Unaprjeđivanje nacionalnog djelovanja putem nacionalnih strateških okvira za Rome

Države članice pozivaju se da razviju, donesu i primijene nacionalne strateške okvire za Rome koji uključuju:

ozajedničke značajke,

ominimalne obveze koje se trebaju odnositi na sve,

omoguće dodatne obveze ovisno o nacionalnom kontekstu,

oambicioznije obveze za države članice s velikim brojem romskog stanovništva.

Prijedlozi tih elemenata navedeni su u nastavku. Ako je moguće, trebali bi se utvrditi posebni nacionalni ciljevi. Komisija će pomoći u ovom procesu pružanjem svih potrebnih smjernica. Isto tako će poduprijeti

nacionalne mjere, među ostalim provedbom zakonodavstva o jednakosti, uvrštavanjem jednakosti, uključivanja i sudjelovanja Roma u političke inicijative EU-a, mobilizacijom sredstava EU-a za Rome i suzbijanje antiromizma.

Države članice pozivaju se da dovrše razvoj tih nacionalnih okvira do rujna 2021. te da ih proslijede Komisiji.

U nacionalnom strateškom okviru potrebno je utvrditi:

a)nacionalne osnovne vrijednosti i ciljeve za postizanje ciljeva i težnji EU-a na temelju sveobuhvatne procjene potreba;

b)ciljeve i mjere za određene skupine (djeca, žene, mladi iz romske zajednice, starije romsko stanovništvo ili Romi s invaliditetom, oni koji se kao građani kreću unutar EU-a, državljani trećih zemalja, Romi bez državljanstva) kako bi se odrazila raznolikost među Romima, uključujući mjere kojima se uzima u obzir rodna perspektiva i koje su prilagođene djeci odnosno dobi;

c)mjere za borbu protiv antiromizma i diskriminacije (npr. nacionalni akcijski planovi za suzbijanje rasizma);

d)mjere za osiguravanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih Roma, posebno u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi i stanovanja;

e)kombinaciju ciljanih i glavnih mjera uzimajući u obzir posebne lokalne okolnosti i izričito otklanjajući prepreke koje Romima ne dopuštaju jednak pristup glavnim politikama 28 ;

f)namjenski proračun za provedbu i praćenje 29 kojim se u potpunosti omogućuje upotreba socijalne inovacije i privatnog kapitala;

g)mehanizme za izvješćivanje, praćenje i evaluaciju napretka u postizanju utvrđenih ciljeva;

h)sustav savjetovanja o politikama i suradnje s romskim i proromskim civilnim društvom, resornim ministarstvima, tijelima za jednakost, drugim nacionalnim institucijama za zaštitu ljudskih prava i ostalim dionicima; i

i)jačanje kapaciteta kako bi se potaklo aktivno sudjelovanje civilnog društva u svim fazama oblikovanja politika te osiguralo njegovo sudjelovanje u postupcima povezanima s nacionalnim platformama i platformom EU-a 30 .

Nacionalne kontaktne točke za Rome trebale bi:

a)dobiti ovlaštenja, dovoljno sredstava i osoblja kako bi mogle osigurati stalnu koordinaciju i praćenje; i

b)podnositi redovno izvješće o napretku i sudjelovati u osnovnim djelatnostima mreže nacionalnih kontaktnih točaka za Rome kojom upravlja Komisija 31 .

U nacionalnom strateškom okviru potrebno je isto tako utvrditi:

a)nacionalne kvantitativne i kvalitativne ciljeve za svih sedam ciljeva EU-a i povezane težnje (ovisno o dostupnosti podataka);

b)na koji će se način za potrebe Roma ulagati sredstva i financijski instrumenti EU-a i nacionalna sredstva; i

c)na koji će se način institucionalnim ili administrativnim reformama pridonijeti jednakosti i uključivanju.

Nacionalne kontaktne točke za Rome trebale bi isto tako provesti srednjoročnu evaluaciju i reviziju nacionalnog strateškog okvira.

U nacionalnom strateškom okviru potrebno je isto tako:

a)predstaviti plan ili skup mjera za sprečavanje i suzbijanje antiromizma i diskriminacije, segregacije u obrazovanju i stanovanju te predrasuda i stereotipa o Romima (uključujući i na internetu);

b)promicati jednakost i uključivanje Roma na regionalnoj i lokalnoj razini; i

c)utvrditi način na koji će se ulagati sredstva EU-a i nacionalna sredstva te financijski instrumenti za uključivu reformu glavnih politika i ciljano djelovanje.

Treba ojačati ulogu nacionalnih kontaktnih točaka za Rome kako bi:

a)mogle računati na poseban stručni tim i institucijski mandat kojim se osigurava politički utjecaj, djelotvorna međusektorska koordinacija i promicanje jednakosti i uključivanja Roma na regionalnoj i lokalnoj razini;

b)bile (preko upravljačkih tijela fondova EU-a) uključene u koordinaciju međuvladinih rasprava o raspodjeli sredstava EU-a za Rome i u sustavno praćenje njihove upotrebe (npr. putem odbora za praćenje, provjere utjecaja na uključivanje Roma);

c)osigurale nacionalna savjetovanja i dijalog za jačanje položaja Roma (posebno mladih i žena); i

d)osigurale da se javnim politikama i univerzalnim uslugama djelotvorno obuhvate Romi, uključujući one koji žive u udaljenim ruralnim područjima (npr. hitne i srednjoročne mjere u doba krize, zakonodavna reforma, planiranje politika o obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju, druga područja socioekonomskog uključivanja, socijalne usluge, prijevoz, sustav minimalnog dohotka, zakonodavstvo o suzbijanju diskriminacije).

Rješavanje problema antiromizma

Zahvaljujući radu Saveza protiv antiromizma, Europskog parlamenta i Vijeća Europe 1 , došlo je do opće suglasnosti da antiromizam (poseban oblik rasizma prema Romima) doprinosi trajnoj isključenosti Roma. Kako su antiromizam i isključenost dio začaranog kruga, trebalo bi ih rješavati zajedno. Suzbijanjem diskriminacije i antiromizma pridonijet će se uspjehu mjera za uključivanje, čime će se ujedno potaknuti veća otvorenost i prihvaćanje u društvu. Suzbijanje antiromizma i promicanje raznolikosti i uključivanja zahtijevaju sudjelovanje cjelokupnog društva, kako romskih tako i neromskih zajednica. To uključuje jačanje položaja Roma i rješavanje pitanja uvriježenih (i institucionalnih) stavova i ponašanja. Tijela za jednakost mogla bi biti povlašteni partneri kontaktnim točkama za Rome u osiguravanju standarda za provedbu i zahtijevanju većeg naglaska na antidiskriminaciji u strategijama.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·staviti jedinstveni naglasak na suzbijanje antiromizma kako bi se:

1)    prepoznali antiromizam i odgovornost da se protiv njega djeluje;

2)    prepoznale povijesne dimenzije antiromizma, a posebice genocid nad Romima; podigla svijest o romskoj povijesti i promicalo pomirenje;

3)    podigla svijest o uzajamnim koristima raznolikosti i uključivanja; utemeljio pozitivan govor; poticali dobri primjeri; poduprli susreti među zajednicama i multikulturalno učenje za suprotstavljanje stereotipima i netočnim informacijama o Romima u obrazovanju, medijima, umjetnosti, kulturi i povijesti;

4)    suzbila diskriminacija kao očitovanje antiromizma;

5)    suzbio govor mržnje i zločin iz mržnje kao očitovanje antiromizma i poticalo prijavljivanje uznemiravanja, nasilja i kaznenih djela motiviranih predrasudama;

6)    promicao pristup pravosuđu za žrtve antiromizma i diskriminacije;

7)    podizala svijest Roma o njihovim pravima; i

8)    otklonila i spriječila sustavna/institucionalna/strukturna diskriminacija 2 Roma,

·sprečavati i suzbijati antiromizam, što treba biti međusektorski/horizontalni prioritet u svim područjima sektorskih politika kako bi se:

1)    suzbila segregacija, nasilništvo i uznemiravanje u obrazovanju; senzibiliziralo školsko osoblje;

2)    suzbila diskriminacija u (pristupu) zapošljavanju i senzibiliziralo poslodavce;

3)    suzbila diskriminacija u pristupu kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi; otklonile paralelne, segregirane usluge; spriječilo kršenje ljudskih prava (npr. prisilni pobačaji i prisilna sterilizacija); senzibiliziralo zdravstvene djelatnike;

4)    suzbila prostorna segregacija; spriječila prisilna deložacija bez osiguranog alternativnog smještaja; senzibiliziralo tijela vlasti; i

5)    redovito prikupljali podaci o jednakosti (podaci o suočavanju s diskriminacijom, podaci tijelâ za jednakost o slučajevima diskriminacije).

