EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 24.3.2021.

COM(2021) 201 final

2021/0077(BUD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Grčkoj i Francuskoj u vezi s prirodnom katastrofom te Albaniji, Austriji, Belgiji, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja

OBRAZLOŽENJE

1.Kontekst prijedloga

Ova Odluka odnosi se na mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije (dalje u tekstu „EUSF”) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 1 (dalje u tekstu „Uredba”) u iznosu od 484 199 841 EUR za pružanje pomoći Grčkoj i Francuskoj nakon regionalnih prirodnih katastrofa koje su se u tim državama dogodile tijekom 2020. te 20 država članica i zemalja pristupnica (Albanija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Srbija i Španjolska) kao odgovor na izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročeno pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

Mobilizaciji su priloženi nacrt izmjene proračuna (NIP) br. 2/2021 2 , u kojem se predlaže prijenos iznosa od 47 981 598 EUR iz neiskorištenih dodijeljenih sredstava iz 2020. izravno u operativnu proračunsku liniju EUSF-a i odluka DEC br. 03/2021, u kojoj se predlaže prijenos iznosa od 427 543 750 EUR iz pričuvne linije pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi (dalje u tekstu „SEAR”) u operativnu proračunsku liniju EUSF-a za obveze i za plaćanja. U skladu s člankom 4.a stavkom 4. Uredbe o EUSF-u iznos od 50 000 000 EUR već je upisan u Opći proračun za 2021. (za obveze i plaćanja) za isplate predujmova. Ta će se odobrena sredstva upotrijebiti za isplatu 8 674 493 EUR u odnosu na predujmove za regionalne prirodne katastrofe u Grčkoj i Francuskoj. Predujmovi za slučajeve povezane s bolesti COVID-19 u iznosu od 132 736 830 EUR isplaćeni su iz dodijeljenih sredstava EUSF-a za 2020.

2.Informacije i uvjeti

2.1Grčka – poplave u regiji Sterea Ellada u kolovozu 2020.

(1)Grčka je 29. listopada 2020. podnijela zahtjev za doprinos iz EUSF-a za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon poplava u regiji Sterea Ellada u kolovozu 2020.

(2) Zahtjev je podnesen u roku od 12 tjedana nakon što je prva šteta prouzročena katastrofom zabilježena 9. kolovoza 2020. i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Katastrofa je prirodnog podrijetla i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(4)U zahtjevu je događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Grčka tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 132 004 000 EUR. Nastala šteta čini 1,54 % BDP-a regije Sterea Ellada na razini NUTS 2 i stoga prelazi prag od 128 286 000 EUR (1,5 % regionalnog BDP-a). Zahtjev Grčke stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti kako je definirano člankom 3. stavkom 2. Uredbe, uz iznimku točke (e).

(6)Grčka je u zahtjevu od 29. listopada 2020. zatražila isplatu predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe. Komisija je 2. ožujka 2021. donijela Provedbenu odluku C(2021) 1507, kojom je dodijeljen predujam u iznosu od 330 010 EUR. Iznos predujma uzet će se u obzir za izračun doprinosa državi korisnici. Komisija će osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(7)U zahtjevu se detaljno opisuju događaj i nastala šteta. Ljetna oluja Thalia pojačala se 9. kolovoza 2020. prema središnjoj i jugoistočnoj kopnenoj Grčkoj, nakon što je dva dana ranije zahvatila sjevernu Grčku, te je uzrokovala razvoj vertikalne meteorološke aktivnosti i ekstremnih vremenskih pojava. Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovali su olujne kiše (300 mm kiše u osam sati), intenzivne grmljavinske oluje i jak vjetar. Zbog olujnih kiša dvije su se rijeke izlile iz svojih korita, ceste su postale neprohodne i poplavljeno je 3 000 domova, a turisti i stanovnici ostali su odsječeni. Srušilo se svih šest glavnih mostova na rijeci Lilas te su erodirali nasipi uz ceste. Ekstremni vremenski uvjeti uzrokovali su veliku štetu na električnoj mreži, javnoj infrastrukturi i obiteljskim domovima, veliki dio regionalne cestovne mreže postao je privremeno ili trajno neupotrebljiv. Zbog brdskog topografskog krajolika brze kiše uzrokovale su katastrofalne bujične poplave i klizišta (uglavnom u slivnim područjima rijeka). Poplave i blatne bujice odnijele su živote osmero ljudi. I poslovni i poljoprivredni sektor pretrpjeli su znatnu štetu. Sveukupno, fizička oštećenja mrežne infrastrukture (vodoopskrba/otpadne vode, promet, mostovi, energetska i telekomunikacijska mreža) čine najveći dio troškova procijenjene ukupne izravne štete uključene u zahtjev.

