EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Rješavanje pitanja o zapošljavanju u EU-u u 2015.

Legal status of the document This summary has been archived and will not be updated, because the summarised document is no longer in force or does not reflect the current situation.

Rješavanje pitanja o zapošljavanju u EU-u u 2015.

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju dio je Godišnjeg pregleda rasta za 2015. U njemu se analiziraju zapošljavanje i socijalni trendovi u državama Europske unije (EU) i politički odgovori koji imaju za cilj poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti.

DOKUMENT

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju Komisije i Vijeća prati Komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2015. (COM(2014) 906 završna verzija s 28. studenoga 2014).

SAŽETAK

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju dio je Godišnjeg pregleda rasta za 2015. U njemu se analiziraju zapošljavanje i socijalni trendovi u državama Europske unije (EU) i politički odgovori koji imaju za cilj poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti.

KOJI JE CILJ OVOG IZVJEŠĆA?

U kontekstu novog ciklusa europskog semestra, Europska komisija objavila je Godišnji pregled rasta (GPR) za 2015. usmjeren na načine na koje EU može djelovati kako bi potpomogao stvaranju radnih mjesta i rastu. Posebice, GPR navodi opće gospodarske prioritete EU-a i pruža zemljama EU-a strateške smjernice za godinu koja slijedi.

GPR praćen je ovim Nacrtom Zajedničkog izvješća o zapošljavanju koje analizira situaciju sa zapošljavanjem u EU-u kao i političke odgovore država EU-a u pitanju.

KLJUČNE TOČKE

Izvješće pokazuje da se značajne strukturalne reforme isplate. Također analizira potencijal za poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti u EU-u.

Glavni zaključci:

Tržište rada i socijalna kretanja: čak i ako broj nezaposlenih polako pada, on je i dalje visok u EU-28 i iznosio je 24,6 milijuna (10,1 %) u rujnu 2014. Izvješće također naglašava da:

dugoročna nezaposlenost i dalje raste (5,1 % u EU-28 2013.),

nezaposlenost mladih ostaje visoka (21,6 % u EU-28 2014.), ali pokazuje znakove pada,

razine ranog napuštanja školovanja postupno se snižavaju u skladu s ciljem smanjenja broja mladih koji su napustili školovanje na manje od 10 % do 2020.,

EU dobro napreduje prema cilju od 40 % osoba od 30-34 godine koje završavaju treći stupanj obrazovanja do 2020.

Zapošljavanje i socijalne reforme u zemljama EU-a: Zemlje EU-a teže reformama povezanim s Europskim semestrom 2014. s utjecajem na stope radne aktivnosti. Poduzete su mjere koje bi otklonile dugoročnu nezaposlenost i kojima bi cilj bio:

smanjiti segmentaciju tržišta rada* pojednostavljujući radno pravo u zemljama EU-a,

smanjiti oporezivanje rada kako bi se poduzećima dopustilo da (ponovno) zaposle mlade kao i dugoročno nezaposlene,

osigurati povoljno okruženje u kojem bi poduzeća mogla nuditi programe naukovanja,

poboljšati ponudu kvalificirane radne snage na svim razinama obrazovnog sustava u zemljama EU-a,

uvesti reforme sustava socijalne zaštite kako bi se osigurala zaštita i obrana od siromaštva onih koji su isključeni s tržišta rada.

U izvješću se, međutim, naglašava kako napredak i ambicije za uvođenje ovih reformi variraju među zemljama EU-a. Dakle, potrebni su daljnji napori kako bi se osigurali konkretni ciljevi na terenu.

Ljestvica ključnih pokazatelja

U izvješću se također nalazi drugo izdanje ljestvice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja uvedenih kako bi se ojačala socijalna dimenzija Ekonomske i monetarne unije (EMU):

nezaposlenost,

nezaposlenost mladih i stope onih koji nisu zaposleni niti uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET),

raspoloživ dohodak kućanstva,

stopa rizika od siromaštva,

nejednakost dohotka*.

Glavni nalazi u 2015. pokazuju konstantne socioekonomske varijacije u stopama nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i NEET-a među mladim ljudima. Pad dohotka kućanstva i rastuća nejednakost, kao i stope siromaštva, prisutni su u većini južnih zemalja unutar europodručja (Italija, Grčka, itd.).

KLJUČNI POJMOVI

* Segmentacija tržišta rada: ondje gdje se tržište rada razdvaja na poddijelove. Primjeri uključuju situacije u kojima neki zaposlenici imaju ugovore na neodređeno, dok drugi imaju ugovore na određeno, ili tamo gdje postoje razlike između uvjeta rada doseljenika i onih koji to nisu.

* Nejednakosti dohotka: u ovom kontekstu radi se o usporedbi relativnih udjela dohotka države među različitim grupama unutar njene populacije. Tamo gdje je dio cjelokupnog dohotka visok među najbogatijima, siromašniji dijelovi imaju sukladno niži dio i nejednakost se povećava.

Za više informacija pogledajte:

21.06.2015

Top