Suzbijanje multigeneracijskog siromaštva 
(s naglaskom na zaštiti djece i boljoj upotrebi sredstava EU-a)

Rješavanje problema multigeneracijskog siromaštva i isključenosti ključno je za poboljšanje položaja marginaliziranih Roma. Isključenost i diskriminacija u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju utječu na razvoj djece te isto tako mogu utjecati na njihovo buduće roditeljstvo, zbog čega će i njihova djeca biti u nepovoljnom položaju. Začarani krug isključenosti i diskriminacije nastavit će se sve dok se ne provedu značajne intervencije kako bi se na sveobuhvatan način riješilo pitanje temeljnih uzroka i isplanirala bolja budućnost za nove generacije. To zahtijeva usredotočenost na djecu i mora se održavati tijekom vremena.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·aktivirati relevantna stručna znanja na svim razinama upravljanja kako bi se izradile mjere za zaštitu djece, dodijeliti odgovarajuća sredstva za rani i predškolski odgoj i obrazovanje te daljnje obrazovanje (npr. stipendije, mentorstva, izvanškolska potpora), prehranu, osobni razvoj i rad s obiteljima,

·poticati sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju,

·zaštititi žene, djecu i mlade strategijama za suzbijanje kaznenih djela kao što je trgovanje ljudima, uključujući sve relevantne oblike iskorištavanja (spolno iskorištavanje, iskorištavanje radnika, prisilno prosjačenje i iskorištavanje za kaznena djela prisilnih i lažnih brakova), te im omogućiti pristup pomoći, potpori i zaštiti,

·poboljšati pristup uslugama u zajednici i obitelji osobama s invaliditetom i djeci bez roditeljske skrbi, ojačati mjere za smanjivanje institucionalizacije pružajući potporu obiteljima koje se nalaze u izrazito teškom položaju i osobama s invaliditetom,

·osigurati dugoročnu održivost mjera potpore za djecu i njihove obitelji, kako bi se poboljšali uvjeti za nove generacije,

·temeljiti planiranje financijske potpore i ulaganja na preciznoj analizi temeljnih uzroka marginalizacije (socioekonomska isključenost i diskriminacija), prikupiti detaljnije dokaze sustavnim evaluacijama i analizama vrsta nacionalnih, regionalnih i lokalnih intervencija koje (ne) funkcioniraju i razloga za to, kako bi se stekao bolji uvid u prepreke za uključivanje, uključiti sve dionike (tijela lokalne vlasti, civilno društvo, romske i neromske dionike koji možda imaju različita mišljenja) u analitički rad,

·analizirati upotrebu sredstava EU-a u suradnji s upravljačkim tijelima – ako se u izvješćima o praćenju utvrdi da sredstva nisu upotrijebljena djelotvorno za postizanje ciljeva uključivanja, potrebno je povezati se s tijelima lokalne vlasti ili upravljačkim tijelima i dionicima kako bi se uvidjeli razlozi za to i riješile sve prepoznate prepreke, i

·uspostaviti blisku povezanost između nacionalnih kontaktnih točaka za Rome i tijela vlasti koja su odgovorna za praćenje fondova EU-a, osigurati da se upotrebom sredstava EU-a za Rome otvaraju stvarne mogućnosti sudjelovanja i ostvaruje planirani utjecaj na njihov svakodnevni život i da se ta sredstva ne upotrebljavaju za druge interese.

Promicanje sudjelovanja Roma

Sudjelovanje Roma u javnom životu preduvjet je koji omogućuje jednakost i uključivanje, a time se promiče demokratski i učinkovit način upravljanja. Sudjelovanjem Roma i jačanjem njihova položaja daje im se prilika za izražavanje potreba i stavova i omogućuje im se da djeluju na nove načine s pozitivnim učinkom. Uključivanjem se svima otvara mogućnost djelovanja i sudjelovanja. Sudjelovanje i jačanje položaja načela su i postupci za poboljšanje životnih uvjeta i ishoda svih građana. Podupiranje značajnog sudjelovanja Roma u oblikovanju politika na lokalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a preduvjet je za rješavanje problema isključenosti. Romske i proromske organizacije civilnog društva posebno su važni dionici. Pri koordiniranju razvoja nacionalnih strateških okvira potiče se nacionalne kontaktne točke za Rome na promicanje participativnih modela, primjerice podupiranjem tematskih radnih skupina koje razvijaju procjenu potreba, prioriteta, ciljeva i djelovanja u ključnim područjima, okupljanjem nacionalnih, regionalnih, lokalnih i nevladinih dionika i osiguravanjem sudjelovanja Roma. Ovi bi se modeli i strukture mogli naknadno upotrebljavati za praćenje i evaluaciju provedbe.

Nacionalnim strateškim okvirima trebalo bi:

·utvrditi minimalne obvezne aspekte i načine sudjelovanja Roma u razvoju politika, provedbi i praćenju kao i izradi programa za upotrebu sredstava EU-a, uključujući pisane protokole o sudjelovanju u kojima se utvrđuju ovlaštenja (opseg i oblik uključivanja), sastav (načela za odabir članova), metode rada i očekivani ishodi tijela za savjetovanje i sudjelovanje, s ciljem osiguravanja djelotvorne suradnje, povjerenja i odgovornosti 3 ,

·stvoriti mogućnosti za jačanje položaja romskih zajednica na lokalnoj razini kako bi se omogućilo odlučivanje i odgovornost unutar zajednice i djelovanje usmjereno izričito na ostvarivanje društvenih i političkih promjena. Na mobiliziranje zajednice treba gledati kao na namjerni postupak uključivanja i sudjelovanja koji se odnosi na Rome, tijela lokalne vlasti i lokalne organizacije,

·osigurati da Romi budu zastupljeni u svoj svojoj raznolikosti (uključujući državljane i one koji nisu državljani, marginalizirane i integrirane osobe, žene, djecu i mlade) u procesima politike i savjetovanja,

·poboljšati lokalno djelovanje uključivanjem većeg broja stručnih djelatnika iz romske zajednice da budu posrednici i pomognu u rješavanju pitanja trajnog nedostatka povjerenja između Roma i većinskih zajednica,

·promicati suradnju s civilnim društvom među romskim i općim organizacijama, posebno onima koje su usmjerene na prava djece, mladih i žena,

·upotrebljavati sredstva EU-a i druga sredstva za pružanje redovite potpore u izgradnji kapaciteta (za analizu stanja u pogledu jednakosti i sudjelovanja itd.), posebno za lokalno civilno društvo, i

·u zemljama sa znatnim brojem romskog stanovništva:

opromicati pozitivno djelovanje za povećano sudjelovanje Roma u nacionalnoj i lokalnoj upravi u područjima jednakosti i uključivanja, istraživanja itd., i

orazmotriti mogućnost uspostave nacionalnih krovnih organizacija Roma za trajno savjetovanje i sudjelovanje u raspravama o politikama. One bi trebale dobiti osnovno institucionalno financiranje od nacionalnih vlada ili iz redovitih fondova za potporu civilnom društvu.

Odražavanje raznolikosti

Pri oblikovanju nacionalnih strateških okvira ključno je prepoznati raznolikost među Romima i njihovim zajednicama. Strateškim okvirom EU-a za Rome promiče se jačanje položaja žena, mladih i djece iz romske zajednice (i Roma s invaliditetom, starijeg romskog stanovništva, Roma koji su pripadnici skupine LGBTI+ i onih koji se kao građani kreću unutar EU-a) kako bi se otklonile socioekonomske razlike te kako bi oni u potpunosti mogli ostvariti svoja prava, svoj potencijal i postati aktivni pokretači promjene.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·procijeniti potrebe i položaj svih Roma (uključujući one koji nisu državljani određene zemlje, koji su državljani trećih zemalja i koji su bez državljanstva),

·rješavati pitanja višestruke diskriminacije i međupovezanosti, zbog kojih je isključivanje još ozbiljnije,

·staviti naglasak na skupine Roma koje su najviše marginalizirane i namijeniti im mjere za uključivanje i borbu protiv siromaštva (ne isključujući pritom druge skupine u istom položaju) i obuhvatiti sve Rome mjerama kojima se promiče sudjelovanje, a osobe koje su romskog podrijetla i one koje nisu mjerama za sprečavanje i suzbijanje antiromizma i diskriminacije,

·postaviti određene ciljeve i mjere koje su usmjerene na žene, djecu i mlade iz romske zajednice, Rome s invaliditetom, starije romsko stanovništvo, one koji se kao građani kreću unutar EU-a, Rome bez državljanstva i one iz trećih zemalja (ako je primjenjivo) te raščlaniti pokazatelje prema spolu i dobi,

·posvetiti se rodnoj dimenziji u svim područjima, posebno u pogledu obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene skrbi, potpora za djecu i suzbijanja (višestruke) diskriminacije, uključujući (obiteljsko) nasilje i izrabljivanje, promicati sudjelovanje i pobrinuti se da se mjerama uzima u obzir i rodna perspektiva,

·poduprijeti pristup pravosuđu Romkinja kako bi se spriječilo/svladalo obiteljsko nasilje i druge vrste kršenja ljudskih prava,

·sudjelovati u transnacionalnoj suradnji radi djelotvornijeg korištenja mogućnosti i rješavanja problema koji proizlaze iz transnacionalne mobilnosti Roma, osiguravajući njihov pristup obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim uslugama, i

·iskorijeniti apatridnost među Romima osiguravajući univerzalnu registraciju rođenja i mogućnost dobivanja osobnih dokumenata, službene postupke utvrđivanja apatridnosti i univerzalni pristup uslugama.