(8)Grčka je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka koje su prihvatljive na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 106 124 000 EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći udio (više od 69 milijuna EUR) odnosi se na troškove obnove prometne infrastrukture (ceste i mostovi), nakon čega slijede troškovi čišćenja područja pogođenog katastrofom (više od 27 milijuna EUR).

(9)Grčka tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(10)Kad je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

(11)U kontekstu provedbe Direktive 2007/60/EZ o procjeni i upravljanju rizicima od poplava donesene su sljedeće mjere: Izvješće o preliminarnoj procjeni rizika od poplava (ožujak 2012.), identifikacija potencijalnih područja visokog rizika od poplava u 14 vodnih područja zemlje te ažuriranje Izvješća o preliminarnoj procjeni rizika od poplava (studeni 2012.). U ožujku 2017. dovršene su procjene opasnosti i rizika od poplave za 14 vodnih područja zemlje. Dovršeni su planovi upravljanja rizikom od poplava za sva vodna područja zemlje.

2.2Grčka – ciklon Janos u rujnu 2020.

(1)Grčka je 9. prosinca 2020. podnijela zahtjev za doprinos iz EUSF-a za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon štete uzrokovane mediteranskim ciklonom Janos u rujnu 2020.

(2)Zahtjev je podnesen u roku od 12 tjedana nakon što je prva šteta prouzročena katastrofom zabilježena 19. rujna 2020. i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Katastrofa je prirodnog podrijetla i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(4)U zahtjevu je događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije ili 1,5 % ponderiranog BDP-a u slučaju višeregionalne katastrofe. Zahtjev se odnosi na pet grčkih regija na razini NUTS 2 (Ionia Nisia (EL62), Sterea Ellada (EL64), Ditiki Ellada (EL63), Thessalia (EL61), Peloponnisos (EL65)). Grčka tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 863 540 756 EUR. Nastala šteta čini 11,08 % ponderiranog BDP-a pet dotičnih regija na razini NUTS 2 i stoga prelazi prag. Zahtjev Grčke stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 2. Uredbe, uz iznimku točke (e).

(6)Grčka je u zahtjevu od 9. prosinca 2020. zatražila isplatu predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe. Komisija je 2. ožujka 2021. donijela Provedbenu odluku C(2021) 1511, kojom je dodijeljen predujam u iznosu od 2 158 852 EUR. Iznos predujma uzet će se u obzir za izračun doprinosa državi korisnici. Komisija će osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(7)U zahtjevu se detaljno opisuju događaj i nastala šteta. Ciklon Janos, poznat i kao Medicane Ianos, bio je rijetki mediteranski tropski ciklon koji je pogodio Grčku u razdoblju od 17. do 20. rujna 2020. Ta rijetka oluja nalik uraganu pogodila je središnji dio regije Thessalia u Grčkoj, s jakim vjetrovima do 120 km/h, olujnom kišom i poplavama, što je prouzročilo smrt četiriju osoba i golemu štetu na kućama i infrastrukturi. Obilne kiše pogodile su nekoliko riječnih slivova strme morfologije, zbog čega je došlo do velikih poplavnih valova. Gradove Karditsa i Mouzaki preplavile su goleme količine vode te su bili poplavljeni nekoliko dana. U gradu Karditsa poplavljeno je ukupno 5 000 nekretnina, oštećeno je 97 % trgovina, a 15 sela na tom području pretrpjelo je teška oštećenja. U opskrbi električnom energijom došlo je do velikih prekida napajanja, a u mnogim je selima prekinuta opskrba vodom. Željeznička infrastruktura i cestovna mreža pretrpjeli su znatnu štetu. Na planinskom području zabilježeno je 100 klizišta i 40 odsječenih mostova. Na cestovnoj mreži probleme su stvarale tone mulja i ruševina te stotine iščupanih stabala i grana. Zbog poplava velikog opsega i nestanka električne energije proglašeno je izvanredno stanje za otoke Itaku, Kefaloniju i Zakintos. Hitne službe izvijestile su da su primile preko 2 500 poziva za pomoć od ljudi zarobljenih u poplavljenim domovima i automobilima, a grčka vatrogasna služba spasila je gotovo 1 000 ljudi u pogođenim regijama.

