Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document DD_2013_13_012_HR

    Službeni list Europske unije
    Posebno izdanje 2013.
    13. Industrijska politika i unutarnje tržište
    Svezak 012

    Službeni list

    Europske unije

    1977-0588

    doi:10.3002/19770588.2013.13.012.hrv

    European flag

    Hrvatsko izdanje

    13.   Industrijska politika i unutarnje tržište

    Svezak 012

    Posebno izdanje 2013.

     


    Referenca

     

    Sadržaj

     

    Godina

    SL

    Stranica

     

     

     

     

    Uvodna napomena

    1

    1979

    L 239

    24

     

     

    31979L0796

     

     

     

    (79/796/EEZ)
    Prva direktiva Komisije od 26. srpnja 1979. o utvrđivanju metoda analize koje se koriste u Zajednici za ispitivanje određenih šećera namijenjenih prehrani ljudi

    3

    1980

    L 194

    1

     

     

    31980L0720

     

     

     

    (80/720/EEZ)
    Direktiva Vijeća od 24. lipnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na radni prostor, pristup vozačkom mjestu te vrata i prozore traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo

    32

    1986

    L 186

    19

     

     

    31986L0297

     

     

     

    (86/297/EEZ)
    Direktiva Vijeća od 26. svibnja 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica o priključnim pogonskim vratilima na traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo i njihovoj zaštiti

    43

    1990

    L 341

    20

     

     

    31990L0630

     

     

     

    (90/630/EEZ)
    Direktiva Komisije od 30. listopada 1990. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/649/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vidno polje vozača motornih vozila

    50

    1998

    L 059

    1

     

     

    31997L0068

     

     

     

    Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve

    60

    1999

    L 200

    1

     

     

    31999L0045

     

     

     

    Direktiva 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka

    145

    2000

    L 136

    90

     

     

    32000L0033

     

     

     

    Direktiva Komisije 2000/33/EZ od 25. travnja 2000. o dvadesetsedmoj prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 67/548/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (1)

    213

    2004

    L 025

    1

     

     

    32003L0097

     

     

     

    Direktiva 2003/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. studenoga 2003. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje i vozila opremljenih s tim uređajima, izmjeni Direktive 70/156/EEZ te stavljanju izvan snage Direktive 71/127/EEZ (1)

    215

    2004

    L 300

    13

     

     

    32004L0093

     

     

     

    Direktiva Komisije 2004/93/EZ od 21. rujna 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 76/768/EEZ radi prilagodbe tehničkom napretku njezinih priloga II. i III. (1)

    260

    2005

    L 273

    17

     

     

    32005L0067

     

     

     

    Direktiva Komisije 2005/67/EZ od 18. listopada 2005. o izmjeni, radi prilagodbe, priloga I. i II. Direktivi Vijeća 86/298/EEZ, priloga I. i II. Direktivi Vijeća 87/402/EEZ i priloga I., II. i III. Direktivi 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na homologaciju tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo (1)

    289

    2006

    L 198

    11

     

     

    32006L0065

     

     

     

    Direktiva Komisije 2006/65/EZ od 19. srpnja 2006. o izmjeni Direktive Vijeća 76/768/EEZ o kozmetičkim proizvodima u svrhu prilagodbe tehničkom napretku njezinih priloga II. i III. (1)

    293

     


     

     

    (1)   Tekst značajan za EGP


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    1




    /

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    01.07.2013.


    Uvodna napomena

    U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

    U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

    Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

    01

    Opća, financijska i institucionalna pitanja

    02

    Carinska unija i slobodno kretanje robe

    03

    Poljoprivreda

    04

    Ribarstvo

    05

    Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

    06

    Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

    07

    Prometna politika

    08

    Politika tržišnog natjecanja

    09

    Porezi

    10

    Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

    11

    Vanjski odnosi

    12

    Energetika

    13

    Industrijska politika i unutarnje tržište

    14

    Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

    15

    Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

    16

    Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

    17

    Pravo poduzećâ

    18

    Zajednička vanjska i sigurnosna politika

    19

    Područje slobode, sigurnosti i pravde

    20

    Europa građana

    Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

    Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

    Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

    Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

    Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

    i.

    izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

    U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

    ii.

    numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

    Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

    Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

    Zakonodavstvo („L”),

    Informacije i objave („C”).

    Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    3


    31979L0796


    L 239/24

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    26.07.1979.


    PRVA DIREKTIVA KOMISIJE

    od 26. srpnja 1979.

    o utvrđivanju metoda analize koje se koriste u Zajednici za ispitivanje određenih šećera namijenjenih prehrani ljudi

    (79/796/EEZ)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 73/437/EEZ od 11. prosinca 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na određene šećere namijenjene prehrani ljudi (1), a posebno njezin članak 11.,

    budući da se člankom 11. te Direktive utvrđuje da se sastav određenih šećera mora provjeriti metodama analize koje se primjenjuju unutar Zajednice;

    budući da je poželjno da se donese početni niz metoda za koje su provedene studije;

    budući da su u Prilogu Direktivi 73/437/EEZ utvrđene metode za određivanje tipa boje za šećer ili bijeli šećer i za ekstra bijeli šećer, metoda mjerenja vodljivosti pepela u ekstra bijelom šećeru, u otopini šećera, u otopini invertnog šećera i u sirupu invertnog šećera te metoda određivanja boje u otopini ekstra bijelog šećera i otopini šećera;

    budući da bi, s druge strane bilo uputno, dok se ne formuliraju daljnje metode Zajednice za određivanje reducirajućih šećera, dopustiti državama članicama mogućnost da nastave odobravati upotrebu Laneove i Eynonove metode (u Prilogu II. točki III. 3. i točki III. 4., metode 7. i 8.) umjesto Luff-Schoorlove metode (u Prilogu II. točki III. 3. i točki III. 4., metoda 6.);

    budući da su metode analize predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za hranu,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    1.   Države članice zahtijevaju da se analize potrebne za provjeru kriterija navedenih u Prilogu I., izvode u skladu s metodama opisanim u Prilogu II. ovoj Direktivi.

    2.   Ne dovodeći u pitanje drugi podstavak, za određivanje reducirajućih šećera u sljedećim šećerima upotrebljavat će se Luff-Schoorlova metoda (u Prilogu II., metoda 6.):

    otopini šećera,

    otopini bijelog šećera,

    otopini invertnog šećera,

    otopini bijelog invertnog šećera,

    sirupu invertnog šećera,

    glukoznom sirupu,

    osušenom glukoznom sirupu,

    dekstroza monohidratu,

    bezvodnoj dekstrozi.

    Države članice, međutim, mogu na svom državnom području za određivanje reducirajućih šećera u jednom ili više gore navedenih šećera zahtijevati upotrebu Laneove i Eynonove metode (Prilog II., metode 7. i/ili 8. prema potrebi).

    3.   Ako država članica koristi mogućnost iz stavka 2. drugog podstavka, ona o tome odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice.

    Članak 2.

    Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije 18 mjeseci nakon njezine objave. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Članak 3.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 26. srpnja 1979.

    Za Komisiju

    Étienne DAVIGNON

    Član Komisije


    (1)  SL L 356, 27.12.1973., str. 71.


    PRILOG I.

    PODRUČJE PRIMJENE METODA ANALIZE KOJE SE KORISTE U ZAJEDNICI ZA ODREĐENE ŠEĆERE NAMIJENJENE PREHRANI LJUDI

    I.   Određivanje gubitka mase sušenjem u:

    polubijelom šećeru

    (upotrebom metode 1., iz Priloga II.)

    šećeru ili bijelom šećeru

    ekstra bijelom šećeru

    II.   Određivanje suhe tvari u:

    II.1.

    glukoznom sirupu

    (upotrebom metode 2., iz Priloga II.)

    osušenom glukoznom sirupu

    dekstroza monohidratu

    bezvodnoj dekstrozi

    II.2.

    otopini šećera ili otopini bijelog šećera

    (upotrebom metode 3., iz Priloga II.)

    otopini invertnog šećernoj ili otopini bijelog invertnog šećera

    sirupu invertnog šećera ili sirupu bijelog invertnog šećera

    III.   Mjerenje reducirajućih šećera u:

    III.1.

    polubijelom šećeru

    (upotrebom metode 4., iz Priloga II.)

    III.2.

    šećeru ili bijelom šećeru

    (upotrebom metode 5., iz Priloga II.)

    ekstra bijelom šećeru

    III.3.

    otopini šećera

    (upotrebom metode 6. ili 7., iz Priloga II.)

    otopini bijelog šećera

    otopini invertnog šećera

    otopini bijelog invertnog šećera

    sirupu invertnog šećera

    sirupu bijelog invertnog šećera

    III.4.

    glukoznom sirupu

    (upotrebom metode 6. ili 8., iz Priloga II.)

    osušenom glukoznom sirupu

    dekstroza monohidratu

    bezvodnoj dekstrozi

    IV.   Određivanje sulfatnog pepela u:

    glukoznom sirupu

    (upotrebom metode 9., iz Priloga II.)

    osušenom glukoznom sirupu

    dekstroza monohidratu

    bezvodnoj dekstrozi

    V.   Određivanje polarizacije u:

    polubijelom šećeru

    (upotrebom metode 10., iz Priloga II.)

    šećeru ili bijelom šećeru

    ekstra bijelom šećeru


    PRILOG II.

    METODE ANALIZE ZA PROVJERU SASTAVA ODREĐENIH ŠEĆERA NAMIJENJENIH PREHRANI LJUDI

    UVOD

    1.   Priprema uzorka za analizu

    Uzorak dostavljen u laboratorij treba dobro promiješati.

    Odvojiti dio uzorka od najmanje 200 g i prenijeti ga odmah u čistu, suhu, hermetički zatvorenu posudu.

    2.   Reagensi i oprema

    Popis opreme sadrži samo posebne instrumente i opremu ili onu koja zahtijeva posebne standarde.

    Pojam voda, podrazumijeva destiliranu vodu ili demineraliziranu vodu najmanje jednake čistoće.

    Ako nije drukčije navedeno, sve kemijske tvari koje se koriste moraju biti priznate analitičke čistoće.

    Pojam otopina reagensa, ukoliko nije drukčije navedeno, podrazumijeva vodenu otopinu.

    3.   Izražavanje rezultata

    Rezultat naveden u službenom izvješću o analizi predstavlja srednju vrijednost dobivenu iz najmanje između dva određivanja koja zadovoljavaju kriterij ponovljivosti.

    Ukoliko nije drukčije određeno, rezultati se izražavaju kao maseni udio u uzorku zaprimljenom u laboratoriju.

    Broj decimalnih mjesta u tako izraženom rezultatu određen je preciznošću metode.

    METODA 1.

    ODREĐIVANJE GUBITKA MASE SUŠENJEM

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje gubitak mase sušenjem u:

    polubijelom šećeru,

    šećeru ili bijelom šećeru,

    ekstra bijelom šećeru.

    2.   Definicija

    „Gubitak mase sušenjem”: iznos gubitka mase pri sušenju, određen opisanom metodom.

    3.   Princip

    Gubitak mase sušenjem određuje se sušenjem pri temperaturi 103 ± 2 °C.

    4.   Oprema

    4.1.   Analitička vaga točnosti 0,1 mg.

    4.2.   Sušionik s odgovarajućom ventilacijom i regulatorom temperature s mogućnošću održavanja temperature na 103 ± 2 °C.

    4.3.   Metalna posudica za vaganje s ravnim dnom, otporna na djelovanje uzorka i uvjete analize, promjera najmanje 100 mm i dubine najmanje 30 mm.

    4.4.   Eksikator sa svježe aktiviranim silika-gelom ili odgovarajućim sušilom s indikatorom prisutnosti vode.

    5.   Postupak

    Napomena:

    postupci opisani u točkama od 5.3. do 5.7. moraju se provesti odmah nakon otvaranja posude s uzorkom.

    5.1.   Osušiti posudicu (4.3.) do konstantne mase u sušioniku (4.2.) pri 103 ± 2 °C.

    5.2.   Ostaviti posudicu da se hladi u eksikatoru (4.4.) najmanje 30 do 35 minuta i zatim je izvagati s točnošću 0,1 mg.

    5.3.   U posudicu izvagati približno 20 do 30 g uzorka s točnošću 0,1 mg.

    5.4.   Staviti posudicu u sušionik (4.2.) na tri sata pri 103 ± 2 °C.

    5.5.   Ostaviti posudicu da se ohladi u eksikatoru (4.4.) i zatim izvagati s točnošću 0,1 mg.

    5.6.   Ponovo postaviti posudice u sušionik na 30 minuta pri 103 ± 2 °C.

    Ostaviti da se ohladi u eksikatoru (4.4.) i zatim izvagati s točnošću 0,1 mg. Ponoviti ovaj postupak ako je razlika između dva vaganja veća od 1 mg. Ako se masa poveća, za izračun upotrijebiti najnižu izmjerenu vrijednost.

    5.7.   Ukupno vrijeme sušenja ne smije biti duže od četiri sata.

    6.   Izražavanje rezultata

    6.1.   Formula i metoda izračunavanja:

    Gubitak mase sušenjem izražava se kao postotak u odnosu na masu originalnog uzorka i izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    gdje je:

    m0

    početna masa uzorka u gramima,

    m1

    masa uzorka nakon sušenja u gramima.

    6.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja koje provodi isti analitičar istodobno ili neposredno jedno za drugim na istom uzorku, u istim uvjetima, ne smije prelaziti 0,02 g na 100 g uzorka.

    METODA 2.

    ODREĐIVANJE SUHE TVARI

    Metoda s vakuum sušionikom

    1.   Opseg i područje primjene:

    Ovom se metodom određuje udio suhe tvari u:

    glukoznom sirupu,

    sušenom glukoznom sirupu,

    dekstroza monohidratu,

    bezvodnoj dekstrozi.

    2.   Definicija

    „Udio suhe tvari”: udio suhe tvari određen opisanom metodom.

    3.   Princip

    Udio suhe tvari određuje se pri temperaturi od 70 ± 1 °C upotrebom vakuum sušionika, pri tlaku od najviše 3,3 kPa (34 mbar). Kod glukoznog sirupa ili sušenoga glukoznog sirupa, uzorci se prije sušenja pripremaju miješanjem s vodom i kremenim pijeskom.

    4.   Reagensi

    4.1.   Kremeni pijesak: pročistiti u Buchnerovom lijevku višekratnim ispiranjem razrijeđenom klorovodičnom kiselinom (1 ml koncentrirane kiseline, gustoće 1,19 g/ml pri 20 °C, na litru vode). Postupak je završen kada je otopina nakon ispiranja kisela. Ispiranje nastaviti vodom sve dok pH filtrata ne bude veći od 4. Osušiti u sušoniku pri 103 ± 2 °C i pohraniti u hermetički zatvorenu posudu.

    5.   Oprema

    5.1.   Vakuum sušionik, nepropustan, sa termostatom, termometrom i opremljen termometrom i vakuum manometrom. Sušionik mora biti konstruiran tako da omogućuje brzi prijenos topline na posudice za vaganje postavljene na njezinim policama.

    5.2.   Uređaj za sušenje zraka koji se sastoji od staklene kolone napunjene svježe aktiviranim suhim silika - gelom ili odgovarajućim sredstvom za sakupljanje vlage i koji sadrži indikator prisutnosti vode. Ova staklena kolona se povezana je s uređajem za ispiranje plinova koji sadrži koncentriranu sumpornu kiselinu i povezan je sa dovodom zraka u sušionik.

    5.3.   Vakuum pumpa kojom se u sušioniku može održavati tlak od 3,3 kPa (34 mbar) ili manji.

    5.4.   Metalna posudica za vaganje s ravnim dnom, otporna na djelovanje uzoraka i uvjete analize, promjera najmanje 100 mm i dubine najmanje 300 mm.

    5.5.   Stakleni štapić, dovoljno dug da ne može u potpunosti upasti u posudu.

    5.6.   Eksikator koji sadrži svježe aktivirani suhi silika - gel ili odgovarajući adsorbent za sakupljanje vlage s indikatorom sadržine vode.

    5.7.   Analitička vaga točnosti 0,1 mg.

    6.   Postupak

    6.1.   U posudicu za vaganje (5.4.) opremljenu staklenim štapićem (5.5.) potrebno je usipati približno 30 g kremenog pijeska (4.1.). To se sve zajedno postavi u sušionik (5.1.) pri 70 ± 1 °C i tlak se smanji na 3,3 kPa (34 mbar) ili manje.

    Sušiti najmanje 5 sati, dovodeći spori dotok zraka u sušionik kroz uređaj za sušenje zraka. Povremeno treba provjeriti tlak i ako je potrebno korigirati ga.

    6.2.   U sušioniku ponovo uspostaviti atmosferski tlak, povećavajući pažljivo dotok suhog zraka. Posudu zajedno sa staklenim štapićem treba odmah staviti u eksikator (5.6.). Ostaviti da se ohladi i tada izvagati.

    6.3.   U čašu od 100 ml izvagati 10 g uzorka s točnošću od približno 1 mg.

    6.4.   Uzorak razrijediti s 10 ml tople vode i otopinu kvantitativno prenijeti u posudu za vaganje koristeći stakleni štapić (5.5.).

    6.5.   Posudicu s uzorkom i staklenim štapićem staviti u sušionik i smanjiti tlak na 3,3 kPa (34 mbar) ili manje. Sušiti pri 70 ± 1 °C, propuštajući spori protok suhog zraka kroz sušionik.

    Postupak sušenja traje 20 sati; krajem prvog dana smanjenje mase je najveće. Nužno je da vakuum pumpa radi na prethodno prilagođenom tlaku i omogući spor dotok suhog zraka u sušionik kako bi se tijekom noći održavao tlak od približno 3,3 kPa (34 mbar) ili manje.

    6.6.   Ponovo uspostaviti atmosferski tlak u sušioniku, povećavajući pažljivo dotok suhog zraka. Posudicu za vaganje zajedno sa sadržajem staklenim štapićem treba odmah staviti u eksikator. Ostaviti da se ohladi i tada izvagati uz točnost od 1 mg.

    6.7.   Nastaviti s postupkom (6.5.) još 4 sata. Ponovo uspostaviti atmosferski tlak u sušioniku i odmah staviti posudicu u eksikator. Ostaviti da se ohladi i tada izvagati. Provjeriti je li postignuta konstantna masa. Smatra se da je konstantna masa postignuta na zadovoljavajući način ako razlika između dvaju vaganja iste posudice nije veća od 2 mg. Ako je razlika veća, ponoviti postupak 6.7.

    6.8.   Za određivanje suhe tvari u uzorcima bezvodne dekstroze ili monohidrata dekstroze nije potrebna upotrijebiti kremeni pijesak i vodu.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    Udio suhe tvari, izražen kao postotak u odnosu na masu uzorka, izražen je jednadžbom:

    Formula

    pri čemu je:

    m0= početna masa uzorka u gramima;

    m1= masa posudice za vaganje i kremenog pijeska, staklenog štapića i ostatka uzorka nakon sušenja, u gramima;

    m2= masa posude za vaganje, kremenog pijeska i staklenog štapića u gramima.

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja koje provodi isti analitičar istovremeno ili neposredno jedno za drugim na istom uzorku, pod istim uvjetima, ne smije biti veća od 0,12 g na 100 g uzorka.

    METODA 3.

    ODREĐIVANJE UKUPNE SUHE TVARI

    (Refraktometrijska metoda)

    1.   Opseg i područje primjene:

    Ovom se metodom određuje udio suhe tvari u:

    otopini šećera,

    otopini bijelog šećera,

    otopini invertnog šećera,

    otopini bijelog invertnog šećera,

    sirupu invertnog šećera,

    sirupu bijelog invertnog šećera.

    2.   Definicija

    „Udio suhe tvari”: udio suhe tvari određen opisanom metodom.

    3.   Princip

    Indeks refrakcije uzorka određuje se pri 20 °C te se udio suhe tvari očita pomoću referentne tablice u kojoj je navedena koncentracija kao funkcija indeksa refrakcije.

    4.   Oprema

    4.1.   Refraktometar, točnosti 4 decimalna mjesta, s termometrom i pumpom za vodu povezanom s termostatski kontroliranom vodenom kupelji temperature 20 ± 0,5 °C.

    4.2.   Izvor svjetlosti koji se sastoji od natrijeve svjetiljke.

    5.   Postupak

    5.1.   Ako su u uzorku prisutni kristali, treba ih ponovo otopiti razrjeđivanjem uzorka u omjeru 1 : 1 (m/m).

    5.2.   U refraktometru (4.1.) izmjeriti indeks refrakcije uzorka pri 20 °C.

    6.   Izražavanje i izračunavanje rezultata

    6.1.   Izračunati udio suhe tvari iz indeksa refrakcije za otopinu saharoze pri 20 °C navedenog u tablici i korigirati rezultat dobiven iz tablice za prisutnost invertnih šećera, dodavajući 0,022 za svaki 1 % invertnog šećera prisutnog u analiziranom uzorku.

    6.2.   Ako je uzorak bio razrijeđen vodom u omjeru 1:1 (m/m), izračunani udio suhe tvari množi se s dva.

    6.3.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja koje provodi isti analitičar istovremeno ili neposredno jedno za drugim na istom uzorku, u istim uvjetima, ne smije prelaziti 0,2 g suhe tvari na 100 g uzorka.

    REFERENTNE TABLICE

    Refrakcijski indeksi (n) otopine saharoze pri 20 °C  (1)

    n

    (20 °C)

    Saharoza

    (%)

    1,3330

    0,009

    1,3331

    0,078

    1,3332

    0,149

    1,3333

    0,218

    1,3334

    0,288

    1,3335

    0,358

    1,3336

    0,428

    1,3337

    0,498

    1,3338

    0,567

    1,3339

    0,637

    1,3340

    0,707

    1,3341

    0,776

    1,3342

    0,846

    1,3343

    0,915

    1,3344

    0,985

    1,3345

    1,054

    1,3346

    1,124

    1,3347

    1,193

    1,3348

    1,263

    1,3349

    1,332

    1,3350

    1,401

    1,3351

    1,470

    1,3352

    1,540

    1,3353

    1,609

    1,3354

    1,678

    1,3355

    1,747

    1,3356

    1,816

    1,3357

    1,885

    1,3358

    1,954

    1,3359

    2,023

    1,3360

    2,092

    1,3361

    2,161

    1,3362

    2,230

    1,3363

    2,299

    1,3364

    2,367

    1,3365

    2,436

    1,3366

    2,505

    1,3367

    2,574

    1,3368

    2,642

    1,3369

    2,711

    1,3370

    2,779

    1,3371

    2,848

    1,3372

    2,917

    1,3373

    2,985

    1,3374

    3,053

    1,3375

    3,122

    1,3376

    3,190

    1,3377

    3,259

    1,3378

    3,327

    1,3379

    3,395

    1,3380

    3,463

    1,3381

    3,532

    1,3382

    3,600

    1,3383

    3,668

    1,3384

    3,736

    1,3385

    3,804

    1,3386

    3,872

    1,3387

    3,940

    1,3388

    4,008

    1,3389

    4,076

    1,3390

    4,144

    1,3391

    4,212

    1,3392

    4,279

    1,3393

    4,347

    1,3394

    4,415

    1,3395

    4,483

    1,3396

    4,550

    1,3397

    4,618

    1,3398

    4,686

    1,3399

    4,753

    1,3400

    4,821

    1,3401

    4,888

    1,3402

    4,956

    1,3403

    5,023

    1,3404

    5,091

    1,3405

    5,158

    1,3406

    5,225

    1,3407

    5,293

    1,3408

    5,360

    1,3409

    5,427

    1,3410

    5,494

    1,3411

    5,562

    1,3412

    5,629

    1,3413

    5,696

    1,3414

    5,763

    1,3415

    5,830

    1,3416

    5,897

    1,3417

    5,964

    1,3418

    6,031

    1,3419

    6,098

    1,3420

    6,165

    1,3421

    6,231

    1,3422

    6,298

    1,3423

    6,365

    1,3424

    6,432

    1,3425

    6,498

    1,3426

    6,565

    1,3427

    6,632

    1,3428

    6,698

    1,3429

    6,765

    1,3430

    6,831

    1,3431

    6,898

    1,3432

    6,964

    1,3433

    7,031

    1,3434

    7,097

    1,3435

    7,1642

    1,3436

    7,230

    1,3437

    7,296

    1,3438

    7,362

    1,3439

    7,429

    1,3440

    7,495

    1,3441

    7,561

    1,3442

    7,627

    1,3443

    7,693

    1,3444

    7,759

    1,3445

    7,825

    1,3446

    7,891

    1,3447

    7,957

    1,3448

    8,023

    1,3449

    8,089

    1,3450

    8,155

    1,3451

    8,221

    1,3452

    8,287

    1,3453

    8,352

    1,3454

    8,418

    1,3455

    8,484

    1,3456

    8,550

    1,3457

    8,615

    1,3458

    8,681

    1,3459

    8,746

    1,3460

    8,812

    1,3461

    8,878

    1,3462

    8,943

    1,3463

    9,008

    1,3464

    9,074

    1,3465

    9,139

    1,3466

    9,205

    1,3467

    9,270

    1,3468

    9,335

    1,3469

    9,400

    1,3470

    9,466

    1,3471

    9,531

    1,3472

    9,596

    1,3473

    9,661

    1,3474

    9,726

    1,3475

    9,791

    1,3476

    9,856

    1,3477

    9,921

    1,3478

    9,986

    1,3479

    10,051

    1,3480

    10,116

    1,3481

    10,181

    1,3482

    10,246

    1,3483

    10,311

    1,3484

    10,375

    1,3485

    10,440

    1,3486

    10,505

    1,3487

    10,570

    1,3488

    10,634

    1,3489

    10,699

    1,3490

    10,763

    1,3491

    10,828

    1,3492

    10,892

    1,3493

    10,957

    1,3494

    11,021

    1,3495

    11,086

    1,3496

    11,150

    1,3497

    11,215

    1,3498

    11,279

    1,3499

    11,343

    1,3500

    11,407

    1,3501

    11,472

    1,3502

    11,536

    1,3503

    11,600

    1,3504

    11,664

    1,3505

    11,728

    1,3506

    11,792

    1,3507

    11,856

    1,3508

    11,920

    1,3509

    11,984

    1,3510

    12,048

    1,3511

    12,112

    1,3512

    12,176

    1,3513

    12,240

    1,3514

    12,304

    1,3515

    12,368

    1,3516

    12,431

    1,3517

    12,495

    1,3518

    12,559

    1,3519

    12,623

    1,3520

    12,686

    1,3521

    12,750

    1,3522

    12,813

    1,3523

    12,877

    1,3524

    12,940

    1,3525

    13,004

    1,3526

    13,067

    1,3527

    13,131

    1,3528

    13,194

    1,3529

    13,258

    1,3530

    13,321

    1,3531

    13,384

    1,3532

    13,448

    1,3533

    13,511

    1,3534

    13,574

    1,3535

    13,637

    1,3536

    13,700

    1,3537

    13,763

    1,3538

    13,826

    1,3539

    13,890

    1,3540

    13,953

    1,3541

    14,016

    1,3542

    14,079

    1,3543

    14,141

    1,3544

    14,204

    1,3545

    14,267

    1,3546

    14,330

    1,3547

    14,393

    1,3548

    14,456

    1,3549

    14,518

    1,3550

    14,581

    1,3551

    14,644

    1,3552

    14,707

    1,3553

    14,769

    1,3554

    14,832

    1,3555

    14,894

    1,3556

    14,957

    1,3557

    15,019

    1,3558

    15,082

    1,3559

    15,144

    1,3560

    15,207

    1,3561

    15,269

    1,3562

    15,332

    1,3563

    15,394

    1,3564

    15,456

    1,3565

    15,518

    1,3566

    15,581

    1,3567

    15,643

    1,3568

    15,705

    1,3569

    15,767

    1,3570

    15,829

    1,3571

    15,891

    1,3572

    15,953

    1,3573

    16,016

    1,3574

    16,078

    1,3575

    16,140

    1,3576

    16,201

    1,3577

    16,263

    1,3578

    16,325

    1,3579

    16,387

    1,3580

    16,449

    1,3581

    16,511

    1,3582

    16,573

    1,3583

    16,634

    1,3584

    16,696

    1,3585

    16,758

    1,3586

    16,819

    1,3587

    16,881

    1,3588

    16,943

    1,3389

    17,004

    1,3590

    17,066

    1,3591

    17,127

    1,3592

    17,189

    1,3593

    17,250

    1,3594

    17,311

    1,3595

    17,373

    1,3596

    17,434

    1,3597

    17,496

    1,3598

    17,557

    1,3599

    17,618

    1,3600

    17,679

    1,3601

    17,741

    1,3602

    17,802

    1,3603

    17,863

    1,3604

    17,924

    1,3605

    17,985

    1,3606

    18,046

    1,3607

    18,107

    1,3608

    18,168

    1,3609

    18,229

    1,3610

    18,290

    1,3610

    18,351

    1,3611

    18,412

    1,3613

    18,473

    1,3614

    18,534

    1,3615

    18,595

    1,3616

    18,655

    1,3617

    18,716

    1,3618

    18,777

    1,3619

    18,837

    1,3620

    18,898

    1,3621

    18,959

    1,3622

    19,019

    1,3623

    19,080

    1,3624

    19,141

    1,3625

    19,201

    1,3626

    19,262

    1,3627

    19,322

    1,3628

    19,382

    1,3629

    19,443

    1,3630

    19,503

    1,3631

    19,564

    1,3632

    19,624

    1,3633

    19,684

    1,3634

    19,745

    1,3635

    19,805

    1,3636

    19,865

    1,3637

    19,925

    1,3638

    19,985

    1,3639

    20,045

    1,3640

    20,106

    1,3641

    20,166

    1,3642

    20,226

    1,3643

    20,286

    1,3644

    20,346

    1,3645

    20,406

    1,3646

    20,466

    1,3647

    20,525

    1,3648

    20,585

    1,3649

    20,645

    1,3650

    20,705

    1,3651

    20,765

    1,3652

    20,825

    1,3653

    20,884

    1,3654

    20,944

    1,3655

    21,004

    1,3656

    21,063

    1,3657

    21,123

    1,3658

    21,183

    1,3659

    21,242

    1,3660

    21,302

    1,3661

    21,361

    1,3662

    21,421

    1,3563

    21,480

    1,3664

    21,540

    1,3665

    21,599

    1,3666

    21,658

    1,3667

    21,718

    1,3668

    21,777

    1,3669

    21,836

    1,3670

    21,896

    1,3671

    21,955

    1,3672

    22,014

    1,1673

    22,073

    1,3674

    22,132

    1,3675

    22,192

    1,3676

    22,251

    1,1677

    22,310

    1,3678

    22,369

    1,3679

    22,428

    1,3680

    22,487

    1,3681

    22,546

    1,3682

    22,605

    1,3683

    22,664

    1,3684

    22,723

    1,3685

    22,781

    1,3686

    22,840

    1,3687

    22,899

    1,3688

    22,958

    1,3689

    23,017

    1,3690

    23,075

    1,3691

    23,134

    1,3692

    23,193

    1,3693

    23,251

    1,3694

    23,310

    1,3695

    23,369

    1,3696

    23,427

    1,3697

    23,486

    1,3698

    23,544

    1,3699

    23,603

    1,3700

    23,661

    1,3701

    23,720

    1,3702

    23,778

    1,3703

    23,836

    1,3704

    23,895

    1,3705

    23,953

    1,3706

    24,011

    1,3707

    24,070

    1,3708

    24,128

    1,3709

    24,186

    1,3710

    24,244

    1,3711

    24,302

    1,3712

    24,361

    1,3713

    24,419

    1,3714

    24,477

    1,3715

    24,535

    1,3716

    24,593

    1,3717

    24,651

    1,3718

    24,709

    1,3719

    24,767

    1,3720

    24,825

    1,3721

    24,883

    1,3722

    24,941

    1,3723

    24,998

    1,3724

    25,056

    1,3725

    25,114

    1,3726

    25,172

    1,3727

    25,230

    1,3728

    25,287

    1,3729

    25,345

    1,3730

    25,403

    1,3731

    25,460

    1,3732

    25,518

    1,3733

    25,576

    1,3734

    25,633

    1,3735

    25,691

    1,3736

    25,748

    1,3737

    25,806

    1,3738

    25,863

    1,3739

    25,921

    1,3740

    25,978

    1,3741

    26,035

    1,3742

    26,093

    1,3743

    26,150

    1,3744

    26,207

    1,3745

    26,265

    1,3746

    26,322

    1,3747

    26,379

    1,3748

    26,436

    1,3749

    26,493

    1,3750

    26,551

    1,3751

    26,608

    1,3752

    26,665

    1,3753

    26,722

    1,3754

    26,779

    1,3755

    26,836

    1,3756

    26,893

    1,3757

    26,950

    1,3758

    27,007

    1,3759

    27,064

    1,3760

    27,121

    1,3761

    27,178

    1,3762

    27,234

    1,3763

    27,291

    1,3764

    27,348

    1,3765

    27,405

    1,3765

    27,462

    1,3767

    27,518

    1,3768

    27,575

    1,3769

    27,632

    1,3770

    27,688

    1,3771

    27,745

    1,3772

    27,802

    1,3773

    27,858

    1,3774

    27,915

    1,3775

    27,971

    1,3776

    28,028

    1,3777

    28,084

    1,3778

    28,141

    1,3779

    28,197

    1,3780

    28,253

    1,3781

    28,310

    1,3782

    28,366

    1,3783

    28,422

    1,3784

    28,479

    1,3785

    28,535

    1,3786

    28,591

    1,3787

    28,648

    1,3788

    28,704

    1,3789

    28,760

    1,3790

    28,816

    1,3791

    28,872

    1,3792

    28,928

    1,3793

    28,984

    1,3794

    29,040

    1,3795

    29,096

    1,3796

    29,152

    1,3797

    29,208

    1,3798

    29,264

    1,3799

    29,320

    1,3800

    29,376

    1,3801

    29,432

    1,3802

    29,488

    1,3803

    29,544

    1,3804

    29,600

    1,3805

    29,655

    1,3806

    29,711

    1,3807

    29,767

    1,3808

    29,823

    1,3809

    29,878

    1,3810

    29,934

    1,3811

    29,989

    1,3812

    30,045

    1,3813

    30,101

    1,3814

    30,156

    1,3815

    30,212

    1,3816

    30,267

    1,3817

    30,323

    1,3818

    30,378

    1,3819

    30,434

    1,3820

    30,489

    1,3821

    30,544

    1,3822

    30,600

    1,3823

    30,655

    1,3824

    30,711

    1,3825

    30,766

    1,3826

    30,821

    1,3827

    30,876

    1,3828

    30,932

    1,3829

    30,987

    1,3830

    31,042

    1,3831

    31,097

    1,3832

    31,152

    1,3833

    31,207

    1,3834

    31,262

    1,3835

    31,317

    1,3836

    31,372

    1,3837

    31,428

    1,3838

    31,482

    1,3839

    31,537

    1,3840

    31,592

    1,3841

    31,647

    1,3842

    31,702

    1,3843

    31,757

    1,3844

    31,812

    1,3845

    31,867

    1,3846

    31,922

    1,3847

    31,976

    1,3848

    32,031

    1,3849

    32,086

    1,3850

    32,140

    1,3851

    32,195

    1,3852

    32,250

    1,3853

    32,304

    1,3854

    32,359

    1,3855

    32,414

    1,3856

    32,468

    1,3857

    32,523

    1,3858

    32,577

    1,3859

    32,632

    1,3860

    32,686

    1,3861

    32,741

    1,3862

    32,795

    1,3863

    32,849

    1,3864

    32,904

    1,3865

    32,958

    1,3866

    33,013

    1,3867

    33,067

    1,3868

    33,121

    1,3889

    33,175

    1,3870

    33,230

    1,3871

    33,284

    1,3872

    33,338

    1,3873

    33,392

    1,3874

    33,446

    1,3875

    33,500

    1,3876

    33,555

    1,3877

    33,609

    1,3878

    33,663

    1,3879

    33,717

    1,3880

    33,771

    1,3881

    33,825

    1,3882

    33,879

    1,3883

    33,933

    1,3884

    33,987

    1,3885

    34,040

    1,3886

    34,094

    1,3887

    34,148

    1,3888

    34,202

    1,3889

    34,256

    1,3890

    34,310

    1,3891

    34,363

    1,3892

    34,417

    1,3893

    34,471

    1,3894

    34,524

    1,3895

    34,578

    1,3896

    34,632

    1,3897

    34,685

    1,3898

    34,739

    1,3899

    34,793

    1,3900

    34,846

    1,3901

    34,900

    1,3902

    34,953

    1,3903

    35,007

    1,3904

    35,060

    1,3905

    35,114

    1,3906

    35,167

    1,3907

    35,220

    1,3908

    35,274

    1,3909

    35,327

    1,3910

    35,380

    1,3911

    35,434

    1,3912

    35,487

    1,3913

    35,540

    1,3914

    35,593

    1,3915

    35,647

    1,3916

    35,700

    1,3917

    35,753

    1,3918

    35,806

    1,3919

    35,859

    1,3920

    35,912

    1,3921

    35,966

    1,3922

    36,019

    1,3923

    36,072

    1,3924

    36,125

    1,3925

    36,178

    1,3926

    36,231

    1,3927

    36,284

    1,3928

    36,337

    1,3929

    36,389

    1,3930

    36,442

    1,3931

    36,495

    1,3932

    36,548

    1,3933

    36,601

    1,3934

    36,654

    1,3935

    36,706

    1,3936

    36,759

    1,3937

    36,812

    1,3938

    36,865

    1,3939

    36,917

    1,3940

    36,970

    1,3941

    37,023

    1,3942

    37,075

    1,3943

    37,128

    1,3944

    37,180

    1,3945

    37,233

    1,3946

    37,286

    1,3947

    37,338

    1,3948

    37,391

    1,3949

    37,443

    1,3950

    37,495

    1,3951

    37,548

    1,3952

    37,600

    1,3953

    37,653

    1,3954

    37,705

    1,3955

    37,757

    1,3956

    37,810

    1,3957

    37,862

    1,3958

    37,914

    1,3959

    37,967

    1,3960

    38,019

    1,3961

    38,071

    1,3962

    38,123

    1,3963

    38,175

    1,3964

    38,228

    1,3965

    38,280

    1,3966

    38,332

    1,3967

    38,384

    1,3968

    38,436

    1,3969

    38,488

    1,3970

    38,540

    1,3971

    38,592

    1,3972

    38,644

    1,3973

    38,696

    1,3974

    38,748

    1,3975

    38,800

    1,3976

    38,852

    1,3977

    38,904

    1,3978

    38,955

    1,3979

    39,007

    1,3980

    39,059

    1,3981

    39,111

    1,3982

    39,163

    1,3983

    39,214

    1,3984

    39,266

    1,3985

    39,318

    1,3986

    39,370

    1,3987

    39,421

    1,3988

    39,473

    1,3989

    39,525

    1,3990

    39,576

    1,3991

    39,628

    1,3992

    39,679

    1,3993

    39,731

    1,3994

    39,782

    1,3995

    39,834

    1,3996

    39,885

    1,3997

    39,937

    1,3998

    39,988

    1,3999

    40,040

    1,4000

    40,091

    1,4001

    40,142

    1,4002

    40,194

    1,4003

    40,245

    1,4004

    40,296

    1,4005

    40,348

    1,4006

    40,399

    1,4007

    40,450

    1,4008

    40,501

    1,4009

    40,553

    1,4010

    40,604

    1,4011

    40,655

    1,4012

    40,706

    1,4013

    40,757

    1,4014

    40,808

    1,4015

    40,860

    1,4016

    40,911

    1,4017

    40,962

    1,4018

    41,013

    1,4019

    41,064

    1,4020

    41,115

    1,4021

    41,166

    1,4022

    41,217

    1,4023

    41,268

    1,4024

    41,318

    1,4025

    41,369

    1,4026

    41,420

    1,4027

    41,471

    1,4028

    41,522

    1,4029

    41,573

    1,4030

    41,623

    1,4031

    41,674

    1,4032

    41,725

    1,4033

    41,776

    1,4034

    41,826

    1,4035

    41,877

    1,4036

    41,928

    1,4037

    41,978

    1,4038

    42,029

    1,4039

    42,080

    1,4040

    42,130

    1,4041

    42,181

    1,4042

    42,231

    1,4043

    42,282

    1,4044

    42,332

    1,4045

    42,383

    1,4046

    42,433

    1,4047

    42,484

    1,4048

    42,534

    1,4049

    42,585

    1,4050

    42,635

    1,4051

    42,685

    1,4052

    42,736

    1,4053

    42,786

    1,4054

    42,836

    1,4055

    42,887

    1,4056

    42,937

    1,4057

    42,987

    1,4058

    43,037

    1,4059

    43,088

    1,4060

    43,138

    1,4061

    43,188

    1,4062

    43,238

    1,4063

    43,288

    1,4064

    43,338

    1,4065

    43,388

    1,4066

    43,439

    1,4067

    43,489

    1,4068

    43,539

    1,4069

    43,589

    1,4070

    43,639

    1,4071

    43,689

    1,4072

    43,739

    1,4073

    43,789

    1,4074

    43,838

    1,4075

    43,888

    1,4076

    43,938

    1,4077

    43,988

    1,4078

    44,038

    1,4079

    44,088

    1,4080

    44,138

    1,4081

    44,187

    1,4082

    44,237

    1,4083

    44,287

    1,4084

    44,337

    1,4085

    44,386

    1,4086

    44,436

    1,4087

    44,486

    1,4088

    44,535

    1,4089

    44,585

    1,4090

    44,635

    1,4091

    44,684

    1,4092

    44,734

    1,4093

    44,783

    1,4094

    44,833

    1,4095

    44,882

    1,4096

    44,932

    1,4097

    44,981

    1,4098

    45,031

    1,4099

    45,080

    1,4100

    45,130

    1,4101

    43,179

    1,4102

    45,228

    1,4103

    45,278

    1,4104

    45,327

    1,4105

    45,376

    1,4106

    45,426

    1,4107

    45,475

    1,4108

    45,524

    1,4109

    45,574

    1,4110

    45,623

    1,4111

    45,672

    1,4112

    45,721

    1,4113

    45,770

    1,4114

    45,820

    1,4115

    45,869

    1,4116

    45,918

    1,4117

    46,967

    1,4118

    46,016

    1,4119

    46,065

    1,4120

    46,114

    1,4121

    46,163

    1,4122

    46,212

    1,4123

    46,261

    1,4124

    46,310

    1,4125

    46,359

    1,4126

    46,408

    1,4127

    46,457

    1,4128

    46,506

    1,4129

    46,555

    1,4130

    46,604

    1,4131

    46,652

    1,4132

    46,701

    1,4133

    46,750

    1,4134

    46,799

    1,4135

    46,848

    1,4136

    46,896

    1,4137

    46,945

    1,4138

    46,994

    1,4139

    47,043

    1,4140

    47,091

    1,4141

    47,140

    1,4141

    47,188

    1,4143

    47,237

    1,4144

    47,286

    1,4145

    47,334

    1,4146

    47,383

    1,4147

    47,431

    1,4148

    47,480

    1,4149

    47,528

    1,4150

    47,577

    1,4151

    47,625

    1,4152

    47,674

    1,4153

    47,722

    1,4154

    47,771

    1,4155

    47,819

    1,4156

    47,868

    1,4157

    47,916

    1,4158

    47,964

    1,4159

    48,013

    1,4160

    48,061

    1,4161

    48,109

    1,4162

    48,158

    1,4163

    48,206

    1,4164

    48,254

    1,4165

    48,302

    1,4166

    48,350

    1,4167

    48,399

    1,4168

    48,447

    1,4169

    48,495

    1,4170

    48,543

    1,4171

    48,591

    1,4172

    48,639

    1,4173

    48,687

    1,4174

    48,735

    1,4175

    48,784

    1,4176

    48,832

    1,4177

    48,880

    1,4178

    48,928

    1,4179

    48,976

    1,4180

    49,023

    1,4181

    49,071

    1,4182

    49,119

    1,4183

    49,167

    1,4184

    49,215

    1,4185

    49,263

    1,4186

    49,311

    1,4187

    49,359

    1,4188

    49,407

    1,4189

    49,454

    1,4190

    49,502

    1,4191

    49,550

    1,4192

    49,598

    1,4193

    49,645

    1,4194

    49,693

    1,4195

    49,741

    1,4196

    49,788

    1,4197

    49,836

    1,4198

    49,884

    1,4199

    49,931

    1,4200

    49,979

    1,4201

    50,027

    1,4202

    50,074

    1,4203

    50,122

    1,4204

    50,169

    1,4205

    50,217

    1,4206

    50,264

    1,4207

    50,312

    1,4208

    50,359

    1,4209

    50,407

    1,4210

    50,454

    1,4211

    50,502

    1,4212

    50,549

    1,4213

    50,596

    1,4214

    50,644

    1,4215

    50,691

    1,4216

    50,738

    1,4217

    50,786

    1,4218

    50,833

    1,4219

    50,880

    1,4220

    50,928

    1,4221

    50,975

    1,4222

    51,022

    1,4223

    51,069

    1,4224

    51,116

    1,4225

    51,164

    1,4226

    51,211

    1,4227

    51,258

    1,4228

    51,305

    1,4229

    51,352

    1,4230

    51,399

    1,4231

    51,446

    1,4232

    51,493

    1,4233

    51,540

    1,4234

    51,587

    1,4235

    51,634

    1,4236

    51,681

    1,4237

    51,728

    1,4238

    51,775

    1,4239

    51,822

    1,4240

    51,869

    1,4241

    51,916

    1,4242

    51,963

    1,4243

    52,010

    1,4244

    52,057

    1,4245

    52,104

    1,4246

    52,150

    1,4247

    52,197

    1,4248

    52,244

    1,4249

    52,291

    1,4250

    52,338

    1,4251

    52,384

    1,4252

    52,431

    1,4253

    52,478

    1,4254

    52,524

    1,4255

    52,571

    1,4256

    52,618

    1,4257

    52,664

    1,4258

    52,711

    1,4259

    52,758

    1,4260

    52,804

    1,4261

    52,851

    1,4261

    52,897

    1,4263

    52,944

    1,4264

    52,990

    1,4265

    53,037

    1,4266

    53,083

    1,4267

    53,130

    1,4268

    53,176

    1,4269

    53,223

    1,4270

    53,269

    1,4271

    53,316

    1,4272

    53,362

    1,4273

    53,408

    1,4274

    53,455

    1,4275

    53,501

    1,4276

    53,548

    1,4277

    53,594

    1,4278

    53,640

    1,4279

    53,686

    1,4280

    53,733

    1,4281

    53,779

    1,4282

    53,825

    1,4283

    53,871

    1,4284

    53,918

    1,4285

    53,964

    1,4286

    54,010

    1,4287

    54,056

    1,4288

    54,102

    1,4289

    54,148

    1,4290

    54,194

    1,4291

    54,241

    1,4292

    54,287

    1,4293

    54,333

    1,4294

    54,379

    1,4295

    54,425

    1,4296

    54,471

    1,4297

    54,517

    1,4298

    54,563

    1,4299

    54,609

    1,4300

    54,655

    1,4301

    54,701

    1,4302

    54,746

    1,4303

    54,792

    1,4304

    54,838

    1,4305

    54,884

    1,4306

    54,930

    1,4307

    54,976

    1,4308

    55,022

    1,4309

    55,067

    1,4310

    55,113

    1,4311

    55,159

    1,4312

    55,205

    1,4313

    55,250

    1,4314

    55,296

    1,4315

    55,342

    1,4316

    55,388

    1,4317

    55,433

    1,4318

    55,479

    1,4319

    55,524

    1,4320

    55,570

    1,4321

    55,616

    1,4322

    55,661

    1,4323

    55,707

    1,4324

    55,752

    1,4325

    55,798

    1,4326

    55,844

    1,4327

    55,889

    1,4328

    55,935

    1,4329

    55,980

    1,4330

    56,026

    1,4331

    56,071

    1,4332

    56,116

    1,4133

    56,162

    1,4334

    56,207

    1,4335

    56,253

    1,4336

    56,298

    1,4337

    56,343

    1,4338

    56,389

    1,4339

    56,434

    1,4340

    56,479

    1,4341

    56,525

    1,4342

    56,570

    1,4343

    56,615

    1,4344

    56,660

    1,4345

    56,706

    1,4346

    56,751

    1,4347

    56,796

    1,4348

    56,841

    1,4349

    56,887

    1,4350

    56,932

    1,4351

    56,977

    1,4352

    57,022

    1,4353

    57,067

    1,4354

    57,112

    1,4355

    57,157

    1,4356

    57,202

    1,4357

    57,247

    1,4358

    57,292

    1,4359

    57,337

    1,4360

    57,382

    1,4361

    57,427

    1,4362

    57,472

    1,4363

    57,517

    1,4364

    57,562

    1,4365

    57,607

    1,4366

    57,652

    1,4367

    57,697

    1,4368

    57,742

    1,4369

    57,787

    1,4370

    57,832

    1,4371

    57,877

    1,4372

    57,921

    1,4373

    57,966

    1,4374

    58,011

    1,4375

    58,056

    1,4376

    58,101

    1,4377

    58,145

    1,4378

    58,190

    1,4379

    58,235

    1,4380

    58,279

    1,4381

    58,324

    1,4382

    58,369

    1,4383

    58,413

    1,4384

    53,458

    1,4385

    58,503

    1,4386

    58,547

    1,4387

    58,592

    1,4388

    58,637

    1,4389

    58,681

    1,4390

    58,726

    1,4391

    58,770

    1,4392

    58,815

    1,4393

    58,859

    1,4394

    58,904

    1,4395

    58,948

    1,4396

    58,993

    1,4397

    59,037

    1,4398

    59,082

    1,4399

    59,126

    1,4400

    59,170

    1,4401

    59,215

    1,4402

    59,259

    1,4403

    59,304

    1,4404

    59,348

    1,4405

    59,392

    1,4406

    59,437

    1,4407

    59,481

    1,4408

    59,525

    1,4409

    59,569

    1,4410

    59,614

    1,4411

    59,658

    1,4412

    59,702

    1,4413

    59,746

    1,4414

    59,791

    1,4415

    59,835

    1,4416

    59,879

    1,4417

    59,923

    1,4418

    59,967

    1,4419

    60,011

    1,4420

    60,056

    1,4421

    60,100

    1,4422

    60,144

    1,4423

    60,188

    1,4424

    60,232

    1,4425

    60,276

    1,4426

    60,320

    1,4427

    60,364

    1,4428

    60,408

    1,4429

    60,452

    1,4430

    60,496

    1,4431

    60,540

    1,4432

    60,584

    1,4433

    60,628

    1,4434

    60,672

    1,4435

    60,716

    1,4436

    60,759

    1,4437

    60,803

    1,4438

    60,847

    1,4439

    60,891

    1,4440

    60,935

    1,4441

    60,979

    1,4442

    61,023

    1,4443

    61,066

    1,4444

    61,110

    1,4445

    61,154

    1,4446

    61,198

    1,4447

    61,241

    1,4448

    61,285

    1,4449

    61,329

    1,4450

    61,372

    1,4451

    61,416

    1,4452

    61,460

    1,4453

    61,503

    1,4454

    61,547

    1,4455

    61,591

    1,4456

    61,634

    1,4457

    61,678

    1,4458

    61,721

    1,4459

    61,765

    1,4460

    61,809

    1,4461

    61,852

    1,4462

    61,896

    1,4463

    61,939

    1,4464

    62,983

    1,4465

    62,026

    1,4466

    62,070

    1,4467

    62,113

    1,4468

    62,156

    1,4469

    62,200

    1,4470

    62,243

    1,4471

    62,287

    1,4472

    62,330

    1,4473

    62,373

    1,4474

    62,417

    1,4475

    62,460

    1,4476

    62,503

    1,4477

    62,547

    1,4478

    62,590

    1,4479

    62,633

    1,4480

    62,677

    1,4481

    62,720

    1,4482

    62,763

    1,4483

    62,806

    1,4184

    62,849

    1,4485

    62,893

    1,4486

    62,936

    1,4487

    62,979

    1,4488

    63,022

    1,4489

    63,065

    1,4490

    63,108

    1,4491

    63,152

    1,4492

    63,195

    1,4493

    63,238

    1,4494

    63,281

    1,4495

    63,324

    1,4496

    63,367

    1,4497

    63,410

    1,4498

    63,453

    1,4499

    63,496

    1,4500

    63,539

    1,4501

    63,582

    1,4502

    63,625

    1,4503

    63,668

    1,4304

    63,711

    1,4505

    63,754

    1,4506

    63,797

    1,4507

    63,840

    1,4508

    63,882

    1,4509

    63,925

    1,4510

    63,968

    1,4511

    64,011

    1,4512

    64,054

    1,4513

    64,097

    1,4514

    64,139

    1,4515

    64,182

    1,4516

    64,225

    1,4517

    64,268

    1,4518

    64,311

    1,4519

    64,353

    1,4520

    64,396

    1,4521

    64,439

    1,4522

    64,481

    1,4523

    64,524

    1,4524

    64,567

    1,4525

    64,609

    1,4526

    64,652

    1,4527

    64,695

    1,4528

    64,737

    1,4529

    64,780

    1,4530

    64,823

    1,4531

    64,865

    1,4532

    64,908

    1,4533

    64,950

    1,4534

    64,993

    1,4535

    65,035

    1,4536

    65,078

    1,4537

    65,120

    1,4538

    65,163

    1,4539

    65,205

    1,4540

    65,248

    1,4541

    65,290

    1,4542

    65,333

    1,4543

    65,375

    1,4544

    65,417

    1,4545

    65,460

    1,4546

    65,502

    1,4547

    65,544

    1,4548

    65,587

    1,4549

    65,629

    1,4550

    65,672

    1,4551

    65,714

    1,4552

    65,756

    1,4553

    65,798

    1,4554

    65,841

    1,4555

    65,883

    1,4556

    65,925

    1,4557

    65,967

    1,4558

    66,010

    1,4559

    66,052

    1,4560

    66,094

    1,4561

    66,136

    1,4562

    66,178

    1,4563

    66,221

    1,4564

    66,263

    1,4565

    66,305

    1,4566

    66,347

    1,4567

    66,389

    1,4568

    66,431

    1,4569

    66,473

    1,4570

    66,515

    1,4571

    66,557

    1,4572

    66,599

    1,4573

    66,641

    1,4574

    66,683

    1,4575

    66,725

    1,4576

    66,767

    1,4577

    66,809

    1,4578

    66,851

    1,4579

    66,893

    1,4580

    66,935

    1,4581

    66,977

    1,4582

    67,019

    1,4583

    67,061

    1,4584

    67,103

    1,4585

    67,145

    1,4586

    67,186

    1,4587

    67,228

    1,4588

    67,270

    1,4589

    67,312

    1,4590

    67,354

    1,4591

    67,396

    1,4592

    67,437

    1,4593

    67,479

    1,4594

    67,521

    1,4595

    67,563

    1,4596

    67,604

    1,4597

    67,646

    1,4598

    67,688

    1,4599

    67,729

    1,4600

    67,771

    1,4601

    67,813

    1,4602

    67,854

    1,4603

    67,896

    1,4604

    67,938

    1,4605

    67,979

    1,4606

    68,021

    1,4607

    68,063

    1,4608

    68,104

    1,4609

    68,146

    1,4610

    68,187

    1,4611

    68,229

    1,4611

    68,270

    1,4613

    68,312

    1,4614

    68,353

    1,4615

    68,395

    1,4616

    68,436

    1,4617

    68,478

    1,4618

    68,519

    1,4619

    68,561

    1,4620

    68,602

    1,4621

    68,643

    1,4622

    68,685

    1,4623

    68,726

    1,4624

    68,768

    1,4625

    68,809

    1,4626

    68,850

    1,4627

    68,892

    1,4628

    68,933

    1,4629

    68,974

    1,4630

    69,016

    1,4631

    69,057

    1,4632

    69,098

    1,4633

    69,139

    1,4634

    69,181

    1,4635

    69,222

    1,4636

    69,263

    1,4637

    69,304

    1,4638

    69,346

    1,4639

    69,387

    1,4640

    69,428

    1,4641

    69,469

    1,4642

    69,510

    1,4643

    69,551

    1,4644

    69,593

    1,4645

    69,634

    1,4646

    69,675

    1,4647

    69,716

    1,4648

    69,757

    1,4649

    69,798

    1,4650

    69,839

    1,4651

    69,880

    1,4652

    69,921

    1,4653

    69,962

    1,4654

    70,003

    1,4655

    70,044

    1,4656

    70,085

    1,4657

    70,126

    1,4658

    70,167

    1,4659

    70,208

    1,4660

    70,249

    1,4661

    70,290

    1,4662

    70,331

    1,4663

    70,372

    1,4664

    70,413

    1,4665

    70,453

    1,4666

    70,494

    1,4667

    70,535

    1,4668

    70,576

    1,4669

    70,617

    1,4670

    70,658

    1,4671

    70,698

    1,4672

    70,739

    1,4673

    70,780

    1,4674

    70,821

    1,4675

    70,861

    1,4676

    70,902

    1,4677

    70,943

    1,4678

    70,984

    1,4679

    71,024

    1,4680

    71,065

    1,4681

    71,106

    1,4681

    71,146

    1,4683

    71,187

    1,4684

    71,228

    1,4685

    71,268

    1,4686

    71,309

    1,4687

    71,349

    1,4688

    71,390

    1,4689

    71,431

    1,4690

    71,471

    1,4691

    71,512

    1,4692

    71,552

    1,4693

    71,593

    1,4694

    71,633

    1,4695

    71,674

    1,4696

    71,714

    1,4697

    71,755

    1,4698

    71,795

    1,4699

    71,836

    1,4700

    71,876

    1,4701

    71,917

    1,4702

    71,957

    1,4703

    71,998

    1,4704

    72,038

    1,4705

    72,078

    1,4706

    72,119

    1,4707

    72,159

    1,4708

    72,199

    1,4709

    72,240

    1,4710

    72,280

    1,4711

    72,320

    1,4712

    72,361

    1,4713

    72,401

    1,4714

    72,441

    1,4715

    72,482

    1,4716

    72,522

    1,4717

    72,562

    1,4718

    72,602

    1,4719

    72,643

    1,4720

    72,683

    1,4721

    72,723

    1,4722

    72,763

    1,4723

    72,803

    1,4724

    72,843

    1,4725

    72,884

    1,4726

    72,924

    1,4727

    72,964

    1,4728

    73,004

    1,4729

    73,044

    1,4730

    73,084

    1,4731

    73,124

    1,4732

    73,164

    1,4733

    73,204

    1,4734

    73,244

    1,4735

    73,285

    1,4736

    73,325

    1,4737

    73,365

    1,4738

    73,405

    1,4739

    73,445

    1,4740

    73,485

    1,4741

    73,524

    1,4742

    73,564

    1,4743

    73,604

    1,4744

    73,644

    1,4745

    73,684

    1,4746

    73,724

    1,4747

    73,764

    1,4748

    73,804

    1,4749

    73,844

    1,4750

    73,884

    1,4751

    73,924

    1,4752

    73,963

    1,4753

    74,003

    1,4754

    74,043

    1,4755

    74,083

    1,4756

    74,123

    1,4757

    74,162

    1,4758

    74,202

    1,4759

    74,242

    1,4760

    74,282

    1,4761

    74,321

    1,4762

    74,361

    1,4763

    74,401

    1,4764

    74,441

    1,4765

    74,480

    1,4766

    74,520

    1,4767

    74,560

    1,4768

    74,599

    1,4769

    74,639

    1,4770

    74,678

    1,4771

    74,718

    1,1772

    74,758

    1,4773

    74,797

    1,4774

    74,837

    1,4775

    74,876

    1,4776

    74,916

    1,4777

    74,956

    1,4778

    74,995

    1,4779

    75,035

    1,4780

    75,074

    1,1781

    75,114

    1,4782

    75,153

    1,4783

    75,193

    1,4784

    75,232

    1,4785

    75,272

    1,4786

    75,311

    1,4787

    75,350

    1,4788

    75,390

    1,4789

    75,429

    1,4790

    75,469

    1,4791

    75,508

    1,4792

    75,547

    1,4793

    75,587

    1,4794

    75,626

    1,4795

    75,666

    1,4796

    75,705

    1,4797

    75,744

    1,4798

    75,784

    1,4799

    75,823

    1,4800

    75,862

    1,4801

    75,901

    1,4802

    75,941

    1,4803

    75,980

    1,4804

    76,019

    1,4805

    76,058

    1,4806

    76,098

    1,4807

    76,137

    1,4808

    76,176

    1,4809

    76,215

    1,4810

    76,254

    1,4810

    76,294

    1,4812

    76,333

    1,4813

    76,372

    1,4814

    76,411

    1,4815

    76,450

    1,4816

    76,489

    1,4817

    76,528

    1,4818

    76,567

    1,4819

    76,607

    1,4820

    76,646

    1,4821

    76,685

    1,4822

    76,724

    1,4823

    76,763

    1,4824

    76,802

    1,4825

    76,841

    1,4826

    76,880

    1,4827

    76,919

    1,4828

    76,958

    1,4829

    76,997

    1,4830

    77,036

    1,4831

    77,075

    1,4832

    77,113

    1,4833

    77,152

    1,4834

    77,191

    1,4835

    77,230

    1,4336

    77,269

    1,4837

    77,308

    1,4838

    77,347

    1,4839

    77,386

    1,4840

    77,425

    1,4841

    77,463

    1,4842

    77,502

    1,4843

    77,541

    1,4844

    77,580

    1,4845

    77,619

    1,4846

    77,657

    1,4847

    77,696

    1,4848

    77,735

    1,4849

    77,774

    1,4850

    77,812

    1,4851

    77,851

    1,4852

    77,890

    1,4853

    77,928

    1,4854

    77,967

    1,4855

    78,006

    1,4856

    78,045

    1,4857

    78,083

    1,4858

    78,122

    1,4859

    78,160

    1,4860

    78,199

    1,4861

    78,238

    1,4862

    78,276

    1,4863

    78,315

    1,4864

    78,353

    1,4865

    78,392

    1,4866

    78,431

    1,4867

    78,469

    1,4868

    78,508

    1,4869

    78,546

    1,4870

    78,585

    1,4871

    78,623

    1,4872

    78,662

    1,4873

    78,700

    1,4874

    78,739

    1,4875

    78,777

    1,4876

    78,816

    1,4877

    78,854

    1,4878

    78,892

    1,4879

    78,931

    1,4880

    78,969

    1,4881

    79,008

    1,4882

    79,046

    1,4883

    79,084

    1,4884

    79,123

    1,4885

    79,161

    1,4886

    79,199

    1,4887

    79,238

    1,4888

    79,276

    1,4889

    79,314

    1,4890

    79,353

    1,4891

    79,391

    1,4892

    79,429

    1,4893

    79,468

    1,4894

    79,506

    1,4895

    79,544

    1,4896

    79,582

    1,4897

    79,620

    1,4898

    79,659

    1,4899

    79,697

    1,4900

    79,735

    1,4901

    79,773

    1,4902

    79,811

    1,4903

    79,850

    1,4904

    79,888

    1,4905

    79,926

    1,4906

    79,964

    1,4907

    80,002

    1,4908

    80,040

    1,4909

    80,078

    1,4910

    80,116

    1,4911

    80,154

    1,4912

    80,192

    1,4913

    80,231

    1,4914

    80,269

    1,4915

    80,307

    1,4916

    80,345

    1,4917

    80,383

    1,4918

    80,421

    1,4919

    80,459

    1,4920

    80,497

    1,4921

    80,534

    1,4922

    80,572

    1,4923

    80,610

    1,4924

    80,648

    1,4925

    80,686

    1,4926

    80,724

    1,4927

    80,762

    1,4928

    80,800

    1,4929

    80,838

    1,4930

    80,876

    1,4931

    80,913

    1,4932

    80,951

    1,4933

    80,989

    1,4934

    81,027

    1,4935

    81,065

    1,4936

    81,103

    1,4937

    81,140

    1,4938

    81,178

    1,4939

    81,216

    1,4940

    81,254

    1,4941

    81,291

    1,4942

    81,329

    1,4943

    81,367

    1,4944

    81,405

    1,4945

    81,442

    1,4946

    81,480

    1,4947

    81,518

    1,4948

    81,555

    1,4949

    81,593

    1,4950

    81,631

    1,4951

    81,668

    1,4952

    81,706

    1,4953

    81,744

    1,4954

    81,781

    1,4955

    81,819

    1,4956

    81,856

    1,4957

    81,894

    1,4958

    81,932

    1,4959

    81,969

    1,4960

    82,007

    1,4961

    82,044

    1,4962

    82,082

    1,4963

    82,119

    1,4964

    82,157

    1,4965

    82,194

    1,4966

    82,232

    1,4967

    82,269

    1,4968

    82,307

    1,4969

    82,344

    1,4970

    82,381

    1,4971

    82,419

    1,4972

    82,456

    1,4973

    82,494

    1,4974

    87,531

    1,4975

    82,569

    1,9976

    82,606

    1,4977

    82,643

    1,4978

    82,681

    1,4979

    82,718

    1,4980

    82,755

    1,4981

    82,793

    1,4982

    82,830

    1,4983

    82,867

    1,4984

    82,905

    1,4985

    82,942

    1,4986

    82,979

    1,4987

    83,016

    1,4988

    83,054

    1,4989

    83,091

    1,4990

    83,128

    1,4991

    83,165

    1,4992

    83,202

    1,4993

    83,240

    1,4994

    83,277

    1,4995

    83,314

    1,4996

    83,351

    1,4997

    83,388

    1,4998

    83,425

    1,4999

    83,463

    1,5000

    83,500

    1,5001

    83,537

    1,5002

    83,574

    1,5003

    83,611

    1,5004

    83,648

    1,5005

    83,685

    1,5006

    83,722

    1,5007

    83,759

    1,5008

    83,796

    1,5009

    83,833

    1,5010

    83,870

    1,5011

    83,907

    1,5012

    83,944

    1,5013

    83,981

    1,5014

    84,018

    1,5015

    84,055

    1,5016

    84,092

    1,5017

    84,129

    1,5018

    84,166

    1,5019

    84,203

    1,5020

    84,240

    1,5021

    84,277

    1,5022

    84,314

    1,5023

    84,351

    1,5024

    84,388

    1,5025

    84,424

    1,5026

    84,461

    1,5027

    84,498

    1,5028

    84,535

    1,5029

    84,572

    1,5030

    84,609

    1,5031

    84,645

    1,5032

    84,682

    1,5033

    84,719

    1,5034

    84,756

    1,5035

    84,792

    1,5036

    84,829

    1,5037

    84,866

    1,5038

    84,903

    1,5039

    84,939

    1,5040

    84,976

    1,5041

    85,013

    1,5042

    85,049

    1,5043

    85,086

    1,5044

    85,123

    1,5045

    85,159

    1,5046

    85,196

    1,5047

    85,233

    1,5048

    85,269

    1,5049

    85,306

    1,5050

    85,343

    1,5051

    85,379

    1,5052

    85,416

    1,5053

    85,452

    1,5054

    85,489

    1,5055

    85,525

    1,5056

    85,562

    1,5057

    85,598

    1,5058

    85,635

    1,5059

    85,672

    1,5060

    85,708

    1,5061

    85,744

    1,5062

    85,781

    1,5063

    85,817

    1,5064

    85,854

    1,5065

    85,890

    1,5066

    85,927

    1,5067

    85,963

    1,5068

    86,000

    1,5069

    86,036

    1,5070

    86,072

    1,5071

    86,109

    1,5072

    86,145

    1,5073

    86,182

    1,5074

    86,218

    1,5075

    86,254

    1,5076

    86,291

    1,5077

    86,327

    1,5078

    86,363

    1,5079

    86,399

    METODA 4.

    MJERENJE REDUCIRAJUĆIH ŠEĆERA IZRAŽENIH KAO INVERTNI ŠEĆERI

    (Metoda Berlinskog instituta)

    Opseg i područje primjene

    1.

    Ovom se metodom određuje količina reducirajućih šećera, izraženih kao invertni šećer, u polubijelom šećeru.

    2.   Definicija

    „Reducirajući šećeri izraženi kao invertni šećer”: količina reducirajućih šećera određena opisanom metodom.

    3.   Princip

    Otopina uzorka koji sadrži reducirajuće šećere koristi se za redukciju otopine bakrovog (II) kompleksa. Nastali bakrov (I) oksid tada se oksidira standardnom otopinom joda, čiji se suvišak određuje povratnom titracijom standardnom otopinom natrijevog tiosulfata.

    4.   Reagensi

    4.1.   Otopina bakra (II) (Müllerova otopina)

    4.1.1.   U 400 ml kipuće vode otopiti 35 g bakrovog (II) sulfata pentahidrata (CuSO4·5H2O). Ostaviti da se ohladi.

    4.1.2.   U 500 ml kipuće vode otopiti 173 g natrij-kalijevog tartarat tetrahidrata (Rochelle ili Seignette sol; KNaC4H4O6×4H2O) i 68 g bezvodnog natrijevog karbonata. Ostaviti da se ohladi.

    4.1.3.   Obje otopine (4.1.1. i 4.1.2.) preliti u odmjernu tikvicu od jedne litre i nadopuniti vodom do 1 litre. Dodati 2 g aktivnog ugljena, protresti, ostaviti da stoji nekoliko sati i profiltrirati preko debelog filter papira ili membranskog filtra.

    Ako se tijekom stajanja pojave male količine bakrovog (I) oksida, otopinu treba ponovo profiltrirati.

    4.2.   Otopina octene kiseline, 5 mol/litra

    4.3.   Otopina joda 0,01665 mol/litra (tj. 0,0333 N; 4,2258 g/litra)

    4.4.   Otopina natrijevog tiosulfata 0,0333 mol/litra

    4.5.   Otopina škroba: jednoj litri kipuće vode dodati suspenziju 5 g topljivog škroba u 30 ml vode. Ostaviti da vrije 3 minute, ostaviti da se ohladi i dodati, ako je potrebno, 10 mg živinog (II) jodida kao konzervans.

    5.   Oprema

    5.1.   Erlenmeyerova tikvica, 300 ml; birete i pipete

    5.2.   Kipuća vodena kupelj

    6.   Postupak

    6.1.   U Erlenmeyerovu tikvicu od 300 ml odvagati uzorak (10 g ili manje) koji sadrži do 30 mg invertnog šećera i otopiti u približno 100 ml vode.

    U Erlenmeyerovu tikvicu koja sadrži otopinu uzorka otpipetirati 10 ml otopine bakra (II) (4.1.). Sadržaj tikvice promiješati kružnim pokretima i tikvica se ostavi točno 10 minuta u kipućoj vodenoj kupelji (5.2.).

    Razina otopine u Erlenmeyerovoj tikvici mora biti barem 20 mm ispod razine vode u vodenoj kupelji. Tikvicu treba brzo ohladiti mlazom hladne vode. Tijekom ovog postupka otopina se ne smije miješati, jer bi u protivnom atmosferski kisik ponovo oksidirao istaloženi bakrov (I) oksid.

    Bez protresanja tikvice otpipetirati 5 ml octene kiseline 5 mol/litra (4.2.) i odmah iz birete dodati suvišak (između 20 i 40 ml) otopine joda 0,01665 mol/litra (4.3.).

    Promiješati kako bi se otopio talog bakra. Titrirati suvišak joda s otopinom natrijevog sulfata 0,0333 mol/litra (4.4.) koristeći otopinu škroba (4.5.) kao indikator. Indikator se dodaje pri kraju titracije.

    6.2.   Provesti slijepu probu s vodom. Ovo je potrebno provesti za svaku novu otopinu bakra (II) (4.4.). Titracija ne smije prijeći 0,1 ml.

    6.3.   Provesti hladnu kontrolnu probu s otopinom šećera. Ostaviti na sobnoj temperaturi 10 minuta kako bi reagirale sve eventualno prisutne reducirajuće tvari kao što je sumporni dioksid.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    Volumen upotrijebljenog joda = ml 0,01665 mol/litra joda dodanog u suvišku minus ml 0,0333 mol/litra natrijevog tiosulfata utrošenog pri titraciji.

    Volumen (u ml) 0,01665 mol/litra utrošenog joda korigira se oduzimanjem:

    7.1.1.

    Broj ml utrošenih za slijepu probu provedenu s vodom (6.2.).

    7.1.2.

    Broj ml utrošenih za hladnu probu s otopinom šećera (6.3.).

    7.1.3.

    Vrijednosti od 2,0 ml za svakih 10 g saharoze u upotrijebljenom alikvotu, ili proporcionalne količine ako uzorak sadrži manje od 10 g saharoze (korekcija za saharozu).

    Nakon ovih korekcija, svaki ml otopine joda (4.3.) koji je reagirao, odgovara jednom miligramu invertnog šećera.

    Količina invertnog šećera, izražena kao postotak u uzorku, izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    pri čemu je:

    V1= broj ml otopine joda (4.3.) nakon korekcije,

    m0= masa upotrijebljenog uzorka, u gramima.

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja, koja na istom uzorku provodi isti analitičar istodobno ili neposredno jedno za drugim, u istim uvjetima, ne smije prelaziti 0,02 g na 100 g uzorka.

    METODA 5.

    MJERENJE REDUCIRAJUĆIH ŠEĆERA IZRAŽENIH KAO INVERTNI ŠEĆER

    (Metoda po Knightu i Allenu)

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje količina reducirajućih šećera, izraženih kao invertni šećer u:

    šećeru ili bijelom šećeru,

    ekstra bijelom šećeru.

    2.   Definicija

    „Reducirajući šećeri izraženi kao invertni šećer”: količina reducirajućih šećera određena opisanom metodom.

    3.   Princip

    Otopini uzorka dodaje se u suvišku bakrovog (II) reagensa koji se reducira, a nereducirani dio se povratno titrira otopinom EDTA.

    4.   Reagensi

    4.1.   Otopina etilen diamin tetraoctene kiseline (di-natrijeva sol) (EDTA) 0,0025 mol/litra: otopiti 0,930 g EDTA u vodi i nadopuniti vodom do jedne litre.

    4.2.   Otopina mureksid indikatora: u 50 ml vode otopiti 0,25 g mureksida i pomiješati s 20 ml vodene otopine metilenskog modrila 0,2 g/100 ml.

    4.3.   Alkalni bakreni reagens: U približno 600 ml vode koja sadrži 40 ml 1,0 mol/litra natrijevog hidroksida, otopiti 25 grama bezvodnog natrijevog karbonata i 25 g kalij-natrijevog tartarat tetrahidrata. U približno 100 ml vode otopiti 6,0 grama bakrovog (II) sulfata pentahidrata (CuSO4·5H2O) i dodati otopini tartarata. Razrijediti vodom do 1 litre.

    Napomena:

    otopina ima ograničen rok trajanja (jedan tjedan).

    4.4.   Standardna otopina invertnog šećera: u odmjernoj tikvici od 250 ml otopiti 23,750 g čiste saharoze (4.5.) u približno 120 ml vode, dodati 9 ml klorovodične kiseline (ζ = 1,16) i ostaviti da stoji osam dana pri sobnoj temperaturi. Otopinu dopuniti do 250 ml i provjeriti je li hidroliza potpuna mjerenjem polarimetrom ili saharimetrom u 200 mm cijevi. Vrijednost mora biti 11,80 ° ± 0,05 °S (vidi napomenu 8.). Otpipetirati 200 ml ove otopine u odmjernu tikvicu od 2 000 ml. Razrijediti vodom i uz protresanje (da ne bi došlo do prevelike lokalne alkalnosti) dodati 71,4 ml otopine natrijevog hidroksida (1 mol/litra) u kojoj je otopljeno 4 g benzojeve kiseline. Dopuniti do 2 000 ml da se dobije otopina invertnog šećera 1 g/100 ml. pH vrijednost ove otopine mora biti približno 3.

    Ovu stabilnu osnovnu otopinu smije se razrijediti samo neposredno prije upotrebe.

    4.5.   Čista saharoza: uzorak čiste saharoze koji sadrži invertnog šećera najviše 0,001 g/100 g.

    5.   Oprema

    5.1.   Epruvete: 150 mm × 20 mm.

    5.2.   Bijela porculanska zdjelica.

    5.3.   Analitička vaga točnosti 0,1 mg.

    6.   Postupak

    6.1.   U epruveti (5.1.) otopiti 5 g uzorka šećera u 5 ml hladne vode. Dodati 2,0 ml bakrovog reagensa (4.3.) i promiješati. Epruvetu pet minuta uroniti u kipuću vodenu kupelj, a zatim ohladiti u hladnoj vodi.

    6.2.   Otopinu iz epruvete se kvantitativno prenijeti u bijelu porculansku zdjelicu (5.2.) koristeći što manju količinu vode, dodati 3 kapi indikatora (4.2.) te titrirati otopinom EDTA (4.1.). V0 je utrošeni volumen otopine ml EDTA pri titraciji.

    Neposredno prije završne točke boja otopine mijenja se od zelene preko sive do ljubičaste, na završnoj točki. Ljubičasta boja zatim polako nestaje zbog oksidacije bakrovog (I) oksida u bakrov (II) oksid brzinom koja ovisi o koncentraciji prisutnog reduciranog bakra. Stoga završnoj točki titracije treba pristupiti prilično brzo.

    6.3.   Konstruirati baždarnu krivulju dodavajući poznate količine invertnog šećera (u obliku prikladno razrijeđene otopine 4.4.) k 5 g čiste saharoze (4.5.) i dodati dovoljnu količinu hladne vode tako da je ukupno dodano 5 ml otopine. Nacrtati dijagram volumena utrošenog pri titraciji (u ml) u ovisnosti o udjelu invertnog šećera dodanog k 5 g saharoze: dobiveni dijagram je linearan u području od 0,001 do 0,019 g/100 g invertnog šećera/100 g uzorka.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Metoda izračunavanja

    Iz baždarne krivulje očitati udio invertnog šećera koji odgovara vrijednosti V0 ml EDTA upotrijebljene pri analizi uzorka.

    7.2.   Kod uzoraka za analizu s koncentracijom većom od 0,017g invertnog šećera/100 g uzorka, potrebno je količinu uzorka koji je uzet sukladno postupku (6.1.) odgovarajuće smanjiti, a uzorak za analizu dopuniti do 5 g s čistom saharozom (4.5.).

    7.3.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dvaju određivanja, koja provodi isti analitičar istovremeno ili neposredno jedno za drugim na istom uzorku te pod istim uvjetima, ne smije biti veća od 0,005 g na 100 g uzorka.

    8.   Napomena

    Za pretvorbu °S u polarimetrijske stupnjeve, podijeliti °S s 2,889 (cijevi od 200 mm; izvor svjetlosti koji se sastoji od natrijeve svjetiljke; instrument mora biti instaliran u prostoriji u kojoj je moguće održavati temperaturu na približno 20 °C).

    METODA 6.

    ODREĐIVANJE REDUCIRAJUĆIH ŠEĆERA IZRAŽENIH KAO INVERTNI ŠEĆER ILI DEKSTROZNI EKVIVALENT

    (Luff-Schoorlova metoda)

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje:

    1.1.   Količina reducirajućih šećera izražena kao invertni šećer u:

    otopini šećera,

    otopini bijelog šećera,

    otopini invertnog šećera,

    otopini bijelog invertnog šećera,

    sirupu invertnog šećerna,

    sirupu bijelog invertnog šećernom.

    1.2.   Količina reducirajućih šećera izražena i izračunana (na bazi suhe tvari) kao dekstrozni ekvivalent u:

    glukoznom sirupu,

    sušenom glukoznom sirupu.

    1.3.   Količina reducirajućih šećera izražena kao D-glukoza u:

    dekstroza monohidratu,

    bezvodnoj dekstrozi.

    2.   Definicija

    „Reducirajući šećeri izraženi kao invertni šećeri, D-glukoza ili dekstrozni ekvivalent”: količina reducirajućih šećera izraženih kao invertni šećer, D-glukoza ili dekstrozni ekvivalent, određena opisanom metodom.

    3.   Princip

    Reducirajući šećeri u uzorku (ako je potrebno pročišćenom) zagrijavaju se do točke vrenja u standardiziranim uvjetima s otopinom bakrovih (II) iona, koji se djelomično reducira u bakar (I). Višak bakrovih (II) iona određuje se jodometrijski.

    4.   Reagensi

    4.1.   Carrez otopina (I): otopiti u vodi 21,95 g cinkovog acetata dihidrata (Zn(CH3COO)2 ·2H2O) (ili 24 g cinkovog acetat trihidrata (Zn(CH3COO)2·3H2O) i 3 ml ledene octene kiseline i nadopuniti do 100 ml vodom.

    4.2.   Carrez otopina (II): otopiti u vodi 10,6 g kalijevog heksacijanoferata (II) trihidrata K4[Fe(CN)6] ·3H2O i nadopuniti vodom do 100 ml.

    4.3.   Luff-Schoorlov reagens: pripremiti sljedeće otopine:

    4.3.1.   Otopina bakrovog (II) sulfata: u 100 ml vode otopiti 25 g bakrovog (II) sulfata pentahidrata (CuSO4·5H2O) koji ne sadrži željezo.

    4.3.2.   Otopina limunske kiseline: u 50 ml vode otopiti 50 g limunske kiseline monohidrata (C6H8O7·H2O).

    4.3.3.   Otopina natrijevog karbonata: otopiti 143,8 g bezvodnog natrijevog karbonata u oko 300 ml tople vode i ostaviti da se ohladi.

    4.3.4.   U odmjernoj tikvici od jedne litre dodati otopinu limunske kiseline (4.3.2.) otopini natrijevog karbonata (4.3.3.) miješajući laganim kružnim pokretima. Miješati kružnim pokretima dok burna reakcija ne prestane, a zatim dodati otopinu bakrovog (II) sulfata (4.3.1.) i nadopuniti do 1 000 ml vodom. Ostaviti otopinu da stoji preko noći i zatim, ako je potrebno, profiltrirati. Provjeriti molaritet dobivenog reagensa metodom opisanom u točki 6.1. (Cu 0,1 mol/litra; Na2CO3 1 mol/litra).

    4.4.   Otopina natrijevog tiosulfata, 0,1 mol/litra.

    4.5.   Otopina škroba: u jednu litru kipuće vode dodati mješavinu koja se sastoji od 5 g topljivog škroba i 30 ml vode. Ostaviti da vrije tri minute, a zatim ostaviti da se ohladi i dodati, ako je potrebno, 10 mg živinog (II) jodida, koji služi kao konzervans.

