This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52022DC0618
Recommendation for a COUNCIL RECOMMENDATION on the 2022 National Reform Programme of Luxembourg and delivering a Council opinion on the 2022 Stability Programme of Luxembourg
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2022.
Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2022.
COM/2022/618 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.5.2022.
COM(2022) 618 final
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2022.
{SWD(2022) 618 final} - {SWD(2022) 640 final}
Preporuka za
PREPORUKU VIJEĆA
o nacionalnom programu reformi Luksemburga za 2022. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Luksemburga za 2022.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,
uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,
uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,
uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,
budući da:
(1)Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća 2 , kojom je uspostavljen Mehanizam za oporavak i otpornost stupila je na snagu 19. veljače 2021. Mehanizmom za oporavak i otpornost pruža se financijska potpora provedbi reformi i ulaganja i generira fiskalni impuls koji će se financirati sredstvima Unije. Mehanizam doprinosi gospodarskom oporavku i provedbi održivih reformi i ulaganja kojima se potiče rast, posebno u cilju promicanja zelene i digitalne tranzicije, uz jačanje otpornosti i potencijalnog rasta gospodarstava država članica. Pomaže i jačanju održivih javnih financija te poticanju rasta i otvaranja radnih mjesta u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Maksimalni financijski doprinos po državi članici u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost ažuriran [je] [XX] lipnja 2022., u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241.
(2)Komisija je 24. studenoga 2021. donijela Godišnji pregled održivog rasta, čime je označen početak Europskog semestra 2022. za koordinaciju ekonomskih politika. Uzela je u obzir zajedničku predanost daljnjoj provedbi europskog stupa socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017., ponovno potvrđenu na socijalnom samitu u Portu u svibnju 2021. Europsko vijeće potvrdilo je 25.ožujka 2022. prioritete Godišnjeg pregleda održivog rasta 2022. Komisija je 24. studenoga 2021. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojem je utvrđeno da je Luksemburg jedna od država članica za koje nije potrebno detaljno preispitivanje 3 . Komisija je istog dana donijela i Preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja, koju je Vijeće donijelo 5. travnja 2022., kao i Prijedlog zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2022., u kojem se analizira provedba smjernica za zapošljavanje i načela europskog stupa socijalnih prava i koji je Vijeće donijelo 14. ožujka 2022.
(3)Ruska invazija na Ukrajinu, koja je uslijedila nakon globalne pandemije, znatno je izmijenila geopolitički i gospodarski kontekst. Posljedice invazije na gospodarstva država članica očituju se npr. u višim cijenama energenata i hrane te slabijim izgledima za rast. Više cijene energije posebno opterećuju najranjivija kućanstva koja žive u energetskom siromaštvu ili su izložena riziku od energetskog siromaštva. EU se suočava i s dosad nezabilježenim priljevom osoba koje bježe iz Ukrajine. U tom je kontekstu 4. ožujka 2022. prvi put aktivirana primjena 4 Direktive o privremenoj zaštiti, kojom se raseljenim osobama iz Ukrajine daje pravo na zakonit boravak u EU-u, kao i pristup obrazovanju i izobrazbi, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju i socijalnoj skrbi.
(4)Uzimajući u obzir gospodarsku i geopolitičku situaciju koja se ubrzano mijenja, europski semestar u 2022. nastavlja opsežnu koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja te se istodobno razvija u skladu sa zahtjevima provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je navedeno u Godišnjem pregledu održivog rasta 2022. Provedba donesenih planova za oporavak i otpornost ključna je za ostvarivanje prioriteta politika u postupku europskog semestra jer se planovi odnose na sve ili znatan dio relevantnih preporuka za pojedinu zemlju izdanih u ciklusima semestra 2019. i 2020. Preporuke za pojedinu zemlju iz 2019. i 2020. i dalje su jednako relevantne i za planove za oporavak i otpornost koji su revidirani, ažurirani ili izmijenjeni u skladu s člancima 14., 18. i 21. Uredbe (EU) 2021/241, uz sve preporuke za pojedinu zemlju izdane do datuma dostave izmijenjenog plana.
