This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52022DC0619
Recommendation for a COUNCIL RECOMMENDATION on the 2022 National Reform Programme of Latvia and delivering a Council opinion on the 2022 Stability Programme of Latvia
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2022.
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Latvije za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2022.
COM/2022/619 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.5.2022.
COM(2022) 619 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o nacionalnom programu reformi Latvije za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2022.
{SWD(2022) 619 final} - {SWD(2022) 640 final}
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o nacionalnom programu reformi Latvije za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Latvije za 2022.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća 2 , kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost, stupila je na snagu 19. veljače 2021. Mehanizmom za oporavak i otpornost pruža se financijska potpora provedbi reformi i ulaganja i generira fiskalni impuls koji će se financirati sredstvima Unije. Mehanizam doprinosi gospodarskom oporavku i provedbi održivih reformi i ulaganja kojima se potiče rast, posebno u cilju promicanja zelene i digitalne tranzicije, uz jačanje otpornosti i potencijalnog rasta gospodarstava država članica. Pomaže i jačanju održivih javnih financija te poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Maksimalni financijski doprinos po državi članici u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost ažuriran [je] [XX] lipnja 2022., u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241.
(2)Komisija je 24. studenoga 2021. donijela Godišnji pregled održivog rasta, čime je označen početak Europskog semestra 2022. za koordinaciju ekonomskih politika. Uzela je u obzir zajedničku predanost daljnjoj provedbi europskog stupa socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017., ponovno potvrđenu na socijalnom samitu u Portu u svibnju 2021. Europsko vijeće potvrdilo je 25.ožujka 2022. prioritete Godišnjeg pregleda održivog rasta 2022. Komisija je 24. studenoga 2021. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem nije utvrđeno da je Latvija jedna od država članica za koje je potrebno detaljno preispitivanje 3 . Komisija je istog dana donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Vijeće donijelo 5. travnja 2022., kao i Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2022., u kojem se analizira provedba smjernica za zapošljavanje i načela europskog stupa socijalnih prava i koji je Vijeće donijelo 14. ožujka 2022.
(3)Ruska invazija na Ukrajinu, koja je uslijedila nakon globalne pandemije, znatno je izmijenila geopolitički i gospodarski kontekst. Posljedice invazije na gospodarstva država članica očituju se, primjerice, u višim cijenama energenata i hrane te slabijim izgledima za rast. Više cijene energije posebno opterećuju najranjivija kućanstva koja žive u energetskom siromaštvu ili su izložena riziku od energetskog siromaštva. EU se suočava i s dosad nezabilježenim priljevom osoba koje bježe iz Ukrajine. U tom je kontekstu 4. ožujka 2022. prvi put aktivirana primjena 4 Direktive o privremenoj zaštiti, kojom se raseljenim osobama iz Ukrajine daje pravo na zakonit boravak u EU-u, kao i pristup obrazovanju i izobrazbi, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju i socijalnoj skrbi.
(4)Uzimajući u obzir gospodarsku i geopolitičku situaciju koja se ubrzano mijenja, europski semestar u 2022. nastavlja opsežnu koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja te se istodobno razvija u skladu sa zahtjevima provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je navedeno u Godišnjem pregledu održivog rasta 2022. Provedba donesenih planova za oporavak i otpornost ključna je za ostvarivanje prioriteta politika u postupku europskog semestra jer se planovi odnose na sve relevantne preporuke ili na znatan dio relevantnih preporuka za pojedinu zemlju izdanih u ciklusima semestra 2019. i 2020. Preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. i dalje su jednako relevantne i za planove za oporavak i otpornost koji su revidirani, ažurirani ili izmijenjeni u skladu s člancima 14., 18. i 21. Uredbe (EU) 2021/241, uz sve preporuke za pojedinu zemlju izdane do datuma dostave izmijenjenog plana.