    4.6.   Sumporna kiselina, 3 mol/litra.

    4.7.   Otopina kalijevog jodida, 30 % (m/v).

    4.8.   Listići plovućca, prokuhani u klorovodičnoj kiselini, isprani vodom od kiseline i zatim osušeni.

    4.9.   Izopentanol

    4.10.   Natrijev hidroksid, 0,1 mol/litra.

    4.11.   Klorovodična kiselina, 0,1 mol/litra.

    4.12.   Otopina fenolftaleina, 1 % (m/v) u etanolu.

    5.   Oprema

    5.1.   Erlenmeyerova tikvica, 300 ml, s povratnim kondenzatorom.

    5.2.   Štoperica.

    6.   Postupak

    6.1.   Standardizacija Luff-Schoorlovog reagensa (4.3.).

    6.1.1.   U 25 ml Luff-Schoorlovog reagensa (4.3.) dodati 3 g kalijevog jodida i 25 ml 3 mol/litra sumporne kiseline (4.6.).

    Titrirati s 0,1 mol/litra natrijevim tiosulfatom (4.4.) koristeći otopinu škroba (4.5.) kao indikator dodan pred kraj titracije. Ukoliko volumen utrošenog 0,1 mol/litra natrijevog tiosulfata nije 25 ml, reagens treba ponovo pripremiti.

    6.1.2.   U odmjernu tikvicu od 100 ml otpipetirati 10 ml reagensa i razrijediti vodom do određenog volumena.

    Otpipetirati 10 ml razrijeđenog reagensa u 25 ml 0,1 mol/litra klorovodične kiseline (4.11.) u Erlenmeyerovoj tikvici i zagrijavati u kipućoj vodenoj kupelji 1 sat. Ohladiti, nadopuniti do originalnog volumena svježe prokuhalom vodom i titrirati s 0,1 mol/l natrijevim hidroksidom (4.10.) koristeći fenolftalein (4.12.) kao indikator.

    Volumen utrošenog 0,1 mol/litra natrijevog hidroksida (4.10.) mora biti između 5,5 i 6,5 ml.

    6.1.3.   Titrirati 10 ml razrijeđenog reagensa (6.1.2.) s 0,1 mol/litra klorovodičnom kiselinom (4.11.) koristeći fenolftalein (4.12.) kao indikator. U završnoj točki titracije nestaje ljubičasta boja.

    Volumen utrošene 0,1 mol/litra klorovodične kiseline (4.11.) mora biti između 6,0 i 7,5 ml.

    6.1.4.   pH vrijednost Luff-Schoorlovog reagensa pri 20 °C mora biti između 9,3 i 9,4 ml.

    6.2.   Priprema otopine

    6.2.1.   S točnošću 1 mg izvagati 5 g uzorka i kvantitativno prenijeti u odmjernu tikvicu od 250 ml s 200 ml vode. Izbistriti, ako je potrebno, dodavanjem 5 ml Carrezove otopine (I) (4.1.) i zatim 5 ml Carrezove otopine (II) (4.2.). Promiješati nakon svakog dodavanja. Nadopuniti vodom do 250 ml. Dobro promiješati. Profiltrirati ako je potrebno.

    6.2.2.   Razrijediti otopinu (6.2.1.) tako da 25 ml otopine sadrži najmanje 15 mg i najviše 60 mg reducirajućih šećera izraženih kao glukoza.

    6.3.   Titracija po Luff-Schoorlovoj metodi

    U Erlenmeyerovu tikvicu od 300 ml (5.1.). otpipetirati 25 ml Luff-Schoorlovog reagensa (4.3.) i 25 ml otopine šećera (6.2.2.) te dodati dva listića plovućca (4.8.). Na Erlenmeyerovu tikvicu (5.1.) spojiti povratno hladilo i aparaturu odmah postvaiti na azbestnu mrežicu iznad Bunsenovog plamenika. Srednji dio mrežice mora na azbestnom dijelu biti istog promjera kao dno tikvice. Zagrijavati tekućinu do vrenja 2 minute i pustiti da lagano vrije točno 10 minuta. Odmah ohladiti u hladnoj vodi i nakon 5 minuta titrirati na sljedeći način:

    Dodati 10 ml otopine kalijevog jodida (4.7.) i odmah zatim dodati oprezno (zbog burne reakcije) 25 ml 3 mol/litra sumporne kiseline (4.6.). Titrirati s 0,1 mol/litra otopinom natrijevog tiosulfata (4.4.) dok otopina ne postane gotovo bezbojna, zatim dodati nekoliko ml otopine škroba (4.5.) kao indikator i nastaviti titraciju dok plava boja ne nestane.

    Provesti kontrolnu probu koristeći 25 ml vode umjesto 25 ml otopine šećera (6.2.2.).

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i način izračunavanja

    Iz donje tablice očitati (interpolirati ako je potrebno) masu glukoze ili invertnog šećera u mg koja odgovara razlici između dva očitanja titracija, koji su izraženi u ml 0,1 mol/litra natrijevog tiosulfata.

    Rezultat se izražava kao invertni šećer ili D-glukozu, kao postotak (m/m) suhe tvari.

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dviju titracija koje provodi isti analitičar istovremeno ili neposredno jednu iza druge, na istom uzorku te pod istim uvjetima, ne smije biti veća od 0,2 ml.

    8.   Napomena

    Prije zakiseljavanja sumpornom kiselinom može se dodati mala količina izopentanola (4.9.) kako bi se smanjilo pjenjenje.

    Tablice vrijednosti prema Luff-Schoorlovom reagensu

    0,1 mol/litra

    Na2S2O3

    Glukoza, fruktoza, invertni šećeri

    C6H12O6

    ml

    mg

    razlika

    1

    2,4

     

    2

    4,8

    2,4

    3

    7,2

    2,4

    4

    9,7

    2,5

    5

    12,2

    2,5

    6

    14,7

    2,5

    7

    17,2

    2,5

    8

    19,8

    2,6

    9

    22,4

    2,6

    10

    25,0

    2,6

    11

    27,6

    2,6

    12

    30,3

    2,7

    13

    33,0

    2,7

    14

    35,7

    2,7

    15

    38,5

    2,8

    16

    41,3

    2,8

    17

    44,2

    2,9

    18

    47,1

    2,9

    19

    50,0

    2,9

    20

    53,0

    3,0

    21

    56,0

    3,0

    22

    59,1

    3,1

    23

    62,2

    3,1

    METODA 7.

    MJERENJE REDUCIRAJUĆIH ŠEĆERA IZRAŽENIH KAO INVERTNI ŠEĆER

    (Laneova i Eynonova modifikacija konstantnog volumena)

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuju reducirajući šećeri, izraženi kao invertni šećer u:

    otopini šećerna,

    otopini bijelog šećera,

    otopini invertnog šećera,

    otopini bijelog invertnog šećera,

    sirupu invertnog šećera,

    sirupu bijelog invertnog šećera.

    2.   Definicija

    „Reducirajući šećeri izraženi kao invertni šećer”: količina reducirajućih šećera određena opisanom metodom.

    3.   Princip

    Određeni volumen pripremljene Fehlingove otopine titrira se u točki vrenja s određenim volumenom uz korištenje metilenskog modrila kao unutarnjeg indikatora.

    4.   Reagensi

    4.1.   Fehlingova otopina:

    4.1.1.

    Otopina A:

    Otopiti 69,3 g bakrovog (II) sulfata pentahidrata (CuSO4·5H2O) u vodi i dopuniti do 1 000 ml.

    4.1.2.

    Otopina B:

    Otopiti 346,0 g natrij-kalijevog tartrata tetrahidrata (KNaC4H4O6·4H2O) i 100,0 g natrijevog hidroksida u vodi idopuniti do 1 000 ml. Prije upotrebe dekantirati bistru otopinu od taloga koji s vremenom može nastati.

    Napomena:

    Ove dvije otopine treba čuvati u smeđim bocama ili bocama boje jantara.

    4.2.   Otopina natrijevog hidroksida, 1 mol/litra.

    4.3.   Standardna otopina invertnog šećera: u odmjernoj tikvici od 250 ml otopiti 23,750 g čiste saharoze u približno 120 ml vode, dodati 9 ml klorovodične kiseline (ζ = 1,16) i ostaviti da stoji osam dana na sobnoj temperaturi. Otopinu dopuniti do 250 ml i mjerenjem polarimetrom ili saharimetrom u 200 mm cijevi provjeriti je li hidroliza potpuna. Vrijednost mora biti 11,80 ° ± 0,05 °S (vidi napomenu 8.). Otpipetirati 200 ml ove otopine u odmjernu tikvicu od 2 000 ml. Razrijediti vodom i uz protresanje (da ne bi došlo do prevelike lokalne alkalnosti) dodati 71,4 ml otopine natrijevog hidroksida (1 mol/litra) u kojoj je otopljeno 4 g benzojeve kiseline. Dopuniti do 2 000 ml da se dobije otopina invertnog šećera 1 g/100 ml. pH vrijednost ove otopine mora biti približno 3.

    Ovu stabilnu osnovnu otopinu smije se razrijediti neposredno prije upotrebe.

    Za pripremu otopine invertnog šećera 0,25 g/100 ml, pri 20 °C do oznake napuniti odmjernu tikvicu od 250 ml otopinom invertnog šećera 1 g/100 ml. Sadržaj tikvice prelije se u odmjernu tikvicu od 1 000 ml i nadopuni vodom do oznake, opet pri 20 °C.

    4.4.   Otopina metilenskog modrila, 1 g/100 ml.

    5.   Oprema

    5.1.   Laboratorijska tikvica od vatrostalnog stakla s uskim grlom, 500 ml.

    5.2.   Bireta, 50 ml, sa slavinom i vrhom za istjecanje, graduirana na 0,05 ml.

    5.3.   Graduirane pipete, 20 ml, 25 ml i 50 ml.

    5.4.   Odmjerne tikvice s jednom oznakom, 250 ml, 1 000 ml i 2 000 ml.

    5.5.   Plamenik koji omogućava vrenje u skladu s uvjetima opisanim u 6.1., i uočavanje promjene boje u završnoj točki bez potrebe uklanjanja tikvice (5.1.) od izvora topline.

    5.6.   Zaporni sat koji mjeri sekunde.

    6.   Postupak

    6.1.   Standardizacija Fehlingove otopine

    6.1.1.   U čistu, suhu čašu otpipetirati 50 ml otopine B (4.1.2.), a zatim 50 ml otopine A (4.1.1.) i dobro promiješati.

    6.1.2.   Isprati i napuniti biretu 0,25 % (0,25 g/100 ml) standardnom otopinom invertnog šećera (4.3.).

    6.1.3.   Otpipetirati alikvot od 20 ml mješavine otopina A i B (6.1.1.) u tikvicu od vatrostalnog stakla od 500 ml (5.1.). U tikvicu dodati 15 ml vode. Iz birete dodati 39 ml otopine invertnog šećera, dodati malu količinu granula protiv stvaranja plinskih mjehura i laganim kružnim pokretima promiješati sadržaj tikvice.

    6.1.4.   Tikvicu sa sadržajem zagrijavati do vrenja i pustiti da vrije točno dvije minute; tikvica se ne smije ukloniti s plamenika tijekom daljnjeg postupka niti vrenje smije prestati.

    Na kraju dvominutnog perioda vrenja, dodati tri ili četiri kapi otopine metilenskog modrila (4.4.): otopina mora biti intenzivno plave boje.

    6.1.5.   Nastaviti standardizaciju dodajući iz birete postupno standardnu otopinu invertnog šećera, najprije po 0,2 ml; zatim 0,1 ml i na kraju kap po kap do završne točke. U završnoj točki nestaje plava boja metilenskog modrila. Otopina poprima crvenkastu boju kao rezultat suspendiranog bakrovog (I) oksida.

    6.1.6.   Završna bi se točka trebala postići tri minute od početka vrenja otopine. Konačni titar, V0, treba biti između 39,0 i 41,0 ml. Ukoliko je V0 izvan tih granica, potrebno je prilagoditi koncentraciju bakra u Fehlingovoj otopini A (4.1.1.) i ponoviti postupak standardizacije.

    6.2.   Priprema otopina uzorka

    Koncentracija otopine uzorka treba biti takva da sadrži između 250 i 400 mg invertnog šećera u 100 ml.

    6.3.   Preliminarna proba

    6.3.1.   Preliminarnu probu je potrebno provesti kako bi se osiguralo da je količina vode koja se dodaje u 20 ml miješane otopine A i B dovoljna da se dobije konačni volumen od 75 ml nakon titracije.

    Provesti isti postupak kako je opisano u 6.1.4., ali umjesto standardne otopine invertnog šećera koristiti otopinu uzorka, tj. iz birete u tikvicu dodati 25 ml otopine uzorka. Dodati 15 ml vode i pustiti da vrije dvije minute, a zatim titrirati do završne točke kako je opisano u 6.1.5.

    6.3.2.   Ako nakon dodavanja otopine metilenskog modrila ostane crvenkasta boja, znači da je koncentracija otopine uzorka prevelika. U tom slučaju, probu treba odbaciti i ponoviti s otopinom uzorka manje koncentracije.

    Ukoliko je potrebno više od 50 ml otopine uzorka za dobivanje crvenkaste boje, mora se upotrijebiti otopina uzorka veće koncentracije.

    Količinu vode koju je potrebno dodati, izračunati tako da se volumen mješavine Fehlingovih otopina (20 ml) i volumen otopine uzorka oduzmu od 75 ml.

    6.4.   Završna analiza otopine uzorka

    6.4.1.   U tikvicu od vatrostalnog stakla otpipetirati 20 ml miješane Fehlingove otopine i količinu vode određenu kako je opisano u 6.3.

    6.4.2.   Iz birete dodati određeni titar otopine uzorka (kako je određeno u 6.3.) 1 ml manje. Dodati granule protiv stvaranja plinskih mjehura, kružnim pokretima promiješati sadržaj tikvice, zagrijati tikvicu i sadržaj do vrenja i titrirati kako je opisano u (6.3.). Završna točka bi se trebala postići jednu minutu nakon dodavanja otopine metilenskog modrila. Konačni titar = V1.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    Količina reducirajućih šećera u uzorku, izraženih kao invertni šećer, izračunava se na sljedeći način:

    % reducirajućih šećera (kao invertni šećer) = Formula

    gdje je:

    C

    =

    koncentracija otopine uzorka u g na 100 ml;

    V0

    =

    volumen standardne invertne otopine upotrijebljen pri standardizacijskoj titraciji, u ml;

    V1

    =

    volumen otopine uzorka upotrijebljene za preciznu analizu opisanu u točki 6.4.2., u ml;

    f

    =

    faktor korekcije kojim se uzima u obzir koncentracija saharoze u otopini uzorka. Vrijednosti su prikazane u sljedećoj tablici:

    Saharoza

    (g u kipućoj smjesi)

    Faktor korekcije f

    0

    1,000

    0,5

    0,982

    1,0

    0,971

    1,5

    0,962

    2,0

    0,954

    2,5

    0,946

    3,0

    0,939

    3,5

    0,932

    4,0

    0,926

    4,5

    0,920

    5,0

    0,915

    5,5

    0,910

    6,0

    0,904

    6,5

    0,898

    7,0

    0,893

    7,5

    0,888

    8,0

    0,883

    8,5

    0,878

    9,0

    0,874

    9,5

    0,869

    10,0

    0,864

    Korekcije za različite količine saharoze u otopini uzorka mogu se iz tablice izračunavati interpolacijom.

    Napomena:

    Približna koncentracija saharoze može se izračunati tako da se od ukupne koncentracije otopljenih čvrstih tvari izraženih kao saharoza, koji se određuju pomoću indeksa refrakcije otopine koristeći metodu 3. iz ovog dokumenta oduzme koncentracija otopljenih čvrstih tvari, koje potječu od invertnog šećera (za potrebe ovog izračuna f = 1,0).

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dvaju određivanja, koja provodi isti analitičar, istovremeno ili neposredno jedno za drugim, na istom uzorku te pod istim uvjetima, ne smije prelaziti 1,0 % njihove aritmetičke sredine.

    8.   Napomena:

    Za pretvorbu °S u polarimetrijske stupnjeve, podijeliti °S s 2,889 (cijevi od 200 mm; izvor svjetlosti natrijeva svjetiljka; instrument mora biti instaliran u prostoriji u kojoj je moguće održavati temperaturu na približno 20 °C).

    METODA 8.

    ODREĐIVANJE DEKSTROZNOG EKVIVALENTA

    (Laneova i Eynonova konstanta)

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje dekstrozni ekvivalent u:

    glukoznom sirupu,

    sušenom glukoznom sirupu,

    dekstroza monohidratu,

    bezvodnoj dekstrozi.

    2.   Definicija

    2.1.   „Reducirajuća snaga” je količina reducirajućih šećera, određena opisanom metodom, izražena kao bezvodna dekstroza (D-glukoza) i izračunana kao maseni udio u uzorku.

    2.2.   „Ekvivalent dekstroze” je reducirajuća snaga, izračunana kao maseni udio u suhoj tvari uzorka.

    3.   Princip

    Otopina uzorka u točki vrenja, u strogo specificiranim uvjetima, titrira se s određenim volumenom pripremljene Fehlingove otopine uz korištenje metilenskog modrila kao unutarnjeg indikatora.

    4.   Reagensi

    4.1.   Fehlingova otopina:

    4.1.1.   Otopina A.

    Otopiti 69,3 g bakar (II) sulfata pentahidrata (CuSO4 ·5H2O) u vodi i dopuniti do 1 000 ml u odmjernoj tikvici.

    4.1.2.   Otopina B.

    Otopiti 346,0 g natrij-kalijevog tartarat tetrahidrata (KNaC4H4O6·4H2O) i 100 g natrijevog hidroksida u vodi. Dopuni do 1 000 ml u odmjernoj tikvici. Prije upotrebe dekantirati bistru otopinu od taloga koji s vremenom može nastati.

    Napomena:

    Ove dvije otopine (4.1.1. i 4.1.2.) treba pohraniti u smeđe boce ili boce boje jantara.

    4.1.3.   Priprema miješane Fehlingove otopine

    U čistu i suhu čašu otpipetirati 50 ml otopine B (4.1.2.), a zatim 50 ml otopine A (4.1.1.) i dobro promiješati.

    Napomena:

    Miješana Fehlingova otopina ne smije se pohranjivati nego ju je uvijek potrebno pripremiti svježu i standardizirati (6.1.).

    4.2.   Bezvodna dekstroza (D-glukoza) (C6H12O6)

    Prije upotrebe materijal treba sušiti četiri sata u vakuum sušioniku na temperaturi 100 ± 1 °C ili manje i pri unutarnjem tlaku približno 10 kPa (103 mbar).

    4.3.   Standardna otopina dekstroze, 0,600 g/100 ml

    S točnošću od 0,1 mg izvagati 0,6 g bezvodne dekstroze (4.2.), otopiti je u vodi, otopinu kvantitativno prenijeti u odmjernu tikvicu od 100 ml (5.4), nadopuniti vodom do oznake i promiješati.

    Ova se otopina prije svake upotrebe mora svježe pripremiti.

    4.4.   Otopina metilenskog modrila, 0,1 g/100 ml

    Otopiti 0,1 g metilenskog modrila u 100 ml vode.

    5.   Oprema

    5.1.   Laboratorijska tikvica od vatrostalnog stakla s uskim grlom, 250 ml

    5.2.   Bireta, 50 ml, sa slavinom i vrhom za istjecanje, graduirana na 0,05 ml.

    5.3.   Pipete s jednom oznakom, 25 ml i 50 ml.

    5.4.   Odmjerne tikvice s jednom oznakom, 100 ml i 500 ml.

    5.5.   Plamenik koji omogućava vrenje u skladu s uvjetima opisanim u točki 6.1. i uočavanje promjene boje u završnoj točki bez potrebe uklanjanja tikvice (5.1.) od izvora topline (vidi točku 6.1., napomenu 3.).

    5.6.   Zaporni sat koji mjeri sekunde.

    6.   Postupak

    6.1.   Standardizacija Fehlingove otopine

    6.1.1.   U čistu, suhu vatrostalnu tikvicu (5.1.). otpipetirati 25 ml Fehlingove otopine (4.1.3.)

    6.1.2.   Napuniti biretu (5.2.) standardnom otopinom dekstroze (4.3.) i podesiti meniskus na oznaku nula.

    6.1.3.   U vatrostalnu tikvicu (5.1.) iz birete dodati 18 ml standardne otopine dekstroze (4.3.). Kružnim pokretima izmiješati sadržaj tikvice.

    6.1.4.   Vatrostalnu tikvicu postaviti na plamenik (5.5.) koji je prethodno podešen tako da vrenje počne nakon 120 ± 15 sekundi.

    Plamenik se tijekom titracije ne smije dodatno podešavati (vidi napomenu 1.).

    6.1.5.   Kad započne vrenje, uključiti zaporni sat.

    6.1.6.   Sadržaj tikvice pustiti da vrije 120 sekundi, mjereći vrijeme zapornim satom.

    Pri kraju vrenja dodati 1 ml otopine metilenskog modrila (4.4.).

    6.1.7.   Nakon 120 sekundi vrenja (mjerenih zapornim satom) početi iz birete (6.1.2.) u vatrostalnu tikvicu (5.1.) dodavati po 0,5 ml standardne otopine dekstroze dok u potpunosti ne nestane plava boja metilenskog modrila (vidi napomene 2. i 3.).

    Zabilježiti ukupni dodani volumen standardne otopine dekstroze uključujući predzadnje dodavanje 0,5 ml (X ml).

    6.1.8.   Ponoviti postupak pod točkama 6.1.1. i 6.1.2.

    6.1.9.   U vatrostalnu tikvicu (5.1.) iz birete dodati (X–0,3) ml standardne otopine dekstroze.

    6.1.10.   Ponoviti postupak pod točkama 6.1.4., 6.1.5 i 6.1.6.

    6.1.11.   Nakon 120 sekundi vrenja (mjereno zapornim satom) početi iz birete dodavati standardnu otopinu dekstroze u vatrostalnu tikvicu (5.1.), najprije po 0,2 ml, zatim kap po kap, dok ne nestane plava boja metilenskog modrila.

    Pri kraju postupka standardnu otopinu glukoze treba dodavati u intervalima od 10 do 15 sekundi.

    Ova dodavanja bi trebala biti završena u vremenu do 60 sekundi, a ukupno vrijeme vrenja ne smije biti duže od 180 sekundi.

    Kako bi se to postiglo, mogla bi biti potrebna i treća titracija, s malo većim, prikladno podešenim, početnim dodatkom standardne otopine dekstroze (6.1.9.).

    6.1.12.   Zabilježiti volumen standardne otopine dekstroze (V0 ml), utrošen do završne točke zadnje titracije (vidi napomenu 4.).

    6.1.13.   V0 mora biti između 19,0 i 21,0 ml standardne otopine dekstroze (4.3).

    Ako je V0 izvan tih granica, treba prilagoditi koncentraciju Fehlingove otopine A (4.1.1.) i ponoviti postupak standardizacije.

    6.1.14.   Budući da je V0 poznat, za svakodnevnu standardizaciju miješane Fehlingove otopine potrebna je samo jedna titracija, s početnim volumenom dodavanja standardne otopine dekstroze (V0 – 0,5) ml.

    Napomena 1.:

    Ovim se osigurava da, kad započne vrenje, stvaranje pare bude neprekidno tijekom cijelog procesa titracije, čime se u najvećoj mogućoj mjeri sprečava ulazak zraka u tikvicu i reoksidacija njezinog sadržaja.

    Napomena 2.:

    Nestajanje modre boje metilenskog modrila najbolje se uočava tako da se promatraju gornji slojevi i meniskus otopine u tikvici, jer je u njemu relativno malo istaloženog crvenog bakar (I) oksida. Nestajanje modre boje najbolje se uočava ako se koristi indirektno svjetlo. Korisno je i postaviti bijeli zaslon iza tikvice.

    Napomena 3.:

    Tijekom određivanja bireta mora biti što je više moguće izolirana od izvora topline.

    Napomena 4.:

    Budući da je uvijek prisutan ljudski faktor, svaki analitičar treba provesti vlastitu standardizaciju i u izračunu koristiti vlastite vrijednosti za V0 (7.1.).

    6.2.   Preliminarno ispitivanje pripremljenog uzorka

    6.2.1.   Ukoliko približna vrijednost reducirajuće snage (2.1.) pripremljenog uzorka nije poznata, potrebno je provesti preliminarno ispitivanje kojim se određuje približna vrijednost potrebna za izračunavanje masenog udjela u uzorku (6.3.).

    Ovo se ispitivanje provodi na sljedeći način:

    6.2.2.   Pripremiti 2 % otopinu m/v uzorka s procijenjenom vrijednosti „Z”.

    6.2.3.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.2., koristeći otopinu uzorka (6.2.2.) umjesto standardne otopine dekstroze.

    6.2.4.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.1.

    6.2.5.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.3., koristeći 10,0 ml otopine uzorka umjesto 18,0 ml standardne otopine dekstroze.

    6.2.6.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.4.

    6.2.7.   Sadržaj tikvice zagrijati do vrenja. Dodati 1 ml otopine metilenskog modrila (4.4.).

    6.2.8.   Odmah po početku vrenja, treba uključiti zaporni sat (5.6.) i započeti s dodavanjem po 1,0 ml otopine uzorka iz birete u tikvicu u intervalima od približno 10 sekundi, dok ne nestane boja metilenskog modrila.

    Zabilježiti ukupni dodani volumen otopine uzorka uključujući predzadnje dodavanje (Y ml).

    6.2.9.   „Y” ne smije biti veći od 50 ml. Ukoliko jest, treba povećati koncentraciju otopine uzorka i ponoviti titraciju.

    6.2.10.   Približna reducirajuća snaga pripremljenog uzorka, izražena kao maseni udio, izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    6.3.   Uzorak za analizu

    S točnošću 0,1 mg izvagati pripremljeni uzorak (mg) koja sadrži između 2,85 i 3,15 g reducirajućih šećera izraženih kao bezvodna dekstroza (D-glukoza), koristeći pri izračunavanju ili poznatu približnu vrijednost reducirajuće snage (2.1.) ili približnu vrijednost dobivenu u točki 6.2.10.

    6.4.   Otopina uzorka

    Otopiti uzorak u vodi i nadopuniti do 500 ml u odmjernoj tikvici.

    6.5.   Određivanje

    6.5.1.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.1.

    6.5.2.   Napuniti biretu (5.2.) otopinom uzorka (6.4.) i podesiti meniskus na oznaku nula.

    6.5.3.   U vatrostalnu tikvicu birete dodati 18,5 ml otopine uzorka. Izmiješati sadržaj kružnim kretnjama.

    6.5.4.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.4.

    6.5.5.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.5.

    6.5.6.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.6.

    6.5.7.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.7., koristeći otopinu uzorka umjesto standardne otopine dekstroze.

    6.5.8.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.8.

    6.5.9.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.9., koristeći otopinu uzorka umjesto standardne otopine dekstroze.

    6.5.10.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.10.

    6.5.11.   Postupiti kako je opisano u točki 6.1.11., koristeći otopinu uzorka umjesto standardne otopine dekstroze.

    6.5.12.   Zabilježiti volumen otopine uzorka (V1) upotrijebljen do završne točke zadnje titracije.

    6.5.13.   V1 mora biti između 19,0 i 21,0 ml otopine uzorka.

    Ukoliko je V1 izvan tih granica, treba prilagoditi koncentraciju otopine uzorka i ponoviti postupak pod točkama 6.5.1. do 6.5.12.

    6.5.14.   Treba provesti dva određivanja na istoj otopini uzorka.

    6.6.   Količina suhe tvari

    Odrediti udio suhe tvari metodom 2. pripremljenog uzorka.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    7.1.1.   Reducirajuća snaga

    Reducirajuća snaga, izražena kao maseni udio u pripremljenom uzorku, izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    pri čemu je:

    V0= volumen standardne otopine dekstroze (4.3.) upotrijebljen pri standardizacijskoj titraciji (6.1), izražen u ml;

    V1= volumen otopine uzorka (6.4.) upotrijebljen pri titraciji utvrđivanja (6.5.), izražen u ml;

    M= masa uzorka (6.3.) upotrijebljena za pripremu 500 ml otopine uzorka, izražena u gramima.

    7.1.2.   Dekstrozni ekvivalent

    Dekstrozni ekvivalent, izračunan kao postotak u odnosu na masu suhe tvari u pripremljenom uzorku, izražen je na sljedeći način:

    Formula

    pri čemu je:

    RP

    =

    reducirajuća snaga, izračunana kao maseni udio pripremljenog uzorka (7.1.1.);

    D

    =

    količina suhe tvari u pripremljenom uzorku, izražena kao postotak mase.

    7.1.3.   Rezultat je aritmetička sredina dvaju određivanja, pod uvjetom da su zadovoljen kriterij ponovljivosti (7.2.).

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja, koja provodi isti analitičar, istovremeno ili neposredno jedno za drugim, na istom uzorku te pod istim uvjetima, ne smije prelaziti 1,0 % njihove aritmetičke sredine.

    METODA 9.

    ODREĐIVANJE SULFATNOG PEPELA

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje količina sulfatnog pepela u:

    glukoznom sirupu,

    sušenom glukoznom sirupu,

    dekstroza monohidratu,

    bezvodnoj dekstrozi.

    2.   Definicija

    „Količina sulfatnog pepela”: količina sulfatnog pepela određena opisanom metodom.

    3.   Princip

    Određuje se ostatak mase uzorka nakon spaljivanja u oksidacijskoj atmosferi pri 525 °C u prisutnosti sumporne kiseline i izračunava se kao maseni udio u uzorku.

    4.   Reagensi

    4.1.   Sumporna kiselina, razrijeđena otopina: uz miješanje i hlađenje polako i pažljivo dodati 100 ml koncentrirane sumporne kiseline (gustoća pri 20 °C = 1,84 g/ml; 96 % m/m) u 300 ml vode

    5.   Oprema

    5.1.   Električna mufolna peć opremljena pirometrom, radne temperature 525 ± 25 °C.

    5.2.   Analitička vaga, točnosti 0,1 mg.

    5.3.   Lončići za žarenje, od platine ili kvarcnog stakla, odgovarajućeg kapaciteta.

    5.4.   Eksikator, sa svježe aktiviranim silikagelom ili odgovarajućim sušilom i s indikatorom prisutnosti vode.

    6.   Postupak

    Lončić za žarenje (5.3.) zagrijati na temperaturu spaljivanja, ohladiti u eksikatoru i izvagati. S točnošću 0,1 mg u lončić za žarenje izvagati 5 g glukoznog sirupa ili sušenoga glukoznog sirupa, ili približno 10 g dekstroza monohidrata ili bezvodne dekstroze.

    Dodati 5 ml otopine sumporne kiseline (4.1.) (vidi napomenu 8.1.) i uzorak pažljivo zagrijavati u lončiću za žarenje iznad plamena ili na žarnoj ploči dok potpuno ne pougljeni. Postupak karbonizacije, pri kojem iz uzorka izlaze pare (vidi napomenu 8.2.), treba izvoditi u digestoru.

    Lončić za žarenje (5.3.) staviti u mufolnu peć (5.1.) u kojoj je temperatura 525 ± 25 °C i spaljivati do nastanka bijelog pepela. To obično traje dva sata (vidi napomenu 8.3.).

    Uzorak hladiti približno 30 minuta u eksikatoru (5.4.) i zatim izvagati.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    Količina sulfatnog pepela, izražena kao maseni udio u analiziranom uzorku, izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    pri čemu je:

    m1= masa pepela u gramima;

    m0= masa uzorka u gramima.

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dvaju određivanja, koja provodi isti analitičar, istovremeno ili neposredno jedno za drugim, na istom uzorku pod istim uvjetima, ne smije prelaziti 2 % njihove aritmetičke sredine.

    8.   Napomene

    8.1.   Sumpornu kiselinu dodavati u malim količinama kako bi se spriječilo prekomjerno pjenjenje.

    8.2.   Pri prvoj karbonizaciji potreban je veliki oprez kako bi se spriječio gubitak uzorka ili pepela zbog prekomjernog nabreknuća uzorka.

    8.3.   Ukoliko uzorak ne sagori potpuno (tj. ostanu crne čestice), lončić za žarenje treba izvaditi iz peći, ohladiti, ostatak uzorka nakon hlađenja navlažiti s nekoliko kapi vode i vratiti u peć.

    METODA 10.

    ODREĐIVANJE POLARIZACIJE

    1.   Opseg i područje primjene

    Ovom se metodom određuje polarizacija u:

    polubijelom šećeru,

    šećeru ili bijelom šećeru,

    ekstra bijelom šećeru.

    2.   Definicija

    Polarizacija je optička rotacija polarizirane svjetlosti otopine šećera 26 g šećera na 100 ml u cijevi duljine 200 mm.

    3.   Princip

    Polarizacija se određuje upotrebom saharimetra ili polarimetra pod uvjetima opisanim u sljedećoj metodi.

    4.   Reagensi

    4.1.   Sredstvo za bistrenje: alkalna otopina olovnog acetata.

    U približno 1 000 ml netom provrele vode dodati 560 g suhog alkalnog olovnog acetata. Pustiti mješavinu da vrije 30 minuta i zatim ostaviti da stoji preko noći.

    Pretočiti površinsku tekućinu i razrijediti je netom provrelom vodom kako bi se dobila otopina gustoće 1,25 g/ml, pri 20 °C.

    Zaštititi otopinu od kontakta sa zrakom.

    4.2.   Dietil eter

    5.   Oprema

    5.1.   Saharimetar, graduiran za normalnu masu od 26 g saharoze, ili polarimetar.

    Ovaj instrument mora biti instaliran u prostoriji u kojoj je moguće održavati temperaturu na približno 20 °C. Instrument kalibrirati standardnim kvarcnim pločicama.

    5.2.   Izvor svjetlosti sastoji se od natrijeve svjetiljke.

    5.3.   Precizne polarimetrijske cijevi duge 200 mm, greška ne smije biti veća od ± 0,02 mm.

    5.4.   Analitička vaga točnosti 0,1 mg.

    5.5.   Pojedinačno kalibrirane odmjerne tikvice od 100 ml s čepom. Tikvice stvarnog volumena 100,00 ± 0,01 ml mogu se koristiti bez korekcije. Tikvice volumena izvan ovih granica moraju se koristiti s prikladnom korekcijom kojom se volumen podešava na 100 ml.

    5.6.   Vodena kupelj, s termostatski kontroliranom temperaturom od 20 ± 0,1 °C.

    6.   Postupak

    6.1.   Priprema otopine.

    Što je brže moguće izvagati 26 ± 0,002 g uzorka i kvantitativno ga prenijeti u odmjernu tikvicu od 100 ml (5.5.) s približno 60 ml vode.

    Otopiti kružnim pokretima, bez zagrijavanja.

    Ako je potrebno bistrenje, dodati 0,5 ml olovo acetata (4.1.).

    Promiješati otopinu rotirajući tikvicu i ispirući pritom stjenke tikvice, sve dok volumen ne bude takav da je meniskus približno 10 mm ispod oznake.

    Tikvicu staviti u kontroliranu vodenu kupelj (5.6.) na 20 ± 0,1 °C dok temperatura otopine šećera ne bude konstantna.

    Dodavanjem kapi dietil etera (4.2.).ukloniti mjehuriće na površini tekućine

    Nadopuniti vodom do oznake.

    Začepiti i temeljito promiješati preokrećući tikvicu barem tri puta.

    Ostaviti da stoji pet minuta.

    6.2.   Polarizacija

    Održavati temperaturu na 20 ± 1 °C u svim daljnjim postupcima.

    6.2.1.   Uređaj namjestiti na nulu.

    6.2.2.   Uzorak profiltrirati kroz filtar papira. Prvih 10 ml filtrata odbaciti. Sakupiti sljedećih 50 ml filtrata.

    6.2.3.   Cijev polarimetra oprati ispirući je dvaput otopinom uzorka za analizu (6.2.2).

    6.2.4.   Cijev pažljivo napuniti otopinom uzorka za analizu pri 20 ± 0,1 °C.

    Ukloniti sve mjehuriće zraka pri stavljanju na mjesto krajnje ploče. Postaviti napunjenu cijev u ležište uređaja.

    6.2.5.   Zabilježiti rotaciju s točnošću 0,05 °S ili 0,02 kutnih stupnjeva. Ponoviti postupak još četiri puta. Izračunati srednju vrijednost pet očitanja.

    7.   Izražavanje rezultata

    7.1.   Formula i metoda izračunavanja

    Rezultati se izražavaju u stupnjevima S s točnošću 0,1 °S. Za pretvorbu kutnih stupnjeva u stupnjeve S, koristi se sljedeća formula:

    Formula

    7.2.   Ponovljivost

    Razlika između rezultata dva određivanja, koja provodi isti analitičar, istovremeno ili neposredno jedno za drugim, na istom uzorku te pod istim uvjetima, tako da svaki predstavlja srednju vrijednost pet očitanja, ne smije prelaziti 0,1 °S.


    (1)  n vrijednosti u ovoj tablici izračunane su iz jednadžbe koju je razvio K. Rosenhauer za ICUMSA, a programirao ih je i izračunao Frank G. Carpenter iz UDSA te su objavljene u časopisu Sugar J. br. 33., str. 15.-22. (lipanj 1970.). Refrakcijski indeks se mjerio pri 20 °C s nultom crtom Na. Stupnjevi Brixa (% saharoze prema težini) dobiveni su vaganjem pri 20 °C u zraku pri tlaku od 760 Torra (mm Hg) i relativnoj vlazi 50 %. Ova tablica zamjenjuje prijašnju tablicu 47.012, 11. izdanje, uzetu iz časopisa Intern. Sugar J. 39., 22s (1937.).


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    32


    31980L0720


    L 194/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    24.06.1980.


    DIREKTIVA VIJEĆA

    od 24. lipnja 1980.

    o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na radni prostor, pristup vozačkom mjestu te vrata i prozore traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo

    (80/720/EEZ)

    VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

    uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

    budući da se tehnički zahtjevi koje sukladno nacionalnom pravu moraju zadovoljavati traktori između ostalog odnose na radni prostor, pristup vozačkom mjestu (pomoćne naprave za ulaz i izlaz), kao i na vrata i prozore;

    budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne države članice do druge; budući da je stoga potrebno da sve države članice pored svojih postojećih propisa ili umjesto njih usvoje iste zahtjeve kako bi se posebno omogućilo uvođenje postupka EEZ homologacije tipa, koji je bio predmet Direktive Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (4), kako je izmijenjena Direktivom 79/694/EEZ (5),

    DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    1.   „Traktor za poljoprivredu i šumarstvo” znači bilo koje motorno vozilo opremljeno kotačima ili gusjenicama koje ima najmanje dvije osovine, a čija je glavna funkcija njegova vučna snaga i koje je posebno konstruirano za vuču, guranje, nošenje i pokretanje određenih oruđa, strojeva ili prikolica namijenjenih za uporabu u poljoprivredi i šumarstvu. Može biti opremljen za prijevoz tereta i putnika.

    2.   Ova se Direktiva primjenjuje samo na traktore definirane u prethodnom stavku koji su opremljeni pneumatskim gumama, imaju dvije osovine i najveću konstrukcijsku brzinu između 6 i 25 km/h te najmanji razmak kotača na stalnoj ili uključivoj pogonskoj osovini od 1 150 mm ili više.

    Članak 2.

    Nijedna država članica ne smije odbiti EEZ homologaciju tipa ni nacionalne homologacije tipa traktora, niti odbiti ili zabraniti prodaju, registraciju, stavljanje u uporabu ni uporabu traktora, iz razloga koji se odnose na:

    radni prostor,

    pristup vozačkom mjestu (pomoćne naprave za ulaz i izlaz),

    vrata i prozore,

    ako isti zadovoljavaju zahtjeve iz Priloga I.

    Članak 3.

    Sve izmjene potrebne za usklađivanje zahtjeva iz Priloga I. tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom definiranim u članku 13. Direktive 74/150/EEZ.

    Članak 4.

    1.   Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od osamnaest mjeseci od njezinog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    2.   Države članice osiguravaju Komisiji dostavu tekstova glavnih odredaba nacionalnog zakonodavstva koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 5.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Luxembourgu 24. lipnja 1980.

    Za Vijeće,

    Predsjednik

    S. FORMICA


    (1)  SL C 25, 29.1.1979., str. 30.

    (2)  SL C 127, 21.5.1979., str. 80.

    (3)  SL C 227, 10.9.1979., str. 34.

    (4)  SL L 84, 28.3.1974., str. 10.

    (5)  SL L 205, 13.8.1979., str. 17.


    PRILOG I.

    I.   Radni prostor

    I.1.   „Radni prostor” znači najmanji obujam prostora između svih čvrstih dijelova konstrukcije, raspoloživ vozaču traktora, koji mu omogućava upravljanje traktorom s vozačkog sjedala na potpuno siguran način.

    „Referentna točka sjedala” znači referentnu točku određenu postupkom opisanim u Dodatku 1.

    „Referentna ravnina” znači ravninu usporednu sa središnjom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz referentnu točku sjedala.

    I.2.   Širina radnog prostora mora iznositi najmanje 900 mm na visini od 400 do 900 mm iznad referentne točke i na duljini od 450 mm ispred te točke (vidjeti slike 2. i 3.)

    I.3.   Dijelovi vozila i opreme ne smiju ometati vozača kad vozi traktor.

    I.4.   Za sve položaje stuba i kola upravljača razmak između osnove kola upravljača i čvrstih dijelova konstrukcije traktora mora iznositi najmanje 50 mm; u svim ostalim smjerovima taj razmak mora iznositi najmanje 80 mm od obruča kola upravljača, mjereno od vanjske površine koju zauzima kolo upravljača (vidjeti sliku 2.).

    I.5.   Zadnja stijenka kabine, na razmaku od 300 do 900 mm iznad referentne točke sjedala, mora biti najmanje 150 mm iza vertikalne ravnine, koja je okomita na referentnu ravninu i koja prolazi kroz referentnu točku (vidjeti slike 2. i 3.).

    Ta stijenka mora biti širine 300 mm na svaku stranu od referentne ravnine sjedala (vidjeti sliku 3.).

    I.6.   Ručne naprave za upravljanje moraju biti postavljene međusobno i u odnosu na ostale dijelove traktora tako da ne postoji opasnost od ozljeđivanja ruku vozača traktora uslijed njihovih uključivanja.

    Ako je sila potrebna za uključivanje naprava za upravljanje veća od 150 N, zadovoljavajućim se smatra razmak od 50 mm, a ako je potrebna sila uključivanja između 80 i 150 N, dovoljan je razmak od 25 mm. Ako je sila potrebna za uključivanje naprava za upravljanje manja od 80 N, prihvatljiv je svaki razmak (vidjeti sliku 3.).

    Prihvatljiva su i druga mjesta postavljanja naprava za upravljanje ako jednakovrijedno ispunjavaju sigurnosne norme.

    I.7.   Niti jedna točka krova ne smije biti udaljena manje od 1 050 mm od referentne točke sjedala u prostoru ispred vertikalne ravnine koja prolazi kroz referentnu točku i okomita je na referentnu ravninu (vidjeti sliku 2.).

    II.   Pristup vozačkom mjestu (pomoćne naprave za ulaz i izlaz)

    II.1.   Uporaba pomoćnih naprava za ulaz i izlaz mora biti bezopasna. Glavčina kola upravljača, zaštitni pokrov glavčine kola upravljača ili kolo upravljača nisu prihvatljivi kao gazišta niti uporišta.

    II.2.   Na pristupnim točkama vozačkom mjestu i putničkom sjedalu ne smije biti nikakvih dijelova koji bi mogli prouzrokovati ozljedu. Ako je prisutna prepreka kao što je pedala spojke, siguran pristup do vozačkog mjesta mora osiguravati gazište ili oslonac za stopalo.

    II.3.   Gazišta, integralne udubine za stopalo i uporišta moraju imati sljedeće mjere:

    unutarnja dubina:

    najmanje 150 mm,

    unutarnja širina:

    najmanje 250 mm,

    (vrijednosti manje od najmanje širine dozvoljene su samo ako su opravdane iz tehničkih razloga; u tom slučaju potrebno je postići najveću moguću širinu; u svakom slučaju ona ne smije biti manja od 150 mm)

    unutarnja visina:

    najmanje 120 mm,

    razmak između površina dvaju gazišta:

    najviše 300 mm (vidjeti sliku 4.).

    II.4.   Gornje gazište ili uporište mora biti lako raspoznatljivo i pristupačno osobi koja izlazi iz vozila. Vertikalni razmaci između susjednih gazišta ili uporišta moraju biti čim je više moguće jednaki.

    II.5.   Za pomoć kod ulaza i izlaza trebaju biti osigurani odgovarajući rukohvati.

    II.6.   Najniži oslonac za stopalo ne smije biti viši od 550 mm iznad tla, kada je traktor opremljen najvećim gumama prema podatcima proizvođača (vidjeti sliku 4.). Gazišta ili uporišta moraju biti izrađena i konstruirana tako da stopalo ne može kliziti po njima.

    III.   Vrata, prozori i izlazi u nuždi

    III.1.   Mehanizmi vrata i prozora moraju biti izrađeni i ugrađeni na takav način da ne predstavljaju opasnost za vozača niti ga ometaju u vožnji.

    III.2.   Kut otvaranja vrata mora omogućavati siguran ulaz i izlaz.

    III.3.   Prozori za prozračivanje moraju biti jednostavno namjestivi.

    III.4.   Kabine uobičajeno imaju vrata na svakoj strani.

    III.5.   Kabine s dvojim vratima moraju imati jedan poseban izlaz za izlaz u nuždi.

    Kabine s jednim vratima moraju imati dva posebna izlaza u nuždi.

    Svaki od tri izlaza mora biti na različitoj stijenci kabine (pojam „stijenka” može uključivati i krov). Vjetrobranska stakla i bočni, stražnji i krovni prozori mogu se smatrati izlazima u nuždi ako se mogu brzo otvoriti iz unutrašnjosti kabine.

    Okolina izlaza u nuždi ne smije predstavljati opasnost kod izlaska.

    Sigurnosni izlazi moraju imati najmanje tolike mjere da je moguće upisati elipsu s manjom osi od 440 mm i većom osi od 640 mm.

    Image

    Image

    Image

    Image

    Dodatak 1.

    POSTUPAK ODREĐIVANJA REFERENTNE TOČKE SJEDALA (S)

    1.   Definicija referentne točke (S)

    „Referentna točka sjedala” (S) znači točku sjecišta u središnjoj uzdužnoj ravnini sjedala između tangencijalne ravnine na osnovi podstavljenog naslona i vodoravne ravnine. Ta vodoravna ravnina presijeca donju površinu sjedala 150 mm ispred referentne točke sjedala (S).

    2.   Namještanje sjedala

    Sjedalo treba biti postavljeno uzdužno u krajnji stražnji položaj, a po visini na sredini hoda sjedala. Sjedala sa sustavom ovjesa, prilagodiva težini vozača ili ne, moraju biti postavljena na sredinu hoda ovjesa.

    3.   Naprava za određivanje referentne točke sjedala (S)

    Naprava prikazana na slici 1. sastoji se od sjedišne ploče i ploča naslona. Donja ploča naslona mora biti gibljivo pričvršćena u području trtice (A) i križa (B), spoj (B) treba biti namjestiv po visini.

    4.   Postupak određivanja referentne točke sjedala (S)

    Referentna točka sjedala (S) mora biti određena korištenjem naprave prikazane na slikama 1. i 2. koja simulira opterećenje ljudskog tijela. Naprava mora biti postavljena na sjedalo. Potom ju je potrebno opteretiti silom od 550 N u točki koja se nalazi 50 mm ispred gibljivog spoja (A), a dva dijela naslona lagano pritisnuti tangencijalno na podstavljeni naslon sjedala.

    Ako nije moguće točno odrediti tangente za svako područje podstavljenih naslona (ispod i iznad lumbalnog područja), mora se provesti sljedeći postupak:

    (a)

    ako nije moguće odrediti tangentu na najnižu površinu, donju ploču naslona treba u vertikalnom položaju lagano pritisnuti na obloženi naslon sjedala;

    (b)

    ako nije moguće odrediti tangentu na najvišu površinu, ako je donji dio ploče naslona vertikalan, gibljivi spoj (B) mora biti pričvršćen na visinu 230 mm iznad referentne točke sjedala (S). Potom dva dijela ploče naslona treba u vertikalnom položaju lagano pritisnuti tangencijalno na obloženi naslon sjedala.

    Slika 1.

    Naprava za određivanje referentne točke sjedala (S)

    Image

    Slika 2.

    Namještena naprava

    Image


    PRILOG II.

    OBRAZAC

    Image


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    43


    31986L0297


    L 186/19

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    26.05.1986.


    DIREKTIVA VIJEĆA

    od 26. svibnja 1986.

    o usklađivanju zakonodavstava država članica o priključnim pogonskim vratilima na traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo i njihovoj zaštiti

    (86/297/EEZ)

    VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

    uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

    budući da se tehnički zahtjevi koje sukladno nacionalnom pravu moraju zadovoljavati traktori na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo između ostalog odnose i na njihova priključna pogonska vratila i njihovu zaštitu;

    budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne države članice do druge; budući da je stoga potrebno da sve države članice pored svojih postojećih propisa ili umjesto njih usvoje iste zahtjeve kako bi se posebice omogućilo uvođenje postupka EEZ homologacije tipa, koji je bio predmet Direktive Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (4), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala, za svaki tip traktora;

    budući da Rezolucija Vijeća od 29. lipnja 1978. o programu mjera Europskih zajednica o sigurnosti i zdravstvenoj zaštiti na radu (5) predviđa uporabu načela za sprečavanje nesreća kod planiranja i stvaranja proizvodnih pogona i strojeva, uključujući i područje poljoprivrede; budući da zahtjevi o priključnim pogonskim vratilima i njihovoj zaštiti predstavljaju sigurnosne čimbenike;

    budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava o traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo uključuje uzajamno priznavanje pregleda, koje svaka država članica provodi na temelju zajedničkih zahtjeva,

    DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    1.   „Traktori za poljoprivredu i šumarstvo” znači bilo koje motorno vozilo opremljeno kotačima ili gusjenicama koje ima najmanje dvije osovine, a čija je glavna funkcija njegova vučna snaga i koje je posebno konstruirano za vuču, guranje, nošenje i pokretanje određenih oruđa, strojeva ili prikolica namijenjenih za uporabu u poljoprivredi i šumarstvu. Može biti opremljen za prijevoz tereta i putnika.

    2.   Ova se Direktiva primjenjuje samo na traktore definirane u stavku 1. koji su opremljeni pneumatskim gumama, imaju najmanje dvije osovine i najveću konstrukcijsku brzinu između 6 i 30 km/h.

    Članak 2.

    Ni jedna država članica ne smije odbiti dodjeljivanje EEZ homologacije tipa ni nacionalne homologacije tipa traktora, niti odbiti ili zabraniti prodaju, registraciju, stavljanje u uporabu ni uporabu traktora iz razloga vezanih uz priključno pogonsko vratilo i njegovu zaštitu ako ono zadovoljava zahtjeve iz Priloga I.

    Članak 3.

    Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da, poštujući odredbe Ugovora, propišu zahtjeve koje smatraju potrebnim za osiguravanje zaštite radnika pri uporabi dotičnih traktora pod uvjetom da to ne podrazumijeva preinake priključnog pogonskog vratila i njegove zaštite na način koji nije propisan ovom Direktivom.

    Članak 4.

    Izmjene potrebne za prilagođavanje zahtjeva iz Priloga I. i obrasca certifikata o EEZ homologaciji tipa iz Priloga II. tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 74/150/EEZ.

    Članak 5.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku od 18 mjeseci od njezina donošenja. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. Međutim, zahtjevi iz točke 5.2. Priloga I. ne primjenjuju se prije 1. listopada 1995.

    2.   Države članice osiguravaju da se Komisiji dostavi tekst glavnih odredaba nacionalnog zakonodavstva koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 6.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 26. svibnja 1986.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    G. BRAKS


    (1)  SL C 164, 23.6.1983., str. 5.

    (2)  SL C 307, 14.11.1983., str. 104.

    (3)  SL C 341, 19.12.1983., str. 2.

    (4)  SL L 84, 28.3.1974., str. 10.

    (5)  SL C 165, 11.7.1978., str. 3.


    PRILOG I.

    DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE, ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA, EZ HOMOLOGACIJA TIPA PRIKLJUČNOG POGONSKOG VRATILA I ZAHTJEVI ZA KONSTRUKCIJU I UGRADNJU PRIKLJUČNOG POGONSKOG VRATILA I NJEGOVE ZAŠTITE

    1.   DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

    1.1.

    „Priključno pogonsko vratilo” (PPV) znači produženi dio traktorskog pogonskog vratila namijenjenog za prijenos gibanja na priključni stroj.

    1.2.

    Odredbe ove Direktive primjenjuju se samo na priključna pogonska vratila definirana u točki 1.1. i smještena u stražnjem dijelu traktora. Međutim, točka 5.2. (dolje) se odnosi na traktore čiji je razmak kotača, namjestiv ili ne, na jednoj od pogonskih osovina i iznosi najmanje 1 150 mm.

    2.   ZAHTJEV ZA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA

    2.1.

    Zahtjev za homologaciju tipa traktora s obzirom na priključno pogonsko vratilo i njegovu zaštitu podnosi proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.

    2.2.

    Uz zahtjev moraju se priložiti tri primjerka crteža u odgovarajućem i dovoljno prikladnom mjerilu onih traktorskih dijelova na koje se odnose zahtjevi ove Direktive.

    2.3.

    Tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja tipa mora se dostaviti traktor koji je predstavnik tipa traktora koji se homologira ili dio (dijelovi) koji se smatra da je (su) bitan (bitni) za provođenje ispitivanja tipa zahtijevanih u ovoj Direktivi.

    3.   EEZ HOMOLOGACIJA

    3.1

    Certifikat, koji odgovara obrascu iz Priloga II., mora se priložiti certifikatu o EEZ homologaciji tipa traktora za svaku dodijeljenu ili odbijenu homologaciju.

    4.   TIPOVI PRIKLJUČNIH POGONSKIH VRATILA

    4.1.   Značajke priključnih pogonskih vratila moraju odgovarati jednom od tipova opisanih u tablici 1:

    TABLICA 1.

    Značajke tipova priključnih pogonskih vratila

    Tip

    Nazivni promjer (mm)

    Broj žljebova

    Nazivni broj okretaja (min-1) (1)

    1.

    35

    6

    ravnih žljebova

    540 i/ili 1 000

    2.

    35

    21

    evolventnih žljebova

    3.

    45

    20

    4.2.   Na odgovarajući način mora održati broj okretaja priključnog vratila.

    4.3.   Ako između motora i PPV-a postoji više od jednog prijenosnog omjera, svaka promjena tog omjera mora biti vidljiva. Također se mora, posebnim konstrukcijskim mjerama spriječiti slučajne promjene toga prijenosnog omjera, posebno na veći broj okretaja. Ta sigurnosna naprava mora djelovati pri svakoj uporabi priključnog vratila.

    4.4.   Izabrani broj okretaja PPV-a mora biti uvijek jasno prikazan.

    5.   KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEV I ZAHTJEVI ZA UGRADBU

    5.1.   Smjer vrtnje stražnjeg PPV-a

    Ako se gleda u smjeru vožnje traktora, PPV se okreće u smjeru kazaljke na satu.

    5.2.   Sigurnosni prostor oko PPV-a

    Sigurnosni prostor oko PPV-a mora biti u skladu sa slikom 1. i mjerama iz tablice 2.

    Image

    TABLICA 2.

    Mjere sigurnosnog prostora

    Tip

    A najmanje

    B najviše

    C najviše

    F najmanje

    G najmanje

    I najmanje

    R kuglasto najviše

    α najmanje

    1

    76

    80

    60

    120

    240

    280

    76

    55o

    2

    3

    89

    100

    65

    145

    290

    295

    89

    51o

    5.3.   Zaštita PPV-a

    5.3.1.   Zaštitni pokrov

    5.3.1.1.   Priključno pogonsko vratilo mora biti zaštićeno pokrovom koji je pričvršćen na traktoru i koji najmanje pokriva vrh i obje bočne strane PPV-a kako je prikazano na slici 2. Dopušteni su također i drugi načini koji osiguravaju sličan stupanj zaštite kao na primjer: PPV je uvučen u tijelo traktora ili je zaštićen drugim (posebnim) dijelom (nosačem kuke za vuču, pokrovom vučne spojnice itd.).

    5.3.1.2.   Mjere zaštitnog pokrova za svaki tip PPV-a navedeni su u tablici 3.

    5.3.1.3.   Traktor također mora imati dodatni nepomični zaštitni pokrov koji u potpunosti pokriva priključno pogonsko vratilo kad ono nije u uporabi.

    5.3.2.   Značajke zaštitnih pokrova

    5.3.2.1.   Zaštitni pokrov mora biti tako oblikovan tako da ne ometa uporabu i održavanje traktora (već da ih olakša). Održavanje mora biti moguće bez uklanjanja zaštitnog pokrova.

    5.3.2.2.   Uporabljeni materijali moraju biti otporni na vremenske utjecaje, pri hladnom vremenu moraju zadržati svoja mehanička svojstva i zadovoljavajuću mehaničku tvrdoću.

    5.3.2.3.   Zaštitni pokrov ne smije imati šiljaste i oštre rubove, nikakve otvore čiji je promjer ili dužina stranice kvadrata ili pravokutnika veća od 8 mm, osim otvora koji su potrebni za pričvršćivanje lanca zaštitnog pokrova kardanskog vratila. Zaštitni pokrov mora izdržati težinu od 120 daN, osim u slučaju da je izveden tako da se ne može upotrijebiti kao stuba.

    Image

    TABLICA 3.

    Mjere zaštitnog pokrova priključnog pogonskog vratila

    Tip

    Mjere zaštitnoga pokrova (2)

    (mm)

    A

    b ± 5

    c ± 5

    d ± 5

    1

    70

    125

    85

    285

    2

    70

    125

    85

    285

    3

    80

    150

    100

    300


    (1)  Osim priključnog pogonskog vratila čiji je broj okretaja povezan s brzinom vožnje traktora.

    (2)  Ako traktor straga ima dva priključna pogonska vratila, mjere b i/ili d se mogu prilagoditi tako da se ostvari potrebna udaljenost između vratila i zaštitnog pokrova.


    PRILOG II.

    OBRAZAC

    Image


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    50


    31990L0630


    L 341/20

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    30.10.1990.


    DIREKTIVA KOMISIJE

    od 30. listopada 1990.

    o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/649/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vidno polje vozača motornih vozila

    (90/630/EEZ)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/649/EEZ od 27. rujna 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vidno polje vozača motornih vozila (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 88/366/EEZ (2), a posebno njezin članak 5.,

    budući da je, s obzirom na stečeno iskustvo i stanje u struci, sada potrebno točnije urediti ispitni postupak utvrđen u Prilogu III. Direktivi 77/649/EEZ, a posebno, uskladiti ga s najnovijim razvojem u Gospodarskoj komisiji za Europu Ujedinjenih naroda;

    budući da su odredbe ove Direktive u skladu s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku direktiva o otklanjanju tehničkih prepreka trgovini motornim vozilima,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Prilog III. Direktivi 77/649/EEZ izmjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

    Članak 2.

    1.   S učinkom od 1. svibnja 1991., nijedna država članica ne smije, zbog razloga koji se odnose na vidno polje:

    za tip vozila odbiti dodjelu EEZ homologacije ili izdavanje preslike homologacije, kako je predviđeno u posljednjoj alineji članka 10. stavka 1. Direktive 70/156/EEZ (3) ili dodjelu nacionalne homologacije ili

    zabraniti stavljanje vozila u uporabu,

    ako je vidno polje vozača takvog tipa vozila ili takvih vozila određeno u skladu s Direktivom 77/649/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom.

    2.   S učinkom od 1. listopada 1991. države članice:

    ne smiju više izdavati presliku homologacije kako je predviđeno u posljednjoj alineji članka 10. stavka 1. Direktive 70/156/EEZ za tip vozila kod kojega vidno polje vozača nije određeno u skladu s Direktivom 77/649/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom,

    mogu odbiti dodjelu nacionalne homologacije tipa za tip vozila kod kojega vidno polje vozača nije određeno u skladu s Direktivom 77/649/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom.

    Članak 3.

    Države članice primjenjuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 1. svibnja 1991. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Kad države članice donesu te odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Postupak takvog upućivanja donose države članice.

    Članak 4.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 30. listopada 1990.

    Za Komisiju

    Martin BANGEMANN

    Potpredsjednik


    (1)  SL L 267, 19.10.1977., str. 1.

    (2)  SL L 181, 12.7.1988., str. 40.

    (3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.


    PRILOG

    Prilog III. Direktivi 77/649/EEZ zamjenjuje se sljedećim:

    Prilog III.

    POSTUPAK ODREĐIVANJA ‚H’ TOČKE I STVARNOG KUTA TORZA ZA SJEDEĆE POLOŽAJE U MOTORNIM VOZILIMA

    1.   SVRHA

    Postupak opisan u ovom Prilogu upotrebljava se za utvrđivanje položaja ‚H’ točke i stvarnog kuta torza za jedan od nekoliko sjedećih položaja u motornom vozilu te za provjeru odnosa mjerenih vrijednosti s konstrukcijskim specifikacijama koje je dao proizvođač vozila (1).

    2.   DEFINICIJE

    U smislu ovog Priloga:

    2.1.   ‚Referentni podaci’ znače jedna ili nekoliko ovih značajka sjedećeg položaja:

    2.1.1.   ‚H’ točku i ‚R’ točku te njihov odnos;

    2.1.2.   stvarni kut torza i konstrukcijski određeni kut torza te njihov odnos;

    2.2.   ‚Trodimenzionalna naprava za ‚H’ točku’ (naprava 3 DH) znači naprava koja se upotrebljava za određivanje ‚H’ točaka i stvarnih kutova torza. Ta je naprava opisana u Dodatku 1. ovom Prilogu;

    2.3.   ‚‚H’ točka’ znači zglobno središte torza i bedra naprave 3 DH postavljene na sjedalo vozila u skladu s donjim stavkom 4. ‚H’ točka nalazi se u središtu središnje crte naprave, tj. između vidnih oznaka ‚H’ točke sa svake strane naprave 3 DH. ‚H’ točka teoretski odgovara ‚R’ točki (za dopuštena odstupanja vidi dolje točku 3.2.2). Kad se jednom odredi, u skladu s postupkom opisanim u stavku 4, smatra se da je ‚H’ točka nepokretna u odnosu na strukturu sjedišnog dijela sjedala te da se s njim kreće pri namještanju sjedala;

    2.4.   ‚‚R’ točka’ ili ‚referentna točka sjedala’ znači točka koju je za svaki sjedeći položaj konstrukcijski odredio proizvođač vozila i koja je utvrđena u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav;

    2.5.   ‚Crta torza’ znači središnja crta sonde naprave 3 DH sa sondom u krajnjem stražnjem položaju;

    2.6.   ‚Stvarni kut torza’ znači kut mjeren između okomite crte kroz ‚H’ točku i crte torza kutomjerom za leđni kut naprave 3 DH. Stvarni kut torza teoretski odgovara konstrukcijski određenom kutu torza (za dopuštena odstupanja vidi dolje točku 3.2.2.);

    2.7.   ‚Konstrukcijski određeni kut torza’ znači kut mjeren između okomite crte kroz ‚R’ točku i crte torza u položaju koji odgovara konstrukcijski određenom položaju naslona sjedala, kako ga je utvrdio proizvođač vozila;

    2.8.   ‚Središnja ravnina putnika’ (C/LO) znači središnja ravnina naprave 3 DH postavljene na svaki označeni sjedeći položaj; ona je predstavljena koordinatom ‚H’ točke na osi ‚Y’. Za pojedinačna sjedala središnja se ravnina sjedala poklapa sa središnjom ravninom putnika. Za ostala sjedala središnju ravninu putnika određuje proizvođač;

    2.9.   ‚Trodimenzionalni referentni sustav’ znači sustav opisan u Dodatku 2. ovom Prilogu;

    2.10.   ‚Referentne oznake’ su fizičke točke (provrti, površine, oznake ili udubine) na tijelu vozila, kako ih je odredio proizvođač;

    2.11.   ‚Mjerni položaj vozila’ znači položaj vozila određen koordinatama referentnih oznaka u trodimenzionalnom sustavu.

    3.   ZAHTJEVI

    3.1.   Navođenje podataka

    Za svaki sjedeći položaj za koji se zahtijevaju referentni podaci da bi se prikazalo zadovoljavanje odredaba ove Direktive, u obrascu navedenome u Dodatku 3. ovom Prilogu moraju se navesti svi ili neki od dolje navedenih podataka:

    3.1.1.   koordinate ‚R’ točke u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav;

    3.1.2.   konstrukcijski određen kut torza;

    3.1.3.   svi podaci potrebni za namještanje sjedala (ako se mogu namještati) u mjerni položaj naveden u donjoj točki 4.3.

    3.2.   Odnos između mjerenih podataka i konstrukcijski određenih specifikacija

    3.2.1.   Koordinate ‚H’ točke i vrijednost stvarnog kuta torza dobiveni postupkom navedenim u donjoj točki 4., moraju se usporediti s koordinatama ‚R’ točke i s vrijednošću konstrukcijski određenim kutom torza prema podacima proizvođača.

    3.2.2.   Relativni položaji ‚R’ točke i ‚H’ točke te odnos između konstrukcijski određenog kuta torza i stvarnog kuta torza smatrat će se zadovoljavajućima za razmatrani sjedeći položaj, ako ‚H’ točka, određena svojim koordinatama, leži unutar kvadrata, s vodoravnom i okomitom stranicom od 50 mm, čije se dijagonale sijeku u ‚R’ točki i ako je stvarni kut torza unutar 5° od konstrukcijski određenog kuta torza.

    3.2.3.   Ako su ti uvjeti ispunjeni, ‚R’ točka i konstrukcijski određeni kut torza upotrebljavaju se za potvrđivanje sukladnosti s odredbama ove Direktive.

    3.2.4.   Ako ‚H’ točka ili stvarni kut torza ne zadovoljava zahtjeve iz gornje točke 3.2.2., ‚H’ točka i stvarni kut torza moraju se odrediti još dva puta (ukupno tri puta). Ako rezultati dviju od te tri provjere zadovoljavaju zahtjeve, primjenjuju se uvjeti iz točke 3.2.3.

    3.2.5.   Ako rezultati dviju od te tri provjere navedene u točki 3.2.4. ne zadovoljavaju zahtjeve iz gornje točke 3.2.2. ili ako se provjera ne može provesti jer proizvođač vozila nije dostavio podatke o položaju ‚R’ točke ili o konstrukcijski određenom kutu torza, upotrebljava se srednji položaj tih triju izmjerenih točaka ili prosječna vrijednost triju mjerenih kutova i te se dvije vrijednosti smatraju primjenjivima u svim slučajevima kad ova Direktiva upućuje na ‚R’ točku ili na konstrukcijski određen kut torza.

    4.   POSTUPAK ODREĐIVANJA ‚H’ TOČKE I STVARNOG KUTA TORZA

    4.1.   Vozilo se prema odluci proizvođača prethodno dovede na temperaturu od 20 ± 10 °C, da bi materijal sjedala dostigao sobnu temperaturu. Ako na sjedalu koje se ispituje još nitko nije sjedio, osoba ili naprava težine od 70 do 80 kg mora na sjedalu biti dva puta po jednu minutu da bi se prilagodila podloga i naslon sjedala. Na zahtjev proizvođača, svi dijelovi sjedala moraju ostati neopterećeni najmanje 30 minuta prije postavljanja naprave 3 DH.

    4.2.   Vozilo mora biti u mjernom položaju određenom u gornjoj točki 2.11.

    4.3.   Sjedalo se, ako je namjestivo, najprije mora namjestiti u uobičajeni krajnji stražnji položaj za vožnju, kako je odredio proizvođač, pri čemu se uzima u obzir samo uzdužno namještanje sjedala, bez namještanja sjedala za svrhe različite od položaja za normalnu vožnju. Ako postoje drugi načini namještanja sjedala (visine, kuta, naslona itd.), to će se namjestiti u položaj koji je odredio proizvođač vozila. Ovješena sjedala blokiraju se u uobičajenu položaju za vožnju prema podacima proizvođača kako bi se spriječilo njihovo pomicanje u okomitome smjeru

    4.4.   Površina sjedala koja je u dodiru sa napravom 3 DH, mora biti obložena pamučnom tkaninom, dovoljne veličine i odgovarajućeg tkanja, opisanom kao čista pamučna tkanina s 18,9 vlakana po cm2 i težinom od 0,228 kg/m2 ili pletenom ili netkanom tkaninom istovrijednih svojstava.

    Ako se ispitivanje provodi na sjedalu izvan vozila, pod na kojemu je sjedalo smješteno mora imati iste bitne značajke (2) kao i pod vozila u kojemu je predviđena uporaba sjedala.

    4.5.   Sjedalo i poleđina naprave 3 DH postavi se tako da se središnja ravnina putnika (C/LO) poklapa sa središnjom ravninom naprave 3 DH. Na zahtjev proizvođača, naprava 3 DH može se pomaknuti prema unutra u odnosu na C/LO ako je naprava 3 DH smještena toliko prema van da rub sjedala ne dopušta izravnanje naprave 3 DH.

    4.6.   Sklopovi stopala i donjega dijela noge pričvrste se na sklop sjedne plohe pojedinačno ili uporabom T-šipke i sklopa donjega dijela noge. Crta kroz vidne oznake ‚H’ točke mora biti usporedna s podom i okomita na uzdužnu središnju ravninu sjedala.

    4.7   Položaj stopala i noge naprave 3 DH namjestiti kako slijedi:

    4.7.1.   Predviđeni sjedeći položaj: vozačko i prednje vanjsko sjedalo

    4.7.1.1.   Sklopovi stopala i noge moraju se pomaknuti prema naprijed tako da stopala zauzmu prirodan položaj na podu, prema potrebi između papučica. Ako je moguće, lijevo se stopalo mora smjestiti na približno istu udaljenost lijevo od središnje ravnine naprave 3 DH kao i desno stopalo na desno. Libela za provjeru poprečnog položaja naprave 3 DH namjesti se u vodoravan položaj ponovnim namještanjem sjedne plohe, ako je potrebno, ili namještanjem sklopova noge i stopala prema natrag. Crta koja prolazi kroz vidne oznake ‚H’ točke mora se održavati okomitom na središnju uzdužnu ravninu sjedala.

    4.7.1.2.   Ako se lijeva noga ne može držati usporedno s desnom i ako se lijevo stopalo ne može oprijeti na ustroj vozila, lijevo se stopalo pomiče dok ne dođe u položaj opiranja. Mora se održavati poravnanje vidnih oznaka.

    4.7.2.   Predviđeni sjedeći položaj: stražnje vanjsko sjedalo

    Za stražnja sjedala ili pomoćna sjedala, noge su smještene kako je utvrdio proizvođač. Ako se stopala tada nalaze na dijelovima poda koji su na različitim razinama, stopalo koje prvo dođe u dodir s prednjim sjedalom služi kao polazište, a drugo stopalo mora biti smješteno tako da poprečna libela naprave postavljene na sjedalu pokazuje vodoravnost.

    4.7.3.   Drugi predviđeni sjedeći položaji:

    Slijedi se opći postupak naveden u gornjoj točki 4.7.1., osim što se stopala postavljaju kako je odredio proizvođač vozila.

    4.8.   Postave se utezi donjeg dijela nogu i bedara, a naprava 3 DH ponovno se poravnava.

    4.9.   Naslon sjedala nagne se prema naprijed do prednjega graničnika i naprava 3 DH odmakne se pomoću T-poluge od naslona sjedala. Zatim se naprava 3 DH ponovno namjesti na sjedalo na jedan od ovih načina:

    4.9.1.   Ako naprava 3 DH teži klizanju prema natrag, upotrebljava se sljedeći postupak. Naprava 3 DH pusti se da se pomakne unatrag do rasterećenja T-poluge, tj. dok sjedna ploha ne dođe u dodir s naslonom. Po potrebi ponovno namjestiti nižu nogu. Ako je potrebno, ponovno se namjesti donji dio noge;

    4.9.2.   Ako naprava 3 DH ne teži klizanju prema natrag, upotrebljava se sljedeći postupak. Naprava 3 DH pomiče se unatrag djelovanjem vodoravne sile na T-polugu prema natrag dok sjedna ploha ne dođe u dodir s naslonom (vidi sliku 2. Dodatka 1. ovom Prilogu).

    4.10.   Silom od 100 ± 10 N djeluje se na sklop naslona i sjedne plohe naprave 3 DH u presjecištu kvadranta kuta kuka i kućišta T-poluge. Djelovanje sile se održava u smjeru crte koja prolazi duž gornjega presjecišta do točke neposredno iznad kućišta bedrene šipke (vidi sliku 2. Dodatka 1. ovom Prilogu). Zatim se leđna ploha pažljivo vrati na naslon sjedala. U nastavku postupka treba paziti da se spriječi pomicanje naprave 3 DH prema naprijed.

    4.11.   Namjeste se desni i lijevi uteg donjega dijela torza (stražnjice) i zatim, naizmjenično, osam utega za torzo. Pritom se održava poravnanje naprave 3 DH.

    4.12.   Leđna se ploha nagne prema naprijed da bi se smanjilo opterećenje na naslonu sjedala. Naprava 3 DH pomiče se s jedne na drugu stranu u luku od 10° (5° na svaku stranu od središnje ravnine), u tri potpuna ciklusa, da bi se smanjilo svako trenje koje bi se pojavilo između naprave 3 DH i sjedala.

    Tijekom njihanja T-poluga naprave 3 DH može težiti odstupanju od utvrđenog vodoravnog i okomitog poravnanja. T-poluga se zato tijekom njihanja naprave mora zadržavati primjenom odgovarajućega bočnog opterećenja. Mora se voditi računa da pri zadržavanju T-poluge i pomicanju naprave 3 DH ne dođe do primjene nehotičnih vanjskih opterećenja u okomitom smjeru te u smjerovima naprijed i natrag.

    U tom dijelu postupka, stopala naprave 3 DH ne smiju se zadržavati ni držati. Ako stopala promijene položaj, treba ih ostaviti u tom položaju.

    Leđna se ploha pažljivo vrati na naslon sjedala te se provjeri jesu li obje libele u nultom položaju. Ako su se tijekom pomicanja naprave 3 DH pomaknula stopala, ona se na sljedeći način moraju vratiti u prvobitni položaj:

    Svako se stopalo zasebno digne od poda najmanje toliko koliko je moguće. Tijekom tog dizanja treba biti moguće slobodno okretanje stopala te se ne smije djelovati silom prema naprijed ili bočno. Kad se svako stopalo postavi natrag u svoj donji položaj, peta mora dodirivati dio konstrukcije koji je za to predviđen.

    Provjeri se nulti položaj poprečne libele; prema potrebi, na gornji dio leđne plohe djeluje se bočnom silom, koliko treba da se na sjedalu izravna sjedna ploha naprave 3 DH.

    4.13.   Držeći T-polugu da bi se spriječilo pomicanje naprave 3 DH na sjedištu sjedala prema naprijed, nastavlja se kako slijedi:

    (a)

    leđna se ploha vrati na naslon sjedala;

    (b)

    vodoravnom silom prema natrag koja ne prelazi 25 N, djeluje se naizmjenično na polugu kuta leđa, približno na visini središta utega torza, dok kutomjer kuta kuka ne pokaže da je nakon prestanka djelovanja sile postignuto ustaljeno stanje. Potrebno je osigurati da na napravu 3 DH ne djeluje vanjska sila prema dolje ili bočno. Ako je potrebno dodatno namještanje naprave 3 DH, leđna se ploha zaokrene prema naprijed, izvrši se ravnanje i ponovi se postupak počevši od točke 4.12.

    4.14.   Provedu se sva mjerenja:

    4.14.1.   Izmjere se koordinate ‚H’ točke u odnosu na trodimenzionalni referentni sustav.

    4.14.2.   Stvarni kut torza očita se na kutomjeru kuta nagiba leđa na napravi 3 DH, pri čemu je sonda u svojem krajnjem stražnjem položaju.

    4.15.   Ako se želi ponovno započeti postavljanje naprave, sklop sjedala treba ostati neopterećen najmanje 30 minuta prije početka postavljanja. Napravu 3 DH ne treba ostavljati na sklopu sjedala dulje od vremena potrebnog za provođenje ispitivanja.

    4.16.   Ako se sjedala u istom redu mogu smatrati istima (klupa, istovjetna sjedala itd.), za svaki se red sjedala određuje samo jedna ‚H’ točka i jedan ‚stvarni kut torza’, pri čemu se naprava 3 DH, opisana u Dodatku 1. ovom Prilogu postavlja na mjesto za koje se smatra da predstavlja mjesto za cijeli red.

    To mjesto mora biti:

    4.16.1.   u slučaju prednjeg reda, vozačevo sjedalo;

    4.16.2.   u slučaju stražnjeg reda ili redova, vanjsko sjedalo.

    Dodatak 1.

    OPIS TRODIMENZIONALNE NAPRAVE ZA ‚H’ TOČKU (3) (naprava 3 DH)

    1.   Leđna i sjedna ploha

    Leđna i sjedna ploha izrađene su od armirane plastike i metala; one predstavljaju ljudski torzo i bedra te su okretno spojene u ‚H’ točki. Za mjerenje stvarnog kuta torza na sondu torza, okretnu u ‚H’ točki, pričvršćen je kutomjer. Namjestiva bedrena šipka pričvršćena na sjednu plohu, predstavlja središnju crtu bedara i služi kao osnovna crta kutomjera za kut kuka.

    2.   Elementi tijela i nogu

    Donji dijelovi nogu povezani su sa sklopom sjedne plohe na T-polugi koja spaja koljena i koja je bočni produžetak namjestive bedrene poluge. Na donjem dijelu nogu ugrađeni su kutomjeri za mjerenje kutova koljena. Sklopovi cipela i stopala umjereni su za mjerenje kuta stopala. Za poravnavanje naprave u prostoru upotrebljavaju se dvije libele. Utezi za dijelove tijela nalaze se u odgovarajućim težištima, kako bi nastalo utiskivanje sjedala koje bi prouzročio muškarac težine 76 kg. Svi spojevi naprave 3 DH provjeravaju se radi utvrđivanja pokretljivosti bez mjerljivog trenja.

    Slika 1.

    NAZIVNE OZNAKE DIJELOVA NAPRAVE 3 DH

    Image

    Slika 2.

    MJERE DIJELOVA NAPRAVE 3 DH I RASPORED OPTEREĆENJA

    Image

    Dodatak 2.

    TRODIMENZIONALNI REFERENTNI SUSTAV

    1.   Trodimenzionalni referentni sustav određen je trima pravokutnim ravninama, kako ih je odredio proizvođač vozila (vidi sliku) (4).

    2.   Mjerni je položaj vozila utvrđen postavljanjem vozila na nosivu površinu tako da koordinate referentnih oznaka odgovaraju vrijednostima koje je naveo proizvođač.

    3.   Koordinate ‚R’ točke i ‚H’ točke određene su u odnosu na referentne oznake koje je odredio proizvođač vozila.

    Image

    Dodatak 3.

    REFERENTNI PODACI KOJI SE ODNOSE NA SJEDEĆE POLOŽAJE

    Image


    (1)  U svakom sjedećem položaju, osim prednjih sjedala, gdje se ‚H’ točka ne može odrediti uporabom ili postupcima s trodimenzionalnom napravom za ‚H’ točku, može se, po odluci nadležnog tijela, kao referencija uzeti ‚R’ točka koju je naveo proizvođač.

    (2)  Kut kosine, razlika visine postavljanja sjedala, tkanje površine itd.

    (3)  Naprava odgovara onoj opisanoj u normi ISO 6549:1980. Za detalje konstrukcije naprave 3 DH upućuje se na Society of Automotive Engineers (SAE), 400 Commonwealth Drive, Warrendale, Pennsylvania 15096, United States of America.

    (4)  Referentni sustav odgovara normi ISO 4130:1978.


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    60


    31997L0068


    L 059/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    16.12.1997.


