Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 52021IE3668

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Strategiji za MSP-ove nove generacije – Poboljšanje djelotvornog i brzog ostvarivanja rezultata (samoinicijativno mišljenje)

EESC 2021/03668

SL C 194, 12.5.2022, p. 7–13 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

12.5.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 194/7

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Strategiji za MSP-ove nove generacije – Poboljšanje djelotvornog i brzog ostvarivanja rezultata

(samoinicijativno mišljenje)

(2022/C 194/02)

Izvjestiteljica:

Milena ANGELOVA

Suizvjestitelj:

Panagiotis GKOFAS

Odluka Plenarne skupštine:

25.3.2021.

Pravna osnova:

pravilo 32. stavak 2. Poslovnika

 

samoinicijativno mišljenje

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

13.12.2021.

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

19.1.2022.

Plenarno zasjedanje br.:

566

Rezultat glasanja

(za/protiv/suzdržani):

235/1/7

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

 Mala i srednja poduzeća okosnica su gospodarstva EU-a. Stoga gospodarski oporavak uvelike ovisi o tome koliko će se ona uspješno prilagoditi i djelovati u novoj stvarnosti nakon pandemije, koju oblikuju korjenite promjene nametnute digitalnom i zelenom tranzicijom. Kako bi MSP-ovi mogli ne samo preživjeti, već i uspješno napredovati, rasti i širiti se i tako pridonositi razvoju gospodarstva EU-a, stvaranju kvalitetnih radnih mjesta i dobrobiti građana, potrebna su dodatna nastojanja EU-a i država članica da im se omogući povoljno poslovno okruženje i odgovarajuće mjere za financiranje i potporu.

1.2.

 Politika i regulatorni okvir spremni za budućnost moraju MSP-ovima pružiti sigurnost, dosljednost, jasnoću i jednake uvjete, poštujući pritom načela bolje regulative (1) i provjere konkurentnosti prilikom uvođenja novih ili preispitivanja starih mjera politike, uz održavanje visoke razine standarda zaštite okoliša i socijalne zaštite. EGSO poziva na pojednostavljene administrativne postupke kako bi se izbjeglo usmjeravanje sredstava na aktivnosti koje ometaju nastojanja za razvoj poslovanja.

1.3.

 EGSO ponavlja svoj prijedlog za stvaranje i razvoj mreže „ombudsmana za financije i financiranje”, koji bi nadzirali provedbu mjera usmjerenih na poboljšanje kratkoročne likvidnosti MSP-ova. Takva bi mreža promicala pristup MSP-ova financijskim sredstvima te prikupljala i analizirala kvalitativne podatke kako bi se utvrdilo kako banke posrednice koriste financijske instrumente s ciljem dopiranja do MSP-ova kojima su potrebna financijska sredstva i zašto im se krediti ne odobravaju. Osim toga, mogla bi i posredovati u sveobuhvatnijim sporovima između MSP-ova i pružatelja financijskih usluga i likvidnosti. EGSO predlaže da Europska komisija i države članice brzo osmisle i provedu postupak podnošenja zahtjeva za MSP-ove jednostavnim kratkim obrascem kako bi im se olakšao i ubrzao pristup sredstvima EU-a.

1.4.

 EGSO smatra da je omogućavanje nesmetanog djelovanja i na unutarnjem i na međunarodnom tržištu važna kratkoročna mjera politike i poziva države članice da ulože poseban napor kako bi MSP-ovima osigurale mogućnosti da sudjeluju u natječajima za ugovore o javnoj nabavi i dobivaju ih te općenito ubrzale javna ulaganja kako bi se povećao promet poduzeća, zajedno s djelotvornom primjenom Direktive o zakašnjelim plaćanjima (2). EGSO pozdravlja prijedlog Europske komisije da se privremeni okvir za državne potpore produži do lipnja 2022., čime bi se premostilo razdoblje do uspostave tržišnih uvjeta nakon COVID-a 19.

1.5.

 EGSO naglašava da je poboljšanje kompetencija i vještina, uključujući digitalne i zelene vještine, ključno za MSP-ove. Ta potreba se jednako odnosi i na poduzetnike, voditelje poduzeća i radnike. Potražnja za novim vještinama zahtijeva prilagodbu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te usavršavanje i prekvalifikaciju. Socijalni dijalog ima važnu ulogu u razvoju vještina, a dobre prakse strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi promicati i razmjenjivati putem relevantnih inicijativa EU-a u suradnji među organizacijama MSP-ova, socijalnim partnerima i državama članicama.