Kombiniranje općih i ciljanih pristupa

Iako diskriminacija i isključenost Roma opravdavaju daljnji ciljani pristup, cilj je usmjeravanja promicanje djelotvornog uključivanja i jednakosti Roma u svim sferama života. To podrazumijeva uključivu reformu glavnih politika za koju je potrebna pametna kombinacija ciljanih i općih pristupa. Ciljane politike trebale bi biti privremene i služiti ublažavanju dodatnih prikraćenosti i diskriminacije s kojima se suočavaju Romi. Usmjeravanje bi trebalo biti izričito (iako se ne mora nužno temeljiti na etničkom podrijetlu), ali ne i isključivo, tj. da se pritom ne isključe osobe koje nisu romskog podrijetla, a nalaze se u istom položaju.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·navesti na koji način posebne ciljane mjere (zaštitne mjere) rješavaju pitanje prepreka koje sprečavaju Rome da pristupe glavnim politikama i da od njih imaju koristi, kao i na koji će se način povećati uključenost Roma u javnim politikama,

·promicati pristup Roma pravima i glavnim uslugama uz dodatnu ciljanu potporu, ali bez stvaranja stalnih paralelnih struktura,

·usmjeriti intervencije na određena područja i pritom osigurati da se uzimaju u obzir lokalni uvjeti, kombinirati usmjeravanje na područja i socijalne skupine u okviru opsežnijih intervencija (npr. za suzbijanje krajnjeg siromaštva) i osigurati da se njima obuhvati romsko stanovništvo,

·u zemljama sa znatnim brojem romskog stanovništva:

oprovesti provjeru/reviziju ključnih mjera glavne politike kako bi se ocijenio njihov utjecaj na jednakost i uključivanje Roma,

outvrditi na koji će se način sredstva EU-u upotrebljavati za uključivu reformu glavnih politika (npr. desegregacija u obrazovanju ili stanovanju) i za ciljano djelovanje, i

outvrditi mehanizme za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma na regionalnoj i lokalnoj razini.

Povećane mjere za sprečavanje/ublažavanje nesrazmjernog utjecaja krize na Rome

Svi ključni izazovi s kojima se EU u današnje vrijeme suočava (uključujući pandemiju koronavirusa, klimatske promjene te tranzicija na digitalno i zeleno gospodarstvo) uključuju dimenziju jednakosti i uključivanja Roma. Osobitu pažnju treba posvetiti tomu da diskriminirane i marginalizirane skupine, posebno među Romima, ne budu prisiljene snositi nesrazmjerni dio tereta zbog kriza i tranzicija te da hitne mjere i dugoročne strategije rasta sadržavaju ciljanu dodatnu potporu za njihovo uključivanje. Trebalo bi prikupiti iskustva stečena tijekom pandemije koronavirusa, koja je nesrazmjerno utjecala na marginalizirane romske zajednice koje su bile izložene najtežim kratkoročnim zdravstvenim i srednjoročnim/dugoročnim ekonomskim utjecajima. Nacionalni strateški okviri za Rome trebali bi pridonijeti ublažavanju učinaka krize uzrokovane koronavirusom i našoj boljoj pripremljenosti za rješavanje svih takvih pojava u budućnosti.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·planirati djelotvorno prikupljanje podataka i praćenje socioekonomskih utjecaja (prema dobi, spolu i zdravstvenim potrebama) kako bi se osigurale učinkovite i prilagođene mjere politike koje služe kao odgovor na postojeće/buduće pandemije,

·uzeti u obzir kratkoročne, srednjoročne i dugoročne potrebe i uključiti sve zainteresirane u razvoj i provedbu mjera,

·podržati napore tijela lokalne vlasti u rješavanju najnužnijih potreba romskih zajednica (npr. smještaj, uključujući hranu i vodu, pristup besplatnim uslugama zdravstvene skrbi i financijska potpora romskim obiteljima koje se nalaze u izrazito teškoj ekonomskoj situaciji),

·dati prednost naporima za rješavanje problema strukturnih nejednakosti i nedostatnog pristupa romskih zajednica osnovnim uslugama i infrastrukturi,

·osigurati da se mjerama i/ili djelovanjima za upotrebu sredstva EU-a i nacionalnih sredstava obuhvate i zadovolje potrebe zajednica koje su najviše marginalizirane i koje su u najtežem položaju,

·promicati pristup Roma sigurnoj i čistoj vodi za piće 4 ,

·poboljšati pristup sanitarnom sustavu i osigurati stalnu dostupnost osnovnih komunalnih usluga u slučaju pandemije,

·promicati zdravstvenu pismenost među romskim stanovništvom,

·promicati širenje točnih i jasnih informacija koje se temelje na dokazima i kampanje za podizanje svijesti kao djelotvornih sredstava u borbi protiv diskriminacije i ksenofobije,

·osigurati redovno praćenje stanja okoliša i rizika koji posebno utječu na ugrožene romske zajednice i poduzimati mjere za otklanjanje opasnih ili nehigijenskih uvjeta, i

·promicati usklađenost između hitnih mjera i mjera oporavka, i glavnih inicijativa kao što su „zeleni plan”, digitalizacija, europski stup socijalnih prava, ciljevi održivog razvoja, europski semestar i glavne strategije, programi i reforme.

Osiguravanje digitalne uključenosti

Nakon što su zbog pandemije koronavirusa škole, sveučilišta i uredi bili prisiljeni na zatvaranje, svi su rješenje pronašli u internetu. Većina je prešla na internetsko obrazovanje, telemedicinu itd. uz pretpostavku da svi imaju pristup internetu. Međutim, kriza je istaknula zapanjujuće globalne razlike u učenju preko interneta i učenju na daljinu. Romi su često smješteni u ruralnim područjima, područjima koja još uvijek zaostaju kada je u pitanju pristup širokopojasnoj infrastrukturi velike brzine. Za marginalizirane Rome sa slabim ili nikakvim pristupom informatičkoj opremi ili s nedostatnom digitalnom pismenošću, učinci krize otkrili su duboko ukorijenjene strukturne nejednakosti, dovodeći do rizika da romska djeca ostvare loše rezultate i zaostaju u školi, a da odrasli ne budu informirani o aktualnostima i ostanu bez mogućnosti zapošljavanja. Moraju se riješiti osnovna pitanja povezana s nejednakošću, diskriminacijom i isključenošću u digitalnom dobu kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen. Uspješno uvođenje digitalnih tehnologija te otpornost i socijalna pravednost Europe ovise o tome da svi građani imaju pristup potrebnoj infrastrukturi, opremi i digitalnim vještinama.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·prevladati digitalnu isključenost Roma pružanjem pristupa digitalnim tehnologijama, posebno pristupa i potpore za učenje preko interneta i učenje na daljinu ako dođe do zatvaranja ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, kao tijekom pandemije koronavirusa,

·poticati sinergije s drugim političkim inicijativama (posebno onima koje se odnose na internetske javne usluge, usluge e-uprave i komercijalne usluge), kako bi se poboljšala mogućnost upotrebe javnih usluga i promicala uključiva e-uprava, s posebnim mjerama za pružanje javnih usluga i povezivanje Roma, pridajući posebnu pažnju ruralnim područjima,

·jačati digitalne vještine i kompetencije 5 Roma:

1)    poboljšanjem pristupa digitalnoj opremi i mrežnim vezama (npr. javne internetske pristupne točke u zapostavljenim područjima);

2)    promicanjem osnovnih digitalnih vještina i kompetencija u perspektivi cjeloživotnog učenja i pružanjem odgovarajućeg osposobljavanja;

3)    poboljšanjem kvalitete upotrebe i sudjelovanja u informacijskom društvu među Romima; i

4)    poticanjem prijavljivanja diskriminatornih praksi na internetu u pristupu i upotrebi usluga;

5) uključivanjem inicijativa za digitalnu pismenost u lokalni socioekonomski kontekst, prilagođavajući ih posebnim potrebama i uvjetima romskih zajednica;

6) poticanjem i podupiranjem inicijativa za digitalnu pismenost 6 :

-kojima se motivira i podiže svijest o upotrebi interneta,

-koje su povoljne i održive,

-koje pružaju sadržaje i načine provedbe prilagođene Romima (nove metode podučavanja, neformalno učenje itd.), i

-koje su dostupne i lako se upotrebljavaju;

·poticati upotrebu digitalnih rješenja za zdravstvenu skrb, kako za pacijente tako i za zdravstvene djelatnike, kako bi se osigurala stalna skrb i sigurni načini liječenja; i

·preispitivati strateške okvire za digitalno uključivanje kako bi se procijenile prepreke s kojima se suočavaju Romi.

Osiguravanje ekološke pravde

Ekološka diskriminacija 7 s kojom se suočavaju romske zajednice počinje privlačiti pozornost javnosti. Ova dugo zanemarena stvarnost istaknula je svoje nesrazmjerne učinke za vrijeme pandemije koronavirusa, u kojoj su marginalizirane zajednice bile izloženije onečišćenju i drugim povezanim zdravstvenim problemima. Zdravstveni rizici povećavaju se zbog neadekvatnih životnih uvjeta i segregacije, čime se dodatno pogoršava socioekonomska isključenost Roma.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·prepoznati i suzbijati ekološku diskriminaciju, posebno jer utječe na marginalizirane romske zajednice u segregiranim područjima (kao očitavanje antiromizma), promicati razumijevanje na koji način ekološka diskriminacija i nedostatak usluga u području zaštite okoliša prisiljavaju marginalizirane Rome na život u ekološki degradiranim područjima,

·usredotočiti se na pristup vodi, odgovarajućim sanitarnim uvjetima, uslugama sakupljanja i gospodarenja otpadom i suzbijati trajnu prostornu segregaciju koja je uzrok ekološke diskriminacije u području stanovanja i osnovnih usluga,

·riješiti problem nedovoljnog pristupa Roma zelenim površinama za život s mogućnošću njihove upotrebe za rekreaciju,

·spriječiti ekološke rizike koji ugrožavaju ljudsko zdravlje i riješiti problem utjecaja izloženosti zagađenju i onečišćenju na zdravlje, i

·osigurati zdravlje i sigurnost na radu onih koji rade u nepovoljnijim ekološkim uvjetima.