    DIREKTIVA 97/68/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 16. prosinca 1997.

    o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

    u skladu s postupkom propisanim u članku 189.b Ugovora (3), u svjetlu zajedničkog teksta koji je 11. studenoga 1997. odobrio Odbor za mirenje,

    (1)

    budući da program Zajednice za politiku i djelovanje vezano za zaštitu okoliša i održivi razvoj (4) kao temeljno načelo priznaje da svi ljudi trebaju biti djelotvorno zaštićeni od poznatih opasnosti za zdravlje od onečišćenja zraka i da je u tom smislu posebno nužan nadzor emisija dušičnog dioksida (NO2), krutih čestica (PT) – crnog dima i drugih onečišćujućih tvari kao što je ugljični monoksid (CO); budući da se zbog sprečavanja stvaranja troposferskog ozona (O3) i s njim povezanog štetnog utjecaja na zdravlje i okoliš moraju smanjiti emisije njegovih prethodnika u obliku dušikovih oksida (NOx) i ugljikovodika (HC); budući da će se zbog štete u okolišu prouzročene zakiseljavanjem između ostalog također zahtijevati i smanjenja emisije NOx i HC;

    (2)

    budući da je Zajednica u travnju 1992. potpisala UN/ECE protokol o smanjenju hlapivih organskih spojeva (VOC), a u prosincu 1993. složila se s Protokolom o smanjenju NOx, a oba se odnose na Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka dugog dometa iz 1979. godine koja je odobrena u srpnju 1982.;

    (3)

    budući da pojedinačne države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postignuti smanjenje razine onečiščujućih emisija iz motora izvancestovnih pokretnih strojeva te uspostaviti djelovanje unutarnjeg tržišta motora i strojeva, već se to može bolje postići usklađivanjem zakonodavstava država članica koja se odnose na mjere protiv onečišćenja zraka motorima koji se postavljaju u izvancestovne pokretne strojeve;

    (4)

    budući da su nedavna ispitivanja koja je poduzela Komisija pokazala da emisije iz motora izvancestovnih pokretnih strojeva znatno sudjeluju u ukupnim emisijama određenih štetnih atmosferskih onečišćujućih tvari izazvanih ljudskim djelovanjem; budući da je kategorija motora s kompresijskim paljenjem, koji će biti regulirani ovom Direktivom, odgovorna za znatan udjel u onečišćenju zraka NOx i PT, posebno u usporedbi s onim koje dolazi iz sektora cestovnog prijevoza;

    (5)

    budući da emisije iz izvancestovnih pokretnih strojeva koji rade na tlu, opremljenih motorima s kompresijskim paljenjem, a posebno emisije NOx i PT, prvenstveno uzrokuju zabrinutost u tom području; budući da bi ti izvori među prvima trebali biti regulirani; budući da će se prema tome poslije cilj ove Direktive proširiti tako da obuhvati kontrolu emisija, koja će se temeljiti na odgovarajućim ciklusima ispitivanja, iz motora drugih izvancestovnih pokretnih strojeva, uključujući prijenosne generatorske agregate, a posebno iz benzinskih motora; budući da se znatno smanjenje emisija CO i HC može postignuti predviđenim proširenjem područja primjene ove Direktive tako da obuhvati i benzinske motore;

    (6)

    budući da bi što je prije moguće trebalo uvesti zakonodavstvo o nadzoru emisija iz poljoprivrednih i šumarskih traktorskih motora, osiguravajući razinu zaštite okoliša jednaku razini ustanovljenoj ovom Direktivom, s normama i zahtjevima potpuno u skladu s njom;

    (7)

    budući da je, s obzirom na postupak certifikacije, prihvaćen onaj pristup homologaciji tipa koji je kao europska metoda za homologacije cestovnih vozila i njihovih komponenti podnio ispit vremena; budući da je, kao novi element, uvedena homologacija osnovnog motora u ime skupine motora načinjenih korištenjem sličnih komponenti prema sličnim načelima gradnje;

    (8)

    budući da će motori proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Direktive morati biti odgovarajuće označeni i prijavljeni tijelima za homologaciju; budući da, kako bi se zadržali niski administrativni izdaci, nadležna tijela nisu predvidjela izravan nadzor datuma proizvodnje motora koji bi odgovarali pojačanim zahtjevima; budući da se s obzirom na ovakvu slobodu od proizvođača zahtijeva da olakšaju izvođenje nasumičnih provjera nadležnim tijelima i da u pravilnim vremenskim razmacima učine dostupnima relevantne informacije o planiranju proizvodnje; budući da apsolutna sukladnost s obavijesti danom za ovaj postupak nije obvezna, ali bi visoki stupanj sukladnosti olakšao planiranje procjena tijela za homologaciju i pridonio odnosu većeg povjerenja između proizvođača i tijela za homologaciju tipa;

    (9)

    budući da su odobrenja dodijeljena u skladu s Direktivom 88/77/EEZ (5) i s Pravilnikom UN/ECE 49. serija 02, kako je popisano u Prilogu IV., Dodatku II. Direktivi 92/53/EEZ (6), priznana kao jednaka onima koja se zahtijevaju prema ovoj Direktivi u svojoj prvoj fazi;

    (10)

    budući da motorima koji su u skladu sa zahtjevima ove Direktive i obuhvaćeni njezinim područjem djelovanja mora biti dopušteno da ih se stavi u prodaju na tržištu u državama članicama; budući da ti motori ne smiju biti podvrgnuti nijednom drugom nacionalnom propisu o emisiji; budući da će država članica koja dodjeljuje odobrenja poduzeti nužne nadzorne mjere;

    (11)

    budući da je pri postavljanju novih postupaka ispitivanja i graničnih vrijednosti potrebno uzeti u obzir specifične obrasce korištenja tih tipova motora;

    (12)

    budući da je, prema dokazanim načelima pristupa, prikladno uvesti te nove norme u dvije faze;

    (13)

    budući da izgleda kako je znatno smanjenje emisije lakše postignuti kod motora veće izlazne snage, može se koristiti postojeća tehnologija koja je razvijena za motore cestovnih vozila; uzimajući to u obzir, predviđena je postupna provedba uvjeta koji za prvu fazu počinju najvišim od triju pojasa snage; budući da je to načelo zadržano i za drugu fazu, s iznimkom novog, četvrtog, pojasa snage koji prva faza ne obuhvaća;

    (14)

    budući da je ovaj sektor primjene izvancestovnih pokretnih strojeva, koji se sada regulira, i najvažniji uz sektor poljoprivrednih traktora, ako se usporedi s emisijama koje dolaze od cestovnog prijevoza, primjenom ove Direktive može se očekivati znatno smanjenje emisije; zahvaljujući vrlo dobrim izvedbama dizelskih motora s obzirom na emisiju CO i HC, granica poboljšanja vrlo je mala u usporedbi s ukupnom emitiranom količinom;

    (15)

    budući da su, kako bi se pobrinuli za slučaj izvanrednih tehničkih ili ekonomskih okolnosti, uključeni postupci koji bi proizvođače mogli izuzeti od obveza koje proizlaze iz ove Direktive;

    (16)

    budući da će se, kako bi se osigurala „usklađenost proizvodnje” (COP) kad je homologacija za motor jednom već dodijeljena, od proizvođača zahtijevati da osiguraju odgovarajuće pripreme; budući da su za slučaj otkrivene neusklađenosti donesene odredbe koje propisuju postupke informiranja, korektivne akcije i postupak suradnje koji će omogućiti izglađivanje mogućih razlika u mišljenju među državama članicama s obzirom na usklađenost atestiranih motora;

    (17)

    budući da ova Direktiva ne utječe na pravo država članica na postavljanje zahtjeva kojima se osigurava da su radnici zaštićeni kad koriste izvancestovne pokretne strojeve;

    (18)

    budući da bi tehničke odredbe u nekim prilozima ovoj Direktivi trebale biti dopunjene i, kad je potrebno, prilagođene tehničkom napretku u skladu s odborskom procedurom;

    (19)

    budući da bi trebale biti propisane odredbe koje bi osigurale ispitivanje motora u skladu s pravilima dobre laboratorijske prakse;

    (20)

    budući da u ovom sektoru postoji potreba za promicanjem svjetske trgovine putem usklađivanja, koliko je god to moguće, emisijskih normi u Zajednici s onima koje se primjenjuju ili planiraju u trećim zemljama;

    (21)

    budući da je zbog toga potrebno predvidjeti mogućnost ponovnog razmatranja stanja na temelju dostupnosti i ekonomske izvedivosti novih tehnologija, a uzimajući u obzir napredak postignut u provedbi druge faze;

    (22)

    budući da je sporazum o modusu vivendi između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u pogledu provedbenih mjera za akte donesene u skladu s postupkom propisanim člankom 189.b Ugovora postignut 20. prosinca 1994. (7),

    DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Ciljevi

    Cilj je ove Direktive usklađivanje zakonodavstava država članica u odnosu na norme emisije i postupke homologacije tipova za motore koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve. To će pridonijeti nesmetanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, zaštićujući pritom ljudsko zdravlje i okoliš.

    Članak 2.

    Definicije

    Za potrebe ove Direktive:

    izvancestovni pokretni stroj znači svaki pokretni stroj, prijenosnu industrijsku opremu ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika ili robe, u koji je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem, kako je specificirano u Prilogu I., odjeljku 1.,

    homologacija tipa znači postupak kojim država članica potvrđuje da tip motora s unutrašnjim izgaranjem ili porodica motora udovoljavaju relevantnim tehničkim zahtjevima ove Direktive s obzirom na razinu emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari koje motor(i) ispušta(ju),

    tip motora znači kategorija motora koji se ne razlikuju po tako bitnim karakteristikama motora kako je specificirano u Prilogu II., Dodatku 1.,

    porodica motora znači proizvođačevo grupiranje motora od kojih se, prema njihovoj konstrukciji, očekuje da imaju slične karakteristike emisije ispusta i koji su u skladu sa zahtjevima ove Direktive,

    osnovni motor znači motor odabran iz porodice motora na takav način da je u skladu sa zahtjevima postavljenima u točkama 6. i 7. Priloga I.,

    izlazna snaga motora znači neto-snaga kako je specificirana u točki 2.4. Priloga I.,

    datum proizvodnje motora znači datum kad motor prođe konačnu provjeru nakon što je napustio proizvodnu liniju. U toj je fazi motor spreman za isporuku ili za zalihu,

    stavljanje na tržište znači radnja kojom se proizvodi obuhvaćeni ovom Direktivom čine dostupnima na tržištu Zajednice, uz plaćanje ili besplatno, za distribuciju i/ili uporabu u Zajednici,

    proizvođač znači osoba ili tijelo koje je tijelima za homologaciju odgovorno za sve vidove procesa homologacije tipa i za osiguravanje usklađenosti proizvodnje. Nije nužno da osoba ili tijelo budu izravno uključeni u sve faze izgradnje motora,

    tijelo za homologaciju znači nadležno tijelo ili tijela države članice odgovorna za sve vidove homologacije tipa motora ili porodicu motora, za izdavanje i poništenje certifikata o homologaciji, za održavanje veza s tijelima za homologaciju drugih država članica te za provjeravanje usklađenosti proizvodnih dogovora proizvođača,

    tehnički servis znači organizacija ili tijelo, ili više njih, koji su određeni kao laboratorij za ispitivanje radi provedbe ispitivanja ili kontrole u ime tijela za homologaciju države članice. Tu funkciju može provesti i samo tijelo za homologaciju,

    opisni dokument znači dokument prikazan u Prilogu II. koji propisuje podatke koje podnositelj prijave treba dostaviti,

    opisna mapa znači cjelokupna mapa ili datoteka podataka, nacrta, fotografija itd. koju je podnositelj prijave dužan dostaviti tehničkom servisu ili tijelu za homologaciju, kako je propisano u opisnom dokumentu,

    opisni paket znači opisna mapa zajedno sa svim izvještajima o ispitivanju ili drugim dokumentima koje je tehnički servis ili tijelo za homologaciju dodalo opisnoj mapi tijekom obavljanja svojih funkcija,

    indeks za opisni paket znači dokument u kojem su popisani sadržaji opisnog paketa, numerirani na odgovarajući način ili drugačije označeni kako bi se jasno identificirale sve stranice.

    Članak 3.

    Zahtjev za homologaciju tipa

    1.   Zahtjev za homologaciju tipa motora ili porodicu motora proizvođač podnosi tijelu za homologaciju države članice. Prijava mora biti popraćena opisnom mapom, čiji je sadržaj dan u opisnom dokumentu u Prilogu II. Motor koji je u skladu s karakteristikama tipa motora opisanima u Prilogu II., Dodatku 1. bit će podvrgnut pregledu u tehničkom servisu odgovornom za provedbu homologacijskih ispitivanja.

    2.   U slučaju prijave za homologaciju tipa porodice motora, ako tijelo za homologaciju utvrdi da podnesena prijava, s obzirom na odabrani osnovni motor, u potpunosti ne odgovara porodici motora opisanoj u Prilogu II., Dodatku 2., za homologaciju će biti osiguran alternativni i, ako je to potrebno, dodatni osnovni motor koji odredi tijelo za homologaciju prema stavku 1.

    3.   Nijedna prijava koja se odnosi na tip motora ili porodicu motora ne može se podnijeti više nego jednoj državi članici. Za svaki će tip motora ili porodicu motora biti podnesena posebna prijava za homologaciju.

    Članak 4.

    Postupak homologacije tipa

    1.   Država članica koja primi prijavu dodjeljuje homologaciju tipa svim tipovima motora ili porodicama motora koji su u skladu s podacima u opisnoj mapi i koji udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.

    2.   Država članica ispunjava sve odgovarajuće dijelove certifikata o homologaciji tipa (model je dan u Prilogu VI.) za svaki tip motora ili porodicu motora koji odobrava i ispunit će ili provjeriti sadržaj indeksa za opisni paket. Certifikati o homologaciji tipa označuju se brojevima na način opisan u Prilogu VII. Ispunjen certifikat o homologaciji tipa i njegovi dodaci dostavljaju se podnositelju prijave.

    3.   Kada motor za koji se traži odobrenje ispunjava svoju funkciju ili pokazuje specifično svojstvo samo zajedno s drugim dijelovima izvancestovnog pokretnog stroja, pa se iz tog razloga sukladnost s jednim ili više zahtjeva može potvrditi samo kad motor za koji se traži odobrenje radi zajedno s ostalim dijelovima stroja, bilo stvarnim ili simuliranim, primjena homologacije tipa motora mora u skladu s time biti ograničena. Certifikat o homologaciji tipa za tip motora ili porodicu motora mora tada sadržavati sva ograničenja njegove uporabe i naznačiti sve uvjete za njegovo montiranje.

    4.   Tijelo za homologaciju svake države članice mora:

    (a)

    mjesečno slati tijelima za homologaciju drugih država članica popis (koji sadrži podatke prikazane u Prilogu VIII.) homologacijâ tipa za motore i porodica motora koje je dodijelila, uskratila ili poništila tijekom tog mjeseca;

    (b)

    po primitku zahtjeva tijela za homologaciju druge države članice, odmah poslati:

    kopiju certifikata o homologaciji tipa motora ili porodice motora s/bez opisnog paketa za svaki tip motora ili porodicu motora koju je odobrilo, uskratilo ili poništilo, i/ili

    popis motora proizvedenih prema dodijeljenim homologacijama tipa, kako je opisano u članku 6. stavku 3., koji sadrži pojedinosti prikazane u Prilogu IX., i/ili

    kopiju deklaracije opisane u članku 6. stavku 4.

    5.   Tijelo za homologaciju svake države članice mora jednom godišnje, ili dodatno po primitku odgovarajuće molbe, poslati Komisiji kopiju popisa podataka, kako je prikazano u Prilogu X., koji se odnosi na motore odobrene od posljednje obavijesti.

    Članak 5.

    Izmjene homologacija

    1.   Država članica koja je odobrila homologaciju tipa mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala da bude obaviještena o svakoj promjeni podataka koja se pojavi u opisnom paketu.

    2.   Molba za izmjenu ili produženje homologacije tipa podnosi se isključivo tijelu za homologaciju države članice koja je dodijelila izvornu homologaciju tipa.

    3.   Ako su se podaci u opisnom paketu promijenili, tijelo za homologaciju države članice o kojoj je riječ dužno je:

    izdati po potrebi revidiranu(-e) stranicu(-e) opisnog paketa, označavajući svaku revidiranu stranicu tako da se jasno uputi na vrstu promjene i datum ponovnog izdavanja. Gdje god su revidirane stranice izdane, kazalo opisnog paketa (koje je priloženo certifikatu o homologaciji tipa) mora također biti izmijenjeno kako bi pokazalo posljednje datume revidiranih stranica, i

    izdati revidirani certifikat o homologaciji tipa (označen brojem produženja) ako se ijedan podatak (isključujući njegove priloge) promijenio ili ako su se norme propisane ovom Direktivom promijenile od datuma koji je trenutačno na homologaciji. Revidirani certifikat mora jasno pokazati razlog revizije i datum ponovnog izdavanja.

    Ako tijelo za homologaciju države članice o kojoj je riječ otkrije da izmjena u opisnom paketu opravdava nova ispitivanja ili provjere, o tome mora obavijestiti proizvođača, a gore spomenute dokumente izdaje tek nakon provedbe novih ispitivanja ili provjera koje daju pozitivan rezultat.

    Članak 6.

    Usklađenost

    1.   Proizvođač na svaku jedinicu proizvedenu u skladu s homologacijom tipa pričvršćuje oznake kako je to određeno u točki 3. Priloga I., uključujući broj homologacije tipa.

    2.   Gdje certifikat o homologaciji tipa, u skladu s člankom 4. stavkom 3., sadrži ograničenja uporabe, proizvođač je dužan sa svakom proizvedenom jedinicom isporučiti detaljne informacije o tim ograničenjima i naznačiti sve uvjete za njezinu montažu. Kada se serija tipova motora isporuči samo jednom proizvođaču strojeva, dovoljno je da se njemu dostavi, najkasnije pri isporuci prvog motora, samo jedan takav dokument u kojemu su dodatno popisani odgovarajući identifikacijski brojevi motora.

    3.   Proizvođač u roku od 45 dana nakon završetka svake kalendarske godine i odmah nakon svakog datuma prijave kad se zahtjevi ove Direktive promijene, te neposredno nakon svakog dodatnog datuma koji odredi nadležno tijelo, na zahtjev šalje tijelu za homologaciju koje je odobrilo homologaciju tipa popis koji sadrži niz identifikacijskih brojeva za svaki tip motora proizveden u skladu sa zahtjevima ove Direktive od posljednjeg izvještaja, ili otkako su zahtjevi ove Direktive prvi put bili primijenjeni. Gdje to nije razjašnjeno sustavom kodiranja motora, taj popis mora specificirati uzajamnu zavisnost (korelaciju) identifikacijskih brojeva s odgovarajućim tipovima motora ili porodicama motora i brojevima homologacije tipa. Osim toga, taj popis mora sadržavati posebnu informaciju ako proizvođač prestane proizvoditi homologizirani tip motora ili porodicu motora. Gdje se ne zahtijeva da se popis redovito šalje tijelu za homologaciju, proizvođač mora sačuvati tu dokumentaciju najmanje 20 godina.

    4.   Proizvođač mora, u roku od 45 dana nakon završetka svake kalendarske godine i pri svakoj prijavi koja se spominje u članku 9. tijelu za homologaciju koje je odobrilo homologaciju tipa poslati deklaraciju koja specificira tipove motora i porodicu motora zajedno s odgovarajućim identifikacijskim kodovima motora za one motore koje namjerava proizvoditi od tog datuma nadalje.

    Članak 7.

    Prihvaćanje jednakih homologacija

    1.   Europski parlament i Vijeće mogu, na prijedlog Komisije, priznati jednakost između uvjeta i odredaba za homologaciju tipa motora koje utvrđuje ova Direktiva i postupaka koje utvrđuju međunarodni propisi ili propisi trećih zemalja u okviru multilateralnih ili bilateralnih sporazuma između Zajednice i trećih zemalja.

    2.   Homologacije tipa prema Direktivi 88/77/EEZ koje su u skladu s fazama A ili B, utvrđenima u članku 2. i točki 6.2.1. Priloga I. Direktivi 91/542/EEZ (8) i, gdje je to primjenjivo, pripadajuće oznake homologacije prihvaćaju se za prvu fazu utvrđenu u članku 9. stavku 2. ove Direktive. To prestaje vrijediti stupanjem na snagu obvezne provedbe druge faze predviđene člankom 9. stavkom 3. ove Direktive.

    Članak 8.

    Registracija i stavljanje na tržište

    1.   Države članice ne mogu odbiti registraciju, gdje je to primjenjivo, ili stavljanje na tržište novih motora, bili oni već ugrađeni u strojeve ili ne, koji udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.

    2.   Države članice dužne su dopustiti registraciju, gdje je to primjenjivo, ili stavljanje na tržište novih motora, bili oni već ugrađeni u strojeve ili ne, samo ako udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.

    3.   Tijelo za homologaciju države članice koje odobrava homologaciju tipa poduzima sve potrebne mjere u vezi s tom homologacijom kako bi registriralo i kontroliralo, bude li potrebno i u suradnji s tijelima za homologaciju drugih država članica, identifikacijske brojeve onih motora koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Direktive.

    4.   Dodatna kontrola identifikacijskih brojeva može se obaviti zajedno s kontrolom usklađenosti proizvodnje, kako je opisano u članku 11.

    5.   Kada se radi o kontroli identifikacijskih brojeva, proizvođač ili njegovi zastupnici imenovani u Zajednici, na zahtjev odgovornog tijela za homologaciju moraju bez odlaganja dati sve potrebne podatke koji se odnose na njegove/njihove kupce, zajedno s identifikacijskim brojevima motora koji su prijavljeni kao proizvodi u skladu s odredbama članka 6. stavka 3. Gdje su motori prodani proizvođaču strojeva, daljnji se podaci ne traže.

    6.   Ako, na traženje tijela za homologaciju proizvođač nije u stanju potvrditi zahtjeve koji su specificirani u članku 6., posebno u vezi sa stavkom 5. ovog članka, homologacija odobrena odgovarajućem tipu ili porodici motora prema ovoj Direktivi može biti poništena. Postupak obavještavanja o tom poništenju propisan je člankom 12. stavkom 4.

    Članak 9.

    Vremenski okvir

    Nakon 30. lipnja 1998. države članice ne mogu odbiti dodjelu homologaciju tipa za tip motora ili porodicu motora, ili izdati dokument kako je opisano u Prilogu VI., ni nametnuti bilo kakve druge zahtjeve za homologaciju tipa u vezi s emisijama onečišćivača zraka za izvancestovne pokretne strojeve u kojima je ugrađen motor ako motor udovoljava zahtjevima navedenima u ovoj Direktivi koji se odnose na emisiju plinovitih i krutih onečišćujućih tvari.

    Države članice odbijaju dodjelu homologacije tipa za tip motora ili porodicu motora i izdavanje dokumenta opisanoga u Prilogu VI. te odbijaju dodjelu bilo kakve druge homologacije tipa za izvancestovne pokretne strojeve u kojima je ugrađen motor:

     

    nakon 30. lipnja 1998. za motore izlazne snage:

    A:

    130 kW ≤ P ≤ 560 kW

    B:

    75 kW ≤ P < 130 kW

    C:

    37 kW≤ P <75 kW

    ako motor ne udovoljava zahtjevima specificiranima u ovoj Direktivi, i tamo gdje emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima utvrđenim u tablici iz točke 4.2.1. Priloga I.

    Države članice odbijaju dodjelu homologacije tipa za tip motora ili porodicu motora i izdavanje dokumenta opisanoga u Prilogu VI., te odbijaju dodjelu bilo kakve druge homologacije tipa za izvancestovne pokretne strojeve u kojima je ugrađen motor:

     

    D:

    nakon 31. prosinca 1999. za motore izlazne snage: 18 kW ≤ P < 37 kW,

    E:

    nakon 31. prosinca 2000. za motore izlazne snage: 130 kW ≤ P ≤ 560 kW,

    F:

    nakon 31. prosinca 2001. za motore izlazne snage: 75 kW ≤ P < 130 kW,

    G:

    nakon 31. prosinca 2002. za motore izlazne snage: 37 kW ≤ P < 75 kW,

    ako motor ne udovoljava zahtjevima specificiranima u ovoj Direktivi i gdje emisije plinovitih i krutih onečiščujućih tvari iz motora nisu u skladu s graničnim vrijednostima utvrđenima u tablici iz točke 4.2.3. Priloga I.

    Nakon datuma na koje se ovdje pozivamo, s iznimkom strojeva i motora namijenjenih izvozu u treće zemlje, države članice dopuštaju registraciju, gdje se to primjenjuje, i stavljanje na tržište novih motora, bilo da su već ugrađeni u strojeve ili ne, samo ako udovoljavaju zahtjevima ove Direktive i samo ako je motor homologiran u skladu s jednom od kategorija utvrđenih u stavku 2. i 3.

    Prva faza

    kategorija A: 31. prosinca 1998.

    kategorija B: 31. prosinca 1998.

    kategorija C: 31. ožujka 1999.

    Druga faza

    kategorija D: 31. prosinca 2000.

    kategorija E: 31. prosinca 2001.

    kategorija F: 31. prosinca 2002.

    kategorija G: 31. prosinca 2003.

    Unatoč tomu, za svaku od tih kategorija države članice mogu odgoditi svaki rok spomenut u gornjem zahtjevu za dvije godine ako se radi o motorima proizvedenima prije navedenog datuma.

    Dopuštenje dodijeljeno za motore iz prve faze prestaje vrijediti nakon obveznog uvođenja druge faze.

    Članak 10.

    Iznimke i alternativni postupci

    1.   Zahtjevi članka 8. stavaka 1. i 2. i članka 9. stavka 4. ne primjenjuju se na:

    motore koje koriste oružane službe,

    motore izuzete u skladu sa stavkom 2.

    2.   Svaka država članica može, na zahtjev proizvođača, od vremenskog(-ih) ograničenja za stavljanje na tržište iznesenog u članku 9. stavku 4., izuzeti motore s kraja serije koji su još uvijek na zalihi, ili zalihe izvancestovnih pokretnih strojeva uzimajući u obzir njihove motore, u skladu sa sljedećim uvjetima:

    proizvođač mora prije stupanja na snagu vremenskog(-ih) ograničenja podnijeti zahtjev tijelu za homologaciju one države članice koja je homologizirala odgovarajući(-e) tip(ove) motora ili porodicu(-e) motora,

    prijava proizvođača mora sadržavati popis, kako je to definirano u članku 6. stavku 3., onih novih motora koji nisu stavljeni na tržište unutar vremenskog(-ih) ograničenja; kad se radi o motorima koji su prvi put obuhvaćeni ovom Direktivom, proizvođač mora svoj zahtjev podnijeti tijelu za homologaciju tipa one države članice u kojoj su motori uskladišteni,

    u zahtjevu se moraju specificirati tehnički i/ili ekonomski razlozi na kojima se on temelji,

    motori moraju biti u skladu s tipom ili porodicom za koju homologacija tipa više ne vrijedi ili za koji prije nije trebala homologacija tipa, ali koji su bili proizvedeni prema vremenskom(-im) ograničenju(-ima),

    motori su morali biti fizički uskladišteni na području Zajednice unutar vremenskog(-ih) ograničenja,

    maksimalan broj jednog ili više tipova novih motora stavljenih na tržište u svakoj državi članici primjenom tog izuzeća ne smije premašiti 10 % novih motora svih tipova stavljenih na tržište u toj državi članici tijekom prethodne godine,

    ako država članica prihvati zahtjev, ona mora tijelima za homologaciju drugih država članica u roku od mjesec dana poslati podatke i razloge za izuzeća koja su dodijeljena proizvođaču,

    država članica koja dodjeljuje izuzeća prema ovom članku obvezna je osigurati da proizvođač udovoljava svim odgovarajućim obvezama,

    tijelo za homologaciju za svaki će motor o kojem je riječ izdati certifikat o usklađenosti na kojemu je upisana posebna stavka. Ako se primjenjuje, može se koristiti zajednički dokument koji sadrži sve identifikacijske brojeve motora o kojima je riječ,

    države članice moraju svake godine Komisiji poslati popis odobrenih izuzeća s obrazloženjem.

    Ova je mogućnost ograničena na razdoblje od 12 mjeseci od datuma kada su motori prvi put dobili vremensko(-a) ograničenje(-a) za stavljanje na tržište.

    Članak 11.

    Usklađenost proizvodnih dogovora

    1.   Država članica koja dodjeljuje homologaciju tipa poduzima sve potrebne mjere kako bi prije nego što dodijeli homologaciju tipa provjerila, s obzirom na specifikacije propisane u točki 5. Priloga I., a bude li potrebno i u suradnji s tijelima za homologaciju drugih država članica, jesu li napravljene odgovarajuće pripreme da se osigura djelotvorna kontrola usklađenosti proizvodnje.

    2.   Država članica koja je dodijelila homologaciju tipa poduzima sve potrebne mjere kako bi provjerila, s obzirom na specifikacije propisane u odjeljku 5. Priloga I., a bude li potrebno i u suradnji s tijelima za homologaciju drugih država članica, jesu li pripreme koje se spominju u stavku 1. i dalje dostatne i je li svaki proizvedeni motor koji ima broj homologacije tipa prema ovoj Direktivi i dalje u skladu s opisom danim u certifikatu o homologaciji i njegovim prilozima za homologirani tip ili porodicu motora.

    Članak 12.

    Neusklađenost s homologiranim tipom ili porodicom

    1.   Do neusklađenosti s homologiranim tipom ili porodicom dolazi kada se otkrije da postoje odstupanja od podataka u certifikatu o homologaciji tipa i/ili opisnom paketu i kada ta odstupanja nije odobrila, prema članku 5. stavku 3., država članica koja je odobrila homologaciju tipa.

    2.   Ako država članica koja je odobrila homologaciju tipa ustanovi da motori koji su popraćeni potvrdom o sukladnosti ili koji nose oznaku homologacije nisu u skladu s tipom ili porodicom koju je homologirala, mora poduzeti potrebne mjere kako bi osigurala da motori u proizvodnji budu ponovno u skladu s homologiranim tipom ili porodicom. Tijela za homologaciju te države članice moraju obavijestiti tijela drugih država članica o poduzetim mjerama koje se mogu, gdje je to potrebno, proširiti sve do poništenja homologacije tipa.

    3.   Ako država članica dokaže da motori koji nose broj homologacije tipa nisu u skladu s homologiranim tipom ili porodicom, može tražiti od države članice koja je dodijelila homologaciju tipa da potvrdi jesu li su motori u proizvodnji u skladu s homologiranim tipom ili porodicom. To se mora poduzeti u roku od šest mjeseci od datuma zahtjeva.

    4.   Tijela za homologaciju država članica moraju jedno drugo obavijestiti u roku od mjesec dana o svakom poništenju homologacije tipa i o razlozima za takvu mjeru.

    5.   Ako država članica koja je odobrila homologaciju tipa pobija neusklađenost o kojoj je obaviještena, države članice kojih se to tiče moraju nastojati riješiti spor. Komisija mora biti obaviještena i, gdje je to potrebno, održava odgovarajuće konzultacije radi postizanja nagodbe.

    Članak 13.

    Zahtjevi za zaštitu radnika

    Odredbe ove Direktive ne utječu na pravo država članica da, uz dužno poštivanje Ugovora, postavljaju zahtjeve koje smatraju potrebnima kako bi se osiguralo da radnici budu zaštićeni dok koriste strojeve na koje se odnosi ova Direktiva, pod uvjetom da to ne utječe na stavljanje motora o kojima je riječ na tržište.

    Članak 14.

    Prilagodba tehničkom napretku

    Sve izmjene koje su potrebne kako bi se prilozi ovoj Direktivi prilagodili tehničkom napretku, s iznimkom zahtjeva specificiranih u odjeljku 1., točkama od 2.1. do 2.8. i u odjeljku 4. Priloga I., usvaja Komisija kojoj pomaže Odbor osnovan u skladu s člankom 13. Direktive 92/53/EEZ i u skladu s postupkom propisanim u članku 15. ove Direktive.

    Članak 15.

    Odborska procedura

    1.   Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor svoje mišljenje o nacrtu podnosi u roku koji predsjedatelj može odrediti ovisno o hitnosti predmeta. U slučaju odluka za koje se od Vijeća traži da ih usvoji na prijedlog Komisije mišljenje se donosi većinom propisanom u članku 148. stavku 2. Ugovora. Glasovi predstavnika država članica u odboru ponderiraju se na način propisan u tom članku. Predsjedatelj nema pravo glasa.

    2.

    (a)

    Komisija usvaja mjere koje će se primjenjivati odmah.

    (b)

    Međutim, ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, Komisija ih odmah mora proslijediti Vijeću. U tom slučaju:

    Komisija odgađa primjenu mjera za koje se odlučila na rok koji ne prelazi tri mjeseca od dana priopćenja,

    Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku u roku koji se spominje u prvoj alineji.

    Članak 16.

    Tijela za homologaciju i tehnički servisi

    Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o imenima i adresama tijela za homologaciju i tehničkih servisa koji su odgovorni u smislu ove Direktive. Obaviješteni servisi moraju udovoljavati zahtjevima kako je navedeno u članku 14. Direktive 92/53/EEZ.

    Članak 17.

    Prebacivanje u nacionalno zakonodavstvo

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. lipnja 1998. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 18.

    Stupanje na snagu

    Ova Direktiva stupa na snagu 20. dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

    Članak 19.

    Daljnje smanjenje graničnih vrijednosti emisije

    Europski parlament i Vijeće dužni su do kraja 2000. godine donijeti odluku o prijedlogu koji će Komisija podnijeti prije kraja 1999. godine o daljnjem smanjenju graničnih vrijednosti emisije, uzimajući u obzir opću dostupnost metoda za kontrolu emisija koje zagađuju zrak iz motora s kompresijskim paljenjem i stanje kakvoće zraka.

    Članak 20.

    Primatelji

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    U Bruxellesu 16. prosinca 1997.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    J. M. GIL-ROBLES

    Za Vijeće

    Predsjednik

    J. LAHURE


    (1)  SL C 328, 7.12.1995., str. 1.

    (2)  SL C 153, 28.3.1996., str. 2.

    (3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. listopada 1995. (SL C 308, 20.11.1995., str. 29.), Zajedničko stajalište Vijeća od 20. siječnja 1997. (SL C 123, 21.4.1997., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 13. svibnja 1997. (SL C 167, 2.7.1997., str. 22.). Odluka Vijeća od 4. prosinca 1997. i Odluka Europskog parlamenta od 16. prosinca 1997.

    (4)  Rezolucija Vijeća i predstavnika vlada država članica koje djeluju unutar Vijeća od 1. veljače 1993. (SL C 138, 17.5.1993., str. 1.).

    (5)  Direktiva Vijeća 88/77/EEZ od 3. prosinca 1987. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje treba poduzeti protiv emisije plinovitih onečišćivača iz dizelskih motora za uporabu u vozilima (SL L 36, 9.2.1988., str. 33.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/1/EZ (SL L 40, 17.2.1996., str. 1.).

    (6)  Direktiva Vijeća 92/53/EEZ od 18. lipnja 1992. o izmjeni Direktive 70/156/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (SL L 225, 10.8.1992., str. 1.).

    (7)  SL C 102, 4.4.1996., str. 1.

    (8)  SL L 295, 25.10.1991., str. 1.


    PRILOG I.

    PODRUČJE, DEFINICIJE, SIMBOLI I KRATICE, OZNAKE MOTORA, SPECIFIKACIJE I ISPITIVANJA, SPECIFIKACIJE USKLAĐENOSTI PROIZVODNIH PROCJENA, PARAMETRI KOJI DEFINIRAJU PORODICU MOTORA, IZBOR OSNOVNOG MOTORA

    1.   PODRUČJE PRIMJENE

    Ova se Direktiva primjenjuje na motore koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve.

    Ova se Direktiva ne primjenjuje na motore za pogon:

    vozila kako je definirano Direktivom 70/156/EEZ (1) i Direktivom 92/61/EEZ (2),

    poljoprivredne traktore kako je definirano Direktivom 74/150/EEZ (3).

    Dodatno, kako bi bili obuhvaćeni ovom Direktivom, motori moraju biti ugrađeni u stroj koji udovoljava sljedećim posebnim zahtjevima:

    A.

    Namijenjeni i prilagođeni da se kreću ili da budu pokretani na terenu, s putovima ili bez, i motorima s kompresijskim paljenjem (C.I.) koji imaju neto-snagu u skladu s točkom 2.4., koja je veća od 18 kW, ali nije veća od 560 kW (4) i rade isprekidanom brzinom umjesto jednom konstantnom brzinom.

    Strojevi čiji su motori obuhvaćeni ovom definicijom uključuju ali nisu ograničeni na:

    industrijske bušeće tornjeve, kompresore itd.,

    opremu za gradnju, uključujući utovarivače na kotačima, buldožere, traktore, gusjeničare, utovarivače-gusjeničare, utovarivače na kamionima, terenske kamione, hidraulične rovokopače itd.,

    poljoprivrednu opremu, rotacijske orače,

    šumarsku opremu,

    samohodna poljoprivredna vozila (osim traktora kako je gore definirano),

    opremu za rukovanje materijalom,

    viličare,

    opremu za održavanje putova (motorni grejderi, cestovni valjci, asfaltni finišeri),

    opremu za čišćenje snijega,

    opremu za zemaljsku podršku u zračnim lukama,

    zračne liftove,

    pokretne dizalice.

    Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

    B.

    brodove

    C.

    željezničke lokomotive

    D.

    letjelice

    E.

    generatorske agregate.

    2.   DEFINICIJE, SIMBOLI I KRATICE

    Za potrebe ove Direktive

    2.1.   motor s kompresijskim paljenjem (C.I.) znači motori koji rade na principu kompresijskog paljenja (npr. dizelski motor);

    2.2.   plinovite onečišćujuće tvari znači ugljikov monoksid, ugljikovodike (pretpostavljajući omjer C1: H1.85) i okside dušika, potonji izraženi u jednakoj vrijednosti dušikovog dioksida (NO2);

    2.3.   krute onečišćujuće tvari znači bilo koja tvar skupljena na specificiranom filtarskom sredstvu nakon razrjeđenja ispušnog plina iz motora (C.I.) čistim filtriranim zrakom, tako da temperatura ne prelazi 325 K (52 °C);

    2.4.   neto-snaga znači snaga „EEZ kW” postignuta na stolu za ispitivanje, na kraju radilice ili njezinog ekvivalenta, mjerena u skladu s EEZ metodom mjerenja snage motora s unutrašnjim izgaranjem za cestovna vozila, kako je to utvrđeno Direktivom 80/1269/EEZ (5), osim što je isključena snaga ventilatora za hlađenje motora (6), uz pridržavanje uvjeta ispitivanja i referentnoga goriva specificiranih u ovoj Direktivi;

    2.5.   nazivna brzina znači maksimalna brzina pri punom opterećenju koju dopušta automatski regulator, prema specifikaciji proizvođača;

    2.6.   postotak opterećenja znači dio maksimalnog raspoloživog zakretnog momenta pri određenom broju okretaja motora;

    2.7.   maksimalna brzina zakretnog momenta znači broj okretaja motora pri kojima motor postiže maksimalni zakretni moment, prema specifikaciji proizvođača;

    2.8.   srednja brzina znači onaj broj okretaja motora koji udovoljava jednome od sljedećih zahtjeva:

    za motore koji su konstruirani tako da rade iznad područja broja okretaja pri punom opterećenju krivulje zakretnog momenta, srednja je brzina deklarirana maksimalna brzina zakretnog momenta ako do nje dolazi između 60 % i 75 % nazivne brzine,

    ako je deklarirana maksimalna brzina zakretnog momenta manja od 60 % nazivne brzine, tada je srednja brzina 60 % nazivne brzine,

    ako je deklarirana maksimalna brzina zakretnog momenta veća od 75 % nazivne brzine, tada je srednja brzina 75 % nazivne brzine.

    2.9.   Simboli i kratice

    2.9.1.   Simboli za parametre ispitivanja

    Simbol

    Jedinica

    Naziv

    Ap

    m2

    površina poprečnog presjeka izokinetičke sonde za uzorkovanje

    AT

    m2

    površina poprečnog presjeka ispušne cijevi

    aver

     

    izmjerene prosječne vrijednosti za:

    m3/h

    volumni protok

    kg/h

    maseni protok

    C1

    ugljik 1 izražen ugljikovodikom

    conc

    ppm

    Vol %

    koncentracija (sa sufiksom naziva komponente)

    concc

    ppm

    Vol %

    pozadinska korigirana koncentracija

    concd

    ppm

    Vol %

    koncentracija zraka za miješanje

    DF

    faktor miješanja

    fa

    laboratorijski atmosferski faktor

    FFH

    specifični faktor goriva koji se koristi za izračunavanje vlažnih koncentracija iz suhih koncentracija vodika prema omjeru ugljika

    GAIRW

    kg/h

    maseni protok ulaznog zraka na vlažnoj osnovi

    GAIRD

    kg/h

    maseni protok ulaznog zraka na suhoj osnovi

    GDILW

    kg/h

    maseni protok zraka za miješanje na vlažnoj osnovi

    GEDFW

    kg/h

    ekvivalent masenog protoka razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    GEXHW

    kg/h

    maseni protok ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    GFUEL

    kg/h

    maseni protok goriva

    GTOTW

    kg/h

    maseni protok razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    HREF

    g/kg

    referentna vrijednost apsolutne vlage 10,71 g/kg za izračunavanje NOx i korekcijski faktori vlage krutih čestica

    Ha

    g/kg

    apsolutna vlažnost ulaznog zraka

    Hd

    g/kg

    apsolutna vlažnost zraka za miješanje

    i

    supskript koji označava pojedinačni postupak

    KH

    korekcijski faktor vlažnosti za NOx

    KP

    korekcijski faktor vlažnosti za krute čestice

    KW,a

    suhi do vlažni korekcijski faktor za ulazni zrak

    KW,d

    suhi do vlažni korekcijski faktor za zrak za miješanje

    KW,e

    suhi do vlažni korekcijski faktor za miješanje ispušnog plina

    KW,r

    suhi do vlažni korekcijski faktor za neobrađeni ispušni plin

    L

    %

    postotak zakretnog momenta u odnosu na maksimalni zakretni moment pri ispitivanju broja okretaja

    masa

    g/h

    supskript koji označava maseni protok emisija

    MDIL

    kg

    uzorak mase za miješanje zraka propušten kroz filtre za uzorkovanje krutih čestica

    MSAM

    kg

    uzorak mase razrijeđenog ispuha propuštenog kroz filtre za uzorkovanje krutih čestica

    Md

    mg

    masa uzorka krutih čestica skupljenog zraka za miješanje

    Mf

    mg

    skupljena masa uzorka krutih čestica

    Pa

    kPa

    tlak para zasićenja ulaznog zraka u motor (ISO 3046: psy = PSY uvjeti ispitivanja)

    pB

    kPa

    ukupni barometarski tlak (ISO 3046:

    Px = PX ukupni tlak okolnog mjesta

    Py = PY ukupni tlak okoline ispitivanja)

    pd

    kPa

    tlak pare zasićenja zraka za miješanje

    ps

    kPa

    suhi atmosferski tlak

    P

    kW

    snaga, neispravljene kočnice

    PAE

    kW

    deklarirana ukupna snaga koju apsorbiraju pomoćni uređaji spojeni za ispitivanje koje ne zahtijeva točka 2.4. ovog Priloga

    PM

    kW

    maksimalna izmjerena snaga pri brzini ispitivanja pod uvjetima ispitivanja (vidjeti Prilog VI., Dodatak 1.)

    Pm

    kW

    snaga izmjerena pri različitim postupcima ispitivanja

    q

    omjer razrjeđivanja

    r

    omjer površina poprečnog presjeka izokinetičke sonde i ispušne cijevi

    Ra

    %

    relativna vlaga ulaznog zraka

    Rd

    %

    relativna vlaga zraka za miješanje

    Rf

    FID odzivni faktor

    S

    kW

    namještanje dinamometra

    Ta

    K

    apsolutna temperatura ulaznog zraka

    TD

    K

    apsolutna temperatura rosišta

    Tref

    K

    referentna temperatura (zraka izgaranja: 298 K)

    VAIRD

    m3/h

    brzina volumnog protoka ulaznog zraka na suhoj osnovi

    VAIRW

    m3/h

    brzina volumnog protoka ulaznog zraka na vlažnoj osnovi

    VDIL

    m3

    volumen uzorka zraka za miješanje propuštenog kroz filtre uzorka krutih čestica

    VDILW

    m3/h

    brzina volumnog protoka zraka za miješanje na vlažnoj osnovi

    VEDFW

    m3/h

    ekvivalent brzine volumnog protoka razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    VEXHD

    m3/h

    brzina volumnog protoka ispušnog plina na suhoj osnovi

    VEXHW

    m3/h

    brzina volumnog protoka ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    VSAM

    m3

    volumen uzorka kroz filtre za uzorkovanje krutih čestica

    VTOTW

    m3/h

    brzina volumnog protoka razrijeđenog ispušnog plina na vlažnoj osnovi

    WF

    faktor mjerenja

    WFE

    djelotvorni faktor vaganja

    2.9.2.   Simboli za kemijske komponente

    CO

    ugljikov monoksid

    CO2

    ugljikov dioksid

    HC

    ugljikovodici

    NOx

    oksidi dušika

    NO

    dušikov oksid

    NO2

    dušikov dioksid

    O2

    kisik

    C2H6

    etan

    PT

    kruta čestica

    DOP

    di-oktilftalat

    CH4

    metan

    C3H8

    propan

    H2O

    voda

    PTFE

    politetrafluoroetilen

    2.9.3.   Kratice

    FID

    ionizacijski detektor plamena

    HFID

    ionizacijski detektor zagrijanog plamena

    NDIR

    neraspršujući infracrveni analizator

    CLD

    kemiluminiscentni detektor

    HCLD

    zagrijani kemiluminiscentni detektor

    PDP

    pozitivni pomak crpke

    CFV

    venturi kritičnog protoka

    3.   OZNAČIVANJA MOTORA

    3.1.   Motor homologiran kao tehnička jedinica mora nositi:

    3.1.1.   zaštitni znak ili zaštitno ime proizvođača motora;

    3.1.2.   tip motora, porodica motora (ako se primjenjuje) i jedinstveni identifikacijski broj motora;

    3.1.3.   EZ broj homologacije tipa kako je opisano u Prilogu VII.

    3.2.   Te oznake moraju biti trajne koliko i korisni vijek trajanja motora, trebaju biti jasno čitljive i neizbrisive. Ako se koriste naljepnice ili metalne pločice, one moraju biti pričvršćene na takav način da je to učvršćivanje trajno koliko i korisni vijek trajanja motora, a da se naljepnice/metalne pločice ne mogu ukloniti bez njihova uništenja ili brisanja.

    3.3.   Te oznake moraju biti pričvršćene na dio motora potreban za njegov normalni rad, koji inače ne zahtijeva zamjenu tijekom vijeka trajanja motora.

    3.3.1.   Te oznake moraju biti smještene tako da su lako vidljive prosječnoj osobi, nakon što je motor opremljen svim pomoćnim uređajima potrebnima za rad motora.

    3.3.2.   Svaki motor mora biti opskrbljen dodatnom pomičnom metalnom pločicom od trajnog materijala koja mora nositi sve podatke naznačene u točki 3.1., a koja se postavlja, ako je potrebno, tako da oznake o kojima je riječ u točki 3.1. budu odmah vidljive prosječnoj osobi i lako dostupne kad je motor ugrađen u stroj.

    3.4.   Kodiranje motorâ pomoću identifikacijskih brojeva mora biti takvo da omogućuje nedvojbeno utvrđivanje slijeda proizvodnje.

    3.5.   Motori moraju nositi sve oznake prije napuštanja proizvodne linije.

    3.6.   Točan smještaj oznaka motora opisan je u Prilogu VI. dijelu 1.

    4.   SPECIFIKACIJE I ISPITIVANJA

    4.1.   Općenito

    Komponente koje mogu utjecati na emisiju plinovitih i krutih onečišćujućih tvari moraju biti tako dizajnirane, konstruirane i sklopljene da bi omogućile da motor pri normalnoj uporabi, unatoč mogućim vibracijama, bude u skladu s odredbama ove Direktive.

    Tehničke mjere koje je poduzeo proizvođač moraju osigurati da spomenute emisije budu djelotvorno ograničene, prema ovoj Direktivi, tijekom cijelog normalnog vijeka trajanja motora i pri normalnim uvjetima korištenja. Smatra se da je ovim odredbama udovoljeno ako su u skladu s odredbama točaka 4.2.1., 4.2.3. odnosno 5.3.2.1.

    Ako se koristi katalizator i/ili odvajač čestica, ispitivanjem trajnosti koje može sâm provesti u skladu s dobrom praksom inženjerstva i odgovarajućom dokumentacijom, proizvođač mora dokazati da se može očekivati kako će ti uređaji za naknadnu obradu ispuha ispravno funkcionirati tijekom cijelog vijeka trajanja motora. Dokumentacija mora biti načinjena u skladu sa zahtjevima točke 5.2. i posebno točkom 5.2.3. Kupac mora dobiti odgovarajuće jamstvo. Nakon izvjesnog vremena rada motora dopustiva je planska zamjena uređaja. Svako podešavanje, popravljanje, rasklapanje, čišćenje ili zamjena komponenti ili sustava motora koji se periodično izvode kako bi se spriječilo loše funkcioniranje motora povezano s uređajem za naknadnu obradu ispuha obavlja se samo do onog opsega koji je tehnološki potreban da bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava za kontrolu emisije. Prema tomu, planirani zahtjevi redovitog održavanja moraju biti uključeni u kupčev priručnik, obuhvaćeni gore spomenutim odredbama jamstva i odobreni prije nego što je homologacija dodijeljena. Odgovarajući izvadak iz priručnika u vezi s održavanjem/zamjenama uređaja za obradu ispuha i uvjetima jamstva mora biti uključen u opisni dokument kako je istaknuto u Prilogu II. ovoj Direktivi.

    4.2.   Specifikacije koje se tiču emisija onečišćujućih tvari

    Plinovite komponente i krute čestice koje ispuštaju motori podvrgnuti ispitivanju mjere se metodama opisanima u Prilogu V.

    Mogu se prihvatiti i drugi sustavi ili analizatori ako daju rezultate istovrijedne sljedećim referentnim sustavima:

    za plinovite emisije mjerene u neobrađenom ispuhu, sustav prikazan na slici 2. Priloga V.,

    za plinovite emisije mjerene u razrijeđenom ispuhu sustava za miješanje punog protoka, sustav prikazan na slici 3. Priloga V.,

    za emisije krutih čestica, sustav za miješanje punog protoka koji radi ili s odvojenim filtrom za svaki način rada ili metodom pojedinačnog filtra, prikazanom na slici 13. Priloga V.

    Utvrđivanje istovrijednosti sustava temelji se na korelacijskom proučavanju ciklusa od sedam (ili više) ispitivanja između sustava koji se razmatra i jednog ili više gore spomenutih referentnih sustava.

    Kriterij istovrijednosti definiran je kao ± 5 % podudaranja prosjekâ vrijednosti izmjerenih emisija ciklusa. Treba upotrijebiti ciklus koji je dan u Prilogu III. točki 3.6.1.

    Za uvođenje novog sustava u Direktivu utvrđivanje istovrijednosti temelji se na izračunavanju mogućnosti ponavljanja i mogućnosti reproduciranja, kako je opisano u ISO 5725.

    4.2.1.   Dobivene emisije ugljikovog monoksida, emisije ugljikovodikâ, emisije oksida dušika i emisije krutih čestica za prvu fazu ne smiju prekoračiti količinu prikazanu u sljedećoj tablici:

    Neto-snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljikov monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Ugljikovodici

    (HC)

    (g/kWh)

    Oksidi dušika

    (NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    130 ≤ P ≤ 560

    5,0

    1,3

    9,2

    0,54

    75 ≤ P < 130

    5,0

    1,3

    9,2

    0,70

    37 ≤ P < 75

    6,5

    1,3

    9,2

    0,85

    4.2.2.   Ograničenja emisije dana u točki 4.2.1. jesu ograničenja na izlazu motora i moraju biti postignuta prije ugradnje bilo kakvog uređaja za naknadnu obradu ispuha.

    4.2.3.   Dobivene emisije ugljikovog monoksida, emisije ugljikovodikâ, emisije dušikovih oksida i emisije čestica u drugoj fazi ne smiju prekoračiti količine prikazane u sljedećoj tablici:

    Neto-snaga

    (P)

    (kW)

    Ugljikov monoksid

    (CO)

    (g/kWh)

    Ugljikovodici

    (HC)

    (g/kWh)

    Oksidi dušika

    (NOx)

    (g/kWh)

    Krute čestice

    (PT)

    (g/kWh)

    130 ≤ P ≤ 560

    3,5

    1,0

    6,0

    0,2

    75 ≤ P < 130

    5,0

    1,0

    6,0

    0,3

    37 ≤ P < 75

    5,0

    1,3

    7,0

    0,4

    18 ≤ P < 37

    5,5

    1,5

    8,0

    0,8

    4.2.4.   Kada jedna porodica motora obuhvaća više od jednog pojasa snage, kako je definirano prema dijelu 6. i u vezi s Prilogom II. Dodatkom 2., vrijednosti emisije osnovnog motora (homologacija tipa) i svih tipova motora unutar iste porodice (COP) moraju udovoljiti strožim zahtjevima većeg pojasa snage. Podnositelj prijave ima slobodan izbor ograničiti definiciju porodice motora na pojedinačne pojaseve snage i u skladu s tim zatražiti certifikat.

    4.3.   Ugradnja u pokretni stroj

    Ugradnja motora u pokretni stroj mora biti u skladu s ograničenjima utvrđenima u dijelu o homologaciji tipa. Uz to, s obzirom na homologaciju motora, uvijek mora biti udovoljeno sljedećim karakteristikama:

    4.3.1.

    ulazni podtlak ne smije prekoračiti onaj koji je za homologirani motor specificiran u Prilogu II. Dodatku 1. odnosno 3.;

    4.3.2.

    povratni ispušni tlak ne smije prekoračiti onaj koji je za homologirani motor specificiran u Prilogu II. Dodatku 1. odnosno 3.

    5.   SPECIFIKACIJA USKLAĐENOSTI PROIZVODNIH PROCJENA

    5.1.   S obzirom na potvrđeno postojanje zadovoljavajućih priprema i postupaka za osiguranje djelotvorne kontrole usklađenosti proizvodnje prije odobrenja homologacije tipa, tijelo za homologaciju također mora prihvatiti proizvođačevu registraciju za usklađenu normu EN 29002 (čije područje obuhvaća motore o kojima je riječ) ili istovrijednu akreditacijsku normu, kao udovoljavajuću zahtjevima. Proizvođač mora priskrbiti pojedinosti registracije i obavijestiti tijelo za homologaciju o svim revizijama njene valjanosti ili područja. Kako bi se potvrdilo da se neprestano udovoljava zahtjevima iz točke 4.2., moraju se obaviti odgovarajuće kontrole proizvodnje.

    5.2.   Vlasnik homologacije mora posebno:

    5.2.1.   osigurati postupke za djelotvornu kontrolu kakvoće proizvoda;

    5.2.2.   imati pristup opremi za kontrolu koja je potrebna za provjeravanje usklađenosti sa svakim homologiranim tipom;

    5.2.3.   osigurati da podaci o rezultatima ispitivanja budu evidentirani i da priloženi dokumenti budu dostupni za razdoblje koje treba utvrditi u dogovoru s tijelom za homologaciju;

    5.2.4.   analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja kako bi se potvrdila i osigurala stabilnost karakteristika motora, uzimajući u obzir promjene u procesu industrijske proizvodnje;

    5.2.5.   osigurati da svako uzorkovanje motorâ ili komponenti koje pokaže neusklađenost s dotičnim tipom ispitivanja dovede do drugog uzorkovanja i drugog ispitivanja. Moraju se poduzeti svi potrebni koraci da se ponovno uspostavi usklađenost odgovarajuće proizvodnje.

    5.3.   Ovlašteno tijelo koje je odobrilo homologaciju može u bilo kojem trenutku provjeriti metode za kontrolu usklađenosti koje se primjenjuju na svaku proizvodnu jedinicu.

    5.3.1.   Pri svakoj kontroli gostujućem inspektoru moraju biti predočene knjige ispitivanja i zapisnik pregleda proizvodnje.

    5.3.2.   Ako je razina kakvoće nezadovoljavajuća ili ako se čini potrebnim provjeriti valjanost podataka predočenih u prijavi iz točke 4.2., poduzima se sljedeći postupak:

    5.3.2.1.   iz serije se uzima jedan motor i podvrgava ispitivanju opisanom u Prilogu III. Dobivene emisije ugljikovog monoksida, ugljikovodikâ, oksida dušika i emisije krutih čestica ne smiju prekoračiti količine prikazane u tablici u točki 4.2.1., ni zahtjeve točke 4.2.2. odnosno one prikazane u tablici u točki 4.2.3.;

    5.3.2.2.   ako motor uzet iz serije ne zadovoljava zahtjeve točke 5.3.2.1., proizvođač može zatražiti da se mjerenja izvrše na uzorku motorâ istih specifikacija uzetih iz serije, uključujući i prvobitno uzet motor. Proizvođač određuje veličinu „n” uzorka u dogovoru s tehničkim servisom. Motori različiti od prvobitno uzetog motora podvrgavaju se ispitivanju. Aritmetička sredina Formula rezultata postignutih uzorkom tada se izračunava za svaku onečišćujuću tvar. Proizvodnja serije se smatra potvrđenom ako je udovoljeno sljedećem uvjetu:

    Formula

     (7)

    gdje je:

     

    L – granična vrijednost propisana u točkama 4.2.1./4.2.3. za svaku razmatranu onečišćujuću tvar

     

    k – statistički faktor koji ovisi o „n” i prikazan je u sljedećoj tablici:

    n

    2

    3

    4

    5

    6

    7

    8

    9

    10

    k

    0,973

    0,613

    0,489

    0,421

    0,376

    0,342

    0,317

    0,296

    0,279


    n

    11

    12

    13

    14

    15

    16

    17

    18

    19

    k

    0,265

    0,253

    0,242

    0,233

    0,224

    0,216

    0,210

    0,203

    0,198

    ako je n ≥ 20, Formula

    5.3.3.   Tijelo za homologaciju ili tehnički servis odgovoran za provjeravanje usklađenosti proizvodnje mora provesti ispitivanja na motorima koji su bili djelomično ili potpuno razrađeni, prema proizvođačevim specifikacijama.

    5.3.4.   Inspekcije koje je ovlastilo nadležno tijelo obično se obavljaju jedanput godišnje. Ako nije udovoljeno zahtjevima iz točke 5.3.2., nadležno je tijelo dužno osigurati poduzimanje svih potrebnih koraka za što je moguće brže ponovno uspostavljanje usklađenosti proizvodnje.

    6.   PARAMETRI KOJI DEFINIRAJU PORODICU MOTORA

    Porodica motora može se definirati osnovnim parametrima konstrukcije koji moraju biti zajednički motorima unutar jedne porodice. U nekim slučajevima može doći do međusobnog djelovanja parametara. Ti se učinci također moraju uzeti u obzir kako bi se osiguralo da su u jednu porodicu motora uključeni samo motori sa sličnim karakteristikama emisije ispuha. Kako bi se moglo smatrati da motori pripadaju istoj porodici motora, sljedeći popis osnovnih parametara mora biti zajednički:

    6.1.   Ciklusi izgaranja:

    2 ciklusa

    4 ciklusa

    6.2.   Rashladni mediji:

    zrak

    voda

    ulje

    6.3.   Obujam pojedinačnog cilindra:

    motori koji su unutar ukupnog raspona od 15 %

    broj cilindara motora s uređajem za naknadnu obradu

    6.4.   Metoda usisavanja zraka:

    prirodno usisan

    nabijen pod tlakom

    6.5.   Tip/dizajn komore za izgaranje:

    pretkomora

    vrtložna komora

    otvorena komora

    6.6.   Ventil i prijenos — konfiguracija, veličina i broj:

    glava cilindra

    stijenka cilindra

    kućište

    6.7.   Sustav goriva:

    crpka linijskog ubrizgivača

    direktna crpka

    crpka razvodnika

    pojedinačni element

    jedinični ubrizgivač

    6.8.   Razne karakteristike:

    recirkulacija ispušnih plinova

    ubrizgavanje vode/emulzije

    ubrizgavanje zraka

    punjenje sustava hlađenja

    6.9.   Naknadna obrada ispuha:

    oksidacijski katalizator

    redukcijski katalizator

    termički reaktor

    odvajač čestica

    7.   IZBOR OSNOVNOG MOTORA

    7.1.   Osnovni motor porodice bira se prema primarnim kriterijima najvećeg dovoda goriva po taktu, pri deklariranoj maksimalnoj brzini zakretnog momenta. U slučaju da dva ili više motora imaju iste primarne kriterije, za izbor osnovnog motora koriste se sekundarni kriteriji najvećeg dovoda goriva po taktu pri nazivnoj brzini. Pod određenim okolnostima tijelo za homologaciju može zaključiti da se najgori primjer količine emisije te porodice najbolje može okarakterizirati ispitivanjem drugog motora. Stoga tijelo za homologaciju radi ispitivanja može odabrati dodatni motor, čija obilježja označuju da od motora unutar te porodice može imati najviše razine emisije.

    7.2.   Ako motori unutar porodice uključuju druga promjenjiva obilježja za koja bi se moglo smatrati da utječu na emisije ispuha, ta se obilježja također moraju identificirati i uzeti u obzir pri odabiru osnovnog motora.


    (1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/81/EEZ (SL L 264, 23.10.1993., str. 49.).

    (2)  SL L 225, 10.8.1992., str. 72.

    (3)  SL L 84, 28.3.1974., str. 10. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/297/EEZ (SL L 126, 20.5.1988., str. 52.).

    (4)  Smatra se da je homologacija odobrena u skladu s Propisom 49. Ekonomske komisije za Europu, serija izmjena 02, ispravci 1/2 istovrijedni homologaciji odobrenoj u skladu s Direktivom 88/77/EEZ (vidjeti Direktivu 92/53/EEZ, Prilog IV. odjeljak II.).

    (5)  SL L 375, 31.12.1980., str. 46. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 89/491/EEZ (SL L 238, 15.8.1989., str. 43.).

    (6)  To znači da se, suprotno zahtjevima točke 5.1.1.1. Priloga I. Direktivi 80/1269/EEZ, ventilator za hlađenje motora ne smije ugraditi tijekom ispitivanja za provjeru neto snage motora; ako, suprotno tome, proizvođač provede ispitivanje s ventilatorom ugrađenim u motor, snaga koju apsorbira sam ventilator mora biti pribrojena tako izmjerenoj snazi.

    (7)  Formula gdje je x bilo koji od pojedinačnih rezultata dobivenih s uzorkom n.


    PRILOG II.

    OPISNI DOKUMENT br. …

    o homologaciji tipa i mjerama za sprečavanje emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve

    (Direktiva 97/68/EZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ)

    Image

    Dodatak 1.

    Image

    Image

    Image

    Dodatak 2.

    Image

    Dodatak 3.

    Image

    Image

    Image


    PRILOG III.

    POSTUPAK ISPITIVANJA

    1.   UVOD

    1.1.   Ovaj Prilog opisuje metodu određivanja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora koje treba ispitati.

    1.2.   Ispitivanje se vrši s motorom postavljenim na klupu za ispitivanje i povezanim s dinamometrom.

    2.   UVJETI ISPITIVANJA

    2.1.   Opći zahtjevi

    Svi volumeni i volumni protoci odnose se na 273 K (0 °C) i 101,3 kPa.

    2.2.   Uvjeti ispitivanja motora

    2.2.1.   Mjeri se apsolutna temperatura Ta zraka koji ulazi u motor, izražena u kelvinima, i suhi atmosferski tlak ps, izražen u kPa, a parametar fa utvrđuje se u skladu sa sljedećim odredbama:

     

    Motori s normalnim usisom i mehanički prenabijeni motori:

    Formula

     

    Turbonabijeni motori s hlađenjem ulaznog zraka ili bez njega:

    Formula

    2.2.2.   Valjanost ispitivanja

    Da bi se ispitivanje priznalo kao valjano, parametar fa mora biti takav da:

    Formula

    2.2.3.   Motori s nabijenim zračnim hlađenjem

    Temperatura rashladnog sredstva i temperatura nabijenog zraka moraju biti zabilježene.

    2.3.   Sustav dovoda zraka motora

    Motor za ispitivanje mora biti opremljen sustavom dovoda zraka koji ima ograničenje dovoda zraka na gornjoj granici koju proizvođač specificira za čisti prečistač zraka, pri radnim uvjetima motora koje specificira proizvođač, a koji rezultiraju maksimalnim strujanjem zraka.

    Za ispitivanje se može koristiti sustav radionica za ispitivanje, pod uvjetom da udvostručuju stvarne radne uvjete motora.

    2.4.   Ispušni sustav motora

    Motor za ispitivanje mora biti opremljen ispušnim sustavom koji ima ispušni povratni tlak na gornjoj granici koju proizvođač specificira za radne uvjete motora, koji rezultiraju maksimalnom deklariranom snagom.

    2.5.   Rashladni sustav

    Rashladni sustav motora s kapacitetom dovoljnim za održavanje motora na normalnoj radnoj temperaturi koju propisuje proizvođač.

    2.6.   Ulje za podmazivanje

    Specifikacije ulja za podmazivanje koje se koristi za ispitivanje bilježe se i prikazuju s rezultatima ispitivanja.

    2.7.   Gorivo za ispitivanje

    Gorivo mora biti referentno gorivo specificirano u Prilogu IV.

    Cetanski broj i sadržaj sumpora referentnoga goriva koje se koristi za ispitivanje bilježe se u točki 1.1.1. odnosno 1.1.2. Priloga VI., Dodatka 1.

    Temperatura goriva na ulazu crpke za ubrizgavanje mora biti 306-316 K (33-43 °C).

    2.8.   Određivanje podešavanja dinamometra

    Podešavanja ulaznog ograničenja i povratnog tlaka ispušne cijevi moraju biti prilagođena proizvođačevim gornjim granicama, u skladu s točkom 2.3. i 2.4.

    Maksimalne vrijednosti zakretnog momenta pri specificiranim brzinama okretaja pri ispitivanju određuju se eksperimentiranjem kako bi se izračunale vrijednosti zakretnog momenta za specificirane načine ispitivanja. Za motore koji nisu konstruirani da rade preko granice brzine pri punom opterećenju krivulje zakretnog momenta, maksimalni zakretni moment pri brzinama okretaja ispitivanja mora prijaviti proizvođač.

    Podešavanje motora za svaki način ispitivanja izračunava se prema formuli:

    Formula

    Ako je omjer

    Formula

    vrijednost PAE može provjeriti tehničko nadležno tijelo koje odobrava homologaciju tipa.

    3.   TOK ISPITIVANJA

    3.1.   Pripremanje filtara za uzorkovanje

    Najmanje jedan sat prije ispitivanja svaki se filtar (par) stavlja u zatvorenu, ali nezapečaćenu Petrijevu posudu, a zatim u komoru za vaganje radi stabilizacije. Na kraju stabilizacijskog razdoblja, svaki se filtar (par) mora izvagati i mora se zabilježiti tara težina. Filtar (par) tada se sprema u zatvorenu Petrijevu posudu ili držač filtra dok ne bude potreban za ispitivanje. Ako se filtar (par) ne upotrijebi u roku od osam sati od njegova premještanja iz komore za vaganje, prije upotrebe mora se ponovno izvagati.

    3.2.   Instaliranje opreme za mjerenje

    Instrumentarij i sonde za uzorke moraju biti instalirani kako se traži. Kad se za miješanje ispušnog plina koristi sustav za miješanje punog protoka, ispušna se cijev spaja na sustav.

    3.3.   Pokretanje sustava za miješanje i motora

    Sustav za miješanje i motor pokrenu se i zagrijavaju dok se sve temperature i tlakovi ne stabiliziraju pri punom opterećenju i nazivnoj brzini (točka 3.6.2.).

    3.4.   Podešavanje omjera miješanja

    Sustav uzorkovanja krutih čestica mora se pokrenuti i biti u pogonu na obilaznom toku za metodu pojedinačnog filtra (neobvezan je za metodu višestrukih filtara). Pozadinska razina krutih čestica zraka za miješanje može se odrediti propuštanjem zraka za miješanje kroz filtre za krute čestice. Ako se koristi filtrirani zrak za miješanje, može se izvršiti jedno mjerenje u bilo koje vrijeme prije, tijekom ili nakon ispitivanja. Ako zrak za miješanje nije filtriran, zahtijevaju se mjerenja na minimalno tri točke: nakon pokretanja, prije zaustavljanja i u točki blizu sredine ciklusa, a iz izmjerenih se vrijednosti izračunava prosjek.

    Zrak za miješanje mora biti tako podešen da se postigne maksimalna temperatura površine filtra od 325 K (52 °C) ili manje, pri svakom načinu rada. Ukupni omjer miješanja neće biti manji od četiri.

    Za metodu pojedinačnog filtra maseni protok uzorka kroz filtar mora se održavati na stalnom omjeru razrijeđenog masenog protoka ispusta za sustave punog protoka, za sve načine rada. Za sustave bez mogućnosti obilaznog toka, taj maseni omjer mora biti unutar ± 5 %, osim za prvih 10 sekundi svakog načina rada. Za sustave djelomičnog miješanja protoka metodom pojedinačnog filtra maseni protok kroz filtar mora biti konstantan unutar ± 5 % tijekom svakog načina rada, osim za prvih 10 sekundi svakog načina rada za sustave bez mogućnosti obilaznog toka.

    Za sustave kontrolirane koncentracije CO2 ili NOx, sadržaj CO2 ili NOx zraka za miješanje mora se mjeriti na početku i na kraju svakog ispitivanja. Mjerenja pozadinske koncentracije CO2 ili NOx zraka za miješanje prije i poslije ispitivanja moraju biti unutar 100 ppm ili 5 ppm između jednog i drugog.

    Kad se koristi sustav analize razrijeđenog ispušnog plina, relevantne pozadinske koncentracije određuju se tijekom cijelog ispitivanja uzorkovanjem zraka za miješanje u vreći za uzorkovanje.

    Kontinuirana pozadinska koncentracija (koja nije iz vreće) može se uzimati na najmanje tri točke, na početku, na kraju i u točki blizu sredine ciklusa, i izračunava se prosjek. Na zahtjev proizvođača pozadinska se mjerenja mogu izostaviti.

    3.5.   Provjera analizatora

    Analizatori emisije moraju biti postavljeni na nulu i premošćeni.

    3.6.   Ciklus ispitivanja

    Specifikacija A stroja prema Prilogu I. dijelu 1.:

    3.6.1.1.   Sljedeći 8-načinski ciklus (1) promatra se na dinamometru na motoru koji se ispituje:

    Broj postupka

    Brzina motora

    Opterećenje (%)

    Faktor mjerenja

    1

    nazivna

    100

    0,15

    2

    nazivna

    75

    0,15

    3

    nazivna

    50

    0,15

    4

    nazivna

    10

    0,1

    5

    srednja

    100

    0,1

    6

    srednja

    75

    0,1

    7

    srednja

    50

    0,1

    8

    prazni hod

    0,15

    3.6.2.   Kondicioniranje motora

    Zagrijavanje motora i sustava obavlja se pri maksimalnoj brzini i zakretnom momentu kako bi se stabilizirali parametri motora prema preporukama proizvođača.

    Napomena:

    Razdoblje kondicioniranja bi također trebalo spriječiti djelovanje taloga u ispušnom sustavu od prijašnjeg ispitivanja. Tu se traži i razdoblje stabilizacije između točaka ispitivanja koje je uključeno kako bi se utjecaji od točke do točke sveli na najmanju mjeru.

    3.6.3.   Slijed ispitivanja

    Pokreće se slijed ispitivanja. Ispitivanje se izvodi redoslijedom prema brojevima načina rada u ciklusu ispitivanja, kako je gore istaknuto.

    Tijekom svakog načina rada u ciklusu ispitivanja, nakon početnog prijelaznog razdoblja, specificirana se brzina mora zadržati unutar ± 1 % nazivne brzine ili ± 3 min-1, ovisno o tome koja je veća, osim za niski prazni hod koji je unutar dopuštenih odstupanja koje prijavi proizvođač. Specificirani se zakretni moment održava tako da prosjek tijekom razdoblja za vrijeme kojega su obavljana mjerenja bude unutar ± 2 % maksimalnog zakretnog momenta pri brzini ispitivanja.

    Za svako je mjerno mjesto potrebno minimalno vrijeme od 10 minuta. Ako su za ispitivanje motora potrebna dulja razdoblja uzorkovanja radi postizanja dostatne mase krutih čestica na filtru za mjerenje, postupak ispitivanja može se produljiti koliko je potrebno.

    Duljina postupka mora se zabilježiti i prijaviti.

    Vrijednosti koncentracije emisije plinovitog ispusta moraju se mjeriti i bilježiti tijekom posljednje tri minute postupka.

    Uzorkovanje krutih čestica i mjerenje plinovite emisije ne bi trebalo započeti prije nego što se motor stabilizira kako je definirao proizvođač i moraju biti istodobno završeni.

    Temperatura goriva mjeri se na ulazu u crpku za ubrizgavanje goriva ili onako kako je specificirao proizvođač, a mjesto mjerenja mora se zabilježiti.

    3.6.4.   Odziv analizatora

    Izlazni rezultat analizatorâ bilježi se na zapisivaču s papirnom vrpcom ili se mjeri istovrijednim sustavom prikupljanja podataka pomoću protoka ispušnog plina kroz analizatore, najmanje tijekom posljednjih triju minuta svakog postupka. Ako se za mjerenje razrijeđenog CO i CO2 (vidjeti Dodatak 1., točka 1.4.4.) primjenjuje uzorkovanje vrećastim filtrom, uzorak se skuplja u vreću tijekom posljednjih triju minuta svakog postupka, a uzorak iz vreće se analizira i bilježi.

    3.6.5.   Uzorkovanje krutih čestica

    Uzorkovanje krutih čestica može se obaviti ili metodom pojedinačnog filtra ili metodom višestrukog filtra (Dodatak 1., točka 1.5.). Budući da se rezultati tih metoda mogu neznatno razlikovati, korištena se metoda mora prijaviti skupa s rezultatima.

    Pri metodi pojedinačnog filtra, tijekom uzorkovanja uzimaju se u obzir faktori vaganja specificirani u postupku ciklusa ispitivanja za taj način rada i prema njima se podešava protok uzorka i/ili vrijeme uzorkovanja.

    Uzorkovanje se mora provesti što je moguće kasnije unutar svakog postupka. Vrijeme uzorkovanja po postupku mora biti najmanje 20 sekundi za metodu pojedinačnog filtra i najmanje 60 sekundi za metodu višestrukog filtra. Za sustave bez mogućnosti obilaznog toka vrijeme uzorkovanja po postupku mora biti najmanje 60 sekundi za metode i pojedinačnog i višestrukog filtra.

    3.6.6.   Stanje motora

    Brzina i opterećenje motora, temperatura ulaznog zraka, protok goriva i protok zraka ili ispušnog plina za svaki se postupak mjere kad se motor stabilizira.

    Ako mjerenje protoka ispušnog plina ili mjerenje zraka izgaranja i potrošnje goriva nije moguće, mogu se izračunati korištenjem metode ravnoteže ugljika i kisika (vidjeti Dodatak 1., točka 1.2.3.).

    Svi dodatni podaci potrebni za izračunavanje moraju biti zabilježeni (vidjeti Dodatak 3., točke 1.1. i 1.2.).

    3.7.   Ponovna provjera analizatora

    Nakon ispitivanja emisije, nulti plin i isti span plin upotrebljavaju se za ponovnu provjeru. Ispitivanje se smatra prihvatljivim ako je razlika između rezultata dvaju mjerenja manja od 2 %.


    (1)  Istovjetno s ciklusom C1 iz nacrta norme ISO 8178-4.

    Dodatak 1.

    1.   POSTUPCI MJERENJA I UZORKOVANJA

    Plinovite komponente i krute čestice koje emitiraju motori predloženi za ispitivanje mjere se metodama opisanima u Prilogu V. Metode iz Priloga V. opisuju preporučene analitičke sustave za plinovite emisije (točka 1.1.) i preporučeno miješanje krutih čestica te sustave uzorkovanja (točka 1.2.).

    1.1.   Specifikacija dinamometra

    Za obavljanje ciklusa ispitivanja opisanog u Prilogu III., točki 3.6.1., koristi se dinamometar motora odgovarajućih karakteristika. Instrumentarij za mjerenje zakretnog momenta i brzine omogućuje mjerenje snage na osovini unutar zadanih granica. Mogu biti potrebna dodatna izračunavanja.

    Točnost opreme za mjerenje mora biti takva da ne prekorači maksimalne tolerancije vrijednosti dane u točki 1.3.

    1.2.   Protok ispušnog plina

    Protok ispušnog plina određuje se jednom od metoda spomenutih u točkama od 1.2.1. do 1.2.4.

    1.2.1.   Metoda direktnog mjerenja

    Direktno mjerenje ispušnog protoka pomoću sapnice protoka ili istovrijednim mjernim sustavom (za pojedinosti vidjeti ISO 5167).

    Napomena:

    Direktno mjerenje plinovitog protoka teška je zadaća. Moraju se poduzeti mjere opreza da se spriječe pogreške u mjerenju koje bi mogle utjecati na netočne vrijednosti emisije.

    1.2.2.   Metoda mjerenja zraka i goriva

    Mjerenje protoka zraka i protoka goriva.

    Koristi se mjerilo protoka zraka i mjerilo protoka goriva s točnošću definiranom u točki 1.3.

    Protok ispušnog plina izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    ili

    Formula

    ili

    Formula

    1.2.3.   Metoda ravnoteže ugljika

    Izračunavanje ispušne mase iz potrošnje goriva i koncentracije ispušnog plina korištenjem metode ravnoteže ugljika (vidjeti Prilog III. Dodatak 3.).

    1.2.4.   Ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina

    Pri korištenju sustava za miješanje punog protoka, ukupni protok razrijeđenog ispusta (GTOTW, VTOTW) mjeri se s PDP ili CFV – Prilog V., točka 1.2.1.2. Točnost se usklađuje prema odredbama Priloga III. Dodatka 2., točke 2.2.

    1.3.   Točnost

    Svi mjerni instrumenti mogu se baždariti prema nacionalnim (međunarodnim) normama i moraju biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

    Broj

    Stavka

    Dopustivo odstupanje

    (± vrijednosti temeljene na maksimalnim vrijednostima motora)

    Dopustivo odstupanje

    (± vrijednosti prema ISO 3046)

    Intervali baždarenja

    (mjeseci)

    1

    Brzina motora

    2 %

    2 %

    3

    2

    Zakretni moment

    2 %

    2 %

    3

    3

    Snaga

    2 % (1)

    3 %

    ne primjenjuje se

    4

    Potrošnja goriva

    2 % (1)

    3 %

    6

    5

    Specifična potrošnja goriva

    ne primjenjuje se

    3 %

    ne primjenjuje se

    6

    Potrošnja zraka

    2 % (1)

    5 %

    6

    7

    Protok ispušnog plina

    4 % (1)

    ne primjenjuje se

    6

    8

    Temperatura rashladnog sredstva

    2 K

    2 K

    3

    9

    Temperatura maziva

    2 K

    2 K

    3

    10

    Tlak ispušnog plina

    5 % maksimuma

    5 %

    3

    11

    Podtlak u razvodnoj cijevi

    5 % maksimuma

    5 %

    3

    12

    Temperatura ispušnog plina

    15 K

    15 K

    3

    13

    Temperatura ulaznog zraka

    (zraka izgaranja)

    2 K

    2 K

    3

    14

    Atmosferski tlak

    0,5 % očitanja

    0,5 %

    3

    15

    Vlažnost ulaznog zraka

    (relativna)

    3 %

    ne primjenjuje se

    1

    16

    Temperatura goriva

    2 K

    5 K

    3

    17

    Temperature tunela za miješanje

    1,5 K

    ne primjenjuje se

    3

    18

    Vlažnost zraka za miješanje

    3 %

    ne primjenjuje se

    1

    19

    Razrijeđeni protok ispušnog plina

    2 % očitanja

    ne primjenjuje se

    24 (djelomični protok) (puni protok) (2)

    1.4.   Određivanje plinovitih komponenti

    1.4.1.   Opće specifikacije analizatora

    Analizatori moraju imati mjerno područje primjereno točnosti koja se zahtijeva za mjerenje koncentracija komponenti ispušnog plina (točka 1.4.1.1.). Preporučuje se da analizatori budu podešeni tako da izmjerena koncentracija bude između 15 % i 100 % punog mjerila.

    Ako je vrijednost punog mjerila 155 ppm (ili ppm C) ili manja, ili ako se koriste sustavi očitavanja (računala, automatski pretraživači i zapisivači podataka) koji osiguravaju dostatnu točnost i razlučivost ispod 15 % punog mjerila, prihvatljive su koncentracije i ispod 15 % punog mjerila. U tom slučaju treba napraviti dodatna baždarenja kako bi se osigurala točnost krivulja baždarenja – Prilog III., Dodatak 2., točka 1.5.5.2.

    Elektromagnetna kompatibilnost (EMC) opreme mora biti na takvoj razini da dodatne pogreške svede na najmanju mjeru.

    1.4.1.1.   Pogreška mjerenja

    Ukupna pogreška mjerenja, uključujući uzajamnu osjetljivost na druge plinove — vidjeti Prilog III., Dodatak 2., točku 1.9., ne smije prekoračiti ± 5 % očitanja ili 3,5 % punog mjerila, koje je god manje. Za koncentracije manje od 100 ppm pogreška mjerenja ne smije prekoračiti ± 4 ppm.

    1.4.1.2.   Ponovljivost

    Ponovljivost, definirana kao odstupanje od 2,5 puta od standarda 10 ponovljivih odziva na dano baždarenje ili span plin, ne smije biti veća od ± 1 % punog mjerila koncentracije za svako korišteno područje iznad 155 ppm (ili ppm C) ili ± 2 % svakog korištenog područja ispod 155 ppm (ili ppm C).

    1.4.1.3.   Buka

    Analizator odziva od vršnih vrijednosti do nule i baždarenje ili span plinovi kroz sva razdoblja od 10 sekundi ne smiju prekoračiti 2 % punog mjerila na svim korištenim područjima.

    1.4.1.4.   Nulti pomak

    Nulti pomak tijekom jednog sata mora biti manji od 2 % punog mjerila na najnižem korištenom području. Nulti odziv definira se kao srednji odziv, uključujući buku, na nulti plin tijekom vremenskog intervala od 30 sekundi.

    1.4.1.5.   Span pomak

    Span pomak tijekom jednog sata mora biti manji od 2 % punog mjerila na najnižem korištenom području. Span se definira kao razlika između span odziva i nultog odziva. Span odziv definira se kao srednji odziv, uključujući buku, na span plin tijekom vremenskog intervala od 30 sekundi.

    1.4.2.   Sušenje plina

    Alternativni uređaj za sušenje plina mora imati minimalan utjecaj na koncentraciju izmjerenih plinova. Kemijske sušilice nisu prihvatljiva metoda uklanjanja vode iz uzorka.

    1.4.3.   Analizatori

    Točke od 1.4.3.1. do 1.4.3.5. ovog Dodatka opisuju načela mjerenja koja treba koristiti. Detaljan opis sustava mjerenja naveden je u Prilogu V.

    Plinovi koje treba mjeriti analiziraju se sljedećim instrumentima. Za nelinearne analizatore dopušteno je korištenje linearizirajućih sklopova.

    1.4.3.1.   Analiza ugljikovog monoksida (CO)

    Analizator ugljikovog monoksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog (NDIR) apsorpcijskog tipa.

    1.4.3.2.   Analiza ugljikovog dioksida (CO2)

    Analizator ugljikovog dioksida mora biti neraspršujućeg infracrvenog (NDIR) apsorpcijskog tipa.

    1.4.3.3.   Analiza ugljikovodika (HC)

    Analizator ugljikovodika mora biti ionizacijski detektor zagrijanog plamena (HFID) s detektorom, ventilima, cjevovodom itd., zagrijan tako da održava temperaturu plina od 463 K (190 °C) ± 10 K.

    1.4.3.4.   Analiza oksidâ dušika (NOx)

    Analizator oksidâ dušika mora biti tipa kemiluminiscentnog detektora (CLD) ili zagrijanog kemiluminiscentnog detektora (HCLD) s pretvaračem NO2/NO, ako se mjeri na suhoj osnovi. Ako se mjeri na vlažnoj osnovi, koristi se HCLD s pretvaračem koji se održava iznad 333 K (60 °C), pod uvjetom da je zadovoljena provjera vodenog hlađenja (Prilog III., Dodatak 2., točka 1.9.2.2.).

    1.4.4.   Uzorkovanje plinovitih emisija

    Sonde za uzorkovanje plinovitih emisija moraju biti postavljene najmanje 0,5 m ili za duljinu trostrukog promjera ispušne cijevi – ovisno o tome koja duljina bude veća – prije izlaza sustava ispušnog plina koliko je primjenljivo i dovoljno blizu motoru kako bi se na sondi osigurala temperatura ispušnog plina od najmanje 343 K (70 °C).

