Predmet T‑579/14

Birkenstock Sales GmbH

protiv

Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo

„Žig Europske unije – Međunarodna registracija u kojoj je naznačena Europska unija – Figurativni žig koji prikazuje uzorak međusobno prepletenih valovitih linija – Apsolutni razlog za odbijanje – Razlikovni karakter – Članak 7. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 207/2009 – Reljefni uzorak – Otiskivanje reljefnog uzorka na pakiranje proizvoda”

Sažetak – Presuda Općeg suda (peto vijeće) od 9. studenoga 2016.

1. Žig Europske unije – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Figurativni žig sastavljen od ponavljajućeg niza elemenata – Uporaba takvog žiga kao reljefnog uzorka na proizvodima ili njihovu pakiranju – Razlikovni karakter – Kriteriji za ocjenu

   (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b))

2. Žig Zajednice – Definicija i stjecanje žiga Europske unije – Apsolutni razlozi za odbijanje – Žigovi koji nemaju razlikovni karakter – Figurativni žig koji prikazuje uzorak međusobno prepletenih valovitih linija koji se ponavlja

   (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. t. (b))

3. Žig Europske unije – Postupovne odredbe – Ispitivanje činjeničnog stanja po službenoj dužnosti – Registracija novog žiga – Apsolutni razlozi za odbijanje – Teret dokazivanja

   (Uredba Vijeća br. 207/2009, čl. 7. st. 1. i čl. 76. st. 1.)

1.  Kriteriji ocjene razlikovnoga karaktera trodimenzionalnih žigova koji se sastoje od izgleda samog proizvoda nisu drukčiji od kriterija koji se primjenjuju na ostale kategorije žigova. Međutim, prilikom primjene tih kriterija valja voditi računa o činjenici da predodžba prosječnog potrošača nije nužno ista kod trodimenzionalnog žiga koji se sastoji od izgleda samog proizvoda i kod verbalnog ili figurativnog žiga koji se sastoji od znaka koji je neovisan o izgledu proizvoda koje označava. Naime, u slučaju kad ne postoji nikakav grafički ili verbalni element, prosječni potrošači nemaju običaj ocjenjivati podrijetlo proizvoda prema njihovu obliku ili obliku njihove ambalaže, pa bi stoga moglo biti teže utvrditi razlikovni karakter takvog trodimenzionalnog žiga od razlikovnoga karaktera verbalnog ili figurativnog žiga. Samo trodimenzionalni žig, koji se sastoji od izgleda samog proizvoda koji znatno odstupa od norme ili običaja sektora i stoga može ispuniti svoju bitnu funkciju pokazatelja porijekla, ima razlikovni karakter u smislu članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe br. 207/2009 o žigu Europske unije.

   Ti kriteriji razrađeni u pogledu žigova koji se stapaju s izgledom proizvoda u slučaju moguće uporabe znaka također su primjenjivi u slučaju znaka koji se sastoji od uzorka primjenjivog na površinu proizvoda.

   U tom pogledu znak koji se sastoji od niza elemenata koji se redovito ponavljaju osobito se može koristiti kao reljefni uzorak. Stoga načelno postoji mogućnost, svojstvena tom znaku, da ga se koristi kao reljefni uzorak i to neovisno o tome što ga je podnositelj prijave za registraciju naznačio kao figurativni žig, trodimenzionalni žig, reljefni uzorak ili nešto drugo. U tim se okolnostima takav znak ne može smatrati reljefnim uzorkom u pogledu predmetnih proizvoda samo kada je uporaba reljefnog uzorka malo vjerojatna s obzirom na prirodu predmetnih proizvoda. U drugim slučajevima može se smatrati da znak, koji ima obilježja tipična za reljefni uzorak zbog ponavljanja njegovih elemenata, doista je reljefni uzorak. Riječ je o objektivnom kriteriju koji ne ovisi o komercijalnim namjerama dotičnog poduzetnika.

   Kriteriji utvrđeni u sudskoj praksi koji se odnose na ocjenu razlikovnoga karaktera žigova koji se stapaju s izgledom proizvoda primjenjivi su na reljefne uzorke otisnute na pakiranje proizvoda koji se uobičajeno prodaju upakirani i koji se načelno vade iz njihova pakiranja samo netom prije njihove uporabe.

   Međutim, primjena te sudske prakse nije opravdana u slučaju reljefnog uzorka koji je otisnut na samo pakiranje za transport. Naime, reljefni uzorak otisnut na samo pakiranje za transport ne može se smatrati izgledom proizvoda.

   (t. 23., 24., 26., 54., 55., 57., 66., 67.)

2.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 129.‑133., 145., 152., 153.)

3.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 136.)