1.6.

 Konkretno, mikropoduzećima i malim poduzećima, obiteljskim i tradicionalnim poduzećima te poduzećima socijalne ekonomije potrebni su praktična potpora na lokalnoj razini, specifične kampanje, instrumenti i savjeti. Trebalo bi učiniti mnogo više kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost dovoljnog broja savjetodavnih usluga i njihova primjenjivost, također uz neophodnu potporu organizacija MSP-ova. EGSO pozdravlja činjenicu da je Europska komisija pokrenula akcijski plan za socijalnu ekonomiju (3).

1.7.

 Poboljšanje umrežavanja, suradnje i partnerstva s drugim poduzećima i dionicima također pomaže u ubrzanju oporavka, digitalizacije i kapaciteta ekologizacije MSP-ova, među ostalim bliskom suradnjom s MSP-ovima u pripremi načina tranzicije za industrijske ekosustave. Iako je pandemija bolesti COVID-19 potaknula uvođenje digitalizacije među MSP-ovima koji su digitalni predvodnici, produbila je i digitalni jaz za one koji zaostaju. Treba također istaknuti potrebu za temeljitijom procjenom prilika i izazova s kojima se zbog zelene tranzicije suočavaju MSP-ovi, posebno oni najranjiviji koji imaju najmanje resursa, i treba im pružiti podršku. Taj proces mogu pospješiti i pridonijeti mu predstavničke organizacije MSP-ova, a za to je potrebno osmisliti i ponuditi im posebne mjere potpore i financiranje zajedničkih aktivnosti.

1.8.

 EGSO naglašava ključnu ulogu mreže izaslanika za MSP-ove, Europske poduzetničke mreže (EEN) i organizacija MSP-ova u objavljivanju i širenju informacija o svim mjerama potpore što široj publici MSP-ova te ih poziva na to da svoje strukture i radne metode osmisle tako da se te potrebe što bolje zadovolje. EGSO predlaže da se odnosi između organizacija MSP-ova na europskoj i nacionalnoj razini i mreže izaslanika za MSP-ove dodatno ojačaju s ciljem postizanja interaktivnijeg modela u kojem bi postojala stalna, izravna veza i dosljedna, bliska i sveobuhvatna povezanost s MSP-ovima i njihovim predstavničkim organizacijama kao i bolje razumijevanje i priznavanje uloge izaslanika za MSP-ove. Izaslanici za MSP-ove prilagodit će politike EU-a i pretočiti ih u konkretne mjere i programe potpore u svojim državama članicama te organizirati praktične mjere za rješavanje posebne situacije svakog pojedinog MSP-a kako nitko ne bi ostao zapostavljen. EGSO sa zanimanjem iščekuje skoro imenovanje izaslanika EU-a za MSP-ove kako bi se taj proces stvarno počeo provoditi.

2.   Kontekst

2.1.

 EGSO je pozvao na izradu „Strategije za MSP-ove nove generacije” koja bi odgovorila na novonastalu situaciju (4) s obzirom na to da je Europska komisija pokrenula strategiju EU-a za MSP-ove neposredno prije izbijanja pandemije COVID-a 19 (5). Nadalje, pri završetku rada na VFO-u 2021. – 2027. te na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u okviru instrumenta Next Generation EU važno je ocijeniti je li doista postignut cilj da mjere potpore MSP-ovima budu u središtu svih tih programa. To je posebno hitno i važno jer se mnoge preporuke i prijedlozi predstavničkih organizacija MSP-ova tek moraju bolje integrirati na razini EU-a te na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi se omogućilo brzo i uspješno ostvarivanje.

2.2.

 Ovo samoinicijativno mišljenje EGSO-a nadovezuje se na prethodno mišljenje (6) bez ponavljanja njegovih preporuka i usredotočuje na to kako bolje zadovoljiti potrebe promicanja i potpore MSP-ova. Te potrebe ne proizlaze samo iz nove stvarnosti nakon COVID-a 19, već i iz činjenice da MSP-ovi u EU-u, koji imaju važnu ulogu u oporavku i otpornosti gospodarstva i društva na razini EU-a i država članica, moraju poštovati jedan od najkompliciranijih zakonodavnih okvira. U mišljenju se razmatra kako fondovi EU-a i druge mjere potpore politikama pomažu u iskorištavanju potencijala MSP-ova i što se može učiniti kako bi se ubrzala provedba te zajamčilo uspješno i brzo postizanje strategije za MSP-ove, uključujući moguće prilagodbe na temelju nedavnih iskustava i događaja.