(5)Opća klauzula o odstupanju primjenjuje se od ožujka 2020. 5 Komisija je u Komunikaciji od 3. ožujka 2021. 6 iznijela stajalište da bi odluku o deaktivaciji ili nastavku primjene opće klauzule o odstupanju trebalo donijeti u okviru ukupne ocjene stanja gospodarstva, pri čemu bi ključni kvantitativni kriterij bio razina gospodarske aktivnosti u Uniji ili europodručju u usporedbi s razinama prije krize (krajem 2019.). Povećana neizvjesnost i znatni negativni rizici za gospodarske izglede u kontekstu rata u Europi, dosad nezabilježeno povećanje cijena energije i kontinuirani poremećaji u lancu opskrbe opravdavaju produljenje opće klauzule o odstupanju Pakta o stabilnosti i rastu tijekom 2023.
(6)U skladu s pristupom iz mišljenja Vijeća od 18. lipnja 2021. o Programu stabilnosti za 2021. smjer fiskalne politike trenutačno se najbolje mjeri kao promjena primarnih rashoda (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda), isključujući privremene hitne mjere uvedene zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali uključujući rashode koji se financiraju bespovratnom potporom (bespovratnim sredstvima) iz Mehanizma za oporavak i otpornost i sredstvima drugih fondova EU-a, u odnosu na srednjoročni potencijalni rast 7 . Kako bi se ocijenilo je li nacionalna fiskalna politika razborita i potiče li se njezinim sastavom održiv oporavak u skladu sa zelenom i digitalnom tranzicijom, uz opći smjer fiskalne politike pozornost se posvećuje i razvoju primarnih tekućih rashoda koje financira država 8 (bez diskrecijskih mjera na strani prihoda i privremenih hitnih mjera uvedenih zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19) i razvoju ulaganja.
(7)Komisija je 2. ožujka 2022. donijela Komunikaciju s općim smjernicama za fiskalnu politiku u 2023., čiji je cilj poduprijeti pripremu programa stabilnosti i konvergencije država članica i time ojačati koordinaciju politika 9 . Na temelju makroekonomskih izgleda iz zimske prognoze 2022., Komisija smatra da je prelazak s ukupno poticajnog smjera fiskalne politike u razdoblju 2020.–2022. na uglavnom neutralan opći smjer fiskalne politike primjeren za 2023., uz spremnost na reagiranje na promjenjivo gospodarsko stanje. Komisija je najavila da bi se fiskalne preporuke za 2023. trebale i dalje razlikovati po državama članicama te bi se u njima trebalo voditi računa o mogućim prelijevanjima među državama. Komisija je pozvala države članice da te smjernice uzmu u obzir u svojim programima stabilnosti i konvergencije. Komisija se obvezala da će pomno pratiti gospodarska kretanja i prema potrebi prilagoditi svoje smjernice politika, a najkasnije u okviru proljetnog paketa europskog semestra potkraj svibnja 2022.
(8)U pogledu fiskalnih smjernica od 2. ožujka 2022., u fiskalnim preporukama za 2023. uzimaju se u obzir pogoršani gospodarski izgledi, povećana neizvjesnost i dodatni negativni rizici te viša inflacija u usporedbi sa zimskom prognozom. Na temelju tih razmatranja, fiskalnim odgovorom treba povećati javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost te održati kupovnu moć najranjivijih kućanstava kako bi se ciljanim i privremenim mjerama ublažio učinak povećanja cijena energije i ograničio inflacijski pritisak zbog sekundarnih učinaka; fiskalna politika trebala bi ostati fleksibilna radi prilagodbe okolnostima koje se brzo mijenjaju i trebala bi se razlikovati po državama članicama, ovisno o njihovoj fiskalnoj i gospodarskoj situaciji, među ostalim u pogledu izloženosti krizi i priljevu raseljenih osoba iz Ukrajine.