(8)Grčka je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 507 660 619 EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći udio (više od 293 milijuna EUR) odnosi se na troškove obnove prometne infrastrukture, nakon čega slijede troškovi obnove infrastrukture za vodoopskrbu i otpadne vode (više od 13 milijuna EUR).

(9)Grčka tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(10)Kad je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

(11)U kontekstu provedbe Direktive 2007/60/EZ o procjeni i upravljanju rizicima od poplava donesene su sljedeće mjere: Izvješće o preliminarnoj procjeni rizika od poplava (ožujak 2012.), identifikacija potencijalnih područja visokog rizika od poplava u 14 vodnih područja zemlje te ažuriranje Izvješća o preliminarnoj procjeni rizika od poplava (studeni 2012.). U ožujku 2017. dovršene su procjene opasnosti i rizika od poplave za 14 vodnih područja zemlje. Dovršeni su planovi upravljanja rizikom od poplava za sva vodna područja zemlje.

2.3Grčka – potres na otocima Samos, Ikarija i Chios u listopadu 2020.

(1)Grčka je 22. siječnja 2021. podnijela zahtjev za doprinos iz EUSF-a za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon štete uzrokovane potresom na otocima Samos, Ikarija i Chios u listopadu 2020.

(2)Zahtjev je podnesen u roku od 12 tjedana nakon što je prva šteta prouzročena katastrofom zabilježena 30. listopada 2020. i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Katastrofa je prirodnog podrijetla i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(4)U zahtjevu je događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Grčka tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 101 252 020 EUR. Nastala šteta čini 39,72 % BDP-a regije Voreio Aigaio na razini NUTS 2 i stoga prelazi prag od 38 239 500 EUR (1,5 % regionalnog BDP-a). Zahtjev Grčke stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 2. Uredbe, uz iznimku točke (e).

(6)Grčka je u zahtjevu od 22. siječnja 2021. zatražila isplatu predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe. Komisija je 8. ožujka 2021. donijela Provedbenu odluku C(2021) 1623, kojom je dodijeljen predujam u iznosu od 253 131 EUR. Iznos predujma uzet će se u obzir za izračun doprinosa državi korisnici. Komisija će osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(7)U zahtjevu se detaljno opisuju događaj i nastala šteta. Potres magnitude 7,0 pogodio je 30. listopada 2020. područje približno 14 km sjeveroistočno od grčkog otoka Samos. Tri dana nakon glavnog potresa zabilježeno je oko 150 naknadnih podrhtavanja tla različitih intenziteta. Napuknuće koje je nastalo pri početnom potresu prouzročilo je znatnu promjenu na morskom dnu i podmorski odron zemlje. Stoga su se nakon početnog potresa pojavila tri gravitacijska vala (tsunamija) do 1,5 metara visine koja su zahvatila različita područja na sjevernom dijelu Samosa. Potres i tsunami nanijeli su štetu na sjevernim Egejskim otocima Samos, Ikarija i Chios. U katastrofi su poginule dvije osobe, a 19 ih je ozlijeđeno uslijed urušavanja zgrada i pada dijelova zgrada. Nanesene su velike štete crkvama, školama, muzejskim izložbama i privatnim kućama. Vathi na Samosu bilježi znatne katastrofe i štete te se od 2 000 do 3 000 stanovnika suočilo sa stambenim problemom. Svaka stara kamena zgrada pretrpjela je štete u rasponu od manjih oštećenja do potpunog uništenja. Ukupno 300 kuća na Samosu ima neko oštećenje nakon potresa. Potres je uništio velik dio cestovne mreže.

(8)Grčka je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 23 785 020 EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći dio (više od 10 milijuna EUR) odnosi se na troškove obnove prometne infrastrukture, nakon čega slijede troškovi obnove obrazovne infrastrukture (više od 6,6 milijuna EUR) i troškovi čišćenja područja pogođenog katastrofom (više od 4,5 milijuna EUR).

(9)Grčka tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(10)Kad je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

(11)U zahtjevu Grčke opisana je provedba zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofe i upravljanja njime s obzirom na prirodu katastrofe. Nakon snažnih potresa koji su pogodili Grčku u razdoblju od 1978. do 1981. grčke su vlasti uspostavile politiku za sprečavanje rizika od prirodnih katastrofa i upravljanje njime kako bi poboljšale otpornost lokalnih zajednica s pomoću okvira za provedbu politika za smanjenje poznatih rizika, upravljanje posljedicama potresa te postupaka/djelovanja za sprečavanje novih rizika. U grčkim antiseizmičkim građevinskim propisima navodi se ažurirana karta seizmičkih opasnosti.