Promicanje romske umjetnosti, povijesti i kulture (te osviještenosti o njima)

Romska umjetnost, povijest i kultura sastavna su obilježja našeg europskog i nacionalnog okruženja. Međutim, tijekom stoljeća prikazi romske kulture i identiteta preuveličavani su i stereotipizirani, čime se pogoršalo otuđenje romskih zajednica od konvencionalnog društva. Prepoznavanje njihove kulture treba ostvariti pomoću događanja koja su povezana s Romima.

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·prepoznati doprinos romske umjetnosti i kulture nacionalnoj i europskoj baštini i podići svijest o tom doprinosu među samim Romima,

·podržati platforme za olakšavanje kontakta između osoba koje su romskog podrijetla i onih koje nisu na lokalnoj razini pomoću promicanja tradicionalne i moderne romske umjetnosti, zanata i kulture te znanja o romskoj povijesti,

·poticati aktivnosti podizanja svijesti u suradnji s medijima radi podupiranja samoizgrađenog romskog identiteta i kulturne baštine,

·suzbijati predrasude i stereotipe o Romima,

·odrediti i obilježavati 2. kolovoza kao Europski dan sjećanja na romske žrtve holokausta u spomen žrtvama genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu,

·promicati integrirani pristup pri obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta (27. siječnja, dan kada je oslobođen koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau) prisjećajući se sudbine Roma;

·integrirati romske zajednice u nacionalna kulturna događanja, uključivanjem romske umjetnosti, povijesti i kulture u zbirke u nacionalnim arhivima, muzejima i stalnim postavama izložbi, dodijeliti odgovarajuća sredstva za očuvanje, održavanje i razvoj romske umjetnosti i kulture, među ostalim organizacijom festivalâ,

·uključiti romski jezik i romsku povijest u školske programe i udžbenike kako za učenike koji su romskog podrijetla tako i za one koji nisu, promicati multikulturne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti u školama, i

·pružiti mogućnosti za jačanje položaja i poduprijeti romske poduzetnike i samozaposlene pojedince u lokalnim poduzećima koja promiču romske tradicije i kulturu.

Promicanje socijalnih inovacija i eksperimentiranja u području politike

Socijalne inovacije i eksperimentiranje u području politike predstavljaju nove pristupe u području socijalnih promjena kojima su obuhvaćene ideje, prakse i inicijative koje služe kao pokretači na različitim razinama sustava radi postizanja velikih pomaka i trajnih pozitivnih učinaka. Zbog svoje naravi, oni mogu biti značajni mehanizmi za promicanje jednakosti, uključivanja, sudjelovanja i jačanja položaja Roma.

Politika EU-a definira „socijalne inovacije” kao aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge i modele) koje istodobno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja. 8 „Eksperimenti u području socijalne politike” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima 9 .

Nacionalnim strateškim okvirima za Rome trebalo bi:

·poduprijeti osnivanje nacionalnih saveza za učenje i inovacije koji pridonose uključivanju – okupljajući dionike iz cijelog ekosustava (relevantne organizacije stručnjaka iz romske zajednice, zajedno s poduzećima/industrijom, socijalnim inkubatorima i mrežama onih koji donose promjene, veleposlanstvima, istraživačkim organizacijama),

·pokrenuti skupne postupke zajedničkog stvaranja s nacionalnim/regionalnim dionicima, dobrotvornim organizacijama i organizacijama sa socijalnom svrhom radi utvrđivanja potreba, dostupnih resursa i prilika za zajedničko sustavno djelovanje (uključujući dostupnu savjetodavnu potporu EU-a),

·poduprijeti inkubaciju projekata usmjerenih na ishode koji se odnose na ključna područja socijalnih usluga (pristup stanovanju, komunalnim uslugama, osnovnoj javnoj infrastrukturi i uslugama itd.),

·pospješiti i prikupiti saznanja o pristupima rada koji se odnose na različite teme/sektore, aktivirajući i osposobljavajući u isto vrijeme ključne dionike iz različitih sektora (javni, privatni, organizacije civilnog društva) za zajedničku suradnju,

·eksperimentirati sa socijalnim politikama (npr. pružajući jamstva temeljnog dohotka) za stvaranje modelâ i ispitivanje mogućih alternativnih mehanizama pružanja socijalnih davanja,

·istražiti mobilizaciju privatnog kapitala i udruživanje sredstava s primjerice dobrotvornim organizacijama u okviru mogućih programa za sufinanciranje kako bi se zadovoljile neriješene potrebe najugroženijih,

·istražiti nove modele usluga ili modele ostvarivanja ciljeva i prošireno pronalaženje sredstava kroz partnerstva usmjerena na ishode,

·poduprijeti udruživanje i integraciju ciljanih i fleksibilnih sredstava, i

·poticati osnivanje centara za stručnost za socijalne inovacije (financijska potpora kroz transnacionalne aktivnosti fonda ESF+) i dati im ovlaštenja za podupiranje potreba Roma povezanih s uključivanjem.

Horizontalni ciljevi

Glavni pokazatelji EU-a

Relevantni ciljevi održivog razvoja (SDG)

1.

Suzbijati i sprečavati antiromizam i diskriminaciju 2

1.

Udio osoba koje su se osjećale diskriminiranima zbog toga što su Romi u bilo kojem od područja obuhvaćenih istraživanjem u posljednjih 12 mjeseci

SDG 10.3.1

SDG 16.b.1

2.

Udio opće populacije kojoj nije ugodno imati Rome za susjede

2.

Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost 

3.

Stopa rizika od siromaštva (manje od 60 % medijana ekvivalentnog dohotka nakon socijalnih davanja)

SDG 1.2.1

3.1.

Djeca mlađa od 18 godina koja su izložena riziku od siromaštva

SDG 1.2.2

4.

Udio osoba koje žive u kućanstvu u velikoj materijalnoj oskudici (ne mogu si priuštiti 4 od 9 stavki, npr. hranu, pozivanje prijatelja itd.)*

SDG 1

4.1.

Djeca mlađa od 18 godina koja žive u velikoj materijalnoj oskudici

SDG 1

3.

Promicati sudjelovanje jačanjem položaja i izgradnjom suradnje i povjerenja

4.

Udio osoba koje su se osjećale diskriminiranima (u bilo kojem području) u posljednjih 12 mjeseci i prijavile posljednji slučaj diskriminacije zbog toga što su Romi

5.

Pokazatelji aktivnog građanstva i sudjelovanja, POTREBNO RAZVITI

Sektorski ciljevi

Glavni pokazatelji EU-a

Relevantni ciljevi održivog razvoja (SDG)

4.

Povećati djelotvoran jednak pristup kvalitetnom uključivom redovnom obrazovanju

6.

Udio djece u dobi od 3 godine do dobi obveznog početka osnovnog obrazovanja koja pohađaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje

SDG 4.2.2

7.

Udio osoba u dobi od 20 do 24 godine koje imaju završeno najmanje više sekundarno obrazovanje

SDG 4.3

8.

Udio djece u dobi od 6 do 15 godina koja pohađaju škole u kojima su „svi ili većina drugih učenika Romi” kako su prijavili ispitanici (samo u odabranim zemljama)

5.

Povećati djelotvoran jednak pristup plaćenom, kvalitetnom i održivom zapošljavanju

9.

Udio osoba čija glavna djelatnost prema njihovu vlastitom navodu ima status „plaćenog rada” (uključujući poslove s punim i nepunim radnim vremenom i ad hoc poslove, samozapošljavanje i povremeni rad ili rad u posljednja četiri tjedna), u dobi od 20 do 64 godine

SDG 8.5

10.

Udio mladih u dobi od 15 do 29 godina*** čija se trenutačna glavna djelatnost opisuje kao „ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih” (NEET)

SDG 8.6.1

11.

Rodno uvjetovane razlike u zapošljavanju: razlika u stopi plaćenog rada između žena i muškaraca u dobi od 20 do 64 godine

SDG 8.5

6.

Poboljšati zdravlje Roma i povećati djelotvoran jednak pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi i socijalnim uslugama

12.

Razlika u očekivanom životnom vijeku pri rođenju (opća populacija u odnosu na Rome)

13.

Udio osoba kojima je pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama ograničen, POTREBNO RAZVITI

7.

Povećati djelotvoran jednak pristup odgovarajućem desegregiranom načinu stanovanja i osnovnim uslugama 3

14.

Udio osoba koje žive u skromnim stambenim uvjetima (u slabo osvijetljenom stanu, s krovom koji propušta ili vlažnim zidovima i podovima, bez kade ili tuša, bez unutarnjeg toaleta)

SDG 11.1

15.

Udio osoba koje žive u kućanstvu koje ne ispunjava kriterij minimalnog broja soba prema definiciji Eurostata za prenapučenost

16.