3.   Izazovi, mogućnosti i različiti kapaciteti MSP-ova

3.1.

 MSP-ovi se suočavaju s ozbiljnim izazovima ne samo u pogledu gospodarskog oporavka od pandemije i prilagodbe novim okolnostima nakon pandemije, već i u pogledu digitalne i zelene tranzicije i demografskih promjena. Nova situacija također stvara mogućnosti za MSP-ove, osobito ako postoje odgovarajuće mjere potpore, prilagođene značajnim razlikama u obilježjima MSP-ova i njihovim sposobnostima da se oporave, digitaliziraju i postanu zeleniji (7).

3.2.

 Pandemija je iz temelja promijenila radno okruženje MSP-ova zbog značajnih promjena koje je izazvala na globalnim tržištima te povećanja troškova energije i prijevoza, koji su rastom inflacije i negativnim kamatnim stopama nedavno još pogoršani. Štoviše, MSP-ove su pogodili pad potražnje i prihoda kupaca koji je negativno utjecao na novčani tok i raspoloživost kapitala, poremećaji u opskrbnom lancu (nestašica sirovina i povećane cijene), te izazovi povezani s uravnoteženjem broja zaposlenih i njihove socijalne sigurnosti te neusklađenošću vještina. Manjak likvidnosti, kašnjenja u plaćanju i povećana potražnja za financiranjem također su veliki problemi koji su se tijekom pandemije pogoršali.

3.3.

 MSP-ovi su vrlo raznoliki i heterogeni, a njihova sposobnost oporavka i razvoja također se razlikuje, ovisno o tome proizvode li robu i usluge za potrošačka tržišta ili pružaju poluproizvode većim tvrtkama. Nadalje, oporavak MSP-ova koji uglavnom posluju na nacionalnoj ili čak lokalnoj razini uvelike ovisi o obnovi domaćih uvjeta, dok na one MSP-ove koji trguju na jedinstvenom tržištu utječe njegovo fluidno poslovanje, a oni koji posluju na međunarodnoj razini računaju na oporavak, vraćanje proizvodnje u zemlje u blizini ili diversifikaciju poremećenih međunarodnih lanaca vrijednosti i brzu provedbu sporazuma o slobodnoj trgovini.

3.4.

 Nažalost, razina digitalizacije MSP-ova iz EU-27 zaostaje za razinom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Norveškoj, SAD-u i Aziji. Iako je razdoblje pandemije pomoglo podizanju svijesti o značaju digitalizacije, produbilo je digitalni jaz među predvodnicima i onih koji kaskaju, a problem nedovoljne stručnosti i resursa u MSP-ovima i dalje nije riješen, odnosno još uvijek nedostaje:

—

osviještenosti o digitalnoj tehnologiji, razvoja njezinih vještina i njezine dostupnosti i alata potrebnih za digitalizaciju;

—

dobre povezanosti, digitalnih alata i usluga;

—

vremena i financijskih sredstava;

—

sposobnosti kombiniranja digitalne strategije s konkretnim poslovnim modelom (uključujući nemogućnost integriranja nove tehnologije s postojećom tehnologijom i poslovnim procesima ili migracije iz prethodnih sustava/prestanka rada starih tehnologija).

3.5.

 Nalazi istraživanja o MSP-ovima dokazuju valjanost ranijih zaključaka EGSO-a (8) jer 72 % MSP-ova smatra da bi bolji pristup programima javne potpore bio koristan kako bi im se omogućila digitalizacija, zajedno s potporom za pronalaženje potrebnih vještina ili stručnosti i omogućavanje pristupa mrežama (za 61 % i 62 %) i pomoć pri prikupljanju sredstava (50 %). Svi MSP-ovi imali bi više koristi od bespovratnih sredstava i subvencioniranog javnog financiranja nego od financijskih instrumenata.

3.6.

 Za MSP-ove sve važnija postaje i nematerijalna poslovna imovina, poput imidža ili dugoročnih odnosa s kupcima radi zadovoljenja potreba koje se stalno mijenjaju i povećavaju te povećana razina tržišnog natjecanja zbog održivosti. Digitalizacija i ekologizacija idu ruku pod ruku jer digitalizacija pomaže poduzećima u optimizaciji korištenja resursa i smanjenju učinaka na okoliš, dok se, uglavnom na široj razini sustava, također treba boriti s negativnim učincima digitalizacije na klimu i okoliš.

3.7.