2.4. Francuska – oluja Alex u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala u listopadu 2020.

(1)Francuska je 21. prosinca 2020. podnijela zahtjev za doprinos iz EUSF-a za financiranje hitnih operacija i operacija oporavka nakon štete uzrokovane olujom Alex u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala u listopadu 2020.

(2)Zahtjev je podnesen u roku od 12 tjedana nakon što je prva šteta prouzročena katastrofom zabilježena 2. listopada 2020. i sadržava sve podatke koji su potrebni na temelju članka 4. Uredbe.

(3)Katastrofa je prirodnog podrijetla i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(4)U zahtjevu je događaj predstavljen kao „regionalna prirodna katastrofa” iz članka 2. stavka 3. Uredbe, prema kojem je to prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Francuska tijela procijenila su ukupnu izravnu štetu na 2 373 000 000 EUR. Nastala šteta čini 1,5 % BDP-a regije Provansa-Alpe-Azurna obala na razini NUTS 2 i stoga prelazi prag od 2 372 040 600 EUR (1,5 % regionalnog BDP-a). Zahtjev Francuske stoga je prihvatljiv za doprinos iz EUSF-a.

(5)Ukupna izravna šteta temelj je za izračun iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a. Financijski se doprinos smije upotrijebiti samo za hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti kako je utvrđeno člankom 3. stavkom 2. Uredbe, uz iznimku točke (e).

(6)Francuska je u zahtjevu od 21. prosinca 2020. zatražila isplatu predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe. Komisija je 22. veljače 2021. donijela Provedbenu odluku C(2021) 1340, kojom je dodijeljen predujam u iznosu od 5 932 500 EUR. Iznos predujma uzet će se u obzir za izračun doprinosa državi korisnici. Komisija će osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(7)U zahtjevu se detaljno opisuju događaj i nastala šteta. Oluja Alex zahvatila je Francusku u razdoblju od 1. do 4. listopada 2020. Oluja je nanijela posebno veliku štetu u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala; iznimno obilne kiše zahvatile su različite alpske doline sjeverno od grada Nice intenzitetom koji je na nekoliko lokacija premašio jačinu koja se dogodi jednom u sto godina. Kombinacija obilnih kiša i lokalne morfologije (karakteristična po uskim dolinama sa strmim padinama) uzrokovala je više opasnih procesa kao što su klizišta, debritni tokovi, valovi bujičnih poplava i ozbiljni procesi erozije duž vodotoka. Takva kumulativna količina kiše nije zabilježena nikad prije. Zbog toga su sve infrastrukturne mreže pretrpjele teška oštećenja i razaranja, a nekoliko je gradova ostalo izolirano urušavanjem mostova i glavnih prometnica. Pogođene su stotine kuća, a umrlo je devetero ljudi. Takav intenzitet i količine kiše pojavljuju se samo jednom u stoljeću ili rjeđe, a pratili su ih jaki vjetrovi (zabilježeno i do 161 km/h). Naročito pogođene općine nalaze se u dolinama Roya, Tiné i Vésubia. U manjoj su mjeri pogođene i doline Estéron i Var. U prvim danima oluje sve su mreže (vodoopskrba, električna energija i ceste) bile prekinute u dolinama Roya, Tiné i Vésubia, zbog čega su ljudi bili izolirani od vanjskog svijeta. Sveukupno, oluja je nanijela razornu štetu javnom i privatnom vlasništvu te značajnu štetu cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi i električnim mrežama. Katastrofa je ozbiljno utjecala na poslovanje i turizam.

(8)Francuska je procijenila da troškovi hitnih operacija i operacija oporavka prihvatljivih na temelju članka 3. stavka 2. Uredbe iznose 1 805 243 000 EUR te ih je raščlanila po vrsti operacija. Najveći udio (više od 663 milijuna EUR) odnosi se na troškove obnove cestovne infrastrukture, nakon čega slijede troškovi popravka javnih zgrada/objekata (više od 340 milijuna EUR).

(9)Francuska tijela potvrdila su da prihvatljivi troškovi nisu pokriveni osiguranjem.

(10)Kad je riječ o provedbi zakonodavstva Unije u području sprečavanja rizika od katastrofa i upravljanja njime, trenutačno se ne vodi nikakav postupak zbog povrede.