Udio osoba koje žive u kućanstvima bez vode iz slavine koja se nalazi unutar stambenog prostora (samo u odabranim zemljama)

SDG 6.1.1

Glavni pokazatelji:

Opća populacija

1)Udio osoba koje su se osjećale diskriminiranima zbog toga što su Romi u bilo kojem od područja obuhvaćenih istraživanjem u posljednjih 12 mjeseci

Potencijalno iz istraživanja FRA-a 5

SDG 10.3.1 i 16.b.1

2)Udio opće populacije kojoj nije ugodno imati Rome za susjede

Istraživanje FRA-a

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su barem 5 puta doživjele uznemiravanje potaknuto mržnjom zbog toga što su Romi u razdoblju od 12 mjeseci prije istraživanja

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

SDG 10.3.1

SDG 16.b.1

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje (među svim ispitanicima) koje su fizički napadnute zbog toga što su Romi u posljednjih 12 mjeseci

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

SDG 16.1.3

Pokazatelji procesa za cilj br. 1-a: Suzbijati diskriminaciju, uznemiravanje, zločin iz mržnje i govor mržnje prema Romima

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj

·nacionalni strateški okviri za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma ili povezani skupovi dokumenata o politikama izričito sadržavaju mjere za suzbijanje antiromizma;

·nacionalnim akcijskim planom za provedbu nacionalnih strateških okvira za Rome predmetne države članice EU-a predviđene su posebne mjere za suzbijanje antiromizma i diskriminacije;

·tijela za jednakost redovno prate provedbu nacionalnih strateških okvira za Rome u skladu s Direktivom o rasnoj jednakosti i Okvirnom odlukom Vijeća o suzbijanju određenih oblika rasizma i ksenofobije te bilježe slučajeve diskriminacije Roma;

·izvješća i istraživanja o suzbijanju diskriminacije redovno se izrađuju i objavljuju;

·antiromizam je prepoznat u pravnim okvirima, politikama, dokumentima o politikama i mjerama provedbe politika država članica;

·antiromizam je naveden kao kategorija pri bilježenju podataka o zločinima iz mržnje;

·dodijeljena su sredstva za posebne mjere za suzbijanje antiromizma i diskriminacije;

·u općinama sa znatnim brojem romskog stanovništva među osobljem je predviđena jedna ili više funkcija savjetnika za pitanja Roma.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·uspostavljen je javno dostupan sustav za praćenje sudskih postupaka i pritužbi nacionalnim tijelima za jednakost o slučajevima antiromizma;

·uspostavljen je i funkcionira javno dostupan sustav za praćenje postupaka i slučajeva diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje prema Romima i prijavljivanje takvih slučajeva nacionalnim tijelima za jednakost ili uredima pučkog pravobranitelja, državnom odvjetništvu ili policiji;

·uspostavljen je sustav osposobljavanja policijskih službenika o sprečavanju diskriminacije i prepoznavanju kaznenih djela motiviranih pristranošću, koji uključuje posebne module o diskriminaciji Roma;

·države članice dodjeljuju Romima vrijeme emitiranja u javnim medijima;

·države članice provode kampanje za podizanje svijesti;

·uspostavljeni su alati za prijavljivanje govora mržnje i zločina iz mržnje koji su lako dostupni;

·organiziraju se inicijative/osposobljavanja u kojima sudjeluju informatička društva (Google, Facebook, Twitter itd.) kako bi se što bolje utvrdio antiromski sadržaj na platformama društvenih medija;

·za medijske operatere organiziraju se inicijative/osposobljavanja o bilježenju i rješavanju slučajeva antiromizma i govora mržnje.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja

·romske organizacije civilnog društva aktivno su uključene u razvoj posebnih mjera za rješavanje problema antiromizma i diskriminacije;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za suzbijanje antiromizma i diskriminacije;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata provedenih mjera.

·osviještenost opće populacije o tome da su Romi priznata nacionalna manjina;

·osviještenost opće populacije o romskoj povijesti, književnosti, umjetnosti, kulturi, glazbi i politici;

·sudjelovanje opće populacije na romskom kulturnom festivalu i drugim javnim događanjima;

·osviještenost opće populacije o tome da je romski jezik priznati neteritorijalni jezik prema Povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe;

·osviještenost opće populacije o holokaustu nad Romima.

Pokazatelji procesa za cilj br. 1-b: Promicati svijest o romskoj povijesti i kulturi, priznavanju i pomirenju

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj

·nacionalni strateški okviri za Rome ili povezani dokumenti o politikama izričito sadržavaju mjere s pokazateljima i ciljevima za podizanje razine osviještenosti o romskoj povijesti i kulturi;

·priznat je holokaust nad Romima te su dani sjećanja u spomen njegovim žrtvama uvršteni u službeni kalendar državnih praznika;

·podignuti su spomenici ili spomen-obilježja holokausta nad Romima;

·doprinos utjecajnih osoba romskog podrijetla povijesti države članice priznat je i uvršten u službeni kalendar državnih praznika;

·romska povijest, kultura i umjetnost dijelom su službenih školskih, sveučilišnih i studijskih programa;

·romske kulturne inicijative uvrštene su u relevantne nacionalne kalendare glavnih kulturnih događanja;

·uspostavljene su stručne komisije za antiromizam (komisije za istinu, priznavanje i pomirenje), a njihov je rad usmjeren na stjecanje boljeg uvida u prepreke i mehanizme isključivanja u državi članici;

·uspostavljene su strukture potrebne za provedbu Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe;

·romska umjetnost, kultura i povijest tema su redovitih razgovora u imenovanim savjetodavnim tijelima državne uprave, s ciljem utjecaja na politiku;

·dostupna su sredstva iz godišnjeg državnog proračuna koja se dodjeljuju za potporu romskim kulturnim organizacijama koje promiču romsku kulturu;

·dostupna su sredstva iz godišnjeg državnog proračuna koja se dodjeljuju lokalnim romskim medijima (tiskani i elektronički mediji, televizija, radio);

·dostupna su sredstva iz gradskog i lokalnog proračuna koja se dodjeljuju lokalnim romskim medijima i za promociju romske umjetnosti i kulture;

·ministarstva i državne agencije koje drže portfelj za mlade imaju odjele koji su izričito zaduženi za uključivanje romske mladeži i izgradnju kapaciteta romskih organizacija mladih.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·u školama se poučava o romskoj povijesti i kulturi;

·u školama se nudi besplatno poučavanje romskog jezika;

·učitelji i školsko osoblje osposobljeni su za uključivo obrazovanje i raznolikost;

·učitelji i školsko osoblje osposobljeni su za područje romske kulture i povijesti, uključujući povijest holokausta nad Romima;

·mogućnosti za osposobljavanje u području romske umjetnosti, kulture i povijesti pružaju se javnim službenicima, učiteljima, policajcima itd.;

·dostupno je i dodjeljuje se rezervirano vrijeme emitiranja na javnim medijima za romsku umjetnost i kulturu;

·dostupno je i dodjeljuje se rezervirano vrijeme emitiranja vijesti na javnim medijima koje su na romskom jeziku;

·mogućnost izvođenja na festivalima predviđa vrijeme za predstavljanje romske kulture, uz potporu javnim sredstvima;

·povećao se udio pozitivnog u odnosu na negativni govor o Romima u glavnim medijima i tisku.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja

·traži se mišljenje organizacija civilnog društva o potrebi da se dodijele sredstva iz proračuna država članica za potporu romskoj umjetnosti i kulturi;

·savjetodavna tijela državne uprave koja pružaju povratne informacije o dodjeli sredstava iz državnog proračuna za potporu nacionalnim strateškim okvirima za Rome mogu iznijeti svoje prijedloge o projektima koji se odnose na romsku umjetnost i kulturu;

·razvijaju se posebne mjere za promicanje romske umjetnosti, kulture i memorijalnih okupljanja u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva i preživjelim žrtvama holokausta nad Romima i/ili njihovim potomcima;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u postupku odlučivanja o razvoju posebnih mjera za promicanje romske umjetnosti i kulture i dodjeli sredstava u tu svrhu;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata mjera provedenih u okviru ovog operativnog cilja.

Glavni pokazatelji:

Opća populacija:

3)Stopa rizika od siromaštva (manje od 60 % medijana ekvivalentnog dohotka nakon socijalnih davanja)

Eurostat [ilc_li02]

SDG 1.2.1

3.1) Djeca mlađa od 18 godina koja su izložena riziku od siromaštva

Eurostat [ilc_li02]

SDG 1.2.2

4)Udio osoba koje žive u kućanstvu u velikoj materijalnoj oskudici 6 (ne mogu si priuštiti 4 od 9 stavki, npr. hranu, pozivanje prijatelja itd.)

4.1) Djeca mlađa od 18 godina koja žive u velikoj materijalnoj oskudici

Eurostat [ilc_mddd11]

SDG 1

Eurostat [ilc_mddd11]

SDG 1

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba koje žive u kućanstvu koje si ne može priuštiti obrok s mesom, piletinom, ribom (ili vegetarijanskim ekvivalentom) svakog drugog dana

Eurostat [ilc_mdes03]

Udio osoba koje žive u kućanstvu u kojem je barem jedna osoba otišla na spavanje gladna u posljednjih mjesec dana jer nije bilo dovoljno novca za hranu

n.p./istraživanje FRA-a

Udio djece u dobi do 17 godina koja žive u kućanstvu u kojem je barem jedna osoba otišla na spavanje gladna u posljednjih mjesec dana jer nije bilo dovoljno novca za hranu

n.p./istraživanje FRA-a

Udio osoba koje žive u kućanstvu u kojem se samo uz (velike) poteškoće može skupiti dovoljno sredstava za život

Eurostat [ilc_mdes09]

Udio osoba koji nemaju bankovni račun

n.p./istraživanje FRA-a

Pokazatelji procesa za horizontalni cilj br. 2: Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost

·nacionalni strateški okviri za Rome ili povezani dokumenti o politikama izričito sadržavaju mjere s pokazateljima i ciljevima za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti Roma, s posebnim naglaskom na siromaštvo djece;

·smjernice za provedbu socijalne zaštite i pomoći sadržavaju odredbe o suzbijanju diskriminacije kako bi se Romima osigurao jednak pristup;

·uspostavljen je mehanizam kojim se jamči pristup bankovnom računu;

·pružaju se bankovna jamstva za mikrokredite za kućanstva s niskim dohotkom.

