Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti EU-a

Europska komisija osmislila je prijedloge kojima će poboljšati konkurentnost sektora obrane i sigurnosti u Europskoj uniji (EU).

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Prema konkurentnijem i učinkovitijem sektoru obrane i sigurnosti. (COM(2013) 542 završna verzija od 24.7.2013. - nije objavljeno u Službenom listu).

SAŽETAK

Europska komisija predložila je novu strategiju kojom će poboljšati konkurentnost europske obrambene industrije, istražiti kako druga područja kao što su energija, istraživanje svemira i tehnologija dvostruke namjene (s civilnom i vojnom uporabom) mogu doprinijeti europskim obrambenim sposobnostima te smanjiti prepreke između nacionalnih obrambenih tržišta.

Općenito govoreći, industrijska politika Europske komisije nastoji potaknuti konkurentnost i inovacije u EU-u te podržati mala i srednja poduzeća. Ideja koja stoji iza toga je osigurati jaku industrijsku osnovu za Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU-a (ZSOP), koja se suočava s izazovom smanjenja europskog budžeta za obranu bez presedana. Putem ZSOP-a, EU nastoji spriječiti vanjske sukobe i upravljati krizama koje bi mogle predstavljati prijetnju njegovoj sigurnosti.

Obrambena industrija pretežno je koncentrirana u šest država članica EU-a (Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina (1)), iako se tvrtke koje proizvode pomoćnu opremu i sustave nalaze diljem Europe. Više od 1 350 malih i srednjih poduzeća ima važnu ulogu u europskom obrambenom sektoru.

Konkurentnost

Ideje koje se predlažu s ciljem poboljšanja konkurentnosti europske obrambene industrije uključuju uvođenje normi EU-a i certifikaciju, bolji pristup sirovinama i specifičnu podršku (npr. u vezi s pristupom sredstvima EU-a) za mala i srednja poduzeća koja su dio obrambene industrije.

Civilno-vojna suradnja

Na ovom je području ideja iskoristiti potencijal dvostruke namjene istraživanja koja financira EU, primjerice na područjima poput ključnih tehnologija koje se mogu koristiti i u obrambenom i u civilnom okruženju. Još jedan prijedlog Komisije je da EU zajednički istražuje alternativne izvore obnovljive energije kako bi pomogao državama EU-a da smanje potrošnju energije svojih obrambenih snaga.

Koristi

Vlade država EU-a, tvrtke vezane uz obranu i porezni obveznici imat će koristi od tih prijedloga ukoliko započne njihova primjena.

• Očekuje se da će porezni obveznicii manjeg dupliciranja imati korist od učinkovitije potrošnje na obranui manjeg dupliciranja civilnih i vojnih istraživanja i razvojnih nastojanja.
• Očekuje se da će tvrtkevezane uz obranurazmjera imati korist od ekonomijarazmjera putem normizacije i zajedničke certifikacije, boljeg pristupa sredstvima EU-a i boljeg pristupa tržištima u EU-u i diljem svijeta.

Očekuje se da će države EU-a kao cjelina imati koristi jer će štedjeti vrijeme i novac kroz norme i certifikaciju EU-a, specijalizaciju uloga, zajednička istraživanja i nabavu, kao i kroz to što će imati energetski učinkovitije vojske i učinkovitiju uporabu infrastrukture u svemiru.

Posljednje ažuriranje 15.05.2014

---

(1) Ujedinjena Kraljevina povlači se iz Europske unije i postaje treća zemlja (država koja nije članica EU-a) od 1. veljače 2020.