 MSP-ovi se suočavaju s nesigurnošću i nedostatkom znanja i razumijevanja specifičnih klimatskih i ekoloških politika, što uključuje i zahtjeve povezane sa svim novim financijskim alatima. Zeleni plan i paket mjera „Spremni za 55 %” mogu, među ostalim, utjecati na MSP-ove izravno, zahtjevima koje će trebati zadovoljiti, ili neizravno, povećanim troškovima resursa, dok poboljšana učinkovitost u uporabi energije i materijala te logistici mogu dovesti do smanjenja troškova, a održiviji proizvodi mogu na tržištima stvoriti koristi, ovisno o očekivanjima kupaca. Povećanje i domaće i globalne potražnje za ekološkim i klimatskim tehnologijama i rješenjima jest prilika za tvrtke koje pružaju rješenja drugim tvrtkama ili javnom sektoru. Osim toga, prisutan je i jasan trend rasta očekivanja u pogledu održivosti kod ulagača i financijera.

3.8.

 Nadalje, na pozicioniranje MSP-ova u digitalnoj i zelenoj tranziciji utječu:

—

veličina MSP-ova, koja utječe na dostupnost i pristupačnost resursa. Iako su mikro, mala i srednja poduzeća slična u pogledu udjela dodane vrijednosti koju stvaraju, broj poduzeća u svakoj od ovih kategorija značajno se razlikuje (93,3 %, 5,7 % odnosno 0,9 % 2020. godine). Prevladavanje mikro poduzeća koja imaju najmanje resursa pokazuju prirodu i veličinu izazova;

—

razlike u tržišnom položaju i sektorima u kojima posluju – npr. poduzeća koja razvijaju i pružaju tehnologije i rješenja za digitalizaciju i ekologizaciju u drugačijem su položaju od onih koja prihvaćaju i koriste ta rješenja;

—

dob i intenzitet rasta poduzeća. Novoosnovana i rastuća poduzeća sklonija su korištenju napredne digitalne tehnologije od ostalih MSP-ova;

—

cjelokupno poslovno okruženje koje mora biti privlačno i poticati poduzetništvo, inovacije, ulaganja i trgovinu;

—

razlike među državama članicama – kad je riječ o digitalnoj tranziciji, one se uglavnom odnose na digitalnu infrastrukturu i digitalne vještine, dok razlike u smislu zelene tranzicije proizlaze iz, na primjer, intenziteta upotrebe prirodnih resursa u gospodarstvu te različitih tradicija i kultura u upravljanju okolišem;

—

različite lokacije – okvirni uvjeti za MSP-ove razlikuju se, primjerice, između gradova i ruralnih područja.

3.9.

 Budući da poduzetnici u EU-u stare, Europska komisija trebala bi promicati i olakšavati prijenose poslovanja jer oni doprinose cjelokupnom gospodarstvu štiteći zapošljavanje i tvrtke, te pomoći MSP-ovima u zadovoljavanju budućih potreba jer to može dovesti do bolje pripremljenosti i boljih vještina za digitalizaciju, ekologizaciju i obnovu poslovanja. Uspješnim prijenosom poslovanja poslovni se model može nadograditi i transformirati u digitalni i održiv, dok neuspješni ili neostvareni prijenosi poslovanja u konačnici dovode do gubitka radnih mjesta i gospodarskog rasta. Promicanje raznolikosti u poduzetništvu, na primjer, uključivanjem žena i državljana trećih zemalja, može donijeti dodanu vrijednost i ubrzati rast niza sektora u strateškim industrijama i poslovnim sektorima. Važnu ulogu imaju i modeli socijalne ekonomije kao što su zadruge u vlasništvu radnika.

4.   Osnovna načela uspješne strategije za MSP-ove nove generacije

4.1.

 EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da ubrzaju provedbu strategije za MSP-ove i da je prilagode različitim uvjetima, kapacitetima i potrebama MSP-ova, u skladu s načelima navedenima u nastavku.

4.2.

 Sve mjere koje pospješuju oporavak i otpornost na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebale bi promicati gospodarsko, društveno i okolišno održiv razvoj. Iako javna ulaganja i financiranje igraju bitnu ulogu, to ne smije zasjeniti važnost privatnih ulaganja i potrebu za povoljnim poslovnim okruženjem, osobito u trenucima kada se i disruptivnim promjenama mora pravilno upravljati. U pravilu, mjere politike EU-a trebale bi dovesti do održivog gospodarstva nakon pandemije, temeljenog na inovacijama, vještinama i tržišnom natjecanju, a ne na državnim potporama i protekcionizmu.

