Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava EU-a

Zaštita osoba koje prijavljuju povrede prava EU-a

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva (EU) 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava EU-a

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

Direktivom se uspostavljaju pravila i postupci zaštite „zviždača”, osoba koje prijavljuju* informacije koje su stekle u kontekstu obavljanja posla o povredama* zakona EU-a u ključnim područjima politika. U povrede se ubrajaju i nezakonite radnje ili propusti, te prakse zlouporabe.

KLJUČNE TOČKE

Ova direktiva obuhvaća prijave o:

  • povredama pravila iz sljedećih područja (detaljno navedenih u dijelu I. Priloga):
    • javne nabavke;
    • financijske usluge, proizvodi i tržišta; sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma;
    • sigurnost proizvoda i usklađenost;
    • sigurnost u sektoru željezničkog i cestovnog prijevoza, pomorskog prijevoza i prijevoza unutarnjim plovnim putovima;
    • sigurnost okoliša, od upravljanja otpadom do kemikalija;
    • zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost;
    • sigurnost hrane kao i hrane za životinje, u području zdravlja dobrobiti životinja;
    • javno zdravlje, uključujući i prava pacijenta i kontrolu duhanskih proizvoda;
    • zaštita potrošača;
    • zaštita privatnosti i osobnih podataka, sigurnosnih i informacijskih sustava;
  • povredama koje utječu na financijske interese Unije;
  • povredama koja su vezane za unutarnje tržište, uključujući i povrede pravila Unije o tržišnom natjecanju i državnim potporama, te povrede pravila o porezu na dobit.

Direktiva nadopunjuje posebno zakonodavstvo EU-a koje već sadrži pravila o načinu prijave povreda (osobito onih koje su vezane za financijske usluge, pranje novca, financiranje terorizma, sigurnost prometa i zaštitu okoliša).

Direktiva ne utječe na sljedeće:

  • odgovornost vlada zemalja EU da štite svoju nacionalnu sigurnost;
  • zakonodavstvo EU-a ili nacionalno zakonodavstvo o zaštiti klasificiranih podataka, obvezi čuvanja odvjetničke tajne i medicinske privatnosti, tajnosti sudskih postupaka ili pravilima o kaznenom postupku;
  • ostvarivanje prava radnika na savjetovanje sa svojim predstavnicima ili sindikatima, prema nacionalnom pravilima.

Ovaj zakonski akt pokriva širok raspon osoba koje rade u privatnom i javnom sektoru, uključujući i one koji izvrše prijavu nakon što je njihovo obavljanje poslova završeno:

  • zaposlenici, samozaposlene osobe, dioničari, osobe u upravnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća, volonteri, pripravnici i kandidati za zapošljavanje;
  • osobe koje pomažu zviždačima na povjerljiv način, osobe povezane sa zviždačem koji može doživjeti osvetu* na poslu, i pravni subjekti povezani sa zviždačem.

Osobe dobivaju zaštitu ako javno iznesu svoju zabrinutost pod uvjetom:

  • da su prvo prijavile (unutarnjim kanalima i) vanjskim kanalima a da pri tome nisu poduzete nikakve mjere;
  • da s pravom vjeruju da postoji neposredna ili jasna opasnost za javni interes, rizik od osvete, ili je malo vjerojatno da će se njihova zabrinutost ispravno riješiti.

Postupak prijavljivanja podrazumijeva:

  • unutarnje kanale: sva privatna poduzeća s 50 i manje zaposlenih i, po pravilu, svi javni subjekti moraju uspostaviti učinkovite kanale za prijavljivanje i osigurati povjerljivost; javni subjekti s manje od 50 zaposlenih i općine s manje od 10 000 stanovnika mogu biti izuzeti iz ovog pravila;
  • vanjski kanali: odgovarajuća državna tijela moraju uspostaviti kanale za prijavljivanje koji omogućavaju povjerljivost prilikom prijavljivanja;
  • daljnje postupanje i rokovi za postupanje s prijavama koje su primljene putem unutarnjih ili vanjskih kanala. Ovim se obuhvaća:
    • dužnost neotkrivanja identiteta zviždača, osim pod strogo ograničenim okolnostima;
    • sukladnost s zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;
    • zapisi o svakoj zaprimljenoj usmenoj ili pismenoj prijavi.