(9)Luksemburg je 30. travnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji dostavio svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi. Vijeće je 13. srpnja 2021. donijelo Odluku o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Luksemburga 10 . Isplata obroka ovisi o odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/241, da je Luksemburg u zadovoljavajućoj mjeri ostvario relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u Provedbenoj odluci Vijeća. Ostvarenje u zadovoljavajućoj mjeri podrazumijeva da mjere povezane s ostvarenim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima nisu ukinute.
(10)Luksemburg je 29. travnja 2022. dostavio Nacionalni program reformi za 2022. i Program stabilnosti za 2022., u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1466/97. Zbog njihove uzajamne povezanosti, ta su dva programa ocijenjena zajedno. U skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2021/241, u Nacionalnom programu reformi za 2022. uzima se u obzir i polugodišnje izvješće Luksemburga o ostvarenom napretku u provedbi plana za oporavak i otpornost.
(11)Komisija je 23. svibnja 2022. objavila Izvješće za Luksemburg 11 za 2022. Ocijenila je napredak Luksemburga u smislu relevantnih preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 2019., 2020. i 2021. te je analizirala provedbu plana za oporavak i otpornost Luksemburga na temelju tablice pokazatelja oporavka i otpornosti. Na temelju te analize, u izvješću su utvrđeni nedostaci u pogledu izazova koji nisu obuhvaćeni ili su samo djelomično obuhvaćeni planom za oporavak i otpornost, kao i novi i nadolazeći izazovi, uključujući one koji proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu. Ocijenila je i napredak Luksemburga u provedbi europskog stupa socijalnih prava i postizanju glavnih ciljeva EU-a u pogledu zapošljavanja, stjecanja vještina i smanjenja siromaštva, kao i napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
(12)Vijeće je 20. srpnja 2020. Luksemburgu preporučilo da 2020. i 2021. u skladu s općom klauzulom o odstupanju poduzme sve potrebne mjere za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti. Preporučilo je i da Luksemburg, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provodi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Prema podacima koje je potvrdio Eurostat, saldo opće države u Luksemburgu 2021. poboljšao se s deficita od 3,4 % BDP-a u 2020. na suficit od 0,9 % BDP-a u 2021. Odgovor Luksemburga u okviru fiskalne politike pridonio je gospodarskom oporavku u 2021., a privremene mjere hitne potpore smanjile su se s 2,4 % BDP-a u 2020. na 0,7 % u 2021. Mjere koje je Luksemburg poduzeo u 2021. u skladu su s Preporukom Vijeća od 20. srpnja 2020. Diskrecijske proračunske mjere koje je vlada donijela 2020. i 2021. bile su privremene ili popraćene kompenzacijskim mjerama. Prema podacima koje je potvrdio Eurostat, dug opće države u 2021. iznosio je 24,4 % BDP-a.
(13)Makroekonomski scenarij na kojem se temelje proračunske projekcije oprezan je za 2022. i realan nakon toga. U Programu stabilnosti za 2022. predviđa se da će se realni BDP povećati za 1,4 % u 2022. i za 2,9 % u 2023. Za usporedbu, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se rast realnog BDP-a od 2,2 % u 2022. i 2,7 % u 2023. Razlika od 0,8 postotnih bodova u 2002. uglavnom je posljedica većih očekivanja za ulaganja i pozitivnog doprinosa neto izvoza rastu realnog BDP-a u Komisijinoj prognozi. Vlada u Programu stabilnosti za 2022. očekuje da će se ukupni saldo smanjiti na deficit od 0,7 % BDP-a u 2022. i na 0,4 % u 2023. Smanjenje u 2022. uglavnom je rezultat većih rashoda za naknade zaposlenika, ulaganja i socijalne naknade, dok se na strani rashoda predviđa smanjenje tekućih poreza na dohodak i bogatstvo. Prema programu, očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati na 25,4 % u 2022. te porasti na 25,8 % u 2023. Na temelju mjera politike poznatih na datum zaključenja prognoze, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se državni deficit od 0,1 % BDP-a za 2022. i suficit od 0,1 % BDP-a za 2023. U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se manji udio duga opće države u BDP-u od 24,7 % u 2022. i 25,1 % u 2023.
Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. procjenjuje se da će srednjoročni (prosječni desetogodišnji) potencijalni rast proizvodnje iznositi 2,6 %. Međutim, ta procjena ne uključuje učinak reformi u okviru Plana za oporavak i otpornost koje mogu povećati potencijalni gospodarski rast Luksemburga.
(14)Vlada je 2022. postupno ukinula većinu mjera poduzetih kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19, pa se predviđa da će se privremene mjere hitne potpore smanjiti s 0,7 % BDP-a u 2021. na 0,1 % BDP-a u 2022. Na državni deficit utječu mjere donesene radi ublažavanja gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije, koje se u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. procjenjuju na 0,8 % BDP-a u 2022. i 0,2 % BDP-a u 2023 12 . Te se mjere uglavnom sastoje od naknade za energiju, socijalnih transfera kućanstvima s niskim dohotkom, smanjenja neizravnih poreza na potrošnju energije i subvencija za proizvodnju. Te su mjere najavljene kao uglavnom privremene, no u slučaju da cijene energije ostanu povišene i 2023., neke od njih mogle bi se nastaviti. Neke od tih mjera nisu ciljane, osobito opće smanjenje trošarina za gorivo u 2022. Na državni deficit utječu i troškovi pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine, za koje se u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa da će iznositi 0,1 % BDP-a u 2022. i 0,2 % BDP-a u 2023. 13
(15)Vijeće je 18. lipnja 2021. preporučilo Luksemburgu 14 da u 2022. provodi poticajan smjer fiskalne politike, uključujući impuls iz Mehanizma za oporavak i otpornost, te očuva ulaganja koja financira država. Preporučilo je i da Luksemburg, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provodi fiskalnu politiku s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja srednjoročne fiskalne održivosti, uz istodobno poticanje ulaganja radi povećanja potencijala za rast.
(16)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2022. i podataka iz programa stabilnosti Luksemburga za 2022. predviđa se da će u 2022. smjer fiskalne politike biti poticajan i iznositi –1.3 % BDP-a, u skladu s preporukom Vijeća. 15 Luksemburg namjerava pružati kontinuiranu potporu oporavku koristeći se Mehanizmom za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja u skladu s preporukom Vijeća. Predviđa se da će se pozitivan učinak koji na gospodarsku aktivnost imaju rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost te sredstvima drugih fondova EU-a ostati stabilan u odnosu na 2021. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2022. biti ekspanzivan i iznositi 0,1 postotni bod BDP-a 16 . Stoga u skladu s preporukom Vijeća Luksemburg namjerava zadržati ulaganja koja financira država. Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2022. imati ekspanzivan učinak od 1,2 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. Taj znatan ekspanzivni učinak uključuje dodatni učinak mjera za ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica povećanja cijena energije (0,5 % BDP-a) i troškova pružanja privremene zaštite raseljenim osobama iz Ukrajine (0,1 % BDP-a), a predviđa se da će rastu tekućih neto rashoda doprinijeti i veće naknade za zaposlenike i socijalni transferi (0,3 % BDP-a).
(17)U Komisijinoj proljetnoj prognozi 2022. predviđa se da će u 2023. smjer fiskalne politike iznositi +0,5 % BDP-a uz pretpostavku nepromijenjenih politika 17 . Predviđa se da će Luksemburg 2023. nastaviti upotrebljavati bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja za potporu oporavku. Predviđa se da će učinak ulaganja koja financira država na fiskalni smjer politike u 2023. biti ekspanzivan i iznositi 0,1 % BDP-a. 18 Ujedno se predviđa da će rast primarnih tekućih rashoda koje financira država (bez novih mjera na strani prihoda) u 2023. imati kontrakcijski učinak od 0,5 postotna boda na opći smjer fiskalne politike. To uključuje učinak postupnog ukidanja mjera za ublažavanje posljedica povećanja cijena energije (0,3 % BDP-a).
(18)U Programu stabilnosti za 2022. očekuje se da će se deficit opće države postupno smanjiti na 0,3 % BDP-a u 2024. i na 0,2 % do 2025. Stoga se predviđa da će saldo opće države tijekom trajanja Programa ostati ispod 3 % BDP-a. U tim projekcijama predviđaju se nešto viši prihodi i stabilni rashodi kao postotak BDP-a. Prema programu, očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u povećati do 2025., točnije povećati na 26,2 % u 2024. i stabilizirati na 26,2 % u 2025. Na temelju analize Komisije čini se da su rizici za održivost duga u srednjoročnom razdoblju niski.
(19)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 imala je manji učinak na državne financije nego u drugim državama članicama i očekuje se da će se relevantni pokazatelji poboljšati u 2022. Međutim, učinak demografskih trendova na državnu potrošnju pojačat će se tijekom sljedećih desetljeća, posebno zbog toga što se očekuje da će broj umirovljenika po radniku kontinuirano rasti zbog starenja stanovništva i usporavanja neto migracijskih tokova. Uz pretpostavku nepromijenjenih politika Luksemburg će se do 2070. suočiti s jednim od najvećih porasta rashoda za mirovine u EU-u, izraženog kao udio u BDP-u. To bi dovelo do rashoda za mirovine od oko 18 % BDP-a (u usporedbi s 9 % u 2019.), među najvećima u EU-u. To će uzrokovati znatno povećanje državnog duga, čime će se ugroziti održivost državnih financija. Povećanje stvarne dobi za umirovljenje imalo bi najveći makroekonomski učinak jer taj čimbenik ima najveći potencijal za smanjenje rashoda za mirovine. S druge strane, veća stopa zaposlenosti starijih radnika poduprla bi i gospodarski rast. U planu za oporavak i otpornost ne odgovara se na problem dugoročne održivosti mirovinskog sustava ni negativnih učinaka programa za prijevremeno umirovljenje i financijskih poticaja za rano napuštanje tržišta rada, čime se objašnjava niska stopa zaposlenosti starijih radnika. Rani početak s reformama čiji je cilj ograničiti programe ranog umirovljenja i preusmjeriti preferencije starijih radnika tako da dulje ostanu u radnom odnosu omogućio bi postupnu provedbu i povećanje međugeneracijske pravednosti.
(20)Borba protiv agresivnog poreznog planiranja u EU-u ključna je za: i. sprečavanje poremećaja tržišnog natjecanja među poduzećima; ii. osiguravanje pravednog postupanja prema poreznim obveznicima; i iii. zaštitu državnih financija. Luksemburg je malo, otvoreno gospodarstvo s velikim integriranim financijskim sektorom, što u velikoj mjeri objašnjava postojanje velikih financijskih tokova. Međutim, ti veliki financijski tokovi odraz su i velike prisutnosti društava kojima upravljaju inozemna društva, koja se bave financiranjem unutar grupe i djelatnostima riznice. Posebno zabrinjava nepostojanje poreza po odbitku ili istovjetnih mjera za isplate kamata i naknada za licenciju jurisdikcijama s niskim ili nultim porezima izvan zemalja koje se nalaze na EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija 19 . Isplate kamata i naknada za licenciju poduzeća sa sjedištem u Luksemburgu u jurisdikcije izvan EU-a mogle bi biti predmet malog ili nikakvog oporezivanja ako ta plaćanja nisu oporezovana ili se oporezuju na niskoj razini u jurisdikciji primatelja. Luksemburg je poduzeo određene korake u borbi protiv agresivnog poreznog planiranja. Međutim, dosad su mjere bile ograničene i nedovoljne za rješavanje problema izlaznih plaćanja u poreznom sustavu, što bi multinacionalna poduzeća mogla iskoristiti za agresivno porezno planiranje.