·uspostavljen je program opskrbe hranom i ishrane za djecu školskog uzrasta;

·organizirano je ciljano osposobljavanje za suzbijanje diskriminacije i antiromizma za službenike socijalnih usluga;

·provode se posebne nacionalne mjere kako bi se uzelo u obzir međugeneracijsko siromaštvo i potreba za pružanjem potpore romskoj djeci i njihovim obiteljima u pogledu obrazovanja, stanovanja, zdravstva i smanjenja siromaštva;

·pruža se osposobljavanje za financijsku pismenost i podrška financijskoj uključenosti.

·uvedene su mjere kojima se osigurava sudjelovanje Roma u oblikovanju političkih rješenja u pitanjima socijalnog uključivanja/smanjenja siromaštva;

·razvijaju se posebne mjere u području smanjenja siromaštva i socijalnog uključivanja (posebno one namijenjene Romima koji su izloženi visokom riziku od marginalizacije) u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva;

·provode se intervencije u području smanjenja siromaštva i socijalnog uključivanja (posebno one namijenjene Romima koji su izloženi visokom riziku od marginalizacije) uz sudjelovanje organizacija romskih zajednica;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti (posebno one namijenjene Romima koji su izloženi visokom riziku od marginalizacije);

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata mjera koje se provode za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti (posebno one namijenjene Romima koji su izloženi visokom riziku od marginalizacije);

·državne institucije i tijela državne uprave (središnja i lokalna) u svoje postupke odlučivanja u području socijalnog uključivanja/smanjenja siromaštva uključuju doprinose romskog civilnog društva, poslovnih subjekata i sektora, akademske zajednice i istraživačkih centara.

Glavni pokazatelj:

Opća populacija

5)Udio osoba koje su se osjećale diskriminiranima (u bilo kojem području) u posljednjih 12 mjeseci i prijavile posljednji slučaj diskriminacije zbog toga što su Romi

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

6)Pokazatelj aktivnog građanstva i sudjelovanja, POTREBNO RAZVITI

potencijalno iz istraživanja FRA-a

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje NISU prijavile posljednji slučaj uznemiravanja zbog toga što su Romi (od svih osoba koje su doživjele uznemiravanje)

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje NISU prijavile posljednji slučaj fizičkog napada zbog toga što su Romi

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

SDG 16.3.1

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su čule za barem jedno tijelo za jednakost, nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava ili ured pučkog pravobranitelja

Potencijalno iz istraživanja FRA-a

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje vjeruju policiji

Eurostat [Ilc_pw03]

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje vjeruju pravosudnom sustavu

Eurostat [Ilc_pw03]

Daljnji pokazatelji koje je potrebno razviti koji se odnose na sudjelovanje:

Udio osoba koje su zaposlene u javnim službama (kategorija NACE-a 7 O)

Udio osoba koje su zaposlene kao stručni djelatnici ili kao upravitelji (ISCO 8 8 i 9)

Udio osoba koje su glasovale na (posljednjim) nacionalnim izborima

Eurostat [lfsa_eisn2]

Pokazatelji procesa za horizontalni cilj br. 3: Promicati sudjelovanje jačanjem položaja i izgradnjom suradnje i povjerenja

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·nacionalni strateški okviri za Rome ili povezani dokumenti o politikama izričito sadržavaju mjere s pokazateljima i ciljevima za promicanje sudjelovanja jačanjem položaja te izgradnjom suradnje i povjerenja;

·nevladine organizacije na lokalnoj razini i razini zajednica uključene u koordinirano praćenje provedbe strategije na razini EU-a koje provodi civilno društvo;

·predstavnici romskih organizacija civilnog društva redovno se pozivaju da kao punopravni članovi budu sudionici u nacionalnim odborima za praćenje fondova EU-a;

·u općinama s visokim udjelom Roma u stanovništvu, u sklopu lokalnih uprava predviđena je službena funkcija posrednika za Rome;

·u općinama s visokim udjelom Roma u stanovništvu među osobljem je predviđena jedna ili više funkcija savjetnika za pitanja Roma;

·glavne političke stranke obvezuju se da će osigurati mjesto na izbornim listama za kandidate romskih zajednica u biračkim mjestima izbora za zastupnike parlamenta i predstavnička tijela regionalne/općinske vlasti;

·gradovi i općine s visokim udjelom Roma u stanovništvu uključuju romska savjetodavna tijela ili koordinatore romskih politika u svoj institucionalni ustroj za provođenje politike uključivanja Roma;

·uspostavljena je specijalizirana agencija koja je zadužena za jačanje povjerenja i položaja Roma s učinkovitim djelovanjem;

·nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, ured pučkog pravobranitelja i tijelo za jednakost redovno se savjetuju s civilnim društvom o položaju Roma i/ili uključuju romsko civilno društvo u redovna savjetovanja;

·osigurana su financijska sredstva za učinkovito djelovanje mehanizama pružanja pravne potpore za rješavanje slučajeva antiromizma;

·uspostavljeni su mehanizmi kojima se osigurava i potiče uključivanje romskih/proromskih organizacija civilnog društva u koordinirano praćenje provedbe nacionalnih strateških okvira za Rome i praćenje i izvješćivanje o govoru mržnje na internetu;

·dodjeljuju se sredstva iz proračuna za potporu civilnom društvu u projektima kojima se nastoji ojačati položaj Roma i izgraditi suradnju i povjerenje u javne institucije;

·dodjeljuju se sredstva iz proračuna za kampanje za podizanje svijesti s ciljem otklanjanja stereotipa o Romima.

Pokazatelj – dimenzija B – posebne mjere i djelovanja

·postotak prijavljenih slučajeva na temelju kojih su pokrenuti sudski postupci;

·osposobljavanje nositelja dužnosti za suzbijanje antiromizma i diskriminacije.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·mehanizmi za poticanje sudjelovanja Roma u oblikovanju, provedbi i praćenju politika na nacionalnoj razini izričito su definirani u nacionalnim strateškim okvirima za Rome;

·uspostavljeni su mehanizmi kojima se potiče sudjelovanje Roma u oblikovanju, provedbi i praćenju bilo koje politike koja utječe na njihov položaj na lokalnoj razini;

·osigurano je sudjelovanje Roma u vijećima za medije;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata mjera provedenih u okviru tog horizontalnog cilja;

·osigurano je sudjelovanje Roma u odlučivanju i na rukovodećim položajima u organizacijama koje provode aktivnosti u području uključivanja Roma;

·Romi su zaposleni u nacionalnim kontaktnim točkama za Rome i drugim institucijama povezanima s uključivanjem Roma;

·izrađeni su lokalni planovi (u skladu s nacionalnim strateškim okvirima za Rome), a provode ih tijela lokalne vlasti u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva, posebno onima koje djeluju na lokalnoj razini.

Glavni pokazatelj:

Opća populacija

7)Udio djece u dobi od 3 godine do dobi obveznog početka osnovnog obrazovanja koja pohađaju rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Eurostat [sdg_04_30]

SDG 4.2.2

8)Udio osoba u dobi od 20 do 24 godine koje imaju završeno najmanje više sekundarno obrazovanje

Eurostat [edat_lfs_9903]

SDG 4.3

9)Udio djece u dobi od 6 do 15 godina koja pohađaju škole u kojima su „svi ili većina drugih učenika Romi” kako su prijavili ispitanici (samo u odabranim zemljama)

Nije primjenjivo

Pokazatelj

Opća populacija

Udio djece obvezne školske dobi (od 5 do 18 godina) koja se obrazuju, članovi kućanstva (ovisno o zemlji)

n.p.

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su se osjećale diskriminiranima zbog toga što su Romi u posljednjih 12 mjeseci, kada su bili u kontaktu sa školskom upravom (kao roditelj/skrbnik ili učenik)

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Osobe koje su rano napustile školovanje, u dobi od 18 do 24 godine

Eurostat [edat_lfse_14]

Udio osoba u dobi od 30 do 34 godine koje imaju završeno visoko obrazovanje

Eurostat [t2020_41]

Učestalost nasilja ili uznemiravanja potaknutog mržnjom čija su žrtva djeca (zbog toga što su Romi) u školi u posljednjih 12 mjeseci, među svim ispitanicima koji su roditelji/skrbnici djece školskog uzrasta

n.p./FRS

Za dodatan razvoj:

·Udio djece školskog uzrasta koja žive u kućanstvu bez računala

·Udio djece školskog uzrasta koja žive u kućanstvu bez pristupa internetu

·Udio mladih Roma u dobi od 16 do 24 godine koji žive u kućanstvu bez računala

·Udio mladih Roma u dobi od 16 do 24 godine koji žive u kućanstvu bez pristupa internetu

Pokazatelji procesa za cilj br. 4: Povećati učinkovito sudjelovanje Roma u kvalitetnom uključivom redovnom obrazovanju

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·praćenje uključivosti redovnih obrazovnih politika predviđeno je u nacionalnim strateškim okvirima za Rome;

·uspostavljen je nacionalni/regionalni program desegregacije;

·provodi se nacionalni plan za sprečavanje i otklanjanje pogrešnih dijagnoza koje dovode do neprimjerenog uključivanja romskih učenika u obrazovanje za učenike s posebnim potrebama;

·uspostavljeni su programi pozitivnog djelovanja za zapošljavanje romskih učitelja u redovnom sustavu obrazovanja;

·funkcije školskog posrednika za Rome i asistenta u nastavi integrirane su u obrazovni sustav;

·izričite zaštitne mjere i kriteriji za uključivost redovnih obrazovnih politika izraženi se u nacionalnim strateškim okvirima za Rome;

·uspostavljen je sustav pomoću kojeg se mladim Romima osigurava mjesto u višem sekundarnom ili strukovnom obrazovanju i podupire njihovo pohađanje nastave, s naglaskom na djevojke;

