Ugovor iz Bruxellesa (Ugovor o spajanju)

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Ugovor o osnivanju jedinstvenog Vijeća i jedinstvene Komisije Europskih zajednica

ČEMU SLUŽI OVAJ UGOVOR?

Ugovor iz Bruxellesa, kojim su osnovani jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija Europskih zajednica (poznat kao „Ugovor o spajanju”), potpisan je s izričitom namjerom objedinjavanja tadašnje tri Europske zajednice (EZ) – Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE ili poznatije kao „Euratom”).

Iako su tri zajednice i dalje bile pravno neovisne, Ugovorom o spajanju racionalizirane su njihove institucije spajanjem njihovih tada još neovisnih izvršnih tijela – na taj je način nastalo pet zajedničkih europskih institucija – te su sukladno tome izmijenjena tri ugovora o zajednici.

KLJUČNE TOČKE

Jedinstveno Vijeće i jedinstvena Komisija

• Izvršna tijela spojena su kako slijedi:
  • Vijeće Europskih zajednica – današnje Vijeće Europske unije – zamijenilo je kao jedinstveno tijelo Posebno vijeće ministara EZUČ-a, Vijeće EEZ-a i Vijeće Euratoma;
  • Komisija Europskih zajednica – današnja Europska komisija – zamijenila je kao jedinstveno tijelo Visoku vlast EZUČ-a, Komisiju EEZ-a i Komisiju Euratoma.
• Međutim, nova jedinstvena izvršna tijela nastavljaju djelovati u skladu s ugovorima kojima su uređene svaka od tri zajednice te u skladu s novim člancima ovog ugovora.
• Pravila kojima su uređeni njihov sastav i način funkcioniranja sastavljena su u jedan tekst, a odgovarajući članci Ugovora o EZ-u stavljeni su izvan snage.
• Ako su postojale razlike između tri ugovora u odnosu na Vijeće:
  • trajanje predsjedavanja bilo je usklađeno s duljim razdobljem predviđenim Ugovorima o EEZ-u i Euratomu;
  • pravila o donošenju odluka usklađena su samo u onoj mjeri u kojoj je to potrebno za akte donesene na temelju tri ugovora (tj. u vezi sa zajedničkim institucijama, proračunom i upravom);
  • Koncepti obične većine, kvalificirane većine i jednoglasnosti usklađeni su u skladu s Ugovorima o EEZ-u i Euratomu;
  • Odbor stalnih predstavnika formaliziran je kao pripremno tijelo Vijeća i proširen na Ugovor o EZUČ-u.
• Ako su postojale razlike između tri ugovora u odnosu na Komisiju:
  • određen je broj od devet članova;
  • pravila o imenovanju članova i njihovu statusu te o funkcioniranju Komisije općenito usklađena su s odredbama Ugovora o EEZ-u;
  • datum kada je Komisija dužna objaviti svoje opće izvješće o aktivnostima Europskih zajednica usklađen je, kao i datum kada se Parlamentarna skupština mora sastati da bi ispitala to izvješće;
  • pravila o tome da je Komisija politički odgovorna Parlamentarnoj skupštini usklađena su s Ugovorima o EEZ-u i Euratomu, s mogućnošću izglasavanja nepovjerenja upravi Komisije u bilo kojem trenutku (a ne samo nakon pregleda godišnjeg općeg izvješća).

Jedinstveni administrativni proračun za EZ

• Proračun obuhvaća izdatke svih institucija EZ-a, uključujući one Parlamentarne skupštine i Europskog suda.
• Izdaci za intervencije prema Ugovoru o EZUČ-u i izdaci za istraživanje i razvoj u okviru Ugovora o Euratomu bili su, međutim, zadržani u posebnim proračunima.

Jedinstvena uprava za EZ

• Svi službenici i ostali agenti institucija EZ-a pripadaju jedinstvenoj upravi.
• Pravila kojima su uređena njihova prava i obveze ujednačena su i proizlaze iz jednog statusa.
• Ujedinjena su pravila o odgovornosti EZ-a u slučaju ozljede uzrokovane osobnom krivnjom službenika ili agenta u sklopu njegova djelovanja.
• Povlastice i imuniteti koji se dodjeljuju institucijama EZ-a, kao i njihovim dužnosnicima i drugim agentima, također su ujedinjeni u jedinstveni protokol uz ugovor.

Sjedišta institucija EZ-a

• Da bi odgovorile na zakonske primjedbe Luksemburga, vlade zemalja EZ-a dobile su moć odlučivanja zajedničkim dogovorom o rješenju koje treba naći u pogledu utvrđivanja sjedišta izvršnih tijela EZ-a u Bruxellesu. Odluka je donesena isti dan kada je ugovor potpisan i sastojala se od određivanja Bruxellesa kao privremenog sjedišta.

OTKAD SE UGOVOR PRIMJENJUJE?

Potpisan je 8. travnja 1965., a primjenjuje se od 1. srpnja 1967.

POZADINA

Prije Ugovora o spajanju tri Europske zajednice već su dijelile neke zajedničke institucije temeljem Konvencije iz 1957. o određenim zajedničkim institucijama Europskih zajednica: Parlamentarnoj skupštini (kasnije Europski parlament), Europskom sudu i Gospodarskom i socijalnom odboru.

Ugovor o spajanju predstavljao je velik korak prema modernom EU-u. Ugovor je stavljen izvan snage – s iznimkom Protokola od 8. travnja 1965. o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica – Ugovorom iz Amsterdama potpisanim 2. listopada 1997., koji je stupio na snagu 1. svibnja 1999.

Za više informacija vidjeti:

• Prvi ugovori (Europski parlament)
• Povijest EU-a (Vijeće EU-a)
• Ugovori EU-a (Europska komisija)
• Pregled ugovorâ (EUR-Lex)

GLAVNI DOKUMENTI

Ugovor o osnivanju jedinstvenog Vijeća i jedinstvene Komisije Europskih zajednica (SL 152, 13.7.1967., str. 2.–17. (DE, FR, IT, NL))

Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica (SL C 202, 7.6.2016., str. 266.–272.)

VEZANI DOKUMENTI

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik

Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice

Sukcesivne izmjene i dopune ugovora uključene su u osnovni tekst. Ovaj pročišćeni tekst služi samo za orijentaciju.

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju

Konvencije o određenim zajedničkim institucijama Europskih zajednica

Ugovor iz Amsterdama o izmjeni Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o osnivanju Europskih zajednica i određenih s njima povezanih akata (SL C 340, 10.11.1997., str. 1.–144.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 21.03.2018