(11)Direktiva 2007/60/EZ prenesena je u francusko pravo člankom 221. Zakona br. 2010-788 od 12. srpnja 2010.o uspostavi nacionalne obveze prema okolišu i Uredbom br. 2011-227 od 2. ožujka 2011. o procjeni i upravljanju rizicima od poplava. U svrhu prenošenja te direktive Francuska je odlučila osloniti se na nacionalne mjere, donošenjem nacionalne strategije upravljanja rizicima od poplava, i na teritorijalne mjere donošenjem planova za upravljanje rizicima od poplava (FRMP-i) na razini vodnog područja. FRMP je alat za provedbu Direktive o poplavama na lokalnoj razini.

2.5.Albanija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Srbija i Španjolska – izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročeno pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

U prosincu 2019. Svjetska zdravstvena organizacija zaprimila je prijavu o epidemiji upale pluća nepoznatog podrijetla koja se pojavila u Wuhanu u Kini. To je poslije identificirano kao novi soj koronavirusa koji prije nije bio poznat u ljudi – koronavirusna bolest 2019. (COVID‑19). Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 30. siječnja 2020. izvanredno stanje međunarodnih razmjera zbog nove epidemije koronavirusa.

Uredba o EUSF-u izmijenjena 3 je 2020. u okviru Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus (CRII) uključivanjem izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja u područje primjene načela solidarnosti EU-a.

Slijedom toga, Komisija je do roka 24. lipnja 2020. zaprimila 22 zahtjeva za financijski doprinos iz EUSF-a. Pomoć je zatražilo ukupno 19 država članica EU-a (Austrija, Belgija, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) i tri zemlje pristupnice (Albanija, Crna Gora i Srbija).

Službe Komisije podrobno su ispitale sve zaprimljene zahtjeve u skladu s Uredbom o EUSF-u, a posebno njezinim člancima 2., 3. i 4. Najvažniji elementi procjene navedeni su u nastavku.

(1)Sva 22 zahtjeva podnesena su do službenog krajnjeg roka 24. lipnja 2020. za izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročeno pandemijom bolesti COVID-19 (tj. u roku od 12 tjedana od stupanja na snagu Uredbe o izmjeni (EU) 2020/461).

(2)Pandemija bolesti COVID-19 izvanredno je stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja i stoga je obuhvaćena područjem primjene EUSF-a.

(3)Zaprimljena 22 zahtjeva sadržavaju sve podatke potrebne na temelju članka 4. Uredbe.

(4)Sedam država članica EU-a u svojim je zahtjevima zatražilo isplatu predujma očekivanog doprinosa iz EUSF-a (Grčka, Hrvatska, Irska, Mađarska, Njemačka, Portugal i Španjolska). Člankom 4.a Uredbe predviđeno je da isplatu predujma u okviru Fonda mogu zatražiti samo države članice. Službe Komisije provele su preliminarnu procjenu zahtjeva zaprimljenih od tih sedam država članica i zaključile da su uvjeti za isplatu predujma iz EUSF-a ispunjeni za svih sedam zahtjeva.

(5)Na temelju preliminarne procjene službe Komisije utvrdile su 2020. ukupne rashode koji su privremeno prihvaćeni za Hrvatsku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Portugal i Španjolsku isključivo u svrhu određivanja predujma. Posljednjom izmjenom EUSF-a najveća razina predujma povećala se na 25 % iznosa financijskog doprinosa i ne više od 100 milijuna EUR.

(6)Komisija je 27. studenoga 2020. donijela Provedbenu odluku C(2020) 8574 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 23 279 441 EUR te ga je potom isplatila Irskoj.

(7)Komisija je 2. prosinca 2020. donijela:

–Provedbenu odluku C(2020) 8686 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 8 462 280 EUR te ga je potom isplatila Hrvatskoj,

–Provedbenu odluku C(2020) 8667 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 15 499 409 EUR te ga je potom isplatila Njemačkoj,

–Provedbenu odluku C(2020) 8687 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 4 535 700 EUR te ga je potom isplatila Grčkoj,

–Provedbenu odluku C(2020) 8683 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 26 587 069 EUR te ga je potom isplatila Mađarskoj,

–Provedbenu odluku C(2020) 8688 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 37 528 511 EUR te ga je potom isplatila Portugalu,

–Provedbenu odluku C(2020) 8696 o odobrenju predujma iz EUSF-a u iznosu od 16 844 420 EUR te ga je potom isplatila Španjolskoj.

(8)U skladu s Uredbom iznos predujma uzeo se u obzir za izračun doprinosa državi korisnici. Komisija će osigurati povrat nepropisno isplaćenih predujmova.

