u Švedskoj 2022.

(27)

Kratki vodič EU-a za potporu zaštiti mjesta bogoslužja (europa.eu)  

(28)

https://counterterrorism.ec.europa.eu/book.php

(29)

     Baza podataka sadržava nalaze nacionalnih tijela za ljudska prava koji se odnose na incidente mržnje prema muslimanima, kao što su nasilje, kaznena djela povezana s imovinom, poticanje na nasilje ili mržnju, drugi oblici govora mržnje, diskriminacija, uznemiravanje – https://fra.europa.eu/en/databases/anti-muslim-hatred /. 

(30)

     Vidjeti izvješće FRA-e o internetskom modeliranju sadržaja – Current challenges in detecting hate .

(31)

     Prijedlog uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ, COM(2020) 825 final , 15.12.2020.

(32)

     Komisija je nedavno donijela Preporuku o koordinaciji odgovora na incidente, osobito one koji proizlaze iz širenja nezakonitog sadržaja. Time se države članice potiče da koordinirano i dosljedno reagiraju na incidente.

(33)

     Aktiviralo ga je povjerenstvo Coimisiún na Meán (www.cnam.ie).

(34)

     Za to je potrebno da se do veljače 2024. uspostavi potpuno upravljanje Aktom o digitalnim uslugama s Odborom za digitalne usluge koji će se sastojati od koordinatora za digitalne usluge u državama članicama i Komisije.

(35)

     Dodatnih 2,5 milijuna EUR 2024.

(36)

     Uredba (EU) 2021/784 o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, SL L 172, 17.5. 2021., str. 79.

(37)

      Na temelju informacija dostupnih Komisiji od početka listopada 2023. izdano je najmanje 100 naloga za uklanjanje terorističkih sadržaja na internetu povezanih sa stanjem na Bliskom istoku.

(38)

      ALLIES , FRISCO i TATE .

(39)

      Internetski forum Europske unije (EUIF) . 

(40)

     Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor, COM(2020) 795 final , 9.12.2020.

(41)

      Mreža za informiranje o radikalizaciji (RAN) .

(42)

   Poziv na djelovanje „Christchurch” zajednica je više od 130 državnih tijela, pružatelja internetskih usluga i organizacija civilnog društva koji zajedno rade na uklanjanju terorističkog i nasilnog ekstremističkiog sadržaja na internetu.

(43)

     „Digitalno desetljeće za djecu i mlade: nova europska strategija za bolji internet za djecu (BIK+)”, COM(2012) 196 final , 11.5.2022.

(44)

     Prijedlog direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, COM (2022) 105 final , 8.3.2022.

(45)

      Držite oči otvorenima kako biste prepoznali različita kaznena djela nad osobama. | Prava žrtava (europa.eu)  

(46)

     Komunikacija o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025., COM (2020) 625 final , 30.9.2020.

(47)

     Akcijski plan za digitalno obrazovanje 2021. – 2027. Prilagodba obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu, COM(2020) 624 final .

(48)

      Zaključci Vijeća o doprinosu obrazovanja i osposobljavanja jačanju zajedničkih europskih vrijednosti i demokratskoga građanstva , 23. studenog 2023.

(49)

     Radna skupina strateškog okvira za europski prostor obrazovanja za jednakost i vrijednosti u obrazovanju i osposobljavanju objavila je 2023. dva dokumenta o rješavanju problema različitih oblika diskriminacije u obrazovanju te putem obrazovanja i o građanskom odgoju .

(50)

     Vidjeti Preporuku Vijeća o putevima do školskog uspjeha.

(51)

   Uredba (EU) 2021/817, SL L 189, 28.5.2021., str. 1.

(52)

     Uredba (EU) 2018/1475 o utvrđivanju pravnog okvira Europskih snaga solidarnosti, 2.10.2018.

(53)

     Na primjer, u okviru programa Erasmus+ Komisija je financirala projekt „Povijest nogometa za uključivost”, koji koordinira Europska udruga nastavnika povijesti koja, među ostalim, surađuje sa Zakladom Anne Frank, nogometnim muzejom nogometnog kluba Eintracht Frankfurt i rumunjskim nogometnim savezom. Cilj je projekta bio pomoći odgojno-obrazovnim djelatnicima koji nailaze na slučajeve isključenosti i koji žele pomoći svojim učenicima da se putem povijesti nogometa uključe u smislene razgovore o uključivosti i razviju društvene i građanske kompetencije.

(54)

      Smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja – https://op.europa.eu/hr/publication-detail/-/publication/a224c235-4843-11ed-92ed-01aa75ed71a1/language-en .

(55)

     Borba protiv mržnje utemeljena na zahtjevima za kvalitetu digitalnog obrazovnog sadržaja trebala bi biti tema daljnjeg rada nakon nedavno donesene Preporuke Vijeća o ključnim čimbenicima koji omogućuju uspješno digitalno obrazovanje , 23. studenog 2023.

(56)

     To je jedna od pouka iz pripremnog djelovanja EU-a „Kultura za zdravlje” (2021. – 2023.).

(57)

      Sporazum o suradnji između Europske komisije i Unije europskih nogometnih saveza (UEFA) – C(2022) 3721 final .

(58)

     Primjer je projekt „Nogomet za UNITY 2.0”, koji se financira iz EU-ova Fonda za azil, migracije i integraciju, a provodit će ga Zaklada za djecu UEFA-e. Projekt će iskoristiti popularnost nogometa i koristiti platformu EURO 2024. za borbu protiv diskriminacije i promicanje socijalne uključenosti izbjeglica.

