Predmet C‑222/13

TDC A/S

protiv

Erhvervsstyrelsen

(zahtjev za prethodnu odluku koji je uputio Teleklagenævnet)

„Zahtjev za prethodnu odluku — Elektroničke komunikacijske mreže i usluge — Direktiva 2002/22/EZ — Članak 32. — Dodatne obvezne usluge — Mehanizam naknade troškova povezanih s pružanjem tih usluga — Pojam ‚suda’ u smislu članka 267. UFEU‑a — Nenadležnost Suda“

Sažetak – Presuda Suda (treće vijeće) od 9. listopada 2014.

Prethodna pitanja — Pokretanje postupka pred Sudom — Nacionalni sud u smislu članka 267. UFEU‑a — Pojam — Teleklagenævnet (danska komisija za žalbe u području telekomunikacija) — Isključenje

(čl. 267. UFEU‑a)

Sud Europske unije nije nadležan za odgovaranje na pitanja koja je uputio Teleklagenævnet.

Prilikom utvrđivanja ima li tijelo koje upućuje zahtjev karakter „suda“ u smislu članka 267. UFEU‑a, što je pitanje koje je isključivo obuhvaćeno pravom Unije, Sud procjenjuje sve okolnosti, primjerice je li tijelo utemeljeno na zakonu, je li stalno, je li njegova nadležnost obvezna, provodi li postupak kontradiktorne naravi, primjenjuje li pravna pravila te je li neovisno.

Pojam neovisnosti tijela koje je uputilo zahtjev ima dva kuta gledanja. Prvi, vanjski kut gledanja, pretpostavlja da to tijelo bude zaštićeno od vanjskih utjecaja ili pritisaka koji mogu ugroziti neovisnu prosudbu njegovih članova glede postupaka pred njima. Drugi, unutarnji kut gledanja, dovodi se u vezu s pojmom neovisnosti i ima za cilj osiguranje jednake distance prema strankama spora i njihovim pripadajućim interesima u odnosu na predmet spora.

Teleklagenævnet, danska komisija za žalbe u području telekomunikacija, ne ispunjava taj kriterij neovisnosti i stoga ne predstavlja sud u smislu članka 267. UFEU‑a. Opoziv članova Teleklagenævneta ne sadrži posebna jamstva koja omogućavaju otklanjanje svake legitimne sumnje u neovisnost tog tijela. Stoga njegove članove, na koje se primjenjuju opća pravila upravnog i radnog prava, može razriješiti dužnosti ministar poduzetništva i rada, koji također ima pravo njihova imenovanja. Nadalje, tužba protiv odluke Teleklagenævneta može se podnijeti sudovima. U slučaju podnošenja takve tužbe, Teleklagenævnet ima položaj tuženika. Takvo sudjelovanje Teleklagenævneta u postupku koji preispituje njegovu vlastitu odluku implicira da Teleklagenævnet prilikom usvajanja te odluke nema status treće osobe u pogledu predmetnih interesa te ne posjeduje traženu nepristranost. Takva organizacija sustava pravnih lijekova protiv odluke Teleklagenævneta naglašava nesudski karakter odluka koje donosi to tijelo.

(t. 27., 30., 31., 34.‑38. i izreka)