(9)Svi zaprimljeni zahtjevi procijenjeni su u okviru jednog paketa kako bi se osiguralo dosljedno i jednako postupanje. Komisija je temeljito proučila nekoliko aspekata, kao što su prihvatljivost rashoda (uključujući analizu toga jesu li predstavljenim rashodima obuhvaćene prihvatljive operacije i jesu li rashodi bili unutar razdoblja prihvatljivosti), hitnost rashoda i izravna veza s pandemijom bolesti COVID-19 te dosljednost cjelokupne procjene. Prema potrebi, Komisija je zatražila od zemalja podnositeljica zahtjeva da dostave dodatne informacije, objašnjenja i obrazloženja.

(10)Brojne razmjene informacija s odgovornim nacionalnim tijelima omogućile su Komisiji da razjasni pitanja u pogledu prihvatljivosti određenih vrsta prijavljenih rashoda i da dovrši svoju procjenu. Slijedom toga, službe Komisije utvrdile su ukupne javne rashode za provedbu hitnih mjera koji su prihvaćeni za svaki zahtjev.

(11)Tijekom procjene i nakon razmjena informacija s poljskim tijelima službe Komisije utvrdile su da su ukupni javni izravni rashodi, kako su ih prijavila poljska tijela u svojem zahtjevu za doprinos iz EUSF-a podnesenom 22. lipnja 2020., precijenjeni i stoga ih je trebalo smanjiti, uz suglasnost navedenih tijela. Budući da je prag za izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja za Poljsku 2020. bio 1 430,574 milijuna EUR, a revidirani ukupni javni rashodi ostaju znatno ispod odgovarajućeg praga, zahtjev Poljske ne ispunjava uvjete za potporu iz EUSF-a.

(12)Tijekom procjene i nakon razmjena informacija sa slovenskim tijelima službe Komisije utvrdile su da su ukupni javni rashodi, kako su ih prijavila slovenska tijela u svojem zahtjevu za doprinos iz EUSF-a podnesenom 17. lipnja 2020., precijenjeni i stoga ih je trebalo smanjiti. Budući da je prag za izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja za Sloveniju 2020. bio 135,102 milijuna EUR, a revidirani ukupni javni rashodi ostaju ispod odgovarajućeg praga, zahtjev Slovenije ne ispunjava uvjete za potporu iz EUSF-a.

2.6Zaključak

Zbog tih razloga katastrofe navedene u zahtjevima koje su podnijele Grčka i Francuska te 20 zahtjeva povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 ispunjavaju uvjete utvrđene u Uredbi.

3.Financiranje iz sredstava EUSF-a dodijeljenih za 2021.

Uredbom Vijeća (EU, EURATOM) br. 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. 4 (dalje u tekstu „Uredba o VFO-u”), a posebno njezinim člankom 9., omogućuje se mobilizacija EUSF-a u kontekstu SEAR-a. Točkom 10. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju 5 (IIA) te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, utvrđuju se modaliteti za mobilizaciju EUSF-a u kontekstu SEAR-a.

Budući da je glavni razlog za osnivanje EUSF-a bila solidarnost, Komisija smatra da bi pomoć trebala biti progresivna. To znači da bi, u skladu s dosadašnjom praksom, za dio štete koji premašuje prag za mobilizaciju EUSF-a za „prirodne katastrofe velikih razmjera” (tj. 0,6 % BND-a ili 3 milijarde EUR u cijenama iz 2011., ovisno o tome koji je iznos manji) intenzitet pomoći trebao biti veći od onog za štetu do tog praga. Stopa koja se u prošlosti primjenjivala za utvrđivanje dodijeljenih sredstava za katastrofe velikih razmjera iznosi 2,5 % ukupne izravne štete ispod praga i 6 % za dio štete iznad praga. Za regionalne katastrofe i katastrofe prihvaćene u okviru odredbe o „susjednoj zemlji” stopa iznosi 2,5 %.

Doprinos ne smije premašiti procijenjene ukupne troškove prihvatljivih operacija. Metodologija za izračun pomoći navedena je u Godišnjem izvješću o EUSF-u za razdoblje 2002.–2003. te su je prihvatili Vijeće i Europski parlament.