(21)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) i kriterijem 2.2. iz Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241, plan za oporavak i otpornost sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno nadopunjuju i trebaju se provesti do 2026. Doprinose svladavanju svih ili znatnog dijela ekonomskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama za pojedinu zemlju koje je Vijeće uputilo Luksemburgu u postupku europskog semestra 2019. i 2020., uz sve preporuke za pojedinu zemlju izdane do datuma donošenja plana. Ti se izazovi posebno odnose na otpornost zdravstvenog sustava, uključivanje na tržište rada i ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, kao i na manjak ponude stanovanja po pristupačnim cijenama te na institucionalnu otpornost okvira za sprečavanje pranja novca. Plan uključuje mjere za povećanje javne ponude stanovanja po pristupačnim cijenama. Plan uključuje i ulaganja u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i održivi promet, čime se doprinosi postupnoj dekarbonizaciji gospodarstva. Digitalne javne usluge i veliki javni istraživački i inovacijski projekt u kvantnim komunikacijskim tehnologijama potaknuli bi poslovna ulaganja i rast produktivnosti u srednjoročnom razdoblju. Kad je riječ o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, plan uključuje kombinaciju mjera za poboljšanje transparentnosti i jačanje okvira za nadzor pružatelja financijskih usluga. Strategija za vještine i programi osposobljavanja koji su navedeni u planu, uključujući namjenski cilj za radnike starije dobi, trebali bi doprinijeti uključivanju na tržište rada.
(22)Očekuje se da će provedba plana za oporavak i otpornost Luksemburga doprinijeti daljnjem napretku u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Mjerama potpore klimatskim ciljevima u Luksemburgu namijenjeno je 61 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, dok je mjerama potpore digitalnim ciljevima namijenjeno 32 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana. Potpuna provedba plana za oporavak i otpornost, u skladu s dogovorenim relevantnim ključnim etapama i ciljnim vrijednostima, pomoći će Luksemburgu da se brzo oporavi od posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, uz istodobno jačanje otpornosti. Sustavno uključivanje socijalnih partnera i drugih relevantnih dionika i dalje je važno za uspješnu provedbu plana za oporavak i otpornost, kao i drugih ekonomskih politika i politika zapošljavanja izvan okvira plana, kako bi se osigurala opća odgovornost za cjelokupni program politike.
(23)Luksemburg još nije dostavio sporazum o partnerstvu i druge programske dokumente kohezijske politike 20 . U skladu s Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. Luksemburg uzima u obzir relevantne preporuke za pojedinu zemlju pri programiranju fondova kohezijske politike za razdoblju 2021.–2027. To je preduvjet za poboljšanje učinkovitosti i maksimalno povećanje dodane vrijednosti financijske potpore koju će primiti iz fondova kohezijske politike, uz istodobno promicanje koordinacije, komplementarnosti i usklađenosti između tih fondova i drugih instrumenata i fondova Unije. Uspješna provedba Mehanizma za oporavak i otpornost i programa kohezijske politike ovisi i o uklanjanju prepreka ulaganjima radi potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji i uravnoteženom teritorijalnom razvoju.
(24)Osim gospodarskih i socijalnih izazova obuhvaćenih planom za oporavak i otpornost, Luksemburg se suočava s brojnim dodatnim izazovima koji se prvenstveno odnose na sve veću nejednakost u obrazovnom sustavu. U obrazovnom sustavu Luksemburga upotrebljavaju se tri jezika (luksemburški, njemački i francuski), a velik broj učenika različitog je socioekonomskog i jezičnog podrijetla. Rezultati međunarodnih testova upućuju na to da su osnovne vještine učenika niže od prosjeka EU-a i vrlo su povezani sa socioekonomskim i jezičnim podrijetlom učenika. U istraživanju Programa za međunarodnu ocjenu učenika iz 2018. koje je provela Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj, Luksemburg je zabilježio jednu od najvećih razlika u rezultatima u čitanju u EU-u između učenika u povoljnom položaju i onih u nepovoljnom položaju. Nejednakosti su pojačane višejezičnim školovanjem i načinom razdvajanja učenika na različite školske programe u ranoj fazi. Obrazovni sustav ne pruža svim učenicima dovoljno višejezičnih i osnovnih vještina da bi se zadovoljile potrebe tržišta rada u zemlji. Individualiziranom potporom učenicima pomoglo bi se u ostvarivanju punog razvojnog potencijala i cjelokupne uključenosti svih studenata. U skladu sa zaključcima nacionalnog opservatorija za kvalitetu škola iz 2020., ima prostora za poboljšanje upravljanja obrazovnim sustavom, daljnji razvoj alata za evaluaciju i mjerljivih ciljeva kojima se promiču kvaliteta i jednake mogućnosti na formalnoj i neformalnoj strani obrazovnog sustava.
(25)Na temelju ovlasti koje su šefovi država ili vlada EU-a utvrdili u Izjavi iz Versaillesa, planom REPowerEU nastoji se čim prije postupno ukinuti ovisnost Europske unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije. U tu svrhu, u dijalogu s državama članicama utvrđuju se najprikladniji projekti, ulaganja i reforme na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a. Cilj je tih mjera smanjiti sveukupnu ovisnost o fosilnim gorivima i potaknuti odmak od uvoza fosilnih goriva iz Rusije.
(26)Energetski sustav Luksemburga karakterizira velika ovisnost o uvozu i o fosilnim gorivima. Prema podacima iz 2020. Luksemburg je najveći neto uvoznik energije u EU-u u odnosu na broj stanovnika. Gotovo u potpunosti ovisi o uvozu primarne energije, sa stopom ovisnosti od 92,5 %. Daleko najdominantniji izvori energije su nafta i plin; udio nafte u potrošnji energije iznosi 68,5 %, a plina 17,8 %. Luksemburg ne uvozi naftu iz Rusije, a prosjek EU-a iznosi 26 % uvoza sirove nafte. Međutim, Rusija je i dalje relativno važan izvor za uvoz plina jer iz nje potječe 27 % luksemburškog uvoza prirodnog plina, iako je to ispod prosjeka EU-a od 44 %. 21 Luksemburg je svoju plinsku mrežu integrirao s mrežom Belgije u jedinstvenu platformu. Iako u kratkoročnom razdoblju nema većih prepreka, bit će potrebna daljnja ulaganja kako bi se popratio prelazak na energiju iz obnovljivih izvora, osobito u smislu pojačanja i nadgradnje mreže. Potražnja za industrijskim plinom posljednjih je godina na istoj razini, a potražnja za plinom u komercijalnom sektoru umjereno je rasla. Glavni rast potrošnje plina posljedica je povećane potrošnje stambenog sektora. Luksemburg se mora suočiti s problemom nedostatne stambene ponude i istodobno ostvariti svoje energetske i klimatske ciljeve. Potrebno je i obnoviti postojeći fond stambenih objekata. S 20,8 % ukupnog potencijala uštede energije (u smislu GWh) sektor stambenih zgrada i obnove drugi je najveći izvor potencijala kumulativne uštede energije do 2030. Luksemburg je povećao svoj udio energije iz obnovljivih izvora s 5 % u 2015. na 12 % u 2020. Unatoč tome, i dalje je jedna od država članica s najnižim udjelom. Luksemburg treba snažno djelovati kako bi ostvario svoje energetske ciljeve za 2030. u pogledu postizanja udjela od 25 % energije iz obnovljivih izvora i smanjenja finalne potrošnje energije s 40 % na 44 % u odnosu na 2007. U tome će ključnu ulogu imati općine. Zagušenje cestovnog prometa opterećuje gospodarstvo i održivost okoliša, a na promet otpada znatan udio potrošnje nafte i 59 % ukupnih emisija stakleničkih plinova, u odnosu na prosjek EU-a od 24 % u 2019. Mjere kojima je cilj učinkovitiji i održiviji promet stoga mogu znatno pomoći smanjiti ovisnost o nafti. To se odražava u nacionalnom energetskom i klimatskom planu Luksemburga, u kojem je naveden cilj od 40 % električnih vozila i vozila na punjenje do 2030. Luksemburg si je postavio cilj da do 2050. postigne klimatsku neutralnost. Ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti trebaju biti ambiciozniji radi usklađenja Luksemburga s ciljevima paketa „Spremni za 55 %”.