4.3.

 Budući da tvrtke igraju ključnu gospodarsku i društvenu ulogu stvaranjem radnih mjesta i poboljšanjem opće dobrobiti, mjere potpore koje im omogućuju napredak moraju biti u središtu politika EU-a. Ovaj je poziv također opravdan činjenicom da su tvrtke ključni igrači u postizanju dvostruke tranzicije i ostvarivanju cilja konkurentnog, digitalnog, klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva. Tržišni mehanizmi sve više usmjeravaju taj razvoj, uz potporu odgovornog socijalnog dijaloga.

4.4.

 S obzirom na to da MSP-ovi čine 53 % dodane vrijednosti i 65 % radnih mjesta stvorenih u svim poduzećima u EU-u (2020.), neosporna je njihova ključna uloga u gospodarstvu EU-u i njegovom uspješnom oporavku. Posebnu pozornost treba posvetiti posebnim potrebama mikropoduzeća (93 % svih MSP-ova) i jačanju njihove uloge kao glavnog pokretača socijalne ekonomije. Budući da su MSP-ovi i velike tvrtke međusobno povezani, učinkovitija integracija u relevantne ekosustave i lance vrijednosti obostrano je korisna.

4.5.

 Budući da se MSP-ovi uvelike razlikuju po kapacitetima za oporavak, digitalizaciju i ekologizaciju, ne postoji rješenje koje bi odgovaralo svima. Mjere potpore trebaju uzeti u obzir da ukupni kapacitet MSP-ova ovisi o prirodi, opsegu i uzroku gubitaka poduzeća tijekom pandemije (što je često specifično za sektor); položaju poduzeća na tržištima, u lancima vrijednosti i poslovnim ekosustavima; ulozi i razini poduzeća u digitalnoj i zelenoj tranziciji; financijskim, fizičkim i ljudskim resursima poduzeća te poslovnom okruženju u dotičnoj državi članici.

4.6.

 Budući da kratkoročne posljedice pandemije još nisu riješene, još uvijek je važno pomoći zdravim tvrtkama da prežive trenutnu situaciju. S druge strane, potrebno je odmah poboljšati uvjete za omogućivanje i podupiranje dugoročnije digitalne i zelene tranzicije. MSP-ovi bi stoga trebali biti u središtu provedbe kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog financiranja EU-a i drugih mjera politike.

4.7.

 Kriza koju je izazvao COVID-19 naglasila je potrebu za pružanjem potpore poduzećima i poduzetnicima u financijskim poteškoćama kako bi se izbjegli nepotrebni stečajevi i spasila radna mjesta. EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da nastave s radom na uklanjanju prepreka za pružanje druge prilike poduzetnicima i ponovno pokretanje poslovanja te da brzo i pravilno provedu Direktivu o restrukturiranju i nesolventnosti (9), kojom se države članice potiču da uspostave sustave ranog upozoravanja kako bi se poduzetnicima u poteškoćama mogla pružiti pravodobna pomoć.

5.   Stvaranje zdravog poslovnog okruženja

5.1.

 Strategija za MSP-ove usko je povezana s industrijskom strategijom te ih je potrebno razvijati i provoditi istodobno u smislu stvaranja povoljnih uvjeta za poslovanje, što podrazumijeva jedinstveno tržište robe, usluga, kapitala, podataka i ljudi koje dobro funkcionira, neometanu dvostruku tranziciju, te stratešku autonomiju EU-a u ključnim industrijskim sektorima i povezanim lancima vrijednosti MSP-ova. Nužna je bliska suradnja s MSP-ovima u pripremi načina tranzicije za industrijske ekosustave.

5.2.

 Države članice mogu pomoći ubrzanju razvoja MSP-ova pružajući im povećane mogućnosti da se natječu i dobivaju javne ugovore, kako na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini, te općenito ubrzavajući javna ulaganja kako bi se brže povećao promet uključenih tvrtki. Pravila utvrđena Direktivom o zakašnjelim plaćanjima u pogledu plaćanja javnih tijela poduzećima iziskuju strožu provedbu i potrebno je predvidjeti nove pravne lijekove, koji moraju biti usmjereni i na ubrzavanje plaćanja među privatnim poduzećima. Povećanje brzine plaćanja može dodatno poboljšati likvidnost MSP-ova.

5.3.

