Humanitarno djelovanje EU-a

SAŽETAK DOKUMENATA:

Komunikacija Komisije o humanitarnom djelovanju EU-a: novi izazovi, ista načela

Zaključci Vijeća o Komunikaciji Komisije o humanitarnom djelovanju EU-a: novi izazovi, ista načela

ČEMU SLUŽE OVA KOMUNIKACIJA I ZAKLJUČCI?

Europska komisija u komunikaciji predlaže niz inicijativa radi jačanja globalnog humanitarnog djelovanja Europske unije (EU) kako bi se ispunile znatno povećane humanitarne potrebe koje je dodatno pogoršala pandemija bolesti COVID-19.
U zaključcima se utvrđuje položaj Vijeća Europske unije o humanitarnom djelovanju EU-a kao odgovor na komunikaciju.

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

U komunikaciji se utvrđuje niz ključnih ciljeva kako bi se odgovorilo na rastuće humanitarne potrebe i pomoglo u stvaranju povoljnijeg okruženja za dostavu humanitarne pomoći u skladu s načelima za njezino pružanje:

pružanje pomoći u skladu s iskušanim i ispitanim načelima humanitarne pomoći;
osiguranje da se humanitarna pomoć EU-a može brzo i učinkovito isporučiti onima kojima je potrebna, boljim iskorištavanjem inovacija i kapaciteta;
promicanje fleksibilnog i učinkovitog humanitarnog djelovanja i mehanizama financiranja širenjem upotrebe pomoći koja se temelji na gotovini i digitalnih alata te intenzivnijom potporom lokalnim pružateljima pomoći;
rješavanje temeljnih uzroka kriza kroz bolje povezivanje humanitarnih, razvojnih i mirovnih nastojanja, osobito u prioritetnim područjima kao što su obrazovanje, zdravstvo, sigurnost opskrbe hranom, pripravnost na katastrofe i otpornost na klimatske promjene;
povećanje baze resursa za humanitarno djelovanje jačanjem angažmana EU-a i savezima s tradicionalnim i novim donatorima;
jačanje angažmana i vodstva EU-a radi maksimalnog povećanja učinka humanitarnog djelovanja EU-a;
jačanje promicanja i poštivanja međunarodnog humanitarnog prava i stavljanje tog prava u središte vanjskog djelovanja EU-a.

Ključne mjere

U komunikaciji je predložen niz ključnih mjera za rješavanje tih ciljeva i postizanje postavljenih ciljeva. One uključuju:

razvoj europskog kapaciteta za humanitarni odgovor koji bi bio komplementaran Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu i koji bi se oslanjao na operativnu spremnost Koordinacijskog centra EU-a za odgovor na hitne situacije;
provedbu sustavne zajedničke analize kriza te, prema potrebi, zajedničko programiranje i planiranje politika EU-a;
promicanje djelotvorne humanitarne civilno-vojne koordinacije kako bi se zaštitio humanitarni prostor;
povećanje višegodišnjih, fleksibilnih i usklađenih mehanizama financiranja;
jačanje obveza u pogledu financijskih sredstava za humanitarnu pomoć s državama članicama i poticanje bolje podjele odgovornosti među tradicionalnim i novim donatorima radi odgovora na rastuće humanitarne potrebe;
povećanje udjela sredstava za borbu protiv klimatskih promjena namijenjenih poboljšanju otpornosti regija koje su podložne katastrofama;
uspostavljanje mehanizma za praćenje i koordinaciju na razini EU-a u pogledu međunarodnog humanitarnog prava;
poticanje usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom kao uvjet za pomoć EU-a;
osiguravanje da se međunarodno humanitarno pravo u potpunosti odražava u politici sankcija EU-a, među ostalim dosljednim uključivanjem humanitarnih izuzeća u režime sankcija EU-a;
organizaciju Europskog humanitarnog foruma radi promicanja dijaloga o pitanjima humanitarne politike;
promicanje pristupa skupine Team Europe među institucijama EU-a i državama članicama.

Zaključci Vijeća

U svojim zaključcima o komunikaciji Vijeće je donijelo niz ključnih točaka uključujući:

svoju ozbiljnu zabrinutost zbog dosad nezabilježenih razmjera humanitarnih potreba, smanjenja humanitarnog prostora i sve većeg manjka financijskih sredstava;
važnost dosljednog stavljanja poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i usklađenost s njime u središte vanjskog djelovanja EU-a, kao i važnost osiguravanja zaštite civila i civilne infrastrukture, podupiranja i promicanja principijelnog humanitarnog djelovanja i zaštite humanitarnog prostora;
hitnu potrebu za povećanjem globalnih napora kako bi se znatno povećala baza resursa za humanitarno djelovanje, kao i važnost učinkovitijeg pružanja humanitarne pomoći putem dostupnih resursa;
neizostavnu koordinacijsku ulogu Ujedinjenih naroda u odgovaranju na humanitarne krize i potrebu za jačanjem potpore lokalnim i nacionalnim akterima, reorganizirajući pritom njihovo znanje i iskustvo koje imaju kao službe koje prve dolaze u kontakt s osobama kojima je potrebna pomoć i koje reagiraju prije, tijekom i nakon kriznih situacija;
potporu za plan Komisije da organizira Europski humanitarni forum.