Na temelju zahtjeva Grčke i Francuske izračun financijskog doprinosa iz EUSF-a, koji se temelji na procjeni ukupne izravne nastale štete, utvrđuje se kako slijedi:

Komisija u slučaju izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja primjenjuje sličnu metodu za određivanje iznosa potpore kao za prirodne katastrofe: zemlja dobiva 2,5 % ukupnog iznosa prihvatljivih javnih rashoda do praga za pojedinu zemlju za izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja, uvećano za 6 % dijela javnih rashoda koji premašuju prag. To je priopćeno i na internetskim stranicama Komisije 7 . Budući da je taj izračun doveo do ukupnog iznosa za sve zemlje koji premašuje raspoloživa proračunska sredstva, iznosi po zemlji razmjerno su se smanjili.

Kad je riječ o zahtjevima za EUSF koje su podnijele Albanija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Srbija i Španjolska povezanima s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja prouzročenim pandemijom COVID-19, službe Komisije predlažu proračunskom tijelu da mobilizira sljedeće iznose:

U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe o VFO-u ukupna godišnja gornja granica SEAR-a iznosi 1 200 000 000 EUR u cijenama iz 2018. ili 1 273 450 000 EUR u tekućim cijenama. Člankom 9. stavkom 4. Uredbe o VFO-u propisuje se da se 25 % ukupnih dodijeljenih sredstava SEAR-a za 2021. (318 362 500 EUR u tekućim cijenama) mora zadržati do 1. listopada 2021., ali od tog datuma postaje raspoloživo svim komponentama SEAR-a. Osim toga, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe o VFO-u najveći iznos koji EUSF može mobilizirati do 1. rujna iznosi 50 % ukupnih dodijeljenih sredstava SEAR-a nakon oduzimanja prethodno spomenutih 25 %. Prema tome, najveći iznos koji EUSF može mobilizirati do 1. rujna 2021. iz dodijeljenih sredstava za 2021. iznosi 477 543 750 EUR. U skladu s člankom 4.a stavkom 4. Uredbe o EUSF-u iznos od 50 000 000 EUR već je upisan u Opći proračun za 2021. (za obveze i plaćanja) za isplate predujmova. Taj će se iznos upotrijebiti za isplatu predujmova za četiri prirodne katastrofe, a preostali iznos (tj. 41 325 507 EUR) bit će raspoloživ za sve buduće potrebe za predujmovima kasnije u godini.

Osim toga, dodijeljena sredstva za 2020. u iznosu od 47 981 598 EUR nisu iskorištena do kraja te godine te se prenose u 2021.

Stoga najveći raspoloživi iznos u okviru EUSF-a u ovom trenutku u 2021. iznosi 525 525 348 EUR, što je dovoljno za pokrivanje potreba u okviru ove Odluke o mobilizaciji kako je prethodno navedeno (484 199 841 EUR, od čega 86 744 920 EUR za prirodne katastrofe u Grčkoj i Francuskoj i 397 454 921 EUR za zahtjeve povezane s bolešću COVID-19).

2021/0077 (BUD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Grčkoj i Francuskoj u vezi s prirodnom katastrofom te Albaniji, Austriji, Belgiji, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije 9 , a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava 10 , a posebno njegovu točku 10.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na izvanredne situacije kako bi pokazala solidarnost sa stanovništvom regija pogođenih velikim ili regionalnim prirodnim katastrofama ili izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(2)Sredstva Fonda ne smiju prijeći gornju granicu kako je utvrđeno člankom 9. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2020/2093 11 . U skladu s člankom 9. stavcima 2. i  4. Uredbe o VFO-u, najveći iznos koji EUSF može mobilizirati do 1. rujna 2021. iz dodijeljenih sredstava za 2021. iznosi 477 543 750 EUR. U skladu s člankom 4.a stavkom 4. Uredbe o EUSF-u iznos od 50 000 000 EUR već je upisan u Opći proračun za 2021. (za obveze i plaćanja) za isplate predujmova. Osim toga, dodijeljena sredstva za 2020. u iznosu od 47 981 598 EUR nisu iskorištena do kraja te godine te se prenose u 2021. Stoga najveći iznos raspoloživ u okviru EUSF-a u ovom trenutku u 2021. iznosi 525 525 348 EUR, što je dovoljno za pokrivanje potreba prema ovoj Odluci o mobilizaciji.

(3)Grčka je 29. listopada 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon poplava u kolovozu 2020. u regiji Sterea Ellada.

(4)Grčka je 9. prosinca 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon štete uzrokovane ciklonom Janos u rujnu 2020., koji je pogodio regije Ionia Nisia, Sterea Ellada, Ditiki Ellada, Thessalia i Peloponnisos.

(5)Grčka je 22. siječnja 2021. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon potresa u listopadu 2020. koji je pogodio otoke Samos, Ikarija i Chios.