(59)

     Kultura i demokracija – dokazi. Sudjelovanje građana u kulturnim aktivnostima jača građanski angažman, demokraciju i socijalnu koheziju. Pouke iz međunarodnih istraživanja.

(60)

     Denti, D., Crociata, A. i Faggian, A. (2022.). Knocking on Hell’s door: dismantling hate with cultural consumption, in Journal of Cultural Economics, str. 1.

(61)

    Rezolucija Vijeća o planu rada EU-a za kulturu 2023. – 2026. , SL C 466, 7.12.2022., str. 1.

(62)

   Višegodišnji planovi rada za kulturu usmjeravaju političku suradnju država članica i Europske komisije na razini EU-a u području kulture.

(63)

     Taj je postupak opisan u godišnjem programu rada za 2024. za provedbu programa Kreativna Europa: https://culture.ec.europa.eu/resources/creative-europe-annual-work-programmes .

(64)

     Od 2024. u okviru programa Obzor Europa financirat će se istraživački projekti za borbu protiv govora mržnje na internetu i izvan njega .

(65)

     Komisija je povećala iznos sredstava dostupnih za 2024. u okviru potprograma „Europsko sjećanje” programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti na iznos od 12 milijuna EUR, među ostalim za projekte za obilježavanje holokausta, borbu protiv umanjivanja holokausta, uključujući putem digitalizacije arhiva i svjedočanstava osoba koje su preživjele holokaust.

(66)

COM(2020) 790. U tijeku je preispitivanje mjera iz akcijskog plana za europsku demokraciju.

(67)

     Druge važne inicijative uključuju nedavno dogovoreni prijedlog o transparentnosti političkog oglašavanja kojim se uvode jasna pravila za transparentnost i ciljanje u političkom oglašavanju te prijedlog u okviru Europskog akta o slobodi medija kojim bi se, nakon njegova donošenja, zajamčile učinkovitija urednička sloboda i neovisnost pružatelja medijskih usluga.

(68)

     Predstojećom Uredbom o političkom oglašavanju osigurat će se zajednički standardi transparentnosti kojima se omogućuje razlikovanje političkog oglašavanja od drugih sadržaja i utvrđivanje poruka kojima se nastoje oblikovati njihova politička stajališta i odluke. Osim toga, ograničit će zlouporabu osobnih podataka za širenje političkog oglašavanja.

(69)

   Prema Izvješću o slobodi u svijetu za 2023. (Freedom House) sloboda medija jedan je od pokazatelja koji se najviše smanjio u posljednjih 17 godina. Danas čak 85 % ljudi živi u zemljama u kojima se sloboda medija pogoršala u posljednjih pet godina (izvor: UN).

(70)

   U okviru mehanizma ProtectDefenders.eu, među drugim mjerama.

(71)

   Među ostalim u partnerstvu s Danskom u okviru Inicijative za digitalnu demokraciju.

(72)

     Istraživanje FRA-e (2020.) A long way to go for LGBTI equality:  | Agencija Europske unije za temeljna prava (europa.eu)

(73)

     Istraživanje FRA-e: Violence against women: an EU-wide survey (Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a), 5.3.2014.

(74)

     Ta se brojka temelji na administrativnim podacima i uključuje samo kaznena djela prijavljena nadležnim tijelima. EIGE, Baza podataka o rodnoj statistici, https://eige.europa.eu/gender-statistics/dgs , 2019.

(75)

     Istraživanje FRA-e (2021.) Roma in 10 European countries , Agencija Europske unije za temeljna prava.

(76)

     Strategije Unije ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025., COM(2020) 152 final , 5.3.2020., Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020.–2030., COM(2020) 620 final , 7.10.2020., Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025., COM(2020) 698 final, 12.11.2020., Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025., COM(2020) 565 final , 18.9.2020., Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030., COM(2021) 101 final , 3.3.2021. Te su strategije 5. listopada 2021. dopunjene Strategijom EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021.–2030.) COM(2021) 615 final .

(77)

     Članak 15. Uredbe (EU) 2021/1060 – Uredba o zajedničkim odredbama.

(78)

     Članak 135. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 – Financijska uredba.

(79)

     Prijedlog preinake Financijske uredbe COM/2022/223 .

(80)

    Zaključci Vijeća o suzbijanju rasizma i antisemitizma , 2.3.2022.

(81)

     U tome će sudjelovati i Komisijin koordinator za dijalog Europske komisije s crkvama, vjerskim udrugama te svjetonazorskim i nekonfesionalnim organizacijama iz članka 17. UFEU-a.

(82)

     U tu svrhu Komisija surađuje s FRA-om u koordinaciji rada podskupine za podatke o jednakosti u okviru Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, jednakost i raznolikost.

(83)

     Zajednička komunikacija „Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024.”, JOIN (2020) 5 final , 25.3.2020. Novi poziv na podnošenje prijedloga za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja sad je otvoren za prijave – Pozivi na podnošenje projektnih prijedloga i ponuda (europa.eu) .

(84)

   Vidjeti Akcijski plan iz Rabata za zabranu zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje .

(85)

     Na primjer, posebni izvjestitelj UN-a za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja, povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava i njegov posebni predstavnik za antisemitske, antimuslimanske i druge oblike vjerske netrpeljivosti i zločine iz mržnje.