(27)Iako će ubrzanje prelaska na klimatsku neutralnost i napuštanja fosilnih goriva stvoriti znatne troškove restrukturiranja u više sektora, Luksemburg može iskoristiti mehanizam za pravednu tranziciju u kontekstu kohezijske politike kako bi smanjio socioekonomske posljedice tranzicije. Osim toga, Luksemburg može iskoristiti i Europski socijalni fond plus kako bi poboljšao mogućnosti za zapošljavanje i ojačao socijalnu koheziju.
(28)Uzimajući u obzir Komisijinu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2022. i njegovo je mišljenje 22 navedeno u preporuci 1. u nastavku.
(29)Imajući u vidu blisku međusobnu povezanost gospodarstava država članica europodručja i njihov zajednički doprinos funkcioniranju ekonomske i monetarne unije, Vijeće je državama članicama europodručja preporučilo da mjere za provedbu preporuke o ekonomskoj politici europodručja poduzmu i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost. Za Luksemburg se to posebno odražava u preporukama 1., 2. i 3. u nastavku.
PREPORUČUJE da Luksemburg u 2022. i 2023. poduzme mjere kojima je cilj:
1.Osigurati da rast tekućih rashoda koje financira država u 2023. bude u skladu s općim neutralnim smjerom politike, uzimajući u obzir stalnu privremenu i ciljanu potporu kućanstvima i poduzećima koja su najosjetljivija na povećanje cijena energije i osobama koje bježe iz Ukrajine. Pripremiti se za prilagodbu postojeće potrošnje u skladu s razvojem situacije. Povećati javna ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju te energetsku sigurnost, među ostalim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, plana RePowerEU i drugih fondova EU-a. U razdoblju nakon 2023. provoditi fiskalnu politiku s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija. Poboljšati dugoročnu održivost mirovinskog sustava, posebno ograničavanjem prijevremenog umirovljenja i povećanjem stope zaposlenosti starijih radnika. Poduzeti mjere za učinkovito suzbijanje agresivnog poreznog planiranja, među ostalim osiguravanjem dostatnog oporezivanja izlaznih plaćanja kamata i naknada za licencije u jurisdikcijama s nultom i niskom poreznom stopom.
2.Nastaviti s provedbom plana za oporavak i otpornost, u skladu s ključnim etapama i ciljnim vrijednostima iz Provedbene odluke Vijeća od 13. srpnja 2021. Dostaviti programske dokumente kohezijske politike za razdoblje 2021.–2027. u cilju dovršetka pregovora s Komisijom i zatim početka njihove provedbe.
3.Smanjiti učinak nejednakosti na uspješnost učenika i promicati jednake mogućnosti za sve učenike u obrazovnom sustavu.
4.Smanjiti ukupnu ovisnost o fosilnim gorivima ubrzanjem uvođenja obnovljivih izvora energije, izgradnje kapaciteta za prijenos električne energije i ulaganja u energetsku učinkovitost u stambenom i nestambenom sektoru. Podržati općine u razvoju detaljnih lokalnih planova za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, uključujući energiju vjetra i fotonaponske sustave, te za sustave centraliziranog grijanja i hlađenja. Nastaviti promicati elektrifikaciju prometa i ulagati u mreže i infrastrukture javnog prijevoza.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik