EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 24.7.2020.
COM(2020) 608 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.
Akcijski plan EU-a za kontrolu trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.
Sadržaj
1.Uvod
2.Problem
3.Inicijative EU-a
4.Novi akcijski plan EU-a za razdoblje 2020.–2025.
4.1.Utvrđivanje pokazatelja i izvješćivanje
4.2.Opći prioriteti
4.2.1.Prioritet 1.: Zaštita zakonitog tržišta i ograničavanje preusmjeravanja
4.2.2.Prioritet 2.: Dobivanje boljeg obavještajnog pregleda
4.2.3.Prioritet 3.: Povećanje pritiska na nezakonita tržišta
4.2.4.Prioritet 4.: Jačanje međunarodne suradnje
5.Konkretne mjere za jugoistočnu Europu i njezina suradnja s EU-om
5.1.Aktivnosti prilagođene regiji
5.2.Modernizacija upravljanja za osiguravanje učinkovite provedbe
5.2.1.Osiguravanje financijskih potreba za suočavanje s izazovima
5.2.2.Sveobuhvatno upravljanje za provedbu aktivnosti u jugoistočnoj Europi
6.Zaključci
1.Uvod
Početkom srpnja 2020. Europol, Francuska i Nizozemska objavili su rezultate velike prekogranične istrage nad velikom zločinačkom mrežom, koja je rezultirala zapljenom više desetaka komada automatskog oružja u Nizozemskoj. S druge strane, tijekom nereda u Dijonu (Francuska) krajem lipnja mladež se ponosno snimala s jurišnim oružjem i pištoljima. Istovremeno je u Španjolskoj tijekom policijske operacije otkrivena velika mreža trgovaca oružjem, pri čemu je zaplijenjeno 730 komada oružja, a uhićena je 21 osoba. Primjeri su to realne prijetnje koju predstavlja nelegalno vatreno oružje. Sve su češće bilježe i slučajevi da ekstremni desničarski aktivisti gomilaju vatreno oružje. Dostupnost vatrenog oružja povećava opasnost od teškog i organiziranog kriminala pa tako i od terorizma. Procjenjuje se da je 2017. u EU-u 35 milijuna komada nezakonitog vatrenog oružja bilo u vlasništvu civila (56 % procijenjenog ukupnog broja komada vatrenog oružja). Prema tim procjenama, u dvanaest država članica više je nezakonitog nego zakonitog vatrenog oružja.
EU, kao područje bez unutarnjih granica, nastoji suzbiti tu prijetnju. Među ostalim, postrožio je zakonodavstvo koje se odnosi na vatreno oružje kako bi se izbjeglo da ono dođe u krive ruke. Kriminalne organizacije koje su aktivne u EU-u uglavnom do oružja dolaze nelegalnom preinakom nesmrtonosnog oružja i nezakonitom trgovinom: bilo nezakonitim prijenosom između država članica EU-a ili krijumčarenjem iz zemalja izvan Europske unije (uglavnom iz jugoistočne Europe). Tijekom posljednjih nekoliko godina EU podupire razvoj kvalitetne koordinacije u provedbi zakona u tom području.
Niz je pitanja i dalje otvoren te su za njihovo rješavanje potrebna dodatna djelovanja, što je prepoznato u Komisijinoj Evaluaciji Akcijskog plana za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019. Europska unija, kao i njezini partneri, osobito iz jugoistočne Europe, moraju se uhvatiti u koštac s tim problemima i proglasiti nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem međusektorskim sigurnosnim prioritetom. Zbog opsega i složenosti prijetnje samo jedinstven akcijski plan može pružiti koherentan okvir za suradnju na temelju kojeg bi se pojačala međunarodna suradnja u skladu s konkretnim potrebama, zahtjevima i pokazateljima uspješnosti.
Komisija stoga predlaže jedinstveni akcijski plan za EU i partnere iz jugoistočne Europe (zapadni Balkan, Moldova i Ukrajina) na temelju četiri prioriteta za uklanjanje preostalih pravnih praznina i nedosljednosti u području kontrole vatrenog oružja koje ometaju policijsku suradnju. U ovom će se Akcijskom planu definirati aktivnosti u cilju zajedničkog razumijevanja i reagiranja na opasnost od nezakonitog vatrenog oružja.
2.Problem
Europol je 2019. naglasio da su zaključci njegove procjene prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) iz 2017. i dalje aktualni i da širenje i dostupnost nezakonitog vatrenog oružja u državama članicama EU-a povećavaju rizik od uporabe takvog oružja u terorističkim napadima ili od strane organiziranog kriminala. Međutim, isto tako navodi da „promjene načina rada, pravaca i geografskih područja u kojima se obavljaju određene kriminalne aktivnosti mogu biti znak nekih dugoročnih kretanja i promjena u području kriminala.” Nezakonita trgovina, distribucija i uporaba vatrenog oružja „i dalje su ozbiljna prijetnja”. Posebice se „povećala prodaja onesposobljenog, ponovno osposobljenog i preinačenog vatrenog oružja.”
Nezakonito vatreno oružje lakše je dostupno preko interneta (posebno na tamnoj mreži – dark web), a uz skupine organiziranog kriminala nezakonitom trgovinom tim oružjem sve se više bave pojedinačni kriminalci. Nezakonito vatreno oružje prvenstveno čine pištolji i puške s užlijebljenim cijevima, na koje se odnosi 34 % odnosno 27 % zapljena.
U nedavnoj studiji navodi se da je u Europi u razdoblju 2009.–2018. na javnim i polujavnim mjestima došlo do 23 masovne pucnjave u kojima je ubijena 341 osoba. Europol je 2015. zabilježio 57 terorističkih napada u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje.