(5)Opća klauzula o odstupanju aktivna je od ožujka 2020. 5 Komisija je u svojoj Komunikaciji od 3. ožujka 2021. 6 iznijela stajalište da bi odluku o deaktivaciji ili nastavku primjene opće klauzule o odstupanju trebalo donijeti u okviru ukupne ocjene stanja gospodarstva, pri čemu bi ključni kvantitativni kriterij bio razina gospodarske aktivnosti u Uniji ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (krajem 2019.). Povećana neizvjesnost i znatni negativni rizici za gospodarske izglede u kontekstu rata u Europi, dosad nezabilježeno povećanje cijena energije i kontinuirani poremećaji u lancu opskrbe opravdavaju produljenje opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu tijekom 2023.
(6)U skladu s pristupom iz mišljenja Vijeća od 18. lipnja 2021. o Programu stabilnosti za 2021., smjer fiskalne politike trenutačno se najbolje mjeri kao promjena primarnih rashoda (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda), isključujući privremene hitne mjere uvedene zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali uključujući rashode koji se financiraju bespovratnom potporom (bespovratna sredstva) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i drugih fondova EU-a, u odnosu na srednjoročni potencijalni rast 7 . Kako bi se ocijenilo je li nacionalna fiskalna politika razborita i potiče li se njezinim sastavom održiv oporavak u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom, uz opći smjer fiskalne politike pozornost se posvećuje i razvoju primarnih tekućih rashoda koje financira država 8 (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda i privremenih hitnih mjera uvedenih zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19) i razvoju ulaganja.
(7)Komisija je 2. ožujka 2022. donijela Komunikaciju s općim smjernicama za fiskalnu politiku u 2023., čiji je cilj poduprijeti pripremu programa stabilnosti i konvergencije država članica te time poboljšati usklađivanje politika 9 . Na temelju zimske prognoze 2022. Komisija smatra da je prijelaz s ukupno poticajnog smjera fiskalne politike u razdoblju 2020.–2022. na uglavnom neutralan opći smjer fiskalne politike primjeren za 2023., uz spremnost na reagiranje na promjenjivo gospodarsko stanje. Komisija je najavila da bi se fiskalne preporuke za 2023. trebale i dalje razlikovati po državama članicama te da bi se u njima trebalo voditi računa o mogućim prelijevanjima među državama. Komisija je pozvala države članice da smjernice uzmu u obzir u svojim programima stabilnosti i konvergencije. Komisija se obvezala da će pomno pratiti gospodarska kretanja i prema potrebi prilagoditi svoje smjernice politika, a najkasnije u okviru proljetnog paketa europskog semestra potkraj svibnja 2022.
(8)U pogledu fiskalnih smjernica od 2. ožujka 2022., u fiskalnim preporukama za 2023. uzimaju se u obzir pogoršani gospodarski izgledi, povećana neizvjesnost i dodatni negativni rizici te viša inflacija u usporedbi sa zimskom prognozom. Na temelju tih razmatranja, fiskalnim odgovorom treba povećati javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost te održati kupovnu moć najranjivijih kućanstava kako bi se ciljanim i privremenim mjerama ublažio učinak povećanja cijena energije i ograničio inflacijski pritisak zbog sekundarnih učinaka; fiskalna politika trebala bi ostati fleksibilna radi prilagodbe okolnostima koje se brzo mijenjaju i trebala bi se razlikovati po državama članicama, ovisno o njihovoj fiskalnoj i gospodarskoj situaciji, među ostalim u pogledu izloženosti krizi i priljevu raseljenih osoba iz Ukrajine.
(9)Latvija je 30. travnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi. Vijeće je 13. srpnja 2021. donijelo Odluku o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Latvije 10 . Isplata obroka ovisi o odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/241, da je Latvija u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća. Ostvarenje u zadovoljavajućoj mjeri podrazumijeva da mjere povezane s ostvarenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima nisu ukinute.