    Pri višecilindarskome motoru s razgrananim ispušnim kolektorom ulaz sonde mora biti smješten dovoljno daleko od njega kako bi se osigurao uzorak tipičan za prosjek emisije plinova sa svih cilindara. Pri višecilindarskim motorima koji imaju različite skupine razvodnih cijevi, kao što je u konfiguraciji „V”-motora, dopustivo je uzimanje uzoraka iz svake skupine posebno i izračunavanje prosječne emisije ispuha. Mogu se koristiti i metode za koje je dokazano da se poklapaju s navedenim metodama. Za izračunavanje emisija ispuha mora se koristiti ukupni maseni protok ispuha.

    Ako na sastav ispušnog plina utječe bilo koji sustav naknadne obrade ispuha, uzorak ispuha mora se u ispitivanjima prve faze uzeti ispred tog uređaja, a u ispitivanjima druge faze iza njega. Kad se za određivanje krutih čestica koristi sustav za miješanje punog protoka, plinovite emisije također se mogu odrediti u razrijeđenom ispušnom plinu. Sonde za uzorkovanje moraju biti blizu sondi za uzorkovanje krutih čestica u tunelu za miješanje (Prilog V., točka 1.2.1.2., DT i točka 1.2.2., PSP). CO i CO2 mogu se po želji odrediti uzorkovanjem u vreću i kasnijim mjerenjem koncentracije u vreći za uzorkovanje.

    1.5.   Određivanje krutih čestica

    Određivanje krutih čestica zahtijeva sustav za miješanje. Miješanje se može izvršiti sustavom za miješanje djelomičnog protoka ili sustavom za miješanje punog protoka. Kapacitet protoka sustava za miješanje mora biti dovoljno velik da potpuno eliminira kondenzaciju vode u sustavima za miješanje i uzorkovanje i da temperaturu razrijeđenog ispušnog plina održi na ili ispod 325 K (52 °C) neposredno ispred držača filtra. Ako je vlažnost zraka visoka, dopušteno je odvlaživanje zraka za miješanje prije ulaska u sustav za miješanje. Ako je vanjska temperatura ispod 293 K (20 °C), preporuča se predgrijavanje zraka za miješanje iznad temperaturne granice od 303 K (30 °C). Međutim, temperatura razrijeđenog zraka ne smije prijeći 325 K (52 °C) prije uvođenja ispusta u tunel za miješanje.

    Za sustav za miješanje djelomičnog protoka sonda za uzorkovanje krutih čestica mora biti postavljena blizu i ispred sonde za plinove, kako je definirano u točki 4.4. i u skladu s Prilogom V., točkom 1.2.1.1., slikama 4.-12. EP i SP.

    Sustav za miješanje djelomičnog protoka mora biti konstruiran tako da se ispusno strujanje razdvaja u dva dijela. Manji dio razrjeđuje se zrakom i poslije upotrebljava za mjerenje krutih čestica. Zbog toga je važno da se omjer miješanja odredi vrlo točno. Mogu se primijeniti različite metode razdvajanja, a vrsta upotrijebljenog razdvajanja u znatnoj mjeri diktira hardware uzorkovanja i postupke koje treba koristiti (Prilog V., točka 1.2.1.1.).

    Da bi se odredila masa krutih čestica, potrebni su: sustav uzorkovanja krutih čestica, filtri za uzorkovanje krutih čestica, mjerne komore s mikrogramskom ravnotežom i kontroliranom temperaturom i vlagom.

    Za uzorkovanje krutih čestica mogu se primijeniti dvije metode:

    metoda pojedinačnog filtra koristi jedan par filtara (vidjeti točku 1.5.1.3. ovog Dodatka) za sve postupke ciklusa ispitivanja. Pri ispitivanju valja obratiti veliku pozornost na vrijeme uzorkovanja i protoke tijekom faze uzorkovanja. Međutim, za ciklus ispitivanja potreban je samo jedan par filtara,

    metoda višestrukog filtra zahtijeva da se jedan par filtara (vidjeti točku 1.5.1.3. ovog Dodatka) koristi za svaki pojedini postupak ciklusa ispitivanja. Ova metoda dopušta blaže postupke s uzorcima, ali koristi se više filtara.

    1.5.1.   Filtri za uzorkovanje krutih čestica

    1.5.1.1.   Specifikacija filtra

    Za ispitivanja radi izdavanja certifikata potrebni su filtri od staklenih vlakana premazani fluorougljikom ili membranski filtri na bazi fluorougljika. Za posebne se primjene mogu koristiti različiti materijali za filtre. Svi će tipovi filtara imati 0,3 μm DOP (dioktilftalat) djelotvornost skupljanja od najmanje 95 % pri nominalnoj brzini plina između 35 i 80 cm/s. Kad se izvode korelacijska ispitivanja između laboratorijâ ili između proizvođača i tijela za homologaciju, moraju se koristiti filtri identične kakvoće.

    1.5.1.2.   Veličina filtra

    Filtri za krute čestice moraju imati minimalni promjer od 47 mm (37 mm unutarnji promjer). Prihvatljivi su i veći promjeri filtara (točka 1.5.1.5.).

    1.5.1.3.   Primarnii pomoćni filtri

    Razrijeđeni ispuh uzorkuje se parom filtara postavljenih u seriju (jedan primarni i jedan pomoćni filtar) tijekom slijeda ispitivanja. Pomoćni filtar mora biti smješten ne više od 100 mm iza primarnog filtra i ne smije biti s njim u dodiru. Filtri se mogu vagati odvojeno ili u paru tako da se postave obojenom stranom prema obojenoj strani.

    1.5.1.4.   Brzina površine filtra

    Površinska brzina plina kroz filtar mora biti od 35 do 80 cm/s. Tlak između početka i kraja ispitivanja ne smije pasti više od 25 kPa.

    1.5.1.5.   Opterećenje filtra

    Preporuča se minimalno opterećenje filtra od 0,5 mg/1 075 mm2 radne površine za metodu pojedinačnog filtra. Za najobičniju veličinu filtra vrijednosti su sljedeće:

    Promjer filtra

    (mm)

    Preporučeni stain

    promjer (mm)

    Preporučeno minimalno

    opterećenje

    47

    37

    0,5

    70

    60

    1,3

    90

    80

    2,3

    110

    100

    3,6

    Za metodu višestrukog filtra, preporuča se da minimalno opterećenje filtra za zbroj svih filtara bude umnožak odgovarajuće gornje vrijednosti i kvadratnog korijena ukupnog broja postupaka.

    1.5.2.   Specifikacije komore za vaganje i analitičke ravnoteže

    1.5.2.1.   Uvjeti komore za vaganje

    Temperatura komore (ili prostorije) u kojoj se kondicioniraju i važu filtri za krute čestice mora se održavati unutar 295 K (22 °C) ± 3 K tijekom kondicioniranja i vaganja svih filtara. Vlažnost se održava na rosištu od 282,5 (9,5 °C) ± 3 K i relativnoj vlazi od 45 ± 8 %.

    1.5.2.2.   Vaganje referentnog filtra

    U komori (ili prostoriji) ne smije biti ambijentalnih onečišćujućih tvari (poput prašine) koje bi mogle onečistiti filtre za krute čestice tijekom njihova stabiliziranja. Poremećaji specifikacija prostorije za vaganje, kako je u glavnim crtama izloženo u točki 1.5.2.1., dopušteni su ako njihovo trajanje ne prelazi 30 minuta. Prostor za vaganje bi trebao udovoljavati zahtijevanim specifikacijama prije ulaska osoblja u prostoriju za vaganje. Najmanje dva neupotrijebljena referentna filtra ili parovi referentnih filtara moraju biti izvagani unutar četiri sata vaganja, ali je bolje istodobno s vaganjem filtara (para filtara) uzorka. Oni moraju biti iste veličine i od istog materijala kao filtri uzorka.

    Ako se prosječna težina referentnih filtara (parova referentnih filtara) promijeni između vaganja filtra uzorka za više od ± 5 % (± 7,5 % za par filtara) od preporučenog minimalnog opterećenja filtra (točka 1.5.1.5.), svi se filtri uzorka moraju baciti, a ispitivanje emisija mora se ponoviti.

    Ako nije udovoljeno kriterijima stabilnosti prostora za vaganje koji su navedeni u točki 1.5.2.1., a vaganje referentnog filtra (para filtara) udovoljava tim kriterijima, proizvođač motora može prihvatiti težinu filtra uzorka ili poništiti ispitivanje, odrediti nadzorni sustav prostora za vaganje i ponovno izvođenje ispitivanja.

    1.5.2.3.   Analitička ravnoteža

    Analitička ravnoteža koja se koristi za određivanje težina svih filtara mora imati preciznost (standardno odstupanje) od 20 μg i razlučivost od 10 μg (1 digit = 10 μg). Za filtre promjera manjeg od 70 mm preciznost i razlučivost moraju biti 2 μg odnosno 1 μg.

    1.5.2.4.   Eliminacija djelovanja statičkog elektriciteta

    Kako bi se eliminiralo djelovanje statičkog elektriciteta, filtri moraju prije vaganja biti neutralizirani, npr. polonijskim neutralizatorom ili uređajem sličnog djelovanja.

    1.5.3.   Dodatne specifikacije za mjerenje krutih čestica

    Svi dijelovi sustavâ za miješanje i uzorkovanje, od ispušne cijevi do držača filtra, koji su u dodiru s neobrađenim i razrijeđenim ispušnim plinom, moraju biti konstruirani tako da svedu na najmanju mjeru taloženje ili promjenu krutih čestica. Svi dijelovi moraju biti napravljeni od električki vodljivih materijala koji ne reagiraju s komponentama ispušnog plina i moraju biti električki uzemljeni kako bi se spriječili elektrostatički efekti.


    (1)  Izračunavanja emisija ispusta kako je opisano u ovoj Direktivi u nekim se slučajevima temelje na različitim mjerenjima i/ili metodama izračunavanja. Zbog ograničenih ukupnih tolerancija za izračunavanje emisije ispusta, dopustive vrijednosti nekih stavki, korištenih u odgovarajućim jednadžbama, moraju biti manje od dopuštenih tolerancija danih u ISO 3046-3.

    (2)  Sustavi punog protoka — CVS pozitivni obujam crpke ili kritični Venturijev protok moraju se baždariti vezano uz početnu instalaciju, veće održavanje ili po potrebi, kad to pokazuje provjera CVS sustava opisana u Prilogu V.

    Dodatak 2.

    1.   BAŽDARENJE INSTRUMENATA ZA ANALIZU

    1.1.   Uvod

    Svaki se analizator mora baždariti onoliko često koliko je potrebno da ispuni zahtjeve točnosti ove norme. Za analizatore o kojima je riječ u Dodatku 1., točka 1.4.3., koristi se metoda baždarenja opisana u ovom stavku.

    1.2.   Kalibracijski plinovi

    Trajnost svih kalibracijskih plinova mora biti poštovana.

    Datum isteka trajnosti kalibracijskih plinova koji navodi proizvođač mora biti zabilježen.

    1.2.1.   Čisti plinovi

    Zahtijevana čistoća plinova definirana je dolje nabrojenim ograničenjima onečišćenja. Za postupak moraju biti dostupni sljedeći plinovi:

    pročišćeni dušik

    (onečišćenje ≤ 1 ppm C, ≤ 1 ppm CO, ≤ 400 ppm CO2, ≤ 0,1 ppm NO)

    pročišćeni kisik

    (čistoća > 99,5 % vol O2)

    smjesa vodik-helij

    (40 ± 2 % vodik, ravnoteža helija)

    (onečišćenje ≤ 1 ppm C, ≤ 400 ppm CO)

    pročišćeni sintetski zrak

    (onečišćenje ≤ 1 ppm C, ≤ 1 ppm CO, ≤ 400 ppm CO2, ≤ 0,1 ppm NO)

    (sadržaj kisika između 18—21 % vol)

    1.2.2.   Kalibriranje i span plinovi

    Mora biti dostupna smjesa plinova koji imaju sljedeće kemijske sastave:

    C3H8 i pročišćeni sintetski zrak (vidjeti točku 1.2.1.)

    CO i pročišćeni dušik

    NO i pročišćeni dušik (količina NO2 sadržanog u ovom kalibracijskom plinu ne smije prekoračiti 5 % sadržaja NO)

    O2 i pročišćeni dušik

    CO2 i pročišćeni dušik

    CH4 i pročišćeni sintetski zrak

    C2H6 i pročišćeni sintetski zrak

    Napomena: Dopuštene su i druge kombinacije plinova, pod uvjetom da plinovi ne reagiraju jedan s drugim.

    Prava koncentracija kalibracijskog i span plina mora biti unutar ± 2 % nominalne vrijednosti. Sve koncentracije kalibracijskog plina daju se na bazi volumena (postotak volumena ili volumni ppm).

    Plinovi koji se koriste za kalibraciju i span plinovi također se mogu postići pomoću razdjeljivača plina, miješanjem s pročišćenim N2 ili s pročišćenim sintetskim zrakom. Točnost uređaja za miješanje mora biti takva da se koncentracija izmiješanih kalibracijskih plinova može odrediti unutar ± 2 %.

    1.3.   Radni postupci za analizatore i sustav uzorkovanja

    Radni postupak za analizatore slijedit će instrukcije za pokretanja i rad proizvođača instrumenata. Bit će uključeni minimalni zahtjevi dani u točkama od 1.4. do 1.9.

    1.4.   Ispitivanje propuštanja

    Mora se provesti ispitivanje propuštanja. Sonda se iskopča iz ispušnog sustava i završetak začepi. Uključi se crpka analizatora. Nakon početne stabilizacije na svim bi se mjeračima protoka trebala očitavati nula. Ako to nije slučaj, linije za uzorkovanje se moraju provjeriti a pogreška ispraviti. Maksimalna dopustiva količina propuštanja na vakuum strani bit će 0,5 % upotrebnog protoka za dio sustava koji se provjerava. Za procjenu upotrebnih protokâ mogu se koristiti protoci analizatora i obilazni protoci.

    Druga je metoda uvođenje stupnjevane promjene koncentracije na početku linije uzorkovanja prebacivanjem s nule na span plin.

    Ako nakon odgovarajućeg vremena očitavanje pokaže nižu koncentraciju u usporedbi s uvedenom koncentracijom, to upućuje na probleme kalibracije ili propuštanja.

    1.5.   Postupak kalibriranja

    1.5.1.   Sastavljanje instrumenta

    Sastavljanje instrumenta se kalibrira, a krivulje kalibracije provjeravaju prema standardnim plinovima. Koriste se isti protoci plina kao kad se uzorkuje ispust.

    1.5.2.   Vrijeme zagrijavanja

    Vrijeme zagrijavanja trebalo bi biti prema preporukama proizvođača. Ako nije specificirano, za zagrijavanje analizatora preporuča se minimum od dva sata.

    1.5.3.   Analizator NDIR i HFID

    Analizator NDIR podešava se po potrebi, a plamen izgaranja analizatora HFID bit će optimiran (točka 1.8.1.).

    1.5.4.   Kalibracija

    Svako radno područje koje se obično koristi mora biti kalibrirano.

    Korištenjem pročišćenog sintetskog zraka (ili dušika), analizatori CO, CO2, NOx, HC i O2 postavljeni su na nulu.

    Odgovarajući kalibracijski plinovi uvode se u analizatore, vrijednosti bilježe, a krivulja kalibracije postavlja prema točki 1.5.6.

    Nulti položaj mora se ponovno provjeriti i, ako je potrebno, postupak kalibracije se ponavlja.

    1.5.5.   Postavljanje krivulje kalibracije

    1.5.5.1.   Opće smjernice

    Krivulja kalibracije analizatora postavlja se pomoću najmanje pet točaka kalibracije (isključujući nulu), razmaknutih jednakomjerno koliko god je to moguće. Najviša nominalna koncentracija mora biti jednaka ili viša od 90 % punog mjerila.

    Krivulja kalibracije izračunava se metodom najmanjih kvadrata. Ako je rezultirajući polinomni stupanj veći od tri, broj točaka kalibracije (nula uključena) mora biti barem jednak tom polinomnom stupnju uvećanom za dva.

    Krivulja kalibracije ne smije se razlikovati za više od ± 2 % od nominalne vrijednosti svake točke kalibracije i za više od ± 1 % punog mjerila na nuli.

    Je li kalibracija ispravno provedena, može se provjeriti iz krivulje kalibracije i točaka kalibracije. Moraju se naznačiti različiti karakteristični parametri analizatora, posebno:

    područje mjerenja,

    osjetljivost,

    datum izvođenja kalibracije.

    1.5.5.2.   Kalibracija ispod 15 % punogmjerila

    Krivulja kalibracije analizatora postavlja se pomoću najmanje deset točaka kalibracije (isključujući nulu), razmaknutih tako da je 50 % točaka kalibracije ispod 10 % punog mjerila.

    Krivulja kalibracije izračunava se metodom najmanjih kvadrata.

    Krivulja kalibracije ne smije se razlikovati za više od ± 4 % od nominalne vrijednosti svake točke kalibracije i za više od ± 1 % punog mjerila na nuli.

    1.5.5.3.   Alternativne metode

    Ako se može pokazati da je alternativna tehnologija (npr. računalo, elektronički kontroliran prekidač itd.) jednako točna, tada se te alternative mogu koristiti.

    1.6.   Provjeravanje kalibracije

    Svako radno područje koje se normalno koristi mora se provjeriti prije svake analize u skladu sa sljedećim postupkom.

    Kalibracija se provjerava korištenjem nultog plina i span plina čija je nominalna vrijednost veća od 80 % punog mjerila mjernog područja.

    Ako se za dvije razmatrane točke nađena vrijednost ne razlikuje za više od ± 4 % punog mjerila od deklarirane referentne vrijednosti, parametri podešavanja mogu se izmijeniti. Ako to ne bi bio slučaj, postavlja se nova krivulja kalibracije u skladu s točkom 1.5.4.

    1.7.   Ispitivanje djelotvornosti NOx pretvarača

    Djelotvornost pretvarača koji se koristi za pretvaranje NO2 u NO ispituje se kako je navedeno u točkama od 1.7.1. do 1.7.8. (slika 1.).

    1.7.1.   Postava ispitivanja

    Koristeći plan ispitivanja kako je prikazano na slici 1. (vidjeti također Dodatak 1., točka 1.4.3.5.) i donji postupak, djelotvornost pretvarača može se ispitati pomoću ozonatora.

    Slika 1.

    Shematski prikaz NO2 pretvarača učinkovitosti

    Image

    1.7.2.   Kalibracija

    Slijedeći proizvođačeve specifikacije, CLD i HCLD se kalibriraju na najčešće radno područje korištenjem nultog i span plina (čiji sadržaj NO mora dostizati do oko 80 % radnog područja, a koncentracija NO2 smjese plina do manje od 5 % koncentracije NO). NOx analizator mora biti na NO načinu rada, tako da span plin ne prolazi kroz pretvarač. Naznačena koncentracija mora biti zabilježena.

    1.7.3.   Izračunavanje

    Stupanj djelotvornosti pretvarača NOx izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    (a)

    koncentracija NOx prema točki 1.7.6.;

    (b)

    koncentracija NOx prema točki 1.7.7.;

    (c)

    koncentracija NO prema točki 1.7.4.;

    (d)

    koncentracija NO prema točki 1.7.5.

    1.7.4.   Dodavanje kisika

    Pomoću T-spojnice protoku plina kontinuirano se dodaje kisik ili nulti zrak sve dok se ne pokaže koncentracija oko 20 % manja od naznačene koncentracije kalibracije navedene u točki 1.7.2. (Analizator je na NO načinu rada.)

    Pokazana se koncentracija (c) bilježi. Ozonator je tijekom cijelog procesa isključen.

    1.7.5.   Aktiviranje ozonatora

    Ozonator se sada aktivira kako bi proizveo dovoljno ozona da smanji koncentraciju NO do oko 20 % (minimum 10 %) kalibracijske koncentracije navedene u točki 1.7.2. Pokazana se koncentracija (d) bilježi. (Analizator je na NO načinu rada.)

    1.7.6.   NOx način rada

    NO analizator tada se prebacuje na NOx način rada, tako da kroz pretvarač sada prolazi smjesa plina (koja se sastoji od NO, NO2, O2 i N2). Pokazana se koncentracija (a) bilježi. (Analizator je na NOx načinu rada.)

    1.7.7.   Deaktiviranje ozonatora

    Ozonator se sada deaktivira. Smjesa plinova, opisana u točki 1.7.6., kroz pretvarač prolazi u detektor. Pokazana se koncentracija (b) bilježi. (Analizator je na NOx načinu rada.)

    1.7.8.   NO način rada

    Prebačen na NO način rada s deaktiviranim ozonatorom, protok kisika ili sintetskog zraka također je isključen. Očitavanje NOx analizatora neće odstupati za više od ± 5 % od vrijednosti izmjerene prema točki 1.7.2. (Analizator je na NO načinu rada.)

    1.7.9.   Interval ispitivanja

    Djelotvornost pretvarača mora se ispitati prije svake kalibracije NOx analizatora.

    1.7.10.   Zahtjev djelotvornosti

    Djelotvornost pretvarača ne smije biti manja od 90 %, ali je vrlo preporučljiva djelotvornost viša od 95 %.

    Napomena:

    Ako s analizatorom u najčešćem području ozonator ne može dati smanjenje s 80 % na 20 %, prema točki 1.7.5., tada se koristi najveće područje koje daje smanjenje.

    1.8.   Podešavanje FID

    1.8.1.   Optimizacija odziva detektora

    HFID mora biti podešen onako kako je specificirao proizvođač instrumenta. U air span plinu trebao bi se koristiti propan, da optimizira odziv na najčešćem radnom području.

    S protocima goriva i zraka postavljenima prema proizvođačevim preporukama, u analizator se uvodi 350 ± 75 ppm C span plina. Odziv na zadani protok goriva određuje se iz razlike između odziva span plina i odziva nultog plina. Protok goriva dodatno se podešava iznad i ispod proizvođačeve specifikacije. Span i nulti odziv pri tim protocima goriva bilježe se. Razlika između span i nultog odziva unosi se u dijagram, a protok goriva podešava prema bogatoj strani krivulje.

    1.8.2.   Odzivni faktori ugljikovodika

    Analizator se kalibrira korištenjem propana u zraku i pročišćenog sintetskog zraka, prema točki 1.5.

    Odzivni faktori određuju se kad se analizator uvede u servis i nakon većih servisnih intervala. Odzivni je faktor (Rf) za posebne vrste ugljikovodika omjer FID C1 očitanja i koncentracije plina u cilindru, izražen u ppm C1.

    Koncentracija plina koji se koristi za ispitivanje mora biti na razini koja će dati odziv od približno 80 % punog mjerila. Koncentracija mora biti poznata do točnosti od ± 2 %, vezano uz gravimetrijsku normu izraženu u volumenu. Uz to, plinski cilindar mora biti 24 sata prekondicioniran pri temperaturi 298 K (25 °C) ± 5 K.

    Plinovi koji se koriste za ispitivanje i preporučena područja relativnog odzivnog faktora jesu sljedeći:

    metan i pročišćeni sintetski zrak

    1,00 ≤ Rf ≤ 1,15

    propilen i pročišćeni sintetski zrak

    0,90 ≤ Rf ≤ 1,1

    toluen i pročišćeni sintetski zrak

    0,90 ≤ Rf ≤ 1,10

    Te se vrijednosti odnose na odzivni faktor (Rf) 1,00 za propan i pročišćeni sintetski zrak.

    1.8.3.   Provjera interferencije kisika

    Provjera interferencije kisika određuje se kad se analizator uvodi u servis i nakon većih servisnih intervala.

    Odzivni je faktor definiran i određuje se kako je opisano u točki 1.8.2. Plin koji se koristi za ispitivanje i preporučeno područje relativnog odzivnog faktora jesu sljedeći:

    propan i dušik: 0,95 ≤ Rf ≤ 1,05

    Ta se vrijednost odnosi na odzivni faktor (Rf) 1,00 za propan i pročišćeni sintetski zrak.

    Koncentracija kisika u zraku FID plamenika mora biti unutar ± 1 mol(skog) postotka koncentracije kisika zraka plamenika korištenog u posljednjoj provjeri interferencije kisika. Ako je razlika veća, interferencija kisika mora se provjeriti i, ako je potrebno, analizator podesiti.

    1.9.   Djelovanja interferencije s NDIR i CLD analizatorima

    Plinovi u ispuhu koji su drugačiji od onog koji se analizira, pri očitavanju mogu interferirati na nekoliko načina. Pozitivna se interferencija događa u NDIR instrumentima, gdje interferirajući plin jednako djeluje kao i plin koji se mjeri, ali u manjoj mjeri. Negativna se interferencija događa u NDIR instrumentima tako da interferirajući plin širi apsorpcijski pojas mjerenog plina, a u CLD instrumentima tako što interferirajući plin prigušuje isijavanje. Provjere interferencije u točki 1.9.1. i 1.9.2. izvode se prije početne upotrebe analizatora i nakon većih servisnih intervala.

    1.9.1.   Provjera interferencije CO analizatora

    Voda i CO2 mogu interferirati s radom CO analizatora. Stoga se CO2 span plin koji ima koncentraciju od 80 do 100 % punog mjerila maksimalnog radnog područja korištenog tijekom ispitivanja diže u mjehurićima kroz vodu pri sobnoj temperaturi, a odziv analizatora se bilježi. Odziv analizatora ne smije biti veći od 1 % punog mjerila za područja koja su jednaka, ili su oko 300 ppm, ili su viša od 3 ppm za područja ispod 300 ppm.

    1.9.2.   Provjere prigušivanja NOx analizatora

    CO2 i vodena para su dva plina važna za CLD (i HCLD) analizatore. Odzivi prigušivanja tih plinova razmjerni su njihovim koncentracijama, pa stoga zahtijevaju tehnike ispitivanja kojima bi se utvrdilo prigušivanje pri najvećim očekivanim koncentracijama iskušanima tijekom ispitivanja.

    1.9.2.1.   Provjera prigušivanja CO2

    CO2 span plin koji ima koncentraciju od 80 do 100 % punog mjerila maksimalnog radnog područja propušta se kroz NDIR analizator, a vrijednost CO2 bilježi kao A. Tada se miješa približno 50 % s NO span plina i propušta kroz NDIR i (H)CLD s vrijednostima CO2 i NO zabilježenima kao B odnosno C. CO2 je isključen i samo se NO span plin propušta kroz (H)CLD, a vrijednost NO bilježi se kao D.

    Prigušivanje se izračunava na sljedeći način:

    Formula

    i ne smije biti veće od 3 % punog mjerila

    gdje je:

    A

    :

    nerazblažena koncentracija CO2 mjerena NDIR %

    B

    :

    razblažena koncentracija CO2 mjerena NDIR %

    C

    :

    razblažena koncentracija NO mjerena CLD ppm

    D

    :

    nerazblažena koncentracija NO mjerena CLD ppm

    1.9.2.2.   Provjera prigušivanja vodom

    Provjera se odnosi samo na mjerenja koncentracije vlažnog plina. Pri izračunavanju prigušivanja vodom mora se uzeti u obzir razrjeđenje NO span plina vodenom parom i određivanje koncentracije smjese vodene pare na onu koja se očekuje tijekom ispitivanja. NO span plin, koji ima koncentraciju od 80 do 100 % punog mjerila prema normalnom radnom području, propušta se kroz (H)CLD, a vrijednost NO bilježi kao D. NO plin diže se u mjehurićima kroz vodu pri sobnoj temperaturi i propušta kroz (H)CLD, a vrijednost NO bilježi kao C. Apsolutni radni tlak analizatora i temperatura vode određuju se i bilježe kao E odnosno F. Tlak zasićenja smjese pare koji odgovara temperaturi mjehuričaste vode (F) određuje se i bilježi kao G. Koncentracija smjese vodene pare (u %) izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    i bilježi kao H. Očekivana koncentracija razrijeđenog NO span plina (u vodenoj pari) izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    i bilježi kao De. Za dizel-ispuh, maksimalna koncentracija vodene pare ispuha (u %) koja se očekuje tijekom ispitivanja procjenjuje se, pod pretpostavkom da je omjer atoma goriva H/C od 1,8 do 1, iz koncentracije nerazrijeđenog CO2 span plina (A, kao što je izmjereno u točki 1.9.2.1.) na sljedeći način:

    Formula

    i bilježi kao Hm.

    Prigušivanje vodom izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    i ne smije biti veće od 3 % punog mjerila

    De

    :

    očekivana koncentracija razrijeđenog NO (ppm)

    C

    :

    koncentracija razrijeđenog NO (ppm)

    Hm

    :

    maksimalna koncentracija vodene pare (%)

    H

    :

    stvarna koncentracija vodene pare (%)

    Napomena:

    Za tu je provjeru važno da NO span plin sadrži minimalnu koncentraciju NO2 jer u ovim izračunima prigušenja nije uzeta u obzir apsorpcija NO2 u vodi.

    1.10.   Intervali kalibracije

    Analizatori se moraju kalibrirati prema točki 1.5. najmanje svaka tri mjeseca ili kad god se obavi popravak ili izmjena sustava koji bi mogli utjecati na kalibraciju.

    2.   KALIBRACIJA MJERNOG SUSTAVA KRUTIH ČESTICA

    2.1.   Uvod

    Svaka se komponenta mora kalibrirati onoliko često koliko je potrebno kako bi ispunila zahtjeve točnosti ove norme. U ovoj točki opisana je metoda kalibracije koju treba koristiti za komponente naznačene u Prilogu III., Dodatku 1., točki 1.5. i u Prilogu V.

    2.2.   Mjerenje protoka

    Kalibracija mjerača protoka plina ili instrumentarij za mjerenje protoka mogu se pronaći u nacionalnim i/ili međunarodnim normama.

    Maksimalna pogreška izmjerene vrijednosti mora biti unutar ± 2 % očitanja.

    Ako se protok plina određuje diferencijalnim mjerenjem, maksimalna pogreška razlike mora biti takva da je točnost GEDF unutar ± 4 % (vidjeti također Prilog V., točka 1.2.1.1. EGA). To se može izračunati uzimanjem prosjeka kvadratnog korijena pogrešaka svakog instrumenta.

    2.3.   Provjeravanje omjera miješanja

    Kad se koriste sustavi za uzorkovanje krutih čestica bez EGA (Prilog V., točka 1.2.1.1.), omjer miješanja provjerava se pri svakom instaliranju novog motora, s motorom u radu i korištenjem mjerenja koncentracije ili CO2 ili NOx u neobrađenom i razrijeđenom ispuhu.

    Mjereni omjer miješanja mora biti unutar ± 10 % omjera miješanja izračunanog iz mjerenja koncentracije CO2 ili NOx.

    2.4.   Provjeravanje uvjeta djelomičnog protoka

    Područje brzine ispušnog plina i oscilacije tlaka provjeravaju se i podešavaju prema zahtjevima Priloga V., točke 1.2.1.1., EP, ako se primjenjuje.

    2.5.   Intervali kalibracije

    Instrumentarij za mjerenje protoka kalibrira se najmanje svaka tri mjeseca ili kad god se obavi izmjena sustava koja bi mogla utjecati na kalibraciju.

    Dodatak 3.

    1.   PROCJENA PODATAKA I IZRAČUNI

    1.1.   Procjena podataka o plinovitim emisijama

    Za procjenu plinovitih emisija izračunava se prosjek očitanja tablice u posljednjih 60 sekundi svakog načina rada, a ako je korištena metoda ravnoteže ugljika, prosječne koncentracije (conc) HC, CO, NOx i CO2 tijekom svakog načina rada određuju se iz prosjeka očitanja tablice i odgovarajućih kalibracijskih podataka. Može se koristiti i drugačija vrsta bilježenja ako osigurava dobivanje istovrijednih podataka.

    Prosječna pozadinska koncentracija (concd) može se odrediti iz očitavanja zraka za miješanje iz vrećastih filtara ili iz kontinuiranog (bez vrećastih filtara) pozadinskog očitavanja i odgovarajućih kalibracijskih podataka.

    1.2.   Emisije krutih čestica

    Za procjenu krutih čestica, za svaki se način rada bilježe ukupne mase (MSAM,i) ili volumeni (VSAM,i) uzoraka kroz filtre.

    Filtri se vraćaju u komoru za vaganje i kondicioniraju najmanje jedan sat, ali ne dulje od 80 sati i tada važu. Bilježi se bruto-težina filtara, a oduzima tara težina (vidjeti točku 3.1. Priloga III.). Masa krutih čestica (Mf za metodu pojedinačnog filtra; Mf,i za metodu višestrukog filtra) zbroj je masâ krutih čestica skupljenih na primarnim i pomoćnim filtrima.

    Ako treba primijeniti pozadinsku korekciju, bilježi se masa (MDIL) ili volumen (VDIL) zraka za miješanje kroz filtre i masa krutih čestica (Md). Ako se vrši više od jednog mjerenja, kvocijent Md/MDIL ili Md/VDIL mora se izračunati za svako pojedino mjerenje i zatim odrediti prosjek vrijednosti.

    1.3.   Izračunavanje plinovitih emisija

    Konačno prijavljeni rezultati ispitivanja izvode se u nekoliko sljedećih faza:

    1.3.1.   Utvrđivanje protoka ispušnog plina

    Protok ispušnog plina (GEXHW, VEXHW ili VEXHD) određuje se za svaki način rada prema Prilogu III., Dodatku 1., točkama od 1.2.1. do 1.2.3.

    Kad se koristi sustav za miješanje punog protoka, ukupni se protok razrijeđenog ispušnog plina (GTOTW, VTOTW) određuje za svaki način rada prema Prilogu III., Dodatku 1., točka 1.2.4.

    1.3.2.   Suha/vlažna korekcija

    Kad se primjenjuje GEXHW, VEXHW, GTOTW ili VTOTW, izmjerena se koncentracija pretvara u vlažnu bazu prema sljedećoj formuli ako već nije izmjerena na vlažnoj bazi:

    Formula

    Za neobrađeni ispušni plin:

    Formula

    ili:

    Formula

    Za razrijeđeni ispušni plin:

    Formula

    ili:

    Formula

    FFH se može izračunati pomoću formule:

    Formula

    Za zrak za miješanje:

    Formula

    Formula

    Formula

    Za ulazni zrak (ako je različit od zraka za miješanje):

    Formula

    Formula

    Formula

    gdje je:

    Ha

    :

    apsolutna vlažnost ulaznog zraka, g voda po kg suhog zraka

    Hd

    :

    apsolutna vlažnost zraka za miješanje, g voda po kg suhog zraka

    Rd

    :

    relativna vlažnost zraka za miješanje (%)

    Ra

    :

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pd

    :

    tlak zasićenja pare zraka za miješanje (kPa)

    pa

    :

    tlak para zasićenja ulaznog zraka (kPa)

    pb

    :

    ukupni barometarski tlak (kPa).

    1.3.3.   Korekcija vlažnosti za NOx

    Budući da emisija NOx ovisi o uvjetima vanjskog zraka, koncentracija NOx korigira se za temperaturu vanjskog zraka i vlažnost, faktorima KH navedenima u sljedećoj formuli:

    Formula

    gdje je:

    A

    :

    0,309 GFUEL/GAIRD – 0,0266

    B

    :

    – 0,209 GFUEL/GAIRD + 0,00954

    T

    :

    temperatura zraka u KFormula

    Ha

    :

    vlažnost ulaznog zraka, g voda po kg suhog zraka:

    Formula

    Ra

    :

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    :

    tlak para zasićenja ulaznog zraka (kPa)

    pb

    :

    ukupni barometarski tlak (kPa).

    1.3.4.   Izračunavanje masenih protoka emisije

    Maseni protoci emisije izračunavaju se za svaki način rada na sljedeći način:

    (a)

    Za neobrađeni ispušni plin (1):

    Formula

    ili:

    Formula

    ili:

    Formula

    (b)

    Za razrijeđeni ispušni plin (1):

    Formula

    ili:

    Formula

    gdje je:

    concc — pozadinska korigirana koncentracija

    Formula

    Formula

    ili:

    Formula

    Koeficijenti „u” — vlažno, „v” — suho, „w” — vlažno koriste se prema sljedećoj tablici:

    Plin

    u

    v

    w

    conc

    NOx

    0,001587

    0,002053

    0,002053

    ppm

    CO

    0,000966

    0,00125

    0,00125

    ppm

    HC

    0,000479

    0,000619

    ppm

    CO2

    15,19

    19,64

    19,64

    postotak

    Gustoća HC se temelji na prosječnom omjeru ugljika prema vodiku od 1:1,85.

    1.3.5.   Izračunavanje specifičnih emisija

    Specifične se emisije (g/kWh) izračunavaju za sve pojedinačne komponente na sljedeći način:

    Formula

    gdje je Formula

    Faktori vaganja i broj načina rada (n) korištenih u gornjem izračunu u skladu su s Prilogom III., točkom 3.6.1.

    1.4.   Izračunavanje emisije krutih čestica

    Emisija krutih čestica izračunava se na sljedeći način:

    1.4.1.   Korekcijski faktor vlažnosti za krute čestice

    Budući da emisija krutih čestica dizelskih motora ovisi o uvjetima vanjskog zraka, maseni se protok krutih čestica korigira za vlažnost okolnog zraka faktorom Kp navedenim u sljedećoj formuli:

    Formula

    Ha

    :

    vlažnost ulaznog zraka, grami vode po kg suhog zraka

    Formula

    Ra

    :

    relativna vlažnost ulaznog zraka (%)

    pa

    :

    tlak para zasićenja ulaznog zraka (kPa)

    pb

    :

    ukupni barometarski tlak (kPa)

    1.4.2.   Sustav za miješanje djelomičnog protoka

    Konačni prijavljeni rezultati ispitivanja emisije krutih čestica izvode se u nekoliko sljedećih faza. Budući da se mogu koristiti različite vrste kontrole količine miješanja, primjenjuju se različite metode izračunavanja za istovrijedni maseni protok razrijeđenog ispušnog plina GEDF ili istovrijedni protok volumena razrijeđenog ispušnog plina VEDF. Svi se izračuni temelje na prosječnim vrijednostima pojedinačnih načina rada (i) tijekom razdoblja uzorkovanja.

    1.4.2.1.   Izokinetički sustavi

    Formula

    ili:

    Formula

    Formula

    ili:

    Formula

    gdje r odgovara omjeru površine poprečnog presjeka izokinetičke sonde Ap i ispušne cijevi AT:

    Formula

    1.4.2.2.   Sustavi s mjerenjem koncentracije CO2 ili NOx

    Formula

    ili:

    Formula

    Formula

    gdje je:

    ConcE

    =

    vlažna koncentracija praćenog plina u neobrađenom ispustu

    ConcD

    =

    vlažna koncentracija praćenog plina u razrijeđenom ispustu

    ConcA

    =

    vlažna koncentracija praćenog plina u zraku za miješanje

    Koncentracije mjerene na suhoj osnovi moraju se pretvoriti u vlažnu osnovu prema točki 1.3.2. ovog Dodatka.

    1.4.2.3.   Sustavi s mjerenjem CO2 i metodom ravnoteže ugljika

    Formula

    gdje je:

    CO2D

    =

    CO2 koncentracija u razrijeđenom ispustu

    CO2A

    =

    CO2 koncentracija u zraku za miješanje

    (koncentracije u % volumena na vlažnoj osnovi)

    Ta se jednadžba temelji na pretpostavci ravnoteže ugljika (atomi ugljika koji opskrbljuju motor emitiraju se kao CO2) i izvodi se u nekoliko sljedećih faza:

    Formula

    i:

    Formula

    1.4.2.4.   Sustavi s mjerenjem protoka

    Formula

    Formula

    1.4.3.   Sustav miješanja punog protoka

    Konačni prijavljeni rezultati ispitivanja emisije krutih čestica izvode se u nekoliko sljedećih faza:

    Sva se izračunavanja temelje na prosječnim vrijednostima pojedinačnih načina rada (i) tijekom razdoblja uzorkovanja.

    Formula

    ili:

    Formula

    1.4.4.   Izračunavanje masenog protoka krutih čestica

    Maseni protok krutih čestica izračunava se na sljedeći način:

    Za metodu pojedinačnog filtra:

    Formula

    ili:

    Formula

    gdje se:

    (GEDFW)aver, (VEDFW)aver, (MSAM)aver, (VSAM)aver u ciklusu ispitivanja određuje zbrajanjem prosječnih vrijednosti pojedinačnih načina rada tijekom razdoblja uzorkovanja:

    Formula

    Formula

    Formula

    Formula

    gdje je i = 1, … n

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    ili:

    Formula

    gdje je i = 1, … n

    Maseni protok krutih čestica može biti pozadinski korigiran na sljedeći način:

    Za metodu pojedinačnog filtra:

    Formula

    ili:

    Formula

    Ako je izvršeno više od jednog mjerenja, (Md/MDIL) ili (Md/VDIL) zamjenjuju se s (Md/MDIL)aver odnosno (Md/VDIL)aver.

    Formula

    ili:

    Formula

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    ili:

    Formula

    Ako je izvršeno više od jednog mjerenja, (Md/MDIL) ili (Md/VDIL) zamjenjuje se s (Md/MDIL)aver odnosno (Md/VDIL)aver.

    Formula

    ili:

    Formula

    1.4.5.   Izračunavanje specifičnih emisija

    Specifična emisija krutih čestica PT (g/kWh) izračunava se na sljedeći način (2):

    Za metodu pojedinačnog filtra:

    Formula

    Za metodu višestrukog filtra:

    Formula

    Formula

    1.4.6   Djelotvorni faktor vaganja

    Za metodu pojedinačnog filtra, djelotvorni faktor vaganja WFE,i za svaki način rada izračunava se na sljedeći način:

    Formula

    ili:

    Formula

    gdje je i = 1, … n.

    Vrijednost efektivnih faktora vaganja mora biti unutar ± 0,005 (apsolutna vrijednost) faktorâ vaganja nabrojenih u Prilogu III., točka 3.6.1.


    (1)  U slučaju NOx, koncentracija NOx (NOxconc ili NOxconcc) mora biti pomnožena s KHNOX (korekcijskim faktorom vlažnosti za NOx navedenim u prethodnoj točki 1.3.3.) na sljedeći način:

    Formula

    (2)  Maseni protok krutih čestica PTmass mora biti pomnožen s Kp (korekcijskim faktorom vlažnosti za krute čestice navedenim u točki 1.4.1.).


    PRILOG IV.

    TEHNIČKE KARAKTERISTIKE REFERENTNOGA GORIVA PROPISANE ZA HOMOLOGACIJSKA ISPITIVANJA I UTVRĐIVANJE USKLAĐENOSTI PROIZVODNJE

    REFERENTNO GORIVO ZA IZVANCESTOVNE POKRETNE STROJEVE (1)

    Napomena: Istaknuta su ključna svojstva za performanse motora/emisije ispusta.

     

    Ograničenja i jedinice (2)

    Metoda ispitivanja

    Cetanski broj (4)

    minimum 45 (7)

    maksimum 50

    ISO 5165

    Gustoća pri 15 °C

    minimum 835 kg/m3

    maksimum 845 kg/m3 (10)

    ISO 3675, ASTM D 4052

    Destilacija (3) — 95 % točke

    maksimalno 370 °C

    ISO 3405

    Viskoznost pri 40 °C

    minimalno 2,5 mm2/s

    maksimalno 3,5 mm2/s

    ISO 3104

    Sadržaj sumpora

    minimalno 0,1 % mase (9)

    maksimalno 0,2 % mase (8)

    ISO 8754, EN 24260

    Plamište

    minimalno 55 °C

    ISO 2719

    CFPP

    minimum —

    maksimum + 5 °C

    EN116

    Korozija bakra

    maksimum 1

    ISO 2160

    Conradson ostatak ugljika (10 % DR)

    maksimalno 0,3 % mase

    ISO 10370

    Sadržaj pepela

    maksimalno 0,01 % mase

    ASTM D 482 (12)

    Sadržaj vode

    maksimalno 0,05 % mase

    ASTM D 95, D 1744

    Neutralizacijski broj (jake kiseline)

    minimalno 0,20 mg KOH/g

     

    Oksidacijska stabilnost (5)

    maksimum 2,5 mg/100 ml

    ASTM D 2274

    Aditivi (6)

     

     

    Napomena 1.: Ako se traži izračunavanje toplinske djelotvornosti motora ili vozila, kalorična se vrijednost goriva može izračunati iz:

    Formula

    gdje je:

    d= gustoća pri 288 K (15 °C)

    x= razmjer prema masi vode (%/100)

    y= razmjer prema masi pepela (%/100)

    s= razmjer prema masi sumpora (%/100)

    Napomena 2.: Vrijednosti navedene u specifikaciji su „prave vrijednosti”. Pri utvrđivanju njihovih graničnih vrijednosti primijenjeni su uvjeti iz ASTM D 3244 „Definiranje temelja za naftu dovodi do rasprava o kakvoći”, a pri utvrđivanju minimalne vrijednosti uzeta je u obzir minimalna razlika od 2R iznad nule; pri utvrđivanju maksimalne i minimalne vrijednosti minimalna je razlika 4R (R = mogućnost ponavljanja).

    Usprkos toj mjeri, koja je potrebna iz statističkih razloga, proizvođač goriva bi ipak trebao ciljati na nultu vrijednost ondje gdje je predviđena maksimalna vrijednost 2R i srednja vrijednost, u slučaju navođenja minimalnih i maksimalnih ograničenja. Ako bi bilo nužno razjasniti pitanje udovoljava li gorivo zahtjevima specifikacija, trebali bi se primijeniti uvjeti iz ASTM D 3244.

    Napomena 3.: Navedene brojke prikazuju isparene količine (postotak nadoknađenog + postotak gubitka).

    Napomena 4.: Raspon cetana nije u skladu sa zahtjevom minimalnog opsega od 4R. Međutim, u slučajevima spora između isporučitelja i korisnika goriva mogu se za rješavanje takvih sporova koristiti uvjeti iz ASTM D 3244, pod uvjetom da je umjesto pojedinačnog utvrđivanja obavljen dovoljan broj ponovljenih mjerenja kako bi se postigla potrebna točnost.

    Napomena 5.: Iako se oksidacijska stabilnost kontrolira, vjerojatno je da će rok upotrebe biti ograničen. Savjet o uvjetima skladištenja i vijeku trajanja trebalo bi potražiti od isporučitelja.

    Napomena 6.: To bi gorivo trebalo biti čisto i samo s razdvojenim komponentama destilata ugljikovodika; dopušteno je odsumporavanje. Ne smije sadržavati bilo kakve metalne aditive ili aditive za poboljšavanje cetanske vrijednosti.

    Napomena 7.: Dopuštene su niže vrijednosti, u kojem slučaju treba prijaviti cetanski broj korištenog referentnoga goriva.

    Napomena 8.: Dopuštene su više vrijednosti, u kojem slučaju treba prijaviti sadržaj sumpora u korištenom referentnom gorivu.

    Napomena 9.: Uzimajući u obzir trendove na tržištima, treba ga stalno držati pod nadzorom. U svrhu početne homologacije motora bez naknadne obrade ispušnog plina, na zahtjev podnositelja prijave dopustiv je minimum sumporne mase od 0,050 %, u kojem slučaju izmjerena razina krutih čestica mora biti korigirana naviše, s obzirom na prosječnu vrijednost koja je nominalno specificirana za sadržaj sumpora u gorivu (0,150 % mase), prema donjoj jednadžbi:

    Formula

    gdje je:

    PTadj =

    podešena PT vrijednost (g/kWh)

    PT=

    izmjerena odvagnuta specifična vrijednost emisije za emisiju krutih čestica (g/kWh)

    SFC=

    odvagnuta specifična potrošnja goriva (g/kWh) izračunana prema donjoj formuli

    NSLF=

    prosjek nominalne specifikacije masenog razlomka sadržaja sumpora (npr. 0,15 %/100)

    FSF=

    maseni razlomak sadržaja sumpora u gorivu (%/100)

    Jednadžba za izračunavanje odvagnute specifične potrošnje goriva:

    Formula

    gdje je:

    Formula

    Radi usklađenosti proizvodnih procjena u skladu s točkom 5.3.2. Priloga I., zahtjevima mora biti udovoljeno korištenjem referentnoga goriva sa sadržajem sumpora u skladu s minimalnom/maksimalnom razinom od 0,1/0,2 % mase.

    Napomena 10.: Dopuštene su više vrijednosti sve do 855 kg/m3, u kojem slučaju treba prijaviti gustoću korištenog referentnoga goriva. U svrhu usklađenosti proizvodnih procjena s točkom 5.3.2. Priloga I., zahtjevima mora biti udovoljeno korištenjem referentnoga goriva koje je u skladu s minimalnom/maksimalnom razinom od 835/845 kg/m3.

    Napomena 11.: Uzimajući u obzir trendove na tržištima, sve karakteristike goriva i granične vrijednosti moraju biti pod nadzorom.

    Napomena 12.: Treba biti zamijenjen s EN/ISO 6245, s djelovanjem na dan provedbe.


    PRILOG V.

    1.   SUSTAVI ANALIZE I UZORKOVANJA

    SUSTAVI UZORKOVANJA PLINOVITIH I KRUTIH ČESTICA

    Broj slike

    Opis

    2

    Sustav analize ispušnog plina za neobrađeni ispuh

    3

    Sustav analize ispušnog plina za razrijeđeni ispuh

    4

    Djelomični protok, izokinetički protok, nadzor usisnog ventilatora, frakcionalno uzorkovanje

    5

    Djelomični protok, izokinetički protok, nadzor tlaka ventilatora, frakcionalno uzorkovanje

    6

    Djelomični protok, nadzor CO2, ili NOx, frakcionalno uzorkovanje

    7

    Djelomični protok, ravnoteža CO2 i ugljika, ukupno uzorkovanje

    8

    Djelomični protok, mjerenje pojedinačnog venturija i koncentracije, frakcionalno uzorkovanje

    9

    Djelomični protok, mjerenje dvostrukog venturija ili otvora i koncentracije, frakcionalno uzorkovanje

    10

    Djelomični protok, mjerenje dijeljenja na više cijevi i koncentracije, frakcionalno uzorkovanje

    11

    Djelomični protok, nadzor protoka, ukupno uzorkovanje

    12

    Djelomični protok, nadzor protoka, frakcionalno uzorkovanje

    13

    Puni protok, pozitivni pomak crpke ili kritični venturi protok, frakcionalno uzorkovanje

    14

    Sustav za uzorkovanje krutih čestica

    15

    Sustav za miješanje za sustav punog protoka

    1.1.   Utvrđivanje plinovitih emisija

    Točka 1.1.1. i slike 2. i 3. sadrže podrobne opise preporučenih sustava uzorkovanja i analiziranja. Budući da različite konfiguracije mogu proizvesti istovrijedne rezultate, ne zahtijeva se točna usklađenost s tim slikama. Dodatne komponente, poput instrumenata, ventila, solenoida, crpki i prekidača mogu se koristiti za osiguravanje dodatnih informacija i usklađivanje funkcija sustava komponenti. Druge komponente, koje nisu potrebne za održavanje točnosti na nekim sustavima, mogu se isključiti ako se njihovo isključivanje temelji na dobroj inženjerskoj prosudbi.

    1.1.1.   Komponente plinovitog ispusta CO, CO2, HC, NOx

    Opisan je sustav analize za određivanje plinovitih emisija u neobrađenom ili razrijeđenom ispušnom plinu, temeljen na korištenju:

    HFID analizatora za mjerenje ugljikovodika,

    NDIR analizatora za mjerenje ugljičnog monoksida i ugljičnog dioksida,

    HCLD ili istovrijednog analizatora za mjerenje dušikovog oksida.

    Za neobrađeni ispušni plin (vidjeti sliku 2.), uzorak za sve komponente može se uzeti jednom ili dvjema sondama za uzorkovanje, smještenima vrlo blizu i iznutra razdijeljenima prema različitim analizatorima. Treba biti na oprezu da ne dođe do kondenzacije komponenti ispuha (uključujući vodu i sumpornu kiselinu) u bilo kojoj točki analitičkog sustava.

    Za razrijeđeni ispušni plin (vidjeti sliku 3.), uzorak za ugljikovodike uzima se drukčijom sondom za uzorkovanje nego uzorak za druge komponente. Treba biti na oprezu da u bilo kojoj točki analitičkog sustava ne dođe do kondenzacije komponenti ispuha (uključujući vodu i sumpornu kiselinu).

    Slika 2.

    Dijagram protoka sustava za analizu ispušnog plina za CO, CO2, NOx i HC

    Image

    Slika 3.

    Dijagram protoka sustava za analizu razrijeđenog ispušnog plina za CO, CO2, NOx i HC.

    Image

    Opisi — slike 2. i 3.

    Opći iskaz:

    Sve komponente na putu uzorkovanja plina moraju biti održavane na temperaturi specificiranoj za sustave o kojima se radi.

    SP1 sonda za uzorkovanje neobrađenog ispušnog plina (samo slika 2.)

    Preporučuje se ravna zatvorena sonda od nehrđajućeg čelika s više otvora. Unutarnji promjer ne smije biti veći od unutarnjeg promjera cjevovoda za uzorkovanje. Debljina stijenke sonde ne smije biti veća od 1 mm. Moraju biti minimalno tri otvora u tri različite dijalne ravnine, takve veličine da uzimaju uzorak približno istog protoka. Sonda se mora protezati preko najmanje 80 % promjera ispušne cijevi.

    SP2 sonda za uzorkovanje HC razrijeđenog ispušnog plina (samo slika 3.)

    Sonda:

    se definira kao prvih 254 mm do 762 mm cjevovoda za uzorkovanje ugljikovodika (HSL3),

    ima minimalno 5 mm unutarnjeg promjera,

    instalirana je u tunelu za miješanje DT (točka 1.2.1.2.) u točki gdje su zrak za miješanje i ispušni plin dobro izmiješani (npr. približno 10 promjera tunela iza točke gdje ispuh ulazi u tunel za miješanje),

    mora biti dovoljno udaljena (radijalno) od drugih sondi i stijenke tunela, tako da na nju ne utječu bilo kakva strujanja ili vrtlozi,

    mora biti zagrijana tako da podigne temperaturu struje plina na 463 K (190 °C) ± 10 K na izlazu iz sonde.

    SP3 sonda za uzorkovanje CO, CO2, NOx razrijeđenog ispušnog plina (samo slika 3.)

    Sonda:

    mora biti u istoj ravnini kao SP2,

    mora biti dovoljno udaljena (radijalno) od drugih sondi i stijenke tunela, tako da na nju ne utječu bilo kakva strujanja ili vrtlozi,

    mora biti zagrijana i izolirana cijelom svojom duljinom do minimalne temperature 328 K (55 °C) kako bi se izbjegla kondenzacija vode.

    HSL1 zagrijani cjevovod za uzorkovanje

    Cjevovod za uzorkovanje osigurava uzorkovanje plina od pojedinačne sonde do razdijelne(-ih) točke(-aka) i HC analizatora.

    Cjevovod za uzorkovanje:

    mora imati unutarnji promjer minimalno 5 mm i maksimalno 13,5 mm,

    mora biti napravljen od nehrđajućeg čelika ili PTFE,

    mora održavati temperaturu stijenke od 463 (190 °C) ± 10 K, izmjerenu u svakom zasebno kontroliranom zagrijanom odjeljku ako je temperatura ispušnog plina na sondi za uzorkovanje jednaka ili ispod 463 K (190 °C),

    mora održavati temperaturu stijenke većom od 453 K (180 °C) ako je temperatura ispušnog plina na sondi za uzorkovanje iznad 463 K (190 °C),

    mora održavati temperaturu plina 463 K (190 °C) ± 10 K neposredno ispred zagrijanog filtra (F2) i HFID.

    HSL2 zagrijani cjevovod za uzorkovanje NOx

    Cjevovod za uzorkovanje:

    mora održavati temperaturu stijenke od 328 do 473 K (od 55 do 200 °C) sve do pretvarača kad se koristi rashladna kupka, i sve do analizatora kad se rashladna kupka ne koristi,

    mora biti izrađen od nehrđajućeg čelika ili PTFE.

    Budući da cjevovod za uzorkovanje treba zagrijavati samo zato da se spriječi kondenzacija vode i sumporne kiseline, temperatura cjevovoda za uzorkovanje ovisi o sadržaju sumpora u gorivu.

    SL cjevovod za uzorkovanje CO (CO2):

    mora biti izrađen od PTFE ili nehrđajućeg čelika. Može biti zagrijan ili nezagrijan.

    BK pozadinska vreća (neobvezna; samo slika 3.)

    Za mjerenje pozadinskih koncentracija.

    BG vreća za uzorke (neobvezna; slika 3., samo CO i CO2)

    Za mjerenje koncentracija uzorka.

    F1 zagrijani predfiltar (neobvezan)

    Temperatura će biti ista kao HSL1.

    F2 zagrijani filtar

    Filtar mora izvući svaku krutu česticu iz uzorka plina prije analizatora. Temperatura mora biti ista kao HSL1. Filtar se mijenja po potrebi.

    P zagrijana crpka za uzorkovanje

    Crpka se zagrijava na temperaturu HSL1.

    HC

    Ionizacijski detektor zagrijanog plamena (HFID) za određivanje ugljikovodika. Temperatura se mora održavati na od 453 do 473 K (od 180 do 200 °C).

    CO, CO2

    NDIR analizatori za određivanje ugljikovog monoksida i ugljikovog dioksida.

    NO2

    (H)CLD analizator za određivanje oksida dušika. Ako se koristi HCLD, mora se održavati na temperaturi od 328 do 473 K (od 55 do 200 °C).

    C pretvarač

    Pretvarač se koristi za katalitičko pretvaranje NO2 u NO prije analize CLD ili HCLD.

    B rashladna kupka

    Za rashlađivanje i kondenziranje vode iz uzorka ispusta. Kupka se mora održavati na temperaturi od 273 do 277 K (od 0 do 4 °C) pomoću leda ili rashlađivanja. Neobvezna je ako u analizatoru nema interferencije vodene pare, kako je određeno u Prilogu III., Dodatku 3., točkama 1.9.1. i 1.9.2.

    Kemijska sušila nisu dopuštena za uklanjanje vode iz uzorka.

    T1, T2, T3 senzor temperature

    Za praćenje temperature struje plina.

    T4 senzor temperature

    Temperatura pretvarača NO2-NO.

    T5 senzor temperature

    Za praćenje temperature rashladne kupke.

    G1, G2, G3 manometar

    Za mjerenje tlaka u cjevovodima za uzorkovanje.

    R1, R2 regulator tlaka

    Za kontrolu tlaka zraka odnosno goriva za HFID.

    R3, R4, R5 regulator tlaka

    Za kontrolu tlaka u cjevovodima za uzorkovanje i protok prema analizatorima.

    FL1, FL2, FL3 mjerač protoka

    Za praćenje obilaznog protoka uzorka.

    FL4 do FL7 mjerač protoka (neobvezan)

    Za praćenje protoka kroz analizatore.

    V1 do V6 selekcijski ventil

    Prikladni ventili za odabiranje uzorka, protoka span plina ili nultog plina do analizatora.

    V7, V8 solenoidni ventil

    Za obilaženje pretvarača NO2-NO.

    V9 igličasti ventil

    Za uravnoteživanje protoka kroz pretvarač NO2-NO i obilazni tok.

    V10, V11 igličasti ventil

    Za podešavanje protokâ prema analizatorima.

    V12, V13 zglobni ventil

    Za ispuštanje kondenzata iz kupke B.

    V14 selekcijski ventil

    Odabiranje uzorka ili pozadinske vreće.

    1.2.   Utvrđivanje krutih čestica

    Točke 1.2.1. i 1.2.2. i slike od 4. do 15. sadrže podrobne opise preporučenih sustava miješanja i uzorkovanja. Budući da različite konfiguracije mogu proizvesti istovrijedne rezultate, ne zahtijeva se točna usklađenost s tim slikama. Dodatne komponente, poput instrumenata, ventila, solenoida, crpki i prekidača, mogu se koristiti za osiguravanje dodatnih informacija i usklađivanje funkcija sustava komponenti. Druge komponente, koje nisu potrebne za održavanje točnosti na nekim sustavima, mogu se isključiti ako se njihovo isključivanje temelji na dobroj inženjerskoj procjeni.

    1.2.1.   Sustav miješanja

    1.2.1.1.   Sustav miješanja djelomičnog protoka (slike od 4. do 12.)

    Sustav miješanja opisan je na temelju miješanja dijela ispušne struje. Razdvajanje ispušne struje i proces miješanja koji slijedi mogu se obaviti pomoću različitih vrsta sustava za miješanje. Za kasnije sakupljanje krutih čestica sav razrijeđeni ispušni plin ili samo dio razrijeđenog ispušnog plina može se pustiti do sustava uzorkovanja krutih čestica (točka 1.2.2., slika 14.). Prva spomenuta metoda je vrsta potpunog uzorkovanja, a druga je metoda vrsta frakcionalnog uzorkovanja.

    Izračunavanje omjera miješanja ovisi o vrsti korištenog sustava.

    Preporučene su sljedeće vrste:

    izokinetički sustavi (slike 4. i 5.)

    S tim sustavima protok u prijenosnoj cijevi odgovara rasutom ispušnom protoku u smislu brzine plina i/ili tlaka, zahtijevajući na taj način neometan i jednakomjeran protok ispuha na sondi za uzorkovanje. To se obično postiže korištenjem rezonatora i ravne pristupne cijevi ispred točke uzorkovanja. Omjer razdvajanja tada se izračunava iz lako mjerljivih vrijednosti kao što su promjeri cijevi. Trebalo bi pridati pozornost tomu da se izokineza koristi samo za slaganje s uvjetima protoka, a ne za slaganje s raspodjelom veličine. To drugo obično nije potrebno jer su čestice dovoljno sitne da mogu slijediti strujnice tekućine,

    sustavi kontroliranog protoka s mjerenjem koncentracije (slike od 6. do 10.)

    Pri time se sustavima uzorak uzima iz raspršene ispušne struje podešavanjem protoka zraka za miješanje i ukupnog ispušnog protoka za miješanje. Omjer miješanja određuje se iz koncentracija praćenih *tracer plinova, kakvi su CO2 ili NOx, koji se prirodno javljaju u ispuhu motora. Mjere se koncentracije u ispušnom plinu za miješanje i u zraku za miješanje, dok se koncentracija u sirovom ispušnom plinu može ili izravno mjeriti, ili odrediti iz protoka goriva i jednadžbe ravnoteže ugljika ako je sastav goriva poznat. Sustavi se mogu kontrolirati izračunanim omjerom miješanja (slike 6. i 7.) ili protokom u prijenosnoj cijevi (slike 8., 9. i 10.),

    sustavi kontroliranog protoka s mjerenjem protoka (slike 11. i 12.)

    Pri tim se sustavima uzorak uzima iz raspršene ispušne struje podešavanjem protoka zraka za miješanje i ukupnog ispušnog protoka za miješanje. Omjer miješanja određuje se iz razlike dvaju protoka. Potrebno je točno kalibriranje mjeračâ protokâ, koji su međusobno uvjetovani, jer relativna veličina dvaju protoka može dovesti do značajnih pogrešaka pri višim omjerima miješanja (slika 9. i dalje). Nadzor protoka vrlo je jednostavan, održavanjem protoka ispuha za miješanje stalnim i mijenjanjem protoka zraka za miješanje ako je potrebno.

    Kako bi se ostvarile prednosti sustavâ miješanja djelomičnog protoka, mora se obratiti pozornost na to da se izbjegnu mogući problemi zbog gubitka krutih čestica u prijenosnoj cijevi osiguravši da se iz ispuha motora uzme reprezentativni uzorak i odredivši omjer razdvajanja.

    Opisani sustavi vode računa o tim kritičnim područjima.

    Slika 4.

    Sustav za miješanja djelomičnog protoka s izokinetičkom sondom i frakcionalnim uzorkovanjem (SB nadzor)

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP do tunela za miješanje DT kroz prijenosnu cijev TT izokinetičkom sondom za uzorkovanje ISP. Diferencijalni tlak ispušnog plina između ispušne cijevi i ulaza u sondu mjeri se pretvaračem tlaka DPT. Taj se signal prenosi kontroloru protoka FC1 koji kontrolira usisni ventilator SB kako bi na vrhu sonde održao diferencijalni tlak na nuli. Pod tim su uvjetima brzine ispušnog plina u EP i ISP istovjetne, a protok kroz ISP i TT je konstantna frakcija (split) protoka ispušnog plina. Omjer razdvajanja se određuje iz površine poprečnog presjeka EP i ISP. Brzina protoka zraka za miješanje mjeri se uređajem za mjerenje protoka FM1. Omjer miješanja se izračunava iz brzine protoka zraka za miješanje i omjera razdvajanja.

    Slika 5.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s izokinetičkom sondom i frakcionalnim uzorkovanjem (PB nadzor)

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP do tunela za miješanje DT kroz prijenosnu cijev TT izokinetičkom sondom za uzorkovanje ISP. Diferencijalni tlak ispušnog plina između ispušne cijevi i ulaza u sondu mjeri se pretvaračem tlaka DPT. Taj se signal prenosi do kontrolora protoka FC1 koji kontrolira tlačni ventilator PB kako bi na vrhu sonde održao diferencijalni tlak na nuli. To se radi uzimanjem malog dijela zraka za miješanje, čiji je protok već izmjeren uređajem za mjerenje protoka FM1, a zatim se pomoću pneumatskog otvora njime napaja TT. Pod tim su uvjetima brzine ispušnog plina u EP i ISP istovjetne, a protok kroz ISP i TT je konstantna frakcija protoka ispušnog plina. Omjer razdvajanja određuje se iz površina poprečnog presjeka EP i ISP. Zrak za miješanje usisava se kroz DT usisnim ventilatorom SB, a protok na ulazu u DT mjeri se pomoću FM1. Omjer miješanja izračunava se iz brzine protoka zraka za miješanje i omjera razdvajanja.

    Slika 6.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s mjerenjem koncentracije CO2 ili NOx i frakcionalnim uzorkovanjem

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Koncentracije praćenog plina (CO2 ili NOx) mjere se u neobrađenom i razrijeđenom ispušnom plinu, kao i u zraku za miješanje, analizatorom(-ima) ispušnog plina EGA. Ti se signali prenose do kontrolora protoka FC2 koji kontrolira ili tlačni ventilator PB ili usisni ventilator SB, kako bi se u DT održalo željeno razdvajanje ispuha i omjera miješanja. Omjer miješanja izračunava se iz koncentracije praćenog plina u neobrađenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za miješanje.

    Slika 7.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s mjerenjem koncentracije CO2, ravnotežom ugljika i ukupnim uzorkovanjem

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Koncentracije CO2 mjere se u razrijeđenom ispušnom plinu i u zraku za miješanje, analizatorom(-ima) ispušnog plina EGA. Signali CO2 i protoka goriva GFUEL prenose se ili do kontrolora protoka FC2, ili do kontrolora protoka FC3 sustava uzorkovanja krutih čestica (vidjeti sliku 14.). FC2 kontrolira tlačni ventilator PB, dok FC3 kontrolira sustav uzorkovanja krutih čestica (vidjeti sliku 14.), podešavajući pritom protoke u sustav i iz njega, kako bi se u DT zadržalo željeno razdvajanje ispuha i omjer miješanja. Omjer miješanja izračunava se iz koncentracija CO2 i GFUEL, pod pretpostavkom ravnoteže ugljika.

    Slika 8.

    Sustav za miješanje djelomičnog protoka s pojedinačnom Venturijevom cijevi, mjerenjem koncentracije i frakcionalnim uzorkovanjem

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se od ispušne cijevi EP do tunela za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT zahvaljujući negativnom tlaku koji je u DT stvorila Venturijeva cijev VN. Protok plina kroz TT ovisi o momentu izmjene u Venturijevoj zoni, pa stoga na nj utječe apsolutna temperatura plina na izlazu iz TT. Kao posljedica toga razdvajanje ispuha za dani protok tunela nije stalno, a omjer miješanja pri malom opterećenju malo je niži od onog pri visokom opterećenju. Koncentracije praćenog plina (CO2 ili NOx) mjere se u neobrađenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za miješanje, analizatorom(-ima) ispušnog plina EGA, a omjer miješanja izračunava se iz tako izmjerenih vrijednosti.

    Slika 9.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka dvostrukom Venturijevom cijevi ili dvostrukim otvorom, mjerenje koncentracije i frakcionalno uzorkovanje

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT pomoću razdjeljivača protoka koji sadrži set otvora ili Venturijevih cijevi. Prvi (FD1) smješten je u EP, a drugi (FD2) u TT. Uz to, potrebna su dva ventila za kontrolu tlaka (PCV1 i PCV2) kako bi se održalo konstantno razdvajanje ispuha kontroliranjem povratnog tlaka u EP i tlaka u DT. PCV1 smješten je u EP iza SP, a PCV2 između tlačnog ventilatora PB i DT. Koncentracije praćenog plina (CO2 ili NOx) mjere se u neobrađenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za miješanje, analizatorom(-ima) ispušnog plina EGA. Oni su potrebni za provjeravanje razdvajanja ispuha i mogu se koristiti pri podešavanju PCV1 i PCV2 za preciznu kontrolu razdvajanja. Omjer miješanja se izračunava iz koncentracija praćenog plina.

    Slika 10.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s višestrukim razdvajanjem cijevi, mjerenje koncentracije i frakcionalno uzorkovanje

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se iz ispušne cijevi EP u tunel za miješanje DT kroz prijenosnu cijev TT razdjelnikom toka FD3, koji se sastoji od određenog broja cijevi istih dimenzija (istog promjera, duljine i polumjera postolja) instaliranih u EP. Kroz jednu od tih cijevi ispušni se plin odvodi do DT, a kroz ostatak cijevi ispušni plin se propušta kroz komoru za prigušivanje DC. Tako je razdvajanje ispuha određeno pomoću ukupnog broja cijevi. Konstantna kontrola razdvajanja zahtijeva nulti diferencijalni tlak između DC i izlaza iz TT, koji se mjeri pretvaračem diferencijalnog tlaka DPT. Nulti diferencijalni tlak postiže se ubrizgavanjem svježeg zraka u DT na izlazu TT. Koncentracije praćenog plina (CO2 ili NOx) mjere se u neobrađenom ispušnom plinu, razrijeđenom ispušnom plinu i zraku za miješanje, analizatorom(-ima) ispušnog plina EGA. Oni su potrebni za provjeravanje razdvajanja ispuha i mogu se koristiti za kontroliranje protoka zraka za ubrizgavanje radi točne kontrole razdvajanja. Omjer miješanja izračunava se iz koncentracija praćenog plina.

    Slika 11.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s kontrolom protoka i ukupnim uzorkovanjem

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se od ispušne cijevi EP do tunela za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Ukupni protok kroz tunel podešava se kontrolorom protoka FC3 i crpkom za uzorkovanje P sustava za uzorkovanje krutih čestica (vidjeti sliku 16.). Protok zraka za miješanje kontrolira kontrolor protoka FC2 koji za željeno razdvajanje ispuha kao komandne signale može koristiti GEXH, GAIR ili GFUEL. Protok uzorka u DT razlika je ukupnog protoka i protoka zraka za miješanje. Brzina protoka zraka za miješanje mjeri se uređajem za mjerenje protoka FM1, a ukupni protok uređajem za mjerenje protoka FM3 sustava za uzorkovanje krutih čestica (vidjeti sliku 14.). Omjer miješanja izračunava se iz tih dvaju protoka.

    Slika 12.

    Sustav miješanja djelomičnog protoka s kontrolom protoka i frakcionalnim uzorkovanjem

    Image

    Neobrađeni ispušni plin prenosi se od ispušne cijevi EP do tunela za miješanje DT kroz sondu za uzorkovanje SP i prijenosnu cijev TT. Razdvajanje ispuha i protok u DT kontroliraju se pomoću kontrolora protoka FC2 koji podešava protoke (ili brzine) tlačnog ventilatora PB odnosno usisnog ventilatora SB. To je moguće jer se uzorak uzet sustavom uzorkovanja krutih čestica vraća u DT. GEXH, GAIR ili GFUEL mogu se koristiti kao komandni signali za FC2. Brzina protoka zraka za miješanje mjeri se uređajem za mjerenje protoka FM1, a ukupni protok uređajem za mjerenje protoka FM2. Omjer miješanja izračunava se iz tih dvaju protoka.

    Opis — slike od 4. do 12.

    Ispušna cijev EP

    Ispušna cijev može biti izolirana. Za smanjenje toplinske inercije ispušne cijevi preporučuje se debljina do omjera promjera od 0,015 ili manja. Uporaba savitljivih profila ograničuje se na duljinu omjera promjera od 12 ili manje. Lukovi se svode na najmanju mjeru kako bi se smanjilo inercijsko taloženje. Ako sustav uključuje ispitni prigušivač postolja, prigušivač također može biti izoliran.

    Za izokinetički sustav ispušna cijev ne smije imati koljena, lukove i iznenadne promjene promjera najmanje šest promjera cijevi ispred i tri promjera cijevi iza vrha sonde. Brzina plina u području uzorkovanja mora biti veća od 10 m/s osim na praznom hodu. Oscilacije tlaka ispušnog plina u prosjeku ne smiju prekoračiti ± 500 Pa. Nijedan korak za smanjenje oscilacija tlaka, osim korištenja šasijskog tipa ispušnog sustava (uključujući prigušivač i uređaj za naknadnu obradu), ne smije izmijeniti radne karakteristike motora ni izazvati taloženje krutih čestica.

    Za sustave bez izokinetičkih sondi preporučuje se da imaju ravne cijevi postavljene šest promjera cijevi ispred i tri promjera cijevi iza vrha sonde.

    Sonda za uzorkovanje SP (slike od 6. do 12.)

    Minimalni unutarnji promjer mora biti 4 mm. Minimalni omjer promjera između ispušne cijevi i sonde mora biti četiri. Sonda će biti otvorena cijev okrenuta uzvodno na simetralu ispušne cijevi ili sonde s više otvora, kako je opisano pod SP1, u točki 1.1.1.

    Izokinetička sonda za uzorkovanje ISP (slike 4. i 5.)

    Izokinetička sonda za uzorkovanje mora biti instalirana tako da je okrenuta uzvodno prema simetrali ispušne cijevi, gdje se u odsjeku EP udovoljava uvjetima protoka, i konstruirana tako da osigurava razmjerni uzorak neobrađenog ispušnog plina. Minimalni unutarnji promjer mora biti 12 mm.

    Kontrolni je sustav potreban za izokinetičko razdvajanje ispuha pomoću održavanja diferencijalnog tlaka između EP i ISP na nuli. Pod tim uvjetima brzine ispušnog plina u EP i ISP istovjetne su i maseni protok kroz ISP konstatna je frakcija protoka ispušnog plina. ISP mora biti spojen na pretvarač diferencijalnog tlaka. Kako bi se između EP i ISP osigurao nulti diferencijalni tlak, nadzor se postiže brzinom ventilatora ili kontrolorom protoka.

    Razdjeljivač protoka FD1, FD2 (slika 9.)

    Set Venturijevih cijevi ili otvora instalira se u ispušnoj cijevi EP, odnosno u prijenosnoj cijevi TT, kako bi osigurao razmjerni uzorak neobrađenog ispušnog plina. Kontrolni sustav, koji se sastoji od dvaju kontrolnih ventila za tlak PCV1 i PCV2, potreban je za razmjerno razdvajanje pomoću kontroliranja tlaka u EP i DT.

    Razdjeljivač protoka FD3 (slika 10.)

    Set cijevi (višecjevna jedinica) instalira se u ispušnu cijev EP kako bi se osigurao razmjerni uzorak neobrađenog ispušnog plina. Jedna od cijevi opskrbljuje ispušnim plinom tunel za miješanje DT, dok druge cijevi izvode ispušni plin u komoru za prigušivanje DC. Cijevi moraju biti istih dimenzija (istog promjera, duljine, polumjera postolja), tako da razdvajanje ispuha ovisi o ukupnom broju cijevi. Kontrolni je sustav potreban za razmjerno razdvajanje održavanjem diferencijalnog tlaka između izlaza višecjevne jedinice u DC i izlaza iz TT na nuli. Pod tim uvjetima brzine ispušnog plina u EP i FD3 razmjerne su, a protok TT je konstantna frakcija protoka ispušnog plina. Te dvije točke moraju biti spojene na pretvarač diferencijalnog tlaka DPT. Kontrolu da se osigura diferencijalni tlak na nuli obavlja kontrolor protoka FC1.

    Analizator ispušnog plina EGA (slike od 6. do 10.)

    Mogu se koristiti analizatori CO2 ili NOx (metodom ravnoteže ugljika samo CO2)

    Analizatori se kalibriraju kao i analizatori za mjerenje plinovitih emisija. Može se koristiti jedan ili nekoliko analizatora da se odrede razlike koncentracija.

    Točnost sustavâ za mjerenje mora biti takva da točnost GEDFW,i ili VEDFW,i bude unutar ± 4 %.

    Prijenosna cijev TT (slike od 4. do 12.)

    Prijenosna cijev uzorka krutih čestica mora biti:

    kratka koliko je moguće, ali ne više od 5 m duljine,

    jednaka ili veća od promjera sonde, ali ne više od 25 mm u promjeru,

    izlazna na simetralu tunela za miješanje i usmjerena nizvodno.

    Ako je duljina cijevi 1 metar ili manje, treba biti izolirana materijalom maksimalne toplinske vodljivosti od 0,05 W/(m · K), s debljinom radijalne izolacije koja odgovara promjeru sonde. Ako je cijev dulja od 1 metra, mora biti izolirana i zagrijana na minimalnu temperaturu stijenke od 523 K (250 °C).

    Alternativno, zahtijevane temperature stijenke prijenosne cijevi mogu se odrediti putem standardnog izračunavanja prijenosa topline.

    Pretvarač diferencijalnog tlaka DPT (slike 4., 5. i 10.)

    Pretvarač diferencijalnog tlaka mora imati raspon od ± 500 Pa ili manje.

    Kontrolor protoka FC1 (slike 4., 5. i 10.)

    Za izokinetičke sustave (slike 4. i 5.) kontrolor protoka potreban je kako bi između EP i ISP održao diferencijalni tlak na nuli. Podešavanje se može obaviti pomoću:

    (a)

    kontroliranja brzine ili protoka usisnog ventilatora (SB) i održavanja brzine tlačnog ventilatora (PB) konstantnom tijekom svakog načina rada (slika 4.);

    ili

    (b)

    podešavanja usisnog ventilatora (SB) na konstantni maseni protok razrijeđenog ispuha i kontroliranja protoka tlačnog ventilatora PB, pa prema tome protoka uzorka ispusta u području na kraju prijenosne cijevi (TT) (slika 5.).

    U slučaju sustava kontroliranog tlaka preostala pogreška u kontrolnoj petlji ne smije prekoračiti ± 3 Pa. Oscilacije tlaka u tunelu za miješanje u prosjeku ne smiju prekoračiti ± 250 Pa.

    Za višecijevni sustav (slika 10.) potreban je kontrolor protoka za razmjerno razdvajanje ispuha kako bi se diferencijalni tlak između izlaza iz višecjevne jedinice i izlaza TT održao na nuli. Podešavanje se može obaviti kontroliranjem protoka zraka za ubrizgavanje u DT na izlazu TT.

    Ventil za kontrolu tlaka PCV1, PCV2 (slika 9.)

    Dva su ventila za kontrolu tlaka potrebna za sustav dvostruke Venturijeve cijevi/dvostrukog otvora za razmjerno razdvajanje protoka pomoću kontroliranja povratnog tlaka EP i tlaka u DT. Ventili moraju biti smješteni iza SP u EP i između PB i DT.

    Prigušna komora DC (slika 10.)

    Prigušna se komora instalira na izlazu višecijevne jedinice kako bi se oscilacije tlaka u ispušnoj cijevi EP svele na najmanju mjeru.

    Venturijeva cijev VN (slika 8.)

    Venturijeva cijev instalira se u tunelu za miješanje DT kako bi se u području izlaza prijenosne cijevi TT stvorio negativni tlak. Protok plina kroz TT se određuje količinom izmjene u području Venturijeve cijevi i u osnovi je razmjeran protoku tlačnog ventilatora PB koji osigurava konstantni omjer miješanja. Budući da na količinu izmjene utječu temperatura na izlazu iz TT i razlika tlaka između EP i DT, stvarni omjer miješanja malo je niži pri niskom opterećenju nego pri visokom opterećenju.

    Kontrolor protoka FC2 (slike 6., 7., 11. i 12.; neobvezan)

    Kontrolor protoka može se koristiti za kontrolu protoka tlačnog ventilatora PB i/ili usisnog ventilatora SB. Može biti spojen na signal protoka ispuha ili protoka goriva i/ili na diferencijalni signal CO2 ili NOx.

    Kad se koristi dovod zraka pod pritiskom (slika 11.), FC2 izravno kontrolira protok zraka.

    Uređaj za mjerenje protoka FM1 (slike 6., 7., 11. i 12.)

    Mjerač plina ili drugi instrument za mjerenje protoka zraka za miješanje. Ako je PB kalibriran za mjerenje protoka, FM1 je neobvezan.

    Uređaj za mjerenje protoka FM2 (slika 12.)

    Mjerač plina ili drugi instrument za mjerenje protoka razrijeđenog ispušnog plina. Ako je usisni ventilator SB kalibriran za mjerenje protoka, FM2 je neobvezan.

    Tlačni ventilator PB (slike 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 12.)

    Za kontrolu protoka zraka za miješanje PB može biti spojen na kontrolore protoka FC1 ili FC2. PB se ne zahtijeva kad se koristi leptirasti ventil. Ako je kalibriran, PB se može koristiti za mjerenje protoka zraka za miješanje.

    Usisni ventilator SB (slike 4., 5., 6., 9., 10. i 12.)

    Samo za sustave frakcionalnog uzorkovanja. Ako je kalibriran, SB se može koristiti za mjerenje protoka razrijeđenog ispušnog plina.

    Filtar za miješanje zraka DAF (slike 4. do 12.)

    Preporučuje se da se zrak za miješanje filtrira i čađa sastruže kako bi se odstranili pozadinski ugljikovodici. Zrak za miješanje mora imati temperaturu 298 K (25 °C) ± K.

    Na zahtjev proizvođača zrak za miješanje se uzorkuje prema dobroj inženjerskoj praksi kako bi se odredile razine pozadinskih krutih čestica, koje se zatim mogu oduzeti od vrijednosti izmjerenih u razrijeđenom ispuhu.

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica PSP (slike 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 12.)