U 2017. vatreno oružje upotrijebljeno je u 41 % svih terorističkih napada, što je blagi porast u odnosu na 2016. (38 %).
U nedavnim predmetima kojima se bavio Eurojust potvrđeno je da je u nekoliko terorističkih napada korišteno vatreno oružje i da je bilo kontakata između mreža za nezakonitu trgovinu i terorista i terorističkih organizacija. Prekogranične istrage koje je koordinirao Eurojust u nekoliko su slučajeva dovele do zapljena nezakonitog vatrenog oružja.
Takve trendove općenito potvrđuju i najnoviji podaci koje je prikupio Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC): u razdoblju 2016.–2017. u EU-u se 30 % zapljena odnosilo na sačmarice, nakon čega su slijedili pištolji (22 %), puške s užlijebljenim cijevima (15 %) i revolveri (8 %), dok su većinu preostalih 2 % činile kratke strojnice i puškostrojnice. U Europi kao cjelini slika je nešto ravnomjernija kad je riječ o zapljeni pištolja (35 %), pušaka s užlijebljenim cijevima (27 %) i sačmarica (22 %). Europa se smatra jednom od glavnih početnih točaka za nezakonite tokove, ali ti tokovi uglavnom i završavaju na kontinentu. Osim toga, velik udio zaplijenjenog oružja nije vatreno oružje (primjerice, oružje sa streljivom bez projektila i plinsko oružje), što ukazuje na sve veću opasnost od preinake takvog oružja u nezakonito vatreno oružje.
Europol i tijela za izvršavanje zakonodavstva naglašavaju da ilegalne motociklističke bande trguju vatrenim oružjem u cijelom EU-u. Mnoge skupine organiziranog kriminala koje trguju vatrenim oružjem bave se i drugim vrstama kriminala kao što su trgovina drogom, organizirani kriminal povezan s imovinom, krijumčarenje migranata, pranje novca i nasilna kaznena djela. U nekim se državama članicama, primjerice Švedskoj i Danskoj, znatno povećao broj ubojstava i drugih nasilnih kaznenih djela, što prati i zabilježeni rast uporabe potencijalno ubojitog oružja kao što su vatreno oružje, noževi i eksplozivi. U Švedskoj je 2017. s vatrenim oružjem bilo povezano 40 smrtnih slučajeva, što je 33,3 % više u odnosu na prethodnu godinu.
Nekoliko Europolovih izvješća o procjeni prijetnje potvrđuje da je zapadni Balkan i dalje jedna od glavnih regija preko kojih se odvija trgovina prema EU-u te se navodi da je potrebno povećati protok informacija i obavještajnih podataka između EU-a i zapadnog Balkana. Stalna prijetnja u toj regiji potvrđena je u nekoliko studija, od kojih je u posljednjoj istaknuto da je oružje upotrijebljeno u terorističkim napadima u EU-u „nabavljeno putem lokalnih tržišta nezakonitog vatrenog oružja te je utvrđeno da potječe s Balkana”. U toj se studiji također navodi da „glavnina nezakonitog vatrenog oružja u Europi potječe s Balkana” te se govori o „poveznici između Balkana i malog oružja koje se koristi u državama članicama EU-a u raznim vrstama kriminalne aktivnosti”. To potvrđuje i posljednja globalna studija UNODC-a o vatrenom oružju, prema kojoj nezakonito vatreno oružje, osobito jurišne puške, i dalje dolazi sa zapadnog Balkana zbog velikih razlika u cijeni u odnosu na zapadnu Europu.
Suradnja unutar EU-a i međunarodna suradnja u području izvršavanja zakonodavstva mogla bi se uvelike poboljšati. I dalje postoje razlike u nacionalnim pravnim okvirima i definicijama, koje onemogućuju zajednički pristup i koje mogu iskoristiti kriminalci. Posebno, države članice su još daleko od potpunog prenošenja i provedbe Direktive o vatrenom oružju. Komisija je 24. srpnja 2019. uputila 20 obrazloženih mišljenja državama članicama koje nisu izvijestile o potpunom prenošenju Direktive. Uz to, u prosincu 2017. Komisija je objavila evaluaciju primjene Uredbe (EU) br. 258/2012 o uvozu, izvozu i provozu civilnog vatrenog oružja, u kojoj je ukazano na nedostatke koji su rezultat neujednačene provedbe. U travnju 2018. uslijedila je Preporuka kojom se poziva na jačanje propisa EU-a za poboljšanje sljedivosti i sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja te na suradnju tijela u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem.
Usprkos nastojanjima, prvenstveno u okviru UNODC-ove globalne studije o vatrenom oružju koju financira Komisija, obavještajni podaci i dalje su nepotpuni zbog nedostatka sveobuhvatnih i usporedivih podataka o zapljenama vatrenog oružja na kontinentu. Razmjena informacija za potrebe izrade obavještajne slike i profila nacionalnim je zakonodavstvom ograničena na razmjenu informacija (uključujući neosobne podatke kao što su balistički podaci) u okviru konkretne istrage. Problem produbljuje nedostatak komunikacije i koordinacije među tijelima uprave, unutar zemalja i na transnacionalnoj razini. Neki oblik središnje točke za vatreno oružje uspostavilo je 20 država članica EU-a i 4 partnera sa zapadnog Balkana. Međutim, te točke često nemaju odgovarajuću nadležnost (za administrativnu kontrolu, prikupljanje podataka o kaznenom progonu, pristup bazama podataka, praćenje, međunarodnu suradnju i forenziku) i osoblje u skladu s preporukama iz Smjernica za najbolju praksu koje su izradili nacionalni stručnjaci za vatreno oružje.
Osim toga, kriminalizacija trgovine vatrenim oružjem neujednačena je: ne smatra se svaki neovlašteni prekogranični prijenos oružja nezakonitom trgovinom, što je u suprotnosti s Protokolom Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju. To katkad onemogućuje izvršavanje zakonodavstva i uvođenje sankcija. Ograničeno je i oduzimanje imovinske koristi ostvarene trgovinom vatrenim oružjem. Razlike u nacionalnim pristupima onemogućuju zajedničke prekogranične operacije kao što su kontrolirane isporuke.
U jugoistočnoj Europi još treba puno raditi na uvođenju najviših standarda u nacionalne uprave i osiguravanju djelotvorne kontrole vatrenog oružja. Potrebno je uspostaviti nacionalne baze podataka i balističke kapacitete, ali i stvoriti uvjete za sigurno držanje zaliha te provesti kampanje za dobrovoljnu predaju oružja. S obzirom na upravljanje, u Komisijinom evaluacijskom izvješću o Akcijskom planu za razdoblje 2015.–2019. navodi se da „suradnja između EU-a i jugoistočne Europe i dalje […] nije jednostavna jer uključuje brojne dionike koji nisu uvijek koordinirani”, a spominju se i „nepotrebno udvostručivanje sastanaka” te „nepostojanje integriranog i sveobuhvatnog proračunskog pristupa na razini EU-a”.
Osim toga, u EU-u i europskom susjedstvu javljaju se novi trendovi, koji često sa sobom donose slične izazove. Među tim su trendovima promjene tehnika preinake za pretvaranje oružja sa streljivom bez projektila, plinskog oružja ili oružja za uzbunjivanje u vatreno oružje te nove metode skrivanja. Osim toga, kriminalci pokušavaju zaobići zakone mijenjanjem cijevi na lako dostupnom oružju kalibra Flobert (oružje malog kalibra i male snage namijenjeno gađanju u zatvorenim prostorima). Tehnološki napredak 3D tiska mogao bi ubuduće olakšati nezakonitu proizvodnju vatrenog oružja. Pojavljuju se nove prakse distribucije, uključujući trgovinu dijelovima vatrenog oružja putem usluge brze dostave pošte i paketa, zbog čega izvoz tradicionalnog oružja sa zapadnog Balkana koje se koristi u sukobima opada u odnosu na uvoz novog oružja iz zapadne Europe na Balkan ili uvoz neoznačenih bitnih komponenti iz Sjedinjenih Američkih Država. Oružani sukobi u istočnom susjedstvu EU-a također predstavljaju potencijalne izvore za unos nezakonitog oružja u EU.
Preusmjeravanje i trgovina vatrenim oružjem i dalje pospješuju dugotrajne oružane sukobe na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (MENA) koji imaju dalekosežne regionalne posljedice. Trgovini vatrenim oružjem u toj regiji doprinose razni čimbenici, među ostalim slabo osigurane zalihe i preusmjeravanje zakonitog vatrenog oružja, dijelom podrijetlom iz zakonite proizvodnje i dozvoljenog izvoza država članica EU-a. U Africi, trgovina vatrenim oružjem doprinosi nestabilnosti regije.
3.Inicijative EU-a
Trgovinu vatrenim oružjem EU je odavno prepoznao kao veliku opasnost za građane. Komisija je stoga definirala posebnu politiku u Komunikaciji o vatrenom oružju iz 2013. i Europskom programu sigurnosti iz 2015. Države članice 2014. su utvrdile prvi operativni akcijski plan za kriminal u okviru Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela (Platforma EMPACT za vatreno oružje) u kontekstu ciklusa politika EU-a za razdoblje 2014.–2018. pod odjeljkom „Vatreno oružje”.
Od 2002. EU pomaže zapadnom Balkanu tako što je donio niz odluka Vijeća ZVSP o pružanju financijske pomoći za projekte namijenjene kontroli malog oružja, u ukupnoj vrijednosti od gotovo 30 milijuna EUR. Obuhvaćene aktivnosti odnosile su se na brojna područja, što je doprinijelo boljoj kontroli malog oružja te suzbijanju i sprečavanju trgovine oružjem. Najnoviju takvu Odluka Vijeća ZVSP, u dosada nezabilježenoj vrijednosti od 11,8 milijuna eura, predložio je visoki predstavnik te ju je Vijeće donijelo u prosincu 2019., na razdoblje od četiri godine. Glavni je partner EU-a za provedbu te pomoći u regiji Centar za kontrolu malog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Europu (SEESAC). Taj centar primjenjuje sveobuhvatni pristup kontroli vatrenog oružja u regiji, uključujući poboljšavanje označavanja, praćenja i vođenja evidencije, uspješnije izvršavanje zakonodavstva, poboljšanja fizičke sigurnosti i upravljanje zalihama, informiranje i rodnu politiku i transparentnost izvoza oružja. Kontinuirana i dugotrajna potpora zapadnom Balkanu pridonijela je izgradnji povjerenja među nacionalnim tijelima u regiji i pomogla povećati regionalnu suradnju.
U prosincu 2014. EU i njegovi partneri na zapadnom Balkanu podržali su akcijski plan za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019.
Nakon terorističkih napada u Parizu Komisija je u studenome 2015. predložila daljnje jačanje pravnog okvira EU-a kako bi se popunile određene pravne praznine, što je dovelo do revizije Direktive o vatrenom oružju. Komisija je istovremeno objavila novi Akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem i eksplozivima te njihove uporabe.
Vijeće je 2018. podržalo Zajedničku izjavu Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku „Elementi za strategiju EU-a protiv nelegalnog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva” te na temelju nje donijelo cjelovitu strategiju EU-a.
Spremnost nadležnih tijela iz zemalja zapadnog Balkana da zajednički uklone nedostatke primjenjujući regionalni pristup nedavno je potvrđena izradom Plana za održivo rješavanje problema nezakonitog posjedovanja i zlouporabe SALW-a i pripadajućeg streljiva te trgovanja njima (dalje u tekstu „Regionalni plan”), koji je donesen na sastanku na vrhu u Londonu u okviru Berlinskog procesa održanom 10. srpnja 2018. Ta je inicijativa kasnije dobila financijsku potporu EU-a na temelju Odluke Vijeća od 19. studenoga 2018.
Mjere povezane s aspektima borbe protiv vatrenog oružja koji se odnose na izvršavanje zakonodavstva, a koje poduzimaju EU i zemlje izvan EU-a razvijene su prvenstveno putem Platforme EMPACT za vatreno oružje. Usmjerene su na razvoj nacionalnih kapaciteta za borbu protiv trgovine vatrenim oružjem te na unapređenje operativne razmjene informacija s državama članicama i Europolom te zajedničkih operacija kontrole.
Komisija je putem Fonda za unutarnju sigurnost (policija) financijski poduprla i promicala nekoliko studija kao što su istraživački programi EFFECT, FIRE i SAFTE kako bi se unaprijedilo znanje o nezakonitoj trgovini vatrenim oružjem koja, među ostalim, obuhvaća trgovinu preko interneta i preusmjeravanje zakonite trgovine. Komisija je financirala UNODC-ov globalni program za vatreno oružje namijenjen prikupljanju i analizi kvantitativnih i kvalitativnih informacija i podataka o trgovini vatrenim oružjem.
Komisija je putem Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) financirala rad u okviru UNODC-ova globalnog programa za vatreno oružje na provedbi Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i njezina protokola o vatrenom oružju u partnerskim zemljama. Osim toga, INTERPOL je primio financijsku potporu za uspostavu i razvoj sustava upravljanja evidencijom i praćenjem nezakonitog oružja (iARMS).
Usto, Komisija i Vijeće podržavaju dobrovoljno prikupljanje nezakonitog vatrenog oružja, uništavanje viškova oružja i streljiva, upravljanje fizičkom sigurnošću i zalihama, razvoj kapaciteta za označivanje, evidentiranje i praćenje, razvoj kapaciteta za kontrolu izvoza oružja te praćenje embarga i praćenje preusmjerenog oružja.
4.Novi akcijski plan EU-a za razdoblje 2020.–2025.
4.1.Utvrđivanje pokazatelja i izvješćivanje
Prethodni akcijski planovi nisu sadržavali odgovarajuće pokazatelje, što je otežavalo ocjenu njihove provedbe. Tijekom 2018. partneri sa zapadnog Balkana i nekoliko država članica EU-a odredili su korisne pokazatelje u kontekstu Regionalnog plana. U postupak je uz tijela sa zapadnog Balkana bio uključen i SEESAC, a svi su dionici izrazili potporu takvom pristupu.
Komisija predlaže da se slični pokazatelji upotrijebe za evaluaciju i praćenje učinkovitosti novog akcijskog plana za borbu protiv trgovine vatrenim oružjem, uz sustavno prikupljanje podataka o kaznenim djelima i kaznenopravnih podataka od agencija za izvršavanje zakonodavstva (policija, carina, državno odvjetništvo i sudovi). Među pokazateljima su sukladnost sa zakonodavstvom EU-a, broj zapljena, broj kaznenih progona i osuđujućih presuda za trgovinu vatrenim oružjem, broj izvoznih dozvola i provjera nakon isporuke, broj uspostavljenih središnjih točaka za vatreno oružje te količina predanog, legaliziranog, onesposobljenog ili uništenog oružja (vidjeti Prilog 4. za više pojedinosti). Odgovarajući pokazatelji navedeni su za svaku od mjera.
Europska komisija svake će godine, u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/1788, tražiti od država članica EU-a i partnera iz jugoistočne Europe da dostave podatke koji se odnose na pokazatelje uspješnosti te, prema potrebi, konkretne dokaze (primjerice o uništavanju) za potrebe ažurne evaluacije godišnjih aktivnosti. Komisija će podržati nadležna tijela tako što će u bliskoj suradnji s Platformom EMPACT za vatreno oružje razviti metode i jasne smjernice za izvješćivanje.
4.2.Opći prioriteti
4.2.1.Prioritet 1.: Zaštita zakonitog tržišta i ograničavanje preusmjeravanja
Europska komisija još će se snažnije posvetiti tome da osigura pravilno prenošenje i uspješnu provedbu Direktive o vatrenom oružju te povezanih delegiranih i provedbenih akata u svim državama članicama. U tu će se svrhu i dalje koristiti svim svojim ovlastima dodijeljenima na temelju Ugovora. Provedba Direktive o vatrenom oružju u državama članicama je prioritet. Komisija potiče partnere iz jugoistočne Europe da svoje zakonodavstvo o pravnoj kontroli u potpunosti usklade sa standardima EU-a i međunarodnim standardima. [Mjera 1.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.] Kako bi pomogla državama članicama i partnerima iz jugoistočne Europe, Komisija će zajedno s Europolom izraditi referentnu tablicu za vatreno oružje na razini EU-a koja će omogućiti jednostavno razvrstavanje vatrenog oružja u skladu s kategorijama na razini EU-a. [Mjera 1.2.]
Kako je propisano Direktivom o vatrenom oružju, Komisija će početkom 2021. objaviti izvješće o njezinoj primjeni. U tu će svrhu pokušati utvrditi kako se na najbolji način suočiti s novim i budućim prijetnjama, osobito kad je riječ o vatrenom oružju kategorije Flobert i 3D tisku vatrenog oružja. [Mjera 1.3.]