 Uzajamnim priznavanjem robe može se osigurati slobodno kretanje robe u EU-u, no mnogi MSP-ovi i dalje se suočavaju s poteškoćama pri ulasku na tržište u drugim državama članicama zbog složenih nacionalnih administrativnih postupaka. EGSO naglašava značaj standardizacije u uklanjanju tržišnih prepreka i olakšavanju prekograničnih aktivnosti. Djelotvorno sudjelovanje dionika kao što su MSP-ovi trebalo bi dodatno promicati u postupcima standardizacije, i na razini EU-a i na međunarodnoj razini. Standarde bi trebalo osmisliti na način prilagođen MSP-ovima, a trebalo bi pružiti potporu i smjernice za primjenu standarda u MSP-ovima.

5.4.

 Međunarodna trgovina igra važnu ulogu u poticanju rasta i razvoja poduzeća i gospodarstva EU-a. Osim rješavanja prepreka povezanih s pandemijom, potrebno je nastaviti dugoročnije bilateralne i multilateralne pregovore za otvorenu trgovinu temeljenu na pravilima kako bi se poboljšao pristup tržištu, internacionalizacija i rast MSP-ova.

5.5.

 Kako bi mogla ostvariti svoje ciljeve, uz rješavanje brojnih izazova u smislu troškova i transparentnosti, strategija za MSP-ove nove generacije mora biti popraćena povoljnim i poticajnim regulatornim okvirom koji potiče učinkovit i brz oporavak MSP-ova te njihov razvoj i sposobnost zapošljavanja. EGSO naglašava da politički i regulatorni okvir mora MSP-ovima pružiti sigurnost, dosljednost i jasnoću, poštovati agendu za bolju regulativu (10), uključujući provjere konkurentnosti i ocjenu kumulativnih učinaka različitih inicijativa, te u potpunosti provesti Akt o malom poduzetništvu i načelo „samo jednom”, uz zadržavanje visokih standarda zaštite okoliša i socijalne zaštite te osiguravanje jednakih uvjeta. Propisima također treba uzeti u obzir veličinu tržišta odnosno ocijeniti bi li neka posebna pravila trebala biti ista za sve tvrtke ili bi ih trebalo prilagoditi veličini poduzeća. EGSO poziva na pojednostavljene administrativne postupke kako bi se izbjeglo usmjeravanje sredstava na aktivnosti koje ne pospješuju, već ometaju nastojanja za razvoj poslovanja.

5.6.

 Bolja koordinacija mjera među državama članicama na jedinstvenom tržištu u nepredviđenim okolnostima kao što je pandemija potrebna je kako bi se osigurao slobodan protok robe, usluga i radnika te kontinuitet poslovanja MSP-ova. Predstojeća inicijativa o Instrumentu jedinstvenog tržišta za hitne slučajeve važna je osnova za to.

5.7.

 EGSO vjeruje da za MSP-ove s visokim stupnjem neujednačenosti informacija između pružatelja usluga i klijenta, kao i za usluge kada pružatelj usluga djeluje kao skrbnik klijenta (npr. u slobodnim zanimanjima), propisi o profesijama mogu zaštititi sigurnost, neovisnost i kvalitetu usluga, dok se narušavanja tržišta, uključujući moguće prekogranične prepreke, također moraju nadvladati.

5.8.

 Kako bi se omogućilo prihvaćanje digitalnih i zelenih rješenja, potrebna je odgovarajuća fizička infrastruktura po pristupačnoj cijeni na svim lokacijama poslovanja, uključujući ruralna i udaljena područja. Iako je ulaganje u učinkovite digitalne veze i održive transportne i energetske sustave korisno u svim okolnostima, ono također potiče oporavak.

6.   Financijski i drugi oblici podrške

6.1.

 Dodatne potrebe MSP-ova u smislu financijskih i drugih oblika podrške uglavnom proizlaze iz njihovog smanjenog kapaciteta za oporavak, digitalizaciju i ekologizaciju zbog ograničenih sredstava. Kriza uzrokovana COVID-om 19 sada je produbljena rastom inflacije, koji je među ostalim uzrokovan rastom cijena energije. Stoga EGSO naglašava važnost pružanja relevantne financijske i nefinancijske podrške te se nada da će države članice, vodeći pritom računa o njihovim različitim resursima i mogućnostima za podršku tvrtkama, brzo odobriti prijedlog za produljenje privremenog okvira za državne potpore (11), čime bi se premostilo razdoblje do uspostave tržišnih uvjeta nakon COVID-a 19.

6.2.