    Sonda je važan dio PTT i

    instalira se okrenuta uzvodno u točki gdje su zrak za miješanje i ispušni plin dobro izmiješani, tj. na simetrali tunela za miješanje DT sustava za miješanje, približno 10 promjera tunela nizvodno od točke u kojoj ispuh ulazi u tunel za miješanje,

    mora imati 12 mm u najmanjem unutarnjem promjeru,

    može se zagrijati na ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prekorači 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje,

    može biti izolirana.

    Tunel za miješanje DT (slike od 4. do 12.)

    Tunel za miješanje:

    mora biti dovoljno dugačak da izazove potpuno miješanje ispusta i zraka za miješanje pod uvjetima turbulentnog protoka,

    mora biti napravljen iz nehrđajućeg čelika i mora biti:

    debljine do omjera promjera od 0,025 ili manje, za tunele za miješanje unutarnjeg promjera većeg od 75 mm,

    nominalne debljine stijenki ne manje od 1,5 mm, za tunele za miješanje unutarnjeg promjera 75 mm ili manje,

    mora imati barem 75 mm u promjeru, za tip frakcionalnog uzorkovanja,

    preporučuje se da bude barem 25 mm u promjeru, za tip potpunog uzorkovanja.

    Može se zagrijavati do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, direktnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje.

    Može biti izoliran.

    Ispuh motora mora biti temeljito izmiješan sa zrakom za miješanje. Za sustave frakcionalnog uzorkovanja kakvoća miješanja mora biti provjerena nakon dolaska u servis pomoću količine CO2 u tunelu, s motorom u pogonu (s najmanje četirima jednako razmaknutima točkama mjerenja). Ako je potrebno, može se koristiti otvor za miješanje.

    Napomena:

    Ako je vanjska temperatura u blizini tunela za miješanje (DT) ispod 293 K (20 °C), trebalo bi poduzeti mjere opreza kako bi se izbjegli gubici čestica na hladnim stijenkama tunela za miješanje. Zbog toga se preporuča zagrijavanje i/ili izoliranje tunela unutar gore navedenih ograničenja.

    Pri visokim opterećenjima motora tunel se može rashladiti neagresivnim sredstvima poput protočnog ventilatora sve dok temperatura sredstva za hlađenje ne bude ispod 293 K (20 °C).

    Izmjenjivač topline HE (slike 9. i 10.)

    Izmjenjivač topline mora biti dovoljnog kapaciteta da temperaturu na ulazu u usisni ventilator SB održi unutar ± 11 K od prosječne radne temperature utvrđene tijekom ispitivanja.

    1.2.1.2.   Sustav miješanja punog protoka (slika 13.)

    Opisan je sustav miješanja koji se temelji na miješanju ukupnog ispuha korištenjem koncepcije uzorkovanja konstantnog volumena (CVS). Ukupni volumen smjese ispušnog i zraka za miješanje mora biti izmjeren. Može se koristiti ili PDP ili CFV sustav.

    Za sljedeće skupljanje krutih čestica uzorak razrijeđenog ispušnog plina prosljeđuje se na sustav za uzorkovanje krutih čestica (točka 1.2.2., slike 14. i 15.). Ako se to radi izravno, riječ je o jednostrukome miješanju. Ako je uzorak još jedanput razrijeđen u tunelu za miješanje, riječ je o dvostrukome miješanju. To je korisno ako se pojedinačnim miješanjem ne može udovoljiti zahtjevu za temperaturom površine filtra. Iako djelomično jest sustav za miješanje, sustav dvostrukog miješanja opisan je u točki 1.2.2., slika 15., kao modifikacija sustava za uzorkovanje krutih čestica jer većinu dijelova dijeli s tipičnim sustavom za uzorkovanje krutih čestica.

    Plinovite emisije također se mogu odrediti u tunelu za miješanje sustava miješanja punog protoka. Zbog toga su sonde za uzorkovanje plinovitih komponenti prikazane na slici 13., ali se ne pojavljuju na popisu opisa. Zahtjevi s tim u vezi opisani su u točki 1.1.1.

    Opisi — slika 13.

    Ispušna cijev EP

    Zahtijeva se da duljina ispušne cijevi od izlaza ispušnog kolektora motora, izlaza turbopunjača ili naprave za naknadnu obradu do tunela za miješanje ne bude veća od 10 m. Ako je duljina sustava veća od 4 m, tada će sve cijevi u tom višku iznad 4 m biti izolirane, osim neposrednog mjerača dima ako je upotrijebljen. Radijalna debljina izolatora mora biti najmanje 25 mm. Toplinska vodljivost izolacijskog materijala mora imati vrijednost ne veću od 0,1 W/(m · K) izmjerenu pri 673 K (400 °C). Kako bi se smanjila toplinska inercija ispušne cijevi, preporuča se debljina do omjera promjera od 0,015 ili manje. Upotreba savitljivih odsječaka mora biti ograničena na duljinu do omjera promjera od 12 ili manje.

    Slika 13.

    Sustav miješanja punog protoka

    Image

    Ukupna se količina neobrađenog ispušnog plina miješa u tunelu za miješanje DT sa zrakom za miješanje.

    Protok razrijeđenog ispušnog plina mjeri se ili pozitivnom volumetričkom crpkom PDP ili Venturijevom cijevi kritičnog protoka CFV. Izmjenjivač topline HE ili elektronička kompenzacija protoka EFC mogu se koristiti za razmjerno uzorkovanje krutih čestica i za određivanje protoka. Budući da se određivanje mase krutih čestica temelji na ukupnom protoku razrijeđenog ispušnog plina, omjer miješanja ne treba izračunavati.

    Pozitivna volumetrička crpka PDP

    PDP mjeri ukupni protok razrijeđenog ispuha iz broja okretaja crpke i istisnine crpke. Povratni tlak ispušnog sustava ne smije biti umjetno spušten pomoću PDP ili sustava dovoda zraka za miješanje. Statički ispušni povratni tlak izmjeren pomoću CVS radnog sustava mora ostati unutar ± 1,5 kPa statičkog tlaka mjerenog bez spajanja na CVS, pri istovjetnoj brzini i opterećenju motora.

    Temperatura smjese plina neposredno ispred PDP mora biti unutar ± 6 K prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja, kad se ne koristi kompenzacija protoka.

    Kompenzacija protoka može se koristiti samo ako temperatura na dovodu PDP ne prekoračuje 50 °C (323 K).

    Venturijeva cijev kritičnog protoka CFV

    CFV mjeri ukupni protok razrijeđenog ispusta održavanjem protoka u prigušenim uvjetima (kritični protok). Statički ispušni povratni tlak izmjeren CFV radnim sustavom mora ostati unutar ± 1,5 kPa statičkog tlaka izmjerenog bez spajanja na CFV, pri istovjetnoj brzini i opterećenju motora. Temperatura smjese plina neposredno ispred CFV mora biti unutar ± 11 K prosječne radne temperature promatrane tijekom ispitivanja, kad se ne koristi kompenzacija protoka.

    Izmjenjivač topline HE (neobvezan ako se koristi EFC)

    Izmjenjivač topline mora imati dovoljan kapacitet za održavanje temperature unutar gore zahtijevanih ograničenja.

    Elektronička kompenzacija toka EFC (neobvezna ako se koristi HE)

    Ako se temperatura na ulazu bilo u PDP ili u CFV ne održava unutar gore naznačenih ograničenja, potreban je sustav kompenzacije protoka za neprekidno mjerenje protoka i kontrolu razmjernog uzorkovanja u sustavu krutih čestica.

    U tu svrhu signali neprekidno mjerenog protoka koriste se za ispravljanje protoka uzorka kroz filtre krutih čestica sustava za uzorkovanje krutih čestica (vidjeti slike 14. i 15.).

    Tunel za miješanje DT

    Tunel za miješanje:

    mora imati dovoljno malen promjer da izazove turbulentni protok (Reynoldsov broj veći od 4 000) dovoljne duljine da izazove potpuno miješanje ispuha i zraka za miješanje. Može se koristiti otvor za miješanje koji:

    ima najmanje 75 mm u promjeru,

    može biti izoliran.

    Ispuh motora mora biti usmjeren nizvodno od točke gdje je uveden u tunel za miješanje i temeljito izmiješan.

    Kad se koristi pojedinačno miješanje, uzorak iz tunela za miješanje prenosi se u sustav za uzorkovanje krutih čestica (točka 1.2.2., slika 14.). Kapacitet protoka PDP ili CFV mora biti dovoljan da razrijeđeni ispuh održava na temperaturi od 325 K (52 °C) ili manjoj, neposredno ispred primarnog filtra krutih čestica.

    Kad se koristi dvostruko miješanje, uzorak iz tunela za miješanje prenosi se u sekundarni tunel za miješanje gdje se dalje razrjeđuje, a zatim propušta kroz filtre za uzorkovanje (točka 1.2.2., slika 15.).

    Kapacitet protoka PDP ili CFV mora biti dovoljan da razrijeđenu struju ispuha u DT održi na temperaturi od 464 K (191 °C) ili manjoj u zoni uzorkovanja. Sekundarni sustav za miješanje mora osigurati dovoljno sekundarnog zraka za miješanje tako da dvostruko razrijeđenu struju ispuha održi na temperaturi do najviše 325 K (52 °C) neposredno ispred primarnog filtra krutih čestica.

    Filtar zraka za miješanje DAF

    Preporuča se da zrak za miješanje bude filtriran, a čađa sastrugana kako bi se uklonili pozadinski ugljikovodici. Zrak za miješanje mora imati temperaturu 298 K (25 °C) ± 5K. Na zahtjev proizvođača zrak za miješanje mora se uzorkovati prema dobroj inženjerskoj praksi kako bi se utvrdile razine pozadinskih krutih čestica koje se tada mogu oduzeti od vrijednosti izmjerenih u razrijeđenom ispuhu.

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica PSP

    Sonda je glavni odsječak PTT i

    instalira se usmjerena uzvodno u točki gdje su zrak za miješanje i ispušni plin dobro izmiješani, tj. na simetrali tunela za miješanje DT sustava za miješanje, približno 10 promjera tunela iza točke gdje ispuh ulazi u tunel za miješanje,

    mora imati minimalni unutarnji promjer od 12 mm,

    može se zagrijati do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prekorači 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje,

    može biti izolirana.

    1.2.2.   Sustav uzorkovanja krutih čestica (slike 14. i 15.)

    Sustav uzorkovanja krutih čestica potreban je za skupljanje krutih čestica na filtru krutih čestica. U slučaju ukupnog uzorkovanja miješanja djelomičnog protoka, koji se sastoji od propuštanja sveukupnog razrijeđenog uzorka ispuha kroz filtre, miješanje (točka 1.2.1.1., slike 7. i 11.) i sustav uzorkovanja obično čine integralnu jedinicu. U slučaju frakcionalnog uzorkovanja miješanja djelomičnog protoka ili miješanja punog protoka, koji se sastoji iz propuštanja kroz filtre samo dijela razrijeđenog ispuha, miješanje (točka 1.2.1.1., slike 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 12. i točka 1.2.1.2., slika 13.) i sustavi uzorkovanja obično čine različite jedinice.

    U ovoj Direktivi dvostruki sustav miješanja DDS (slika 15.) sustava miješanja punog protoka smatra se specifičnom modifikacijom tipičnog sustava za uzorkovanje krutih čestica, kako je prikazano na slici 14. Sustav dvostrukog miješanja uključuje sve važne dijelove sustava uzorkovanja krutih čestica, poput držača filtra i crpke za uzorkovanje, kao i nekih obilježja miješanja, poput opskrbe zrakom za miješanje i sekundarnog tunela za miješanje.

    Kako bi se izbjegao bilo kakav utjecaj na kontrolne petlje, preporučuje se da crpka za uzorkovanje bude u pogonu tijekom cijelog postupka ispitivanja. Za metodu pojedinačnog filtra koristi se obilazni sustav za propuštanje uzorka kroz filtre za uzorkovanje u željenim vremenskim terminima. Interferencija postupaka prekopčavanja na kontrolnim petljama mora biti minimizirana.

    Opisi — slike 14. i 15.

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica PSP (slike 14. i 15.)

    Sonda za uzorkovanje krutih čestica prikazana na slikama glavni je dio prijenosne cijevi krutih čestica PTT.

    Sonda:

    se instalira okrenuta uzvodno u točki gdje su zrak za miješanje i ispušni plin dobro izmiješani, tj. na simetrali tunela za miješanje DT sustavâ miješanja (vidjeti točku 1.2.1.), približno 10 promjera tunela iza točke gdje ispuh ulazi u tunel za miješanje,

    mora imati najmanji unutarnji promjer od 12 mm,

    može se zagrijavati do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prekorači 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje,

    može biti izolirana.

    Slika 14.

    Sustav uzorkovanja krutih čestica

    Image

    Uzorak razrijeđenog ispušnog plina uzima se iz tunela za miješanje DT djelomičnog protoka ili sustava za miješanje punog protoka kroz sondu za uzorkovanje krutih čestica PSP i prijenosnu cijev krutih čestica PTT pomoću crpke za uzorkovanje P. Uzorak se propušta kroz držač(e) filtara FH koji sadrži(-e) filtre za uzorkovanje krutih čestica. Protok uzorka kontrolira kontrolor protoka FC3. Ako se koristi elektronička kompenzacija protoka EFC (vidjeti sliku 13.), razrijeđeni protok ispušnog plina koristi se kao komandni signal za FC3.

    Slika 15.

    Sustav miješanja (samo sustav punog protoka)

    Image

    Uzorak razrijeđenog ispušnog plina prenosi se iz tunela za miješanje DT sustava miješanja punog protoka kroz sondu za uzorkovanje krutih čestica PSP i prijenosnu cijev krutih čestica PTT do sekundarnog tunela za miješanje SDT, gdje se još jedanput miješa. Uzorak se tada propušta kroz držač(e) filtra FH koji sadrži filtre za uzorkovanje krutih čestica. Protok zraka za miješanje obično je stalan jer protok uzorka kontrolira kontrolor protoka FC3. Ako se koristi elektronička kompenzacija protoka EFC (vidjeti sliku 13.), ukupni protok razrijeđenog ispušnog plina koristi se kao komandni signal za FC3.

    Prijenosna cijev krutih čestica PTT (slike 14. i 15.)

    Prijenosna cijev krutih čestica ne smije prijeći 1 020 mm duljine i kad god je to moguće, njezina duljina mora biti minimizirana.

    Dimenzije vrijede za:

    tip frakcionalnog uzorkovanja miješanja djelomičnog protoka i sustav pojedinačnog miješanja punog protoka od vrha sonde do držača filtra,

    tip ukupnog uzorkovanja miješanja djelomičnog protoka, od kraja tunela za miješanje do držača filtra,

    sustav dvostrukog miješanja punog protoka, od vrha sonde do sekundarnog tunela za miješanje.

    Prijenosna cijev:

    može se zagrijati do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, izravnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prijeđe 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje,

    može biti izolirana.

    Sekundarni tunel za miješanje SDT (slika 15.)

    Sekundarni tunel za miješanje trebao bi imati minimalni promjer 75 mm i trebao bi biti dovoljne duljine tako da može osigurati vrijeme zadržavanja dvostruko razrijeđenog uzorka od najmanje 0,25 sekundi. Držač primarnog filtra FH mora biti smješten najviše 300 mm od izlaza iz SDT.

    Sekundarni tunel za miješanje:

    može se zagrijavati do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, direktnim zagrijavanjem ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prekorači 325 K (52 °C) prije uvođenja ispuha u tunel za miješanje,

    može biti izoliran.

    Držač(i) filtra FH (slike 14. i 15.)

    Za primarne i sigurnosne (dodatne) filtre može se koristiti jedno filtarsko kućište ili odvojena filtarska kućišta. Zahtjevima Priloga III. Dodatka 1. točke 1.5.1.3. mora biti udovoljeno.

    Držač(i) filtra:

    mogu biti zagrijani do ne više od 325 K (52 °C) temperature stijenke, direktnim zagrijavanjam ili predzagrijavanjem zraka za miješanje, pod uvjetom da temperatura zraka ne prekorači 325 K (52 °C),

    mogu biti izolirani.

    Crpka za uzorkovanje P (slike 14. i 15.)

    Crpka za uzorkovanje krutih čestica mora biti smještena dovoljno daleko od tunela, tako da se temperatura ulaznog plina održava konstantnom (± 3 K) ako se ne koristi korekcija protoka pomoću FC3.

    Crpka zraka za miješanje DP (slika 15.) (samo za dvostruko miješanje punog protoka)

    Crpka zraka za miješanje mora biti smještena tako da se sekundarni zrak za miješanje dovodi pri temperaturi od 298 K (25 °C) ± 5 K.

    Kontrolor protoka FC3 (slike 14. i 15.)

    Kontrolor protoka koristi se za kompenziranje promjena temperature i povratnog tlaka protoka uzorka krutih čestica ako druga sredstva nisu dostupna. Kontrolor protoka zahtijeva se ako se koristi elektronička kompenzacija protoka EFC (vidjeti sliku 13.).

    Uređaj za mjerenje protoka FM3 (slike 14. i 15.) (protok uzorka krutih čestica)

    Mjerač plina ili instrumenti protoka moraju biti smješteni dovoljno daleko od crpke za uzorak, tako da temperatura ulaznog plina ostane konstantna (± 3 K), ako se ne koristi korekcija protoka pomoću FC3.

    Uređaj za mjerenje protoka FM4 (slika 15.) (zrak za miješanje, samo dvostruko miješanje punog protoka)

    Mjerač plina ili instrumenti protoka moraju biti smješteni tako da temperatura ulaznog plina ostane na 298 K (25 °C) ± 5 K.

    Kuglični ventil BV (neobvezan)

    Ventil s kuglicom mora imati promjer ne manji od unutarnjeg promjera cijevi za uzorkovanje i vrijeme prekidanja manje od 0,5 sekundi.

    Napomena:

    Ako je vanjska temperatura u blizini PSP, PTT, SDT i FH ispod 239 K (20 °C), trebalo bi poduzeti mjere opreza da se izbjegnu gubici krutih čestica na hladnoj stijenki tih dijelova. Zbog toga se preporučuje zagrijavanje i/ili izoliranje tih dijelova unutar granica navedenih u njihovim opisima. Također se preporučuje da temperatura površine filtra tijekom uzorkovanja ne bude ispod 293 K (20 °C).

    Pri visokim opterećenjima motora gornji se dijelovi mogu rashlađivati neagresivnim sredstvima, poput protočnog ventilatora, sve dok temperatura sredstva za hlađenje ne bude ispod 293 K (20 °C).


    PRILOG VI.

    Image

    Image

    Dodatak 1.

    Image

    Image


    PRILOG VII.

    SUSTAV OZNAČIVANJA CERTIFIKATA O HOMOLOGACIJI

    (vidjeti članak 4. stavak 2.)

    1.   Broj se mora sastojati od pet odjeljaka odvojenih oznakom „*”.

    Točka 1.

    :

    Malim slovom „e” za kojim slijedi karakteristično slovo(-a) ili broj države članice koja izdaje homologaciju:

    1

    za Njemačku

    2

    za Francusku

    3

    za Italiju

    4

    za Nizozemsku

    5

    za Švedsku

    6

    za Belgiju

    9

    za Španjolsku

    11

    za Ujedinjenu Kraljevinu

    12

    za Austriju

    13

    za Luksemburg

    17

    za Finsku

    18

    za Dansku

    21

    za Portugal

    23

    za Grčku

    IRL

    za Irsku

    Točka 2.

    :

    Broj ove Direktive. Budući da sadrži različite datume provedbe i različite tehničke norme, dodane su dvije abecedne oznake. Te se oznake odnose na različite datume prijave za stupanj točnosti i na prijavu motora za različite specifikacije pokretnog stroja, na temelju kojih je dodijeljena homologacija tipa. Prva je oznaka definirana u članku 9. Druga je oznaka definirana u Prilogu I., točki 1. s obzirom na način ispitivanja definiran u Prilogu III., točki 3.6.

    Točka 3.

    :

    Broj posljednje dopunjujuće Direktive koja je primjenjiva na homologaciju. Ako jest primjenjiva, treba dodati dvije daljnje abecedne oznake, ovisno o uvjetima opisanima u točki 2., čak iako je kao rezultat novih parametara trebalo promijeniti samo jednu od oznaka. Ako se ne primjenjuje nijedna promjena tih oznaka, one se izostavljaju.

    Točka 4.

    :

    Četveroznamenkasti uzastopni broj (s početnim nulama ako se primjenjuje) za obilježavanje osnovnog broja homologacije. Slijed će počinjati od 0001.

    Točka 5.

    :

    Dvoznamenkasti uzastopni broj (s početnom nulom ako se primjenjuje) za obilježavanje produljenja. Slijed će počinjati od 01 za svaki osnovni broj homologacije.

    2.   Primjer za treću homologaciju (za sada bez produljenja) koji odgovara datumu prijave A (prva faza, gornji pojas snage) i prijavi motora za specifikaciju A pokretnog stroja, koju je izdala Ujedinjena Kraljevina:

    e 11*98/…AA*00/000XX*0003*00

    3.   Primjer drugog produljenja za četvrtu homologaciju koje odgovara datumu prijave E (druga faza, srednji pojas snage) za istu specifikaciju stroja (A), koju je izdala Njemačka:

    e 1*01/…EA*00/000XX*0004*02


    PRILOG VIII.

    Image


    PRILOG IX.

    Image


    PRILOG X.

    Image


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    145


    31999L0045


    L 200/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    31.05.1999.


    DIREKTIVA 1999/45/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 31. svibnja 1999.

    o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

    djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3),

    (1)

    Budući da je Direktiva Vijeća 88/379/EEZ od 7. lipnja 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o razvrstavanju, pakiranju i označivanju opasnih pripravaka (4) bila nekoliko puta mijenjana; budući da je s ciljem jasnoće navedenu Direktivu prilikom daljnjih izmjena potrebno potpuno preinačiti.

    (2)

    Budući da propisi koji se u državama članicama primjenjuju na određene opasne pripravke unatoč odredbama Zajednice pokazuju značajne razlike u pogledu razvrstavanja, pakiranja i označivanja; budući da ove razlike predstavljaju prepreku trgovini, stvaraju nejednake uvjete tržišnog natjecanja i direktno utječu na funkcioniranje unutarnjega tržišta; budući da je stoga potrebno ukloniti ovu prepreku trgovini usklađivanjem relevantnog zakonodavstva država članica.

    (3)

    Budući da mjere usklađivanja odredbi država članica koje imaju utjecaja na uspostavu i funkcioniranje unutarnjega tržišta moraju, ako se tiču zdravlja, sigurnosti i zaštite ljudi i okoliša, u svojoj osnovi sadržavati visoku razinu zaštite; budući da ova Direktiva mora istovremeno osigurati zaštitu javnosti, a posebno osoba koje dolaze u dodir s opasnim pripravcima na radnom mjestu ili prilikom bavljenja slobodnim aktivnostima, te zaštitu potrošača i okoliša.

    (4)

    Budući da spremnici koji sadrže određene kategorije opasnih pripravaka koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu moraju biti opremljeni posebnim zatvaračima koji onemogućuju otvaranje djeci i/ili nositi taktilno upozorenje na opasnost; budući da određeni pripravci koji ne spadaju u ove kategorije opasnosti mogu ipak zbog svog sastava predstavljati opasnost za djecu; budući da pakiranje ovakvih pripravaka stoga treba biti opremljeno posebnim zatvaračima koji djeci onemogućuju otvaranje.

    (5)

    Budući da je kod pripravaka koji se stavljaju na tržište u plinovitom obliku potrebno predvidjeti granične vrijednosti koncentracije izražene u postotku volumnog udjela.

    (6)

    Budući da su u ovoj Direktivi sadržane posebne odredbe o označivanju koje se primjenjuju na određene pripravke; budući da je, kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite ljudi i okoliša, potrebno uvesti posebne odredbe o označivanju i za određene pripravke koji, iako nisu opasni u smislu ove Direktive, ipak mogu predstavljati opasnost za korisnika.

    (7)

    Budući da je 30. travnja 1992. Vijeće donijelo Direktivu 92/32/EEZ o sedmoj izmjeni Direktive 67/548/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (5); budući da je 27. travnja 1993. Komisija donijela Direktivu 93/21/EEZ (6) kojom se osamnaesti put tehničkom napretku prilagođava Direktiva Vijeća 67/548/EEZ; budući da su ovim direktivama uvedeni novi kriteriji razvrstavanja i označivanja tvari opasnih za okoliš, zajedno s odgovarajućim simbolima, oznakama opasnosti, oznakama upozorenja i oznakama obavijesti koji se moraju nalaziti na deklaraciji; budući da je na razini Zajednice potrebno donijeti odredbe o razvrstavanju i označivanju pripravaka s obzirom na njihove učinke na okoliš te budući da je stoga potrebno uvesti metodu procjenjivanja opasnosti za okoliš koje proizlaze iz određenog pripravka, i to računskom metodom ili utvrđivanjem ekotoksikoloških svojstava metodama ispitivanja u određenim uvjetima.

    (8)

    Budući da je broj životinja na kojima se provode pokusi potrebno svesti na najmanju mjeru, u skladu s odredbama Direktive Vijeća 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na zaštitu životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (7); budući da se člankom 7. stavkom 2. te Direktive određuje da se pokus ne provodi ako je dostupna druga znanstveno prihvatljiva metoda dobivanja traženog rezultata koja ne zahtijeva korištenje životinja; budući da se ova Direktiva stoga koristi rezultatima procjena toksikoloških i ekotoksikoloških svojstava samo kada su ovi već poznati, i ne sadrži obvezu provođenja daljnjih pokusa na životinjama.

    (9)

    Budući da je potrebno utvrditi koje se ljudsko iskustvo može uzeti u obzir pri ocjenjivanju opasnosti za zdravlje koje proizlaze iz pripravka; budući da se u slučajevima u kojima se mogu prihvatiti klinička istraživanja smatra neprijepornim da su ova istraživanja u skladu s Helsinškom deklaracijom i Smjernicama dobre kliničke prakse OECD-a.

    (10)

    Budući da s obzirom na osobine legura ponekad nije moguće točno utvrditi njihova svojstva pomoću trenutačno raspoloživih konvencionalnih metoda; budući da je stoga potrebno razraditi posebnu metodu razvrstavanja koja uzima u obzir njihova specifična kemijska svojstva; budući da će Komisija, uz savjetovanje s državama članicama, ispitati ovu potrebu i prema potrebi predati svoj prijedlog prije roka za provedbu ove Direktive.

    (11)

    Budući da je razvrstavanje, pakiranje i označivanje sredstava za zaštitu bilja obuhvaćenih Direktivom Vijeća 78/631/EEZ od 26. lipnja 1978. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (pesticida) (8) potrebno revidirati uzimajući u obzir tehnički i znanstveni razvoj te razvoj zakonodavstva nakon provedbe Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (9).

    (12)

    Budući da se Direktivom 91/414/EEZ i Direktivom 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (10), za razliku od odredbi koje se primjenjuju na kemijske pripravke obuhvaćene ovom Direktivom, predviđa postupak odobravanja svakog proizvoda na temelju spisa koji predočava podnositelj zahtjeva te procjene koju provodi nadležno tijelo u svakoj državi članici; budući da postupak odobravanja nadalje uključuje nadzor koji se izričito odnosi na razvrstavanje, pakiranje i označivanje svakog proizvoda prije stavljanja na tržište; budući da je u okviru jasnog i transparentnog procesa informiranja primjereno sredstva za zaštitu bilja razvrstavati i označiti sukladno odredbama ove Direktive, ali i osigurati upute za rukovanje u skladu s rezultatima ocjenjivanja provedenog u okviru Direktive 91/414/EEZ, vodeći računa da oznake zadovoljavaju visoku razinu zaštite koju se zahtijeva ovom Direktivom kao i Direktivom 91/414/EEZ; budući da je, osim toga, potrebno ustanoviti sigurnosno-tehnički list za sredstva za zaštitu bilja u skladu s ovom Direktivom.

    (13)

    Budući da je u pogledu označivanja proizvoda s obzirom na njihove učinke na okoliš primjereno omogućiti donošenje odluke o određenim izuzećima ili donijeti posebne odredbe u određenim slučajevima ako se može dokazati da je ukupni utjecaj na okoliš odnosne vrste proizvoda manji nego kod drugih odgovarajućih vrsta proizvoda.

    (14)

    Budući da, iako streljivo nije obuhvaćeno ovom Direktivom, eksplozivi koji se stavljaju na tržište radi stvaranja eksplozivnog ili pirotehničkog učinka mogu zbog svog kemijskog sastava predstavljati opasnost za zdravlje; budući da ih je stoga u sklopu transparentnog procesa informiranja potrebno razvrstati i dodijeliti im sigurnosno-tehnički list u skladu s odredbama ove Direktive te ih označiti u skladu s međunarodnim pravilima o prijevozu opasne robe.

    (15)

    Budući da je s obzirom na određene pripravke, koji iako se ne smatraju opasnim u smislu ove Direktive ipak mogu predstavljati opasnost za korisnike, potrebno proširiti određene odredbe ove Direktive kako bi se obuhvatili i ovakvi pripravci.

    (16)

    Budući da je deklaracija osnovno sredstvo korisnika opasnih pripravaka s obzirom da im na sažet način pruža početne bitne informacije; budući da ju je unatoč tomu potrebno nadopuniti dvostrukim sustavom detaljnijih informacija koji se s jedne strane sastoji od sigurnosno-tehničkog lista namijenjenog profesionalnim korisnicima u smislu Direktive Komisije 91/155/EEZ od 5. ožujka 1991. o određivanju i uspostavljanju detaljnih rješenja za sustav posebnih informacija koje se odnose na opasne pripravke u provedbi članka 10. Direktive 88/379/EEZ (11), a s druge strane od tijela koja odrede države članice i koja će biti odgovorna za pružanje informacija isključivo u medicinske svrhe, i to preventivne i kurativne.

    (17)

    Budući da će na temelju informacija koje dostave države članice i različite zainteresirane strane Komisija u roku od dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o iskustvima sa sadašnjim cjelokupnim pristupom označivanju opasnih pripravaka, a posebno o njegovom razumijevanju i primjeni od strane korisnika, iskustvima s javnim kampanjama te programima edukacije i izobrazbe; budući da će na temelju ovog izvješća Komisija podnijeti potrebne prijedloge ako je to primjereno.

    (18)

    Budući da je potrebno zahtijevati sigurnosno-tehničke listove koji pružaju razmjerne podatke o opasnostima za čovjeka i okoliš, a koje proizlaze iz pripravaka koji se ne razvrstavaju kao opasni u smislu ove Direktive, ali sadrže tvari koje se razvrstavaju kao opasne ili je za njih u Zajednici predviđena granična vrijednost izlaganja; budući da će Komisija na temelju informacija koje dostave države članice preispitati Direktivu 91/155/EEZ i prema potrebi podnijeti prijedloge prije isteka roka za provedbu ove Direktive.

    (19)

    Budući da je kod pripravaka koji se u smislu ove Direktive razvrstavaju kao opasni primjereno dopustiti državama članicama da omoguće određena odstupanja u pogledu označivanja u slučajevima kada je pakiranje premaleno ili na drugi način neprikladno za označivanje, ili kada se radi o tako malom pakiranju ili tako malim količinama da nema razloga strahovati od opasnosti za ljude i okoliš; budući da bi u ovakvim slučajevima bilo prikladno razmotriti usklađivanje odgovarajućih odredbi na razini Zajednice; budući da će Komisija stoga ispitati potrebe za usklađivanjem te prema potrebi podnijeti prijedloge.

    (20)

    Budući da je potrebno zajamčiti tajnost određenih tvari sadržanih u pripravcima te je stoga potrebno uspostaviti sustav koji osobi odgovornoj za stavljanje pripravka na tržište omogućuje da zahtijeva tajnost ovakvih tvari.

    (21)

    Budući da će odredbe ove Direktive uzeti u obzir obvezu koju su Zajednica i njezine države članice preuzele, u skladu s ciljevima održivog razvoja postavljenima u okviru Agende 21, poglavlja 19. na konferenciji UNCED-a održanoj u lipnju 1992. u Rio de Janeiru, u nastojanju da se u budućnosti uspostave usklađeni sustavi razvrstavanja opasnih tvari i pripravaka.

    (22)

    Budući da Komisiji treba dati ovlasti potrebne da se svi prilozi ove Direktive prilagode tehničkom napretku.

    (23)

    Budući da donošenje ove Direktive ne smije utjecati na obveze država članica glede rokova za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu direktiva navedenih u Prilogu VIII.

    (24)

    Budući da je direktive navedene u Prilogu VIII. potrebno staviti izvan snage pod određenim uvjetima; budući da je za Austriju, Finsku i Švedsku potrebno odrediti uvjete stavljanja izvan snage direktiva navedenih u Prilogu VIII., uzimajući u obzir sadašnju razinu njihovog zakonodavstva, posebno u pogledu zaštite zdravlja i zaštite okoliša,

    DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Ciljevi i opseg primjene

    1.   Ova Direktiva ima za cilj usklađivanje zakona i drugih propisa država članica u pogledu:

    razvrstavanja, pakiranja i označivanja opasnih pripravaka, i

    usklađivanja posebnih odredbi za određene pripravke koji mogu predstavljati opasnost bez obzira na to jesu li razvrstani kao opasni u smislu ove Direktive,

    kada se ovi pripravci stavljaju na tržište u državama članicama.

    2.   Ova se Direktiva primjenjuje na pripravke koji:

    sadrže najmanje jednu opasnu tvar u smislu članka 2,

    i

    smatraju se opasnima u smislu članaka 5., 6. ili 7.

    3.   Posebne odredbe navedene:

    u članku 9. i utvrđene u Prilogu IV.,

    u članku 10. i utvrđene u Prilogu V., i

    u članku 14.

    također se primjenjuju na pripravke koji se ne smatraju opasnima u smislu članaka 5., 6. ili 7., ali unatoč tomu mogu predstavljati određenu opasnost.

    4.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 91/414/EEZ, članci o razvrstavanju, pakiranju, označivanju i sigurnosno-tehničkim listovima iz ove Direktive primjenjuju se na sredstva za zaštitu bilja.

    5.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće pripravke u konačnom stanju, namijenjene krajnjem korisniku:

    (a)

    medicinski proizvodi namijenjeni ljudima ili za veterinarsku upotrebu, kako su određeni u Direktivi 65/65/EEZ (12);

    (b)

    kozmetički proizvodi kako su određeni u Direktivi 76/768/EEZ (13);

    (c)

    smjese tvari u obliku otpada koje su obuhvaćene Direktivom 75/442/EEZ (14) i 78/319/EEZ (15);

    (d)

    hrana;

    (e)

    hrana za životinje;

    (f)

    pripravci koji sadrže radioaktivne tvari kako su određeni u Direktivi 80/836/Euratom (16);

    (g)

    medicinski uređaji koji su invazivni ili se koriste u direktnom fizičkom dodiru s ljudskim tijelom ako se mjerama Zajednice utvrđuju odredbe za razvrstavanje i označivanje opasnih tvari i pripravaka koje osiguravaju istu razinu informiranosti i zaštite kao ova Direktiva.

    6.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

    prijevoz opasnih pripravaka željeznicom, cestovnim, unutarnjim vodnim i morskim putom te zrakom,

    pripravke u provozu koji se nalaze pod carinskim nadzorom, pod uvjetom da se ne podvrgavaju nikakvoj obradi ni preradi.

    Članak 2.

    Definicije

    1.   U smislu ove Direktive:

    (a)

    „tvari” su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i aditive koji su nužni za održavanje stabilnosti proizvoda te nečistoće koje proizlaze iz primijenjenog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava;

    (b)

    „pripravci” su smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari;

    (c)

    „polimer” je tvar sastavljena od molekula koje karakterizira niz (za koje je značajan poredak) jedne ili više vrsta monomernih jedinica, gdje je maseni udio molekula koje sadrže najmanje tri monomerne jedinice koje su kovalentnom vezom povezane s jednom ili više drugih monomernih jedinica ili drugim reaktantom ili reaktantima veći od pola, a maseni udio molekula iste molekulske mase manji od pola. Molekulske mase ovih molekula moraju se kretati unutar raspona u kojemu se razlike u molekulskoj masi mogu prvenstveno pripisati razlikama u broju monomernih jedinica. U kontekstu ove definicije „monomerna jedinica” je izreagirani oblik monomera u polimeru;

    (d)

    (………);

    (e)

    „staviti na tržište” znači učiniti raspoloživim za treće strane. Uvoz na carinsko područje Zajednice se u smislu ove Direktive smatra stavljanjem na tržište;

    (f)

    „znanstveno istraživanje i razvoj” znači provođenje znanstvenih pokusa, analiza ili kemijskog istraživanja u kontroliranim uvjetima; uključuje utvrđivanje unutarnjih svojstava, radnih osobina i učinkovitosti te znanstveno istraživanje u vezi s razvojem proizvoda;

    (g)

    „procesno usmjereno istraživanje i razvoj” znači daljnji razvoj tvari tijekom kojega se ustrojavaju probna postrojenja ili vrši pokusna proizvodnja u svrhu ispitivanja područja primjene tvari;

    (h)

    „Einecs” znači Europski popis postojećih trgovačkih kemijskih tvari. Sadrži konačni popis svih kemijskih tvari za koje se smatra da se nalaze na tržištu u Zajednici na dan 18. rujna 1981. godine.

    2.   U smislu ove Direktive „opasnima” se smatraju:

    (a)

    eksplozivne tvari i pripravci: krute i tekuće tvari i pripravci te tvari i pripravci u obliku paste i želatine koji mogu egzotermno reagirati i u odsutnosti kisika iz atmosfere, pri čemu se velikom brzinom razvijaju plinovi, te koji u utvrđenim ispitnim uvjetima detoniraju, naglo se zapale ili zbog zagrijavanja eksplodiraju ako su ograničeni prostorom;

    (b)

    oksidirajuće tvari i pripravci: tvari i pripravci koji izazivaju snažnu egzotermnu reakciju u dodiru s drugim tvarima, posebno zapaljivim tvarima;

    (c)

    vrlo lako zapaljive tvari i pripravci: tekuće tvari i pripravci koji imaju iznimno nisko plamište i nisko vrelište te plinovite tvari i pripravci koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom pri normalnoj temperaturi i tlaku;

    (d)

    lako zapaljive tvari i pripravci:

    tvari i pripravci koji se u dodiru sa zrakom zagriju i na kraju zapale pri normalnoj temperaturi, bez primjene energije,

    krute tvari i pripravci koji se lako zapale već pri kratkotrajnom dodiru s izvorom plamena i nastavljaju gorjeti ili trošiti se i onda kada se izvor plamena odstrani,

    tekuće tvari i pripravci koji imaju vrlo nisko plamište, te

    tvari i pripravci koji u dodiru s vodom ili vlagom iz zraka ispuštaju vrlo lako zapaljive plinove u opasnim količinama;

    (e)

    zapaljive tvari i pripravci: tekuće tvari i pripravci koji imaju nisko plamište;

    (f)

    vrlo otrovne tvari i pripravci: tvari i pripravci koji već u vrlo malim količinama dovode do smrti ili do akutnog ili kroničnog oštećenja zdravlja ako se udišu, progutaju ili apsorbiraju kroz kožu;

    (g)

    otrovne tvari i pripravci: tvari i pripravci koji već u malim količinama dovode do smrti ili do akutnog ili kroničnog oštećenja zdravlja ako se udišu, progutaju ili apsorbiraju kroz kožu;

    (h)

    štetne tvari i pripravci: tvari i pripravci koji mogu dovesti do smrti ili do akutnog ili kroničnog oštećenja zdravlja ako se udišu, progutaju ili apsorbiraju kroz kožu;

    (i)

    nagrizajuće tvari i pripravci: tvari i pripravci koji mogu uništiti živa tkiva ako dođu s njima u dodir;

    (j)

    nadražujuće tvari i pripravci: tvari i pripravci koji nisu nagrizajući, ali koji u neposrednom, duljem ili ponavljanom dodiru s kožom ili sluznicom mogu prouzročiti upalu;

    (k)

    tvari i pripravci koji dovode do preosjetljivosti: tvari i pripravci koji udisanjem ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati reakciju preosjetljivosti tako da zbog daljnjega izlaganja toj tvari ili pripravku nastupaju karakteristične štetne posljedice;

    (l)

    karcinogene tvari i pripravci: tvari i pripravci koji udisanjem, gutanjem ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati rak ili povećati učestalost njegove pojave;

    (m)

    mutagene tvari i pripravci: tvari i pripravci koji udisanjem, gutanjem ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati nasljedna genetska oštećenja ili povećati učestalost njihove pojave;

    (n)

    reproduktivno otrovne tvari i pripravci: tvari i pripravci koji udisanjem, gutanjem ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati nenasljedne štetne posljedice kod potomstva i/ili oštećenja ženske ili muške reproduktivne funkcije ili reproduktivne sposobnosti ili povećati učestalost njihove pojave;

    (o)

    tvari i pripravci koji su opasni za okoliš: tvari i pripravci koji bi ulaskom u okoliš predstavljali ili mogli predstavljati trenutačnu ili odgođenu opasnost za jedan ili više dijelova okoliša.

    Članak 3.

    Određivanje opasnih svojstava pripravaka

    1.   Ocjena opasnosti pripravka se temelji na određivanju:

    fizikalno-kemijskih svojstava,

    svojstava koja utječu na zdravlje ljudi,

    svojstava koja utječu na okoliš.

    Ova se različita svojstva određuju u skladu s odredbama utvrđenim u člancima 5., 6. i 7.

    Ako se provode laboratorijska ispitivanja, provode se na pripravku kakav se stavlja na tržište.

    2.   Ako se provodi utvrđivanje opasnih svojstava u skladu s člancima 5., 6. i 7, u obzir se uzimaju sve opasne tvari u smislu članka 2., a posebno one koje:

    su navedene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ,

    su navedene u Elincsu u skladu s člankom 21. Direktive 67/548/EEZ,

    je osoba odgovorna za njihovo stavljanje na tržište privremeno razvrstala i označila u skladu s člankom 6. Direktive 67/548/EEZ,

    se razvrstavaju i označuju u skladu s člankom 7. Direktive 67/548/EEZ, a još nisu uključene u Elincs,

    su obuhvaćena člankom 8. Direktive 67/548/EEZ,

    se razvrstavaju i označuju u skladu s člankom 13. Direktive 67/548/EEZ,

    i to u skladu s odredbama utvrđenima u metodi koja se koristi.

    3.   Kod pripravaka obuhvaćenih ovom Direktivom u obzir se uzimaju opasne tvari iz stavka 2. koje se razvrstavaju kao opasne na temelju njihovih učinaka na zdravlje ljudi i/ili okoliš, bez obzira na to jesu li prisutne kao nečistoće ili kao aditivi, ako su njihove koncentracije jednake ili veće od onih koje su definirane u tablici koja slijedi, osim ako su u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili u dijelu B Priloga II. ili u dijelu B Priloga III. ovoj Direktivi predviđene niže vrijednosti, ukoliko u Prilogu V. ovoj Direktivi nije određeno drukčije.

    Kategorija opasnosti tvari

    Koncentracija koja se uzima u obzir kod

    plinovitih pripravaka

    % volumnog udjela

    ostalih pripravaka

    % masenog udjela

    Jako otrovno

    ≥ 0,02

    ≥ 0,1

    Otrovno

    ≥ 0,02

    ≥ 0,1

    Karcinogeno

    1. ili 2. kategorija

    ≥ 0,02

    ≥ 0,1

    Mutageno

    1. ili 2. kategorija

    ≥ 0,02

    ≥ 0,1

    Reproduktivno otrovno

    1. ili 2. kategorija

    ≥ 0,02

    ≥ 0,1

    Štetno

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Nagrizajuće

    ≥ 0,02

    ≥ 1

    Nadražujuće

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Dovodi do preosjetljivosti

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Karcinogeno

    3. kategorija

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Mutageno

    3. kategorija

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Reproduktivno otrovno

    3. kategorija

    ≥ 0,2

    ≥ 1

    Opasno za okoliš N

     

    ≥ 0,1

    Opasno za okoliš

    ozon

    ≥ 0,1

    ≥ 0,1

    Opasno za okoliš

     

    ≥ 1

    Članak 4.

    Opća načela razvrstavanja i označivanja

    1.   Razvrstavanje opasnih pripravaka prema stupnju i specifičnoj prirodi opasnosti koje iz njih proizlaze temelji se na definicijama kategorija opasnosti utvrđenima u članku 2.

    2.   Opća se načela razvrstavanja i označivanja pripravaka primjenjuju u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ, osim u slučajevima gdje se primjenjuju alternativni kriteriji iz članaka 5., 6., 7. ili 10. i odgovarajući prilozi ovoj Direktivi.

    Članak 5.

    Ocjenjivanje opasnosti koje proizlaze iz fizikalno-kemijskih svojstava

    1.   Opasnosti pripravka koje proizlaze iz njegovih fizikalno-kemijskih svojstava procjenjuju se određivanjem fizikalno-kemijskih svojstava pripravka, primjenom metoda utvrđenih u dijelu A Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ, koji su potrebna za pravilno razvrstavanje i označivanje u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu VI. toj Direktivi.

    2.   Odstupajući od stavka 1.:

     

    određivanje eksplozivnih, oksidirajućih, vrlo lako zapaljivih, lako zapaljivih ili zapaljivih svojstava nije potrebno pod uvjetom da:

    niti jedna od komponenti ne posjeduje ova svojstva i da je na temelju informacija dostupnih proizvođaču malo vjerojatno da bi iz pripravka mogle proizići ovakve opasnosti,

    u slučaju promjene sastava pripravka poznatog sastava znanstveni dokazi ukazuju na to da ponovna procjena opasnosti neće dovesti do promjene u razvrstavanju,

    pripravci koji se stavljaju na tržište u obliku aerosola zadovoljavaju odredbe članka 9.a Direktive 75/324/EEZ (17).

    3.   Za određene slučajeve u kojima metode utvrđene u dijelu A Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ nisu primjerene, alternativne računske metode utvrđene su u dijelu B Priloga I. ovoj Direktivi.

    4.   U dijelu A Priloga I. ovoj Direktivi navode se određena izuzeća u odnosu na primjenu metoda utvrđenih u dijelu A Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ.

    5.   Opasnosti koje proizlaze iz fizikalno-kemijskih svojstava pripravka obuhvaćenog Direktivom 91/414/EEZ procjenjuju se određivanjem fizikalno-kemijskih svojstava pripravka koja su potrebna za pravilno razvrstavanje u skladu s kriterijima određenim u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ. Ta se svojstva određuju primjenom metoda utvrđenih u dijelu A Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako su prihvatljive druge međunarodno priznate metode u skladu s odredbama Priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

    Članak 6.

    Ocjenjivanje opasnosti za zdravlje

    1.   Opasnosti pripravka za zdravlje procjenjuju se pomoću jednog ili više postupaka kako slijedi:

    (a)

    konvencionalnom metodom opisanom u Prilogu II.;

    (b)

    određivanjem toksikoloških svojstava pripravka koja su potrebna za njegovo pravilno razvrstavanje u skladu s kriterijima iz Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ. Ova se svojstva određuju primjenom metoda utvrđenih u dijelu B Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako su u slučaju sredstava za zaštitu bilja prihvatljive druge međunarodno priznate metode u skladu s odredbama Priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

    2.   Ne dovodeći u pitanje zahtjeve Direktive 91/414/EEZ, mogu se koristiti metode opisane u stavku 1. točki (b), pod uvjetom da su opravdane ili izričito odobrene prema članku 12. Direktive 86/609/EEZ, ali samo ako osoba odgovorna za stavljanje pripravka na tržište može pružiti znanstveni dokaz da se toksikološka svojstva pripravka ne mogu točno odrediti metodom opisanom u stavku 1. točki (a) ili na temelju postojećih rezultata ispitivanja na životinjama.

    Ako se toksikološko svojstvo utvrđuje metodama opisanim u stavku 1. točki (b) radi dobivanja novih podataka, ispitivanje se provodi sukladno principima dobre laboratorijske prakse ustanovljenim u Direktivi Vijeća 87/18/EEZ od 18. prosinca 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu načela dobre laboratorijske prakse i potvrđivanje njihove primjene za testove na kemijskim tvarima (18) te odredbama Direktive 86/609/EEZ, posebno njezinim člancima 7. i 12.

    Sukladno odredbama stavka 3., ako je toksikološko svojstvo utvrđeno primjenom metoda opisanih u stavku 1. točkama (a) i (b), tada se kod razvrstavanja pripravka koriste rezultati metoda opisanih u stavku 1. točki (b), osim u slučaju karcinogenih, mutagenih ili reproduktivno otrovnih učinaka kada se koristi samo metoda opisana u stavku 1. točki (a).

    Sva toksikološka svojstva pripravka koja nisu procijenjena metodom opisanom u stavku 1. točki (b) procjenjuju se u skladu s metodom opisanom u stavku 1. točki (a).

    3.   Nadalje, ako se može pružiti dokaz:

    na temelju epidemioloških studija, znanstveno valjanih analiza pojedinačnih slučajeva, kao što je navedeno u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ, ili statistički potkrijepljenog iskustva, kao što je procjena podataka dobivenih od toksikoloških centara ili podataka u vezi s profesionalnim bolestima, da se toksikološki učinci pripravka na ljude razlikuju od onih na koje ukazuje primjena metoda opisanih u stavku 1., pripravak se razvrstava u skladu s njegovim učincima na ljude,

    da bi se konvencionalnom metodom procjene, zbog učinaka kao što je potencijacija, podcijenila toksikološka opasnost, ovi se učinci uzimaju u obzir kod razvrstavanja pripravka,

    da bi se konvencionalnom metodom procjene, zbog učinaka kao što je antagonizam, precijenila toksikološka opasnost, ovi se učinci uzimaju u obzir kod razvrstavanja pripravka.

    4.   Kod pripravaka poznatog sastava, osim onih koji su obuhvaćeni Direktivom 91/414/EEZ razvrstanih u skladu sa stavkom 1. točkom (b), potrebno je provesti ponovljeni postupak ocjenjivanja opasnosti za zdravlje, primjenom metoda opisanih u stavku 1. točki (a) ili (b) uvijek kada:

    proizvođač promijeni sastav prvobitne koncentracije s obzirom na postotak masenog ili volumnog udjela jedne ili više opasnih komponenti, u skladu sa sljedećom tablicom:


    Raspon početne koncentracije komponente

    Dopušteno odstupanje u odnosu na početnu koncentraciju komponente

    ≤ 2,5 %

    ± 30 %

    > 2,5 ≤ 10 %

    ± 20 %

    > 10 ≤ 25 %

    ± 10 %

    > 25 ≤ 100 %

    ± 5 %

    proizvođač promijeni sastav pripravka zamjenom ili dodavanjem jedne ili više komponenti koje mogu, ali ne moraju biti opasne u smislu definicija utvrđenih u članku 2.

    Ponovljeni se postupak ocjenjivanja ne provodi jedino u slučajevima kada postoji valjano, znanstveno utemeljeno opravdanje za pretpostavku da novom ocjenom opasnosti neće doći do promjene u razvrstavanju pripravka.

    Članak 7.

    Ocjenjivanje opasnosti za okoliš

    1.   Opasnosti pripravka za okoliš procjenjuju se pomoću jednog ili više postupaka kako slijedi:

    (a)

    konvencionalnom metodom opisanom u Prilogu III. ovoj Direktivi;

    (b)

    određivanjem svojstava pripravka opasnih za okoliš koja su potrebna za njegovo pravilno razvrstavanje u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ. Ova se svojstva određuju primjenom metoda utvrđenih u dijelu C Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako su u slučaju sredstava za zaštitu bilja prihvatljive druge međunarodno priznate metode u skladu s odredbama Priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ. Ne dovodeći u pitanje zahtjeve ispitivanja utvrđene u Direktivi 91/414/EEZ, uvjeti primjene ispitnih metoda opisani su u dijelu C Priloga III. ovoj Direktivi.

    2.   Ako se ekotoksikološko svojstvo utvrđuje jednom od metoda opisanih u stavku 1. točki (b) radi dobivanja novih podataka, ispitivanje se provodi sukladno principima dobre laboratorijske prakse ustanovljenim u Direktivi 87/18/EEZ i odredbama Direktive 86/609/EEZ.

    Ako su opasnosti za okoliš procijenjene na temelju oba gore navedena postupka, kod razvrstavanja pripravka koriste se rezultati metoda iz stavka 1. točke (b).

    3.   Kod pripravaka poznatog sastava, osim onih koji su obuhvaćeni Direktivom 91/414/EEZ, razvrstanih u skladu s metodom opisanom u stavku 1. točki (b), potrebno je provesti ponovljeni postupak ocjenjivanja opasnosti za okoliš primjenom metode opisane u stavku 1. točki (a) ili metode opisane u stavku 1. točki (b) uvijek kada:

    proizvođač promijeni sastav prvobitne koncentracije s obzirom na postotak masenog ili volumnog udjela jedne ili više opasnih komponenti, u skladu sa sljedećom tablicom:


    Raspon prvobitne koncentracije komponente

    Dopušteno odstupanje u odnosu na prvobitnu koncentraciju komponente

    ≤ 2,5 %

    ± 30 %

    > 2,5 ≤ 10 %

    ± 20 %

    > 10 ≤ 25 %

    ± 10 %

    > 25 ≤ 100 %

    ± 5 %

    proizvođač promijeni sastav pripravka zamjenom ili dodavanjem jedne ili više komponenti koje mogu, ali ne moraju biti opasne u smislu definicija utvrđenih u članku 2.

    Ponovljeni se postupak ocjenjivanja ne provodi jedino u slučajevima kada postoji valjano, znanstveno utemeljeno opravdanje za pretpostavku da novom ocjenom opasnosti neće doći do promjene u razvrstavanju pripravka

    Članak 8.

    Obveze i dužnosti država članica

    1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile stavljanje na tržište pripravaka obuhvaćenih ovom Direktivom koji nisu u skladu s njezinim odredbama.

    2.   S ciljem pridržavanja odredbi ove Direktive, tijela država članica mogu od bilo koje osobe odgovorne za stavljanje pripravka na tržište zahtijevati informacije o sastavu pripravka i druge relevantne informacije.

    3.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da osobe koje su odgovorne za stavljanje pripravka na tržište tijelima države članice omoguće uvid u:

    podatke koji se koriste za razvrstavanje i označivanje pripravka,

    sve relevantne informacije u vezi sa zahtjevima u pogledu pakiranja u skladu s člankom 9. stavkom 1.3, uključujući potvrdu o provedenom ispitivanju izdanu u skladu s dijelom A Priloga IX. Direktivi 67/548/EEZ,

    podatke koji se koriste za sastavljanje sigurnosno-tehničkog lista, u skladu s člankom 14.

    4.   Države članice i Komisija razmjenjuju informacije u vezi s nazivom i punom adresom državnog tijela (državnih tijela) odgovornog(-ih) za priopćavanje i razmjenu informacija koje se odnose na praktičnu primjenu ove Direktive.

    Članak 9.

    Pakiranje

    1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da:

    1.1.

    se pripravci u smislu članka 1. stavka 2. te pripravci obuhvaćeni Prilogom IV. sukladno članku 1. stavku 3. ne stavljaju na tržište ako njihovo pakiranje ne udovoljava sljedećim zahtjevima:

    pakiranje mora biti tako osmišljeno i izrađeno da onemogućava oslobađanje sadržaja; ovaj se zahtjev ne primjenjuje ako su propisani posebni sigurnosni uređaji,

    materijali od kojih je izrađeno pakiranje i zatvarači moraju biti neosjetljivi na agresivno djelovanje sadržaja i ne smiju biti skloni stvaranju opasnih spojeva u dodiru sa sadržajem,

    pakiranje i zatvarači moraju biti čvrsti i postojani čitavom površinom kako ne bi popustili i kako bi sigurno podnijeli uobičajena opterećenja i naprezanja kojima se izlažu prilikom rukovanja,

    spremnici opremljeni zamjenjivim zatvaračima moraju biti osmišljeni tako da se pakiranje može opetovano otvarati i zatvarati, a da se pritom ne oslobodi sadržaj;

    1.2.

    spremnici koji sadrže pripravke u smislu članka 1. stavka 2. i pripravke obuhvaćene Prilogom IV. sukladno članku 1. stavku 3., a koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu, nemaju:

    oblik i/ili oslikanost koji privlače djecu ili izazivaju njihovu živu znatiželju ili dovode u zabludu potrošače, i

    izgled i/ili način označivanja koji se koristi kod hrane, hrane za životinje, medicinskih ili kozmetičkih proizvoda.

    1.3.

    spremnici koji sadrže određene pripravke koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu, a obuhvaćeni su Prilogom IV. ovoj Direktivi:

    opremljeni su zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci,

    i/ili

    nose taktilno upozorenje na opasnost.

    Uređaji moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama danim u dijelovima A i B Priloga IX. Direktivi 67/548/EEZ.

    2.   Smatra se da pakiranje pripravaka udovoljava zahtjevima stavka 1.1 prve, druge i treće alineje, ako je u skladu sa zahtjevima prijevoza opasnih roba željeznicom, cestovnim, unutarnjim vodnim i morskim putovima te zrakom.

    Članak 10.

    Označivanje

    1.1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile da:

    (a)

    se pripravci u smislu članka 1. stavka 2. stave na tržište ako označivanje na njihovom pakiranju ne udovoljava svim zahtjevima ovog članka te odgovarajućim odredbama iz dijelova A i B Priloga V.;

    (b)

    se pripravci u smislu članka 1. stavka 3., prema definiciji iz dijelova B i C Priloga V. stave na tržište ako označivanje na njihovom pakiranju ne udovoljava zahtjevima stavaka 2.1. i 2.2. te odgovarajućim odredbama iz dijelova B i C Priloga V.

    1.2.   U vezi sa sredstvima za zaštitu bilja podložnim Direktivi 91/414/EEZ, zahtjevima u pogledu označivanja u skladu s ovom Direktivom treba pridodati i sljedeću formulaciju:

    „Da bi se izbjegli rizici za ljude i okoliš potrebno je pridržavati se uputa za uporabu.”

    Ovakvo označivanje nema utjecaja na informacije koje se zahtijevaju u skladu s člankom 16. i Prilogom V. Direktivi 91/414/EEZ.

    2.   Na svakom je pakiranju potrebno jasno i neizbrisivo navesti sljedeće podatke:

    2.1.

    trgovački naziv ili oznaka pripravka;

    2.2

    naziv, puna adresa i telefonski broj osobe s poslovnim nastanom u Zajednici koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište, bez obzira radi li se o proizvođaču, uvozniku ili distributeru;

    2.3.

    kemijski naziv tvari koja je prisutna ili tvari koje su prisutne u pripravku u skladu sa sljedećim detaljnim pravilima:

    2.3.1.

    kod pripravaka razvrstanih kao T+, T i Xn u skladu s člankom 6. moraju se uzeti u obzir samo one tvari T+, T i Xn koje su prisutne u koncentracijama koje su jednake ili veće od donje granične vrijednosti (granična vrijednost Xn) koja je za svaku od njih utvrđena u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili, u nedostatku ovoga, u dijelu B Priloga II. ovoj Direktivi;

    2.3.2.

    kod pripravaka razvrstanih kao C u skladu s člankom 6. moraju se uzeti u obzir samo one tvari C koje su prisutne u koncentracijama koje su jednake ili veće od donje granične vrijednosti (granična vrijednost Xi) koja je utvrđena u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili, u nedostatku ovoga, u dijelu B Priloga II. ovoj Direktivi;

    2.3.3.

    naziv tvari koje su dovele do razvrstavanja pripravka u jednu ili više od sljedećih kategorija opasnosti:

    karcinogeno – 1., 2. ili 3. kategorija,

    mutageno – 1., 2. ili 3. kategorija,

    reproduktivno otrovno – 1., 2. ili 3. kategorija,

    vrlo otrovno, otrovno ili štetno za zdravlje zbog nesmrtonosnih posljedica koje izazivaju nakon jednokratnog izlaganja,

    otrovno ili štetno za zdravlje zbog teških posljedica koje izazivaju nakon višekratnog ili duljega izlaganja,

    dovodi do preosjetljivosti;

    potrebno je navesti na deklaraciji.

    Pod kemijskim se nazivom podrazumijeva jedna od oznaka navedenih u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili međunarodno priznata kemijska nomenklatura ako odgovarajuća oznaka još nije navedena u tom Prilogu.

    2.3.4.

    Kao posljedica gore navedenih odredbi, naziv bilo koje tvari koja je dovela do razvrstavanja pripravka u sljedeće kategorije opasnosti:

    eksplozivno,

    oksidirajuće,

    vrlo lako zapaljivo,

    lako zapaljivo,

    zapaljivo,

    nadražujuće,

    opasno za okoliš,

    nije potrebno navoditi na deklaraciji, osim ako je tvar potrebno navesti sukladno stavcima 2.3.1., 2.3.2. ili 2.3.3.

    2.3.5.

    Općenito su dovoljna najviše četiri kemijska naziva za označivanje tvari koje su prvenstveno odgovorne za nastanak većih opasnosti za zdravlje zbog kojih je došlo do razvrstavanja i izbora odgovarajućih oznaka koje se odnose na rizik koji je s njima povezan. U nekim je slučajevima potrebno i više od četiri kemijska naziva.

    2.4.   Simbol(i) i oznaka(-e) opasnosti

    Simboli opasnosti, kada su određeni ovom Direktivom, i oznake opasnosti koje su povezane s uporabom pripravka moraju biti u skladu s formulacijom iz priloga II. i VI. Direktivi 67/548/EEZ i primjenjuju se u skladu s ocjenom opasnosti koja se provodi u skladu s prilozima I., II. i III. ovoj Direktivi.

    Ako se pripravku mora dodijeliti više od jednog simbola opasnosti:

    u slučaju primjene simbola T, simboli C i X su neobvezni osim ako je drukčije određeno u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ,

    u slučaju primjene simbola C, simbol X je neobvezan,

    u slučaju primjene simbola E, simboli F i O su neobvezni,

    u slučaju primjene simbola Xn, simbol Xi je neobvezan.

    Simbol(i) moraju biti otisnuti crnom bojom na narančastožutoj podlozi.

    2.5.   Oznake upozorenja (oznake R)

    Upozorenja koja se tiču posebnih rizika (oznake R) moraju biti u skladu s formulacijom iz priloga III. i VI. Direktivi 67/548/EEZ i dodjeljuju se u skladu s rezultatima postupka ocjenjivanja opasnosti provedenog u skladu s prilozima I., II. i III. ovoj Direktivi.

    Općenito je za opis rizika dovoljno najviše šest oznaka R; u ovom se smislu kombinirane oznake navedene u Prilogu III. Direktivi 67/548/EEZ smatraju jednom oznakom. Ipak, ako pripravak spada u više od jedne kategorije opasnosti, te standardne oznake moraju obuhvaćati sve glavne opasnosti povezane s pripravkom. U nekim je slučajevima potrebno i više od šest oznaka R.

    Standardne oznake „vrlo lako zapaljivo” ili „lako zapaljivo” ne moraju se koristiti ako označuju opasnosti u skladu sa stavkom 2.4.

    2.6.   Oznake obavijesti (oznake S)

    Oznake koje pružaju obavijest o mjerama sigurnosti (oznake S) moraju biti u skladu s formulacijom iz Priloga IV. te s Prilogom VI. Direktivi 67/548/EEZ, a dodjeljuju se u skladu s rezultatima postupka ocjenjivanja opasnosti provedenog u skladu s prilozima I., II. i III. ovoj Direktivi.

    Općenito je dovoljno najviše šest oznaka S da bi se formulirala najprimjerenija obavijest o mjerama sigurnosti; u ovom se smislu kombinirane oznake navedene u Prilogu IV. Direktivi 67/548/EEZ smatraju jednom oznakom. Ipak, u nekim je slučajevima potrebno i više od šest oznaka S.

    Ako je fizički nemoguće staviti obavijest na samu deklaraciju ili pakiranje, pakiranju je potrebno priložiti obavijest o mjerama sigurnosti pri uporabi pripravka.

    2.7.   Nazivna količina (nazivna masa ili nazivni volumen) sadržaja kod pripravaka koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu.

    3.   Kod određenih pripravaka koji se razvrstavaju kao opasni u smislu članka 7., odstupajući od stavaka 2.4., 2.5. i 2.6. ovog članka, moguće je odrediti izuzeća u odnosu na određene odredbe o označivanju s obzirom na utjecaj na okoliš ili utvrditi posebne odredbe o takvom označivanju u skladu s postupkom iz članka 20., ako se može pružiti dokaz da će se njihov utjecaj na okoliš smanjiti. Ova su izuzeća ili posebne odredbe definirane i predviđene u dijelu A ili B Priloga V.

    4.   Ako sadržaj pakiranja ne prelazi 125 ml:

    kod pripravaka koji se razvrstavaju kao lako zapaljivi, oksidirajući i nadražujući, osim onih kojima se dodjeljuje oznaka R41, ili kao opasni za okoliš, i kojima se dodjeljuje simbol N, nije potrebno navoditi oznake R i oznake S,

    kod pripravaka koji se razvrstavaju kao zapaljivi ili opasni za okoliš, a kojima se ne dodjeljuje simbol N, potrebno je navesti oznake R, ali nije potrebno navoditi oznake S.

    5.   Ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 4. Direktive 91/414/EZ, označivanje riječima kao što su „nije otrovno”, „nije štetno”, „nije štetno za okoliš”, „ekološki” ili bilo kojom drugom tvrdnjom koja ukazuje na to da pripravak nije opasan ili koja bi mogla dovesti do podcjenjivanja opasnosti pripravka ne smije se nalaziti na pakiranju ili deklaraciji pripravaka na koje se primjenjuje ova Direktiva.

    Članak 11.

    Provedba zahtjeva vezanih uz označivanje

    1.   Ako se podaci predviđeni člankom 10. nalaze na deklaraciji, istu je potrebno dobro pričvrstiti na jednu ili više površina pakiranja tako da se podaci mogu vodoravno pročitati kada je pakiranje normalno položeno. Dimenzije deklaracije utvrđene su u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ, a deklaracija je namijenjena isključivo pružanju informacija koje zahtijeva ova Direktiva i, prema potrebi, dodatnih informacija vezanih uz zdravlje i sigurnost.

    2.   Deklaracija nije potrebna ako su podaci jasno istaknuti na samom pakiranju kao što je navedeno u stavku 1.

    3.   Boja i izgled deklaracije – ili, u slučaju iz stavka 2., pakiranja – moraju biti takvi da se simbol opasnosti i njegova podloga jasno ističu u odnosu na samu deklaraciju, ili pakiranje.

    4.   Informacije koje je potrebno navesti na deklaraciji prema članku 10. moraju se jasno isticati u odnosu na podlogu te njihova veličina i razmak moraju biti takvi da ih je moguće lako čitati.

    Posebne odredbe u vezi s izgledom i formatom ovih informacija utvrđuju se u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    5.   Države članice mogu stavljanje na tržište pripravaka obuhvaćenih ovom Direktivom na svome teritoriju uvjetovati označivanjem pripravaka na vlastitom službenom jeziku ili jezicima.

    6.   Smatra se da su zahtjevi u pogledu označivanja ispunjeni u smislu ove Direktive:

    (a)

    kod vanjskog pakiranja koje sadrži jedno ili više unutarnjih pakiranja, ako je vanjsko pakiranje označeno u skladu s međunarodnim propisima o prijevozu opasnih roba, a unutarnje pakiranje ili pakiranja u skladu s ovom Direktivom;

    (b)

    kod pojedinačnog pakiranja:

    ako je ovakvo pakiranje označeno u skladu s međunarodnim propisima o prijevozu opasnih roba i člankom 10. stavcima 2.1., 2.2., 2.3., 2.5. i 2.6.; za pripravke koji se razvrstavaju u skladu s člankom 7. dodatno se primjenjuju odredbe članka 10. stavka 2.4. u odnosu na predmetna svojstva koja nisu navedena na deklaraciji, ili

    u posebnim slučajevima, kod određenih vrsta pakiranja kao što su prijenosne plinske boce, ako su ispunjeni posebni zahtjevi iz Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    Ako opasni pripravci ne napuštaju državno područje države članice, može se dopustiti označivanje u skladu s nacionalnim propisima umjesto međunarodnih propisa o prijevozu opasnih roba.

    Članak 12.

    Izuzeća u odnosu na zahtjeve vezane uz označivanje i pakiranje

    1.   Članci 9., 10. i 11. se ne primjenjuju na eksplozive koji se stavljaju na tržište u svrhu postizanja eksplozivnog ili pirotehničkog učinka.

    2.   Članci 9., 10. i 11. se ne primjenjuju kod određenih opasnih pripravaka u smislu članaka 5., 6. ili 7., definiranih u Prilogu VII., koji u obliku u kojem se stavljaju na tržište ne predstavljaju fizikalno-kemijski rizik niti rizik za zdravlje i okoliš.

    3.   Države članice također mogu:

    (a)

    omogućiti da se označivanje predviđeno člankom 10. primjenjuje na neki drugi primjeren način na pakiranja koja su premalena ili na drugi način neprikladna za označivanje u skladu s člankom 11. stavcima 1. i 2.;

    (b)

    odstupajući od članaka 10. i 11., omogućiti da se pakiranje opasnih pripravaka koji se razvrstavaju kao štetni za zdravlje, vrlo lako zapaljivi, lako zapaljivi, zapaljivi, nadražujući ili oksidirajući ne označuje, ili da se označuje na neki drugi način ako sadrži tako male količine da nema razloga strahovati od opasnosti za osobe koje rukuju ovim pripravcima ili za druge osobe;

    (c)

    odstupajući od članaka 10. i 11., kod pripravaka razvrstanih prema članku 7., omogućiti da se pakiranje opasnih pripravaka ne označuje ili da se označuje na neki drugi način ako sadrži tako male količine da nema razloga strahovati od opasnosti za okoliš;

    (d)

    odstupajući od članaka 10. i 11., omogućiti da se pakiranje opasnih pripravaka koji nisu spomenuti u točki (b) ili (c) gore označuje na neki drugi primjeren način ako je pakiranje premaleno za označivanje predviđeno člancima 10. i 11., a nema razloga strahovati od opasnosti za osobe koje rukuju ovim pripravcima ili druge osobe.

    Ako se primjenjuje ovaj stavak, nije dopušteno korištenje simbola, oznaka opasnosti, oznaka upozorenja (R) ili oznaka obavijesti (S) na drukčiji način od onog koji je utvrđen u ovoj Direktivi.

    4.   Ako država članica koristi opcije koje su predviđene u stavku 3., o tome mora odmah obavijestiti Komisiju i države članice. O mjerama se, tamo gdje je to potrebno, odlučuje u okviru Priloga V. i u skladu s odredbama članka 20.

    Članak 13.

    Prodaja na daljinu

    Pri svakom oglašavanju pripravka u smislu ove Direktive koje svakoj zainteresiranoj osobi omogućava da zaključi ugovor o kupoprodaji bez prethodnog uvida u deklaraciju pripravka, potrebno je spomenuti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na deklaraciji. Ovaj zahtjev ne dovodi u pitanje odredbe Direktive 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača s obzirom na sklapanje ugovora na daljinu (19).

    Članak 14.

    Sigurnosno-tehnički list

    1.   Informacije iz sigurnosno-tehničkog lista prvenstveno su namijenjene profesionalnim korisnicima, a moraju im omogućiti poduzimanje potrebnih mjera u pogledu zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša na radnom mjestu.

    2.1.   Države članice poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi osigurale da:

    (a)

    osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište u smislu članka 1. stavka 2. ima sigurnosno-tehnički list;

    (b)

    osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište dostavi na zahtjev profesionalnog korisnika sigurnosno-tehnički list koji pruža razmjerne informacije o pripravcima koji se ne razvrstavaju kao opasni u smislu članaka 5., 6. i 7., ali sadrže u pojedinačnoj koncentraciji koja je ≥ 1 % masenog udjela kod neplinovitih pripravaka ili ≥ 0,2 % volumnog udjela kod plinovitih pripravaka najmanje:

    jednu tvar koja predstavlja opasnost za zdravlje ili okoliš, ili

    jednu tvar za koju su u Zajednici propisane granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu.

    2.2.   Sigurnosno-tehnički list i njegova dostava moraju biti u skladu s odredbama Direktive 91/155/EEZ.

    2.3.   Izmjene koje su potrebne kako bi se Direktiva 91/155/EEZ prilagodila tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20. ove Direktive.

    Posebno, izmjene koje su potrebne s obzirom na odredbe stavka 2.1. točke (b) donose se prije datuma određenog u članku 22. stavku 1.

    2.4.   Sigurnosno-tehnički list se može dostaviti na papiru ili elektronski, pod uvjetom da primatelj raspolaže sredstvima koja su potrebna za njegov primitak.

    Članak 15.

    Tajnost kemijskih naziva

    Ako osoba odgovorna za stavljanje pripravka na tržište može dokazati da će, otkrije li na deklaraciji kemijski identitet tvari koja je isključivo razvrstana kao:

    nadražujuća, osim onih kojima se dodjeljuje znak R41, ili nadražujuća u kombinaciji s jednim ili više drugih svojstava navedenih u stavku 2.3.4. članka 10., ili

    štetna za zdravlje ili štetna za zdravlje u kombinaciji s jednim ili više svojstava navedenih u stavku 2.3.4. članka 10. koja sama imaju akutno smrtonosno djelovanje,

    ugroziti povjerljivost u odnosu na svoje intelektualno vlasništvo, ovoj se može, u skladu s odredbama Priloga VI., omogućiti da ovu tvar označi nazivom kojim se označuju najvažnije funkcionalne kemijske skupine ili alternativnim nazivom. Ovaj se postupak ne primjenjuje ako je u Zajednici odnosnoj tvari dodijeljena granična vrijednost izlaganja.

    Ako osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište želi iskoristiti prava iz odredbi o tajnosti kemijskih naziva, dužna je podnijeti zahtjev nadležnom tijelu države članice u kojoj će se prvoj pripravak staviti na tržište.

    Zahtjev treba podnijeti u skladu s odredbama Priloga VI., a ovaj mora pružati informacije koje se zahtijevaju u obrascu iz dijela A tog Priloga. Nadležno tijelo može unatoč tomu od osobe koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište zahtijevati dodatne informacije, ako joj se čini da su ove potrebne za ocjenu valjanosti zahtjeva.

    Tijelo države članice koje zaprimi zahtjev za odobrenje tajnosti obavješćuje podnositelja zahtjeva o svojoj odluci. Osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište prosljeđuje preslik ove odluke svim državama članicama u kojima želi staviti proizvod na tržište.

    S povjerljivim informacijama koje se priopće tijelima države članice ili Komisiji postupa se u skladu s člankom 19. stavkom 4. Direktive 67/548/EEZ.

    Članak 16.

    Prava država članica u vezi sa sigurnošću radnika

    Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da u skladu s Ugovorom odrede zahtjeve koje smatraju nužnima, kako bi se osigurala zaštita radnika prilikom uporabe predmetnih opasnih pripravaka, pod uvjetom da se pritom razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka ne mijenja na način koji nije predviđen ovom Direktivom.

    Članak 17.

    Tijela zadužena za zaprimanje informacija vezanih uz zdravlje

    Države članice određuju tijelo ili tijela koja će biti zadužena za zaprimanje informacija, uključujući i informacije o kemijskom sastavu, vezanih uz pripravke koji se stavljaju na tržište, a smatraju se opasnim na temelju njihovih učinaka na zdravlje ili na temelju fizikalno-kemijskih učinaka.

    Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi ta tijela pružila sva nužna jamstva za očuvanje povjerljivosti zaprimljenih informacija. Ove se informacije mogu koristiti samo u medicinske svrhe, formuliranjem preventivnih ili kurativnih mjera, posebno u hitnim slučajevima.

    Države članice osiguravaju da se informacije ne koriste u druge svrhe.

    Države članice vode računa da tim tijelima budu dostupne sve informacije koje se zahtijevaju od proizvođača ili osoba koje su odgovorne za stavljanje pripravka na tržište, a koje su im potrebne za ispunjenje zadaća za koje su odgovorne.

    Članak 18.

    Klauzula o slobodnom kretanju

    Ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene drugdje u zakonodavstvu Zajednice, države članice ne mogu zabraniti, ograničiti niti otežati stavljanje pripravaka na tržište zbog njihovog razvrstavanja, pakiranja, označivanja ili sigurnosno-tehničkih listova, ako su ovi pripravci u skladu s odredbama ove Direktive.

    Članak 19.

    Zaštitna klauzula

    1.   Ako država članica ima detaljne dokaze da pripravak, iako je u skladu s odredbama ove Direktive, predstavlja opasnost za ljude ili okoliš zbog razloga koji se tiču odredbi ove Direktive, ova može privremeno zabraniti stavljanje na tržište tog pripravka ili za njega propisati posebne uvjete za svoje državno područje. O tome odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice i daje razloge svoje odluke.

    2.   U slučaju iz stavka 1., Komisija se u najkraćem mogućem roku savjetuje s državom članicom.

    3.   Komisija donosi odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 20.

    Članak 20.

    Prilagodba tehničkom napretku

    Izmjene koje su potrebne da se prilozi ovoj Direktivi prilagode tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29. stavku 4. točki (a) Direktive 67/548/EEZ.

    Komisiji pomaže odbor sastavljen od predstavnika država članica pod predsjedavanjem predstavnika Komisije.

    Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u roku koji može odrediti predsjednik ovisno o hitnosti predmeta. Mišljenje se donosi većinom glasova utvrđenom u članku 205. stavku 2. Ugovora u slučaju odluka koje treba donijeti Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica unutar odbora vrednuju se na način utvrđen u tom članku. Predsjednik ne glasa.

    Komisija donosi predviđene mjere ako su ove u skladu s mišljenjem odbora.

    Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, ili ako odbor ne da svoje mišljenje, Komisija bez odlaganja podnosi prijedlog Vijeću u pogledu mjera koje treba poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom glasova.

    Ako Vijeće ne donese odluku u roku od tri mjeseca od datuma upućivanja prijedloga, predložene mjere donosi Komisija.

    Članak 21.

    Stavljanje direktiva izvan snage

    1.   Direktive navedene u dijelu A Priloga VIII. ovime se stavljaju izvan snage, ne dovodeći u pitanje obvezu država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalna zakonodavstva i primjenu Direktiva navedenih u dijelu B Priloga VIII.

    2.   Direktive navedene u dijelu A Priloga VIII. primjenjuju se na Austriju, Finsku i Švedsku, prema odredbama utvrđenima u dijelu C tog Priloga i sukladno Ugovoru.

    3.   Upućivanja na Direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom utvrđenom u Prilogu IX.

    Članak 22.

    Prenošenje

    1.   Prije 30. srpnja 2002. države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    2.   Države članice primjenjuju zakone i druge propise iz stavka 1.:

    (a)

    na pripravke koji nisu obuhvaćeni Direktivom 91/414/EEZ ili Direktivom 98/8/EZ od 30. srpnja 2002.; te

    (b)

    na pripravke koji su obuhvaćeni Direktivom 91/414/EEZ ili Direktivom 98/8/EZ od 30. srpnja 2004.

    3.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja utvrđuju države članice.

    Članak 23.

    Stupanje na snagu

    Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

    Članak 21. stavak 2. primjenjuje se od 1. siječnja 1999.

    Članak 24.

    Adresati

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 31. svibnja 1999.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    J. M. GIL-ROBLES

    Za Vijeće

    Predsjednik

    J. FISCHER


    (1)  SL C 283, 26.9.1996., str. 1. i

    SL C 337, 7.11. 1997., str. 45.

    (2)  SL C 158, 26.5.1997., str. 76.

    (3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 26. lipnja 1997. (SL C 222, 21.7.1997., str. 26.), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. rujna 1998. (SL C 360, 23.11.1998., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 10. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999.). Odluka Vijeća od 11. svibnja 1999.

    (4)  SL L 187, 16.7.1988., str. 14. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 96/65/EZ (SL L 265, 18.10.1996., str. 15.).

    (5)  SL L 154, 5.6.1992., str. 1.

    (6)  SL L 110, 4.5.1993., str. 20.

    (7)  SL L 358, 18.12.1986., str. 1.

    (8)  SL L 206, 29.7.1978., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 92/32/EEZ

    (9)  SL L 230, 19.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 96/68/EZ (SL L 277, 30.10.1996., str. 25.).

    (10)  SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

    (11)  SL L 76, 22.3.1991., str. 35. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 93/112/EEZ (SL L 314, 16.12.1993., str. 38.).

    (12)  SL L 22, 9.2.1965., str. 369. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/39/EEZ (SL L 214, 24.8.1993., str. 22.).

    (13)  SL L 262, 27.9.1976., str. 169. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/18/EZ (SL L 114, 1.5.1997., str. 43.).

    (14)  SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (SL L 135, 6.6.1996., str. 32.).

    (15)  SL L 84, 31.3.1978., str. 43.

    (16)  SL L 246, 17.9.1980., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 84/467/Euratom (SL L 265, 5.10.1984., str. 4.).

    (17)  SL L 147, 9.6.1975., str. 40. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/1/EZ (SL L 23, 28.1.1994., str. 28.).

    (18)  SL L 15, 17.1.1987., str. 29.

    (19)  SL L 144, 4.6.1997., str. 19.


    PRILOG I.

    METODE OCJENJIVANJA FIZIKALNO-KEMIJSKIH SVOJSTAVA PRIPRAVAKA U SKLADU S ČLANKOM 5.

    DIO A

    Izuzeća u odnosu na ispitne metode iz dijela A Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ

    Vidjeti točku 2.2.5. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    DIO B

    Alternativne računske metode

    B.1.   Neplinoviti pripravci

    1.

    Metoda određivanja oksidirajućih svojstava pripravaka koji sadrže organske perokside.

    Vidjeti 2.2.2.1. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    B.2.   Plinoviti pripravci

    1.

    Metoda određivanja oksidirajućih svojstava

    Vidjeti 9.1.1.2. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    2.

    Metoda određivanja zapaljivih svojstava

    Vidjeti 9.1.1.1. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.


    PRILOG II.

    METODE OCJENJIVANJA OPASNOSTI PRIPRAVAKA NA ZDRAVLJE U SKLADU S ČLANKOM 6.

    Uvod

    Procjena se mora izvršiti za sve učinke koje proizvode tvari sadržane u pripravku. Ova konvencionalna metoda opisana u dijelovima A i B ovog Priloga je računska metoda koja je primjenjiva na sve pripravke i kojom se uzimaju u obzir sve opasnosti tvari sadržanih u pripravku na zdravlje. U ovom su smislu opasni učinci na zdravlje podijeljeni kako slijedi:

    1.

    akutno smrtonosno djelovanje;

    2.

    ireverzibilne posljedice nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne;

    3.

    teške posljedice nakon višekratnog ili duljeg izlaganja;

    4.

    nagrizajuće djelovanje, nadražujuće djelovanje;

    5.

    izazivanje preosjetljivosti;

    6.

    karcinogeno djelovanje, mutageno djelovanje, reproduktivno otrovno djelovanje.

    Učinci pripravka na zdravlje ljudi se procjenjuju u skladu s člankom 6. stavkom 1., točkom (a) konvencionalnom metodom opisanom u dijelovima A i B ovog Priloga koristeći pojedinačne granične vrijednosti koncentracije.

    (a)

    ako su opasnim tvarima navedenima u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ dodijeljene granične vrijednosti koncentracije koje su potrebne za primjenu metode procjene opisane u dijelu A ovog Priloga, tada se moraju koristiti ove granične vrijednosti;

    (b)

    ako se opasne tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se ondje spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije koje su potrebne za primjenu metode ocjenjivanja opisane u dijelu A ovog Priloga, tada se granične vrijednosti moraju dodijeliti u skladu s odrednicama iz dijela B ovog Priloga.

    Postupak razvrstavanja utvrđen je u dijelu A ovog Priloga.

    Razvrstavanje tvari te posljedično razvrstavanje pripravka izražava se:

    simbolom i jednom ili više oznaka upozorenja ili

    kategorijama (1. kategorija, 2. kategorija ili 3. kategorija) kojima se također dodjeljuju oznake upozorenja ako su tvari i pripravci prikazani kao karcinogeni, mutageni ili reproduktivno otrovni. Stoga je važno, osim simbola, uzeti u obzir sve oznake kojima se označuju pojedinačni rizici pripisani svakoj od tvari koja se razmatra.

    Sustavna procjena svih opasnih učinaka na zdravlje se iskazuje graničnim vrijednostima koncentracije koje se izražavaju u postotku masenog udjela, osim kod plinovitih pripravaka kod kojih se izražavaju u postotku volumnog udjela i u vezi s razvrstavanjem tvari.

    Ako pojedine granične vrijednosti koncentracije nisu dane u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ, kod primjene ove konvencionalne metode u obzir se uzimaju vrijednosti utvrđene u dijelu B ovog Priloga.

    DIO A

    Postupak ocjenjivanja opasnosti za zdravlje

    Postupak ocjenjivanja se odvija stupnjevito kako slijedi:

    1.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao vrlo otrovni:

    1.1.   zbog svog akutnog smrtonosnog djelovanja i dodjeljuje im se simbol „T+”, oznaka opasnosti „vrlo jak otrov” i oznaka upozorenja R26, R27 ili R28;

    1.1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao vrlo otrovne i koje imaju ovakvo djelovanje, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 1. dijela B ovog Priloga (tablica I. i I. A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    1.1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao vrlo otrovna u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 1.1.1. točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PT+

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake vrlo otrovne tvari u pripravku,

    LT+

    =

    granična vrijednost za vrlo jaku otrovnost određena za svaku vrlo otrovnu tvar, izražena u postotku masenog, ili volumnog udjela;

    1.2.   zbog ireverzibilnih posljedica koje izazivaju nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne i dodjeljuje im se simbol „T+”, oznaka opasnosti „vrlo jak otrov” i oznaka upozorenja R39/put izlaganja.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu opasnu tvar ovakvog djelovanja u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 2. dijela B ovog Priloga (tablica II. i II. A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    2.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao otrovni:

    2.1.   zbog svog akutnog smrtonosnog djelovanja i dodjeljuje im se simbol „T”, oznaka opasnosti „otrov” i oznaka upozorenja R23, R24 ili R25;

    2.1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao vrlo otrovne ili otrovne i imaju ovakvo djelovanje u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 1. dijela B ovog Priloga (tablica I. i I.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    2.1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao vrlo otrovna ili otrovna u pojedinačnima koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 2.1.1. točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PT+

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake vrlo otrovne tvari u pripravku,

    PT

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake otrovne tvari u pripravku,

    LT

    =

    odgovarajuća granična vrijednost za otrovnost određena za svaku vrlo otrovnu ili otrovnu tvar, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    2.2.   zbog ireverzibilnih posljedica koje izazivaju nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne i dodjeljuje im se simbol „T”, oznaka opasnosti „otrov” i oznaka upozorenja R39/put izlaganja.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu opasnu tvar koja je razvrstana kao vrlo otrovna ili otrovna i ima ovakvo djelovanje u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 2. dijela B ovog Priloga (tablica II. i II.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    2.3.   zbog svog dugotrajnog djelovanja i dodjeljuje im se simbol „T”, oznaka opasnosti „otrov” i oznaka upozorenja R48/put izlaganja.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu opasnu tvar ovakvog djelovanja u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 3. dijela B ovog Priloga (tablica III. i III.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    3.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao štetni za zdravlje:

    3.1.   zbog svog akutnog smrtonosnog djelovanja i dodjeljuje im se simbol „Xn”, oznaka opasnosti „štetno za zdravlje” i oznaka upozorenja R20, R21 ili R22;

    3.1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao vrlo otrovne, otrovne ili štetne za zdravlje i imaju ovakvo djelovanje u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 1. dijela B ovog Priloga (tablica I. i I.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    3.1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao vrlo otrovna, otrovna ili štetna za zdravlje u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 3.1.1. točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PT+

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake vrlo otrovne tvari u pripravku,

    PT

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake otrovne tvari u pripravku,

    PXn

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela svake tvari u pripravku štetne za zdravlje,

    LXn

    =

    odgovarajuća granična vrijednost za štetnost za zdravlje određena za svaku vrlo otrovnu, otrovnu tvar ili tvar štetnu za zdravlje, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    3.2.   zbog akutnog djelovanja na pluća ako se progutaju i dodjeljuje im se simbol „Xn”, oznaka opasnosti „štetno za zdravlje” i oznaka upozorenja R65.

     

    Pripravci koji su razvrstani kao štetni za zdravlje prema kriterijima određenim u točki 3.2.3 Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ. Kod primjene konvencionalne metode prema točki 3.1. gore, ne uzima se u obzir razvrstavanje tvari kao R65;

    3.3.   zbog ireverzibilnih posljedica koje izazivaju nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne i dodjeljuje im se simbol „Xn”, oznaka opasnosti „štetno za zdravlje” i oznaka upozorenja R40/put izlaganja.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu opasnu tvar koja je razvrstana kao vrlo otrovna, otrovna ili štetna za zdravlje i ima ovakvo djelovanje u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 2. dijela B ovog Priloga (tablica II. i II.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    3.4.   zbog svog dugotrajnog djelovanja i dodjeljuje im se simbol „Xn”, oznaka opasnosti „štetno za zdravlje” i oznaka upozorenja R48/put izlaganja.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu opasnu tvar koja je razvrstana kao otrovna ili štetna za zdravlje i ima ovakvo djelovanje u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 3. dijela B ovog Priloga (tablica III. i III.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    4.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao nagrizajući:

    4.1.   i dodjeljuje im se simbol „C”, oznaka opasnosti „nagrizajuće” i oznaka upozorenja R35;

    4.1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nagrizajuće i kojima je dodijeljena oznaka upozorenja R35 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    4.1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nagrizajuća i kojoj je dodijeljena oznaka R35 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 4.1.1. točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    LC, R35

    =

    granična vrijednost R35 za nagrizajuće djelovanje određena za svaku nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    i dodjeljuje im se simbol „C”, oznaka opasnosti „nagrizajuće” i oznaka upozorenja R34;

    4.2.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nagrizajuće i kojima je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    4.2.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nagrizajuća i kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 4.2.1. točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    PC, R34

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R34,

    LC, R34

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R34 za nagrizajuće djelovanje određena za svaku nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    5.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao nadražujući:

    5.1.   oni koji bi mogli izazvati ozbiljno oštećenje oka i dodjeljuje im se simbol „Xi”, oznaka opasnosti „nadražujuće” i oznaka upozorenja R41;

    5.1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nadražujuće i kojima je dodijeljena oznaka upozorenja R41 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV.A), ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    5.1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nadražujuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R41, ili koja je razvrstana kao nagrizajuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R35 ili R34, u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 5.1.1, točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    PC, R34

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R34,

    PXi, R41

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R41,

    LXi, R41

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R41 za nadražljivost određena za svaku nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 ili nadražujuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R41, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    5.2.   oni koji nadražuju oči i dodjeljuje im se simbol „Xi”, oznaka opasnosti „nadražujuće” i oznaka upozorenja R36;

    5.2.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nagrizajuće i dodijeljena im je oznaka upozorenja R35 ili R34, ili koje su razvrstane kao nadražujuće i dodijeljena im je oznaka upozorenja R41 ili R36 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV. A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    5.2.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nadražujuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R41 ili R36, ili koja je razvrstana kao nagrizajuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R35 ili R34, u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 5.2.1, točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    PC, R34

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R34,

    PXi, R41

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R41,

    PXi, R36

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R36,

    LXi, R36

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R36 za nadražujuće djelovanje određena za svaku nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 ili za svaku nadražujuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R41 ili R36, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    5.3.   oni koji nadražuju kožu i dodjeljuje im se simbol „Xi”, oznaka opasnosti „nadražujuće” i oznaka upozorenja R38;

    5.3.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nadražujuće i dodijeljena im je oznaka upozorenja R38, ili kao nagrizajuće i dodijeljena im je oznaka upozorenja R35 ili R34, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se uzimaju razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    5.3.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nadražujuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R38, ili kao nagrizajuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R35 ili R34, u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 5.3.1, točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    PC, R35

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R34,

    PXi, R38

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R38,

    LXi, R38

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R38 za nadražujuće djelovanje određena za svaku nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 ili nadražujuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R38, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    5.4.   oni koji nadražuju dišni sustav i dodjeljuje im se simbol „Xi”, oznaka opasnosti „nadražujuće” i oznaka upozorenja R37;

    5.4.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao nadražujuće i dodijeljena im je oznaka upozorenja R37 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 4. Dijela B ovog Priloga (tablica IV. i IV.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    5.4.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nadražujuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R37 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 5.4.1., točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PXi, R37

    =

    postotak masenog ili volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R37,

    LXi, R37

    =

    granična vrijednost R37 za nadražujuće djelovanje određena za svaku nadražujuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R37, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela;

    5.4.3.   plinoviti pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao nadražujuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R37, ili kao nagrizajuća i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R35 ili R34, u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u stavku 5.4.1., točki (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PC, R35

    =

    postotak volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35,

    PC, R34

    =

    postotak volumnog udjela u pripravku svake nagrizajuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R34,

    PXi, R37

    =

    postotak volumnog udjela u pripravku svake nadražujuće tvari kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R37,

    LXi, R37

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R37 za nadražujuće djelovanje određena za svaku plinovitu nagrizajuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34, ili plinovitu nadražujuću tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R37, izražena u postotku masenog ili volumnog udjela.

    6.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao pripravci koji dovode do preosjetljivosti:

    6.1.   u dodiru s kožom i dodjeljuje im se simbol „Xi”, oznaka opasnosti „nadražujuće” i oznaka upozorenja R43.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar koja je razvrstana kao tvar koja dovodi do preosjetljivosti i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R43, te ima ovakvo djelovanje, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 5. dijela B ovog Priloga (tablica V. i V.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    6.2.   ako se udišu i dodjeljuje im se simbol „Xn”, oznaka opasnosti „štetno za zdravlje” i oznaka upozorenja R42.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar koja je razvrstana kao tvar koja dovodi do preosjetljivosti i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R42, te ima ovakvo djelovanje, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 5. dijela B ovog Priloga (tablica V. i V.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    7.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao karcinogeni:

    7.1.   pripravci 1. ili 2. kategorije kojima je dodijeljen simbol „T” i oznaka upozorenja R45 ili R49.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja koja je razvrstana kao karcinogena i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R45 ili R49 kojom se označuju karcinogene tvari 1. i 2. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    7.2.   pripravci 3. kategorije kojima je dodijeljen simbol „Xn” i oznaka upozorenja R40.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja koja je razvrstana kao karcinogena i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R40 kojom se označuju karcinogene tvari 3. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    8.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao mutageni:

    8.1.   pripravci 1. i 2. kategorije kojima je dodijeljen simbol „T” i oznaka upozorenja R46.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja koja je razvrstana kao mutagena i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R46 kojom se označuju mutagene tvari 1. i 2. kategorije u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    8.2.   pripravci 3. kategorije kojima je dodijeljen simbol „Xn” i oznaka upozorenja R40.

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja, koja je razvrstana kao mutagena i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R40 kojom se označuju mutagene tvari 3. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI. A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    9.   Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao reproduktivno otrovni:

    9.1.   pripravci 1. i 2. kategorije kojima je dodijeljen simbol „T” i oznaka upozorenja R60 (plodnost).

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja, koja je razvrstana kao reproduktivno otrovna i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R60 kojom se označuju reproduktivno otrovne tvari 1. i 2. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    9.2.   pripravci 3. kategorije kojima je dodijeljen simbol „Xn” i oznaka upozorenja R62 (plodnost).

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja, koja je razvrstana kao reproduktivno otrovna i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R62 kojom se označuju reproduktivno otrovne tvari 3. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    9.3.   pripravci 1. i 2. kategorije kojima je dodijeljen simbol „T” i oznaka upozorenja R61 (razvoj).

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja, koja je razvrstana kao reproduktivno otrovna i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R61 kojom se označuju reproduktivno otrovne tvari 1. i 2. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    9.4.   pripravci 3. kategorije kojima je dodijeljen simbol „Xn” i oznaka upozorenja R63 (razvoj).

     

    Pripravci koji sadrže najmanje jednu tvar ovakvog djelovanja, koja je razvrstana kao reproduktivno otrovna i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R63 kojom se označuju reproduktivno otrovne tvari 3. kategorije, u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u točki 6. dijela B ovog Priloga (tablica VI. i VI.A) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije.

    DIO B

    Granične vrijednosti koncentracije koje se koriste kod ocjenjivanja opasnosti na zdravlje

    U prvoj se tablici (tablice od I. do VI.) utvrđuju granične vrijednosti koncentracije (izražene u postotku masenog udjela) koje se koriste kod neplinovitih pripravaka, a u drugoj tablici (tablice od I. A do VI.A) granične vrijednosti koncentracije (izražene u postotku volumnog udjela) koje se koriste kod plinovitih pripravaka, i to po vrstama učinaka na zdravlje ljudi. Ove se granične vrijednosti koncentracije koriste ako u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ nisu predviđene posebne granične vrijednosti koncentracije za tvar koja se razmatra.

    1.   Akutno smrtonosno djelovanje

    1.1.   Neplinoviti pripravci

    Granične vrijednosti koncentracije utvrđene u tablici I., izražene u postotku masenog udjela, određuju razvrstavanje pripravka u odnosu prema pojedinačnoj koncentraciji prisutne tvari (prisutnih tvari) čije je razvrstavanje također prikazano.

    Tablica I.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    T+

    T

    Xn

    T+ s R26, R27, R28

    koncentracija ≥ 7 %

    1 %

    ≤ koncentracija < 7 %

    0,1 %

    ≤ koncentracija < 1 %

    T s R23, R24, R25

     

    koncentracija ≥ 25 %

    3 %

    ≤ koncentracija < 25 %

    Xn s R20, R21, R22

     

     

    koncentracija ≥ 25 %

    Oznake R kojima se označuje rizik treba dodijeliti pripravku u skladu sa sljedećim kriterijima:

    deklaracija mora uključivati jedno ili više gore spomenutih upozorenja R ovisno o razvrstavanju koje se koristi,

    općenito treba odabrati upozorenja R koja su primjenjiva na tvar(i) koje su prisutne u koncentraciji koja dovodi do razvrstavanja u najvišu kategoriju opasnosti.

    1.2.   Plinoviti pripravci

    Granične vrijednosti koncentracije izražene u postotku volumnog udjela u Tablici I. A dolje određuju razvrstavanje plinovitih pripravaka u odnosu prema pojedinačnoj koncentraciji prisutnog plina (prisutnih plinova) čije je razvrstavanje također prikazano.

    Tablica I.A

    Razvrstavanje tvari

    (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    T+

    T

    Xn

    T+ s R26, R27, R28

    koncentracija ≥ 1 %

    0,2 %

    ≤ koncentracija < 1 %

    0,02 %

    ≤ koncentracija < 0,2 %

    T s R23, R24, R25

     

    koncentracija ≥ 5 %

    0,5 %

    ≤ koncentracija < 5 %

    Xn s R20, R21, R22

     

     

    koncentracija ≥ 5 %

    Oznake R kojima se označuje rizik treba dodijeliti pripravku u skladu sa sljedećim kriterijima:

    deklaracija mora uključivati jedno ili više gore spomenutih upozorenja R ovisno o razvrstavanju koje se koristi,

    općenito treba odabrati upozorenja R koja su primjenjiva na tvar(i) koje su prisutne u koncentraciji koja dovodi do razvrstavanja u najvišu kategoriju opasnosti.

    2.   Ireverzibilne posljedice nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne

    2.1.   Neplinoviti pripravci

    Kod tvari koje izazivaju ireverzibilne posljedice nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne (R39/put izlaganja, R40/put izlaganja), razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici II., izražene u postotku masenog udjela.

    Tablica II.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    T+

    T

    Xn

    T+ s R39/put izlaganja

    koncentracija ≥ 10 %

    R39 (1) obvezno

    1 %

    ≤ koncentracija < 10 %

    R39 (1) obvezno

    0,1 %

    ≤ koncentracija < 1 %

    R40 (1) obvezno

    T s R39/put izlaganja

     

    koncentracija ≥ 10 %

    R39 (1) obvezno

    1 %

    ≤ koncentracija < 10 %

    R40 (1) obvezno

    Xn s R40/put izlaganja

     

     

    koncentracija ≥ 10 %

    R40 (1) obvezno

    2.2.   Plinoviti pripravci

    Kod plinova koji izazivaju ireverzibilne posljedice nakon jednokratnog izlaganja koje nisu smrtonosne (R39/put izlaganja, R40/put izlaganja), razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici II. A, izražene u postotku volumnog udjela.

    Tablica II.A

    Razvrstavanje tvari (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    T+

    T

    Xn

    T+ s R39/put izlaganja

    koncentracija ≥ 1 %

    R39 (2) obvezno

    0,2 %

    ≤ koncentracija < 1 %

    R39 (2) obvezno

    0,02 %

    ≤ koncentracija < 0,2 %

    R40(**) obvezno

    T s R39/put izlaganja

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R39 (2) obvezno

    0,5 % ≤ koncentracija

    < 5 %

    R40 (2) obvezno

    Xn s R40/put izlaganja

     

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R40 (2) obvezno

    3.   Teške posljedice nakon višekratnog ili duljeg izlaganja

    3.1.   Neplinoviti pripravci

    Kod tvari koje dovode do teških posljedica nakon višekratnog ili duljeg izlaganja (R48/put izlaganja), razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u Tablici III., izražene u postotku masenog udjela.

    Tablica III.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    T

    Xn

    T s R48/put izlaganja

    koncentracija ≥ 10 %

    R48 (3) obvezno

    1 % ≤ koncentracija < 10 %

    R48 (3) obvezno

    Xn s R48/put izlaganja

     

    koncentracija ≥ 10 %

    R48 (3) obvezno

    3.2.   Plinoviti pripravci

    Kod plinova koji dovode do teških posljedica nakon višekratnog ili duljeg izlaganja (R48/put izlaganja), razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici III.A dolje, izražene u postotku volumnog udjela.

    Tablica III.A

    Razvrstavanje tvari

    (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    T

    Xn

    T s R48/put izlaganja

    koncentracija ≥ 5 %

    R48 (4) obvezno

    0,5 % ≤ koncentracija < 5 %

    R48 (4) obvezno

    Xn s R48/put izlaganja

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R48 (4) obvezno

    4.   Nagrizajuće i nadražujuće djelovanje uključujući teško oštećenje oka

    4.1.   Neplinoviti pripravci

    Kod tvari nagrizajućega djelovanja (R34, R35) ili nadražujućega djelovanja (R36, R37, R38, R41) razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici IV., izražene u postotku masenog udjela.

    Tablica IV.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    C s R35

    C s R34

    Xi s R41

    Xi s R36, R37, R38

    C s R35

    koncentracija ≥ 10 %

    R35 obvezno

    5 % ≤ koncentracija < 10 %

    R34 obvezno

    5 % (5)

    1 % ≤ koncentracija < 5 %

    R36/38 obvezno

    C s R34

     

    koncentracija ≥ 10 %

    R34 obvezno

    10 % (5)

    5 % ≤ koncentracija < 10 %

    R36/38 obvezno

    Xi s R41

     

     

    koncentracija ≥ 10 %

    R41 obvezno

    5 % ≤ koncentracija < 10 %

    R36 obvezno

    Xi s R36, R37, R38

     

     

     

    koncentracija ≥ 20 %

    R36, R37, R38 su obvezni s obzirom na prisutnu koncentraciju ako se odnose na tvari koje se razmatraju

    4.2.   Plinoviti pripravci

    Kod plinova ovakvog djelovanja (R34, R35 ili R36, R37, R38, R41), razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici IV. A dolje, izražene u postotku volumnog udjela.

    Tablica IV.A

    Razvrstavanje tvari

    (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    C s R35

    C s R34

    Xi s R41

    Xi s R36, R37, R38

    C s R35

    koncentracija ≥ 1 %

    R35 obvezno

    0,2 % ≤ koncentracija <1 %

    R34 obvezno

    0,2 % (6)

    0,02 % ≤ koncentracija < 0,2 %

    R36/37/38 obvezno

    C s R34

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R34 obvezno

    5 % (6)

    0,5 % ≤ koncentracija < 5 %

    R36/37/38 obvezno

    Xi s R41

     

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R41 obvezno

    0,5 % ≤ koncentracija < 5 %

    R36 obvezno

    Xi s R36, R37, R38

     

     

     

    koncentracija ≥ 5 %

    R36, R37, R38 su obvezni tamo gdje je to primjereno

    5.   Nastanak preosjetljivosti

    5.1.   Neplinoviti pripravci

    Pripravci ovakvog djelovanja se razvrstavaju kao pripravci koji dovode do preosjetljivosti i dodjeljuje im se:

    simbol Xn i oznaka upozorenja R42 ako ovakvo djelovanje može nastati udisanjem,

    simbol Xi i oznaka upozorenja R43 ako ovakvo djelovanje može nastati u dodiru s kožom.

    Razvrstavanje pripravka, tamo gdje je to primjereno, određuju pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici V., izražene u postotku masenog udjela.

    Tablica V.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    Dovodi do preosjetljivosti s R42

    Dovodi do preosjetljivosti s R43

    Dovodi do preosjetljivosti s R42

    koncentracija ≥ 1 %

    R42 obvezno

     

    Dovodi do preosjetljivosti s R43

     

    koncentracija ≥ 1 %

    R43 obvezno

    5.2.   Plinoviti pripravci

    Plinoviti pripravci ovakvog djelovanja razvrstavaju se kao pripravci koji dovode do preosjetljivosti i dodjeljuje im se:

    simbol Xn i oznaka upozorenja R42 ako ovakvo djelovanje može nastati udisanjem,

    simbol Xi i oznaka upozorenja R43 ako ovakvo djelovanje može nastati u dodiru s kožom.

    Razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, pojedinačne granične vrijednosti koncentracije određene u tablici V.A dolje, izražene u postotku volumnog udjela.

    Tablica V.A

    Razvrstavanje tvari

    (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    Dovodi do preosjetljivosti s R42

    Dovodi do preosjetljivosti s R43

    Dovodi do preosjetljivosti s R42

    koncentracija ≥ 0,2 %

    R42 obvezno

     

    Dovodi do preosjetljivosti s R43

     

    koncentracija ≥ 0,2 %

    R43 obvezno

    6.   Karcinogeno/mutageno/reproduktivno otrovno djelovanje

    6.1.   Neplinoviti pripravci

    Kod tvari ovakvog djelovanja razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, granične vrijednosti koncentracije utvrđene u tablici VI., izražene u postotku masenog udjela. Dodjeljuju se sljedeći simboli i oznake upozorenja:

    Karcinogeno 1. i 2. kategorija:

    T; R45 ili R49

    Karcinogeno 3. kategorija:

    Xn; R40

    Mutageno 1. i 2. kategorija:

    T; R46

    Mutageno 3. kategorija:

    Xn; R40

    Reproduktivno otrovno 1. i 2. kategorija (plodnost):

    T; R60

    Reproduktivno otrovno 1. i 2. kategorija (razvoj):

    T; R61

    Reproduktivno otrovno 3. kategorija (plodnost):

    Xn; R62

    Reproduktivno otrovno 3. kategorija (razvoj):

    Xn; R63


    Tablica VI.

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    1. i 2. kategorija

    3. kategorija

    karcinogene tvari 1. i 2. kategorije s R45 ili R49

    koncentracija ≥ 0,1 %

    karcinogeno

    R45, R49 obvezno tamo gdje

    je to primjereno

     

    karcinogene tvari 3. kategorije s R40

     

    koncentracija ≥ 1 %

    karcinogeno

    R40 obvezno

    mutagene tvari 1. i 2. kategorije s R46

    koncentracija ≥ 0,1 %

    mutageno

    R46 obvezno

     

    mutagene tvari 3. kategorije s R40

     

    koncentracija ≥ 1 %

    mutageno

    R40 obvezno

    reproduktivno otrovne tvari

    1. i 2. kategorije s R60 (plodnost)

    koncentracija ≥ 0,5 %

    reproduktivno otrovno

    (plodnost)

    R60 obvezno

     

    reproduktivno otrovne tvari

    3. kategorije s R62 (plodnost)

     

    koncentracija ≥ 5 %

    reproduktivno otrovno

    (plodnost)

    R62 obvezno

    reproduktivno otrovne tvari

    1. i 2. kategorije s R61 (razvoj)

    koncentracija ≥ 0,5 %

    reproduktivno otrovno

    (razvoj)

    R61 obvezno

     

    reproduktivno otrovne tvari

    3. kategorije s R63 (razvoj)

     

    koncentracija ≥ 5 %

    reproduktivno otrovno

    (razvoj)

    R63 obvezno

    6.2.   Plinoviti pripravci

    Kod plinova ovakvog djelovanja razvrstavanje pripravka određuju, tamo gdje je to primjereno, granične vrijednosti koncentracije utvrđene u tablici VI.A, izražene u postotku volumnog udjela. Dodjeljuju se sljedeći simboli i oznake upozorenja:

    Karcinogeno 1. i 2. kategorija:

    T; R45 ili R49

    Karcinogeno 3. kategorija:

    Xn; R40

    Mutageno 1. i 2. kategorija:

    T; R46

    Mutageno 3. kategorija:

    Xn; R40

    Reproduktivno otrovno 1. i 2. kategorija (plodnost):

    T; R60

    Reproduktivno otrovno 1. i 2. kategorija (razvoj):

    T; R61

    Reproduktivno otrovno 3. kategorija (plodnost):

    Xn; R62

    Reproduktivno otrovno 3. kategorija (razvoj):

    Xn; R63


    Tablica VI.A

    Razvrstavanje tvari

    (plina)

    Razvrstavanje plinovitog pripravka

    1. i 2. kategorija

    3. kategorija

    karcinogene tvari 1. i 2. kategorije s R45 ili R49

    koncentracija ≥ 0,1 %

    karcinogeno

    R45, R49 obvezno tamo gdje

    je to primjereno

     

    karcinogene tvari 3. kategorije s R40

     

    koncentracija ≥ 1 %

    karcinogeno

    R40 obvezno

    mutagene tvari 1. i 2. kategorije s R46

    koncentracija ≥ 0,1 %

    mutageno

    R46 obvezno

     

    mutagene tvari 3. kategorije s R40

     

    koncentracija ≥ 1 %

    mutageno

    R40 obvezno

    reproduktivno otrovne tvari

    1. i 2. kategorije s R60 (plodnost)

    koncentracija ≥ 0,2 %

    reproduktivno otrovno

    (plodnost)

    R60 obvezno

     

    reproduktivno otrovne tvari

    3. kategorije s R62 (plodnost)

     

    koncentracija ≥ 1 %

    reproduktivno otrovno

    (plodnost)

    R62 obvezno

    reproduktivno otrovne tvari

    1. i 2. kategorije s R61 (razvoj)

    koncentracija ≥ 0,2 %

    reproduktivno otrovno

    (razvoj)

    R61 obvezno

     

    reproduktivno otrovne tvari

    3. kategorije s R63 (razvoj)

     

    koncentracija ≥ 1 %

    reproduktivno otrovno

    (razvoj)

    R63 obvezno


    (1)  Za označivanje puta ulaska/izlaganja (put izlaganja) koriste se kombinirane oznake R navedene u točkama 3.2.1., 3.2.2. i 3.2.3. vodiča za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ).

    (2)  Za označivanje puta ulaska/izlaganja (put izlaganja) koriste se kombinirane oznake R navedene u točkama 3.2.1., 3.2.2. i 3.2.3. vodiča za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ).

    (3)  Za označivanje puta ulaska/ izlaganja (put izlaganja) koriste se kombinirane oznake R navedene u točkama 3.2.1., 3.2.2. i 3.2.3. vodiča za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ).

    (4)  Za označivanje puta ulaska/ izlaganja (put izlaganja) koriste se kombinirane oznake R navedene u točkama 3.2.1., 3.2.2. i 3.2.3. vodiča za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ).

    (5)  Prema vodiču za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ) smatra se da je nagrizajućim tvarima kojima je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 dodijeljena i oznaka upozorenja R41. Stoga, ako pripravak sadrži nagrizajuće tvari s R35 ili R34 ispod graničnih vrijednosti određenih za razvrstavanje pripravaka u kategoriju pripravaka nagrizajućeg djelovanja, ove tvari mogu doprinijeti razvrstavanju pripravka u kategoriju nadražujuće s R41 ili nadražujuće s R36.

    (6)  Prema vodiču za označivanje (Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ) smatra se da je nagrizajućim tvarima kojima je dodijeljena oznaka upozorenja R35 ili R34 dodijeljena i oznaka upozorenja R41. Stoga, ako pripravak sadrži nagrizajuće tvari s R35 ili R34 ispod graničnih vrijednosti određenih za razvrstavanje pripravaka u kategoriju pripravaka nagrizajućeg djelovanja, ove tvari mogu doprinijeti razvrstavanju pripravka u kategoriju nadražujuće s R41 ili nadražujuće s R36.


    PRILOG III.

    METODE OCJENJIVANJA OPASNOSTI PRIPRAVAKA U ODNOSU NA OKOLIŠ U SKLADU S ČLANKOM 7.

    Uvod

    Sustavna procjena svih svojstava opasnih za okoliš iskazuje se graničnim vrijednostima koncentracije, izraženih u postotku masenog udjela, osim kod plinovitih pripravaka gdje se izražavaju u postotku volumnog udjela i u vezi s razvrstavanjem tvari.

    U dijelu A je dan računski postupak prema članku 7. stavku 1. točki (a) te oznake R koje trebaju dodijeliti razvrstavanju pripravka.

    U dijelu B su dane granične vrijednosti koncentracije koje se koriste kod primjene konvencionalne metode te odgovarajući simboli i oznake R za razvrstavanje.

    U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a), opasnosti pripravka za okoliš procjenjuju se konvencionalnom metodom opisanom u dijelovima A i B ovog Priloga, uz uporabu pojedinačnih graničnih vrijednosti koncentracije.

    (a)

    Ako su opasnim tvarima navedenima u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ dodijeljene granične vrijednosti koncentracije koje su potrebne za primjenu metode procjene opisane u dijelu A ovog Priloga, tada se moraju koristiti ove granične vrijednosti.

    (b)

    Ako se opasne tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se ondje spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije koje su potrebne za primjenu metode ocjenjivanja opisane u dijelu A ovog Priloga, ove se granične vrijednosti moraju dodijeliti u skladu s odrednicom iz dijela B ovog Priloga.

    U dijelu C su dane ispitne metode kojima se ocjenjuju opasnosti za vodeni okoliš.

    DIO A

    Postupak ocjenjivanja opasnosti za okoliš

    (a)   Vodeni okoliš

    I.   Konvencionalna metoda ocjenjivanja opasnosti za vodeni okoliš

    Konvencionalna metoda ocjenjivanja opasnosti za vodeni okoliš uzima u obzir sve opasnosti koje mogu proizići za ovu sredinu od određenog pripravka prema sljedećim odrednicama.

    Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao opasni za okoliš:

    1.   i dodjeljuje im se simbol „N”, oznaka opasnosti „opasno za okoliš” i oznake upozorenja R50 i R53 (R50—53):

    1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljene su im oznake upozorenja R50—53 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 1.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    1.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljene su joj oznake upozorenja R50—53 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.1.1. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PN, R50—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53,

    LN, R50—53

    =

    granična vrijednost R50—53 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53, izražena u postotku masenog udjela

    2.   i dodjeljuje im se simbol „N”, oznaka opasnosti „opasno za okoliš” i oznake upozorenja R51 i R53 (R51—53), osim ako je pripravak već razvrstan prema točki I.1. gore:

    2.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljene su im oznake upozorenja R50—53 ili R51—53 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 1.) ako se tvar ilu tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    2.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljene su joj oznake upozorenja R50—53 ili R51—53 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.2. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PN, R50—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53,

    PN, R51—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R51—53,

    LN, R51—53

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R51—53 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53 ili R51—53, izražena u postotku masenog udjela

    3.   i dodjeljuju im se oznake upozorenja R52 i R53 (R52—53), osim ako je pripravak već razvrstan prema točki I.1., ili točki I.2. gore;

    3.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljene su im oznake upozorenja R50—53, R51—53 ili R52-53 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 1.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    3.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljene su joj oznake upozorenja R51—53, R50—53 ili R52—53 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.3.1. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PN, R50—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53,

    PN, R51—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R51—53,

    PR52—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R52—53,

    LR52—53

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R52—53 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53, R51—53 ili R52—53, izražena u postotku masenog udjela;

    4.   i dodjeljuje im se simbol „N”, oznaka opasnosti „opasno za okoliš” i oznaka upozorenja R50, osim ako je pripravak već razvrstan prema točki I.1. gore:

    4.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R50 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 2.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    4.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R50 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.4.1. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PN, R50

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R50,

    LN, R50

    =

    granična vrijednost R50 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R50, izražena u postotku masenog udjela.

    4.3.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R50, a koje ne zadovoljavaju kriterije pod I.4.1. ili I.4.2. i sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljene su im oznake upozorenja R50—53 ako:

    Formula

    gdje je:

    PN, R50

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R50,

    PN, R50—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50—53,

    LN, R50

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R50 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj su dodijeljene oznake upozorenja R50 ili R50—53, izražena u postotku masenog udjela;

    5.   i dodjeljuje im se oznaka upozorenja R52, osim ako je pripravak već razvrstan prema točki I.1., I.2., I.3. ili I. 4. gore:

    5.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R52 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 3.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    5.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R52 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.5.1. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PR52

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R52,

    LR52

    =

    granična vrijednost R52 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R52, izražena u postotku masenog udjela;

    6.   i dodjeljuje im se oznaka upozorenja R53, osim ako je pripravak već razvrstan prema točki I.1., I.2. ili I.3. gore:

    6.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R53 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju; ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (tablica 4.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    6.2.   pripravci koji sadrže više od jedne tvari koja je razvrstana kao opasna za okoliš i dodijeljena joj je oznaka upozorenja R53 u pojedinačnim koncentracijama nižim od graničnih vrijednosti određenih u točki I.6.1. (a) ili (b) ako:

    Formula

    gdje je:

    PR53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R53,

    LR53

    =

    granična vrijednost R53 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R53, izražena u postotku masenog udjela;

    6.3.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R53, a koje ne zadovoljavaju kriterije pod I.6.2. i sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljeni su im oznake upozorenja R50—53, R51—53 ili R52—53 ako:

    Formula

    gdje je:

    PR53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R53,

    PN, R50—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R50—53,

    PN, R51—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R51—53,

    PR52—53

    =

    postotak masenog udjela u pripravku svake tvari opasne za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R52—53,

    LR53

    =

    odgovarajuća granična vrijednost R53 za svaku tvar opasnu za okoliš kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R53, R50—53, R51—53 ili R52—53, izražena u postotku masenog udjela.

    (b)   Nevodeni okoliš

    (1)   OZONSKI SLOJ

    I.   Konvencionalna metoda ocjenjivanja pripravaka koji su opasni za ozonski sloj

    Sljedeći se pripravci razvrstavaju kao opasni za okoliš:

    1.   i dodjeljuje im se simbol „N”, oznaka opasnosti „opasno za okoliš” i oznaka upozorenja R59;

    1.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljen im je simbol „N” i oznaka upozorenja R59 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (Tablica 5.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    2.   i dodjeljuje im se oznaka upozorenja R59:

    2.1.   pripravci koji sadrže jednu ili više tvari koje su razvrstane kao opasne za okoliš i dodijeljena im je oznaka upozorenja R59 u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili veće od:

    (a)

    koncentracije određene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ za tvar ili tvari koje se razmatraju ili

    (b)

    koncentracije određene u dijelu B ovog Priloga (Tablica 5.) ako se tvar ili tvari ne spominju u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ ili se u njemu spominju bez graničnih vrijednosti koncentracije;

    (2)   KOPNENI OKOLIŠ

    I.   Ocjenjivanje pripravaka koji su opasni za kopneni okoliš

    Razvrstavanje pripravaka kod kojih se koriste niže navedeni znakovi upozorenja uslijedit će nakon što se detaljni kriteriji uporabe ovih znakova uključe u Prilog VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    R54

    Otrovno za biljke

    R55

    Otrovno za životinje

    R56

    Otrovno za organizme u tlu

    R57

    Otrovno za pčele

    R58

    Može dugotrajno štetno djelovati na okoliš.

    DIO B

    Granične vrijednosti koncentracije koje se koriste kod ocjenjivanja opasnosti za okoliš

    I.   Vodeni okoliš

    Granične vrijednosti koncentracije utvrđene u tablicama koje slijede, izražene u postotku masenog udjela, određuju razvrstavanje pripravka u odnosu prema pojedinačnoj koncentraciji prisutne tvari (prisutnih tvari) čije je razvrstavanje također prikazano.

    Tablica 1.

    Akutna otrovnost za vodeni okoliš i dugotrajno štetno djelovanje

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    N, R50—53

    N, R51—53

    R52—53

    N, R50—53

    Cn ≥ 25 %

    2,5 % ≤ Cn < 25 %

    0,25 % ≤ Cn < 2,5 %

    N, R51—53

     

    Cn ≥ 25 %

    2,5 % ≤ Cn < 25 %

    R52—53

     

     

    Cn ≥ 25 %


    Tablica 2.

    Akutna otrovnost za vodeni okoliš

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    N, R50

    N, R50

    Cn ≥ 25 %

    N, R50—53

    Cn ≥ 25 %


    Tablica 3.

    Otrovnost za vodeni okoliš

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka R52

    R52

    R52

    Cn ≥ 25 %


    Tablica 4.

    Dugotrajno štetno djelovanje

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka R53

    R53

    R53

    Cn ≥ 25 %

    N, R50—53

    Cn ≥ 25 %

    N, R51—53

    Cn ≥ 25 %

    R52—53

    Cn ≥ 25 %

    II.   Nevodeni okoliš

    Granične vrijednosti koncentracije utvrđene u tablicama koje slijede, izražene u postotku masenog udjela, ili kod plinovitih pripravaka u postotku volumnog udjela, određuju razvrstavanje pripravka u odnosu prema pojedinačnoj koncentraciji prisutne tvari (prisutnih tvari) čije je razvrstavanje također prikazano.

    Tablica 5.

    Opasno za ozonski sloj

    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    N, R59

    N s R59

    C ≥ 0,1 %


    Razvrstavanje tvari

    Razvrstavanje pripravka

    R59

    R59

    C ≥ 0,1 %

    DIO C

    Ispitne metode kojima se ocjenjuju opasnosti za vodeni okoliš

    Razvrstavanje se pripravka obično provodi konvencionalnom metodom. Ipak, kod određivanja akutne otrovnosti za vodeni okoliš u pojedinim je slučajevima primjereno provesti ispitivanja pripravka.

    Na temelju rezultata ovih ispitivanja pripravka moguće je samo modificirati razvrstavanje s obzirom na akutnu otrovnost za vodeni okoliš koje bi se dobilo primjenom konvencionalne metode.

    Ako se za ova ispitivanja odluči osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište, treba voditi računa o zadovoljenju kvalitativnih kriterija ispitnih metoda iz dijela C Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ.

    Nadalje, ispitivanja treba provesti na svim trima vrstama sukladno kriterijima iz Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ (alge, dafnije i ribe), osim ako je nakon ispitivanja provedenog na jednoj od vrsta pripravku dodijeljen najviši razred opasnosti s obzirom na akutnu otrovnost za vodeni okoliš ili je rezultat ispitivanja već bio poznat prije stupanja ove Direktive na snagu.


    PRILOG IV.

    POSEBNE ODREDBE ZA SPREMNIKE S PRIPRAVCIMA KOJI SE NUDE ILI PRODAJU KAO PREDMETI ZA OPĆU UPORABU

    DIO A

    Spremnici koji se opremaju posebnim zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci

    1.   Spremnici s pripravcima koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu i označuju kao vrlo otrovni, otrovni ili nagrizajući u skladu s člankom 10. i prema uvjetima utvrđenim u članku 6. ove Direktive moraju, neovisno o kapacitetu, biti opremljeni posebnim zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci.

    2.   Neovisno o kapacitetu, spremnici s pripravcima koji predstavljaju opasnost ako se udišu (Xn, R65) i koji se razvrstavaju i označuju prema stavku 3.2.3. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ, osim pripravaka koji se stavljaju na tržište u obliku aerosola ili u spremniku koji je opremljen hermetičkim raspršivačem.

    3.   Spremnici koji sadrže najmanje jednu od dolje navedenih tvari u koncentraciji koja je jednaka ili veća od određene maksimalne pojedinačne koncentracije,

    Br.

    Oznaka tvari

    Granična vrijednost koncentracije

    CAS br.

    Naziv

    Einecs br.

    1.

    67-56-1

    Metanol

    2006596

    ≥ 3 %

    2.

    75-09-2

    Diklormetan

    2008389

    ≥ 1 %

    koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu moraju, neovisno o kapacitetu, biti opremljeni posebnim zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci.

    DIO B

    Spremnici koji moraju nositi taktilno upozorenje na opasnost

    Spremnici s pripravcima koji se nude ili prodaju kao predmeti za opću uporabu i označuju kao vrlo otrovni, otrovni, nagrizajući, štetni za zdravlje, vrlo lako zapaljivi ili lako zapaljivi u skladu s člankom 10. i prema uvjetima utvrđenima u člancima 5. i 6. ove Direktive moraju, neovisno o kapacitetu, nositi taktilno upozorenje na opasnost.

    Ova se odredba ne primjenjuje na aerosole koji se razvrstavaju i označuju samo kao vrlo lako zapaljivi ili lako zapaljivi.


    PRILOG V.

    POSEBNE ODREDBE U VEZI S OZNAČIVANJEM ODREĐENIH PRIPRAVAKA

    A.   Pripravci koji su razvrstani kao opasni u smislu članaka 5., 6. i 7.

    1.   Pripravci koji se prodaju kao predmeti za opću uporabu

    1.1.   Deklaracije na pakiranju koje sadrži ovakve pripravke moraju uz specifične oznake obavijesti biti označene i odgovarajućom oznakom obavijesti S1, S2, S45 ili S46 u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    1.2.   Ako su ovi pripravci razvrstani kao vrlo otrovni (T+), otrovni (T) ili nagrizajući (C), a fizički je nemoguće navesti ove informacije na samom pakiranju, pakiranju ovakvih pripravaka je potrebno priložiti preciznu i lako razumljivu uputu za uporabu, uključujući i uputu za uništenje praznog pakiranja tamo gdje je to potrebno.

    2.   Pripravci namijenjeni uporabi raspršivanjem

    Deklaracija na pakiranju ovih pripravaka mora obvezno sadržavati oznaku obavijesti S23 uz oznaku obavijesti S38 ili S51 koja mu se dodjeljuje u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu VI. Direktivi 67/548/EEZ.

    3.   Pripravci koji sadrže tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R33: Opasnost od učinka nakupljanja

    Ako pripravak sadrži najmanje jednu tvar kojoj je dodijeljena oznaka R33, deklaracija pripravka mora sadržavati formulaciju vezanu uz ovaj znak utvrđenu u Prilogu III. Direktivi 67/548/EEZ ako je koncentracija ove tvari u pripravku jednaka ili veća od 1 %, osim ako su u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ predviđene druge vrijednosti.

    4.   Pripravci koji sadrže tvar kojoj je dodijeljena oznaka upozorenja R64: Može štetno djelovati na dojenčad preko mlijeka

    Ako pripravak sadrži najmanje jednu tvar kojoj je dodijeljen znak upozorenja R64, deklaracija pripravka mora sadržavati formulaciju vezanu uz ovaj znak utvrđenu u Prilogu III. Direktivi 67/548/EEZ ako je koncentracija ove tvari u pripravku jednaka ili veća od 1 %, osim ako su u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ predviđene druge vrijednosti.

    B.   Pripravci bez obzira na njihovo razvrstavanje u smislu članaka 5., 6. i 7.

    1.   Pripravci koji sadrže olovo

    1.1.   Boje i lakovi

    Deklaracije na pakiranju boja i lakova koji sadrže olovo u količinama koje prelaze 0,15 % (izraženo masom metala) ukupne mase pripravka, kao što je utvrđeno u skladu sa standardom ISO 6503/1984, moraju sadržavati sljedeće podatke:

    „Sadrži olovo. Ne koristiti na površinama koje djeca mogu žvakati ili sisati.”

    U slučaju pakiranja čiji je sadržaj manji od 125 milimetara, mogu se navesti sljedeći podaci:

    „Upozorenje! Sadrži olovo.”

    2.   Pripravci koji sadrže cijanoakrilate

    2.1   Ljepila

    Neposredno pakiranje ljepila na bazi cijanoakrilata mora nositi sljedeće natpise:

    „Cijanoakrilat

    Opasnost

    Trenutačno lijepi kožu i oči

    Držati izvan dohvata djece.”

    Pakiranju mora biti priložena odgovarajuća obavijest o mjerama sigurnosti.

    3.   Pripravci koji sadrže izocijanate

    Deklaracije na pakiranju pripravaka koje sadrže izocijanate (u obliku monomera, oligomera, prepolimera itd. ili njihovih smjesa) moraju nositi sljedeće natpise:

    „Sadrži izocijanate.

    Vidi obavijest proizvođača.”

    4.   Pripravci koji sadrže epoksidne komponente prosječne molekulske mase ≤ 700

    Deklaracije na pakiranju pripravaka koji sadrže epoksidne komponente prosječne molekulske mase ≤ 700 moraju nositi sljedeće natpise:

    „Sadrži epoksidne komponente.

    Vidi obavijest proizvođača.”

    5.   Pripravci koji sadrže aktivni klor, a prodaju se kao predmeti za opću uporabu

    Pakiranje pripravaka koji sadrže više od 1 % aktivnog klora mora nositi sljedeće posebne natpise:

    „Upozorenje! Ne koristiti s drugim proizvodima. Mogućnost oslobađanja opasnih plinova (klor).”

    6.   Pripravci koji sadrže kadmij (legure), a namijenjeni su lemljenju

    Pakiranje gore navedenih pripravaka mora nositi sljedeći natpis ispisan jasno čitljivim i neizbrisivim slovima:

    „Upozorenje! Sadrži kadmij.

    Tijekom uporabe se stvaraju opasni dimovi.

    Vidi obavijest proizvođača.

    Slijedi upute o mjerama sigurnosti.”

    7.   Pripravci raspoloživi u obliku aerosola

    Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Direktive, na pripravke raspoložive u obliku aerosola također se primjenjuju odredbe o označivanju u skladu s točkama 2.2 i 2.3 Priloga Direktivi 75/324/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/1/EZ.

    8.   Pripravci koji sadrže tvari koje nisu u potpunosti ispitane

    Ako pripravak sadrži najmanje jednu tvar koja u skladu s člankom 13. točkom 3. Direktive 67/548/EEZ nosi natpis „Oprez – tvar nije u potpunosti ispitana”, deklaracija pripravka mora nositi natpis „Upozorenje – ovaj pripravak sadrži tvar koja još nije u potpunosti ispitana” ako je ova tvar prisutna u koncentraciji ≥ 1 %.

    9.   Pripravci koji nisu razvrstani kao pripravci koji dovode do preosjetljivosti, ali sadrže najmanje jednu tvar koja dovodi do preosjetljivosti

    Pakiranje pripravaka koji sadrže najmanje jednu tvar koja je razvrstana kao tvar koja dovodi do preosjetljivosti, a prisutna je u koncentraciji koja je jednaka ili veća od 0,1 % ili u koncentraciji koja je jednaka ili veća od one koja je određena u posebnoj napomeni za ovu tvar u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ mora nositi natpis:

    „Sadrži (naziv tvari koja dovodi do preosjetljivosti). Može izazvati alergijsku reakciju.”

    10.   Tekući pripravci koji sadrže halogenirane ugljikovodike

    Kod tekućih pripravka koji nemaju plamište ili imaju plamište iznad 55 °C, a sadrže halogenirani ugljikovodik i više od 5 % zapaljivih ili lako zapaljivih tvari, pakiranje mora nositi sljedeći natpis:

    „Može postati lako zapaljivo tijekom uporabe” ili „Može postati zapaljivo tijekom uporabe.”

    C.   Pripravci koji nisu razvrstani u smislu članaka 5., 6. i 7., ali sadrže najmanje jednu opasnu tvar

    1.   Pripravci koji nisu predmeti za opću uporabu

    Deklaracija na pakiranju pripravaka na koje se odnosi članak 14. stavak 2.1. točka (b) mora nositi sljedeći natpis:

    „Sigurnosno-tehnički list raspoloživ na zahtjev profesionalnog korisnika.”


    PRILOG VI.

    TAJNOST KEMIJSKOG IDENTITETA TVARI

    DIO A

    Podaci koje je potrebno dostaviti u zahtjevu za odobrenje tajnosti

    Uvodne napomene

    A.

    U članku 15. naznačeni su uvjeti pod kojima osoba koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište može iskoristiti pravo na tajnost.

    B.

    Kako bi se izbjegli višestruki zahtjevi za odobrenje tajnosti iste tvari koja se koristi u različitim pripravcima dovoljan je jedan zahtjev za odobrenje tajnosti ako određeni broj pripravaka ima:

    iste opasne komponente koje su prisutne u istom koncentracijskom rasponu,

    isto razvrstavanje i oznaku,

    iste očekivane primjene.

    Za prikrivanje kemijskog identiteta pojedine tvari u odnosnim pripravcima mora se koristiti isti alternativni naziv. Nadalje, zahtjev za odobrenje tajnosti mora sadržavati sve informacije naznačene u zahtjevu koji slijedi, pri čemu je obavezno navesti naziv ili trgovački naziv svakog pripravka.

    C.

    Alternativni naziv koja se koristi na deklaraciji mora biti istovjetan onom koji je dan u rubrici 2. „Sastav/informacije o sastojcima” Priloga Direktivi 91/155/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/112/EEZ.

    Ovime se podrazumijeva da će alternativni naziv sadržavati dovoljno informacija o tvari kako bi se osigurala sigurnost prilikom rukovanja.

    D.

    Kod podnošenja zahtjeva za korištenje alternativnog naziva, osoba koja je odgovorna za stavljanje na tržište mora uzeti u obzir potrebu za pružanjem dovoljne količine informacija koje su nužne za provođenje mjera predostrožnosti koje se odnose na zdravlje i zaštitu na radnom mjestu te osigurati da se rizici rukovanja smanje na najmanju moguću mjeru.

    Zahtjev za odobrenje tajnosti

    U skladu s člankom 15. zahtjev za odobrenje tajnosti mora obvezno sadržavati sljedeće informacije:

    1.

    Naziv i puna adresa (uključujući telefonski broj) osobe s poslovnim nastanom u Zajednici koja je odgovorna za stavljanje pripravka na tržište (proizvođač, uvoznik ili distributer).

    2.

    Precizni identifikacijski podaci tvari u odnosu na koju(-e) se predlaže odobrenje tajnosti i alternativni naziv.

    CAS br.

    Einecs br.

    Kemijski naziv prema međunarodnoj nomenklaturi i razvrstavanju (Prilog I. Direktivi Vijeća 67/548/EEZ ili privremeno razvrstavanje)

    Alternativni naziv

    (a)

     

     

     

    (b)

     

     

     

    (c)

     

     

     

    Napomena:

    Ako su tvari privremeno razvrstane, potrebno je dostaviti popratne informacije (bibliografske bilješke) kao dokaz da su prilikom privremenog razvrstavanja uzete u obzir sve bitne informacije koje su dostupne o svojstvima tvari.

    3.

    Opravdanje tajnosti (vjerojatnost – uvjerljivost).

    4.

    Naziv(i) ili trgovački naziv(i) priprav(a)ka.

    5.

    Je li naziv ili trgovački naziv isti u čitavoj Zajednici?

    DA

    Image

    NE

    Image

    Ako ne, navesti naziv(e) ili trgovački naziv (trgovačke nazive) u različitim državama članicama:

     

    Austrija:

     

    Belgija:

     

    Danska:

     

    Njemačka:

     

    Grčka:

     

    Finska:

     

    Francuska:

     

    Španjolska:

     

    Švedska:

     

    Irska:

     

    Italija:

     

    Luksemburg:

     

    Nizozemska:

     

    Portugal:

     

    Ujedinjena Kraljevina:

    6.

    Sastav priprav(a)ka definiran u točki 2. Priloga Direktivi 91/155/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/112/EEZ.

    7.

    Razvrstavanje priprav(a)ka prema članku 6. ove Direktive.

    8.

    Označivanje priprav(a)ka prema članku 10. ove Direktive.

    9.

    Namijenjene uporabe priprav(a)ka.

    10.

    Sigurnosno-tehnički list(ovi) sukladno Direktivi 91/155/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/112/EEZ.

    DIO B

    Leksički vodič za određivanje alternativnih naziva (generičkih naziva)

    1.   Uvodna napomena

    Leksički se vodič temelji na postupku razvrstavanja opasnih tvari (podjela tvari u porodice) koja se nalazi u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ.

    Mogu se koristiti i alternativni nazivi u odnosu na one koji se temelje na ovom vodiču. Ipak, odabrani nazivi moraju u svakom slučaju pružati dovoljno informacija kako bi se osiguralo da se pripravcima može rukovati bez rizika i da se potrebne zdravstvene i zaštitne mjere predostrožnosti mogu poduzeti na radnom mjestu.

    Porodice se definiraju na sljedeći način:

    anorganske ili organske tvari čija se svojstva raspoznaju na temelju prisutnosti zajedničkog kemijskog elementa koji im je glavna karakteristika. Naziv porodice se izvodi iz naziva kemijskog elementa. Ove se porodice označuju kao u Prilogu I. atomskim brojem kemijskog elementa (001 do 103),

    organske tvari čija se svojstva raspoznaju na temelju zajedničke funkcionalne skupine koja im je glavna karakteristika.

    Naziv porodice izvodi se iz naziva funkcionalne skupine.

    Ove se porodice označuju konvencionalnim brojem koji se nalazi u Prilogu I. (601-650).

    U određenim su slučajevima dodane potporodice koje povezuju tvari zajedničkog specifičnog karaktera.

    2.   Utvrđivanje generičkog naziva

    Opća načela

    Za potrebe utvrđivanja generičkog naziva usvaja se sljedeći opći pristup koji uključuje dvije uzastopne faze:

    i.

    utvrđivanje funkcionalnih skupina i kemijskih elemenata koji su prisutni u molekuli;

    ii.

    određivanje u kojoj mjeri treba uzeti u obzir najvažnije funkcionalne skupine i kemijske elemente.

    Utvrđene funkcionalne skupine i elementi koji su uzeti u obzir su nazivi porodica i potporodica utvrđeni u točki 3. u obliku neograničavajućeg popisa.

    3.   Podjela tvari u porodice i potporodice

    Porodica br.

    Prilog I. Direktivi 67/548/EEZ

    Porodice

    Potporodice

    001

    Spojevi vodika

     

    Hidridi

    002

    Spojevi helija

    003

    Spojevi litija

    004

    Spojevi berilija

    005

    Spojevi bora

     

    Borani

     

    Borati

    006

    Spojevi ugljika

     

    Karbamati

     

    Anorganski spojevi ugljika

     

    Soli cijanovodične kiseline

     

    Urea i derivati

    007

    Spojevi dušika

     

    Kvarterni (kvaternarni) spojevi amonijaka

     

    Spojevi dušikove kiseline

     

    Nitrati

     

    Nitriti

    008

    Spojevi kisika

    009

    Spojevi fluora

     

    Anorganski fluoridi

    010

    Spojevi neona

    011

    Spojevi natrija

    012

    Spojevi magnezija

     

    Organometalni magnezijevi derivati

    013

    Spojevi aluminija

     

    Organometalni aluminijevi derivati

    014

    Spojevi silicija

     

    Silikoni

     

    Silikati

    015

    Spojevi fosfora

     

    Spojevi fosforne kiseline

     

    Spojevi fosfonija

     

    Fosforni esteri

     

    Fosfati

     

    Fosfiti

     

    Fosforamidi i derivati

    016

    Spojevi sumpora

     

    Spojevi sumporne kiseline

     

    Merkaptani

     

    Sulfati

     

    Sulfiti

    017

    Spojevi klora

     

    Klorati

     

    Perklorati

    018

    Spojevi argona

    019

    Spojevi kalija

    020

    Spojevi kalcija

    021

    Spojevi skandija

    022

    Spojevi titana

    023

    Spojevi vanadija

    024

    Spojevi kroma

     

    Spojevi kroma VI

    025

    Spojevi mangana

    026

    Spojevi željeza

    027

    Spojevi kobalta

    028

    Spojevi nikla

    029

    Spojevi bakra

    030

    Spojevi cinka

     

    Organometalni cinkovi derivati

    031

    Spojevi galija

    032

    Spojevi germanija

    033

    Spojevi arsena

    034

    Spojevi selena

    035

    Spojevi broma

    036

    Spojevi kriptona

    037

    Spojevi rubidija

    038

    Spojevi stroncija

    039

    Spojevi itrija

    040

    Spojevi cirkonija

    041

    Spojevi niobija

    042

    Spojevi molibdena

    043

    Spojevi tehnecija

    044

    Spojevi rutenija

    045

    Spojevi rodija

    046

    Spojevi paladija

    047

    Spojevi srebra

    048

    Spojevi kadmija

    049

    Spojevi indija

    050

    Spojevi kositra

     

    Organometalni kositreni derivati

    051

    Spojevi antimona

    052

    Spojevi telurija

    053

    Spojevi joda

    054

    Spojevi ksenona

    055

    Spojevi cezija

    056

    Spojevi barija

    057

    Spojevi lantanija

    058

    Spojevi cerija

    059

    Spojevi praseodija

    060

    Spojevi neodija

    061

    Spojevi prometija

    062

    Spojevi samarija

    063

    Spojevi europija

    064

    Spojevi gadolinija

    065

    Spojevi terbija

    066

    Spojevi disprozija

    067

    Spojevi holmija

    068

    Spojevi erbija

    069

    Spojevi tulija

    070

    Spojevi iterbija

    071

    Spojevi lutecija

    072

    Spojevi hafnija

    073

    Spojevi tantala

    074

    Spojevi volframa

    075

    Spojevi renija

    076

    Spojevi osmija

    077

    Spojevi iridija

    078

    Spojevi platine

    079

    Spojevi zlata

    080

    Spojevi žive

     

    Organometalni živini derivati

    081

    Spojevi talija

    082

    Spojevi olova

     

    Organometalni olovni derivati

    083

    Spojevi bizmuta

    084

    Spojevi polonija

    085

    Spojevi astata

    086

    Spojevi radona

    087

    Spojevi francija

    088

    Spojevi radija

    089

    Spojevi aktinija

    090

    Spojevi torija

    091

    Spojevi protaktinija

    092

    Spojevi urana

    093

    Spojevi neptunija

    094

    Spojevi plutonija

    095

    Spojevi americija

    096

    Spojevi kirija

    097

    Spojevi berkelija

    098

    Spojevi kalifornija

    099

    Spojevi anštajnija

    100

    Spojevi fermija

    101

    Spojevi mendeljevija

    102

    Spojevi nobelija

    103

    Spojevi lavrencija

    601

    Ugljikovodici

     

    Alifatski ugljikovodici

     

    Aromatski ugljikovodici

     

    Aliciklički ugljikovodici

     

    Policiklički aromatski ugljikovodici (PAH)

    602

    Halogenirani ugljikovodici (1)

     

    Halogenirani alifatski ugljikovodici (1)

     

    Halogenirani aromatski ugljikovodici (1)

     

    Halogenirani aliciklički ugljikovodici (1)

    603

    Alkoholi i derivati

     

    Alifatski alkoholi

     

    Aromatski alkoholi

     

    Aliciklički alkoholi

     

    Aminoalkoholi

     

    Epoksi-derivati

     

    Eteri

     

    Glikoeteri

     

    Glikoli i polioli

    604

    Fenoli i derivati

     

    Halogenirani derivati fenola (1)

    605

    Aldehidi i derivati

     

    Alifatski aldehidi

     

    Aromatski aldehidi

     

    Aliciklički aldehidi

     

    Alifatski acetali

     

    Aromatski acetali

     

    Aliciklički acetali

    606

    Ketoni i derivati

     

    Alifatski ketoni

     

    Aromatski ketoni (2)

     

    Aliciklički ketoni

    607

    Organske kiseline i derivati

     

    Alifatske kiseline

     

    Halogenirane alifatske kiseline (1)

     

    Aromatske kiseline

     

    Halogenirane aromatske kiseline (1)

     

    Alicikličke kiseline

     

    Halogenirane alicikličke kiseline (1)

     

    Anhidridi alifatske kiseline

     

    Anhidridi halogenirane alifatske kiseline (1)

     

    Anhidridi aromatske kiseline

     

    Anhidridi halogenirane aromatske kiseline (1)

     

    Anhidridi alicikličke kiseline

     

    Anhidridi halogenirane alicikličke kiseline (1)

     

    Soli alifatske kiseline

     

    Soli halogenirane alifatske kiseline (1)

     

    Soli aromatske kiseline

     

    Soli halogenirane aromatske kiseline (1)

     

    Soli alicikličke kiseline

     

    Soli halogenirane alicikličke kiseline (1)

     

    Esteri alifatske kiseline

     

    Esteri halogenirane alicikličke kiseline (1)

     

    Esteri aromatske kiseline

     

    Esteri halogenirane aromatske kiseline (1)

     

    Esteri alicikličke kiseline

     

    Esteri halogenirane alicikličke kiseline (1)

     

    Esteri glikoetera

     

    Akrilati

     

    Metakrilati

     

    Laktoni

     

    Acilhalogenidi

    608

    Nitrili i derivati

    609

    Nitro-spojevi

    610

    Klornitro-spojevi

    611

    Azoksi- i azo-spojevi

    612

    Spojevi amina

     

    Alifatski amini i derivati

     

    Aliciklički amini i derivati

     

    Aromatski amini i derivati

     

    Anilin i derivati

     

    Benzidin i derivati

    613

    Heterocikličke baze i derivati

     

    Benzimidazol i derivati

     

    Imidazol i derivati

     

    Piretrinoidi

     

    Kinolin i derivati

     

    Triazin i derivati

     

    Triazol i derivati

    614

    Glikozidi i alkaloidi

     

    Alkaloid i derivati

     

    Glikozidi i derivati

    615

    Cijanati i izocijanati

     

    Cijanati

     

    Izocijanati

    616

    Amidi i derivati

     

    Acetamid i derivati

     

    Anilidi

    617

    Organski peroksidi

    647

    Enzimi

    648

    Kompleksni ugljeni derivati

     

    Kiseli ekstrakt

     

    Lužnati ekstrakt

     

    Antracensko ulje

     

    Ostatak ekstrakcije antrancenskog ulja

     

    Frakcija antracenskog ulja

     

    Karbolno ulje

     

    Ostatak ekstrakcije karbolnog ulja

     

    Tekući ugljen, ekstrakcija tekućim otapalom

     

    Tekući ugljen, ekstrakcija tekućim otapalom, filtracija nerastvorenog ugljena

     

    Kerozin

     

    Ugljeni katran

     

    Ekstrakt ugljenog katrana

     

    Ostatak krute tvari ugljenog katrana

     

    Koks (ugljeni katran), niskotemperaturni, vruća katranska smola

     

    Koks (ugljeni katran), vruća katranska smola

     

    Koks (ugljeni katran), vruća katranska smola miješanog ugljena

     

    Sirovi benzol

     

    Sirovi fenoli

     

    Sirove katranske baze

     

    Destilacijske baze

     

    Destilacijski fenoli

     

    Destilati

     

    Destilati (kameni ugljen), ekstrakcija tekućim otapalom, primarni

     

    Destilati (kameni ugljen), ekstrakcija otapalom, hidrokrekirani

     

    Destilati (kameni ugljen), ekstrakcija otapalom, hidrokrekirani hidrirani srednji

     

    Destilati (kameni ugljen), ekstrakcija otapalom, hidrokrekirani srednji

     

    Ekstrakcijski ostaci (kameni ugljen), niskotemperaturni ugljeni katran, lužnati

     

    Ulje

     

    Goriva, dizel, ekstrakcija kamenog ugljena otapalom, hidrokrekirana, hidrirana

     

    Goriva, mlazna avionska, ekstrakcija kamenog ugljena otapalom, hidrokrekirana, hidrirana

     

    Motorni benzin, ekstrakcija kamenog ugljena otapalom, hidrokrekirana nafta

     

    Proizvodi vruće obrade

     

    Teško antracensko ulje

     

    Redestilat teškog antracenskog ulja

     

    Lako ulje

     

    Ostaci ekstrakcije lakog ulja, visoke temperature vrenja

     

    Ostaci ekstrakcije lakog ulja, srednje temperature vrenja

     

    Ostaci ekstrakcije lakog ulja, niske temperature vrenja

     

    Redestilat lakog ulja, visoke temperature vrenja

     

    Redestilat lakog ulja, srednje temperature vrenja

     

    Redestilat lakog ulja, niske temperature vrenja

     

    Metilnaftalensko ulje

     

    Ostatak ekstrakcije metilnaftalenskog ulja

     

    Nafta (kameni ugljen), ekstrakcija otapalom, hidrokrekirana

     

    Naftalensko ulje

     

    Ostatak ekstrakcije naftalenskog ulja

     

    Redestilat naftalenskog ulja

     

    Katranska smola

     

    Redestilat katranske smole

     

    Ostatak katranske smole

     

    Ostatak katranske smole, vruća obrada

     

    Ostatak katranske smole, oksidiran

     

    Proizvodi pirolize

     

    Redestilati

     

    Ostaci (kameni ugljen), ekstrakcije tekućim otapalom

     

    Katran smeđeg ugljena

     

    Katran smeđeg ugljena, niskotemperaturni postupak

     

    Katransko ulje, visoke temperature vrenja

     

    Katransko ulje, srednje temperature vrenja

     

    Ulje za čišćenje (apsorpcijsko ulje)

     

    Ostatak ekstrakcije ulja za čišćenje

     

    Redestilat ulja za čišćenje

    649

    Kompleksni naftni derivati

     

    Sirova nafta

     

    Naftni plin

     

    Nafta s niskom točkom vrelišta

     

    Modificirani naftni destilat s niskom točkom vrelišta

     

    Katalitički krekirana nafta s niskom točkom vrelišta

     

    Katalitički reformirana nafta s niskom točkom vrelišta

     

    Toplinski krekirana nafta s niskom točkom vrelišta

     

    Hidrirana nafta s niskom točkom vrelišta

     

    Naftni destilat s niskom točkom vrelišta – nespecificiran

     

    Kerozin direktne destilacije

     

    Kerozin – nespecificirani

     

    Krekirano plinsko ulje

     

    Plinsko ulje – nespecificirano

     

    Teško loživo ulje

     

    Mazivo

     

    Nerafinirano ili blago rafinirano bazno ulje

     

    Bazno ulje – nespecificirano

     

    Aromatski destilacijski ekstrakt

     

    Aromatski destilacijski ekstrakt (obrađen)

     

    Ulje koje se izdvaja pri znojenju parafina

     

    Kruti parafin

     

    Vazelin

    650

    Razne tvari

     

    Ovu porodicu ne koristiti. Umjesto nje treba koristiti porodice i potporodice navedene gore.

    4.   Praktična primjena:

    Nakon pretraživanja popisa, pri čemu se utvrđuje pripada li tvar jednoj ili više porodica ili potporodica s popisa, može se pristupiti utvrđivanju generičkog naziva i to na sljedeći način:

    4.1.   Ako je naziv porodice ili potporodice dovoljan za karakterizaciju kemijskih elemenata ili važnih funkcionalnih skupina, ovaj će se naziv odabrati kao generički naziv.

    Primjeri:

    1,4 dihidroksibenzen

    porodica 604

    :

    fenoli i derivati

    generički naziv

    :

    derivati fenola

    butanol

    porodica 603

    :

    alkoholi i derivati

    potporodica

    :

    alifatski alkoholi

    generički naziv

    :

    alifatski alkohol

    2-izopropoksietanol

    porodica 603

    :

    alkoholi i derivati

    potporodica

    :

    glikoeteri

    generički naziv

    :

    glikoeter

    metakrilat

    porodica 607

    :

    organske kiseline i derivati

    potporodica

    :

    akrilati

    generički naziv

    :

    akrilat

    4.2.   Ako naziv porodice ili potporodice nije dovoljan za karakterizaciju kemijskih elemenata važnih funkcionalnih skupina, generički će se naziv sastojati od kombinacije odgovarajućih naziva različitih porodica ili potporodica:

    Primjeri:

    klorbenzen

    porodica 602

    :

    halogenirani ugljikovodici

    potporodica

    :

    halogenirani aromatski ugljikovodici

    porodica 017

    :

    spojevi klora

    generički naziv

    :

    klorirani aromatski ugljikovodici

    2,3,6-triklorofenoksiacetatna kiselina

    porodica 607

    :

    organske kiseline

    potporodica

    :

    halogenirane aromatske kiseline

    porodica 017

    :

    spojevi klora

    generički naziv

    :

    klorirana aromatska kiselina

    1-kloro-1-nitropropan

    porodica 610

    :

    nitroklorirani derivati

    porodica 601

    :

    ugljikovodici

    potporodica

    :

    alifatski ugljikovodici

    generički naziv

    :

    klorirani alifatski ugljikovodik

    tetrapropil-ditio-pirofosfat

    porodica 015

    :

    spojevi fosfora

    potporodica

    :

    fosforni esteri

    porodica 016

    :

    spojevi sumpora

    generički naziv

    :

    tiofosforni ester

    Napomena:

    Kod određenih elemenata, uglavnom metala, naziv porodice ili potporodice se može označiti riječima „organski” ili „anorganski”.

    Primjeri:

    živin klorid

    porodica 080

    :

    spojevi žive

    generički naziv

    :

    anorganski spoj žive

    barijev acetat

    porodica 056

    :

    spojevi barija

    generički naziv

    :

    organski spoj barija

    etilnitrit

    porodica 007

    :

    spojevi dušika

    potporodica

    :

    nitriti

    generički naziv

    :

    organski nitrit

    natrijev hidrosulfit

    porodica 016

    :

    spojevi sumpora

    generički naziv

    :

    anorganski spoj sumpora

    (Gornji su primjeri tvari preuzete iz Priloga I. Direktivi 67/548/EEZ (19. prilagodba) u pogledu kojih se može podnijeti zahtjev za odobrenje tajnosti).


    (1)  Navesti prema porodici kojoj pripada halogen.

    (2)  Uključujući kinone.


    PRILOG VII.

    PRIPRAVCI OBUHVAĆENI ČLANKOM 12. STAVKOM 2.

    Pripravci kako su određeni u točki 9.3. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ.


    PRILOG VIII.

    DIO A

    Direktive koje se stavljaju izvan snage u skladu s člankom 21.

    Direktiva 78/631/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (pesticida)

    Direktiva 88/379/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka i njezine sljedeće prilagodbe tehničkom napretku:

    Direktiva 89/178/EEZ

    Direktiva 90/492/EEZ

    Direktiva 93/18/EEZ

    Direktiva 96/65/EZ

    Direktiva 90/35/EEZ o definiranju, u skladu s člankom 6. Direktive 88/379/EEZ, kategorije pripravaka čije pakiranje mora biti opremljeno posebnim zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci i/ili nositi taktilno upozorenje na opasnost

    Direktiva 91/442/EEZ o opasnim pripravcima čije pakiranje mora biti opremljeno posebnim zatvaračima koji onemogućavaju otvaranje djeci

    DIO B

    Rokovi za prenošenje u nacionalna zakonodavstva i primjenu u skladu s člankom 22.

    Direktiva

    Rok za prijenos

    Rok za primjenu

    78/631/EEZ

    (SL L 206, 29.7.1978., str. 13)

    1. siječnja 1981.

    1. siječnja 1981.

    88/379/EEZ

    (SL L 187, 16.7.1988., str. 14)

    7. lipnja 1991.

    7. lipnja 1991.

    89/178/EEZ

    (SL L 64, 8.3.1989., str. 18)

    1. prosinca 1990.

    1. lipnja 1991.

    90/492/EEZ

    (SL L 275, 5.10.1990., str. 35)

    1. lipnja 1991.

    8. lipnja 1991.

    93/18/EEZ

    (SL L 104, 29.4.1993., str. 46)

    1. srpnja 1994.

    1. srpnja 1994.

    90/35/EEZ

    (SL L 19, 24.1.1990., str. 14)

    1. kolovoza 1992.

    1. studenoga 1992.

    91/442/EEZ

    (SL L 238, 27.8.1991., str. 25)

    1. kolovoza 1992.

    1. studenoga 1992.

    96/65/EZ

    (SL L 265, 18.10.1996., str. 15)

    31. svibnja 1998.

    31. svibnja 1998.

    DIO C

    Posebne odredbe za Austriju, Finsku i Švedsku u vezi s primjenom sljedećih direktiva u skladu s člankom 21.

    1.   Austrija, Finska i Švedska ne prenose niti primjenjuju Direktivu Vijeća 78/631/EEZ od 26. lipnja 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (pesticida) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 92/32/EEZ od 30. travnja 1992.

    2.   Austrija primjenjuje Direktivu Vijeća 88/379/EEZ od 7. lipnja 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/65/EZ od 11. listopada 1996. prema sljedećim uvjetima:

    Sljedeće se odredbe Direktive 88/379/EEZ ne primjenjuju na Austriju:

    (a)

    članak 13. u vezi s člancima 3. i 7. s obzirom na pripravke koji sadrže tvari navedene u Dodatku 1.;

    (b)

    članak 13. u vezi s člankom 7. s obzirom na označivanje, poštujući austrijske odredbe o:

    oznake obavijesti u vezi sa zbrinjavanjem otpada,

    piktogramu u vezi sa zbrinjavanjem otpada, do dvije godine nakon stupanja ove Direktive na snagu,

    oznake obavijesti za protumjere u slučaju nezgoda;

    (c)

    članak 13. u vezi s člankom 7. stavkom 1. točkom (c) s obzirom na kemijske nazive opasnih tvari koje su prisutne u opasnim pripravcima, do dvije godine nakon stupanja ove Direktive na snagu.

    3.   Švedska primjenjuje Direktivu Vijeća 88/379/EEZ od 7. lipnja 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka, kako je zadnje izmijenjena Direktivom 96/65/EZ od 11. listopada 1996. prema sljedećim uvjetima:

    Sljedeće se odredbe Direktive 88/379/ne primjenjuju na Švedsku:

    (a)

    članak 13. u vezi s člancima 3. i 7. s obzirom na pripravke

    koji sadrže tvari navedene u Dodatku 2.,

    koji sadrže tvari koje imaju neurotoksično i isušujuće djelovanje na kožu koje nije obuhvaćeno kriterijima razvrstavanja iz Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ i oznakama upozorenja iz Priloga III. Direktivi 67/548/EEZ,

    koji sadrže tvari koje imaju akutno otrovno djelovanje koje nije obuhvaćeno kriterijima razvrstavanja iz Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ i oznakama upozorenja iz Priloga III. Direktivi 67/548/EEZ, do dvije godine nakon stupanja ove Direktive na snagu,

    koji se ne razvrstavaju kao opasni prema kriteriju „måttligt skadliga” (švedski: „umjereno štetno za zdravlje”) iz Direktive 88/379/EEZ.

    (b)

    članak 13. u vezi s člancima 3. i 7. s obzirom na

    kriterije razvrstavanja i označivanja pripravaka koji sadrže karcinogene tvari koje su razvrstane na temelju kriterija iz točke 4.2.1. Priloga VI. Direktivi 67/548/EEZ,

    označivanje pripravaka koji se razvrstavaju kao karcinogeni 3. kategorije s posebnim upozorenjem R umjesto upozorenja R40.

    Dodatak 1.

    Tvari na koje se odnosi Prilog VIII. dio C, stavak 2. (Austrija)

    Naziv tvari

    Indeksni broj iz Priloga I. Direktivi 67/548/EEZ

    Linuron

    006-021-00-1

    Triklorosilan

    014-001-00-9

    Fosforov triklorid

    015-007-00-4

    Fosforov pentaklorid

    015-008-00-X

    Fosforov oksiklorid

    015-009-00-5

    Natrijevi polisulfidi

    016-010-00-3

    Disumporov diklorid

    016-012-00-4

    Tionil-klorid

    016-015-00-0

    Kalcijev hipoklorit

    017-012-00-7

    Kalijev hidroksid

    019-002-00-8

    2-dimetil-aminoetanol

    603-047-00-0

    2-dietil-aminoetanol

    603-048-00-6

    Dietanolamin

    603-071-00-1

    N-metil-2-etanolamin

    603-080-00-0

    2-etil-heksan-1,3-diol

    603-087-00-9

    Izoforon

    606-012-00-8

    6-metil-1,3-ditiolo(4,5-b)kinoksalin-2-on

    606-036-00-9

    Acetanhidrid

    607-008-00-9

    Metil-format

    607-014-00-1

    Etil-format

    607-015-00-7

    Akrilna kiselina

    607-061-00-8

    Kloracetil-klorid

    607-080-00-1

    Nitrofen

    609-040-00-9

    Kintozen; pentakloronitrobenzen

    609-043-00-5

    Diklofluanid

    616-006-00-7

    Kumen hidroperoksid

    617-002-00-8

    Monokrotofos

    015-072-00-9

    Edifenfos

    015-121-00-4

    Triazofos

    015-140-00-8

    Metanol

    603-001-00-X

    Trifenmorf; 4-tritilmorfolin

    613-052-00-X

    Diuron

    006-015-00-9

    Fenbutakositrov-oksid

    050-017-00-2

    1-butanol, 2-butanol, izobutanol

    603-004-00-6

    Dodatak 2.

    Tvari na koje se odnosi Prilog VIII. dio C stavak 3. (Švedska)

    Naziv tvari

    Indeksni broj iz Priloga I. Direktivi 67/548/EEZ

    Aceton

    606-001-00-8

    Butanon

    606-002-00-3

    Amil-format

    607-018-00-3

    Etil-acetat

    607-022-00-5

    n-butil-acetat

    607-025-00-1

    s-butil-acetat

    607-026-00-7

    t-butil-acetat

    607-026-00-7

    i-butil-acetat

    607-026-00-7

    Butil-format

    607-017-00-8

    Cikloheksan

    601-017-00-1

    1,4-dimetilcikloheksan

    601-019-00-2

    Dietil-eter

    603-022-00-4

    Etil-metil eter

    603-020-00-3

    Amil-acetat

    607-130-00-2

    Etil-laktat

    607-129-00-7

    Amilpropionat

    607-131-00-8

    2,4-dimetil-pentan-3-on

    606-028-00-5

    Di-n-propil-eter

    603-045-00-X

    Di-n-propil-keton

    606-027-00-X

    Etil-propionat

    607-028-00-8

    Heptan

    601-008-00-2

    Heksan (smjesa izomera) koji sadrži manje od 5 % n-heksana

    601-007-00-7

    Izopropil-acetat

    607-024-00-6

    Izopropilni alkohol

    603-003-00-0

    4-metoksi-4-metil-pentan-2-on

    606-023-00-8

    Metil-acetat

    607-021-00-X

    Metilcikloheksan

    601-018-00-7

    5-metil-heksan-2-on

    606-026-00-4

    Metil-laktat

    607-092-00-7

    4-metil-pentan-2-on

    606-004-00-4

    Metil-propionat

    607-027-00-2

    Oktan

    601-009-00-8

    Pentan

    601-006-00-1

    Pentan-3-on

    606-006-00-5

    Propan-1-ol

    603-003-00-0

    Propil-acetat

    607-024-00-6

    Propil-formjat

    607-016-00-2

    Propil-propionat

    607-030-00-9

    Natrijev bisulfit = polisulfit

    016-010-00-3

    Toluen-2,4-diizocijanat

    615-006-00-4

    Toluen-2,6-diizocijanat

    615-006-00-4

    Kadmijev flourid

    048-006-00-2

    1,2-epoksi-3(toliloksi)-propan

    603-056-00-X

    Difenilmetan-2,2'-diizocijanat

    615-005-00-9

    Difenilmetan-2,4'-diizocijanat

    615-005-00-9

    Difenilmetan-4,4'-diizocijanat

    615-005-00-9

    Hidrokinon

    604-005-00-4

    Hidroksipropil-akrilat

    607-108-00-2

    Terpentin

    650-002-00-6

    Butil-metil-keton (2-heksanon)

    606-030-00-6

    Heksan

    601-007-00-7

    Vanadijev pentoksid

    023-001-00-8

    Natrijev nitrat

     

    Cinkov oksid

     


    PRILOG IX.

    KORELACIJSKA TABLICA

    Ova Direktiva

    88/379/EEZ

    Članak 1.

    Članak 1.

    stavak 1.

    stavak 1.

    stavak 2.

    stavak 2.

    stavak 3.

     

    stavak 4.

     

    stavak 5.

    stavak 3.

    Članak 2.

    Članak 2.

    Članak 3.

    Članak 3. stavak 6.

    Članak 4.

    Članak 3. stavak 1.

    Članak 4.

    Članak 5.

    Članak 3. stavak 2.

    stavak 1.

    stavak 2.

    stavak 1. treća alineja

    stavak 2. treći podstavak, točka (b)

    stavci 2. — 3.

     

    stavak 4.

     

    Članak 6.

    Članak 3. stavak 3.

    stavak 1.

    točke (a) i (b)

    stavak 2.

     

    stavak 3.

    treći i četvrti podstavak

    stavak 4.

    stavak 4.

    stavak 5.

    stavak 5. podstavci od prvog do trećeg

    Članak 7.

     

    Članak 8.

    Članak 5.

    stavak 1.

    stavak 1.

    stavak 2.

    stavak 2.

    stavak 3.

    stavak 3.

    stavak 4.

     

    Članak 9.

    Članak 6.

    stavak 1.

    stavak 1. točka (a)

    stavak 2.

    stavak 1. točka (b)

    stavak 3.

    stavci 2. i 3. drugi podstavak

    Članak 10.

    Članak 7.

    stavci 1.1 — 1.2

     

    stavak 2.

    stavak 1.

    stavak 2.3.

    stavak 1. točka (c)

    stavak 2.4.

    stavak 1. točka (d)

    stavak 2.5.

    stavak 4.

    Članak 11.

    Članak 8.

    Članak 12.

    Članak 9.

    Članak 13.

     

    Članak 14.

    Članak 10.

    Članak 15.

    Članak 7.

    Članak 16.

    Članak 11.

    Članak 17.

    Članak 12.

    Članak 18.

    Članak 13.

    Članak 19.

    Članak 14.

    Članak 20.

    Članak 15.

    Članak 21.

     

    Članak 22.

    Članak 16.

    Članak 23.

    Članak 16. stavak 3.

    Članak 24.

    Članak 17.


    KORELACIJSKA TABLICA

    Ova Direktiva

    88/379/EEZ

    90/35/EEZ

    91/442/EEZ

    93/18/EEZ

    Prilog I.A

    članak 3. stavak 2. drugi podstavak

     

     

     

    Prilog I.B

     

     

     

     

    Prilog II.A, uvod, stavci 1. — 3.

     

     

     

    Prilog I. uvod

    Prilog II.A, uvod, stavak 4.

     

     

     

     

    Prilog II.A, 1.

    članak 3. stavak 5. točka (a)

     

     

     

    Prilog II.A, 1.1.1.

    članak 3. stavak 5. točka (a) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 1.1.2.

    članak 3. stavak 5. točka (a) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 1.2.

    članak 3. stavak 5. točka (a) iii.

     

     

     

    Prilog II.A, 2.

    članak 3. stavak 5. točka (b)

     

     

     

    Prilog II.A, 2.1.1.

    članak 3. stavak 5. točka (b) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 2.1.2.

    članak 3. stavak 5. točka (b) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 2.2.

    članak 3. stavak 5. točka (b) iii.

     

     

     

    Prilog II.A, 2.3.

    članak 3. stavak 5. točka (b) iv.

     

     

     

    Prilog II.A, 3.

    članak 3. stavak 5. točka (c)

     

     

     

    Prilog II.A, 3.1.1.

    članak 3. stavak 5. točka (c) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 3.1.2.

    članak 3. stavak 5. točka (c) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 3.2.

    članak 3. stavak 5. točka (c) iii.

     

     

     

    Prilog II.A, 3.3.

    članak 3. stavak 5. točka (c) iv.

     

     

     

    Prilog II.A, 4.

    članak 3. stavak 5. točka (d)

     

     

     

    Prilog II.A, 4.1.1.

    članak 3. stavak 5. (d) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 4.1.2.

    članak 3. stavak 5. točka (d) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 4.2.1.

    članak 3. stavak 5. točka (e) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 4.2.2.

    članak 3. stavak 5. točka (e) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.

    članak 3. stavak 5. točka (f)

     

     

     

    Prilog II.A, 5.1.1.

    članak 3. stavak 5. točka (f) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.1.2.

    članak 3. stavak 5. stavak (f) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.2.1.

    članak 3. stavak 5. točka (h) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.2.2.

    članak 3. stavak 5. točka (h) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.3.1.

    članak 3. stavak 5. točka (g) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.3.2.

    članak 3. stavak 5. točka (g) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.4.1.

    članak 3. stavak 5. točka (i) i.

     

     

     

    Prilog II.A, 5.4.2.

    članak 3. stavak 5. točka (i) ii.

     

     

     

    Prilog II.A, 6.

     

     

     

     

    Prilog II.A, 6.1.

    članak 3. stavak 5. točka (g) iii.

     

     

     

    Prilog II.A, 6.2.

    članak 3. stavak 5. točka (c) v.

     

     

     

    Prilog II.A, 7.1.

    članak 3. stavak 5. točka (j)

     

     

    Prilog I. točka 6.

    Prilog II.A, 7.2.

    članak 3. stavak 5. točka (k)

     

     

     

    Prilog II.A, 8.1.

    članak 3. stavak 5. točke (l) i (m)

     

     

     

    Prilog II.A, 8.2.

    članak 3. stavak 5. točka (n),

    članak 3. stavak 5. točke (o) i (p)

     

     

     

    Prilog II.A, 9.1 – 9.4

     

     

     

     

    Prilog II.B uvod

     

     

     

    Prilog I. uvod

    Prilog II.B, 1.

     

     

     

    Prilog I. točka 1.

    Prilog II.B, 1.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 1.1.

    Prilog II.B, 1.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 1.2.

    Prilog II.B, 2.

     

     

     

    Prilog I. točka 2.

    Prilog II.B, 2.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 2.1.

    Prilog II.B, 2.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 2.2.

    Prilog II.B, 3.

     

     

     

    Prilog I. točka 3.

    Prilog II.B, 3.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 3.1

    Prilog II.B, 3.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 3.2.

    Prilog II.B, 4.

     

     

     

    Prilog I. točka 4.

    Prilog II.B, 4.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 4.1.

    Prilog II.B, 4.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 4.2.

    Prilog II.B, 5.

     

     

     

    Prilog I. točka 5.

    Prilog II.B, 5.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 5.1.

    Prilog II. B, 5.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 5.2.

    Prilog II.B, 6.

     

     

     

    Prilog I. točka 6.

    Prilog II.B, 6.1.

     

     

     

    Prilog I. točka 6.1.

    Prilog II.B, 6.2.

     

     

     

    Prilog I. točka 6.2.

    Prilog III.A

     

     

     

     

    Prilog III.B

     

     

     

     

    Prilog III.C

     

     

     

     

    Prilog IV.B

     

    Članci 1. i 2.

     

     

    Prilog IV.A, 1.

     

    Članak 1. stavak 1.

     

     

    Prilog IV.A, 2.

     

     

    Članak 2.; Prilog točka (a)

     

    Prilog IV.A, 3.

     

     

    Članak 1.; Prilog točka (b)

     

    Prilog V.A, 1.

     

     

     

    Prilog II.A,1.

    Prilog V.A, 2.

     

     

     

    Prilog II.A, 2.

    Prilog V.A, 3.

     

     

     

    Prilog II.A, 3.

    Prilog V.A, 4.

     

     

     

    Prilog II.A, 4.

    Prilog V.B, 1.

     

     

     

    Prilog II.B, 1.

    Prilog V.B, 2.

     

     

     

    Prilog II.B, 2.

    Prilog V.B, 3.

     

     

     

    Prilog II.B, 3.

    Prilog V.B, 4.

     

     

     

    Prilog II.B, 4.

    Prilog V.B, 5.

     

     

     

    Prilog II.B, 5.

    Prilog V.B, 6.

     

     

     

    Prilog II.B, 6.

    Prilog V.B, 7.

    članak 3. stavak 2. treći podstavak, točka (b)

     

     

     

    Prilog V.B, 8.

    članak 3. stavak 5. četvrti podstavak

     

     

     

    Prilog V.C

     

     

     

     

    Prilog VI.

     

     

     

     

    Prilog VII.

     

     

     

     

    Prilog VIII.

     

     

     

     

    Prilog IX.

     

     

     

     


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    213


    32000L0033


    L 136/90

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    25.04.2000.


    DIREKTIVA KOMISIJE 2000/33/EZ

    od 25. travnja 2000.

    o dvadesetsedmoj prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 67/548/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (1)

    (Tekst značajan za EGP)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (2) kako je zadnje izmijenjena Direktivom 1999/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), a posebno njezin članak 28.,

    budući da:

    (1)

    Prilog V. Direktivi 67/548/EEZ propisuje metode za utvrđivanje fizikalno-kemijskih svojstava, toksičnosti i ekotoksičnosti tvari i pripravaka. Potrebno je taj Prilog prilagoditi tehničkom napretku.

    (2)

    U skladu s člankom 7. stavkom 2. Direktive Vijeća 86/609/EEZ od 24. studenoga 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na zaštitu životinja koje se koriste u pokusne i druge znanstvene svrhe (4), pokusi kod kojih se upotrebljavaju životinje ne smiju se vršiti ako se traženi rezultat može dobiti drugom, znanstveno zadovoljavajućom, opravdanom i izvedivom metodom.

    (3)

    Komisija namjerava uvrstiti u Prilog V. Direktivi 67/548/EEZ neke alternativne metode testiranja kod kojih se ne upotrebljavaju životinje, kako bi se te metode učinile dostupne i za testiranje kemikalija u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 67/548/EEZ.

    (4)

    Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku direktiva radi uklanjanja tehničkih prepreka trgovini opasnim tvarima i pripravcima,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Tekstovi iz Priloga I. i II. ovoj Direktivi dodaju se dijelu B Priloga V. Direktivi 67/548/EEZ.

    Članak 2.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. listopada 2001. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Kada države članice donesu ove odredbe, one prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju glavne odredbe nacionalnog zakonodavstva donesenih u području na koje se odnosi ova Direktiva i korelacijsku tablicu između ove Direktive i donesenih nacionalnih odredaba.

    Članak 3.

    Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.

    Članak 4.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 25. travnja 2000.

    Za Komisiju

    Margot WALLSTRÖM

    Članica Komisije


    (1)  Donesena prije 26. prilagodbe.

    (2)  SL 196, 16.8.1967., str. 1.

    (3)  SL L 199, 30.7.1999., str. 57.

    (4)  SL L 358, 18.12.1986., str. 1.


    PRILOG I.

    Vidjeti Uredbu Vijeća (EZ) br. 440/2008 (SL L 142, 31.5.2008., str. 1.) i Uredbu Komisije (EU) br. 1152/2010 (SL L 324, 9.12.2010., str. 13.).


    PRILOG II.

    Vidjeti Uredbu Vijeća (EZ) br. 440/2008 (SL L 142, 31.5.2008., str. 1.) i Uredbu Komisije (EU) br. 1152/2010 (SL L 324, 9.12.2010., str. 13.).


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    215


    32003L0097


    L 025/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    10.11.2003.


    DIREKTIVA 2003/97/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 10. studenoga 2003.

    o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa uređaja za neizravno gledanje i vozila opremljenih s tim uređajima, izmjeni Direktive 70/156/EEZ te stavljanju izvan snage Direktive 71/127/EEZ

    (Tekst značajan za EGP)

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

    uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

    u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3),

    budući da:

    (1)

    Direktiva Vijeća 71/127/EEZ od 1. ožujka 1971. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na retrovizore motornih vozila (4) donesena je kao jedna od odvojenih direktiva postupka EZ homologacije tipa kako je određeno Direktivom Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (5). Stoga se odredbe propisane Direktivom 70/156/EEZ o sustavima vozila, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama primjenjuju na Direktivu 71/127/EEZ.

    (2)

    Postojeće su se odredbe, posebno kod kategorija N2, N3, M2 i M3, pokazale neodgovarajućima u vezi s vanjskim vidnim poljem bočno, ispred i iza vozila. Neophodno je propisati veće vidno polje da bi se otklonio ovaj nedostatak.

    (3)

    Na osnovi stečenog iskustva i sadašnjeg stanja tehnike mogu se, radi povećanja cestovne sigurnosti, postrožiti određeni zahtjevi Direktive 71/127/EEZ, te dopustiti da se uz ogledala koriste i druge tehnologije.

    (4)

    Uzimajući u obzir narav i brojnost nužnih promjena propisa koji su danas na snazi, preporučljivo je staviti izvan snage te zamijeniti Direktivu 71/127/EEZ ovom Direktivom. Postupci za homologaciju i sukladnost proizvodnje propisani su u Direktivi 70/156/EEZ, pa ih nije neophodno ponoviti u ovoj Direktivi.

    (5)

    Priloge Direktive 70/156/EEZ treba izmijeniti na odgovarajući način,

    DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Cilj je ove Direktive uskladiti pravila o homologaciji uređaja za neizravno gledanje i vozila opremljenih tim uređajima.

    Ta su pravila sadržana u prilozima ovoj Direktivi.

    U smislu ove Direktive „vozilo” je bilo koje motorno vozilo definirano u odjeljku A Priloga II. Direktivi 70/156/EEZ.

    Članak 2.

    1.   Od 26. siječnja 2005. države članice, u vezi s uređajima za neizravno gledanje, ne smiju

    uskratiti izdavanje EZ homologacije tipa ili nacionalne homologacije vozilu ili uređaju za neizravno gledanje,

    zabraniti prodaju, registraciju i početak uporabe vozila ili uređaja za neizravno gledanje

    ako vozila ili uređaji za neizravno gledanje ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.

    2.   Od 26. siječnja 2006. države članice uskraćuju izdavanje EZ homologacije tipa za bilo koji novi tip vozila u vezi s uređajima za neizravno gledanje i za bilo koji novi tip uređaja za neizravno gledanje, ako ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.

    Međutim, taj se dan odgađa za 12 mjeseci kod zahtjeva u vezi s prednjim zrcalom razreda VI. kao sastavnim dijelom i njegovom ugradbom na vozila.

    3.   Od 26. siječnja 2006. države članice zabranjuju nacionalnu homologaciju tipa za svaki novi tip vozila u vezi s uređajima za neizravno gledanje ako zahtjevi ove Direktive nisu ispunjeni.

    Međutim, taj se dan odgađa za 12 mjeseci kod zahtjeva u vezi s prednjim zrcalom razreda VI. kao sastavnim dijelom i njegovom ugradbom na vozila.

    4.   Od 26. siječnja 2010. za vozila kategorija M1 i N1 odnosno od 26. siječnja 2007. za sva vozila drugih kategorija, države članice:

    smatraju da certifikati o sukladnosti koji prate nova vozila u skladu s odredbama Direktive 70/156/EEZ više ne vrijede u smislu članka 7. stavka 1. te Direktive,

    zabranjuju prodaju, registraciju i početak uporabe vozila,

    u vezi s uređajima za neizravno gledanje, ako vozila ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.

    5.   Od 26. siječnja 2010. za vozila kategorija M1 i N1 odnosno od 26. siječnja 2007. za sva vozila drugih kategorija, zahtjevi ove Direktive u vezi s uređajima za neizravno gledanje kao sastavnim dijelovima primjenjuju se u smislu članka 7. stavka 2. Direktive 70/156/EEZ.

    6.   Bez obzira na stavke 2. i 5., u smislu zamjenskih dijelova, države članice nastavljaju izdavati EZ homologacije tipa i dopuštati prodaju i početak uporabe sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za uporabu u tipovima vozila odobrenima prije 26. siječnja 2007., u skladu s Direktivom 71/127/EEZ i, prema potrebi, kasnijim produženjima tih odobrenja.

    7.   Bez obzira na stavak 3., države članice mogu nastaviti izdavati nacionalne homologacije tipa za bilo koji novi tip zglobnih vozila kategorija M2 i M3, razreda I., kao što je određeno u Prilogu I. točki 2.1.1.1. Direktive 2001/85/EZ (6), sastavljen od barem tri zglobna čvrsta dijela, koji ne ispunjavaju odredbe ove Direktive, uz uvjet da se poštuju zahtjevi za vozačevo vidno polje kao što je navedeno u Prilogu III. točki 5. ove Direktive.

    8.   Odredbe propisane ovom Direktivom pridonose također određivanju visoke razine zaštite u sklopu međunarodnog usklađivanja zakonodavstava u tom području. Stoga je Komisija u najkraćem mogućem roku nakon usvajanja ove Direktive obvezna podnijeti prijedlog Ekonomskom povjerenstvu Ujedinjenih naroda za Europu s ciljem da se usklade odredbe Uredbe 46. UNECE-a s odredbama ove Direktive.

    Članak 3.

    Do 26. siječnja 2010. Komisija provodi detaljniju studiju radi ocjene imaju li izmjene uvedene ovom Direktivom pozitivne učinke na cestovnu sigurnost, posebno pješaka, biciklista i drugih ugroženih cestovnih korisnika. Na temelju tih nalaza Komisija po potrebi predlaže dodatne zakonodavne mjere za daljnja poboljšanja u području neizravnoga gledanja ako će to biti potrebno.

    Članak 4.

    Direktiva 70/156/EEZ mijenja se kako slijedi:

    1.

    u Prilogu I. točka 9.9. zamjenjuje se sljedećim:

    „9.9.   Uređaji za neizravno gledanje

    9.9.1.   Zrcala (navesti za svako zrcalo): …

    9.9.1.1.   Marka: …

    9.9.1.2.   EZ homologacijska oznaka tipa: …

    9.9.1.3.   Inačica: …

    9.9.1.4.   Crtež (crteži) koji prikazuju položaj zrcala u odnosu na strukturu vozila: …

    9.9.1.5.   Detaljni podatci o načinu pričvršćenja, uključujući dio strukture vozila na koju se pričvršćuje: …

    9.9.1.6.   Dodatna oprema koja može smanjivati stražnje vidno polje: …

    9.9.1.7.   Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje) sustava za namještanje: …

    9.9.2.   Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala: …

    9.9.2.1.   Tip i svojstva (kao što je potpuni opis uređaja): …

    9.9.2.1.1.   Kod uređaja s kamerom i monitorom, daljina prepoznavanja (mm), kontrast, raspon osvijetljenosti, korekcija bliještanja, karakteristike zaslona (crno-bijeli ili u boji), učestalost obnavljanja slike, doseg osvijetljenosti monitora: …

    9.9.2.1.2.   Crteži dovoljno detaljni za prepoznavanje cijelog uređaja, uključujući upute za ugradbu; smještaj EZ homologacijske oznake mora biti naznačen na crtežima: …”.

    2.

    u Prilogu III. točka 9.9. zamjenjuje se sljedećim:

    „9.9.   Uređaji za neizravno gledanje

    9.9.1.   Zrcala (navesti za svako zrcalo): …

    9.9.1.1.   Marka: …

    9.9.1.2.   EZ homologacijska oznaka: …

    9.9.1.3.   Inačica: …

    9.9.1.4.   Crtež (crteži) koji prikazuju položaj zrcala u odnosu na strukturu vozila: …

    9.9.1.5.   Detaljni podatci o načinu pričvršćenja, uključujući dio strukture vozila na koju se pričvršćuje: …

    9.9.1.6.   Dodatna oprema koja može smanjivati stražnje vidno polje: …

    9.9.1.7.   Kratak opis elektroničkih sastavnih dijelova (ako postoje) sustava za namještanje: …

    9.9.2.   Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala: …

    9.9.2.1.   Tip i svojstva (kao što je potpuni opis uređaja): …

    9.9.2.1.1.   Kod uređaja s kamerom i monitorom, daljina prepoznavanja (mm), kontrast, raspon svjetljivosti, smanjenje bliještanja, karakteristike zaslona (crno-bijeli ili u boji), učestalost obnavljanja slike, doseg osvijetljenosti monitora: …

    9.9.2.1.2.   Crteži dovoljno detaljni za prepoznavanje cijelog uređaja, uključujući upute za ugradbu; smještaj EZ homologacijske oznake mora biti naznačen na crtežima: …”.

    3.

    Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

    dio I. točka 8. tablice zamjenjuje se sljedećim:

    „Predmet

    Direktiva broj

    Objava u Službenom listu

    Primjenjivost

    M1

    M2

    M3

    N1

    N2

    N3

    O1

    O2

    O3

    O4

    8.

    Uređaji za neizravno gledanje

    2003/97/EZ

    L 25 od 29.1.2004.

    X

    X

    X

    X

    X

    X”

     

     

     

     

    u točki 8. dijela I., pojam „retrovizori” zamjenjuje se i glasi „uređaji za neizravno gledanje”,

    u točki 8. dijela II., pojam „retrovizori” zamjenjuje se i glasi „uređaji za neizravno gledanje”.

    4.

    u točki 8. Dodataka 1. i 2. Prilogu XI., pojam „retrovizori” zamjenjuje se i glasi „uređaji za neizravno gledanje”.

    Članak 5.

    1.   Države članice donose zakone, propise i druge odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 24. siječnja 2005. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

    Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 6.

    Direktiva 71/127/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 24. siječnja 2010.

    Smatra se da se upute na Direktivu stavljenu izvan snage odnose na ovu Direktivu te ih treba čitati prema korelacijskoj tablici navedenoj u Prilogu IV.

    Članak 7.

    Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske Unije.

    Članak 8.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 10. studenoga 2003.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    P. COX

    Za Vijeće

    Predsjednik

    A. MARZANO


    (1)  SL C 126 E, 28.5.2002., str. 225.

    (2)  SL C 149, 21.6.2002., str. 5.

    (3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 9. travnja 2002. (SL C 127 E, 29.5.2003., str. 25.), Zajedničko stajalište Vijeća od 8. travnja 2003. (SL C 214 E, 9.9.2003., str. 7.), stajalište Europskog parlamenta od 1. srpnja 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 20. listopada 2003.

    (4)  SL L 68, 22.3.1971., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

    (5)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 807/2003 (SL L 122, 16.5.2003., str. 36.)

    (6)  Direktiva 2001/85/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2001. u odnosu na posebne odredbe za vozila za prijevoz putnika i koja imaju osim vozačeva više od osam sjedala (SL L 42, 13.2.2002., str. 1.).


    POPIS PRILOGA

    Prilog I.:

    Definicije i administrativne odredbe za EZ homologaciju tipa

    Dodatak 1.:

    Opisni dokument o EZ homologaciji tipa uređaja za neizravno gledanje

    Dodatak 2.:

    Obrazac certifikata o EZ homologaciji tipa sastavnog dijela uređaja za neizravno gledanje

    Dodatak 3.:

    Opisni dokument o EZ homologaciji tipa vozila

    Dodatak 4.:

    Obrazac certifikata o EZ homologaciji vozila s obzirom na ugradbu uređaja za neizravno gledanje

    Dodatak 5.:

    Oznaka EZ homologacije tipa sastavnog dijela

    Dodatak 6.:

    Postupak za određivanje točke H i provjere relativnih položaja točaka R i H

    Prilog II.:

    Konstrukcijski zahtjevi i propisana ispitivanja za EZ homologaciju tipa sastavnog dijela uređaja za neizravno gledanje

    Dodatak 1.:

    Postupak određivanja polumjera zakrivljenosti „r” zrcalne plohe zrcala

    Dodatak 2.:

    Metoda za ispitivanje refleksije svjetlosti

    Prilog III.:

    Zahtjevi za ugradbu zrcala i drugih uređaja za neizravno gledanje u vozila

    Dodatak

    Izračunavanje daljine prepoznavanja

    Prilog IV.:

    Korelacijska tablica predviđena u članku 6.

    PRILOG I.

    DEFINICIJE I ADMINISTRATIVNE ODREDBE ZA EZ HOMOLOGACIJU

    1.   DEFINICIJE

    1.1.   „Uređaji za neizravno gledanje” znači uređaje za promatranje prometnog područja uz vozilo, koje se ne može promatrati izravnim gledanjem. Ti su uređaji uobičajena zrcala, uređaji s kamerom i monitorima i drugi uređaji koji vozaču mogu predstaviti informaciju o neizravnom vidnom polju.

    1.1.1.   „Zrcalo” znači svaki uređaj, isključujući uređaje kao što su periskopi, koji je namijenjen da omogući jasan pogled unatrag, na bočnu ili prednju stranu vozila unutar vidnih polja određenih u točki 5. Priloga III.

    1.1.1.1.   „Unutarnje zrcalo” znači uređaj određen u točki 1.1. koji se može ugraditi u vozilo u prostoru za putnike.

    1.1.1.2.   „Vanjsko zrcalo” znači uređaj određen u točki 1.1. koji se može ugraditi na vanjskoj strani vozila.

    1.1.1.3.   „Nadzorno zrcalo” znači zrcalo, koje se razlikuje od uređaja određenog u točki 1.1.1., i može se ugraditi na unutarnjoj ili vanjskoj strani vozila da bi se dobila vidna polja, osim onih koji su navedeni u točki 5. Priloga III.

    1.1.1.4.   „r” znači srednju vrijednost polumjera zakrivljenosti izmjerenu na zrcalnoj plohi prema metodi opisanoj u točki 2. Dodatka 1. Prilogu II.

    1.1.1.5.   „Glavni polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne plohe (ri)” znači vrijednosti polumjera zakrivljenosti dobivene mjernom napravom, određenom u Dodatku 1. Prilogu II., izmjerene na luku zrcalne plohe koji prolazi kroz središte te plohe usporedno s odsječkom b, koji je određen u točki 2.2.1. Priloga II., i na luku koji je okomit na taj odsječak.

    1.1.1.6.   „Polumjer zakrivljenosti u jednoj točki zrcalne plohe (rp)” znači aritmetičku sredinu glavnog polumjera zakrivljenosti ri i r’i, tj.:

    Image

    1.1.1.7.   „Kuglasta ploha” znači plohu koja ima konstantan i jednak polumjer u svim smjerovima.

    1.1.1.8.   „Nekuglasta ploha” znači plohu koja ima samo jednu ravninu s konstantnim polumjerom.

    1.1.1.9.   „Nekuglasto zrcalo” znači zrcalo koje se sastoji od kuglastog i nekuglastog dijela, pri čemu je prijelaz zrcalne plohe od kuglastog prema nekuglastom dijelu označen. Zakrivljenost glavne osi zrcala određena je u koordinatnom x-y sustavu polumjerom kuglaste primarne kalote s:

    Image

    R

    :

    nazivni polumjer u kuglastom dijelu

    k

    :

    konstanta za promjenu zakrivljenosti

    a

    :

    konstanta za veličinu kuglaste primarne kalote

    1.1.1.10.   „Središte zrcalne plohe” znači središnju točku vidnog dijela zrcalne plohe.

    1.1.1.11.   „Polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova zrcala” znači polumjer zakrivljenosti „c” luka kruga kojim se najbolje približava zakrivljeni oblik dijela o kojemu je riječ.

    1.1.1.12.   „Točke vozačevih očiju” znači dvije točke međusobno udaljene 65 mm i 635 mm vertikalno iznad točke R vozačeva sjedala, kako je određeno u Dodatku 6. ovom Prilogu. Pravac koji povezuje te dvije točke prolazi okomito na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila. Središte odsječka koji spaja obje točke očiju nalazi se u vertikalnoj uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz središte određenog vozačkog sjedećeg položaja, prema podatcima proizvođača vozila.

    1.1.1.13.   „Ambinokularna vidljivost” znači ukupno vidno polje koje se dobije prekrivanjem monokularnih polja desnog i lijevog oka (vidi sliku 1. dolje).

    Image

    1.1.1.14.   „Razred zrcala” znači sve uređaje koji imaju jedno ili više zajedničkih svojstava ili funkcija. Razlikuju se sljedeći razredi:

    razred I.: „Unutarnji retrovizor” koji daje vidna polja određena u točki 5.1. Priloga III.

    razredi II.i III.: „glavni vanjski retrovizor” koji daje vidna polja određena u točkama 5.2. i 5.3. Priloga III.

    razred IV.: „širokokutno vanjsko zrcalo” koje daje vidna polja određena u točki 5.4. Priloga III.

    razred V.: „blizinsko vanjsko zrcalo” koje daje vidna polja određena u točki 5.5. Priloga III.

    razred VI.: „prednje zrcalo” koje daje vidna polja određena u točki 5.6. Priloga III.

    1.1.2.   „Uređaji za neizravno gledanje s kamerom s monitorom” znači uređaj određen u točki 1.1. gdje je vidno polje dobiveno pomoću kombinacije kamere i monitora, kako je određeno u točkama 1.1.2.1. i 1.1.2.2.

    1.1.2.1.   „Kamera” znači uređaj koji prenosi sliku vanjskog svijeta pomoću leća na elektronički detektor osjetljiv na svjetlo koji zatim pretvara tu sliku u video signal.

    1.1.2.2.   „Monitor” znači uređaj koji pretvara video signal u slike koje se prenose u vidljivi spektar.

    1.1.2.3.   „Prepoznavanje” znači sposobnost razlikovanja objekta od njegove pozadine/okoline na određenoj udaljenosti.

    1.1.2.4.   „Svjetljivost” znači omjer sjaja objekta i njegove neposredne pozadine/okoline koji omogućava razlikovanje objekta od njegove pozadine/okoline.

    1.1.2.5.   „Razlučivanje” znači najmanji detalj koji se može razaznati perceptivnim sustavom, odnosno opaziti kao odvojen od veće cjeline. Razlučivanje ljudskog oka naziva se „oštrinom vida”

    1.1.2.6.   „Kritični objekt” znači okrugli predmet promjera D0 = 0,8 m (1).

    1.1.2.7.   „Kritična sposobnost raspoznavanja” znači razinu sposobnosti raspoznavanja koju je ljudsko oko općenito sposobno postići u različitim uvjetima. U cestovnom prometu, granična vrijednost kritične sposobnosti raspoznavanja je osam lučnih minuta vidnog kuta.

    1.1.2.8.   „Vidno polje” znači odsječak trodimenzionalnog prostora u kojemu se kritični objekt može zamijetiti i prenijeti uređajem za neizravno gledanje. To se temelji na vidljivosti na razini tla koju daje uređaj i koja može biti ograničena s najvećom daljinom prepoznavanja koju ima uređaj.

    1.1.2.9.   „Daljina prepoznavanja” znači udaljenost mjerenu na razini tla od referentne točke gledanja do krajnje točke na kojoj se kritični predmet može zamijetiti (granična vrijednost očito dostignute kritične sposobnosti raspoznavanja).

    1.1.2.10.   „Kritično vidno polje” znači područje u kojemu kritični predmet treba biti prepoznat pomoću uređaja za neizravno gledanje, a koje je određeno kutom i jednom ili više daljina prepoznavanja.

    1.1.2.11.   „Referentna točka gledanja” označava točku u odnosu na vozilo na koje se odnosi propisano vidno polje. Ta točka je projekcija na tlo presjeka vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju s ravninom usporednom s središnjom uzdužnom ravninom vozila koja se nalazi 20 cm od vanjske strane vozila.

    1.1.2.12.   „Vidljivi spektar” znači valnu duljinu u području sposobnosti raspoznavanja ljudskog oka: 380 – 780 nm.

    1.1.3.   „Drugi uređaji za neizravno gledanje” znači uređaje određene u točki 1.1., gdje se vidno polje ne dobiva pomoću zrcala ili uređaja za neizravno gledanje s kamerom i monitorom.

    1.1.4.   „Tip uređaja za neizravno gledanje” znači uređaje koji se ne razlikuju po sljedećim bitnim svojstvima:

    konstrukciji uređaja, uključujući spoj s nadogradnjom ako je važno,

    kod zrcala, razredu, obliku, dimenzijama i polumjeru zakrivljenosti zrcalne plohe zrcala,

    kod uređaja s kamerom i monitorom, daljini prepoznavanja i rasponu vidljivosti.

    1.2.   „Vozila kategorija M1, M2, M3, N1, N2, i N3” znači kategorije vozila određene u Prilogu II. dijelu A Direktive 70/156/EEZ.

    1.2.1.   „Tip vozila s obzirom na neizravno gledanje” znači motorna vozila koja su istovjetna s obzirom na sljedeće osnovne značajke:

    1.2.1.1.

    tip uređaja za neizravno gledanje;

    1.2.1.2.

    dijelove nadogradnje koji smanjuju vidno polje;

    1.2.1.3.

    koordinate R točke;

    1.2.1.4.

    propisani položaji i oznake homologacije tipa obveznih i neobveznih (ako su ugrađeni) uređaja za neizravno gledanje.

    2.   ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

    2.1.   Zahtjev za EZ homologaciju tipa sastavnog dijela tipa uređaja za neizravno gledanje mora podnijeti proizvođač.

    2.2.   Obrazac opisnog dokumenta prikazan je u Dodatku 1. ovom Prilogu.

    2.3.   Za svaki tip uređaja za neizravno gledanje zahtjev mora biti popraćen:

    2.3.1.

    kod zrcala, sa četiri primjerka: tri za ispitivanja i jedan koji ostaje u laboratoriju za moguće daljnje ispitivanje za koje bi se kasnije mogla ukazati potreba. Laboratorij može zahtijevati dostavljanje dodatnih uzoraka.

    2.3.2.

    kod drugih uređaja za neizravno gledanje, s po jednim primjerkom svih dijelova.

    3.   NATPISI

    Uzorci tipa zrcala ili drugih uređaja za neizravno gledanje koji su dostavljeni za EZ homologaciju tipa sastavnog dijela moraju biti jasno, vidljivo i neizbrisivo označeni trgovačkom oznakom ili nazivom i moraju imati dovoljno prostora za upisivanje EZ homologacije tipa sastavnog dijela; taj prostor mora biti prikazan na crtežima koji se navode u točki 1.2.1.2. Dodatka 1. ovom Prilogu.

    4.   ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU VOZILA S OBZIROM NA UGRADBU UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

    4.1.   Zahtjev za EZ homologaciju vozila s obzirom na uređaje za neizravno gledanje mora podnijeti proizvođač.

    4.2.   Obrazac opisnog dokumenta prikazan je u Dodatku 3. ovom Prilogu.

    4.3.   Za svaki tip vozila zahtjev mora biti popraćen:

    4.3.1.   s vozilom kao predstavnikom tog tipa, s tim da se vozilo ako je potrebno odabire prema sporazumu s tehničkom službom odgovornom za provođenje ispitivanja.

    5.   EZ HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA

    5.1.   Za svako zrcalo ili drugi uređaj za neizravno gledanje osim zrcala, ako su zadovoljeni odgovarajući zahtjevi, izdaju se EZ homologacija tipa sastavnog dijela i homologacijski broj, prema Prilogu VII. Direktivi 70/156/EEZ.

    5.2.   Taj se broj ne smije dodijeliti kojemu drugom tipu uređaja za neizravno gledanje.

    5.3.   Obrazac certifikata o EZ homologaciji prikazan je u Dodatku 2. ovom Prilogu.

    6.   OZNAČIVANJE

    Svaki uređaj za neizravno gledanje koji je u skladu s tipom za koji je dodijeljena homologacija tipa sastavnog dijela prema ovoj Direktivi mora nositi oznaku EZ homologacije tipa sastavnog dijela kao što je navedeno u Dodatku 5.

    7.   EZ HOMOLOGACIJA VOZILA

    7.1.   Za svaki tip vozila, ako su zadovoljeni relevantni zahtjevi, izdaje se EZ homologacija vozila.

    7.2.   Obrazac certifikata o EZ homologaciji prikazan je u Dodatku 4. ovom Prilogu.

    7.3.   Svakom tipu vozila izdaje se broj homologacije, prema Prilogu VII. Direktivi 70/156/EEZ. Pojedina država članica ne smije dodijeliti isti broj kojemu drugom tipu vozila.

    8.   PREINAKE TIPA I IZMJENE HOMOLOGACIJA

    8.1.   Kada su učinjene preinake tipa vozila ili tipa uređaja za neizravno gledanje u skladu s ovom Direktivom, primjenjuju se odredbe članka 5. Direktive 70/156/EEZ.

    9.   SUKLADNOST PROIZVODNJE (VOZILA I SASTAVNI DIJELOVI)

    9.1.   Poduzimaju se mjere za osiguranje sukladnosti proizvodnje u skladu s odredbama propisanima u članku 10. Direktive 70/156/EEZ.


    (1)  Sustav za neizravno gledanje namijenjen je prepoznavanju relevantnih cestovnih korisnika. Relevantnost cestovnog korisnika određena je njegovim položajem i (potencijalnom) brzinom. Više ili manje u razmjeru s brzinom pješaka, biciklista ili vozača mopeda, povećavaju se i dimenzije tih cestovnih korisnika. U svrhu prepoznavanja cestovnog korisnika, vozač mopeda (D = 0,8) na udaljenosti od 40 m smatra se istovjetnim pješaku (D = 0,5) na udaljenosti od 25 m. S obzirom na njihove brzine, vozač mopeda je odabran kao kriterij za veličinu prepoznavanja; iz tog razloga objekt veličine 0,8 m koristi se za određivanje uspješnosti prepoznavanja.

    PRILOG II.

    KONSTRUKCIJSKI ZAHTJEVI I PROPISANA ISPITIVANJA ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE

    A.   ZRCALA

    1.   Opći zahtjevi

    1.1.   Sva zrcala moraju biti namjestiva.

    1.2.   Rub zrcalne plohe mora se nalaziti unutar zaštitnog kućišta (držača i sl.) čiji obod mora imati vrijednost „c” veću od 2,5 mm ili jednaku u svakoj točki i svim smjerovima. Ako zrcalna ploha strši iznad zaštitnog kućišta, polumjer zakrivljenosti „c” ruba dijela koji strši ne smije biti manji od 2,5 mm i zrcalna ploha mora se vraćati u zaštitno kućište pod djelovanjem sile od 50 N u točki u kojoj najviše strši u odnosu na zaštitno kućište u vodoravnom smjeru približno usporednom uzdužnoj središnjoj ravnini vozila.

    1.3.   Kad je zrcalo pričvršćeno na ravnu plohu, svi dijelovi, neovisno o položaju namještanja zrcala, uključujući i dijelove koji su ostali pričvršćeni na zaštitno kućište nakon ispitivanja iz točke 4.2., koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm kod unutarnjeg zrcala ili 100 mm kod vanjskog zrcala, moraju imati polumjer zakrivljenosti „c” koji nije manji od 2,5 mm.

    1.3.1.   Rubovi rupa za pričvršćenje ili upuštanje čiji su promjer ili dijagonala manji od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz točke 1.3. pod uvjetom da su tupi.

    1.4.   Nosač zrcala na vozilu mora biti konstruiran tako da valjak polumjera 70 mm, čija je os u osi, ili u jednoj od osi zakretanja ili preklapanja čime se omogućava otklon zrcala u pravcu mogućeg udarca, prolazi barem kroz dio plohe na koju je nosač pričvršćen.

    1.5.   Dijelovi vanjskih zrcala, koji se spominju u točkama 1.2. i 1.3., načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A izuzeti su od navedenih zahtjeva.

    1.6.   Ako su dijelovi unutarnjih zrcala načinjeni od materijala tvrdoće manje od 50 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točaka 1.2. i 1.3. primjenjuju se samo na nosač.

    2.   Dimenzije

    2.1.   Unutarnji retrovizori (razred I.)

    Dimenzije zrcalne plohe moraju biti takve da je u nju moguće upisati pravokutnik čija je jedna stranica duljine 40 mm, a druga duljine „a” u milimetrima gdje je:

    Image

    r = polumjer zakrivljenosti.

    2.2.   Glavni vanjski retrovizori (razredi II. i III.)

    2.2.1.

    Dimenzije zrcalne plohe moraju biti takve da je na površinu moguće upisati:

    pravokutnik visine 40 mm čija duljina osnovice, izražena u milimetrima, ima vrijednost „a”

    odsječak usporedan s visinom pravokutnika čija duljina, izražena u milimetrima, ima vrijednost „b”.

    2.2.2.

    Najmanje vrijednosti „a” i „b” dane su u donjoj tablici:

    Razred retrovizora

    a

    (mm)

    b

    (mm)

    II

    Image

    200

    III

    Image

    70

    2.3.   „Širokokutna” vanjska zrcala (razred IV.)

    Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njene dimenzije takve da omogućava, prema potrebi zajedno s vanjskim zrcalom razreda II., vidno polje određeno u točki 5.4. Priloga III.

    2.4.   „Blizinska” vanjska zrcala (razred V.)

    Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njene dimenzije takve da zrcalo omogućava vidno polje određeno u točki 5.5. Priloga III.

    2.5.   Prednja zrcala (razred VI.)

    Obris zrcalne plohe mora biti jednostavnoga geometrijskog oblika, a njene dimenzije takve da zrcalo omogućava vidno polje određeno u točki 5.6. Priloga III.

    3.   Zrcalna ploha i koeficijenti refleksije

    3.1.   Zrcalna ploha zrcala mora biti ravna ili kuglasto izbočena. Vanjska zrcala mogu biti opremljena dodatnim nekuglastim dijelom ako glavno zrcalo ispunjava zahtjeve za indirektno vidno polje.

    3.2.   Razlike između polumjera zakrivljenosti zrcala

    3.2.1.

    Razlika između ri ili r’i i rp kod svake referentne točke ne smije prelaziti 0,15 r.

    3.2.2.

    Razlika između svakog od polumjera zakrivljenosti (rp1, rp2 i rp3) i r ne smije prelaziti 0,15 r.

    3.2.3.

    Kada r nije manji od 3 000 mm, vrijednost od 0,15 r određena u točkama 3.2.1. i 3.2.2. zamjenjuje se s 0,25 r.

    3.3.   Zahtjevi za nekuglaste dijelove zrcala

    3.3.1.

    Nekuglasta zrcala moraju biti dovoljne veličine i takvog oblika da vozaču pruže korisne informacije. To uobičajeno znači najmanju širinu od 30 mm u određenoj točki.

    3.3.2.

    Polumjer zakrivljenosti ri nekuglastog dijela ne smije biti manji od 150 mm.

    3.4.   Vrijednost „r” kuglastih zrcala ne smije biti manja od:

    3.4.1.

    1 200 mm za unutarnje retrovizore (razred I.);

    3.4.2.

    1 200 mm za glavne vanjske retrovizore razreda II. i III.;

    3.4.3.

    300 mm za „širokokutna” vanjska zrcala (razred IV.) i „blizinska” vanjska zrcala (razred V.);

    3.4.4.

    200 mm za prednja zrcala (razred VI.).

    3.5.   Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije, određena prema metodi opisanoj u Dodatku 1. ovom Prilogu, ne smije biti manja od 40 %.

    Ako zrcalna ploha ima promjenjiv stupanj refleksije, „dnevni” položaj treba omogućiti prepoznavanje boja signalizacije koja se upotrebljava u cestovnome prometu. Vrijednost uobičajenog koeficijenta refleksije u „noćnome” položaju ne smije biti manja od 4 %.

    3.6.   Zrcalna ploha treba zadržati svojstva utvrđena u točki 3.5. usprkos duljem izlaganju nepovoljnim vremenskim uvjetima u uobičajenoj uporabi.

    4.   Ispitivanja

    4.1.   Zrcala se podvrgavaju ispitivanjima koja su opisana u točki 4.2.

    4.1.1.   Ispitivanje navedeno u točki 4.2. nije potrebno kod vanjskih zrcala čiji ni jedan dio, bez obzira na položaj namještanja i kada je vozilo opterećeno tako da ima najveću tehnički dopuštenu masu, nije manje od 2 m iznad tla.

    To se odstupanje također primjenjuje na dijelove za pričvršćivanje zrcala (pričvrsne pločice, nosače, kuglaste zglobove itd.) koji su postavljeni manje od 2 m iznad tla i koji ne strše izvan ukupne širine vozila izmjerene u poprečnoj ravnini koja prolazi kroz dijelove za pričvršćivanje najnižeg zrcala ili kroz druge točke ispred te ravnine ako to daje veću ukupnu širinu.

    U takvim slučajevima treba priložiti opis s objašnjenjem da zrcalo treba ugraditi tako da bude u skladu s navedenim uvjetima za postavljanje njegovih dijelova za pričvršćivanje na vozilo.

    Pri primjeni tog odstupanja, nosač treba neizbrisivo označiti simbolom

    Image

    a u certifikat o homologaciji tipa potrebno je staviti odgovarajuću napomenu.

    4.2.   Ispitivanje udarom

    Ispitivanje iz ovog stavka ne provodi se za uređaje integrirane u nadogradnji vozila s prednjim područjem otklona ne većim od 45 ° mjereno u odnosu prema uzdužnoj središnjoj ravnini vozila ili uređaja koji ne strše više od 100 mm, mjereno izvan okolne nadogradnje vozila prema Direktivi 74/483/EEZ.

    4.2.1.   Opis ispitne naprave

    4.2.1.1.   Ispitna naprava sastoji se od njihala koje se može njihati oko dviju vodoravnih međusobno okomitih osi, od kojih je jedna okomita na ravninu u kojoj leži putanja otpuštanja njihala.

    Kraj njihala ima čekić u obliku krute kugle promjera 165 ± 1 mm koja je obložena slojem gume debljine 5 mm tvrdoće 50 Shore A.

    Opremljena je uređajem koji omogućava određivanje pretpostavljenog najvećeg kuta kraka njihala u ravnini otpuštanja.

    Podloga koja je čvrsto pričvršćena na konstrukciju njihala služi za držanje uzoraka u skladu sa zahtjevima za ispitivanje udarom koji su navedeni u točki 4.2.2.6.

    Slika 2. prikazuje dimenzije ispitne naprave i posebne konstrukcijske zahtjeve:

    Image

    4.2.1.2.   Središte udarca njihala leži u središtu kugle koja predstavlja čekić. Njegova udaljenost „l” od osi njihanja u ravnini otpuštanja iznosi 1 m ± 5 mm. Reducirana masa njihala je m0 = 6,8 ± 0,05 kilograma. Omjer između „m0” i ukupne mase njihala „m” i razmaka „d” između težišta njihala i njegove osi vrtnje izražen je jednadžbom:

    Image

    4.2.2.   Opis ispitivanja

    4.2.2.1.   Za pričvršćenje zrcala na podlogu upotrebljava se postupak koji preporuča proizvođač uređaja ili, kad je primjenjivo, proizvođač vozila.

    4.2.2.2.   Postavljanje zrcala za ispitivanje

    4.2.2.2.1.

    Zrcala se postavljaju na napravu za udar njihalom tako da su uspravna i vodoravna os u istome položaju kao kad je zrcalo ugrađeno na vozilo u skladu s proizvođačevim uputama za ugradbu.

    4.2.2.2.2.

    Kad je zrcalo namjestivo u odnosu na podlogu, položaj pri ispitivanju mora biti takav da je unutar granica namještanja, koje je naveo podnositelj zahtjeva, mogućnost pomicanja uređaja najmanje vjerojatna.

    4.2.2.2.3.

    Kad zrcalo ima napravu za namještanje njegove udaljenosti od podloge, ta se naprava treba namjestiti u položaj u kojemu je razmak između kućišta i podloge najkraći.

    4.2.2.2.4.

    Kad je zrcalna ploha pomična u kućištu, namješta se tako da je gornji rub koji je najudaljeniji od vozila u položaju najvećeg stršenja u odnosu na kućište.

    4.2.2.3.   Osim kod ispitivanja 2. za unutarnja zrcala (vidi točku 4.2.2.6.1.) kad je njihalo u uspravnome položaju, vodoravna i uzdužna vertikalna ravnina, koje prolaze kroz središte čekića, moraju prolaziti kroz središte zrcalne plohe, prema definiciji u točki 1.1.1.10. Priloga I. Uzdužni smjer njihanja njihala mora biti usporedan s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

    4.2.2.4.   Kad pri uvjetima namještanja utvrđenim u točkama 4.2.2.1. i 4.2.2.2. dijelovi zrcala ograničavaju vraćanje čekića, točku udara treba pomaknuti u smjeru okomitu na os vrtnje ili zakretanja o kojoj je riječ.

    Pomak ne smije biti veći od onog nužno potrebnog za provedbu ispitivanja; pomak može biti ograničen tako:

    da kugla koja ograničava čekić barem dodiruje cilindar, prema definiciji u točki 1.4.,

    ili da je dodirna točka s čekićem odmaknuta barem 10 mm od ruba zrcalne plohe.

    4.2.2.5.   Ispitivanje se provodi tako da čekić padne s visine koja odgovara kutu njihala od 60 ° u odnosu na okomicu, tako da čekić udari retrovizor u trenutku kad klatno dođe u uspravni položaj.

    4.2.2.6.   Ispitivanje zrcala udarom pod različitim sljedećim uvjetima

    4.2.2.6.1.   Unutarnja zrcala

    Ispitivanje 1. Točke udara moraju odgovarati definiciji u točki 4.2.2.3. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na strani zrcalne plohe.

    Ispitivanje 2. Točka udara na rubu je zaštitnog kućišta, tako da proizvedeni udarac čini kut od 45 ° u odnosu na ravninu zrcalne plohe i nalazi se u vodoravnoj ravnini koja prolazi kroz središte te površine. Udarac mora pogoditi zrcalnu plohu.

    4.2.2.6.2.   Vanjska zrcala

    Ispitivanje 1. Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3. i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na strani zrcalne plohe.

    Ispitivanje 2. Točke udara moraju odgovarati definicijama u točkama 4.2.2.3. i 4.2.2.4. Udar mora biti takav da čekić udari zrcalo na suprotnoj strani od zrcalne plohe.

    Kad su retrovizori razreda II. i III. pričvršćeni na zajednički nosač s retrovizorima razreda IV., gore navedena ispitivanja provode se na nižemu retrovizoru. Ipak, tehnička služba odgovorna za ispitivanja može ponoviti jedno ili oba ispitivanja na gornjemu retrovizoru ako je on manje od 2 m iznad tla.

    5.   Rezultati ispitivanja

    5.1.   Kod ispitivanja opisanih u točki 4.2., njihalo mora nakon udarca nastaviti njihanje tako da projekcija pretpostavljenog položaja kraka u ravnini otpuštanja čini kut od 20 ° u odnosu na okomicu. Točnost mjerenja kuta mora biti ± 1 °.

    5.1.1.   Taj se zahtjev ne primjenjuje na zrcala pričvršćena na vjetrobransko staklo, na koje se nakon ispitivanja primjenjuje zahtjev određen u točki 5.2.

    5.1.2.   Propisan kut vraćanja njihala u odnosu na okomicu smanjuje se od 20 ° na 10 ° za sve retrovizore razreda II. i IV. te za retrovizore razreda III. koji su pričvršćeni na nosač koji se uobičajeno upotrebljava za zrcala razreda IV.

    5.2.   Ako bi se nosač zrcala koji je pričvršćen na vjetrobransko staklo slomio za vrijeme ispitivanja opisanih u točki 4.2., preostali dio ne smije stršiti iznad podloge više od 10 mm, a njegov oblik nakon ispitivanja mora zadovoljavati zahtjeve utvrđene u točki 1.3.

    5.3.   Zrcalna ploha ne smije popucati za vrijeme ispitivanja opisanih u točki 4.2. Međutim, dopušteno je pucanje zrcalne plohe ako je ispunjen jedan od ovih uvjeta:

    5.3.1.

    da fragmenti stakla još ostaju na podlozi kućišta ili na površini koja je čvrsto pričvršćena na kućište; djelomično odvajanje stakla od njegove podloge prihvatljivo je pod uvjetom da ne prekoračuje 2,5 mm na svakoj strani pukotina. Dopušteno je da sitni djelići otpadaju s površine stakla u točki udara;

    5.3.2.

    da je zrcalna ploha od sigurnosnog stakla.

    B.   UREĐAJI ZA NEIZRAVNO GLEDANJE OSIM ZRCALA

    1.   Opći zahtjevi

    1.1.

    Ako je neophodno da korisnik sam namjesti uređaj za neizravno gledanje, uređaj mora biti namjestiv bez uporabe alata.

    1.2.

    Ako uređaj za neizravno gledanje može prikazati cijelo propisano vidno polje samo pretraživanjem vidnog polja, cijeli postupak pretraživanja, prikazivanja i vraćanja u svoj početni položaj ne smije trajati više od dvije sekunde.

    2.   Uređaji za neizravno gledanje s kamerom i monitorom

    2.1.   Opći zahtjevi

    2.1.1.

    Kad je uređaj za neizravno gledanje s kamerom i monitorom pričvršćen na ravnu površinu, svi dijelovi, bez obzira na položaj namještanja uređaja, koji se mogu dotaknuti s kuglom promjera 165 mm kod monitora i 100 mm kod kamere, moraju imati polumjer zakrivljenosti „c” koji nije manji od 2,5 mm.

    2.1.2.

    Rubovi rupa za pričvršćenje ili upuštanje čiji su promjer ili najduža dijagonala manji od 12 mm izuzeti su od zahtjeva za polumjer iz točke 2.1.1. pod uvjetom da su tupi.

    2.1.3.

    Ako su dijelovi kamere i monitora načinjeni od materijala tvrdoće manje od 60 Shore A i pričvršćeni na kruti nosač, zahtjevi iz točke 2.1.1. primjenjuju se samo na nosač.

    2.2.   Funkcionalni zahtjevi

    2.2.1.

    Kamera treba dobro raditi i pri slabijem dnevnom osvjetljenju. Kamera mora omogućiti kontrast svjetljivosti od najmanje 1: 3 pri slabijoj sunčevoj svjetlosti u području izvan dijela slike u kojemu je izvor svjetlosti reproduciran (uvjet utvrđen u EN 12368:8.4). Izvor svjetlosti treba osvjetljavati kameru sa 40 000 luksa. Kut između okomice na ravninu osjetila i pravca koji spaja središnju točku osjetila i izvor svjetlosti treba iznositi 10 °.

    2.2.2.

    Monitor mora u različitim uvjetima osvijetljenosti proizvoditi najmanji kontrast kako je određen u nacrtu međunarodne norme ISO/DIS 15008 [2].

    2.2.3.

    Mora biti moguće ručno ili automatsko namještanje prosječne svjetljivost monitora prema uvjetima u okolini.

    2.2.4.

    Mjerenje kontrasta svjetljivosti treba provoditi prema ISO/DIS 15008.

    3.   Drugi uređaji za neizravno gledanje

    Mora se osigurati da uređaj zadovoljava sljedeće zahtjeve:

    3.1.

    Uređaj mora opažati vidljivi spektar i uvijek prikazivati sliku bez potrebe za tumačenjem u vidljivom spektru.

    3.2.

    Funkcionalnost treba biti osigurana u uvjetima uporabe u kojima će sustav biti primjenjivan. Zavisno od tehnologije korištene za dobivanje i prikazivanje slika, potpuno ili djelomično treba uvažiti točku 2.2. U ostalim slučajevima, definiranjem sustava osjetljivosti i demonstriranjem pomoću tog sustava koji je podudaran s onim u točki 2.2., može se pokazati da je osiguran usporediv ili bolji rad od rada koji se zahtijeva od zrcala i uređaja za neizravno gledanje s kamerom i monitorom.

    PRILOG III.

    ZAHTJEVI ZA UGRADBU ZRCALA I DRUGIH UREĐAJA ZA NEIZRAVNO GLEDANJE U VOZILA

    Općenito

    1.1.

    Zrcala i drugi uređaji za neizravno gledanje moraju biti pričvršćeni tako da se pomicanjem zrcala ili uređaja znatnije ne mijenja vidno polje i da se ne tresu toliko da bi kod vozača to moglo prouzročiti pogrešno tumačenje prirode uočene slike.

    1.2.

    Uvjeti koji su utvrđeni u točki 1.1. moraju biti zadovoljeni do 80 % najveće brzine vozila, ali ne veće od 150 km/h.

    1.3.

    Vidna polja utvrđena niže primjenjuju se gledanjem s oba oka istodobno, iz „točaka vozačevih očiju” prema definiciji u točki 1.1.1.12. Priloga I. Vidna polja određuju se kad je vozilo u voznome stanju prema definiciji u Direktivi 97/27/EZ, Prilogu I. točki 2.5. Gledanje se provodi kroz stakla čiji je koeficijent ukupnog propuštanja svjetlosti najmanje 70 % izmjeren okomito na plohu.

    Zrcala

    2.   Broj

    2.1.   Najmanji broj obveznih zrcala

    2.1.1.   Vidna polja propisana u točki 5. moraju se dobiti s najmanjim brojem obveznih zrcala prema sljedećoj tablici. Kad zrcala nisu obvezna to znači da se ne zahtijeva niti je obvezan bilo koji drugi sustav za neizravno gledanje.

    Kategorija vozila

    Unutarnje zrcalo

    Vanjska zrcala

    Unutarnje zrcalo

    Razred I.

    Glavno zrcalo (veliko)

    Razred II.

    Glavno zrcalo (malo)

    Razred III.

    Širokokutno zrcalo

    Razred IV.

    Blizinsko zrcalo

    Razred V.

    Prednje zrcalo

    Razred VI.

    M1

    Obvezno

    Osim ako zrcalo ne osigurava stražnju vidljivost (kao što je određeno u točki 5.1., Priloga III.)

    Neobvezan

    Ako zrcalo ne osigurava stražnju vidljivost

    Neobvezno

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani. Može se ugraditi zrcalo razreda II. kao alternativa.

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Neobvezno

    (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    M2

    Neobvezno

    (nema zahtjeva za vidno polje)

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Nije dopušteno

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Neobvezno

    (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    M3

    Neobvezno

    (nema zahtjeva za vidno polje)

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Nije dopušteno

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Neobvezno

    (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    N1

    Obvezno

    Osim ako zrcalo ne osigurava stražnju vidljivost (kao što je određeno u točki 5.1., Priloga III.)

    Neobvezno

    Ako zrcalo ne osigurava stražnju vidljivost

    Neobvezno

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani. Može se ugraditi zrcalo razreda II. kao alternativa.

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i/ili jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Neobvezno

    (mora biti ugrađenonajmanje 2 m iznad tla)

    N2 ≤ 7,5 t

    Neobvezno

    (nema zahtjeva za vidno polje)

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Nije dopušteno

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Neobvezno

    Jedno prednje zrcalo (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    N2 > 7,5 t

    Neobvezno

    (nema zahtjeva za vidno polje)

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Nije dopušteno

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Obvezno, vidjeti točke 3.7. i 5.5.5.

    Priloga III.

    Jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Obvezno, vidjeti točku 2.1.2.

    Priloga III.

    Jedno prednje zrcalo (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    N3

    Neobvezno

    (nema zahtjeva za vidno polje)

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Nije dopušteno

    Obvezno

    Jedno na vozačevoj strani i jedno na suvozačevoj strani

    Obvezno, vidjeti točke 3.7. i 5.5.5.

    Priloga III.

    Jedno na suvozačevoj strani

    Neobvezno

    Jedno na vozačevoj strani (oba moraju biti ugrađena najmanje 2 m iznad tla)

    Obvezno, vidjeti točku 2.1.2.

    Priloga III.

    Jedno prednje zrcalo (mora biti ugrađeno najmanje 2 m iznad tla)

    2.1.2.   Ako se opisano vidno polje prednjeg zrcala zadano u točki 5.6. može dobiti drugim uređajem za neizravno gledanje koji je odobren u skladu s Prilogom II. dio B, i ako je uređaj ugrađen u skladu s ovim Prilogom, taj se uređaj može rabiti umjesto zrcala.

    Ako je uporabljen uređaj s kamerom i monitorom, monitor smije pokazivati isključivo vidno polje zadano u točki 5.6. dok se vozilo kreće naprijed brzinom do 30 km/h. Ako se vozilo kreće većom brzinom ili se kreće natrag monitor se može rabiti da prikaže vidno polje drugih kamera ugrađenih na vozilo.

    2.2.   Odredbe ove Direktive ne primjenjuju se na nadzorna zrcala određena u točki 1.1.1.3. Priloga I. Međutim, vanjska nadzorna zrcala trebaju biti ugrađena na visini od najmanje 2 m iznad tla kad masa vozila s teretom odgovara najvećoj tehnički dopuštenoj masi.

    3.   Položaj

    3.1.   Zrcala moraju biti ugrađena tako da vozač iz svog sjedala u uobičajenom položaju jasno vidi cestu iza, ispred i bočno od vozila.

    3.2.   Vanjska zrcala moraju biti vidljiva kroz bočne prozore ili kroz dio vjetrobranskog stakla koji prekrivaju brisači. Međutim, zbog konstrukcijskih razloga posljednja se odredba (tj. odredba u vezi s dijelom vjetrobranskog stakla koje se briše) ne primjenjuje na:

    vanjska zrcala na suvozačkoj strani za vozila kategorija M2 i M3,

    zrcala razreda VI.

    3.3.   Kod mjerenja vidnog polja na podvozju s kabinom, najveće i najmanje širine nadogradnje vozila mora dati proizvođač i prema potrebi ih simulirati profilom glave lutke. Sve ispitivane konfiguracije vozila i zrcala moraju se prikazati na certifikatu o EZ homologaciji tipa vozila s obzirom na ugradbu zrcala (vidi Prilog I. Dodatak 4.).

    3.4.   Propisano vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila mora biti postavljeno tako da čini kut od najviše 55 ° između središnje vertikalne ravnine vozila i vertikalne ravnine koja prolazi kroz središte zrcala i središte odsječka od 65 mm koji spaja točke vozačevih očiju.

    3.5.   Zrcala ne smiju stršiti izvan vanjskog dijela nadogradnje vozila osjetno više nego je potrebno za zadovoljavanje zahtjeva za vidno polje utvrđenih u točki 5.

    3.6.   Kad je razmak od donjeg ruba vanjskog zrcala do tla manji od 2 m i vozilo je opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, to zrcalo ne smije stršiti više od 250 mm izvan vanjske širine vozila izmjerene bez zrcala.

    3.7.   Zrcala razreda V. i VI. moraju biti ugrađena na vozila tako da bez obzira na njihov položaj nakon namještanja ni jedan njihov dio ni dio njihovih držača nije manje od 2 m iznad tla kad je vozilo opterećeno tako da ima najveću tehnički dopuštenu ukupnu masu.

    Međutim, ta zrcala ne smiju biti ugrađena na vozila s kabinom takve visine da bi se spriječila sukladnost s tim zahtjevom. U takvom slučaju ne zahtijeva se neki drugi uređaj za neizravno gledanje.

    3.8.   U uvjetima iz točaka 3.5, 3.6 i 3.7., zrcala mogu stršiti izvan najvećih dopuštenih širina vozila.

    4.   Namještanje

    4.1.   Unutarnje zrcalo mora biti takvo da ga vozač može namještati iz svojeg sjedala.

    4.2.   Vanjsko zrcalo na vozačevoj strani vozila mora biti moguće namještati iz vozila kad su zatvorena vrata, a otvoren prozor. Međutim, mora ga biti moguće izvana učvrstiti u jednom položaju.

    4.3.   Zahtjevi iz točke 4.2. ne primjenjuju se na vanjska zrcala koja se iz sklopljenog položaja mogu vratiti u prijašnji položaj bez namještanja.

    5.   Vidna polja

    5.1.   Unutarnji retrovizor (razred I.)

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste, simetričan u odnosu na središnju uspravnu uzdužnu ravninu vozila, širine 20 m na udaljenosti od 60 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta (vidi sliku 6.).

    Image

    5.2.   Glavni vanjski retrovizor razreda II.

    5.2.1.   Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 5 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom uspravnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila na vozačevoj strani, na udaljenosti od 30 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta.

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču po širini preko 1 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 7.).

    5.2.2.   Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 5 m, ograničen na suvozačevoj strani ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila i prolazi kroz krajnju točku vozila na suvozačevoj strani, na udaljenosti od 30 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta.

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču po širini preko 1 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 7.).

    Image

    5.3.   Glavni vanjski retrovizori razreda III.

    5.3.1.   Vanjski retrovizor na vozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 4 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila na vozačevoj strani, na udaljenosti od 20 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta (vidi sliku 8.).

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču u širini od preko 1 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju.

    5.3.2.   Vanjski retrovizor na suvozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 4 m, ograničen na suvozačevoj strani ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila i prolazi kroz krajnju točku vozila na suvozačevoj strani, na udaljenosti od 20 m iza točaka vozačevih očiju do horizonta (vidi sliku 8.).

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču u širini od preko 1 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 4 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju.

    Image

    5.4.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo (razred IV.)

    5.4.1.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo na vozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 15 m, ograničen ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila na vozačevoj strani, na udaljenosti od najmanje 10 do 25 m iza točaka vozačevih očiju.

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču u širini od preko 4,5 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 9.).

    5.4.2.   „Širokokutno” vanjsko zrcalo na suvozačevoj strani

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste širine najmanje 15 m, ograničen na suvozačevoj strani ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila i prolazi kroz krajnju točku vozila na suvozačevoj strani, na udaljenosti od najmanje 10 do 25 m iza točaka vozačevih očiju.

    Dodatno, cesta mora biti vidljiva vozaču u širini od preko 4,5 m, što je ograničeno ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom i prolazi kroz krajnju točku vozila počevši od točke na 1,5 m iza vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju (vidi sliku 9.).

    Image

    5.5.   „Blizinsko” vanjsko zrcalo (razred V.)

    Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste duž bočne strane vozila, ograničen sljedećim vertikalnim ravninama (vidi slike 10.a i 10.b):

    5.5.1.   ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom vozila koja prolazi kroz krajnju točku kabine vozila na vozačevoj strani;

    5.5.2.   u poprečnome smjeru, usporednom ravninom koja prolazi na razmaku od 2 m ispred ravnine navedene u točki 5.5.1.;

    5.5.3.   prema natrag, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točke vozačevih očiju i postavljena je na razmaku od 1,75 m iza te ravnine;

    5.5.4.   prema naprijed, ravninom koja je usporedna s vertikalnom ravninom koja prolazi kroz točke vozačevih očiju i postavljena je na razmaku od 1 m ispred te ravnine. Ako je vertikalna poprečna ravnina koja prolazi kroz prednji rub branika vozila manje od 1 m ispred vertikalne ravnine koja prolazi kroz točke vozačevih očiju, vidno polje mora biti ograničeno tom ravninom.

    5.5.5.   Ako se vidno polje prikazano na slikama 10.a i 10.b može vidjeti pomoću kombinacije vidnih polja širokokutnog zrcala razreda IV. i prednjeg zrcala razreda VI., ugradba blizinskog zrcala razreda V. nije obvezna.

    Image

    5.6.   Prednje zrcalo (razred VI.)

    5.6.1.   Vidno polje mora biti takvo da vozač može vidjeti ravni vodoravni dio ceste, ograničen:

    jednom poprečnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku na prednjeg dijela kabine vozila,

    jednom poprečnom vertikalnom ravninom 2 000 mm ispred vozila,

    jednom vertikalnom uzdužnom ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom koja dotiče krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani, i

    jednom vertikalnom uzdužnom ravninom koja je usporedna sa središnjom vertikalnom uzdužnom ravninom udaljenoj 2 000 mm od krajnje vanjske točke vozila na vozačevoj strani.

    Prednji dio vidnog polja nasuprot vozačeve strane može biti zaobljen polumjerom od 2 000 mm (vidi sliku 11.).

    Zahtjevi za prednja zrcala obvezni su za vozila s ravnom vozačevom kabinom (kako je određeno u Direktivi 70/156/EEZ, Prilogu I. točki (a) bilješci (Z) za vozila kategorija N2 > 7,5 t i N3.

    Ako vozila tih kategorija i drugih konstrukcijskih svojstava u pogledu nadogradnje ne ispunjavaju zahtjeve za uporabu prednjeg zrcala, treba uporabiti uređaj s kamerom i monitorom. Ako niti jedna od tih mogućnosti ne osigura odgovarajuće vidno polje, tada treba uporabiti neki drugi uređaj za neizravno gledanje. Taj uređaj mora moći otkriti objekt visine 50 cm i promjera 30 cm unutar polja određenog u slici 11.

    Image

    5.6.2.   Međutim, ako vozač može vidjeti, uzimajući u obzir zaklanjanja zbog A-nosača, ravni pravac 300 mm ispred vozila na visini 1 200 mm iznad površine ceste koji se nalazi između uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz krajnju vanjsku točku vozila na vozačevoj strani i uzdužne vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom vertikalnom središnjom ravninom udaljenom 900 mm od krajnje vanjske točke vozila na strani suprotnoj od vozačeve, prednje zrcalo razreda VI nije obvezatno.

    5.7.   Kod zrcala koja imaju više zrcalnih ploha različite zakrivljenosti ili su pod kutom jedna prema drugoj, barem jedna od zrcalnih ploha mora osigurati vidno polje s dimenzijama (vidi točku 2.2.2. Priloga II.) kako je određeno za razred kojem oni pripadaju.

    5.8.   Zaklanjanja

    5.8.1.   Unutarnji retrovizor (razred I.)

    Smanjenje vidnog polja zbog postojanja naslona za glavu i posebno uređaja kao što su štitnici protiv sunca, brisači stražnjeg stakla, grijači i stop svjetla kategorije S3 te sastavni dijelovi nadogradnje kao što su prozorski nosači i razdjeljiva stražnja vrata, dopušteno je pod uvjetom da ti uređaji zajedno ne zaklanjaju više od 15 % propisanog vidnog polja projicirano na vertikalnu ravninu koja je okomita na uzdužnu središnju ravninu vozila. Stupanj zaklanjanja mjeri se naslonima za glavu namještenim u najniži mogući položaj i sa sklopljenim štitnicima protiv sunca.

    5.8.2.   Vanjska zrcala (razredi II., III., IV., V. i VI.)

    Zaklanjanje gore navedenih vidnih polja nadogradnjom ili nekim njezinim dijelovima, kao što su druga zrcala, ručke na vratima, gabaritna svjetla, pokazivači smjera, vanjski rubovi stražnjih branika i zrcalne plohe naprava za čišćenje, zanemaruje se ako je ukupno zaklanjanje manje od 10 % od propisanog vidnog polja.

    5.9.   Postupak ispitivanja

    Vidno polje određuje se postavljanjem jakih izvora svjetlosti u položaj očiju i promatranjem reflektirane svjetlosti na vertikalnom zaslonu za promatranje. Mogu se upotrebljavati druge istovjetne metode.

    Uređaji za neizravno gledanje osim zrcala

    6.   Uređaj za neizravno gledanje treba osigurati takvu učinkovitost da se kritični objekt može vidjeti unutar opisanog vidnog polja, uzimajući u obzir kritično zapažanje.

    7.   Zaklanjanje izravnog vozačevog pogleda zbog ugrađenog uređaja za neizravno gledanje mora se ograničiti na najmanju moguću mjeru.

    8.   Za određivanje daljine prepoznavanja kod uređaja za neizravno gledanje s kamerom i monitorom primjenjuje se postupak iz Dodatka ovom Prilogu.

    9.   Zahtjevi pri ugradbi monitora

    Smjer gledanja u monitor treba biti približan smjeru gledanja u jedan od glavnih zrcala.

    10.   Vozila kategorija M2 i M3 i potpuna ili dovršena vozila kategorija N2 > 7,5 t i N3 s posebnom nadogradnjom za skupljanje smeća mogu biti opremljena u stražnjemu dijelu nadogradnje s uređajem za neizravno gledanje osim zrcala da bi se osiguralo sljedeće vidno polje.

    10.1.   Vidno polje (vidi sliku 12.) mora biti takvo da vozač može vidjeti barem ravan vodoravan dio ceste koji je ograničen:

    vertikalnom ravninom koja je poravnata s najdaljom stražnjom točkom potpunog vozila i okomita na vertikalnu uzdužnu središnju ravninu vozila;

    vertikalnom ravninom koja je usporedna s prethodnom ravninom te se nalazi 2 000 mm iza prethodne ravnine (s obzirom na stražnji kraj vozila);

    s dvije vertikalne uzdužne ravnine određene krajnjim vanjskim bočnim točkama vozila i koje su usporedne s vertikalnom uzdužnom središnjom ravninom vozila.

    10.2.   Ako vozila tih kategorija ne mogu ispuniti zahtjeve točke 10.1. uporabom uređaja s kamerom i monitorom, mogu se rabiti drugi uređaji za neizravno gledanje. U tom slučaju uređaj mora moći otkriti objekt visine 50 cm i promjera 30 cm unutar polja određenog u točki 10.1.

    Image

    PRILOG IV.

    KORELACIJSKA TABLICA PREDVIĐENA U ČLANKU 6.

    Direktiva 71/127/EEZ kako je izmijenjena

    Ova Direktiva

    Članak 1.

    Članak 2.

    Članak 1.

    Članak 2.

    Članak 3.

    Članak 4.

    Članak 5.

    Članak 6.

    Članak 7.

    Članak 3.

    Članak 8.

    Članak 4.

    Članak 9.

    Članak 10.

    Članak 5.

    Članak 6.

    Članak 7.

    Članak 11.

    Članak 8.

    Prilog I.

    Prilog I.

    Dodatak 1. Prilogu I.

    Dodatak 1. Prilogu II.

    Dodatak 1. Prilogu I.

    Dodatak 2. Prilogu I.

    Dodatak 3. Prilogu I.

    Dodatak 4. Prilogu I.

    Dodatak 5. Prilogu I.

    Dodatak 2. Prilogu I.

    Dodatak 6. Prilogu I.

    Prilog II.

    Prilog II., A

    Prilog II., B

    Dodatak 1. Prilogu II.

    Dodatak 1. Prilogu II.

    Dodatak 2. Prilogu II.

    Dodatak 2. Prilogu II.

    Dodatak 3. Prilogu II.

    Prilog I. i Dodatak 5. Prilogu I.

    Prilog III.

    Dodatak 2. Prilogu I.

    Prilog III.

    Dodatak Prilogu III.

    Dodatak Prilogu III.

    Dodatak 4. Prilogu I.

    Prilog IV.


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    260


    32004L0093


    L 300/13

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    21.09.2004.


    DIREKTIVA KOMISIJE 2004/93/EZ

    od 21. rujna 2004.

    o izmjeni Direktive Vijeća 76/768/EEZ radi prilagodbe tehničkom napretku njezinih priloga II. i III.

    (Tekst značajan za EGP)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/768/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode (1), a posebno njezin članak 4.b i članak 8. stavak 2.,

    nakon savjetovanja sa Znanstvenim odborom za kozmetičke i neprehrambene proizvode namijenjene potrošačima (SCCNFP),

    budući da:

    (1)

    Direktiva 76/768/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 2003/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), zabranjuje u kozmetičkim proizvodima uporabu tvari koje su u Prilogu I. Direktivi Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari (3), razvrstane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju (CMR), 1., 2. i 3. kategorije, ali dopušta uporabu tvari razvrstanih u 3. kategoriju u skladu s Direktivom 67/548/EEZ, podložno procjeni i odobrenju SCCNFP-a; zato Direktiva 76/768/EEZ zahtijeva od Komisije da donese potrebne mjere.

    (2)

    Ako neke tvari, koje su razvrstane kao CMR 1. i 2. kategorije u Prilogu I. Direktivi 76/548/EEZ, još nisu navedene u Prilogu II. Direktivi 76/768/EEZ, potrebno ih je uvrstiti u taj Prilog. Tvari koje su razvrstane kao CMR 3. kategorije u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ moraju se također uvrstiti u Prilog II. Direktivi 76/768/EEZ, osim ako je SCCNFP ocijenio da je njihova uporaba u kozmetičkim proizvodima prihvatljiva.

    (3)

    Brišu se tvari koje su razvrstane kao CMR 1. i 2. kategorije navedene u prvom dijelu Priloga III. Direktivi 76/768/EEZ.

    (4)

    Direktivu 76/768/EEZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

    (5)

    Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za kozmetičke proizvode,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Prilog II. i Prilog III., dio 1. Direktive 76/768/EEZ izmjenjuju se u skladu s tekstom navedenim u Prilogu ovoj Direktivi.

    Članak 2.

    1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da tri mjeseca od dana stupanja na snagu nacionalnih odredaba predviđenih u članku 3. stavku 1. ni proizvođači u Zajednici ni uvoznici s poslovnim nastanom u Zajednici ne stave na tržište kozmetičke proizvode koji ne udovoljavaju zahtjevima ove Direktive.

    2.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da se proizvodi navedeni u stavku 1. ne bi prodavali ili isporučivali krajnjem potrošaču protekom šest mjeseci od dana stupanja na snagu nacionalnih odredaba predviđenih člankom 3. stavkom 1.

    Članak 3.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. listopada 2004. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

    Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 4.

    Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

    Članak 5.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2004.

    Za Komisiju

    Olli REHN

    Član Komisije


    (1)  SL L 262, 27.9.1976., str. 169. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/83/EZ (SL L 238, 25.9.2003., str. 23.).

    (2)  SL L 66, 11.3.2003., str. 26.

    (3)  SL 196, 16.8.1967., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2004/73/EZ (SL L 152, 30.4.2004., str. 1.).


    PRILOG

    Direktiva 76/768/EEZ mijenja se kako slijedi:

    1.

    U Prilogu II. referentni broj 289. mijenja se i glasi:

    „289.

    Olovo i njegovi spojevi.”

    2.

    U Prilogu II. dodaju se referentni brojevi od 452. do 1132. kako je niže naznačeno:

    „452.

    6-(2-kloroetil)-6-(2-metoksietoksi)-2,5,7,10-tetraoksa-6-silaundekan (Cas br. 37894-46-5)

    453.

    Kobaltov diklorid (Cas br. 7646-79-9)

    454.

    Kobaltov sulfat (Cas br. 10124-43-3)

    455.

    Niklov monoksid (Cas br. 1313-99-1)

    456.

    Diniklov trioksid (Cas br. 1314-06-3)

    457.

    Niklov dioksid (Cas br. 12035-36-8)

    458.

    Triniklov disulfid (Cas br. 12035-72-2)

    459.

    Tetrakarbonilnikal (Cas br. 13463-39-3)

    460.

    Niklov sulfid (Cas br. 16812-54-7)

    461.

    Kalijev bromat (Cas br. 7758-01-2)

    462.

    Ugljikov monoksid (Cas br. 630-08-0)

    463.

    Buta-1,3-dien (Cas br. 106-99-0)

    464.

    Izobutan (Cas br. 75-28-5), ako je maseni udjel butadiena u njemu w ≥ 0,1 %

    465.

    Butan (Cas br. 106-97-8), ako je maseni udjel butadiena u njemu w ≥ 0,1 %

    466.

    Plinovi (nafta), C3-4 (Cas br. 68131-75-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    467.

    Ostatni plin (nafta), katalitički krekirani destilat i kolona za apsorpciju frakcionirane katalitički krekirane nafte (Cas br. 68307-98-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    468.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju frakcionirane katalitički polimerizirane nafte (Cas br. 68307-99-3), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    469.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju katalitički reformirane nafte frakcioniranjem, bez sumporovodika (Cas br. 6830800-9), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    470.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stripiranje (propirivanje) za doradu krekiranog destilata vodikom (Cas br. 68308-01-0), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    471.

    Ostatni plin (nafta), kolona za apsorpciju plinskog ulja pri katalitičkom krekiranju (Cas br. 68308-03-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    472.

    Ostatni plin (nafta), postrojenje za dobivanje plina (Cas br. 68308-04-3), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    473.

    Ostatni plin (nafta), postrojenje za dobivanje plina, deetanizator (Cas br. 68308-05-4), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    474.

    Ostatni plin (nafta), kolona za frakcioniranje destilata odsumporenog vodikom i nafte odsumporene vodikom, bez kiseline (Cas br. 68308-06-5), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    475.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stripiranje (propirivanje) vakuumskog plinskog ulja odsumporenog vodikom, bez sumporovodika (Cas br. 68308-07-6), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    476.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju izomerizirane nafte frakcioniranjem (Cas br. 68308-08-7), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    477.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju lake primarne frakcije dobivene primarnom destilacijom sirove nafte, bez sumporovodika (Cas br. 68308-09-8), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    478.

    Ostatni plin (nafta), destilat dobiven primarnom destilacijom sirove nafte odsumporen vodikom, bez sumporovodika (Cas br. 68308-10-1), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    479.

    Ostatni plin (nafta), deetanizator pri pripremi pojne smjese za alkiliranje propana-propilena (Cas br. 68308-11-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    480.

    Ostatni plin (nafta), vakuumsko plinsko ulje, odsumporeno vodikom, bez sumporovodika (Cas br. 68308-12-3), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    481.

    Plinovi (nafta), vršni produkti katalitičkog krekiranja (Cas br. 68409-99-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    482.

    Alkani, C1-2 (Cas br. 68475-57-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    483.

    Alkani, C2-3 (Cas br. 68475-58-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    484.

    Alkani, C3-4 (Cas br. 68475-59-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    485.

    Alkani, C4-5 (Cas br. 68475-60-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    486.

    Loživi plinovi (Cas br. 68476-26-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    487.

    Loživi plinovi, destilati sirovog ulja (Cas br. 68476-29-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    488.

    Ugljikovodici, C3-4 (Cas br. 68476-40-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    489.

    Ugljikovodici, C4-5 (Cas br. 68476-42-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    490.

    Ugljikovodici, C2-4, bogati s C3 (Cas br. 68476-49-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    491.

    Naftni plinovi, tekući (Cas br. 68476-85-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    492.

    Naftni plinovi, tekući, „zaslađeni” (Cas br. 68476-86-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    493.

    Plinovi (nafta), C3-4, bogati izobutanom (Cas br. 68477-33-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    494.

    Destilati (nafta), C3-6, bogati piperilenom (Cas br. 68477-35-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    495.

    Plinovi (nafta), pojna smjesa za sustav amina (Cas br. 68477-65-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    496.

    Plinovi (nafta), odsumporeni vodikom pri proizvodnji benzena (Cas br. 68477-66-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    497.

    Plinovi (nafta), proizvodna jedinica za recikliranje benzena, bogati vodikom (Cas br. 68477-67-8), ako je maseni udjel butadiena u njima, w > 0,1 %

    498.

    Plinovi (nafta), uljna smjesa bogata vodikom i dušikom (Cas br. 68477-68-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    499.

    Plinovi (nafta), vršni produkti u uređaju za odjeljivanje butana (Cas br. 68477-69-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    500.

    Plinovi (nafta), C2-3 (Cas br. 68477-70-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    501.

    Plinovi (nafta), produkti s dna depropanizatora plinskog ulja dobivenog katalitičkim krekiranjem, bogati s C4 bez kiseline (Cas br. 68477-71-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    502.

    Plinovi (nafta), produkti s dna debutanizatora iz katalitički krekirane nafte, bogati s C3-5 (Cas br. 68477-72-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    503.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz depropanizatora katalitički krekirane nafte, bogati s C3, bez kiseline (Cas br. 68477-73-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    504.

    Plinovi (nafta), uređaj za katalitičko krekiranje (Cas br. 68477-74-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    505.

    Plinovi (nafta), uređaj za katalitičko krekiranje, bogati s C1-5 (Cas br. 68477-75-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    506.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz kolone za stabilizaciju katalitički polimerizirane nafte, C2-4 (Cas br. 68477-76-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    507.

    Plinovi (nafta), vršni produkti dobiveni iz kolone za stripiranje (propirivanje) katalitički reformirane nafte (Cas br. 68477-77-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    508.

    Plinovi (nafta), uređaj za katalitičko reformiranje, bogati s C1-4 (Cas br. 68477-79-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    509.

    Plinovi (nafta), C6-8 produkti recikliranja iz uređaja za katalitičko reformiranje (Cas br. 68477-80-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    510.

    Plinovi (nafta), C6-8 produkti iz uređaja za katalitičko reformiranje (Cas br. 68477-81-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    511.

    Plinovi (nafta), C6-8 produkti recikliranja iz uređaju za katalitičko reformiranje, bogati vodikom (Cas br. 68477-82-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    512.

    Plinovi (nafta), C3-5 olefinsko-parafinska pojna smjesa za alkilaciju (Cas br. 68477-83-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    513.

    Plinovi (nafta), C2 povratni tok (Cas br. 68477-84-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    514.

    Plinovi (nafta), bogati s C4 (Cas Br. 68477-85-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    515.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz kolone za deetanizaciju (Cas br. 68477-86-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    516.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz tornja za deizobutanizaciju (Cas br. 68477-87-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    517.

    Plinovi (nafta), kolona za depropaniziranje, suhi, bogati propenom (Cas br. 68477-90-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    518.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz kolone za depropanizaciju (Cas br. 68477-91-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    519.

    Plinovi (nafta), suhi, kiseli, proizvodna jedinica za koncentraciju plina, izvan pogona (Cas br. 68477-92-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    520.

    Plinovi (nafta), kolona za koncentraciju plina reapsorpcijskom destilacijom (Cas br. 68477-93-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    521.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz kolone za depropanizaciju u postrojenju za dobivanje plina (Cas br. 68477-94-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    522.

    Plinovi (nafta), pojna smjesa za proizvodnu jedinicu Girbatola (Cas br. 68477-95-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    523.

    Plinovi (nafta), kolona za apsorpciju vodika, izvan pogona (Cas br. 68477-96-3), ako je maseni udjel butadiena u njima,w > 0,1 %

    524.

    Plinovi (nafta), bogati vodikom (Cas br. 68477-97-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    525.

    Plinovi (nafta), produkti recikliranja uljne smjese iz uređaja za doradu vodikom, bogati vodikom i dušikom (Cas br. 68477-98-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    526.

    Plinovi (nafta), kolona za frakcioniranje izomerizirane nafte, bogati s C4, bez sumporovodika (Cas br. 68477-99-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    527.

    Plinovi (nafta), produkti recikliranja, bogati vodikom (Cas br. 68478-00-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    528.

    Plinovi (nafta), dodatni iz uređaja za reformiranje, bogati vodikom (Cas br. 68478-01-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    529.

    Plinovi (nafta), uređaj za reformiranje pomoću dorade vodikom (Cas br. 68478-02-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    530.

    Plinovi (nafta), uređaj za reformiranje pomoću dorade vodikom, bogati vodikom-metanom (Cas br. 68478-03-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    531.

    Plinovi (nafta), dodatni iz uređaja za reformiranje pomoću dorade vodikom, bogati vodikom (Cas br. 68478-04-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    532.

    Plinovi (nafta), destilacija termičkim krekiranjem (Cas br. 68478-05-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    533.

    Ostatni plin (nafta), pročišćeno katalitički krekirano ulje i bubanj za termički krekirani ostatak od vakuumskog frakcioniranja pretoka (Cas Br. 68478-21-7), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    534.

    Ostatni plin (nafta), apsorpcijska kolona za stabilizaciju katalitički krekirane nafte (Cas br. 68478-22-8), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    535.

    Ostatni plin (nafta), kombinirani uređaj za frakcioniranje, katalitički krekiranje, reformiranje i odsumporavanje vodikom (Cas br. 68478-24-0), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    536.

    Ostatni plin (nafta), refrakcijska kolona za apsorpciju nakon katalitičkog krekiranja (Cas br. 68478-25-1), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    537.

    Ostatni plin (nafta), frakcijska kolona za stabilizaciju katalitički reformirane nafte (Cas br. 68478-26-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    538.

    Ostatni plin (nafta), separator katalitički reformirane nafte (Cas br. 68478-27-3), ako je maseni udjel butadiena u njemu, w > 0,1 %

    539.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju katalitički reformirane nafte (Cas br. 68478-28-4), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    540.

    Ostatni plin (nafta), separator za doradu krekiranog destilata vodikom (Cas br. 68478-29-5), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    541.

    Ostatni plin (nafta), separator odsumporene nafte dobivene primarnom destilacijom (Cas br. 68478-30-8), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    542.

    Ostatni plin (nafta), smjesa iz uređaja za zasićeni plin, bogat s C4 (Cas br. 68478-32-0), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    543.

    Ostatni plin (nafta), uređaj za dobivanje zasićenog plina, bogat s C1-2 (Cas br. 68478-33-1), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    544.

    Ostatni plin (nafta), uređaj za termičko krekiranje vakuumskih ostataka (Cas br. 68478-34-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    545.

    Ugljikovodici, bogati C3-4, naftni destilat (Cas br. 68512-91-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    546.

    Plinovi (nafta), vršni produkti iz kolone za stabilizaciju katalitički reformirane nafte, dobivene primarnom destilacijom (Cas br. 68513-14-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    547.

    Plinovi (nafta), deheksanizator nafte dobivene primarnom destilacijom u širokom području vrelišta (Cas br. 68513-15-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    548.

    Plinovi (nafta), depropanizator hidrokrekiranja izvan pogona, bogati ugljikovodicima (Cas br. 68513-16-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    549.

    Plinovi (nafta), kolona za stabilizaciju lakih frakcija nafte dobivene primarnom destilacijom, izvan pogona (Cas br. 68513-17-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    550.

    Plinovi (nafta), visokotlačna isparivačka posuda za izlazni protok iz uređaja za reformiranje, izvan pogona (Cas br. 68513-18-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    551.

    Plinovi (nafta), visokotlačna isparivačka posuda za izlazni protok iz uređaja za reformiranje (Cas br. 68513-19-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    552.

    Ostaci (nafta), odvajač produkata nastalih alkilacijom, bogati, C4 (Cas br. 68513-66-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    553.

    Ugljikovodici, C1-4 (Cas br. 68514-31-8), ako je maseni udjel butadiena u njimaw > 0,1 %

    554.

    Ugljikovodici, C1-4, „zaslađeni” (Cas br. 68514-36-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    555.

    Plinovi (nafta), destilacija plina iz rafinacije ulja, izvan pogona (Cas br. 68527-15-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    556.

    Ugljikovodici, C1-3 (Cas br. 68527-16-2), ako je maseni udjel butadiena u njima, w > 0,1 %

    557.

    Ugljikovodici, C1-4, debutanizirana frakcija (Cas br. 68527-19-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    558.

    Plinovi (nafta), vršni proizvodi iz depentanizatora pomoću dorade vodikom, u jedinici za proizvodnju benzena, (Cas br. 68602-82-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    559.

    Plinovi (nafta), C1-5, vlažni (Cas br. 68602-83-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    560.

    Plinovi (nafta), kolona za sekundarnu apsorpciju, izvan pogona, kolona za frakcionaciju vršnih produkata dobivenih u uređaju za katalitičko krekiranje s fluidiziranim katalizatorom (Cas br. 68602-84-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    561.

    Ugljikovodici, C2-4 (Cas br. 68606-25-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    562.

    Ugljikovodici, C3 (Cas br. 68606-26-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    563.

    Plinovi (nafta), pojna smjesa za alkilaciju (Cas br. 68606-27-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    564.

    Plinovi (nafta), frakcioniranje proizvoda dobivenih na dnu depropanizatora, izvan pogona (Cas br. 68606-34-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    565.

    Naftni proizvodi, plinovi iz rafinerije (Cas br. 68607-11-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    566.

    Plinovi (nafta), niskotlačni separator za hidrokrekiranje (Cas br. 68783-06-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    567.

    Plinovi (nafta), smjesa iz rafinerije (Cas br. 68783-07-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    568.

    Plinovi (nafta), katalitičko krekiranje (Cas br. 68783-64-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    569.

    Plinovi (nafta), C2-4, „zaslađeni” (Cas br. 68783-65-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    570.

    Plinovi (nafta), rafinerija (Cas br. 68814-67-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    571.

    Plinovi (nafta), separator produkata iz uređaja za reformiranje (Cas br. 68814-90-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    572.

    Plinovi (nafta), kolona za stabilizaciju depentaniziranog, vodikom dorađenog kiselog kerozina, (Cas br. 68911-58-0), ako je maseni udjel butadiena u njima, w > 0,1 %

    573.

    Plinovi (nafta), isparivačka posuda za kiseli kerozin dorađen vodikom (Cas br. 68911-59-1), ako je maseni udjel butadiena u njima, w > 0,1 %

    574.

    Plinovi (nafta), frakcioniranje sirove nafte (Cas br. 68918-99-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    575.

    Plinovi (nafta), deheksanizator (Cas br. 68919-00-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    576.

    Plinovi (nafta), kolona za propirivanje destilata iz uređaja za odsumporavanje, uklanjanje dušikovih spojeva i zasićivanje olefina u lakoj nafti, izvan pogona (Cas br. 68919-01-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    577.

    Plinovi (nafta), frakcioniranje u uređaju za katalitičko krekiranje s fluidiziranim katalizatorom, izvan pogona (Cas br. 68919-02-8) ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    578.

    Plinovi (nafta), kolona za sekundarnu apsorpciju i ispiranje plina dobivenog katalitičkim krekiranjem s fluidiziranim katalizatorom, izvan pogona (Cas br. 68919-03-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    579.

    Plinovi (nafta), kolona za propirivanje teškog destilata i njegovog odsumporavanja pomoću dorade vodikom, izvan pogona (Cas br. 68919-04-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    580.

    Plinovi (nafta), kolona za stabilizaciju lakog benzina, dobivenog primarnom destilacijom, izvan pogona (Cas br. 68919-05-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    581.

    Plinovi (nafta), kolona za propirivanje i za odsumporavanje, uklanjanje dušikovih spojeva i zasićivanje olefina u lakoj nafti, izvan pogona (Cas br. 68919-06-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    582.

    Plinovi (nafta), kolona za stabilizaciju produkata dobivenih reformiranjem, frakcioniranje lakih derivata (Cas br. 68919-07-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    583.

    Plinovi (nafta), isparivački toranj, sirova destilacija (Cas br. 68919-08-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    584.

    Plinovi (nafta), katalitičko reformiranje nafte dobivene primarnom destilacijom, izvan pogona (Cas br. 68919-09-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    585.

    Plinovi (nafta), kolona za stabilizaciju nakon primarne destilacije, izvan pogona (Cas br. 68919-10-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    586.

    Plinovi (nafta), kolona za propirivanje katrana (Cas br. 68919-11-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    587.

    Plinovi (nafta), kolona za propirivanje i za odsumporavanje, uklanjanje dušikovih spojeva i zasićivanje olefina u lakoj nafti, izvan pogona (Cas br. 68919-12-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    588.

    Plinovi (nafta), vršni proizvodi iz uređaja za cijepanje nakon katalitičkog krekiranja s fluidiziranim katalizatorom (Cas br. 68919-20-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    589.

    Plinovi (nafta), debutanizator katalitički krekirane nafte (Cas br. 68952-76-1), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    590.

    Ostatni plin (nafta), destilat dobiven katalitičkim krekiranjem i kolona za stabilizaciju lakih frakcija nafte (Cas br. 68952-77-2), ako je maseni udjel butadiena u njemu, w > 0,1 %

    591.

    Ostatni plin (nafta), separator katalitički odsumporene nafte pomoću vodika (Cas br. 68952-79-4), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    592.

    Ostatni plin (nafta), lake frakcije nafte dobivene primarnom destilacijom, odsumporene vodikom (Cas br. 68952-80-7), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    593.

    Ostatni plin (nafta), termički krekirani destilat, kolona za apsorpciju plinskog ulja i lakih frakcija nafte (Cas br. 68952-81-8), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    594.

    Ostatni plin (nafta), kolona za stabilizaciju termički krekiranih, frakcioniranih ugljikovodika, koksiranje lakih frakcija nafte (Cas br. 68952-82-9), ako je maseni udjel butadiena u njemu w > 0,1 %

    595.

    Plinovi (nafta), lake frakcije krekiranja parom, koncentrirane s obzirom na butadien (Cas br. 68955-28-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    596.

    Plinovi (nafta), spužvasta kolona za apsorciju izvan pogona, uređaj za katalitičko krekiranje s fluidiziranim katalizatorom i frakcioniranje vršnog produkta iz uređaja za odsumporavanje plinskog ulja (Cas br. 68955-33-9), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    597.

    Plinovi (nafta), vršni produkt iz kolone za stabilizaciju katalitički reformiranih lakih frakcija nafte, dobivenih primarnom destilacijom (Cas br. 68955-34-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    598.

    Plinovi (nafta), destilacija sirove nafte i katalitičko krekiranje (Cas br. 68989-88-8), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    599.

    Ugljikovodici, C4 (Cas br. 87741-01-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    600.

    Alkani, C1-4, bogati s C3 (Cas br. 90622-55-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    601.

    Plinovi (nafta), kolona za ispiranje dietanolamina iz plinskog ulja, izvan pogona (Cas br. 92045-15-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    602.

    Plinovi (nafta), tekući otpad od odsumporavanja plinskog ulja pomoću vodika (Cas br. 92045-16-4), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    603.

    Plinovi (nafta), čišćenje plinskog ulja odsumporavanjem pomoću vodika (Cas br. 92045-17-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    604.

    Plinovi (nafta), tekući otpad iz hidrogenatora, isparivačka posuda izvan pogona (Cas br. 92045-18-6), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    605.

    Plinovi (nafta), ostatak iz uređaja za visokotlačno krekiranje nafte parom (Cas br. 92045-19-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    606.

    Plinovi (nafta), uređaj za smanjenje viskoznosti ostatka, izvan pogona (Cas br. 92045-20-0), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    607.

    Plinovi (nafta), uređaj za krekiranje parom bogat s C3 (Cas br. 92045-22-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    608.

    Ugljikovodici, C4, destilat iz uređaja za krekiranje parom (Cas br. 92045-23-3), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    609.

    Naftni plinovi, ukapljeni, „zaslađeni”, C4 frakcija (Cas br. 92045-80-2), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    610.

    Ugljikovodici, C4, bez 1,3-butadiena i izobutena (Cas br. 95465-89-7), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    611.

    Rafinati (nafta), C4 frakcija dobivena u uređaju za krekiranje parom, ekstrahirana bakrovim(I) amonijevim acetatom, nezasićeni C3-5 i C3-5, bez butadiena (Cas br. 97722-19-5), ako je maseni udjel butadiena u njima w > 0,1 %

    612.

    Benzo[def]krizen (= benzo[a]piren) (Cas br. 50-32-8)

    613.

    Smola, katranska nafta iz kamenog ugljena (Cas br. 68187-57-5), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005

    614.

    Destilati (nafta iz kamenog ugljena), aromati s kondenziranim prstenom (Cas br. 68188-48-7), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    615.

    Destilati (katran iz kamenog ugljena), više frakcije, bez fluorena (Cas br. 84989-10-6), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    616.

    Destilati (katran iz kamenog ugljena), više frakcije, bogate s fluorenom (Cas br. 84989-11-7), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    617.

    Kreozotno ulje, acenaftenska frakcija, bez acenaftena (Cas br. 90640-85-0), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njemu w > 0,005 %

    618.

    Smola, katran iz kamenog ugljena, niskotemperaturna (Cas br. 90669-57-1), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005 %

    619.

    Smola, katran iz kamenog ugljena, niskotemperaturna, obrađena toplinom (Cas br. 90669-58-2), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005 %

    620.

    Smola, katran iz kamenog ugljena, niskotemperaturna, oksidirana (Cas br. 90669-59-3), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005 %

    621.

    Ostaci od ekstrakcije (kameni ugljen), smeđi (Cas br. 91697-23-3), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    622.

    Kruti parafini (kameni ugljen), visokotemperaturni katran smeđeg kamenog ugljena (Cas br. 92045-71-1), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    623.

    Kruti parafini (kameni ugljen), visokotemperaturni katran smeđeg kamenog ugljena, dorađen vodikom (Cas br. 92045-72-2), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    624.

    Otpadne čvrste tvari, koksiranje katranske smole iz kamenog ugljena (Cas br. 92062-34-5), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    625.

    Smola, katran iz kamenog ugljena, visokotemperaturni, sekundarni (Cas br. 94114-13-3), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005 %

    626.

    Ostaci (kameni ugljen), ekstrakcija tekućim otapalom (Cas br. 94114-46-2), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    627.

    Tekućine iz kamenog ugljena, ekstrakcija tekućim otapalom (Cas br. 94114-47-3), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    628.

    Tekućine iz kamenog ugljena, ekstrakcija tekućim otapalom (Cas br. 94114-48-4), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    629.

    Kruti parafini (kameni ugljen), visokotemperaturni katran iz smeđeg kamenog ugljena, obrađeni ugljikom (Cas br. 97926-76-6), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    630.

    Kruti parafini (kameni ugljen), visokotemperaturni katran iz smeđeg kamenog ugljena, obrađeni glinom (Cas br. 97926-77-7), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    631.

    Kruti parafini (kameni ugljen), visokotemperaturni katran iz smeđeg kamenog ugljena, obrađen silicijevom kiselinom (Cas br. 97926-78-8), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    632.

    Apsorpcijska ulja, frakcije biciklo aromata i heterocikličkih ugljikovodika (Cas br. 101316-45-4), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    633.

    Aromatski ugljikovodici, C20-28, policklički, miješane smole-polietilenske polipropilenske, dobivene pirolizom katrana iz kamenog ugljena (Cas br. 101794-74-5), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    634.

    Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, miješane smole-polietilenske, dobivene pirolizom katrana iz kamenog ugljena (Cas br. 101794-75-6), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    635.

    Aromatski ugljikovodici, C20-28, policiklički, miješane smole-polistirenske, dobivene pirolizom katrana iz kamenog ugljena (Cas br. 101794-76-7), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njima w > 0,005 %

    636.

    Smola, visokotemperaturni katran iz kamenog ugljena, toplinski obrađen (Cas br. 121575-60-8), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj w > 0,005 %

    637.

    Dibenz[a,h]antracen (Cas br. 53-70-3)

    638.

    Benz[a]antracen (Cas br. 56-55-3)

    639.

    Benzo[e]piren (Cas br. 192-97-2)

    640.

    Benzo[j]fluoranten (Cas br. 205-82-3)

    641.

    Benz(e)acefenantrilen (Cas br. 205-99-2)

    642.

    Benzo(k)fluoranten (Cas br. 207-08-9)

    643.

    Krizen (Cas br. 218-01-9)

    644.

    2-bromopropan (Cas br. 75-26-3)

    645.

    Trikloroetilen (Cas br. 79-01-6)

    646.

    1,2-dibromo-3-kloropropan (Cas br. 96-12-8)

    647.

    2,3-dibromopropan-1-ol (Cas br. 96-13-9)

    648.

    1,3-dikloropropan-2-ol (Cas br. 96-23-1)

    649.

    α,α,α-triklorotoluen (Cas br. 98-07-7)

    650.

    α-klorotoluen (Cas br. 100-44-7)

    651.

    1,2-dibromoetan (Cas Br. 106-93-4)

    652.

    Heksaklorobenzen (Cas br. 118-74-1)

    653.

    Bromoetilen (Cas Br. 593-60-2)

    654.

    1,4-diklorobut-2-en (Cas br. 764-41-0)

    655.

    Metiloksiran (Cas br. 75-56-9)

    656.

    (Epoksietil)benzen (Cas br. 96-09-3)

    657.

    1-kloro-2,3-epoksipropan (Cas br. 106-89-8)

    658.

    R-1-kloro-2,3-epoksipropan (Cas br. 51594-55-9)

    659.

    1,2-epoksi-3-fenoksipropan (Cas br. 122-60-1)

    660.

    2,3-epoksipropan-1-ol (Cas br. 556-52-5)

    661.

    R-2,3-epoksi-1-pronol (Cas br. 57044-25-4)

    662.

    2,2′-bioksiran (Cas br. 1464-53-5)

    663.

    (2RS,3RS)-3-(2-klorofenil)-2-(4-fluorofenil)-[1H-1,2,4-triazol-1-il)metil]oksiran (Cas br. 133855-98-8)

    664.

    Klorometil metil eter (Cas br. 107-30-2)

    665.

    2-metoksietanol (Cas br. 109-86-4)

    666.

    2-etoksietanol (Cas br. 110-80-5)

    667.

    Oksibis[klorometan], bis (klorometil) eter (Cas br. 542-88-1)

    668.

    2-metoksipropanol (Cas br. 1589-47-5)

    669.

    Propiolakton (Cas br. 57-57-8)

    670.

    Dimetilkarbamoil klorid (Cas br. 79-44-7)

    671.

    Uretan (Cas br. 51-79-6)

    672.

    2-metoksietil acetat (Cas br. 110-49-6)

    673.

    2-etoksietil acetat (Cas br. 111-15-9)

    674.

    Metoksioctena kiselina (Cas br. 625-45-6)

    675.

    Dibutil ftalat (Cas br. 84-74-2)

    676.

    bis(2-metioksietil) eter (Cas br. 111-96-6)

    677.

    bis(2-etilheksil) ftalat (Cas br. 117-81-7)

    678.

    bis(2-metoksietil) ftalat (Cas br. 117-82-8)

    679.

    2-metoksipropil acetat (Cas br. 70657-70-4)

    680.

    2-etilheksil[[[3,5-bis(1,1-dimetiletil)-4-hidroksifenil]-metil]tio]acetat (Cas br. 80387-97-9)

    681.

    Akrilamid, osim ako u ovoj Direktivi nije reguliran drugdje (Cas br. 79-06-1)

    682.

    Akrllonitril (Cas br. 107-13-1)

    683.

    2-nitropropan (Cas br. 79-46-9)

    684.

    Dinoseb (Cas br. 88-85-7), njegove soli i esteri, osim onih koji su specificirani drugdje na popisu

    685.

    2-nitroanizol (Cas br. 91-23-6)

    686.

    4-nitrobifenil (Cas br. 92-93-3)

    687.

    2,4-dinitrotoluen (Cas br. 121-14-2)

    688.

    Binapakril (Cas br. 485-31-4)

    689.

    2-nitronaftalen (Cas br. 581-89-5)

    690.

    2,3-dinitrotoluen (Cas br. 602-01-7)

    691.

    5-nitroacenaften (Cas br. 602-87-9)

    692.

    2,6-dinitrotoluen (Cas br. 606-20-2)

    693.

    3,4-dinitrotoluen (Cas br. 610-39-9)

    694.

    3,5-dinitrotoluen (Cas br. 618-85-9)

    695.

    2,5-dinitrotoluen (Cas br. 619-15-8)

    696.

    Dinoterb (Cas br. 1420-07-1), njegove soli i esteri

    697.

    Nitrofen (Cas br. 1836-75-5)

    698.

    Dinitrotoluen (Cas br. 25321-14-6)

    699.

    Diazometan (Cas br. 334-88-3)

    700.

    1,4,5,8-tetraaminoantrakinon (disperzno plava 1) (Cas br. 2475-45-8)

    701.

    Dimetilnitrozoamin (Cas br. 62-75-9)

    702.

    1-metil-3-nitro-1-nitrozogvanidin (Cas br. 70-25-7)

    703.

    Nitrozodipropilamin (Cas br. 621-64-7)

    704.

    2,2′-(nitrozoimino)bisetanol (Cas nr. 1116-54-7)

    705.

    4,4′-metilendianilin (Cas br. 101-77-9)

    706.

    4,4′-(4-iminocikloheksa-2,5-dienilidenmetilen) dianilin hidroklorid (Cas br. 569-61-9)

    707.

    4,4′-metilendi-o-toluidin (Cas br. 838-88-0)

    708.

    o-anizidin (Cas br. 90-04-0)

    709.

    3,3′-dimetoksibenzidin (Cas br. 119-90-4)

    710.

    Soli o-dianizidina

    711.

    Azo bojila koja se temelje na o-dianizidinu

    712.

    3,3′-diklorobenzidin (Cas br. 91-94-1)

    713.

    Benzidin dihidroklorid (Cas br. 531-85-1)

    714.

    [[1,1′-Bifenil]-4,4′-diil]diamonijev sulfat (Cas br. 531-86-2)

    715.

    3,3′-diklorobenzidin dihidroklorid (Cas br. 612-83-9)

    716.

    Benzidin sulfat (Cas br. 21136-70-9)

    717.

    Benzidin acetat (Cas br. 36341-27-2)

    718.

    3,3′-diklorobenzidin dihidrogen bis(sulfat) (Cas br. 64969-34-2)

    719.

    3,3′-diklorobenzidin sulfat (Cas br. 74332-73-3)

    720.

    Azo bojila koja se temelje na benzidinu

    721.

    4,4′-bi-o-toluidin (Cas br. 119-93-7)

    722.

    4,4′-bi-o-toluidin dihidroklorid (Cas br. 612-82-8)

    723.

    [3,3′-dimetil[1,1′-bifenil]-4,4′-diil]diamonijev bis(hidrogensulfat) (Cas br. 64969-36-4)

    724.

    4,4′-bi-o-toluidin sulfat (Cas br. 74753-18-7)

    725.

    Bojila koja se temelje na o-olidinu

    726.

    Bifenil-4-ilamin (Cas br. 92-67-1) i njegove soli

    727.

    Azobenzen (Cas br. 103-33-3)

    728.

    (Metil-ONN-azoksi)metil acetat (Cas br. 592-62-1)

    729.

    Cikloheksimid (Cas br. 66-81-9)

    730.

    2-metilaziridin (Cas br. 75-55-8)

    731.

    Imidazolidin-2-tion (Cas br. 96-45-7)

    732.

    Furan (Cas br. 110-00-9)

    733.

    Aziridin (Cas br. 151-56-4)

    734.

    Kaptafol (2425-06-1)

    735.

    Karbadoks (Cas br. 6804-07-5)

    736.

    Flumioksazin (Cas br. 103361-09-7)

    737.

    Tridemorf (Cas br. 24602-86-6)

    738.

    Vinklozolin (Cas br. 50471-44-8)

    739.

    Fluazifop-butil (Cas br. 69806-50-4)

    740.

    Flusilazol (Cas br. 85509-19-9)

    741.

    1,3,5-tris(oksiranilmetil)-1,3,5-triazin-2,4,6(1H,3H,5H)-trion (Cas br. 2451-62-9)

    742.

    Tioacetamid (Cas br. 62-55-5)

    743.

    N,N-dimetilformamid (Cas br. 68-12-2)

    744.

    Formamid (Cas br. 75-12-7)

    745.

    N-metilacetamid (Cas br. 79-16-3)

    746.

    N-metilformamid (Cas br. 123-39-7)

    747.

    N,N-dimetilacetamid (Cas br. 127-19-5)

    748.

    Heksametilfosforni-triamid (Cas br. 680-31-9)

    749.

    Dietil sulfat (Cas br. 64-67-5)

    750.

    Dimetil sulfat (Cas br. 77-78-1)

    751.

    1,3-propanzulton (Cas br. 1120-71-4)

    752.

    Dimetilsulfamoil-klorid (Cas br. 13360-57-1)

    753.

    Sulfalat (Cas br. 95-06-7)

    754.

    Smjesa: 4-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-4H-1,2,4-triazola i 1-[[bis-(4-fluorofenil)metilsilil]metil]-1H-1,2,4-triazola (EC br. 403-250-2)

    755.

    (+/–)-tetrahidrofurfuril –(R)-2-[4-(6-klorokinoksalin-2-iloksi)feniloksi]propionat (Cas br. 119738-06-6)

    756.

    6-hidroksi-1-(3-izopropoksipropil)-4-metil-2-okso-5-[4-(fenilazo)fenilazo]-1,2-dihidro-3-piridinkarbonitril (Cas br. 85136-74-9)

    757.

    (6-(4-hidroksi-3-(2-metoksifenilazo)-2-sulfonato-7-naftilamino)-1,3,5-triazin-2,4-diil)bis[(amino-1-metiletil)amonijev] format (Cas br. 108225-03-2)

    758.

    Trinatrijev [4′-(8-acetilamino-3,6-disulfonato-2-naftilazo)-4″-(6-benzoilamino-3-sulfonato-2-naftilazo)-bifenil-1,3′,3″,1″′.-tetraolato-O,O′,O″,O″′]bakar(II) (EC br. 413-590-3)

    759.

    Smjesa: N-[3-hidroksi-2-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida i N-2,3-bis-(2-metilakriloilaminometoksi)propoksimetil]-2-metilakrilamida i metakrilamida i 2-metil-N-(2-metilakriloilaminometoksimetil)-akrilamida i N-(2,3-dihidroksipropoksimetil)-2-metilakrilamida (EC br. 412-790-8)

    760.

    1,3,5-tris-[(2S i 2R)-2,3-epoksipropil]-1,3,5-triazin-2,4,6-(1H,3H,5H)-trion (Cas br. 59653-74-6)

    761.

    Erionit (Cas br. 12510-42-8)

    762.

    Azbest (Cas br. 12001-28-4)

    763.

    Nafta (Cas br. 8002-05-9)

    764.

    Destilati (nafta), teški hidrokrekirani (Cas br. 64741-76-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    765.

    Destilati (nafta), teški parafinski, rafinirani otapalom (Cas br. 64741-88-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    766.

    Destilati (nafta), laki parafinski, rafinirani otapalom (Cas br. 64741-89-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    767.

    Ostatna ulja (nafta), deasfaltirani otapalom (Cas br. 64741-95-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    768.

    Destilati (nafta), teški naftenski, rafinirani otapalom (Cas br. 64741-96-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    769.

    Destilati (nafta), laki naftenski, rafinirani otapalom (Cas br. 64741-97-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    770.

    Ostatna ulja (nafta), rafinirana otapalom (Cas br. 64742-01-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    771.

    Destilati (nafta), teški parafinski, obrađeni glinom (Cas br. 64742-36-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    772.

    Destilati (nafta), laki parafinski, obrađeni glinom (Cas br. 64742-37-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    773.

    Ostatna ulja (nafta), obrađena glinom (Cas br. 64742-41-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    774.

    Destilati (nafta), teški naftenski, obrađeni glinom (Cas br. 64742-44-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    775.

    Destilati (nafta), laki naftenski, obrađeni glinom (Cas br. 64742-45-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    776.

    Destilati (nafta), teški naftenski, dorađeni vodikom (Cas br. 64742-52-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    777.

    Destilati (nafta), lagani naftenski, dorađeni vodikom (Cas br. 64742-53-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    778.

    Destilati (nafta), teški parafinski, dorađeni vodikom (Cas br. 64742-54-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    779.

    Destilati (nafta), laki parafinski, dorađeni vodikom (Cas br. 64742-55-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    780.

    Destilati (nafta), laki parafinski, deparafiniziranizirani otapalom (Cas br. 64742-56-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    781.

    Ostatna ulja (nafta), dorađena vodikom (Cas br. 64742-57-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    782.

    Ostatna ulja (nafta), deparafinizirana otapalom (Cas br. 64742-62-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    783.

    Destilati (nafta), teški naftenski, deparafinizirani otapalom (Cas br. 64742-63-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    784.

    Destilati (nafta), laki naftenski, deparafinizirani otapalom (Cas br. 64742-64-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    785.

    Destilati (nafta), teški parafinski, deparafinizirani otapalom (Cas br. 64742-65-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    786.

    Sirovo bazno ulje (nafta) (Cas br. 64742-67-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    787.

    Naftenska ulja (nafta), teška, katalitički deparafinizirana (Cas br. 64742-68-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    788.

    Naftenska ulja (nafta), laka, katalitički deparafinizirana (Cas br. 64742-69-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    789.

    Parafinska ulja (nafta), teška, katalitički deparafinizirana (Cas br. 64742-70-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    790.

    Parafinska ulja (nafta), laka, katalitički deparafinizirana (Cas br. 64742-71-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    791.

    Naftenska ulja (nafta), teška, kompleksno deparafinizirana (Cas br. 64742-75-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    792.

    Naftenska ulja (nafta), laka, kompleksno deparafinizirana (Cas br. 64742-76-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    793.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog naftenskog destilata, koncentrirano s obzirom na aromate (Cas br. 68783-00-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njimaw > 3 %

    794.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog parafinskog destilata, rafinirano otapalom (Cas br. 68783-04-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    795.

    Ekstrakti (nafta), teški parafinski destilati, deasfaltirani otapalom (Cas br. 68814-89-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    796.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C20-50, neutralna, dorađena vodikom, temeljena na ulju, velike visokoznosti (Cas br. 72623-85-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    797.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C15-30, neutralna, dorađena vodikom, temeljena na ulju (Cas br. 72623-86-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    798.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C20-50, neutralna, dorađena vodikom, temeljena na ulju (Cas br. 72623-87-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    799.

    Ulja za podmazivanje (Cas br. 74869-22-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    800.

    Destilati (nafta), teški parafinski, kompleksno deparafinizirani (Cas br. 90640-91-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    801.

    Destilati (nafta), laki parafinski, kompleksno deparafinizirani (Cas br. 90640-92-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    802.

    Destilati (nafta), teški parafinski, deparafinizirani otapalom, obrađeni glinom (Cas br. 90640-94-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    803.

    Ugljikovodici, C20-50, teški parafinski, deparafinizirani otapalom, dorađeni vodikom (Cas br. 90640-95-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    804.

    Destilati (nafta), laki parafinski, deparafinizirani otapalom, obrađeni glinom (Cas br. 90640-96-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    805.

    Destilati (nafta), laki parafinski, deparafinizirani otapalom, dorađeni vodikom (Cas br. 90640-97-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    806.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog naftenskog destilata, dorađeno vodikom (Cas br. 90641-07-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    807.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog parafinskog destilata, dorađeno vodikom (Cas br. 90641-08-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    808.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, dorađeno vodikom (Cas br. 90641-09-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    809.

    Ostatna ulja (nafta), dorađena vodikom, deparafinizirana otapalom (Cas br. 90669-74-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    810.

    Ostatna ulja (nafta), katalitički deparafinizirana (Cas br. 91770-57-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    811.

    Destilati (nafta), teški parafinski, deparafinizirani, dorađeni vodikom (Cas br. 91995-39-0) ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    812.

    Destilati (nafta), laki parafinski, deparafinizirani, dorađeni vodikom (Cas br. 91995-40-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    813.

    Destilati (nafta), hidrokrekirani, rafinirani otapalom, deparafinizirani (Cas br. 91995-45-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    814.

    Destilati (nafta), laki naftenski, rafinirani otapalom, dorađeni vodikom (Cas br. 91995-54-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    815.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, dorađeno vodikom (Cas br. 91995-73-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    816.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog naftenskog destilata, odsumporeno vodikom (Cas br. 91995-75-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    817.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, obrađeno kiselinom (Cas br. 91995-76-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    818.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, odsumporeno vodikom (Cas br. 91995-77-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    819.

    Ekstrakti (nafta), otapalo laganog vakuumskog plinskog ulja, dorađeno vodikom (Cas br. 91995-79-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    820.

    Sirovo bazno ulje (nafta), dorađeno vodikom (Cas br. 92045-12-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    821.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C17-35, ekstrahirana otapalom, deparafinizirana, obrađena vodikom (Cas br. 92045-42-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    822.

    Ulja za podmazivanje (nafta), hidrokrekirana, nearomatska, deparafinizirana otapalom (Cas br. 92045-43-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    823.

    Ostatna ulja (nafta), hidrokrekirana, obrađena kiselinom, deparafinizirana otapalom (Cas br. 92061-86-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    824.

    Parafinska ulja (nafta), teška, rafinirana otapalom, deparafinizirana (Cas br. 92129-09-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    825.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog parafinskog destilata, obrađeno glinom (Cas br. 92704-08-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    826.

    Ulja za podmazivanje (nafta), temeljna ulja, parafinska (Cas br. 93572-43-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    827.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog naftenskog destilata, odsumporeno vodikom, (Cas br. 93763-10-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    828.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog parafinskog destilata, deparafinizirano otapalom, odsumporeno vodikom (Cas br. 93763-11-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    829.

    Ugljikovodici, hidrokrekirani ostaci parafinske destilacije, deparafinizirani otapalom (Cas br. 93763-38-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    830.

    Sirovo bazno ulje (nafta), obrađeno kiselinom (Cas Br. 93924-31-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    831.

    Sirovo bazno ulje (nafta), obrađeno glinom (Cas Br. 93924-32-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    832.

    Ugljikovodici, C20-50, vakuumski destilat hidrogenacije ostatnog ulja (Cas br. 93924-61-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    833.

    Destilati (nafta), teški, rafinirani otapalom, dorađeni vodikom, hidrogenirani (Cas br. 94733-08-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    834.

    Destilati (nafta), laki hidrokrekirani, rafinirani otapalom (Cas br. 94733-09-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    835.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C18-40, deparafinizirana otapalom, hidrokrekirana, temeljena na destilatu (Cas br. 94733-15-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    836.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C18-40, deparafinizirana otapalom, hidrogenirana, temeljena na rafinatu (Cas br. 94733-16-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    837.

    Ugljikovodici, C13-30, otapalom ekstrahirani naftenski destilat, bogat aromatima, (Cas br. 95371-04-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    838.

    Ugljikovodici, C16-32, otapalom ekstrahirani naftenski destilat, bogat aromatima (Cas br. 95371-05-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    839.

    Ugljikovodici, C37-68, deparafinizirani, deasfaltirani, vodikom dorađeni ostaci iza vakuumske destilacije (Cas br. 95371-07-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    840.

    Ugljikovodici, C37-65, vodikom dorađeni, deasfaltirani ostaci iza vakuumske destilacije (Cas br. 95371-08-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    841.

    Destilati (nafta), laki, hidrokrekirani, rafinirani otapalom (Cas br. 97488-73-8), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    842.

    Destilati (nafta), teški, rafinirani otapalom, hidrogenirani (Cas br. 97488-74-9), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    843.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C18-27, hidrokrekirana, deparafinizirana otapalom (Cas br. 97488-95-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    844.

    Ugljikovodici, C17-30, ostatak iza atmosferske destilacije, dorađen vodikom, deasfaltiran otapalom, lake frakcije (Cas Br. 97675-87-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    845.

    Ugljikovodici, C17-40, ostatak iza destilacije, dorađen vodikom, deasfaltiran otapalom, lake frakcije vakuumske destilacije (Cas Br. 97722-06-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    846.

    Ugljikovodici, C13-27, laki naftenski, ekstrahirani otapalom (Cas br. 97722-09-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    847.

    Ugljikovodici, C14-29, laki naftenski, ekstrahirani otapalom (Cas br. 97722-10-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    848.

    Sirovo bazno ulje (nafta), dorađeno ugljikom (Cas br. 97862-76-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    849.

    Sirovo bazno ulje (nafta), obrađeno silicijevom kiselinom (Cas br. 97862-77-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njemu w > 3 %

    850.

    Ugljikovodici, C27-42, dearomatizirani (Cas br. 97862-81-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    851.

    Ugljikovodici, C17-30, destilati dorađeni vodikom, lake destilacijske frakcije (Cas br. 97862-82-3), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    852.

    Ugljikovodici, C27-45, naftenske frakcije vakuumske destilacije (Cas br. 97862-83-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    853.

    Ugljikovodici, C27-45, dearomatizirani (Cas br. 97926-68-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    854.

    Ugljikovodici, C20-58, dorađeni vodikom (Cas br. 97926-70-0), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    855.

    Ugljikovodici, C27-42, naftenski (Cas br. 97926-71-1), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    856.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, obrađeno ugljikom (Cas br. 100684-02-4), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    857.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, obrađeno glinom (Cas br. 100684-03-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    858.

    Ekstrakti (nafta), laki vakuumski, otapalo plinskog ulja, obrađeno ugljikom (Cas Br. 100684-04-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    859.

    Ekstrakti (nafta), laki vakuumski, otapalo plinskog ulja, obrađeno glinom (Cas br. 100684-05-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    860.

    Ostatna ulja (nafta), obrađena ugljikom, deparafinizirana otapalom (Cas br. 100684-37-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    861.

    Ostatna ulja (nafta), obrađena glinom, deparafinizirana otapalom (Cas br. 100684-38-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    862.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C> 25, ekstrahirana otapalom, deasfaltirana, deparafinizirana, hidrogenirana (Cas Br. 101316-69-2), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    863.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C17-32, ekstrahirana otapalom, deparafinizirana, hidrogenirana (Cas br. 101316-70-5), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    864.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C20-35, ekstrahirana otapalom, deparafinizirana, hidrogenirana (Cas br. 101316-71-6), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    865.

    Ulja za podmazivanje (nafta), C24-50, ekstrahirana otapalom, deparafinizirana, hidrogenirana (Cas br. 101316-72-7), ako je maseni udjel DMSO ekstrakta u njima w > 3 %

    866.

    Destilati (nafta), „zaslađene” srednje frakcije (Cas br. 64741-86-2), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    867.

    Plinska ulja (nafta), rafinirana otapalom (Cas Br. 64741-90-8), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    868.

    Destilati (nafta), srednje frakcije rafinirane otapalom (Cas br. 64741-91-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    869.

    Plinska ulja (nafta), obrađena kiselinom (Cas br. 64742-12-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    870.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, obrađeni kiselinom (Cas br. 64742-13-8), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    871.

    Destilati (nafta), lake frakcije obrađeni kiselinom (Cas br. 64742-14-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    872.

    Plinska ulja (nafta), kemijski neutralizirana (Cas br. 64742-29-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    873.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, kemijski neutralizirani (Cas br. 64742-30-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    874.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, obrađeni glinom (Cas br. 64742-38-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    875.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, dorađeni vodikom (Cas br. 64742-46-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    876.

    Plinska ulja (nafta), odsumporena vodikom (Cas br. 64742-79-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    877.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, odsumporeni vodikom (Cas br. 64742-80-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    878.

    Destilati (nafta), ostatak iz uređaja za frakcioniranje pri katalitičkom reformiranju, visokog vrelišta (Cas br. 68477-29-2), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    879.

    Destilati (nafta), ostatak iz uređaja za frakcioniranje pri katalitičkom reformiranju, srednje visokog vrelišta (Cas br. 68477-30-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    880.

    Destilati (nafta), ostatak iz uređaja za frakcioniranje pri katalitičkom reformiranju, niskog vrelišta (Cas br. 68477-31-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    881.

    Alkani, C12-26-razgranani i linerani (Cas br. 90622-53-0), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    882.

    Destilati (nafta), srednje frakcije, visoko rafinirani (Cas br. 90640-93-0), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    883.

    Destilati (nafta), uređaj za katalitičko reformiranje, teški aromatski koncentrat (Cas br. 91995-34-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    884.

    Plinska ulja, parafinska (Cas br. 93924-33-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    885.

    Nafta (nafta), teška frakcija, rafinirana otapalom, odsumporena vodikom (Cas br. 97488-96-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobivena nije karcinogena

    886.

    Ugljikovodici, C16-20, srednji destilat, dorađen vodikom, lake destilacijske frakcije (Cas br. 97675-85-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    887.

    Ugljikovodici, C12-20, parafinski, dorađeni vodikom, lake destilacijske frakcije (Cas br. 97675-86-0), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    888.

    Ugljikovodici, C11-17, lake naftenske frakcije, ekstrahirane otapalom (Cas br. 97722-08-2), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    889.

    Plinska ulja, dorađena vodikom (Cas br. 97862-78-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    890.

    Destilati (nafta), laki parafinski, obrađeni ugljikom (Cas br. 100683-97-4), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    891.

    Destilati (nafta), srednji parafinski, obrađeni ugljikom (Cas br. 100683-98-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    892.

    Destilati (nafta), srednji parafinski, obrađeni glinom (Cas br. 100683-99-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobiveni nije karcinogena

    893.

    Maziva (Cas br. 74869-21-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    894.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta) (Cas br. 64742-61-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    895.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), obrađen kiselinom (Cas br. 90669-77-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    896.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), obrađen glinom (Cas br. 90669-78-6), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    897.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), dorađen vodikom (Cas br. 92062-09-4), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    898.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), niskog tališta (Cas br. 92062-10-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    899.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), niskog tališta, dorađen vodikom (Cas br. 92062-11-8), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    900.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), niskog tališta, obrađen ugljikom (Cas br. 97863-04-2), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    901.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), niskog tališta, obrađen glinom (Cas br. 97863-05-3), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    902.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), niskog tališta, obrađen silicijevom kiselinom (Cas br. 97863-06-4), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    903.

    Sirovi, nečisti parafin (nafta), obrađen ugljikom (Cas br. 100684-49-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    904.

    Vazelin (Cas br. 8009-03-8), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    905.

    Vazelin (nafta), oksidiran (Cas b. 64743-01-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    906.

    Vazelin (nafta), obrađen glinicom (Cas br. 85029-74-9), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    907.

    Vazelin (nafta), dorađen vodikom (Cas br. 92045-77-7), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    908.

    Vazelin (nafta), obrađen ugljikom (Cas br. 97862-97-0), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    909.

    Vazelin (nafta), obrađen silicijevom kiselinom (Cas br. 97862-98-1), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    910.

    Vazelin (nafta), obrađen glinom (Cas br. 100684-33-1), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje je dobiven nije karcinogena

    911.

    Destilati (nafta), laki katalitički krekirani (Cas br. 64741-59-9)

    912.

    Destilati (nafta), srednji katalitički krekirani (Cas br. 64741-60-2)

    913.

    Destilati (nafta), laki termički krekirani (Cas br. 64741-82-8)

    914.

    Destilati (nafta), laki katalitički krekirani, odsumporeni vodikom (Cas br. 68333-25-5)

    915.

    Destilati (nafta), laki, nafta krekirana parom (Cas br. 68475-80-9)

    916.

    Destilati (nafta), krekirani destilati od krekiranja nafte parom (Cas br. 68477-38-3)

    917.

    Plinska ulja (nafta), krekirana parom (Cas br. 68527-18-4)

    918.

    Destilati (nafta), srednji termički krekirani, odsumporeni vodikom (Cas br. 85116-53-6)

    919.

    Plinska ulja (nafta), termički krekirana, odsumporena vodikom (Cas br. 92045-29-9)

    920.

    Ostaci (nafta), hidrogenirani, nafta krekirana parom (Cas br. 92062-00-5)

    921.

    Ostaci (nafta), destilacija nafte krekirane parom (Cas br. 92062-04-9)

    922.

    Destilati (nafta), lagani katalitički krekirani, termički razgrađeni (Cas br. 92201-60-0)

    923.

    Ostaci (nafta), krekirane parom, zagrijane nakvašene lake frakcije nafte (Cas br. 93763-85-0)

    924.

    Plinska ulja (nafta), lagana vakuumska, termički krekirana, odsumporena vodikom (Cas br. 97926-59-5)

    925.

    Destilati (nafta), srednji koksirani, odsumporeni vodikom (Cas br. 101316-59-0)

    926.

    Destilati (nafta), teški krekirani parom (Cas br. 101631-14-5)

    927.

    Ostaci (nafta), toranj za atmosfersku destilaciju (Cas br. 64741-45-3)

    928.

    Plinska ulja (nafta), teška vakuumska (Cas br. 64741-57-7)

    929.

    Destilati (nafta), teški katalitički krekirani (Cas br. 64741-61-3)

    930.

    Razbistrena ulja (nafta), katalitički krekirana (Cas br. 64741-62-4)

    931.

    Ostaci (nafta), kolona za frakcioniranje pri katalitičkom reformiranju (Cas br. 64741-67-9)

    932.

    Ostaci (nafta), hidrokrekirani (Cas br. 64741-75-9)

    933.

    Ostaci (nafta), termički krekirani (Cas br. 64741-80-6)

    934.

    Destilati (nafta), teški termički krekirani (Cas br. 64741-81-7)

    935.

    Plinska ulja (nafta), dorađena vodikom, vakuumska (Cas br. 64742-59-2)

    936.

    Ostaci (nafta), odsumporeni vodikom, toranj za atmosfersku destilaciju (Cas br. 64742-78-5)

    937.

    Plinska ulja (nafta), odsumporeni vodikom teški vakuumski (Cas br. 64742-86-5)

    938.

    Ostaci (nafta), krekirani parom (Cas br. 64742-90-1)

    939.

    Ostaci (nafta), atmosferska destilacija (Cas br. 68333-22-2)

    940.

    Razbistrena ulja (nafta), odsumporena vodikom, katalitički krekirana (Cas br. 68333-26-6)

    941.

    Destilati (nafta), odsumporeni vodikom srednji, katalitički krekirani (Cas br. 68333-27-7)

    942.

    Destilati (nafta), odsumporeni vodikom teški, katalitički krekirani (Cas br. 68333-28-8)

    943.

    Ulje za loženje, plinska ulja iz ostataka primarne destilacije, bogata sumporom (Cas br. 68476-32-4)

    944.

    Ulje za loženje, ostatno (Cas br. 68476-33-5)

    945.

    Ostaci (nafta), destilacijski ostatak iz frakcionatora pri katalitičkom reformiranju (Cas br. 68478-13-7)

    946.

    Ostaci (nafta), teško koksirano plinsko ulje i vakuumsko plinsko ulje (Cas br. 68478-17-1)

    947.

    Ostaci (nafta), teški koksirani i laki vakuumski (Cas br. 68512-61-8)

    948.

    Ostaci (nafta), laki vakuumski (Cas br. 68512-62-9)

    949.

    Ostaci (nafta), krekirani parom laki (Cas br. 68513-69-9)

    950.

    Ulje za loženje, br. 6 (Cas br. 68553-00-4)

    951.

    Ostaci (nafta), postrojenje za vršno destiliranu naftu, mali sadržaj sumpora (Cas br. 68607-30-7)

    952.

    Plinska ulja (nafta), teška atmosferska (Cas br. 68783-08-4)

    953.

    Ostaci (nafta), uređaj za pranje plina nakon koksiranja, sadrže aromate kondenziranih prstenova (Cas br. 68783-13-1)

    954.

    Destilati (nafta), vakuumski naftni ostaci (Cas br. 68955-27-1)

    955.

    Ostaci (nafta), krekirani parom, smolasti (Cas br. 68955-36-2)

    956.

    Destilati (nafta), srednji vakuumski (Cas br. 70592-76-6)

    957.

    Destilati (nafta), laki vakuumski (Cas br. 70592-77-7)

    958.

    Destilati (nafta), vakuumski (Cas br. 70592-78-8)

    959.

    Plinska ulja (nafta), odsumporena vodikom koksirana teška vakuumska (Cas br. 85117-03-9)

    960.

    Ostaci (nafta), krekirani parom, destilati (Cas br. 90669-75-3)

    961.

    Ostaci (nafta), vakuumski, laki (Cas br. 90669-76-4)

    962.

    Ulje za loženje, teško, bogato sumporom (Cas br. 92045-14-2)

    963.

    Ostaci (nafta), katalitički krekiranje (Cas br. 92061-97-7)

    964.

    Destilati (nafta), srednji katalitički krekirani, termički razgrađeni (Cas br. 92201-59-7)

    965.

    Ostatna ulja (nafta) (Cas br. 93821-66-0)

    966.

    Ostaci, krekirani parom, termički obrađeni (Cas br. 98219-64-8)

    967.

    Destilati (nafta), srednji sa širokim rasponom vrelišta, odsumporeni vodikom (Cas br. 101316-57-8)

    968.

    Destilati (nafta), laki parafinski (Cas br. 64741-50-0)

    969.

    Destilati (nafta), teški parafinski (Cas br. 64741-51-1)

    970.

    Destilati (nafta), laki naftenski (Cas br. 64741-52-2)

    971.

    Destilati (nafta), teški naftenski (Cas br. 64741-53-3)

    972.

    Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški naftenski (Cas br. 64742-18-3)

    973.

    Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki naftenski (Cas br. 64742-19-4)

    974.

    Destilati (nafta), obrađeni kiselinom teški parafinski (Cas br. 64742-20-7)

    975.

    Destilati (nafta), obrađeni kiselinom laki parafinski (Cas br. 64742-21-8)

    976.

    Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški parafinski (Cas br. 64742-27-4)

    977.

    Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki parafinski (Cas br. 64742-28-5)

    978.

    Destilati (nafta), kemijski neutralizirani teški naftenski (Cas br. 64742-34-3)

    979.

    Destilati (nafta), kemijski neutralizirani laki naftenski (Cas br. 64742-35-4)

    980.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog naftenskog destilata (Cas br. 64742-03-6)

    981.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog parafinskog destilata (Cas br. 64742-04-7)

    982.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog parafinskog destilata, (Cas br. 64742-05-8)

    983.

    Ekstrakti (nafta), otapalo teškog naftenskog destilata (Cas br. 64742-11-6)

    984.

    Ekstrakti (nafta), otapalo lakog vakuumskog plinskog ulja (Cas br. 91995-78-7)

    985.

    Ugljikovodici, C26-55, bogati aromatima (Cas br. 97722-04-8)

    986.

    Dinatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)] bis(4-aminonaftalen-1-sulfonat) (Cas br. 573-58-0)

    987.

    Dinatrijev 4-amino-3-[[4′-[(2,4-diaminofenil)azo] [1,1′-bifenil]-4-il]azo]-5-hidroksi-6-(fenilazo)naftalen-2,7-disulfonat (Cas br. 1937-37-7)

    988.

    Tetranatrijev 3,3′-[[1,1′-bifenil]-4,4′-diilbis(azo)]bis[5-amino-4-hidroksinaftalen-2,7-disulfonat] (Cas br. 2602-46-2)

    989.

    4-o-tolilazo-o-toluidin (Cas br. 97-56-3)

    990.

    4-aminoazobenzen (Cas nr. 60-09-3)

    991.

    Dinatrijev[5-[[4′-[[2,6-dihidroksi-3-[(2-hidroksi-5-sulfofenil)azo]fenil]azo][1,1′-bifenil]-4-il]azo]salicilato(4-)]kuprat(2-) (Cas br. 16071-86-6)

    992.

    Rezorcinol diglicidil eter (Cas br. 101-90-6)

    993.

    1,3-difenilgvanidin (Cas br. 102-06-7)

    994.

    Heptaklor-epoksid (Cas br. 1024-57-3)

    995.

    4-nitrozofenol (Cas br. 104-91-6)

    996.

    Karbendazim (Cas br. 10605-21-7)

    997.

    Alil glicidil eter (Cas br. 106-92-3)

    998.

    Kloroacetaldehid (Cas br. 107-20-0)

    999.

    Heksan (Cas br. 110-54-3)

    1000.

    2-(2-metoksietoksi)etanol (Cas br. 111-77-3)

    1001.

    (+/–)-2-(2,4-diklorofenil)-3-(1H-1,2,4-triazol-1-il)propil-1,1,2,2-tetrafluoroetileter (Cas br. 112281-77-3)

    1002.

    4-[4-(1,3-dihidroksiprop-2-il)fenilamino]-1,8-dihidroksi-5-nitroantrakinon (Cas br. 114565-66-1)

    1003.

    5,6,12,13-tetrakloroantra(2,1,9-def:6,5,10-d′e′f′)diizokinolin-1,3,8,10(2H,9H)-tetron (Cas nr. 115662-06-1)

    1004.

    tris(2-kloroetil) fosfat (Cas br. 115-96-8)

    1005.

    4′-etoksi-2-benzimidazolanilid (Cas br. 120187-29-3)

    1006.

    Niklov dihidroksid (Cas br. 12054-48-7)

    1007.

    N,N-dimetilanilin (Cas br. 121-69-7)

    1008.

    Simazin (Cas br. 122-34-9)

    1009.

    Bis(ciklopentadienil)-bis(2,6-difluoro-3-(pirol-1-il)-fenil)titanij (Cas br. 125051-32-3)

    1010.

    N,N,N′,N′-tetraglicidil-4,4′-diamino-3,3′-dietildifenilmetan (Cas br. 130728-76-6)

    1011.

    Divanadijev pentaoksid (Cas br. 1314-62-1)

    1012.

    Alkalijske soli pentaklorofenola (Cas brojevi 131-52-2 i 7778-73-6)

    1013.

    Fosfamidon (Cas br. 13171-21-6)

    1014.

    N-(triklorometiltio)fthalimid (Cas br. 133-07-3)

    1015.

    N-2-naftilanilin (Cas br. 135-88-6)

    1016.

    Ziram (Cas br. 137-30-4)

    1017.

    1-bromo-3,4,5-trifluorobenzen (Cas br. 138526-69-9)

    1018.

    Propazin (Cas br. 139-40-2)

    1019.

    3-(4-klorofenil)-1,1-dimetiluronijev trikloroacetat; monuron-TCA (Cas br. 140-41-0)

    1020.

    Izoksaflutol (Cas br. 141112-29-0)

    1021.

    Krezoksim-metil (Cas br. 143390-89-0)

    1022.

    Klordekon (Cas br. 143-50-0)

    1023.

    9-vinilkarbazol (Cas br. 1484-13-5)

    1024.

    2-etilheksanska kiselina (Cas br. 149-57-5)

    1025.

    Monuron (Cas br. 150-68-5)

    1026.

    Morfolin-4-karbonil klorid (Cas br. 15159-40-7)

    1027.

    Daminozid (Cas br. 1596-84-5)

    1028.

    Alaklor (Cas br. 15972-60-8)

    1029.

    UVCB produkt kondenzacije: tetrakis-hidroksimetilfosfonijeva klorida, uree i destiliranog hidrogeniranog C16-18 alkilamin loja (Cas br. 166242-53-1)

    1030.

    Joksinil (Cas br. 1689-83-4)

    1031.

    3,5-dibromo-4-hidroksibenzonitril (Cas br. 1689-84-5)

    1032.

    2,6-dibromo-4-cianofenil oktanoat (Cas br. 1689-99-2)

    1033.

    [4-[[4-(dimetilamino)fenil][4-[etil(3-sulfonatobenzil)amino]fenil]metilen]cikloheksa-2,5-dien-1-iliden](etil)(3-sulfonatobenzil)amonijak, natrijeva sol (Cas br. 1694-09-3)

    1034.

    5-kloro-1,3-dihidro-2H-indol-2-on (Cas br. 17630-75-0)

    1035.

    Benomil (Cas br. 17804-35-2)

    1036.

    Klorotalonil (Cas br. 1897-45-6)

    1037.

    N′-(4-kloro-o-tolil)-N,N-dimetilformamidin monohidroklorid (Cas br. 19750-95-9)

    1038.

    4,4′-metilenbis(2-etilanilin) (Cas br. 19900-65-3)

    1039.

    Valinamid (Cas br. 20108-78-5)

    1040.

    [(p-toliloksi)metil]oksiran (Cas br. 2186-24-5)

    1041.

    [(m-toliloksi)metil]oksiran (Cas br. 2186-25-6)

    1042.

    2,3-epoksipropil o-tolil eter (Cas br. 2210-79-9)

    1043.

    [(Toliloksi)metil]oksiran, krezil glicidil eter (Cas br. 26447-14-3)

    1044.

    Di-alat (Cas br. 2303-16-4)

    1045.

    Benzil 2,4-dibromobutanoat (Cas br. 23085-60-1)

    1046.

    Trifluorojodometan (Cas br. 2314-97-8)

    1047.

    Tiofanat-metil (Cas br. 23564-05-8)

    1048.

    Dodekakloropentaciklo[5.2.1.02,6.03,9.05,8]dekan (Cas br. 2385-85-5)

    1049.

    Propizamid (Cas br. 23950-58-5)

    1050.

    Butil glicidil eter (Cas br. 2426-08-6)

    1051.

    2,3,4-triklorobut-1-en (Cas br. 2431-50-7)

    1052.

    Kinometionat (Cas br. 2439-01-2)

    1053.

    (R)-α-feniletilamonijev (-)-(1R,2S)-(1,2-epoksipropil)fosfonat monohidrat (Cas br. 25383-07-7)

    1054.

    5-etoksi-3-triklorometil-1,2,4-tiadiazol (Cas br. 2593-15-9)

    1055.

    Disperzno žuto 3 (Cas br. 2832-40-8)

    1056.

    1,2,4-triazol (Cas br. 288-88-0)

    1057.

    Aldrin (Cas br. 309-00-2)

    1058.

    Diuron (Cas br. 330-54-1)

    1059.

    Linuron (Cas br. 330-55-2)

    1060.

    Niklov karbonat (Cas br. 3333-67-3)

    1061.

    3-(4-izopropilfenil)-1,1-dimetilurea (Cas br. 34123-59-6)

    1062.

    Iprodion (Cas br. 36734-19-7)

    1063.

    4-ciano-2,6-dijodofenil oktanoat (Cas br. 3861-47-0)

    1064.

    5-(2,4-diokso-1,2,3,4-tetrahidropirimidin)-3-fluro-2-hidroksimetilterahidrofuran (Cas br. 41107-56-6)

    1065.

    Krotonaldehid (Cas br. 4170-30-3)

    1066.

    Heksahidrociklopenta(c)pirol-1-(1H)-amonijev N-etoksikarbonil-N-(p-olilsulfonil)azanid (EC br. 418-350-1)

    1067.

    4,4′-karbonimidoilbis[N,N-dimetilanilin] (Cas br. 492-80-8)

    1068.

    DNOC (Cas br. 534-52-1)

    1069.

    Toluidinijev klorid (Cas br. 540-23-8)

    1070.

    Toluidinijev sulfat (1:1) (Cas br. 540-25-0)

    1071.

    2-(4-tert-butilfenil)eanol (Cas br. 5406-86-0)

    1072.

    Fention (Cas br. 55-38-9)

    1073.

    Klordan, čisti (Cas br. 57-74-9)

    1074.

    Heksan-2-on (Cas br. 591-78-6)

    1075.

    Fenarimol (Cas br. 60168-88-9)

    1076.

    Acetamid (Cas br. 60-35-5)

    1077.

    N-cikloheksil-N-metoksi-2,5-dimetil-3-furamid (Cas br. 60568-05-0)

    1078.

    Dieldrin (Cas br. 60-57-1)

    1079.

    4,4′-izobutiletilidendifenol (Cas br. 6807-17-6)

    1080.

    Klordimeform (Cas br. 6164-98-3)

    1081.

    Amitrol (Cas br. 61-82-5)

    1082.

    Karbaril (Cas br. 63-25-2)

    1083.

    Destilati (nafta), laki hidrokrekirani (Cas br. 64741-77-1)

    1084.

    1-etil-1-metilmorfolinijev bromid (Cas br. 65756-41-4)

    1085.

    (3-klorofenil)-(4-metoksi-3-nitrofenil)metanon (Cas br. 66938-41-8)

    1086.

    Goriva, dizel (Cas br. 68334-30-5), osim ako je poznata cijela povijest rafinacije i ako se može pokazati kako tvar iz koje su dobivena nije karcinogena

    1087.

    Ulje za loženje, br. 2 (Cas br. 68476-30-2)

    1088.

    Ulje za loženje, br. 4 (Cas br. 68476-31-3)

    1089.

    Goriva, dizel, br. 2 (Cas br. 68476-34-6)

    1090.

    2,2-dibromo-2-nitroetanol (Cas br. 69094-18-4)

    1091.

    1-etil-1-metilpirolidinijev bromid (Cas br. 69227-51-6)

    1092.

    Monokrotofos (Cas br. 6923-22-4)

    1093.

    Nikal (Cas br. 7440-02-0)

    1094.

    Bromometan (Cas br. 74-83-9)

    1095.

    Klorometan (Cas br. 74-87-3)

    1096.

    Jodometan (Cas br. 74-88-4)

    1097.

    Bromoetan (Cas br. 74-96-4)

    1098.

    Heptaklor (Cas br. 76-44-8)

    1099.

    Fentin hidroksid (Cas br. 76-87-9)

    1100.

    Niklov sulfat (Cas br. 7786-81-4)

    1101.

    3,5,5-trimetilcikloheks-2-enon (Cas br. 78-59-1)

    1102.

    2,3-dikloropropen (Cas br. 78-88-6)

    1103.

    Fluazifop-P-butil (Cas br. 79241-46-6)

    1104.

    (S)-2,3-dihidro-1H-indol-karboksilna kiselina (Cas br. 79815-20-6)

    1105.

    Toksafen (Cas br. 8001-35-2)

    1106.

    (4-hidrazinofenil)-N-metilmetansulfonamid hidroklorid (Cas dr. 81880-96-8)

    1107.

    C.I otapalo žuto 14 (Cas br. 842-07-9)

    1108.

    Klozolinat (Cas br. 84332-86-5)

    1109.

    Alkani, C10-13, kloro (Cas br. 85535-84-8)

    1110.

    Pentaklorofenol (Cas br. 87-86-5)

    1111.

    2,4,6-triklorofenol (Cas br. 88-06-2)

    1112.

    Dietilkarbamoil-klorid (Cas br. 88-10-8)

    1113.

    1-vinil-2-pirolidon (Cas br. 88-12-0)

    1114.

    Miklobutanil; 2-(4-klorofenil)-2-(1H-1,2,4-triazol-1-ilmetil)heksannitril (Cas br. 88671-89-0)

    1115.

    Fentin acetat (Cas br. 900-95-8)

    1116.

    Bifenil-2-ilamin (Cas br. 90-41-5)

    1117.

    Trans-4-cikloheksil-L-prolin monohidro-klorid (Cas br. 90657-55-9)

    1118.

    2-metil-m-fenilen diizocianat (Cas br. 91-08-7)

    1119.

    4-metil-m-fenilen diizocianat (Cas br. 584-84-9)

    1120.

    m-toliliden diizocianat (Cas br. 26471-62-5)

    1121.

    Goriva, zrakoplov na mlazni pogon (mlažnjak), kameni ugljen, ekstrakcija s otapalom, hidrokrekirana hidrogenirana (Cas br. 94114-58-6)

    1122.

    Goriva, dizel, kameni ugljen, ekstrakcija s otapalom, hidrokrekirana hidrogenirana (Cas br. 94114-59-7)

    1123.

    Smola (Cas br. 61789-60-4), ako je maseni udjel benzo[a]pirena u njoj > 0,005 %

    1124.

    2-butanon oksim (Cas br. 96-29-7)

    1125.

    Ugljikovodici, C16-20, deparafinizirani otapalom hidrokrekirani parafinski destilacijski ostaci (Cas br. 97675-88-2)

    1126.

    α,α-diklorotoluen (Cas br. 98-87-3)

    1127.

    Mineralna vuna, osim one koja je navedena drugdje u ovom Prilogu; [umjetna staklasta (silikatna) vlakna nasumične orijentacije s masenim udjelom alkalijskih oksida i zemnoalkalijskih oksida Formula većim od 18 %]

    1128.

    Reakcijski produkt acetofenona, formaldehida, cikloheksilamina, metanola i octene kiseline (EC br. 406-230-1)

    1129.

    Soli 4,4′-karbonimidoilbis[N,N-dimetilanilina]

    1130.

    1,2,3,4,5,6-heksaklorcikloheksani osim onih koji su navedeni drugdje u ovom Prilogu

    1131.

    Trinatrijev bis(7-acetamido-2-(4-nitro-2-oksidofenilazo)-3-sulfonato-1-naftolato)kromat(1-) (EC br. 400-810-8)

    1132.

    Smjesa: 4-alil-2,6-bis(2,3-epoksipropil)fenol, 4-alil-6-(3-(6-(3-(6-(3-(4-alil-2,6-bis(2,3-epoksipropil)-fenoksi)2-hidroksipropil)-4-alil-2-(2,3-epoksipropil)fenoksi)-2-hidroksipropil)-4-alil-2-(2,3-epoksipropil)fenoksi-2-hidroksipropil-2-(2,3-epoksipropil)fenol, 4-alil-6-(3-(4-alil-2,6-bis(2,3-epoksipropil)fenoksi)-2hidroksipropil)-2-(2,3-epoksipropil)fenoksi)fenola i 4-alil-6-(3-(6-(3-(4-alil-2,6-bis(2,3-epoksipropil)-fenoksi)-2-hidroksipropil)-4-alil-2-(2,3-epoksipropil)fenoksi)2-hidroksipropil)-2-(2,3-epoksipropil)fenola (EC br. 417-470-1)”

    3.

    U Prilogu III., dijelu 1. briše se referentni broj 55.


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    289


    32005L0067


    L 273/17

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    18.10.2005.


    DIREKTIVA KOMISIJE 2005/67/EZ

    od 18. listopada 2005.

    o izmjeni, radi prilagodbe, priloga I. i II. Direktivi Vijeća 86/298/EEZ, priloga I. i II. Direktivi Vijeća 87/402/EEZ i priloga I., II. i III. Direktivi 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na homologaciju tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo

    (Tekst značajan za EGP)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 86/298/EEZ od 26. svibnja 1986. o stražnjim zaštitnim konstrukcijama za slučaj prevrtanja uskih traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (1), a posebno njezin članak 12.,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 87/402/EEZ od 25. lipnja 1987. o zaštitnim konstrukcijama za slučaj prevrtanja, ugrađenim ispred vozačkog sjedala uskih traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (2), a posebno njezin članak 11.,

    uzimajući u obzir Direktivu 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva, kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica i o stavljanju izvan snage Direktive 74/150/EEZ (3), a posebno njezin članak 19. stavak 1. točke (a) i (b),

    budući da:

    (1)

    Direktivom 2003/37/EZ se uvodi ugradnja sidrišta sigurnosnih pojasa kao novi zahtjev za homologaciju tipa vozila kao cjeline za poljoprivredu ili šumarstvo u skladu s Direktivom Vijeća 76/115/EEZ od 18. prosinca 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na sidrišta sigurnosnih pojaseva motornih vozila (4). Kako se Direktiva 76/115/EEZ odnosi na homologaciju tipa vozila koja nisu poljoprivredna, potrebno je propisati koje zahtjeve te Direktive treba primjenjivati na određene traktore za poljoprivredu i šumarstvo.

    (2)

    Zahtjevi u Dodatku 1. Prilogu I. Direktivi 76/115/EEZ za naprijed okrenuta središnja sjedala vozila kategorije N3 su prikladni za traktore najveće konstrukcijske brzine od 40 km/h ili manje.

    (3)

    Vijeće OECD-a je 29. ožujka 2005. potvrdilo Odluku C(2005) 1 koja uspostavlja nove verzije OECD kodova za ispitivanje traktora za poljoprivredu i šumarstvo.

    (4)

    Upućivanje na OECD kodove je potrebno prilagoditi u direktivama 2003/37/EZ, 86/298/EEZ i 87/402/EEZ kako bi se Odluka C(2005) 1 Vijeća OECD-a uzela u obzir.

    (5)

    Stoga se direktive 86/298/EEZ, 87/402/EEZ i 2003/37/EZ moraju na odgovarajući način izmijeniti.

    (6)

    Predviđene odredbe ove Direktive u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanom prema članku 20. stavku 1. Direktive 2003/37/EZ,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Prilozi I., II. i III. Direktivi 2003/37/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

    Članak 2.

    Prilozi I. i II. Direktivi 86/298/EEZ mijenjaju se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

    Članak 3.

    Prilozi I. i II. Direktivi 87/402/EEZ mijenjaju se u skladu s Prilogom III. ovoj Direktivi.

    Članak 4.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2005. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

    Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 5.

    Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Članak 6.

    Ova je Direktiva upućena država članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 18. listopada 2005.

    Za Komisiju

    Günter VERHEUGEN

    Potpredsjednik


    (1)  SL L 186, 8.7.1986., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

    (2)  SL L 220, 8.8.1987., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

    (3)  SL L 171, 9.7.2003., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2005/13/EZ (SL L 55, 1.3.2005., str. 35.)

    (4)  SL L 24, 30.1.1976., str. 6. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 96/38/EZ (SL L 187, 26.1.1996., str. 95.)


    PRILOG I.

    Prilozi I., II. i III. Direktivi 2003/37/EZ mijenjaju se kako slijedi:

    1.

    U Prilogu I., dijelu 4, točki 3.6.1. riječi „OECD kodom 1 ili 2” zamjenjuju se s „OECD kodom 2”.

    2.

    Prilog II. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    u retku 26.1. poglavlja B. dijela I. riječi „Sidrišne točke za sigurnosne pojaseve” zamjenjuju se sa „Sidrišta sigurnosnih pojasa (1).

    (b)

    dio II.C poglavlja B zamjenjuje se sljedećim:

    Dio II.C

    Sukladnost s OECD standardnim kodovima

    Izvještaji o ispitivanju (potpuni) u skladu s niže navedenim OECD kodovima mogu se upotrijebiti umjesto izvještaja o ispitivanju sastavljenim u skladu s odgovarajućim pojedinačnim direktivama.

    Broj naveden u tablici u dijelu I.

    (pojedinačne direktive)

    Predmet

    OECD kodovi (2)

    10.1.

    77/536/EEZ

    Službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (dinamičko ispitivanje)

    Kod 3

    26.1.

    76/115/EEZ

    16.1.

    79/622/EEZ

    Službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (statičko ispitivanje)

    Kod 4

    26.1.

    76/115/EEZ

    19.1.

    86/298/EEZ

    Službena ispitivanja stražnjih zaštitnih konstrukcija na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo

    Kod 7

    26.1.

    76/115/EEZ

    21.1.

    87/402/EEZ

    Službena ispitivanja prednjih zaštitnih konstrukcija na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo

    Kod 6

    26.1.

    76/115/EEZ

     

    SD (3)

    Službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima na gusjenicama za poljoprivredu i šumarstvo

    Kod 8

    26.1.

    76/115/EEZ

    3.

    U Prilogu III., dijelu I.A, točki 3.6.1. riječi „OECD kodom 1 ili 2” zamjenjuju se s „OECD kodom 2”.


    (1)  Najmanji broj sidrišnih točaka zahtijevanih za traktore kategorija T1, T2, T3, C1, C2 i C3 je dva, određen u Dodatku 1. Prilogu I. Direktivi 75/115/EEZ za naprijed okrenuta središnja sjedala vozila kategorije N3. Ispitna opterećenja utvrđena u točkama 5.4.3. i 5.4.4. Priloga I. toj Direktivi za vozila kategorije N3 primjenjuju se za traktore tih kategorija.”

    (2)  Izvještaji o ispitivanju moraju biti u skladu s Odlukom C(2005) 1 OECD-a. Istovrijednost izvještaja o ispitivanju može se priznati samo za sidrišta sigurnosnih pojasa ako su ispitana.

    Izvještaji o ispitivanju u skladu s kodovima prema Odluci C(2000) 59 kako je zadnje izmijenjena Odlukom C(2003) 252 mogu se također prihvatiti tijekom prijelaznog razdoblja od jedne godine računajući od dana objave Odluke C(2005) 1 OECD-a na web-stranici OECD-a, tj. do 21. travnja 2006.

    (3)  SD: bit će obuhvaćeno pojedinačnom direktivom.”


    PRILOG II.

    Prilozi I. i II. Direktivi 86/298/EEZ mijenjaju se kako slijedi:

    1.

    U Prilogu I., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „1.

    Primjenjuju se definicije i zahtjevi točke 1. koda 7 Odluke C(2005) 1 OECD-a od 29. ožujka 2005. s iznimkom točke 1.1.”

    2.

    Prilog II. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

    „PRILOG II.

    Tehnički zahtjevi

    Tehnički zahtjevi za EZ homologaciju tipa stražnjih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju uskih traktora na kotačima za poljoprivredu ili šumarstvo su oni koji su navedeni u točki 3. koda 7 Odluke C(2005) 1 OECD-a od 29. ožujka 2005., s iznimkom točaka 3.1.4. (Izvještaji o ispitivanju), 3.4. (Manje preinake), 3.5. (Označivanje) i 3.6. (Značajka sidrišta sigurnosnoga pojasa).”


    PRILOG III.

    Prilozi I. i II. Direktivi 87/402/EEZ mijenjaju se kako slijedi:

    1.

    U Prilogu I., točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „Primjenjuju se definicije i zahtjevi točke 1. koda 6 Odluke C(2005) 1 OECD-a od 29. ožujka 2005. s iznimkom točke 1.1.”

    2.

    Prilog II. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

    „PRILOG II.

    Tehnički zahtjevi

    Tehnički zahtjevi za EZ homologaciju tipa zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju ugrađenih ispred vozačkog sjedala uskih traktora na kotačima za poljoprivredu ili šumarstvo su oni koji su navedeni u točki 3. koda 6 Odluke C(2005) 1 OECD-a od 29. ožujka 2005., s iznimkom točaka 3.2.4. (Izvještaji o ispitivanju), 3.5. (Manje preinake), 3.6. (Označivanje) i 3.7. (Značajka sidrišta sigurnosnoga pojasa).”


    13/Sv. 012

    HR

    Službeni list Europske unije

    293


    32006L0065


    L 198/11

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

    19.07.2006.


    DIREKTIVA KOMISIJE 2006/65/EZ

    od 19. srpnja 2006.

    o izmjeni Direktive Vijeća 76/768/EEZ o kozmetičkim proizvodima u svrhu prilagodbe tehničkom napretku njezinih priloga II. i III.

    (Tekst značajan za EGP)

    KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

    uzimajući u obzir ugovor o osnivanju Europske zajednice,

    uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 76/768/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

    nakon savjetovanja sa Znanstvenim odborom za kozmetičke i neprehrambene proizvode široke potrošnje,

    budući da:

    (1)

    Po objavljivanju znanstvene studije u 2001. godini pod naslovom „Uporaba trajnih bojila za kosu i opasnost od raka mjehura”, Znanstveni odbor za kozmetičke i neprehrambene proizvode široke potrošnje (SCCNFP) je zaključio da treba uzeti u obzir moguće opasnosti. Preporučio je Komisiji da poduzme daljnje mjere za kontrolu uporabe kemikalija za bojenje kose.

    (2)

    Osim toga SCCNFP je preporučio cjelovitu strategiju za ocjenu sigurnosti bojila za kosu, uključujući zahtjeve da se ispitaju kozmetički sastojci bojila za kosu s obzirom na njihovu moguću genotoksičnost/mutagenost.

    (3)

    Nastavno na mišljenje SCCNFP-a Komisija je, zajedno s državama članicama i zainteresiranim dionicima, dogovorila cjelovitu strategiju da se zakonski urede bojila za kosu, koja zahtijeva da proizvođači dostave dokumentaciju sa znanstvenim podacima o bojilima za kosu SCCNFP-u na ocjenu.

    (4)

    Odlučeno je da se kao prva mjera u provedbi strategije da prvenstvo trajnim tvarima u bojilima za kosu, za koje tijekom javnih konzultacija nije iskazano naročito zanimanje u pogledu obrane njihove uporabe u bojilima za kosu. Stoga te tvari treba zabraniti.

    (5)

    Prema mišljenju SCCNFP-a neka azo bojila predstavljaju opasnost za zdravlje potrošača. Zbog toga su ta bojila izbrisana s pozitivnog popisa sredstava za bojenje čija je uporaba dozvoljena u kozmetičkim proizvodima u Prilogu IV. Direktivi 76/768/EEZ. Zbog istog razloga se mora zabraniti i njihova uporaba u bojilima za kosu.

    (6)

    Za tvari u bojilima za kosu koje su privremeno dopuštene u dijelu 2. Priloga III. Direktivi 76/768/EEZ privremeno razdoblje se treba produljiti.

    (7)

    Priloge II. i III. Direktivi 76/768/EEZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

    (8)

    Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za kozmetičke proizvode,

    DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

    Članak 1.

    Prilozi II. i III. Direktivi 76/768/EEZ mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

    Članak 2.

    Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da od 1. prosinca 2006. ni proizvođači u Zajednici niti uvoznici sa sjedištem u Zajednici ne stave na tržište kozmetičke proizvode koji ne udovoljavaju zahtjevima ove Direktive, niti ih prodaju ili isporučuju krajnjem potrošaču.

    Članak 3.

    1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. rujna 2006. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i međusobni odnos tih odredaba i ove Direktive.

    Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

    2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

    Članak 4.

    Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Članak 5.

    Ova je Direktiva upućena državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2006.

    Za Komisiju

    Günter VERHEUGEN

    Potpredsjednik


    (1)  SL L 262, 27.9.1976., str. 169. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2005/80/EZ (SL L 303., 22.11.2005., str. 32.).


    PRILOG

    Direktiva 76/768/EEZ mijenja se kako slijedi:

    1.

    U Prilog II. dodaju se sljedeći referentni brojevi od 1212 do 1233:

    Referentni broj

    Kemijsko ime

    CAS br.

    „1212

    6-metoksi-2,3-piridindiamin i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    94166-62-8

    1213

    2,3-naftalendiol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    92-44-4

    1214

    2,4-diaminodifenilamin, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    136-17-4

    1215

    2,6-bis(2-hidroksietoksi)-3,5-piridindiamin i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    117907-42-3

    1216

    2-metoksimetil-p-aminofenol i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    29785-47-5

    1217

    4,5-diamino-1-metilpirazol i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    20055-01-0

    1218

    4,5-diamino-1-((4-klorofenil)metil)-1H-pirazolsulfat, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    163183-00-4

    1219

    4-kloro-2-aminofenol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    95-85-2

    1220

    4-hidroksiindol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    2380-94-1

    1221

    4-metoksitoluen-2,5-diamin i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    56496-88-9

    1222

    5-amino-4-fluoro-2-metilfenol sulfat, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    163183-01-5

    1223

    N,N-dietil-m-aminofenol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    91-68-9

    1224

    N,N-dimetil-2,6-piridindiamin i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

     

    1225

    N-ciklopentil-m-aminofenol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    104903-49-3

    1226

    N-(2-metoksietil)-p-fenilendiamin i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    72584-59-9

    1227

    2,4-diamino-5-metilfenetol i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    113715-25-6

    1228

    1,7-naftalendiol, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    575-38-2

    1229

    3,4-diaminobenzojeva kiselina, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    619-05-6

    1230

    2-aminometil-p-aminofenol i njegova sol s HCl, kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    79352-72-0

    1231

    Otapalo crveno 1 (CI 12150), kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    1229-55-6

    1232

    Kiselo narančasto 24 (CI 20170), kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    1320-07-6

    1233

    Kiselo crveno 73 (CI 27290), kada se rabi kao tvar u proizvodima za bojenje kose

    5413-75-2”

    2.

    Stupac g u dijelu 2. Priloga III. mijenja se kako slijedi:

    (a)

    brišu se referentni brojevi 17, 23, 40, 42;

    (b)

    u referentnim brojevima 1, 2, 8, 13, 15, 30, 34, 41, 43, 45, 46, 51, 52, 53, 54, 57, 59, 60 datum „31.8.2006.” zamjenjuje se s „31.12.2007.”;

    (c)

    u referentnim brojevima 3, 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11, 12, 14, 16, 18, 19, 20, 21, 22, 24, 25, 26, 27, 28, 29, 31, 32, 33, 35, 36, 37, 38, 39, 44, 47, 48, 49, 50, 55, 56 i 58 datum „31.12.2006.” zamjenjuje se s „31.12.2007.”.


    Top