Komisija će izvršiti procjenu učinka zakonodavstva EU-a o kontroli uvoza i izvoza civilnog vatrenog oružja [Mjera 1.4. – ključni pokazatelj uspješnosti 6.], a ponajprije će ispitati načine za poboljšanje sljedivosti (usklađene oznake za uvoz), razmjenu informacija među nacionalnim tijelima kako bi se izbjeglo zaobilaženje zabrana izvoza te povećanje sigurnosti postupaka za kontrolu izvoza i uvoza vatrenog oružja (veća jasnoća i pojednostavljeni postupci). Ispitat će kako osigurati dosljednost između Uredbe br. 258/2012 i Direktive o vatrenom oružju, primjerice u smislu bolje regulacije uvoza oružja za uzbunjivanje i signalizaciju koje je lako preinačiti te kako kontrolom izvoza obuhvatiti svo oružje regulirano Direktivom. U cilju osiguravanja stroge provedbe pravila Komisija namjerava primijeniti i režim zaštite zviždača uspostavljen Direktivom (EU) 2019/1937 na osobe koje prijave povrede Uredbe (EU) br. 258/2012, kako je izmijenjena.
Najzad, radi potpore provedbe relevantnih UN-ovih međunarodnih konvencija,
Komisija će ojačati kapacitete partnerskih zemalja za provedbu djelotvorne kontrole vatrenog oružja te intenzivirati rad na konvergenciji prema najvišim standardima kako bi se osiguralo učinkovito praćenje i izbjeglo preusmjeravanje vatrenog oružja na nezakonita tržišta. [Mjera 1.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.]
4.2.2.Prioritet 2.: Dobivanje boljeg obavještajnog pregleda
Komisija državama članicama ponovno preporučuje da u Schengenski informacijski sustav sustavno unose podatke o ukradenom i izgubljenom vatrenom oružju te o prodanom oružju koje se može lako preinačiti u vatreno oružje te da izvrše provjeru u sustavu nakon zapljena oružja. [Mjera 2.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.8.] Komisija će poduprijeti inicijative koje omogućuju da države članice istovremeno pretražuju i/ili unose podatke u Schengenski informacijski sustav i INTERPOL-ov sustav iARMS te poziva države članice da se jave na INTERPOL-ov poziv za dobrovoljce koji će testirati nove značajke. [Mjera 2.2. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.6.] Svi operativni i strateški obavještajni podaci i informacije o riziku, koji su relevantni za carinu, trebaju se automatski prenositi u zajednički sustav upravljanja rizicima u carinskim pitanjima (CRMS). [Mjera 2.3. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.9.] Države članice i partneri iz jugoistočne Europe trebali bi u iARMS-u sustavno bilježiti podatke o ukradenom i izgubljenom vatrenom oružju. [Mjera 2.4. ključni pokazatelj uspješnosti 9.6.]
Nadovezujući se na projekt koji je proveo UNODC, Komisija će raditi na uspostavi sustavnog i usklađenog prikupljanja podataka o zapljenama vatrenog oružja [Mjera 2.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 4.] te objavljivati godišnje statističke podatke kao što to čini u svrhu analize zapljena droge. Na taj će način tijela za izvršavanje zakonodavstva dobiti korisne informacije koje im mogu pomoći da prepoznaju nove trendove u trgovini i izrade detaljnije profile rizičnosti. S tim će ciljem, ali i na temelju pripremnog rada brojnih dionika, kao što su Europol, Frontex, UNODC, Platforma EMPACT za vatreno oružje i partneri iz jugoistočne Europe, Komisija predložiti jedinstveni obrazac za izvješćivanje o zapljenama. Komisija će u suradnji s Europolom razmotriti mogućnost uvođenja alata na razini EU-a koji će omogućiti da se u stvarnom vremenu prate incidenti s vatrenim oružjem te izrađivati kontinuirano ažurnu sliku. [Mjera 2.6. – ključni pokazatelj uspješnosti 10.] Rješenja će se nadovezivati na projekt FIRE iz 2017. financiran sredstvima EU-a i Platformu za praćenje oružanog nasilja u jugoistočnoj Europi.
Trgovina vatrenim oružjem može se odvijati i na tržištima na tamnoj mreži. Komisija će provesti pripremne radnje povezane sa stalnim praćenjem tamne mreže, u skladu s prijedlogom Europskog parlamenta. [Mjera 2.7.] U okviru ciklusa politika EU-a Europol će nastaviti pomagati državama članicama u prikupljanju informacija i izradi pouzdanog obavještajnog pregleda upotrebe tamne mreže za nezakonitu trgovinu vatrenim oružjem.
4.2.3.Prioritet 3.: Povećanje pritiska na nezakonita tržišta
Komisija poziva države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u svim jurisdikcijama dovrše uspostavu središnjih točaka za vatreno oružje s potrebnim i osposobljenim osobljem, kako je preporučeno u Smjernicama za najbolju praksu koje su izradili nacionalni stručnjaci. [Mjera 3.1. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.1.] Te središnje točke trebale bi također biti sustavno uključene u provedbu Akcijskog programa UN-a za malo i lako oružje te Međunarodnog instrumenta za praćenje. Radi lakše suradnje na razini EU-a i međunarodne suradnje Komisija će objaviti pregled tih središnjih točaka te jasno navesti podatke za kontakt i područja za koja su nadležne. [Mjera 3.2. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.1.]