·uspostavljen je sustav za potporu Romima koji nastoje steći visoko obrazovanje putem stipendija, mentorstva i savjetovanja, s naglaskom na djevojke.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·uvedene su mjere kojima se osigurava djelotvoran pristup Roma kvalitetnom uključivom redovnom obrazovanju s dugoročnim ciljem postizanja iste razine djelotvornog pristupa kao i za opću populaciju;

·uvedene su zaštitne mjere za osiguravanje djelotvornog jednakog pristupa romske djece ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

·učiteljima i ostalom nastavnom osoblju pruža se ciljano osposobljavanje za sprečavanje diskriminacije i antiromizma u obrazovanju;

·učitelji se osposobljavaju za osiguravanje/upotrebu pristupa uključivog obrazovanja;

·romskim učenicima pruža se individualna pedagoška potpora kvalificiranog osoblja u redovnom obrazovanju;

·uspostavljeni su školski programi i osigurani nastavni materijali koji se odnose na romsku kulturu, povijest i jezik;

·uvedene su mjere za promicanje pristupa romske djece izvannastavnim, kulturnim i slobodnim aktivnostima u multikulturnom okruženju;

·Romi na koje se primjenjuju programi potpore (poput individualne potpore, stipendija i mentorstva, uključujući za digitalnu pismenost);

·dodjeljuju se sredstva iz proračuna namijenjena za suzbijanje rasizma u školama prema Romima;

·pružaju se stipendije kao potpora Romima koji su se upisali na sveučilište;

·Romologija ili studij romskog jezika i kulture uključeni su u studijske programe sveučilišta;

·u školama se nudi besplatno poučavanje romskog jezika;

·uvedene su ciljane mjere za potporu neformalnom osposobljavanju i ostvarivanje potvrda za vještine stečene praksom.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·uvedene su mjere kojima se osigurava sudjelovanje Roma u oblikovanju političkih rješenja u području obrazovanja;

·školski inspektori sudjeluju u praćenju rezultata mjera provedenih u okviru ovog operativnog cilja;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za promicanje jednakog pristupa obrazovanju (posebno suzbijanje segregacije i promicanje uključivog obrazovanja u svim fazama).

Glavni pokazatelj:

Opća populacija

10)Udio osoba u dobi od 20 do 64 godine čija glavna djelatnost prema njihovu vlastitom navodu ima status „plaćenog rada” (uključujući poslove s punim i nepunim radnim vremenom i ad hoc poslove, samozapošljavanje i povremeni rad ili rad u posljednja četiri tjedna)

Eurostat [lfsa_ergan]

SDG 8.5

11)Udio mladih u dobi od 15 do 29 godina* čija se trenutačna glavna djelatnost opisuje kao „ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih” (NEET)

Eurostat [edat_lfse_20]

SDG 8.6.1

12)Rodno uvjetovane razlike u zapošljavanju: Razlika u stopi plaćenog rada između žena i muškaraca u dobi od 20 do 64 godine

Eurostat [lfsa_ergan]

SDG 8.5

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su se osjećale diskriminiranima na radnom mjestu zbog toga što su Romi u posljednjih 12 mjeseci

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su se osjećale diskriminiranima dok su tražile posao zbog toga što su Romi u posljednjih 12 mjeseci

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Daljnji pokazatelji koje je potrebno razviti a koji se odnose na kvalitetu rada: ugovori o radu na neodređeno vrijeme, kvalificirani rad, udio osoba koje rade u javnim službama, siromaštvo zaposlenih i strukovno obrazovanje i osposobljavanje

Pokazatelji procesa za cilj br. 5: Povećati učinkovito sudjelovanje Roma u plaćenom, kvalitetnom i održivom zapošljavanju

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·uspostavljen je mehanizam za potporu kvalitetnom zapošljavanju Roma kojemu se dodjeljuju potrebna financijska sredstva;

·romske organizacije sudjeluju kao promatrači u radničkim sindikatima i trostranim komisijama;

·uspostavljeni su programi mentorstva i razvoja karijere kao potpora zapošljavanju stručnih djelatnika iz romske zajednice u javnoj upravi

·uspostavljeni su mehanizmi za potporu zapošljavanju Roma kao zaposlenika s punim radnim vremenom u uredima za zapošljavanje i drugim odjelima uprave koji su zaduženi za olakšavanje pristupa zapošljavanju;

·u sklopu ustrojstva uprave općina s visokim udjelom Roma u stanovništvu predviđene su funkcije „posrednika za zapošljavanje Roma i za mlade Rome”;

·uspostavljeni su programi kojima se podupiru romska novoosnovana mala poduzeća i poduzetničke inicijative.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·uvedene su ciljane mjere za potporu romskom poduzetništvu i samozapošljavanju, posebno kod mladih;

·uvedene su ciljane mjere za potporu formalizaciji postojećeg neformalnog zapošljavanja;

·uvedene su ciljane mjere za potporu zapošljavanju Roma u javnoj upravi;

·u programe javnih radova usmjerene na mjesta s visokim udjelom Roma u stanovništvu uključene su izričite izlazne strategije s komponentama za razvijanje vještina i stjecanje kvalifikacija;

·provode se i financiraju programi kojima se podupire prvo radno iskustvo, zapošljavanje i naukovanje te razvoj karijere usmjeren na romsku mladež;

·provode se programi kojima se podupiru poslodavci koji sudjeluju u uključivanju i potiču jednake mogućnosti na radnom mjestu;

·za službe za zapošljavanje, sindikate i poslodavce organiziraju se kampanje za podizanje svijesti i ciljana obuka za suzbijanje diskriminacije i antiromizma na tržištu rada;

·uspostavljeni su programi mikrozajmova za mala poduzeća koji su izričito usmjereni na romske zajednice i u potpunosti su operativni.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·uvedene su mjere kojima se osigurava sudjelovanje Roma u oblikovanju političkih rješenja u području zapošljavanja;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za povećanje učinkovitog sudjelovanja Roma u plaćenom, kvalitetnom i održivom zapošljavanju;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata provedenih mjera;

·državne institucije i tijela državne uprave (središnja i lokalna) uključuju mišljenja romskog civilnog društva, a posebno romskih poduzetnika i uspješnih stručnih djelatnika iz romske zajednice, u svoje postupke odlučivanja u području zapošljavanja.

Glavni pokazatelj:

Opća populacija

13)Razlika u očekivanom životnom vijeku pri rođenju (opća populacija u odnosu na Rome)

Baza podataka o smrtnosti stanovništva/Eurostat [demo_mlexpec]

14)Udio osoba kojima je pristup zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama ograničen, POTREBNO RAZVITI

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje svoje zdravlje općenito procjenjuju kao „vrlo dobro” ili „dobro”

Eurostat [hlth_silc_01]

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje imaju zdravstveno osiguranje

OECD [ECHI 76]

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su se osjećale diskriminiranima tijekom pristupanja uslugama zdravstvene skrbi zbog toga što su Romi u posljednjih 12 mjeseci

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Za dodatan razvoj:

Udio Romkinja koje su rodile prvo dijete prije 20. godine života.

Nezadovoljene medicinske potrebe

Eurostat

[demo_fordager]

SDG 3.7

Eurostat [SDG_03_60]

Pokazatelji procesa za cilj br. 6: Poboljšati zdravlje Roma i povećati njihov učinkovit pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·sustav zdravstvenog posredovanja institucionaliziran je i integriran u relevantne strukture zdravstvene uprave;

·uspostavljen je sustav poticanja i podupiranja perspektive razvoja karijere zdravstvenih posrednika koji žele postati zdravstveni djelatnici;

·uspostavljen je sustav pružanja preventivnih usluga zdravstvene skrbi Romima koji žive u getima i segregiranim/udaljenim naseljima;

·regionalni zdravstveni inspektorati imaju resurse (financijske i ljudske) kako bi osigurali da su nacionalni programi cijepljenja i imunizacije za djecu i starije osobe, kao i preventivne usluge poput krvnih pretraga i pregleda za rano otkrivanje raka, dostupni i romskim zajednicama.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·uspostavljeni su programi informiranja o zdravlju prilagođeni specifičnim uvjetima i poteškoćama s kojima se suočavaju Romi (uključujući zdrav način života i prehrane);

·uspostavljeni su i djeluju preventivni zdravstveni programi kojima se obuhvaćaju rizične skupine, uključujući Rome;

·organiziraju se kampanje za podizanje svijesti kojima se promiče razumijevanje potrebe za cijepljenjem;

·provodi se povoljno cijepljenje (protiv gripe) djece i starijih osoba;

·redovno se provode besplatni preventivni zdravstveni pregledi djece, uz mjere daljnjeg praćenja rizičnih skupina;

·uspostavljeni su programi prenatalne skrbi koji su namijenjeni ženama u nepovoljnom položaju, a prenatalne usluge pružaju se redovno;

·uspostavljeni su programi za praćenja zdravlja majke i djeteta koji su namijenjeni djeci do 3 godine, s posebnim naglaskom na skupine u nepovoljnom položaju;

·zdravstvenim djelatnicima redovno se pruža ciljano osposobljavanje za sprečavanje diskriminacije i antiromizma;

·podiže se svijesti o zdravlju i provode se kampanje usmjerene na romske zajednice.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·uvedene su mjere kojima se osigurava sudjelovanje Roma u oblikovanju političkih rješenja u području zdravstvene skrbi;

·u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva razvijaju se posebne mjere za rješavanje problema u području zdravstvene skrbi;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za poboljšanje pristupa Roma uslugama zdravstvene skrbi;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata mjera provedenih u području zdravstvene skrbi;

·državne institucije i tijela državne uprave (središnja i lokalna) uključuju mišljenja romskog civilnog društva, a posebno mreže romskih zdravstvenih posrednika, u svoje postupke odlučivanja u području zdravstvene skrbi.