(6)Francuska je 21. prosinca 2020. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda nakon štete koju je oluja Alex nanijela u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala u listopadu 2020.

(5)Do 24. lipnja 2020. Albanija, Austrija, Belgija, Crna Gora, Češka, Estonija, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Srbija i Španjolska podnijele su zahtjeve za mobilizaciju Fonda u vezi s izvanrednim stanjem u području javnog zdravlja prouzročenim pandemijom bolesti COVID-19 početkom 2020.

(6)Zahtjevi tih država članica ispunjavaju uvjete za osiguravanje financijskog doprinosa iz Fonda kako je utvrđeno člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(7)Fond bi se stoga trebalo mobilizirati kako bi se osigurao financijski doprinos Grčkoj i Francuskoj u vezi s prirodnom katastrofom te Albaniji, Austriji, Belgiji, Crnoj Gori, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Srbiji i Španjolskoj u vezi s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(8) U slučaju Hrvatske, s obzirom na to da konačni iznos potpore prelazi već uplaćeni predujam, ne treba mobilizirati dodatni iznos i osigurat će se povrat nepropisno isplaćenog predujma u skladu s člankom 4.a Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(9)Radi što brže mobilizacije Fonda ova bi se Odluka trebala primjenjivati od datuma njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru Općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije te se u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje u vezi s prirodnim katastrofama osiguravaju sljedeći iznosi:

(a)iznos od 3 300 100 EUR isplaćuje se Grčkoj u vezi s poplavama u regiji Sterea Ellada, uključujući iznos od 330 010 EUR kao predujam;

(b)iznos od 21 588 519 EUR isplaćuje se Grčkoj u vezi s ciklonom Janos, uključujući iznos od 2 158 852 EUR kao predujam;

(c)iznos od 2 531 301 EUR isplaćuje se Grčkoj u vezi s potresom na otocima Samos, Chios i Ikarija, uključujući iznos od 253 131 EUR kao predujam;

(d)iznos od 59 325 000 EUR isplaćuje se Francuskoj u vezi s olujom Alex, uključujući iznos od 5 932 500 EUR kao predujam.

Članak 2.

U okviru Općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2021. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije te se u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje povezanim s izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja osiguravaju sljedeći iznosi:

(a)iznos od 905 271 EUR za Albaniju;

(b)iznos od 31 755 580 EUR za Austriju;

(c)iznos od 37 298 777 EUR za Belgiju;

(d)iznos od 17 373 205 EUR za Češku;

(e)iznos od 3 588 755 EUR za Estoniju;

(f)iznos od 91 365 053 EUR za Francusku;

(g)iznos od 13 648 386 EUR za Njemačku;

(h)iznos od 3 994 022 EUR za Grčku;

(i)iznos od 13 136 857 EUR za Mađarsku;

(j)iznos od 20 480 330 EUR za Irsku;

(k)iznos od 76 271 930 EUR za Italiju;

(l)iznos od 1 177 677 EUR za Latviju;

(m)iznos od 2 828 291 EUR za Litvu;

(n)iznos od 2 857 025 EUR za Luksemburg;

(o)iznos od 199 505 EUR za Crnu Goru;

(p)iznos od 18 039 670 EUR za Portugal;

(q)iznos od 13 926 870 EUR za Rumunjsku,

(r)iznos od 11 968 276 EUR za Srbiju;

(s)iznos od 36 639 441 EUR za Španjolsku.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od…[datum donošenja] 12***.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 311, 14.11.2002., str. 3.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. (SL L 189, 27.6.2014., str. 143.) i Uredbom (EU) br. 461/2020 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. (SL L 99, 31.3.2020., str. 9.).

(2)    COM(2021) 200.

(3)    Uredba (EU) 2020/461 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020.

(4)    SL L 433I, 22.12.2020., str. 11.

(5)    SL C 433I, 22.12.2020., str. 28.

(6)    U slučaju ciklona Janos, s obzirom na to da je katastrofa zahvatila više regija, osnova za izračun praga prosječni je BDP tih regija, ponderiran prema udjelu ukupne štete u svakoj od njih, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 3. Uredbe o EUSF-u.

(7)    https://ec.europa.eu/regional_policy/en/funding/solidarity-fund/covid-19

(8)    Od Hrvatske će se osigurati povrat od 844 010 EUR.

(9)    SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(10)    SL L 433I, 22.12.2020., str. 28.

(11)    Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. (SL L 433I, 22.12.2020., str. 11.).

(12) ** Datum unosi Parlament prije objave u SL-u.