Pravna zaštita

Za ostvarenje prava na pravnu zaštitu osoba mora:

  • imati opravdane razloge da vjeruje kako su informacije koje prijavljuje obuhvaćene ovim zakonskim aktom i istinite u trenutku kada se prijavljuju;
  • prijaviti povredu nadležnim tijelima putem dostupnih unutarnjih ili vanjskih kanala. Zviždači se potiču da prvo izvrše prijavu putem unutarnjih kanala (unutar organizacije), kada se kršenje može učinkovito interno riješiti i kada smatraju da nema rizika od osvete. Međutim, oni mogu odabrati hoće li izvršiti prijavu unutarnjim kanalima ili je uputiti nadležnim tijelima izravno vanjskim kanalima.

Zviždači:

  • su zaštićeni od svih oblika osvete, poput otkaza, nazadovanja, zastrašivanja ili stavljanja na crnu listu;
  • imaju pristup odgovarajućim mjerama potpore, posebno neovisnim informacijama i savjetima te pravnoj pomoći u skladu s pravilima EU-a o pravnoj pomoći u kaznenim i prekograničnim građanskim postupcima;
  • imaju pristup odgovarajućim korektivnim mjerama, npr. privremenu pomoć i oslobađanje od odgovornosti za povredu klauzula o neotkrivanju informacija iz svojih ugovora.

Zemlje EU-a dužne su:

  • osigurati uspostavu odgovarajućih unutarnjih i vanjskih kanala za prijavljivanje;
  • poduzeti potrebne mjere u cilju sprečavanja svake vrste osvete protiv zviždača;
  • poštovati pravo na djelotvoran pravni lijek, pošteno suđenje i na pretpostavku nedužnosti, te pravo na obranu osoba kojih se tiču navodi u prijavama;
  • osigurati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za kršenje određenih pravila ove direktive, na primjer za osobe koje ometaju prijavljivanje ili se svete zviždačima;
  • prenijeti Direktivu i obavijestiti Europsku komisiju o mjerama za prijenos do 17. prosinca 2021.; s mogućim izuzećem kad je u pitanju prijenos odredbi o obvezi privatnih tvrtki koje imaju između 50 i 249 zaposlenika da uspostave unutarnje kanale za prijavljivanje do 17. prosinca 2023.;
  • dostaviti Komisiji godišnje podatke o broju zaprimljenih prijava i otvorenih istraga i njihovu ishodu, te financijskim posljedicama.

Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću:

  • prvo javno i lako dostupno izvješće o ugrađivanju ove direktive u nacionalni zakon zemalja EU-a do 17. prosinca 2023.; i
  • drugo izvješće o primjeni Direktive i mogućim izmjenama i dopunama koje bi bile potrebne, do 17. prosinca 2025.

OD KADA SE OVA DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Ova se direktiva primjenjuje od 16. prosinca 2019. i mora postati zakon u zemljama Unije do 17. prosinca 2021.

POZADINA

Više informacija potražite ovdje:

KLJUČNI POJMOVI

Prijava: usmeno ili pisano prenošenje informacija o nekoj povredi.
Povreda: radnje ili propusti koji su nezakoniti ili u suprotnosti s ciljem i svrhom pravila iz akata Unije.
Osveta: svaka izravna ili neizravna radnja u radnom okruženju koja može uzrokovati štetu zviždaču.

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.–56.)

Sukcesivne izmjene i dopune Direktive 2019/1937/EU uključene su u originalni dokument. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Posljednje ažuriranje 02.05.2023

Top