Zelena energija za promet: Europska strategija za alternativna goriva

Kad je riječ o gorivu kojim pokreće svoj prometni sustav, Europa uvelike ovisi o uvezenoj nafti. To predstavlja veliki trošak za europsko gospodarstvo, izaziva zabrinutost zbog sigurnosti opskrbe te je, dugoročno gledano, ekološki neodrživo. Takva se ovisnost mora zamijeniti alternativnim gorivima s potrebnom infrastrukturom.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Zelena energija za promet: Europska strategija za alternativna goriva (COM(2013) 17 završna verzija od 24.1.2013).

SAŽETAK

Kad je riječ o gorivu kojim pokreće svoj prometni sustav, Europa uvelike ovisi o uvezenoj nafti. To predstavlja veliki trošak za europsko gospodarstvo, izaziva zabrinutost zbog sigurnosti opskrbe te je, dugoročno gledano, ekološki neodrživo. Takva se ovisnost mora zamijeniti alternativnim gorivima s potrebnom infrastrukturom.

ŠTO RADI OVA KOMUNIKACIJA?

U ovoj se komunikaciji predstavlja sveobuhvatna strategija za alternativna goriva kojom se objašnjava kako se takva goriva mogu koristiti u svim oblicima prometa. Strategijom su obuhvaćeni tehnološki razvoj, ulaganje u uporabu novih goriva i načini na koji se koristi objašnjavaju javnosti.

KLJUČNE TOČKE

• Za različite oblike prometa - cestovni (putnički i teretni), željeznički, zračni ili vodeni - ne postoji jedinstveno rješenje kad je riječ o rješenju za gorivo.
• Plin: mogućnosti uključuju ukapljeni naftni plin, prirodni plin, uključujući biometan, ukapljeni prirodni plin, komprimirani prirodni plin i GTL.
• Struja: kako tehnologija napreduje, sve su brojnija električna vozila (EV-ovi) koja se služe mrežnom strujom.
• Biogoriva: najvažnija vrsta alternativnoga goriva za postizanje 10 % cilja obnovljive energije u prometu do 2020. Prosječan udio izvora obnovljive energije u potrošnji goriva u prometu diljem EU-28 (1) 2012. godine iznosio je 5,1 %.
• Vodik: vodikove gorive ćelije sve se više upotrebljavaju u automobilima, autobusima, lakim kombijima i u plovidbi unutarnjim plovnim putevima.
• Infrastruktura za distribuciju alternativnih goriva: mora biti čim obuhvatnija kako bi proizvođači imali koristi od ekonomija razmjera, a korisnici odgovarajuću mrežu.
• Standardi: ključni su zajednički tehnički i sigurnosni standardi te specifikacije, posebice za električna vozila.
• Prihvaćanje potrošača: javnost bi trebala biti informirana o prednostima novih oblika goriva te bi je trebalo poticati da ih prihvati.

POZADINA

Godine 2012. nafta je činila 94 % energije korištene u prometu te je u trgovinskoj bilanci EU-a bila odgovorna za deficit BDP-a od približno 2,5 %. Uporaba alternativnih goriva mogla bi račun EU-a za uvoz nafte do 2020. godine umanjiti za 4,2 milijarde eura godišnje, što bi do 2030. iznosilo 9,3 milijardi eura.

Za više informacija pogledajte internetsku stranicu Europske komisije Zelena energija za promet.

Posljednje ažuriranje 30.04.2015

---

(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.