 Pri dodjeljivanju javne financijske potpore mora se voditi računa o tome da se izbjegne odabir pobjednika ili podržavanje neodrživih poduzeća jer tržišno natjecanje i tržišta trebaju odrediti koja će poduzeća uspjeti. Umjesto toga, pri dodjeli sredstava treba uzeti u obzir različite uvjete i vrste MSP-ova te na taj način osigurati da podrška bude učinkovitija i bolje usmjerena kako bi se zadovoljile odgovarajuće potrebe.

6.3.

 EGSO ponavlja svoj prijedlog za stvaranje i razvoj mreže ombudsmana za financije i financiranje u državama članicama, koju bi koordinirao EU, te predlaže da se područje primjene proširi na sve izvore financiranja. EGSO je također predložio osnivanje radne skupine za likvidnost MSP-ova koja bi u uskoj suradnji s ombudsmanima pratila provedbu novih mjera Europske komisije usmjerenih na kratkoročnu likvidnost mikropoduzeća predloženih na razini EU-a i država članica. Osim pružanja pomoći MSP-ovima u pogledu pristupa sredstvima, mreža isto tako može pomoći Europskoj komisiji da prikuplja i analizira kvalitativne podatke kako bi saznala na koji način posredničke banke upotrebljavaju financijske instrumente za dopiranje do MSP-ova kojima najviše trebaju financijska sredstva te iz kojih im se razloga ne dodjeljuju krediti, u skladu s načelima dobivanja povratnih informacija od banaka. Mreža bi također trebala rješavati glavne sporove između MSP-ova i banaka, drugih pružatelja financijskih usluga i likvidnosti te drugih tijela za financiranje.

6.4.

 Ulaganje u inovacije svakako je korisno jer doprinosi razvoju postojećih i stvaranju novih poduzeća i jačanju dugoročnog uspjeha. Osim usredotočenosti na određene inovacijske ekosustave, financiranjem inovacija trebalo bi poboljšati razvoj tehnologija i rješenja koja mogu povećati i usvojiti različiti MSP-ovi. Ostvarivanje rizičnih, ali inovativnih ideja zahtijeva angažman nekoliko aktera: istraživača, poduzetnika i krajnjih korisnika ili klijenata. Međutim, programi potpore EU-a koji se financiraju iz programa Obzor Europa i InvestEU za neke su MSP-ove previše složeni da bi prijavili na njih, čak i kad ispunjavaju uvjete za financiranje. EU može prevladati taj izazov smanjenjem tereta i prepreka kada MSP-ovi predstavljaju ideje te pružanjem trajnog mentorstva i podrške uspješnim podnositeljima prijave tijekom cijelog postupka. EGSO predlaže da Europska komisija i države članice brzo osmisle i provedu postupak podnošenja zahtjeva za MSP-ove jednostavnim kratkim obrascem kako bi im se olakšao i ubrzao pristup sredstvima EU-a.

6.5.

 Mnogi programi kohezijske politike koriste novouvedena pravila i povećanu fleksibilnost za restrukturiranje svojih izdvajanja za sektore i regije koje su najteže pogođene pandemijom. Europska komisija treba jamčiti da se izdvajanja povezana s inovacijama i dvostrukom tranzicijom ne smanjuju, što utječe na ulaganja MSP-ova u infrastrukturu, digitalne kapacitete i otpornost okoliša.

6.6.

 Povećanje kompetencija i vještina još je jedno područje za ulaganja usmjerena na budućnost kojemu treba dati prioritet. Potreba razvoja vještina jednako se odnosi i na poduzetnike, voditelje poduzeća i radnike. Moraju se osigurati odgovarajuće stručne vještine kako bi se zadovoljile trenutne i buduće potrebe MSP-ova. Kako bismo mogli zadovoljiti potrebe dvostruke tranzicije, digitalne i zelene vještine trebale bi se smatrati osnovnim vještinama za svakoga. Zadovoljavanje potražnje za novim vještinama zahtijeva i prilagodbu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te organizaciju usavršavanja i prekvalifikacije. Socijalni dijalog ima važnu ulogu u razvoju vještina na radnom mjestu, a dobre prakse strukovnog obrazovanja i osposobljavanja trebalo bi promicati i razmjenjivati putem relevantnih inicijativa EU-a u suradnji organizacija MSP-ova, socijalnih partnera i država članica.

6.7.

 Osobito su mikro i malim poduzećima potrebna praktična podrška i savjeti na lokalnoj razini koji su neodvojivo povezani s njihovim kapacitetima u pogledu resursa. Trebalo bi učiniti mnogo više kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost dovoljnog broja savjetodavnih usluga i njihova primjenjivost za dugoročne i svakodnevne svrhe, uključujući usvajanje suvremenih tehnologija, razvoj vještina i poboljšanje uspješnosti poslovanja. EGSO također poziva na razvoj posebnih kampanja i alata posebno za mikro poduzeća, koji čine najveći i najranjiviji dio MSP-ova.

6.8.

 Kako bi se mogle razumjeti praktične potrebe MSP-ova i na odgovarajući način usmjeravati mjere, neophodna je čvrsta baza podataka o uvjetima na lokalnoj razini. Također je važno da donositelji politika na svim razinama održavaju veze s praktičnim životom i okolnostima MSP-ova. EGSO potiče Europsku komisiju da dodatno ojača mrežu izaslanika za MSP-ove prema interaktivnijem modelu kako bi postojala stalna, izravna te što bliskija i sveobuhvatnija veza i dosljedna povezanost s MSP-ovima i predstavničkim organizacijama MSP-ova i njihovim mrežama za potporu, kao što su socijalni partneri i relevantne organizacije dionika. Također, EGSO traži od Europske komisije da hitno imenuje i pokrene rad izaslanika EU-a za MSP-ove koji treba imati operativan, a ne samo figurativan status u institucijama. EGSO naglašava ključnu ulogu mreže izaslanika za MSP-ove, Europske poduzetničke mreže (EEN) i organizacija MSP-ova u što šire objavljivanje svih mjera potpore kako bi se informacije proširile što široj publici MSP-ova.

6.9.

 Umrežavanje, suradnja i partnerstva s drugim poduzećima i dionicima također su način da se poveća oporavak, digitalizacija i kapaciteti ekologizacije MSP-ova. To bi trebao biti jedan od glavnih ciljeva jačanja inovacija i poslovnih ekosustava, a EGSO naglašava potrebu da se ojača uloga i mreža digitalnoinovacijskih centara i internetskih platformi te da oni budu lako dostupni i da podržavaju MSP-ove. Digitalizacija je ključna i u svakodnevnom poslovanju jer olakšava umrežavanje i omogućuje MSP-ovima širu i bližu interakciju s kupcima, ulagačima, poslovnim i socijalnim partnerima, istraživačima, edukatorima i javnim tijelima.

6.10.

 EGSO je utvrdio sljedeća načela koja treba uzeti u obzir pri razvoju novih programa digitalizacije MSP-ova, a ona se također mogu primijeniti na sve mjere potpore MSP-ovima:

—

osiguravanje da je program usmjeren, da odgovara potrebama i da ga korisnici lakše razumiju, lakše se na njega prijavljuju i provode ga, s time da se prethodno mogu posavjetovati s ključnim dionicima i stručnjacima;

—

organiziranje ključne središnje točke programa za informacije i resurse kojima MSP-ovi mogu pristupiti kako bi dobili podršku za svoje aktivnosti digitalizacije i pomoć da razviju znanje i iskustvo za kupnju i korištenje tih tehnologija;

—

razvijanje digitalnih vještina poduzetnika jer je to u izravnoj korelaciji s razinom digitalizacije tvrtke, te podizanje ukupne razine digitalnih vještina u tvrtki;

—

olakšavanje pristupa vanjskom financiranju i osiguravanje brze isplate;

—

promicanje suradnje s drugim partnerima i dionicima;

—

programi digitalizacije trebali bi biti osmišljeni za prikupljanje podataka i povratnih informacija od MSP-ova, među ostalim i radi poboljšanja sadašnjih i budućih usluga i programa.

Bruxelles, 19. siječnja 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1)  SL C 517, 22.12.2021., str. 45., točka 3.6.3.

(2)  SL L 48, 23.2.2011., str. 1.

(3)  https://ec.europa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=89&newsId=10117&furtherNews=yes#navItem-1

(4)  SL C 429, 11.12.2020., str. 210.

(5)  COM(2020) 103 final.

(6)  SL C 429, 11.12.2020., str. 210.

(7)  SL C 197, 8.6.2018., str. 1.

(8)  SL C 429, 11.12.2020., str. 210. i prethodna mišljenja.

(9)  SL L 172, 26.6.2019., str. 18.

(10)  SL C 517, 22.12.2021., str. 45., točka 3.6.3.

(11)  Dana 30. rujna 2021. predloženo je da se rok produži za još šest mjeseci.

Top