Glavni pokazatelj:

Opća populacija

15)Udio osoba koje žive u skromnim stambenim uvjetima (u slabo osvijetljenom stanu, s krovom koji propušta ili vlažnim zidovima i podovima, bez kade ili tuša, ili bez unutarnjeg toaleta)

Eurostat [tessi 291]

16)Udio osoba koje žive u kućanstvu koje ne ispunjava kriterij minimalnog broj soba prema definiciji Eurostata za prenapučenost

Eurostat [ilc_lvho05a / SDG_11_10]

SDG 1, SDG 11

17)Udio osoba koje žive u kućanstvu bez vode iz slavine koja se nalazi unutar stambenog prostora (samo u odabranim zemljama)

Eurostat [ilc_mdho05]

SDG 6.1.1

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio osoba koje žive u kućanstvu bez toaleta, tuša ili kupaonice unutar stambenog prostora

Eurostat [ilc_mdho05 / SDG_06_10]

SDG 6

Udio osoba koje žive u stambenom objektu s krovom koji propušta, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima, ili truležom u prozorskim okvirima ili podu

Eurostat [SDG_01_60]

SDG 1

Udio osoba koje žive u kućanstvu koje je u proteklih 12 mjeseci bilo prisiljeno napustiti smještaj ili odmorište

n.p.

Udio osoba u dobi od 16 godina nadalje koje su se osjećale diskriminiranima dok su tražile stambeni prostor zbog toga što su Romi u posljednjih 5 godina

n.p./potencijalno iz istraživanja FRA-a

Za dodatan razvoj:

Stambena segregacija.

Pokazatelji kojima se iskazuju geografski aspekti položaja Roma.

Pristup osnovnim uslugama i infrastrukturi na nekom području (usluge zdravstvene skrbi, javni prijevoz, škola, skrb o djeci itd.) zbog udaljenosti, troškova, radnog vremena ili nedostatka usluge.

Udio osoba koje žive u nelegaliziranim ili nereguliranim stambenim prostorima.

n.p.

n.p.

Pokazatelji procesa za cilj br. 7: Povećati učinkovit pristup Roma odgovarajućem desegregiranom načinu stanovanja i osnovnim uslugama

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·nacionalni strateški okviri za Rome ili povezani dokumenti o politikama uključuju izričite mjere za suzbijanje stambene segregacije;

·uvedene su jasne smjernice u pogledu deložacija i učinkovito se provode kako bi se pružila zaštita od nepropisnih deložacija;

·uvedene su jasne smjernice u pogledu deložacija i učinkovito se provode kako bi se pružila zaštita kućanstvima s djecom;

·otklonjeni su postojeći propusti u propisima o stanovanju zbog kojih nije moguće legalizirati neregulirane stambene nekretnine u romskim naseljima;

·u kriterijima prihvatljivosti i kriterijima za ocjenjivanje projekata koji se financiraju sredstvima EU-a, a kojima se poboljšava infrastruktura na mjestima s velikim udjelom Roma u stanovništvu, utvrđeni su posebni bodovi za poduzeća koja zapošljavaju Rome ili kojima upravljaju Romi;

·uspostavljene su politike koje potiču i podupiru lokalne inicijative samopomoći na razini zajednica u području stanovanja;

·potrebe za odmorištima i terenima za stambene prikolice redovito se procjenjuju;

·uspostavljeni su mehanizmi kojima se osigurava pravo na vodu sigurnu za piće i sanitarne uvjete.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·izričite zaštitne mjere i kriteriji za uključivost redovnih usluga u pogledu stanovanja i programa izraženi se u nacionalnim strateškim okvirima za Rome;

·uvedene su ciljane mjere za pružanje potpore socijalno ugroženim područjima, s ciljem smanjenja segregacije;

·uvedene su ciljane mjere s osiguranim financijskim sredstvima za poboljšanje javne infrastrukture za naselja u nepovoljnom položaju u pogledu cesta, vode, sanitarnih uvjeta, pristupa javnim službama i kanalizacijskim postrojenjima;

·uspostavljen je program „stanovanje na prvom mjestu”;

·ciljano osposobljavanje za suzbijanje diskriminacije i antiromizma u pogledu stanovanja pruženo je službenicima u zavodima za stanovanje i općinskim uredima;

·redovno se provodi mapiranje i praćenje naselja u nepovoljnom položaju i kampova;

·redovno se provodi praćenje stambenih aspekata (broj lokalnih stambenih jedinica koje je potrebno procijeniti).

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·uvedene su mjere kojima se osigurava sudjelovanje Roma u oblikovanju političkih rješenja u području stanovanja;

·u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva razvijaju se posebne mjere za rješavanje problema u području stanovanja;

·razvijaju se i provode intervencije u području stanovanja koje su usmjerene na Rome (posebno na desegregaciju) uz sudjelovanje organizacija romskih zajednica;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za poboljšanje stambene situacije, a posebno desegregacije;

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata provedenih mjera u području stanovanja, posebno desegregacije;

·državne institucije i tijela državne uprave (središnja i lokalna) uključuju mišljenja romskog civilnog društva, a posebno mreže romskih zdravstvenih posrednika i posrednika u obrazovanju, u svoje postupke odlučivanja u području stanovanja.

Pokazatelji ishoda

Sporedni (neobvezno)

Pokazatelj

Opća populacija

Udio Roma koji žive u kućanstvu u sljedećim uvjetima koji su navedeni kao problemi u smještaju: zagađenje, prljavština ili drugi ekološki problemi u okolnom području kao što su: dim, prašina, neugodni mirisi ili zagađena voda

Eurostat [ilc_mddw02]

Pokazatelji ishoda: sporedni (neobvezno): U ovom području još nisu razvijeni pokazatelji, moguća tematska područja za razvoj mogla bi biti:

Život izložen ekološkim uvjetima koji su opasni i povezani sa zdravstvenim rizicima:

·život u područjima u kojima su češće prirodne katastrofe (prema vrsti katastrofe – izlijevanje rijeka, bujične poplave, odroni zemlje itd.);

·život u ekološki opasnim područjima (prema vrstama – odlagališta otpada ili deponiji, napušteni tvornički pogoni, rudnici itd.);

·izloženost opasnim čimbenicima (prema vrsti – život u zagađenim područjima, upotreba nepročišćenih i onečišćenih izvora vode, izloženost toksičnim emisijama, elektromagnetskom zračenju itd.);

·opasna zanimanja, uključujući rad u pustopoljinama, na smetlištima itd., bez odgovarajuće zaštite;

·život u područjima s nedostatnom infrastrukturom kao što su voda sigurna za piće, pročišćavanje otpadnih voda, asfaltirane ceste, sakupljanje otpada itd.;

·udio kućanstava koja svoj stambeni prostor griju sagorijevanjem krutog otpada.

Pokazatelji procesa za cilj br. 7-a: Suzbijanje izloženosti lošim ekološkim uvjetima, promicanje ekološke pravde

Pokazatelj – dimenzija A – institucionalni ustroj 

·nacionalni strateški okviri za Rome ili povezani dokumenti o politikama uključuju izričite mjere za suzbijanje izloženosti lošim ekološkim uvjetima i promicanje ekološke pravde;

·smjernice za provedbu osiguravaju prednost u pristupu socijalnom stanovanju onim Romima koji žive u ekološki opasnim područjima ;

·strogo se primjenjuju standardi za sigurno stanovanje i sprečavanje života u opasnim uvjetima;

·provodi se ekološka procjena novih mjesta za gradnju i odmorišta;

·uspostavljeni su djelotvorni mehanizmi koji osiguravaju provedbu odredaba radnog zakonodavstva koje su važne za okoliš.

Pokazatelj – dimenzija B - posebne mjere i djelovanja

·uvedene su ciljane mjere s osiguranim financijskim sredstvima za preseljenje romskih obitelji koje žive u ekološki opasnim područjima;

·provodi se procjena utjecaja stambenih politika i stambenih odredaba usmjerenih na Rome s obzirom na ekološke čimbenike;

·u nacionalnim strateškim okvirima za Rome razmatraju se utjecaj politika na okoliš i ekološki rizici za Rome.

Pokazatelj – dimenzija C – kvaliteta postupaka odlučivanja 

·posebne mjere za rješavanje ekoloških pitanja u područjima u kojima žive Romi (posebno u segregiranim romskim zajednicama) razvijaju se u suradnji s romskim organizacijama civilnog društva i Roma koji su naseljeni na predmetnim mjestima;

·razvijaju se i provode intervencije u području sigurnog i održivog okoliša usmjerene na Rome (posebno u segregiranim romskim zajednicama) uz sudjelovanje organizacija romskih zajednica;

·romske organizacije civilnog društva sudionici su u odborima za praćenje operativnog programa fondova EU-a u okviru kojeg se provode posebne mjere za poboljšanje stanja okoliša u područjima u kojima žive Romi (posebno u marginaliziranim romskim zajednicama);

·romske organizacije civilnog društva sudjeluju u praćenju rezultata mjera provedenih za poboljšanje stanja okoliša u područjima u kojima žive Romi (posebno u segregiranim romskim zajednicama);

·državne institucije i tijela državne uprave (središnja i lokalna) uključuju mišljenja romskog civilnog društva, a posebno mreže romskih zdravstvenih posrednika, u svoje postupke odlučivanja u području zdravstvene skrbi.