Predmet C‑657/13

Verder LabTec GmbH & Co. KG

protiv

Finanzamt Hilden

(zahtjev za prethodnu odluku

koji je uputio Finanzgericht Düsseldorf)

„Zahtjev za prethodnu odluku — Oporezivanje — Sloboda poslovnog nastana — Članak 49. UFEU‑a — Ograničenja — Obročna naplata poreza na nerealizirane kapitalne dobitke — Očuvanje podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama — Proporcionalnost“

Sažetak – Presuda Suda (treće vijeće) od 21. svibnja 2015.

1. Prethodna pitanja — Dopuštenost — Granice — Hipotetska pitanja

   (čl. 267. UFEU‑a)

2. Sloboda poslovnog nastana — Odredbe Ugovora — Područje primjene

   (čl. 49. UFEU‑a)

3. Sloboda poslovnog nastana — Ograničenja — Porezno zakonodavstvo — Prijenos imovine trgovačkog društva smještenog na državnom području dotične države članice u drugu državu članicu — Nacionalni propis koji predviđa otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka koji proizlaze iz te imovine i obročnu naplatu poreza na te kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka — Nedopuštenost — Opravdanje — Očuvanje podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama — Pretpostavka — Proporcionalnost

   (čl. 49. UFEU‑a)

1.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 29., 30.)

2.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 32.‑35.)

3.  Članak 49. UFEU‑a treba tumačiti na način da se ne protivi poreznom propisu države članice koji u slučaju prijenosa imovine trgovačkog društva smještenog na državnom području te države članice na stalnu poslovnu jedinicu tog trgovačkog društva smještenu na državnom području druge države članice predviđa otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka koji proizlaze iz te imovine koji su nastali na državnom području prve države članice, njihovo oporezivanje i obročnu naplatu poreza na te kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka.

   Doista, takav porezni propis jest ograničenje slobode poslovnog nastana u smislu članka 49. UFEU‑a, s obzirom na to da se otkrivanje navedenih kapitalnih dobitaka i njihovo oporezivanje ne provodi prilikom sličnog prijenosa unutar državnog područja jer se te nerealizirane kapitalne dobitke oporezuje tek kad su zaista ostvareni.

   Međutim, to ograničenje može se objektivno opravdati važnim razlozima u općem interesu koje priznaje pravo Unije. Naime, navedeni porezni propis prikladan je za osiguranje očuvanja podjele ovlasti za oporezivanje među dotičnim državama članicama, s obzirom na to da on predviđa slučaj prijenosa imovine na stalnu poslovnu jedinicu smještenu na državnom području države članice koja nije dotična država članica i čija se dobit ne oporezuje u potonjoj državi članici.

   Na taj način otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka iz prenesene imovine koji su nastali u okviru porezne nadležnosti dotične države članice prije tog prijenosa kao i njihovo oporezivanje imaju za cilj osiguranje oporezivanja tih nerealiziranih kapitalnih dobitaka nastalih u okviru porezne nadležnosti te države članice. Oporezivanje dobitaka iz navedene imovine nastalih nakon takvog prijenosa provodi druga država članica na čijem je državnom području smještena ta stalna poslovna jedinica.

   Obročna naplata poreza na nerealizirane kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka, umjesto neposredne naplate, jest mjera koja je proporcionalna za postizanje cilja očuvanja podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama.

   (t. 37., 39., 40., 46., 47., 51.‑53. i izreka)

Predmet C‑657/13

Verder LabTec GmbH & Co. KG

protiv

Finanzamt Hilden

(zahtjev za prethodnu odluku

koji je uputio Finanzgericht Düsseldorf)

„Zahtjev za prethodnu odluku — Oporezivanje — Sloboda poslovnog nastana — Članak 49. UFEU‑a — Ograničenja — Obročna naplata poreza na nerealizirane kapitalne dobitke — Očuvanje podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama — Proporcionalnost“

Sažetak – Presuda Suda (treće vijeće) od 21. svibnja 2015.

1. Prethodna pitanja – Dopuštenost – Granice – Hipotetska pitanja

   (čl. 267. UFEU‑a)

2. Sloboda poslovnog nastana – Odredbe Ugovora – Područje primjene

   (čl. 49. UFEU‑a)

3. Sloboda poslovnog nastana – Ograničenja – Porezno zakonodavstvo – Prijenos imovine trgovačkog društva smještenog na državnom području dotične države članice u drugu državu članicu – Nacionalni propis koji predviđa otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka koji proizlaze iz te imovine i obročnu naplatu poreza na te kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka – Nedopuštenost – Opravdanje – Očuvanje podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama – Pretpostavka – Proporcionalnost

   (čl. 49. UFEU‑a)

1.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 29., 30.)

2.  Vidjeti tekst odluke.

   (t. 32.‑35.)

3.  Članak 49. UFEU‑a treba tumačiti na način da se ne protivi poreznom propisu države članice koji u slučaju prijenosa imovine trgovačkog društva smještenog na državnom području te države članice na stalnu poslovnu jedinicu tog trgovačkog društva smještenu na državnom području druge države članice predviđa otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka koji proizlaze iz te imovine koji su nastali na državnom području prve države članice, njihovo oporezivanje i obročnu naplatu poreza na te kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka.

   Doista, takav porezni propis jest ograničenje slobode poslovnog nastana u smislu članka 49. UFEU‑a, s obzirom na to da se otkrivanje navedenih kapitalnih dobitaka i njihovo oporezivanje ne provodi prilikom sličnog prijenosa unutar državnog područja jer se te nerealizirane kapitalne dobitke oporezuje tek kad su zaista ostvareni.

   Međutim, to ograničenje može se objektivno opravdati važnim razlozima u općem interesu koje priznaje pravo Unije. Naime, navedeni porezni propis prikladan je za osiguranje očuvanja podjele ovlasti za oporezivanje među dotičnim državama članicama, s obzirom na to da on predviđa slučaj prijenosa imovine na stalnu poslovnu jedinicu smještenu na državnom području države članice koja nije dotična država članica i čija se dobit ne oporezuje u potonjoj državi članici.

   Na taj način otkrivanje nerealiziranih kapitalnih dobitaka iz prenesene imovine koji su nastali u okviru porezne nadležnosti dotične države članice prije tog prijenosa kao i njihovo oporezivanje imaju za cilj osiguranje oporezivanja tih nerealiziranih kapitalnih dobitaka nastalih u okviru porezne nadležnosti te države članice. Oporezivanje dobitaka iz navedene imovine nastalih nakon takvog prijenosa provodi druga država članica na čijem je državnom području smještena ta stalna poslovna jedinica.

   Obročna naplata poreza na nerealizirane kapitalne dobitke u deset godišnjih obroka, umjesto neposredne naplate, jest mjera koja je proporcionalna za postizanje cilja očuvanja podjele ovlasti za oporezivanje među državama članicama.

   (t. 37., 39., 40., 46., 47., 51.‑53. i izreka)