Komisija poziva sve države članice koje to još nisu učinile da ratificiraju Protokol Ujedinjenih naroda o vatrenom oružju, koji olakšava i jača suradnju u cilju sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja nezakonite proizvodnje i trgovine vatrenim oružjem. [Mjera 3.3. – ključni pokazatelj uspješnosti 1.5.] Komisija će pokrenuti savjetovanje s dionicima kako bi se utvrdile praznine u pravnom okviru i procijenila potreba za utvrđivanjem zajedničkih standarda u okviru kaznenog prava u vezi s trgovinom vatrenim oružjem i nezakonitom proizvodnjom, u skladu s člankom 83. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. [Mjera 3.4. – ključni pokazatelji uspješnosti 1.5. i 8.] U tom kontekstu Komisija će ispitati mogućnost uvođenja pravila o policijskoj suradnji kako bi se osigurali sustavnije praćenje zaplijenjenog oružja, razmjena obavještajnih podataka izvan okvira konkretnih istraga, jednostavnija i sustavnija razmjena balističkih podataka i provedba kontroliranih isporuka.
Komisija poziva države članice i partnere iz jugoistočne Europe da poboljšaju suradnju među tijelima za izvršavanje zakonodavstva (carina, policija i službe graničnog nadzora), ali i s državnim odvjetništvom te forenzičkim stručnjacima kako bi se zatvorili glavni izvori iz kojih dolazi nezakonito vatreno oružje i prekinuli glavni pravci kojima ono prolazi, u skladu s iskustvima mreže stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi [Mjera 3.5. – ključni pokazatelj uspješnosti 3.] Trebalo bi znatno unaprijediti stručnost tijela za izvršavanje zakonodavstva u pogledu prijetnje koju predstavlja vatreno oružje te razviti pravni okvir i povezane mehanizme za međunarodnu suradnju, primjerice boljim iskorištavanjem mogućnosti osposobljavanja koje nudi CEPOL te razvojem poučavanja predavača u cilju povećanja dodane vrijednosti osposobljavanja. [Mjera 3.6. – ključni pokazatelj uspješnosti 7.2.]
Komisija poziva Europol, države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u okviru operacija i mjera kiberophodnje tržišta na tamnoj mreži posebnu pozornost i dalje posvećuju slučajevima povezanima s vatrenim oružjem te da s Europolovim timom za tamnu mrežu pažljivo koordiniraju Dan zajedničke akcije kiberophodnje i istrage tamne mreže. [Mjera 3.7. – ključni pokazatelj uspješnosti 9.4.]
Komisija će poboljšati suradnju između tijela za izvršavanje zakonodavstva te pružatelja usluga dostave paketa i pružatelja poštanskih usluga kako bi se osigurao stroži nadzor pošiljaka koje sadržavaju vatreno oružje ili njegove komponente. Ispitat će, među ostalim, kako se primjenom umjetne inteligencije na rendgenskim snimkama mogu lakše uočiti dijelovi oružja sakriveni u gomili malih pošiljaka. [Mjera 3.8.] Predložit će donošenje memoranduma o razumijevanju na razini EU-a između pružatelja usluga dostave paketa te policijskih i carinskih tijela kako bi se pospješila razmjena podataka o vatrenom oružju i njegovim dijelovima te unaprijedila uzajamna podrška na temelju najbolje prakse koja se već provodi na nacionalnoj razini. [Mjera 3.9.] Na taj će se način stvoriti ravnopravni uvjeti te izbjeći da subjekti prebacuju svoje operacije na područja s manje strogim kontrolama.
4.2.4.Prioritet 4.: Jačanje međunarodne suradnje
Mora se pojačati suradnja EU-a i partnera izvan EU-a u skladu s prioritetima utvrđenima u Strategiji EU-a protiv nezakonitog vatrenog oružja, malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva iz 2018.
Posebice treba unaprijediti suradnju sa zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
Treba intenzivirati suradnju s Tunisom, Libanonom i Jordanom u području praćenja oružja te poboljšati kontrolu oružja. Komisija će blisko surađivati s visokim predstavnikom i poziva države članice da odrede veći broj osoblja koje će pružati tehničku pomoć zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka. [Mjera 4.1.] Turska također treba biti u glavnom fokusu suradnje jer se smatra zemljom podrijetla velike količine plinskog oružja i oružja za uzbunjivanje koje je lako preinačiti, zbog čega je nezakonito. [Mjera 4.2.] U Africi, osobito u regiji Sahela, poticat će se bolje upravljanje sigurnošću i zalihama, vođenje evidencije i kontrola oružja. [Mjera 4.3.] Suradnja koja obuhvaća razmjenu najboljih rješenja proizišlih iz prakse sa zemljama jugoistočne Europe već je uspostavljena.
S obzirom na visok rizik od trgovine vatrenim oružjem u jugoistočnoj Europi (za koju se smatra da obuhvaća partnerske zemlje izvan EU-a sa zapadnog Balkana te Ukrajinu i Moldovu), posebne okolnosti koje proizlaze iz geopolitičkog konteksta te regije, brojne i raznovrsne uključene nacionalne i međunarodne subjekte te postojeću nestabilnost u istočnoj Europi, u evaluacijskom izvješću o Akcijskom planu za razdoblje 2015.–2019. zaključuje se da je potreban novi akcijski plan. To su preporučili i delegati svih partnerskih zemalja koji su prisustvovali trećem sastanku Zajedničkog odbora stručnjaka Europske unije za vatreno oružje i stručnjaka iz jugoistočne Europe koji je održan u Bruxellesu 24. rujna 2018. U evaluacijskom izvješću istaknuto je da je Ukrajinu i Moldovu potrebno uključiti u širi i usklađen okvir za suradnju u borbi protiv zajedničkih prijetnji koje predstavlja nezakonita trgovina vatrenim oružjem u cijeloj regiji. Taj je zaključak u skladu s pozivom Vijeća da se Ukrajina uključi u relevantne operativne akcijske planove u okviru ciklusa politika EU-a za organizirani i teški međunarodni kriminal
. U pogledu Ukrajine, Akcijski plan obuhvaća EU-ovu potporu
naporima koje Ukrajina ulaže u suzbijanje nezakonite trgovine oružjem, streljivom i eksplozivima, u suradnji s OESS-om i SEESAC-om. Komisija sredstvima EU-a pomaže integrirano upravljanje granicama i mjere protiv nezakonite trgovine, među ostalim u okviru misije EU-a za pomoć na granicama u Moldovi i Ukrajini. U Ukrajini traju aktivnosti organizacije Conflict Armament Research, u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP 2017/2283.
Stoga Komisija u okviru ovog akcijskog plana predlaže konkretne detaljne mjere i djelovanja za jugoistočnu Europu (vidjeti odjeljak 5. u nastavku) koje treba poduzeti u bliskoj suradnji s visokim predstavnikom i u dogovoru s partnerima.
5.Konkretne mjere za jugoistočnu Europu i njezina suradnja s EU-om
5.1.Aktivnosti prilagođene regiji
Kao što je navedeno u odjeljku 2., evaluacija Akcijskog plana između EU-a i jugoistočne Europe za razdoblje 2015.–2019. pokazala je da se obje strane suočavaju s istim problemima te da je za bolju kontrolu transnacionalne dimenzije nezakonite trgovine vatrenim oružjem u regiji neophodna intenzivnija regionalna suradnja.
Rad na razvoju Regionalnog plana tijekom 2018., uz potporu Francuske i Njemačke, nastavlja se na zajednički participativni pristup svih partnera sa zapadnog Balkana. U njemu su utvrđeni brojni relevantni opći i konkretni ciljevi, koji se mogu upotrijebiti i u akcijskom planu. Komisija je na temelju toga u Prilogu 3. predložila skup posebnih aktivnosti, sadržanih u Regionalnom planu, u skladu s Odlukom Vijeća o financiranju njegove provedbe.
Sve jurisdikcije u regiji suočavaju se sa sličnim problemima. Međutim, neće svi partneri postići ciljeve istim tempom pa će i ambicije trebati prilagoditi ovisno o stupnju napretka. Kad za to dođe vrijeme, mjerama bi na odgovarajući način trebalo obuhvatiti Ukrajinu i Moldovu. Komisija će, u suradnji s visokim predstavnikom, s tim dvjema zemljama raspraviti kako ih integrirati u opći okvir.
Posebne mjere za jugoistočnu Europu definirala su tijela zemalja zapadnog Balkana tijekom razvoja i donošenja Regionalnog plana koji je priložen Odluci Vijeća (ZVSP) 1788/2018. S perspektivom ostvarivanja glavnog cilja Akcijskog plana, dakle suzbijanja nezakonite trgovine vatrenim oružjem i streljivom, bit će usmjerene na tri glavna područja te pružati veću jasnoću i strukturiranost od Akcijskog plana za razdoblje 2015.–2019., prvenstveno kako bi se uklonile preostale pravne praznine i nedosljednosti u kontroli vatrenog oružja koje ometaju policijsku i pravosudnu suradnju:
·usklađivanje pravnog okvira, modernizacija administrativne strukture i olakšavanje izgradnje kapaciteta,
·povećanje sigurnosti zaliha i smanjenje zaliha,
·učinkovitije izvršavanje zakonodavstva zahvaljujući lakšoj operativnoj suradnji, razmjeni informacija i suradnji u području balističke analize.
5.2.Modernizacija upravljanja za osiguravanje učinkovite provedbe
Kako bi se predviđene aktivnosti u potpunosti provele, svi partneri moraju učiti iz prethodnih iskustava te uvesti novu vrstu upravljanja kojom se izbjegava preklapanje i nedostatak koordinacije.
5.2.1.Osiguravanje financijskih potreba za suočavanje s izazovima
Komisija se obvezuje da će produbiti suradnju s partnerima iz jugoistočne Europe te im dodijeliti namjenska financijska sredstva za njihovo usklađivanje s traženim standardima. Uz 11,8 milijuna EUR koje je Vijeće dodijelilo u prosincu 2019., Komisija namjerava za rješavanje gorućih problema mobilizirati i rezervirati raspoloživa sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost i Instrumenta pretpristupne pomoći. U kontekstu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru Komisija poziva države članice da uvaže te potrebe i prihvate ambiciozna proračunska rješenja, kao i da mobiliziraju svoje nacionalne stručnjake na terenu.
Komisija će zajedno s visokim predstavnikom okupiti upravljački odbor glavnih partnera u provedbi i donatora, uključujući predstavnike država članica, Europske službe za vanjsko djelovanje, relevantnih agencija Ujedinjenih naroda (UNDP i UNODC) te NATO-a. Zadaća tog upravljačkog odbora bit će osigurati stratešku globalnu koordinaciju donatora, uključujući i one koji ne sudjeluju u upravljačkom odboru UN-ova Višepartnerskog uzajamnog fonda za provedbu Regionalnog plana. U dijalogu s vladama u regiji Komisija će predložiti memorandum o razumijevanju između tih sudionika u cilju zajedničkog odlučivanja o tome koji će se projekti financirati. Uz potpuno poštovanje pravne autonomije donatora i potpuno poštovanje primjenjivih postupaka odlučivanja u skladu s Ugovorima, u tom bi se memorandumu utvrdilo kako će odbor planirati regionalne i nacionalne proračune i kako će mu se podnositi konsolidirana financijska izvješća za sve relevantne aktivnosti i instrumente. Svi donatori i dionici tako bi dobili sveobuhvatan i ažuran pregled planiranih ili provedenih aktivnosti i troškova. Kako bi se osigurali sinergija napora i dobra komunikacija sa SEESAC-om intenzivirat će se koordinacija donatora na lokalnoj razini, a koordinacija će se posebno osigurati i određivanjem regionalnog koordinatora za vatreno oružje, koji će biti član jedne od delegacija EU-a u jugoistočnoj Europi, primjerice delegacije EU-a u Beogradu.
5.2.2.Sveobuhvatno upravljanje za provedbu aktivnosti u jugoistočnoj Europi
Komisija predlaže da se pojednostavni rad postojećih tijela i tako poboljša koordinacija. Politički smjer u EU-u i dalje bi trebalo određivati Vijeće, odnosno Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove i prema potrebi Vijeće za vanjske poslove, a o njemu bi se odlučivalo i na sastancima ministara EU-a i partnera iz jugoistočne Europe.
Kako bi se na regionalnoj razini osiguralo strateško upravljanje svim aktivnostima, i dalje bi se trebala sastajati sva nacionalna međuresorna tijela u kojima sudjeluju sve institucije relevantne za kontrolu malog oružja (povjerenstva za malo oružje), uz prisustvo predstavnika EU-a. Kao što je već praksa, paralelno bi se organizirali i sastanci za koordinaciju Regionalnog plana kako bi se olakšao pregled provedbe Regionalnog plana, razmijenila iskustva i dogovorilo kako riješiti preostale nedostatke.
Kad je riječ o izvršavanju zakonodavstva na regionalnoj razini, bilo bi primjereno smanjiti broj postojećih tijela. Komisija predlaže da se zajednički sastanci stručnjaka iz EU-a i jugoistočne Europe održavaju u okviru Platforme EMPACT za vatreno oružje, na koju su već pozvani partneri sa zapadnog Balkana.
Na svim razinama Komisija poziva tijela da pošalju sudionike s jasnim mandatom koji će moći iznijeti stajalište i preuzeti obveze ili iznijeti mišljenje o mogućim rezultatima.
Konačno, kad je riječ o administraciji i upravljanju, SEESAC od 2002. podupire rad povjerenstava za malo oružje i Mreže stručnjaka za vatreno oružje u jugoistočnoj Europi, a pomogao je i u koordinaciji Regionalnog plana. Pružio je znatnu tehničku pomoć partnerima u regiji, što su pohvalili svi dionici na terenu. To bi se trebalo nastaviti, u skladu s odlukama Vijeća (ZVSP) 2013/710, 2016/2356, 2018/1788 i 2019/2111, u duhu transparentnosti u odnosu na općenito upravljanje proračunom putem upravljačkog odbora donatora. U skladu s integriranim pristupom plan sastanaka te proračunske dokumente i izvješća trebalo bi predstaviti nakon savjetovanja s Komisijom.
Komisija pridaje iznimnu pažnju vođenju i potpori partnera u cilju ispunjavanja njihovih obveza i upotrebi indikatora za mjerenje rezultata, poput polugodišnjeg izvješćivanja SEESAC-a o napretku u provedbi Regionalnog plana i planirane evaluacije na sredini razdoblja provedbe Regionalnog plana u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2018/1788. Stoga će u potpunosti iskoristiti proces pristupanja za raspravu i praćenje koraka poduzetih u svrhu provedbe akcijskog plana. To znači da će se napredak pratiti na sastancima pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove te u okviru godišnjih izvješća za pojedine zemlje. U okviru pregovora o pristupanju u vezi s poglavljem 24. o pravosuđu, slobodi i sigurnosti poticat će se ispunjavanje ciljeva iz akcijskog plana. Kad je riječ o zemljama koje nisu obuhvaćene procesom proširenja, o njihovu će se napretku raspravljati u okviru pododbora za pravosuđe i unutarnje poslove, platformi za vladavinu prava i drugih postojećih foruma.
6.Zaključci
Borba protiv nezakonitog pristupa vatrenom oružju mora biti međusektorski sigurnosni prioritet za Europsku uniju, njezine države članice i partnere. Prisutnost nelegalnog vatrenog oružja povećava fizičku nesigurnost pojedinaca i opasnost da obiteljsko nasilje preraste u ubojstva ili da se vatreno oružje upotrijebi za samoubojstva. Onemogućavanje pristupa nelegalnom vatrenom oružju pomaže u suzbijanju drugih oblika kriminalnih aktivnosti kao što su terorizam, nezakonita trgovina drogom, trgovina ljudima, krijumčarenje migranata, piratstvo na morima, krivotvorenje, kaznena djela protiv okoliša i organizirani kriminal povezan s imovinom. Komisija poziva Europski parlament, Vijeće, države članice i partnere iz jugoistočne Europe da u potpunosti uvaže potrebu za snažnijim djelovanjem u tom području na nacionalnoj razini i na razini EU-a te putem međunarodne suradnje.
Komisija smatra da ovaj sveobuhvatni i multidisciplinarni Akcijski plan može pružiti koherentan operativni okvir za EU i njegove države članice unutar granica EU-a te prijedloge za koordinaciju i pomoć u borbi protiv trgovine vatrenim oružjem u jugoistočnoj Europi i s jugoistočnom Europom.
Komisija poziva sve institucije EU-a, tijela za provedbu zakona i dionike unutar EU-a i u jugoistočnoj Europi da ispune svoje zadatke zacrtane u ovom Akcijskom planu. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovaj Akcijski plan, uključujući sve njegove strateške prioritete u potpunosti.