(10)Latvija je 22. travnja 2022. dostavila Nacionalni program reformi za 2022., a 26. travnja 2022. Program stabilnosti za 2022., u skladu rokom utvrđenim u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Zbog njihove uzajamne povezanosti, ta su dva programa ocijenjena zajedno. U skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2021/241, u Nacionalnom programu reformi za 2022. uzima se u obzir i polugodišnje izvješće Latvije o ostvarenom napretku u provedbi plana za oporavak i otpornost.
(11)Komisija je 23. svibnja 2022. objavila Izvješće za Latviju 11 za 2022. Ocijenila je napredak Latvije u smislu relevantnih preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 2019., 2020. i 2021. te je analizirala provedbu plana za oporavak i otpornost Latvije na temelju tablice pokazatelja oporavka i otpornosti. Na temelju te analize, u izvješću su utvrđeni nedostaci u pogledu izazova koji nisu obuhvaćeni ili su samo djelomično obuhvaćeni planom za oporavak i otpornost, kao i novi i nadolazeći izazovi, uključujući one koji proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu. Ocijenila je i napredak Latvije u provedbi europskog stupa socijalnih prava i postizanju glavnih ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva, kao i napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
(12)Komisija je 23. svibnja 2022. objavila izvješće u skladu s člankom 126. stavkom 3. UFEU-a. U tom se izvješću razmatra proračunsko stanje Latvije jer je njezin deficit opće države 2021. premašio referentnu vrijednost od 3 % BDP-a utvrđenu Ugovorom. U izvješću je zaključeno da kriterij deficita nije ispunjen. U skladu s Komunikacijom od 2. ožujka 2022. Komisija nije predložila pokretanje novih postupaka u slučaju prekomjernog deficita u proljeće 2022. te će u jesen 2022. ponovno procijeniti relevantnost prijedloga za pokretanje postupaka u slučaju prekomjernog deficita.
(13)Vijeće je 20. srpnja 2020. Latviji preporučilo da u 2020. i 2021. u skladu s općom klauzulom o odstupanju poduzme sve potrebne mjere za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti. Preporučilo je i da Latvija, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provodi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Prema podacima koje je Eurostat potvrdio, deficit opće države u Latviji se u 2021. povećao na 7,3 % BDP-a u 2021. sa 4,5 % BDP-a koliko je iznosio u 2020. Latvija je odgovorom u okviru fiskalne politike pomogla gospodarski oporavak u 2021., a privremene hitne mjere potpore povećale su se s 2,8 % BDP-a u 2020. na 5,2 % u 2021. Mjere koje je Latvija poduzela u 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020. Diskrecijske proračunske mjere koje je vlada donijela 2020. i 2021. uglavnom su bile privremene ili popraćene kompenzacijskim mjerama. Istodobno, neke diskrecijske mjere koje je vlada donijela u razdoblju od 2020. do 2021. nisu bile privremene niti popraćene kompenzacijskim mjerama, a uglavnom su se sastojale od smanjenja stope doprinosa za socijalno osiguranje, povećanja praga za primjenu olakšica za porez na dohodak, povećanja plaća za zdravstveno osoblje i nastavnike te povećanje minimalnih socijalnih naknada. Prema podacima koje je Eurostat potvrdio, dug opće države u 2021. iznosio je 44,8 % BDP-a.
(14)Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije u Programu stabilnosti za 2022. realan je za 2022. i oprezan nakon toga. Vlada predviđa da će se realni BDP povećati za 2,1 % u 2022. i za 2,5 % u 2023. Za usporedbu, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se sličan rast realnog BDP-a od 2,0 % u 2022. i nešto viši rast od 2,9 % u 2023., a ta razlika uglavnom proizlazi iz pozitivnijih izgleda za privatnu potrošnju i izvoz. U Programu stabilnosti za 2022. vlada očekuje se da će se deficit opće države smanjiti na 6,5 % BDP-a u 2022. i na 2,8 % 2023. Veliki deficit u 2022. uglavnom je rezultat mjera uključenih u proračun za 2022., osobito povećanja olakšica za porez na dohodak, znatnog paketa ulaganja i povećanja plaća za zaposlenike u zdravstu, sektoru unutarnjih poslova i obrazovnom sektoru. Nadalje, s obzirom na veliku potporu države kućanstvima i poduzećima u cilju ublažavanja rasta cijena energenata te predviđen sporiji rast poreznih prihoda zbog negativnog učinka ruske invazije na Ukrajinu na gospodarstvo deficit će i dalje biti povišen, unatoč tome što će potpora gospodarstvu zbog pandemije bolesti COVID-19 u 2022. biti znatno manja nego 2021. Prema Programu se očekuje se da će se udio državnog duga u BDP-u povećati na 45,7 % u 2022. te će se nakon toga smanjiti na 45,2 % BDP-a u 2023. Na temelju mjera politike poznatih na datum zaključenja prognoze, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se državni deficit od 7,2 % BDP-a za 2022. i 3,0 % BDP-a za 2023. To je više od deficita predviđenog u Programu stabilnosti za 2022., uglavnom zbog dodatnih mjera politike uključenih u prognozu Komisije, prvenstveno stvaranje nacionalnih rezervi za sigurnost opskrbe energijom u skladu s nedavnim izmjenama Zakona o energiji (procijenjeni fiskalni učinak od 0,6 % BDP-a u 2022.). Stvaranje rezervi vjerodostojno je najavljeno, ali nije bilo poznato u vrijeme pripreme Programa stabilnosti. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se udio duga opće države u BDP-u od 47,0 % u 2022. i 46,5 % u 2023., što je više od predviđanja u Programu stabilnosti. Razlika je posljedica predviđanja većeg deficita i prognoze nižeg nominalnog BDP-a.
Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. procjenjuje se da će srednjoročni (prosječni desetogodišnji) potencijalni rast proizvodnje iznositi 2,3 %. Međutim, ta procjena ne uključuje učinak reformi u okviru plana za oporavak i otpornost koje mogu potaknuti potencijalni rast Latvije.
(15)Vlada je 2022. postupno ukinula većinu mjera poduzetih kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, pa se predviđa da će se privremene mjere hitne potpore smanjiti s 5,2 % BDP-a u 2021. na 0,8 % BDP-a u 2022. Na državni deficit utječu mjere donesene radi ublažavanja gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije, koje se u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procjenjuju na 0,9 % BDP-a u 2022. te se očekuje da će se u 2023. postupno ukidati 12 . Te se mjere uglavnom sastoje od gornjih granica cijena energije za kućanstva i poduzetnike, potpunog pokrivanja određenih potkomponenta tarifa za električnu energiju od strane države kao i potpore određenim socijalnim skupinama i siromašnijim kućanstvima. Mjere su bile najavljene kao privremene, no ako cijene energije ostanu povišene i 2023., neke od tih mjera mogle bi se nastaviti. Neke od tih mjera nisu ciljane, prvenstveno opće gornje granice cijena energije. Na državni deficit utječu i troškovi pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine, za koje se u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa da će iznositi 0,3 % BDP-a u 2022. i 0,5 % BDP-a u 2023 13 , te povećanje troška rashoda za obranu za 0,1 % BDP-a u 2022. i 0,3 % BDP-a u 2023.
(16)Vijeće je 18. lipnja 2021. preporučilo Latviji 14 da u 2022. zadrži poticajan smjer fiskalne politike, uključujući impuls iz Mehanizma za oporavak i otpornost, te očuva ulaganja koja financira država. Vijeće je Latviji preporučilo i da zadrži pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država. Preporučilo je i da Latvija, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provodi fiskalnu politiku s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja srednjoročne fiskalne održivosti, uz istodobno poticanje ulaganja radi povećanja potencijala za rast.
(17)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz latvijskog Programa stabilnosti za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –3.3 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. 15 Latvija namjerava pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja u skladu s preporukom Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,8 % BDP-a u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,3 postotna boda BDP-a. 16 Stoga Latvija u skladu s preporukom Vijeća namjerava zadržati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,5 postotnih bodova na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,8 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,3 % BDP-a). Latvija uglavnom drži pod kontrolom rast tekućih rashoda koje financira država u 2022., jer je znatan ekspanzivni učinak na rashode koje financira država u 2022. uglavnom posljedica mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije te troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine.
(18)U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se da će u 2023. smjer fiskalne politike iznositi +3,2 % BDP-a uz pretpostavku nepromijenjenih politika 17 . Predviđa se da će Latvija 2023. nastaviti upotrebljavati bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja za potporu oporavku. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a povećati za 0,9 postotna boda BDP-a u odnosu na 2022. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2023. biti kontrakcijski i iznositi 0,8 postotna boda 18 . Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na prihodovnoj strani) u 2023. imati kontrakcijski učinak od 2,7 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. To uključuje učinak postupnog ukidanja mjera za ublažavanje posljedica povećanja cijena energije (0,9 % BDP-a) i dodatne troškove pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a).
(19)U Programu stabilnosti za 2022. očekuje se da će se deficit opće države postupno smanjiti na 2,3 % BDP-a u 2024. i na 1,7 % do 2025. Stoga se predviđa da će deficit opće države tijekom trajanja Programa ostati ispod 3 % BDP-a. U tim predviđanjima pretpostavlja se postupno ukidanje programa potpore i solidan rast poreznih prihoda. Prema programu, očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti do 2025., točnije na 44,5 % u 2024. i na 43,4 % u 2025. Na temelju analize Komisije čini se da su rizici za održivost duga u srednjoročnom razdoblju niske razine.
(20)Porezni prihodi Latvije kao udio u BDP-u znatno su ispod prosjeka EU-a, što ograničava financiranje javnih usluga. Latvija prikuplja najniže prihode od poreza na dobit u EU-u (0,7 % BDP-a u 2020.), dok prihodi od poreza na imovinu iznose 1,0 % BDP-a u usporedbi s prosjekom EU-a od 2,3 % BDP-a. Nadalje, iako je porezni klin za osobe s prosječnim dohotkom oko prosjeka EU-a, implicitna porezna stopa na rad među najnižima je u EU-u, što upućuje na znatan prostor za povećanje prihoda od oporezivanja rada boljim prikupljanjem i većom progresivnošću. Javni rashodi Latvije za zdravstvo i socijalnu zaštitu posebno su niski u usporedbi s prosjekom EU-a, zbog čega je teško osigurati pravodoban i jednak pristup zdravstvenoj zaštiti i adekvatnoj socijalnoj pomoći. Stoga je Latvija među zemljama s najvećom dohodovnom nejednakosti, najnižim učinkom socijalnih transfera na smanjenje siromaštva i najgorim zdravstvenim ishodima u EU-u. Unatoč nedavnim povećanjima, minimalni dohodak, minimalne mirovine i naknade za osobe s invaliditetom ispod su granice siromaštva. Ograničen pristup socijalnoj pomoći i uslugama za ranjive skupine te kvaliteta te pomoći i usluga dodatno otežavaju socijalnu uključenost. Sustav dugotrajne skrbi nedovoljno je razvijen, s ograničenom ponudom usluga pružanja njege u kući i usluga koje se pružaju u zajednici. Socijalni stanovi su rijetki i često ne pružaju odgovarajuće životne uvjete. Osim toga, socijalna pomoć razlikuje se među općinama i često je nedovoljno usmjerena. Veće oporezivanje imovine i kapitala te veća progresivnost oporezivanja dohotka nude najbolji potencijal za povećanje poreznih prihoda jer su ti izvori i dalje nedovoljno iskorišteni u usporedbi s prosjekom EU-a. Osim toga, napori za smanjenje sive ekonomije trebali bi se nastaviti izvan okvira mjera planiranih u planu za oporavak i otpornost.
(21)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/241 i Prilogom V. kriterijem 2.2. plan za oporavak i otpornost sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno nadopunjuju i trebaju se provesti do 2026. Doprinose svladavanju svih ili znatnog dijela ekonomskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama za pojedinu zemlju koje je Vijeće uputilo Latviji u postupku europskog semestra 2019. i 2020., uz sve preporuke za pojedinu zemlju izdane do datuma donošenja plana. Konkretno, latvijski plan uključuje mjere za svladavanje, u različitoj mjeri, svih šest općih izazova – fiskalnih, ljudskog kapitala, javne uprave, produktivnosti te digitalne i zelene tranzicije. Plan obuhvaća reforme povezane s upravljanjem i financiranjem visokih učilišta, provedbu sveobuhvatne strategije ljudskih resursa u zdravstvu i uvođenje indeksacije zajamčenog minimalnog dohotka. Znatna ulaganja obuhvaćaju ozelenjivanje prometnog sustava u Rigi kupnjom čistih javnih vozila i energetsku obnovu privatnih i javnih zgrada i poduzeća. Znatna ulaganja planirana su i za promicanje regionalnog razvoja: izgradnju škola, industrijske parkove, stanovanje po pristupačnim cijenama te modernizaciju bolnica. Očekuje se da će se tim mjerama na održiv način potaknuti potencijal rasta gospodarstva.
(22)Očekuje se da će provedba plana za oporavak i otpornost Latvije doprinijeti daljnjem napretku u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Mjerama potpore klimatskim ciljevima u Latviji namijenjeno je 37,6 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, dok je mjerama potpore digitalnim ciljevima namijenjeno 21 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana. Potpuna provedba plana za oporavak i otpornost, u skladu s dogovorenim relevantnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, pomoći će Latviji da se brzo oporavi od posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, uz istodobno jačanje otpornosti. Sustavno uključivanje socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika i dalje je važno za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost, kao i drugih ekonomskih politika i politika zapošljavanja izvan okvira plana, kako bi se osigurala opća odgovornost za cjelokupni program politike.
(23)Latvija još nije službeno dostavila sporazum o partnerstvu i druge programske dokumente kohezijske politike 19 . U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021.Latvija uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju pri programiranju fondova kohezijske politike za razdoblju 2021.–2027. To je preduvjet za poboljšanje učinkovitosti i maksimalno povećanje dodane vrijednosti financijske potpore koju će primiti iz fondova kohezijske politike, uz istodobno promicanje koordinacije, komplementarnosti i usklađenosti između tih fondova i drugih instrumenata i fondova Unije. Uspješna provedba Mehanizma za oporavak i otpornost i programa kohezijske politike ovisi i o uklanjanju prepreka ulaganjima radi potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji i uravnoteženom teritorijalnom razvoju.
(24)Osim gospodarskih i socijalnih izazova obuhvaćenih planom za oporavak i otpornost, Latvija se suočava s brojnim dodatnim izazovima, među ostalim pristupom bankovnim kreditima. Kreditni tok prema privatnom sektoru bio je negativan većinu posljednjeg desetljeća. Postao je pozitivan u 2016., ali je stopa rasta kredita ostala ispod rasta BDP-a. Dug privatnog sektora u 2020. iznosio je 66,5 % BDP-a u usporedbi sa 78,3 % BDP-a pet godina ranije. Malim i srednjim poduzećima posebno je teško dobiti kredit, djelomično zbog većeg kreditnog rizika, no suočavaju se i s relativno visokim troškovima kredita i velikim administrativnim opterećenjem. Osim toga, slaba likvidnost imovine koja se nudi za kolateral posebno otežava dobivanje kredita izvan regije Rige. To predstavlja znatnu prepreku hipotekarnom kreditiranju i kreditiranju poduzeća. Nadalje, financiranje potrošačkih zelenih tehnologija moglo bi postati pristupačnije jeftinijim i dugoročnijim kreditnim proizvodima. Nastojanja politika uglavnom su bila usmjerena na potporu kreditiranju u kombinaciji s javnim bespovratnim sredstvima. Međutim, to predstavlja znatan trošak za državni proračun i stoga nije održiv način poticanja kreditiranja. Za ublažavanje ograničene ponude kredita potrebna su opća poboljšanja transparentnosti i povjerenja u poslovno okruženje, uključujući smanjenje sive ekonomije. Osim toga, ima prostora za povećanje stopa povrata kredita, čime bi se smanjili troškovi banaka povezani s neprihodonosnim kreditima i što bi se moglo olakšati učinkovitijim pravnim sustavom. Ciljani programi kredita i jamstava mogli bi pomoći u smanjenju rizika likvidnosti s kojima se suočavaju banke pri prihvaćanju kolaterala na relativno nelikvidnim tržištima Programi javnog kreditiranja za strateški važna ulaganja, kao što su zelena tranzicija i regionalni razvoj mogli bi povećati učinkovito tržišno natjecanje na bankovnom tržištu ili popuniti nedostatke na tržištu ako je bankovno financiranje preskupo ili nije dostupno. Nadalje, programi javnih jamstava i kreditiranja nude znatno troškovno učinkovitiji način podupiranja privatnog zaduživanja od programa bespovratnih sredstava. Osim prepreka bankovnom financiranju, latvijsko tržište alternativnih izvora financiranja nedovoljno je razvijeno i ima potencijal za poboljšanje pristupa poduzeća financiranju.
(25)Na temelju ovlasti koje su šefovi država ili vlada EU-a utvrdili u Izjavi iz Versaillesa, planom REPowerEU nastoji se čim prije postupno ukinuti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. U tu svrhu, u dijalogu s državama članicama utvrđuju se najprikladniji projekti, ulaganja i reforme na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a. Cilj je tih mjera smanjiti sveukupnu ovisnost o fosilnim gorivima i potaknuti odmak od uvoza fosilnih goriva iz Rusije.
(26)Prema podacima iz 2020. naftni proizvodi (33,8 %) i prirodni plin (21,6 %) čine oko polovine strukture izvora energije u Latviji, a ostatak se uglavnom sastoji od energije iz obnovljivih izvora (44,1 %). Sav uvoz prirodnog plina u Latviju je dolazio iz Rusije (više od prosjeka EU-a od 44 % ovisnosti o uvozu ruskog plina) te je Rusija bila glavni izvor (20 %) uvoza naftnih proizvoda u Latviju (uglavnom u skladu s prosjekom EU-a od 26 % ovisnosti o uvozu ruske nafte). 20 Ovisnost Latvije o opskrbi ruskim plinom znatno je smanjena njezinom plinskom konekcijom s Litvom, što Latviji omogućuje pristup terminalu za ukapljeni plin u Klaipedi. Latvija je dodatno povezana s Estonijom i Finskom i te su četiri zemlje dio istog tržišta prirodnog plina. Postrojenje za skladištenje plina smješteno u Latviji omogućuje ublažavanje sezonskih neusklađenosti u ponudi i potražnji te pohranjuje sigurnosnu rezervu za baltičko tržište. Preporučuje se da nova ulaganja u plinsku infrastrukturu i mreže budu, ako je moguće, otporna na buduće promjene kako bi se budućom prenamjenom za održiva goriva omogućila njihova dugoročna održivost. Prioritet politike trebali bi ostati dovršetak tekuće sinkronizacije s kontinentalnom elektroenergetskom mrežom EU-a, dostatni kapaciteti za interkonekcije sa susjednim državama članicama i nastavak zajedničkih projekata u području energije iz obnovljivih izvora. Osim poboljšanja plinske infrastrukture kojima se nastoje osigurati alternativni izvori opskrbe, za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji Latvija će trebati ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije i povećati energetsku učinkovitost, posebno u građevinskom i prometnom sektoru. Plan za oporavak i otpornost Latvije uključuje mjere kojih je cilj olakšati privatna ulaganja u energiju vjetra na kopnu. Ranija provedba od planirane, koju je nedavno najavila vlada, mogla bi doprinijeti ubrzanju ulaganja u energiju vjetra na kopnu. Međutim, za povećanje udjela obnovljivih izvora energije Latvija bi trebala istražiti mogućnosti u području energije vjetra na moru. Mogle bi se pojačati mjere energetske učinkovitosti, koje uključuju temeljitu obnovu, posebno u zgradama, prometu i industriji. Radi diversifikacije strukture izvora energije Latvija razmatra ulaganje u nuklearnu energiju u suradnji sa susjednim državama članicama. Ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti trebaju biti ambiciozniji radi usklađenja Latvije s ciljevima paketa „Spremni za 55 %”.
(27)Iako će ubrzanje prelaska na klimatsku neutralnost i napuštanja fosilnih goriva stvoriti znatne troškove restrukturiranja u više sektora, Latvija može iskoristiti mehanizam za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike kako bi smanjila socioekonomske posljedice tranzicije u najteže pogođenim regijama. Osim toga, Latvija može iskoristiti i Europski socijalni fond plus kako bi poboljšala mogućnosti za zapošljavanje i ojačala socijalnu koheziju.
(28)Uzimajući u obzir Komisijinu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2022. i njegovo je mišljenje 21 navedeno posebno u preporuci 1. u nastavku.
(29)Imajući u vidu blisku međusobnu povezanost gospodarstava država članica europodručja i njihov zajednički doprinos funkcioniranju ekonomske i monetarne unije, Vijeće je državama članicama europodručja preporučilo da mjere za provedbu preporuke o ekonomskoj politici europodručja poduzmu i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost. Za Latviju se to posebno odražava u preporukama 1., 2. i 3. u nastavku.
PREPORUČUJE da Latvija u 2022. i 2023. poduzme mjere kojima je cilj:
1.Osigurati da rast tekućih rashoda koje financira država u 2023. bude u skladu s općim neutralnim smjerom politike, uzimajući u obzir stalnu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na povećanje cijena energije i osobama koje bježe iz Ukrajine. Pripremiti se za prilagodbu postojeće potrošnje u skladu s razvojem situacije. Povećati javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju te energetsku sigurnost, među ostalim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, plana RePowerEU i drugih fondova EU-a. U razdoblju nakon 2023. provoditi fiskalnu politiku s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija. Proširiti oporezivanje, među ostalim nekretnina i kapitala, i ojačati primjerenost zdravstvene zaštite i socijalne zaštite radi smanjenja nejednakosti.
2.Nastaviti s provedbom plana za oporavak i otpornost, u skladu s ključnim etapama i ciljnim vrijednostima iz Provedbene odluke Vijeća od 13. srpnja 2021. Dostaviti programske dokumente kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. u cilju dovršetka pregovora s Komisijom i zatim početka njihove provedbe.
3.Osigurati pristup financiranju za mala i srednja poduzeća u okviru programa javnog kreditiranja i jamstava usmjerenih na olakšavanje ulaganja od strateške važnosti, posebno zelene tranzicije i regionalnog razvoja.
4.Smanjiti ukupnu ovisnost o fosilnim gorivima i diversificirati uvoz fosilnih goriva ubrzavanjem uvođenja obnovljivih izvora energije, osiguravanjem dostatnog kapaciteta za povezanost, diversifikacijom opskrbe energijom i energetskih pravaca i smanjenjem ukupne potrošnje energije ambicioznim mjerama energetske učinkovitosti.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik