OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

Kao posljedica gospodarske i financijske krize razina ulaganja u EU-u smanjila se za otprilike 15 % od 2007., kada je bila na vrhuncu. Trenutačna razina znatno je ispod razine koja bi se očekivala na temelju prijašnjih trendova, a ako se ne bude djelovalo, za sljedeće se godine predviđa samo djelomičan oporavak. Zbog toga su gospodarski oporavak, otvaranje radnih mjesta, dugoročni rast i konkurentnost otežani. Investicijski jaz predstavlja rizike za ostvarenje ciljeva iz strategije Europa 2020. Stoga je predsjednik Europske komisije u svojim političkim smjernicama za Komisiju 2014. – 2019. taj problem odredio kao ključni izazov politike, što je učinilo i Europsko vijeće 18. prosinca 2014. (EUCO 237/14) te sudionici sastanka na vrhu skupine dvadeset čelnika koji se održao 15. – 16. studenoga 2014.

Manevarski prostor ograničavaju opća nesigurnost u pogledu gospodarske situacije, visoke razine javnog i privatnog duga u dijelovima gospodarstva EU-a i njihov utjecaj na kreditni rizik. Međutim postoje znatne razine štednje i visoke razine financijske likvidnosti. Osim toga, anketama koje su nedavno zajednički provele Europska komisija, Europska investicijska banka i države članice EU-a potvrđeno je da znatan broj održivih projekata ulaganja ne dobije sredstva za financiranje.

U tom je kontekstu Komisija u svojoj Komunikaciji „Plan ulaganja za Europu”, objavljenoj 26. studenoga 2014., predložila inicijativu na razini EU-a kako bi se taj problem riješio. Plan se temelji na trima područjima djelovanja koja se uzajamno podupiru. Prvo područje djelovanja odnosi se na mobilizaciju dodatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine, čime će se maksimalno pojačati učinak javnih sredstava i potaknuti privatna ulaganja. Drugo područje djelovanja odnosi se na ciljane inicijative kojima će se osigurati da ta dodatna ulaganja odgovaraju potrebama realnoga gospodarstva. Trećim područjem djelovanja obuhvaćene su mjere za povećanje regulatorne predvidljivosti i uklanjanje prepreka ulaganjima, čime će se povećati privlačnost Europe, a posljedično i učinak Plana.

Tim je prijedlogom stvoren potreban pravni okvir i njime se za prva dva područja Plana osiguravaju proračunska sredstva u okviru pravnog poretka EU-a. Nakon donošenja predložene Uredbe, zajedno će ga provoditi Komisija i Europska investicijska banka (EIB), kao strateški partneri, s jasnim ciljem udruživanja dionika na svim razinama. Za treće područje Plana ulaganja, koje se odnosi na regulatorno okruženje i uklanjanje prepreka ulaganjima, Komisija je utvrdila prvi niz mjera u svojem Programu rada donesenom 16. prosinca 2014. (COM(2014) 910). Komisija će, kad je riječ o ovim pitanjima, surađivati i s ostalim institucijama EU-a i državama članicama u kontekstu europskog semestra .

S obzirom na ključnu ulogu malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi) u gospodarstvu EU-a, posebno u pogledu otvaranja novih radnih mjesta, oni će biti ključni korisnici potpore koja se pruža na temelju ovog prijedloga.

Također u tom području, model i obilježja tih mehanizama temelje se na postojećem iskustvu s inovativnim financijskim instrumentima kojima se zajednički koriste EU i Grupa EIB.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENE UTJECAJA

Predsjednik Juncker predstavio je 26. studenoga Plan ulaganja Europskom parlamentu. Nadalje, Plan ulaganja prihvatilo je Europsko vijeće 18. prosinca 2014. Europsko vijeće pozvalo je zakonodavce Unije da se do lipnja dogovore o nužnom pravnom tekstu da bi se nova ulaganja mogla aktivirati već od polovice 2015.

O pravnim, ekonomskim i financijskim načelima na kojima se temelji ovaj prijedlog opširno se raspravljalo s Grupom Europske investicijske banke te neslužbeno s predstavnicima javnog i privatnog sektora. Dionici iz privatnog sektora posebno su naglasili važnost čvrstih kriterija kvalitete i neovisnog biranja projekata koji bi se mogli podržati Planom. Točnije, preporučeno je da projekti budu (1) ekonomski održivi uz potporu inicijative, (2) dovoljno razrađeni da ih se može ocijeniti na globalnoj ili lokalnoj razini, (3) s europskom dodanom vrijednosti i usklađeni s prioritetima politika EU-a (kao što su, primjerice, klimatski i energetski okvir za 2030., strategija Europa 2020. i ostali dugoročni strateški prioriteti EU-a). Osim toga, projekti ne bi trebali biti ograničeni na prekogranične projekte (kao što je slučaj s projektima u okviru mreža TEN-T i TEN-E).

Komisija je osim toga došla do važnih spoznaja zahvaljujući sudjelovanju u posebnoj radnoj skupini za ulaganja u EU-u. Opći cilj radne skupine bio je dati pregled glavnih trendova ulaganja i potreba povezanih s ulaganjima, analizirati glavne prepreke i slabe točke za ulaganja, predložiti praktična rješenja za prevladavanje tih prepreka i slabih točaka, odrediti strateška ulaganja s dodanom vrijednošću EU-a koja bi se u kratkom roku mogla poduzeti te izraditi preporuke za razvoj vjerodostojnog i transparentnog portfelja u srednjem do dugom roku. Taj je rad uzet u obzir za tekući prijedlog.

Završno izvješće radne skupine dostupno je na sljedećem web-mjestu:

http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/docs/special-task-force-report-on-investment-in-the-eu_en.pdf

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

Pravna osnova ovog prijedloga jesu članci 172. i 173., članak 175. stavak 3. i članak 182. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ovim je prijedlogom utvrđen pravni okvir potreban za provedbu prvih dvaju područja „Plana ulaganja za Europu”.

U skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji, ciljeve predloženog djelovanja ne mogu dostatno ostvariti države članice te ih stoga na bolji način može ostvariti EU. Zbog nejednakosti fiskalnih kapaciteta za djelovanje država članica željeni ciljevi se zbog opsega i učinaka mogu na bolji način ostvariti djelovanjem na razini Unije. Točnije, razinom EU-a osigurat će se ekonomije razmjera pri upotrebi inovativnih financijskih instrumenata ubrzavanjem privatnih ulaganja u cijelom EU-u i osiguravanjem najbolje uporabe europskih institucija i njihova znanja i stručnosti u tu svrhu. Učinak umnožavanja i učinak na terenu stoga će biti mnogo veći nego što bi se to postiglo ulaganjima velikih razmjera u pojedinoj državi članici ili u skupini država članica. Jedinstveno tržište Unije, uz činjenicu da se projekti neće dodjeljivati po državama članicama ili sektorima, omogućit će veću privlačnost za ulagače i manje ukupne rizike. Ovaj prijedlog ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje željenih ciljeva.

3.1.      Osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja i uspostava Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (članci 1. – 3.)

Člankom 1. prijedloga Komisiji se dodjeljuju ovlasti da s EIB-om sklopi sporazum o osnivanju „Europskog fonda za strateška ulaganja” (EFSU) za pružanje potpore ulaganjima u Uniji i za osiguravanje povećanog pristupa financiranju za poduzeća koja imaju do 3000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća, tako što se EIB-u osigurava sposobnost podnošenja rizika. Člankom 2. prijedloga utvrđeno je da se to jamstvo EU-a dodjeljuje određenim EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja putem EFSU-a.

Upotreba jamstva EU-a EFSU-u podliježe upravljačkim strukturama koje su u njemu utvrđene. Ponajprije, EFSU je dužan imati upravni odbor (članak 3.), koji određuje strateško usmjerenje, stratešku raspodjelu sredstava i operativne politike i postupke, uključujući politiku ulaganja projekata koje EFSU može podržavati te profil rizika EFSU-a. Odbor za ulaganja, koji čine neovisni stručnjaci, nadležan je za razmatranje potencijalnih operacija i odobravanje potpore operacijama neovisno o zemljopisnom položaju predmetnog projekta.

Članove upravnog odbora imenuju subjekti koji pridonose sposobnosti podnošenja rizika, a broj glasova razmjeran je razini doprinosa. Sve dok su Unija i EIB jedini osiguravatelji doprinosa EFSU-u, broj članova i glasova unutar upravnog odbora dodjeljuje se na temelju razine njihova doprinosa u obliku gotovine ili jamstava, a sve se odluke donose konsenzusom.

Kada druge stranke pristupe Sporazumu o EFSU-u, broj članova i glasova unutar upravnog odbora dodjeljuje se na temelju razine doprinosa osiguravateljâ doprinosa u obliku gotovine ili jamstava. Broj članova i glasova Komisije i EIB-a ponovno se izračunavaju u skladu s time. Upravni odbor nastoji donositi odluke konsenzusom. Ako upravni odbor ne može donijeti odluku konsenzusom u roku koji odredi predsjednik, upravni odbor odluku donosi običnom većinom. Ako Komisija ili EIB glasaju protiv nje, odluka upravnog odbora ne donosi se.

Članove odbora za ulaganja čini šest neovisnih stručnjaka za tržište i glavni direktor. Glavnom direktoru pomaže zamjenik glavnog direktora. Glavni direktor priprema sastanke odbora za ulaganja i predsjeda njima. U oba se tijela odluke donose običnom većinom, ali u upravnom odboru potrebno je postići konsenzus. Projekti će se birati prema zaslugama, bez prethodno utvrđene dodjele na temelju sektora ili zemljopisnog položaja, kako bi se u najvećoj mjeri povećala dodana vrijednost Fonda. EFSU će moći zajedno s državama članicama i privatnim ulagačima financirati platforme za ulaganja na nacionalnoj, regionalnoj ili sektorskoj razini.

Osim posebnih odredaba o osnivanju i aktivnostima EFSU-a te upravljanju njime, sporazumom o EFSU-u uspostavit će se i Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU, članak 2. stavak 2.). Unapređenjem postojećih savjetodavnih usluga EIB-a i Komisije, ESCU će pružati savjetodavnu potporu za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja i djelovat će kao jedinstveni tehnički savjetodavni centar (uključujući i za pravna pitanja) za financiranje projekata u EU-u. To uključuje podršku u vezi s upotrebom tehničke pomoći za strukturiranje projekata, upotrebom inovativnih financijskih instrumenata i upotrebom javno-privatnih partnerstava.

3.2.      Odobrenje jamstva EU-a i osnivanje Jamstvenog fonda EU-a (članci 4. – 8.)

Člankom 4. prijedloga uspostavlja se početno jamstvo EU-a od 16 milijardi EUR za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja. U skladu s člankom 5. tim bi se operacijama moralo podržavati razvoj infrastrukture; ili ulaganje u obrazovanje, zdravstvo, istraživanje, razvoj, informacijske i komunikacijske tehnologije i inovacije; ili obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost; ili infrastrukturne projekte u području zaštite okoliša, prirodnih resursa, urbanog razvoja i u socijalnom području; ili MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uključujući financiranje rizika obrtnog kapitala. Potporu može direktno pružiti EIB ili se ona može dodijeliti iz Europskog investicijskog fonda. Te će institucije osigurati financiranje uz visok stupanj preuzimanja financijskog rizika (vlasnički kapital, kvazivlasnički kapital itd.) i omogućiti ulagačima iz privatnog sektora da ulažu zajedno s njima.

Kako bi se osiguralo pravilno izvršenje proračuna EU-a čak i ako se jamstvo aktivira, člankom 8. osniva se Jamstveni fond (Fond). Iskustvo u vezi s prirodom ulaganja koja primaju potporu EFSU-a pokazuje da bi bio primjeren omjer od 50 % između plaćanja iz proračuna Unije i iz Unijinih ukupnih jamstvenih obveza. U stabilnim uvjetima, taj cilj od 50 % ostvarit će se iz proračuna EU-a, iznosâ koji se Uniji trebaju isplatiti od ulaganja, iznosâ naplaćenih od vjerovnika koji nisu ispunili svoje obveze i povrata od uloženih sredstava Jamstvenog fonda. Međutim u početnom će razdoblju biti osigurano 8 milijardi EUR samo plaćanjima iz proračuna. Od 2016. nadalje, tim plaćanjima iz proračuna postupno će se stvoriti sredstva Fonda i ona bi do 2020. trebala dosegnuti ukupni iznos od 8 milijardi EUR. Ipak, u slučaju da se aktiviraju jamstva EU-a, prikladno je da se pri izračunavanju ciljne razine uzmu u obzir i alternativni izvori Jamstvenog fonda kako bi se ograničio mogući utjecaj na proračun EU-a. To uzimanje u obzir pri izračunavanju bit će ograničeno na iznos jamstva EU-a koji je aktiviran.

Kako bi se osigurala maksimalna troškovna učinkovitost, Komisija je zadužena za ulaganje tih sredstava. Nadalje, Komisija je ovlaštena da delegiranim aktom izmijeni ciljni iznos Fonda za 10 % nakon 2018. Time će se Komisiji omogućiti da unaprijedi stečeno praktično iskustvo i da spriječi nepotrebne odljeve proračuna, istovremeno osiguravajući njegovu trajnu zaštitu.

Osim u slučaju mogućih gubitaka vlasničkog kapitala, kada EIB može odlučiti odmah aktivirati jamstvo, aktiviranje jamstva trebalo bi se odvijati samo jednom godišnje nakon što se netiraju svi dobitci i gubitci koji proizlaze iz nepodmirenih operacija.

U slučaju aktiviranja jamstva, opseg jamstva smanjio bi se ispod početnih 16 milijardi EUR. Međutim, budući prihodi koji se Uniji trebaju isplatiti od aktivnosti EFSU-a trebali bi omogućiti da se jamstvo EU-a vrati na svoj početni iznos.

3.3.      Uspostava Europskog portfelja projekata ulaganja (članak 9.)

Kao što su dionici često naglašavali, prepreka većim razinama ulaganja u EU-u jest nepoznavanje tekućih i budućih projekata ulaganja unutar Unije. Uz rad EFSU-a, prijedlogom je predviđena i uspostava Europskog portfelja projekata ulaganja kao sredstva kojim se osigurava da su informacije o potencijalnim projektima transparentne i dostupne ulagačima.

3.4.      Izvješćivanje, odgovornost, evaluacija i preispitivanje o operacija EFSU-a (članci 10. – 12.)

S obzirom na to da EIB upotrebljava jamstvo EU-a, primjereno je da EIB redovno izvješćuje Komisiju, Europski parlament i Vijeće o provedenim operacijama pokrivenima jamstvom EU-a.

Člankom 12. utvrđen je niz redovnih evaluacija koje provode EIB i Komisija kako bi se osiguralo da se EFSU, jamstvo EU-a i funkcioniranje Jamstvenog fonda upotrebljavaju kako je predviđeno. Odgovornost Europskom parlamentu posebno je važna u tom kontekstu.

3.5.      Opće odredbe (članci 13. – 17.)

Primjereno je da je primjenjiv niz općih pravila u kontekstu EIB-ove upotrebe jamstva EU-a. Člankom 13. utvrđeno je da informacije u vezi s aktivnostima koje su uređene jamstvom EU-a budu javno dostupne. Članak 14. i članak 15. odnose se na nadležnosti Revizorskog suda odnosno OLAF-a, a člankom 16. isključene su određene vrste aktivnosti. Konačno, člankom 17. Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s odgovarajućim postupkom.

3.6.      Izmjene (članci 18. – 19.)

Člancima 18. i 19. predviđena je preraspodjela odobrenih sredstava za poslovanje iz programa Obzor 2020. (Uredba (EU) br. 1291/2013) i Instrumenta za povezivanje Europe (Uredba (EU) br. 1316/2013).

4.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Jamstvo EU-a osigurano za EFSU iznosi 16 milijardi EUR i u potpunosti je na raspolaganju od stupanja na snagu Uredbe. Kako bi se osiguralo pravilno izvršenje proračuna unatoč mogućem aktiviranju jamstva, osnovan je Jamstveni fond kojemu je osigurano50 % ukupnih obveza jamstva EU-a do 2020. Plaćanja u Jamstveni fond iznosit će 500 milijuna EUR   u 2016., 1 milijardu EUR u 2017., 2 milijarde EUR u 2018. Plaćanja u 2019. i 2020., svako u iznosu od 2,25 milijardi EUR, ovisit će o tome hoće li ciljni iznos Jamstvenog fonda ostati nepromijenjen na razini od 50 % nakon 2018. Odobrena sredstva za preuzimanje obveza iznosit će 1,35 milijardu EUR u 2015., 2,03 milijarde EUR u 2016., 2,641 milijardu EUR u 2017. i 1,979 milijardi EUR u 2018. Progresivno financiranje Jamstvenog fonda ne bi trebalo predstavljati rizike za proračun EU-a tijekom prvih godina jer će se moguća aktiviranja jamstva povezana s nastalim gubitcima ostvariti tek s vremenom.

Kao što je slučaj s trenutačnim aktivnostima EIB-a, korisnicima će se zaračunati troškovi EIB-ovih operacija u okviru EFSU-a. EIB-ovo korištenje jamstvom i ulaganje sredstava iz Jamstvenog fonda trebali bi donijeti neto pozitivne prihode. Primitci EFSU-a podijelit će se razmjerno među subjektima koji pridonose sposobnosti podnošenja rizika. Prekomjerna sredstva Jamstvenog fonda mogu se upotrijebiti za vraćanje jamstva EU-a na njegov početni iznos.

Međutim, dvjema će se aktivnostima stvarati troškovi za EIB koji se ne mogu naplatiti korisnicima:

1.           Europski savjetodavni centar za ulaganja, osnovan u skladu s člankom 2. stavkom 2. ovog prijedloga, prvenstveno će se financirati sredstvima iz postojećih omotnica za EIB-ovu tehničku pomoć u okviru postojećih programa EU-a (Instrument za povezivanje Europe, Obzor 2020....). Ipak bi mogla biti potrebna dodatna sredstva u iznosu od najviše 20 milijuna EUR godišnje (10 milijuna EUR u 2015.) i ona će se unositi u proračun u skladu s financijskim izvještajem koji je priložen ovom prijedlogu. Bit će obuhvaćeni i svi mogući troškovi za portfelj projekata.

2.           EIB će snositi administrativne troškove za povećanje financiranja malih i srednjih poduzeća putem EIF-a. Na temelju trenutačnih pretpostavki o vrsti instrumenata i brzini potpisivanja za nove operacije, to će zahtijevati plaćanje naknada ukupnog iznosa od približno 105 miljuna EUR, od čega otprilike 48 milijuna EUR do 2020. S obzirom na mogućnost odgođenog plaćanja – dok se primljeni prihod ne bude mogao upotrijebiti u tu svrhu – ta se plaćanja još ne unose u proračun, već samo opisuju u prilogu financijskom izvještaju.

Troškovi za EIB koji se nisu naplatili od korisnika niti su oduzeti od primitaka jamstva koje je odobrio EU mogu se pokriti jamstvom EU-a, do kumulativne maksimalne granice u iznosu od 1 % nepodmirenih iznosa.

Odobrena sredstva za poslovanje koja se zahtijevaju ovim prijedlogom morala bi se u potpunosti financirati u okviru višegodišnjeg financijskog okvira 2014. – 2020. Potrebno je preraspodijeliti 6 milijardi EUR unutar naslova 1A, 2,11 milijarde EUR financirat će se upotrebom nedodijeljene marže uključujući globalnu maržu za obveze. Dok će se financiranje bespovratnih sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe i Obzora 2020. smanjiti, učinak umnožavanja koji je stvorio EFSU omogućit će znatno cjelokupno povećanje ulaganja u područjima politike obuhvaćenima tim dvama postojećim programima.

5.           DODATNE INFORMACIJE

Financijskom omotnicom ovog prijedloga nisu izričito obuhvaćeni doprinosi država članica ili ostalih trećih osoba bilo kojoj strukturi koja se njome stvara. Međutim člankom 1. stavkom 2. izričito se tim zainteresiranim stranama omogućuje da pristupe sporazumu o EFSU-u putem kapitalnih doprinosa Fondu.

Ako država članica odluči dati doprinos EFSU-u, Komisija je navela da će zauzeti pozitivan stav prema takvim doprinosima u kontekstu ocjene javnih financija u skladu s člankom 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Uredbom (EZ) br. 1467/1997. Komunikacijom Komisije („Najbolja uporaba fleksibilnost u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu”) od 13. siječnja 2015. utvrđeni su posebni aspekti primjenjivi u tom scenariju.

2015/0009 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 172., 173. te članak 175. stavak 3. i članak 182. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       Zbog gospodarske i financijske krize smanjila se razina ulaganja u Uniji. Nakon što su dostigla vrhunac u 2007., ulaganja su se smanjila za otprilike 15 %. Uniju posebno pogađa nedostatak ulaganja kao posljedica nesigurnosti na tržištu u pogledu gospodarske budućnosti i fiskalnih ograničenja za države članice. Taj nedostatak ulaganja usporava gospodarski oporavak i negativno utječe na otvaranje radnih mjesta, dugoročni rast i konkurentnost.

(2)       Potrebno je sveobuhvatno djelovati kako bi se prekinuo začarani krug koji je nastao zbog nedostatnog ulaganja. Strukturne reforme i fiskalna odgovornost preduvjeti su potrebni za poticanje ulaganja. Uz obnovljeni zamah prema financiranju ulaganja, tim se preduvjetima može pridonijeti uspostavi pozitivnog začaranog kruga, u kojem se projektima ulaganja podržavaju zapošljavanje i potražnja i koji dovode do održivog porasta potencijala rasta.

(3)       Inicijativom za globalnu infrastrukturu G20 je prepoznao važnost ulaganja za poticanje potražnje i povećanje produktivnosti i rasta te se obvezao na stvaranje ozračja koje pogoduje većim razinama ulaganja.

(4)       Tijekom gospodarske i financijske krize Unija se trudila promicati rast, posebno inicijativama utvrđenima u okviru strategije Europa 2020. kojima je uspostavljen pristup za pametan, održiv i uključiv rast. I Europska investicijska banka (EIB) ojačala je svoju ulogu u poticanju i promicanju ulaganja unutar Unije, djelomično povećanjem kapitala u siječnju 2013. Potrebno je daljnje djelovanje kako bi se osiguralo da se potrebe Unije za ulaganjima zadovolje te da se likvidnost dostupna na tržištu učinkovito iskoristi i usmjeri na financiranje održivih projekata ulaganja.

(5)       Dana 15. srpnja 2014. tada novoizabrani predsjednik Europske komisije predstavio je Europskom parlamentu niz političkih smjernica za Europsku komisiju. U tim se političkim smjernicama pozvalo na mobilizaciju „dodatnih javnih i privatnih ulaganja u realno gospodarstvo u iznosu do 300 milijardi EUR tijekom sljedeće tri godine” kako bi se potaknula ulaganja u cilju otvaranja radnih mjesta.

(6)       Dana 26. studenoga 2014. Komisija je predstavila Komunikaciju naslova „Plan ulaganja za Europu”[1] kojim su predviđeni osnivanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), transparentnog portfelja projekata ulaganja na europskoj razini, uspostava savjetodavnog centra (Europski savjetodavni centar za ulaganja – ESCU) te ambiciozan plan za uklanjanje prepreka ulaganju i dovršenje uspostave jedinstvenog tržišta.

(7)       Europsko vijeće 18. prosinca 2014. zaključilo je da je „poticanje ulaganja i rješavanje tržišnih nedostataka u Europi ključni izazov politike” te da će „nova usmjerenost na ulaganja, u kombinaciji s predanošću država članica u jačanju strukturnih reformi i ulaganju napora u fiskalnu konsolidaciju koja pogoduje rastu, biti temelj za rast i otvaranje radnih mjesta u Europi te poziva na uspostavu Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) u okviru Grupe EIB s ciljem mobilizacije 315 milijardi eura za nova ulaganja u razdoblju između 2015. i 2017.”

(8)       EFSU je dio sveobuhvatnog pristupa za rješavanje nesigurnosti povezanih s javnim i privatnim ulaganjima. Strategija se sastoji od tri stupa: mobilizacija financijskih sredstava za ulaganja, osiguravanje protoka ulaganja do realnoga gospodarstva i poboljšanje ulagačkog okruženja u Uniji.

(9)       Ulagačko okruženje u Uniji trebalo bi popraviti uklanjanjem prepreka ulaganju, osnaživanjem jedinstvenog tržišta i povećanjem regulatorne predvidljivosti. Ta bi popratna djelovanja trebala donijeti koristi radu EFSU-a i općenito ulaganjima diljem Europe.

(10)     Svrha EFSU-a trebala bi biti pomaganje pri rješavanju poteškoća u financiranju i provedbi produktivnih ulaganja u Uniji te osiguravanje većeg pristupa financiranju. Namjera je da povećani pristup financiranju bude od posebne koristi malim i srednjim poduzećima. Primjereno je korist od takvog povećanog pristupa financiranju proširiti i na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, a to su poduzeća čiji broj zaposlenih ne premašuje 3000. Prevladavanje trenutačnih poteškoća u pogledu ulaganja u Europi trebalo bi pridonijeti jačanju Unijine gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.

(11)     EFSU bi trebao podržavati strateška ulaganja s visokom ekonomskom dodanom vrijednošću kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva politike Unije.

(12)     Mnogim malim i srednjim poduzećima te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije diljem Unije potrebna je pomoć kako bi privukla tržišno financiranje, posebno u pogledu rizičnijih ulaganja. EFSU bi tim poduzetnicima trebao pomoći da riješe problem nedostatka kapitala, tako što će EIB-u i Europskom investicijskom fondu (EIF) omogućiti da pruže izravne i neizravne dokapitalizacije te jamstva za visokokvalitetnu sekuritizaciju zajmova i druge proizvode koji se odobravaju za ostvarenje ciljeva EFSU-a.

(13)     EFSU bi se trebao osnovati u okviru EIB-a kako bi mogao iskoristiti njegovo iskustvo i dokazana ostvarenja te kako bi njegovo djelovanje moglo imati pozitivan učinak što je prije moguće. Djelovanje EFSU-a u području financiranja malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebalo bi se usmjeriti putem Europskog investicijskog fonda (EIF) kako bi se moglo iskoristiti njegovo iskustvo u tim aktivnostima.

(14)     EFSU bi trebao biti namijenjen projektima kojima se osigurava visoka društvena i ekonomska vrijednost. EFSU bi posebno trebao biti namijenjen projektima kojima se promiče otvaranje radnih mjesta, dugoročan rast i konkurentnost. EFSU bi trebao podržavati veliki raspon financijskih proizvoda, uključujući vlasnički kapital, dug ili jamstva, kako bi se na najbolji način odgovorilo na potrebe pojedinog projekta. Taj bi veliki raspon proizvoda EFSU-u trebao omogućiti da se prilagodi potrebama tržišta istovremeno potičući privatna ulaganja u projekte. EFSU ne bi trebao biti zamjena za privatno tržišno financiranje, već bi trebao ubrzati privatna financiranja rješavanjem tržišnih nedostataka kako bi se osigurala najučinkovitija i strateška upotreba javnih sredstava. Zahtjev usklađenosti s načelima o državnim potporama trebao bi pridonijeti takvoj učinkovitoj i strateškoj upotrebi.

(15)     EFSU bi trebao biti namijenjen projektima s višim profilom rizika-dobiti od postojećih EIB-ovih i Unijinih instrumenata kako bi se osigurala dodatna vrijednost s obzirom na postojeće operacije. EFSU-om bi se trebali financirati projekti diljem Unije, uključujući u državama koje su najpogođenije financijskom krizom. EFSU bi se trebao upotrebljavati samo ako financiranje nije dostupno iz drugih izvora po razumnim uvjetima.

(16)     EFSU bi trebao biti namijenjen ulaganjima za koja se očekuje da su ekonomski i tehnički održiva, koja mogu uključivati odgovarajuću razinu rizika, ali koja i dalje zadovoljavaju posebne zahtjeve za financiranje iz EFSU-a.

(17)     O upotrebi potpore iz EFSU-a za projekte u području infrastrukture i velikih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije trebao bi odlučivati odbor za ulaganja. Odbor za ulaganja trebali bi činiti neovisni stručnjaci koji imaju znanje i iskustvo u području investicijskih projekata. Odbor za ulaganja trebao bi odgovarati upravnom odboru EFSU-a, koji bi trebao nadgledati ostvarenje EFSU-ovih ciljeva. Kako bi se učinkovito iskoristilo iskustvo EIF-a, EFSU bi trebao podržavati financiranje EIF-a kako bi se EIF-u omogućilo da provodi pojedinačne projekte u područjima malih i srednjih poduzeća i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

(18)     Kako bi se EFSU-u omogućilo da daje potporu ulaganjima, Unija bi trebala odobriti jamstvo u iznosu od 16 000 000 000 EUR. Kada se stavlja na raspolaganje na temelju portfelja, pokriće jamstvom trebalo bi se ograničiti ovisno o vrsti instrumenta, kao što su dug, vlasnički kapital ili jamstva, kao postotak opsega portfelja nepodmirenih obveza. Kada se jamstvo kombinira s 5 000 000 000 EUR koje EIB stavlja na raspolaganje, očekuje se da bi potpora EFSU-a trebala proizvesti 60 800 000 000 EUR dodatnih ulaganja EIB-a i EIF-a. Očekuje se da će tih 60 800 000 000 EUR koje podupire EFSU proizvesti ukupno 315 000 000 000 EUR u ulaganjima u Uniji u razdoblju od 2015. do 2017. Jamstva koja su vezana uz projekte koji su završeni, a da se nije aktiviralo jamstvo, na raspolaganju su kao potpora novim operacijama.

(19)     Kako bi se omogućilo daljnje povećanje njegovih sredstava, sudjelovanje u EFSU-u trebalo bi biti otvoreno trećim osobama, uključujući države članice, nacionalne razvojne banke ili javne agencije koje su u vlasništvu ili pod kontrolom država članica, subjekte iz privatnog sektora i subjekte izvan Unije, pod uvjetom da sudjelovanje odobre postojeći osiguravatelji doprinosa. Treće osobe mogu davati izravni doprinos EFSU-u i sudjelovati u upravljačkoj strukturi EFSU-a.

(20)     Na razini projekata treće osobe mogu sudjelovati u financiranju zajedno s EFSU-om za svaki projekt zasebno ili na platformama za ulaganja koje se odnose na posebne zemljopisne ili tematske sektore.

(21)     Pod uvjetom da su ispunjeni svi relevantni kriteriji prihvatljivosti, države članice mogu se koristiti europskim strukturnim investicijskim fondovima kako bi financirale prihvatljive projekte koje podupire jamstvo EU-a. Zbog fleksibilnosti tog pristupa potencijal privlačenja ulagača za područja ulaganja na koje je usmjeren EFSU trebao bi se maksimalno povećati.

(22)     U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, ulaganja u infrastrukturu i projekte koja primaju potporu u okviru EFSU-a trebala bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama. U tom je cilju Komisija najavila da će utvrditi skup ključnih načela, u svrhu ocjene državnih potpora, a koja će projekt morati ispuniti kako bi ostvario pravo na potporu u okviru EFSU-a. Zadovolji li projekt te kriterije i primi potporu iz EFSU-a, Komisija je najavila da će svaka dopunska nacionalna potpora podlijegati pojednostavnjenoj i ubrzanoj ocjeni spojivosti s pravilima o državnim potporama, a Komisija će u okviru nje dodatno provjeravati samo razmjernost javne potpore (moguće prekomjerne naknade). Komisija je najavila i da će pružiti dodatne smjernice u pogledu skupa ključnih načela kako bi se osigurala učinkovita upotreba javnih sredstava.

(23)     S obzirom na potrebu hitnog djelovanja u Uniji, moguće je da EIB i EIF tijekom 2015. financiraju dodatne projekte, izvan njihova uobičajenog profila, prije stupanja na snagu ove Uredbe. Kako bi se maksimalno iskoristile mjere predviđene ovom Uredbom, trebalo bi biti moguće da se takvi dodatni projekti uključe u pokrivanje jamstvom EU-a ako ispunjavaju zahtjeve predviđene ovom Uredbom.

(24)     EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja koja primaju potporu od EFSU-a trebalo bi upravljati u skladu s EIB-ovim vlastitim pravilima i postupcima, uključujući primjerene mjere kontrole i mjere poduzete radi izbjegavanja utaje poreza, kao i s relevantnim pravilima i postupcima koji se odnose na Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i Revizorski sud, uključujući Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke.

(25)     EIB bi trebao redovno provoditi evaluacije aktivnosti kojima EFSU daje potporu u cilju ocjene njihove relevantnosti, provedbe i učinaka na razvoj te za određivanje aspekata kojima bi se mogle poboljšati buduće aktivnosti. Takve bi evaluacije trebale doprinijeti odgovornosti i analizi održivosti.

(26)     Uz financijske operacije koje će se provoditi putem EFSU-a, trebao bi se uspostaviti Europski savjetodavni centar za ulaganja (ESCU). ESCU bi trebao pružati snažniju potporu razvoju i pripremi projekata diljem Unije, i to na temelju stručnog znanja Komisije, EIB-a, nacionalnih razvojnih banaka i upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tako bi se trebalo uspostaviti jedinstveno kontaktno mjesto za pitanja povezana s tehničkom pomoći za ulaganja u Uniji.

(27)     Kako bi se pokrili rizici povezani s jamstvom EU-a EIB-u, trebalo bi osnovati Jamstveni fond. Jamstveni fond trebalo bi stvarati putem postupne uplate sredstava iz proračuna Unije. Jamstveni fond mogao bi nakon toga primati i prihode i otplate iz projekata koji primaju potporu od EFSU-a i iznose naplaćene od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze ako je Jamstveni fond već isplatio jamstvo EIB-u.

(28)     Namjena Jamstvenog fonda jest da osigura likvidne rezerve za proračun Unije u slučaju gubitaka nastalih pri nastojanju EFSU-a da ostvari svoje ciljeve. Iskustvo u pogledu prirode ulaganja koja primaju potporu EFSU-a pokazuje da bi bio primjeren omjer od 50 % između plaćanja iz proračuna Unije i iz Unijinih ukupnih jamstvenih obveza.

(29)     Kako bi se djelomično financirao doprinos iz proračuna Unije, raspoložive omotnice iz programa Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije 2014. – 2020., koji je predviđen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[2], i Instrumenta za povezivanje Europe, predviđenog Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća[3], trebale bi se smanjiti. Ti programi služe za potrebe koje nisu ponovljene u EFSU-u. Međutim, smanjenjem oba programa radi financiranja Jamstvenog fonda očekuje se da će se osigurati veća ulaganja u određenim područjima njihovih nadležnosti nego što je to moguće postojećim programima. EFSU bi trebao moći maksimalno iskoristiti jamstvo EU-a kako bi višestruko povećao financijski učinak u tim područjima istraživanja, razvoja i inovacija te prometne, telekomunikacijske i energetske infrastrukture u usporedbi sa slučajem da su sredstva utrošena na bespovratna sredstva u okviru planiranih programa Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe. Stoga je primjereno preusmjeriti u korist EFSU-a dio sredstava koja su trenutačno predviđena za te programe.

(30)     S obzirom na vrstu njihove strukture, ni jamstvo EU-a EIB-u ni Jamstveni fond nisu „financijski instrumenti” u smislu Uredbe (EU) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća[4].

(31)     Unutar Unije postoji niz potencijalno održivih projekata koje se ne financira zbog nedostatka sigurnosti i transparentnosti u odnosu na takve projekte. Često je to zato što privatni ulagači nisu svjesni projekata ili nemaju dovoljno informacija kako bi mogli procijeniti rizik ulaganja. Komisija i EIB, uz potporu država članica, trebali bi promicati uspostavu transparentnog portfelja tekućih i budućih projekata ulaganja u Uniji koji su podobni za ulaganja. Tim bi se „portfeljom projekata” trebalo osigurati da se informacije u pogledu projekata ulaganja redovno i strukturirano objavljuju kako bi se ulagačima omogućilo da imaju na raspolaganju pouzdane informacije na kojima mogu temeljiti svoje odluke o ulaganju.

(32)     Države članice počele su raditi i na nacionalnoj razini na utvrđivanju i promicanju portfelja projekata za projekte nacionalne važnosti. Informacije koje su pripremili Komisija i EIB trebale bi osigurati poveznice na prateće nacionalne portfelje projekata.

(33)     Iako EIB projekte utvrđene u okviru portfelja projekata može upotrebljavati za utvrđivanje i odabir projekata koji primaju potporu iz EFSU-a, portfelj projekata trebao bi imati veće područje primjene koje se odnosi na utvrđivanje projekata diljem Unije. To područje primjene može uključivati projekte koji se mogu u potpunosti financirati iz privatnog sektora ili uz pomoć drugih instrumenata koji su stavljeni na raspolaganje na europskoj ili nacionalnoj razini. EFSU bi trebao moći pružati potporu financiranju i ulaganjima projektima utvrđenima u portfelju projekata, međutim uvrštenje na popis ne bi trebalo automatski značiti pristup potpori EFSU-a, a EFSU bi trebao imati pravo da slobodno bira i podupire projekte koji nisu uvršteni na popis.

(34)     Kako bi se osigurala odgovornost prema europskim građanima, EIB bi trebao redovito izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku i utjecaju EFSU-a.

(35)     Kako bi se osiguralo da obveze jamstva EU-a budu primjereno pokrivene te kako bi se osigurala stalna raspoloživost jamstva EU-a, Komisiji bi se trebala delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu prilagodbe iznosâ koji se uplaćuju iz općeg proračuna Unije i za izmjenu Priloga I. u skladu s tim. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(36)     Budući da ciljeve ove Uredbe, tj. potporu ulaganjima u Uniji i osiguravanje povećanog pristupa financiranju za poduzeća koja imaju do 3000 zaposlenika, države članice ne mogu dostatno ostvariti zbog nejednakosti fiskalnih kapaciteta djelovanja, već se se zbog njihovih razmjera i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I. – Europski fond za strateška ulaganja

Članak 1. Europski fond za strateška ulaganja

1.           Komisija sklapa sporazum s Europskom investicijskom bankom (EIB) o uspostavi Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU).

Svrha EFSU-a jest pružanje potpore ulaganjima u Uniji i osiguravanje povećanog pristupa financiranju za poduzeća koja imaju do 3000 zaposlenika, s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća, tako što se EIB-u osigurava sposobnost podnošenja rizika (Sporazum o EFSU-u).

2.           Sporazumu o EFSU-u mogu pristupiti države članice. Pod uvjetom da sudjelovanje odobre postojeći osiguravatelji doprinosa, Sporazumu o EFSU-u mogu pristupiti i ostale treće osobe, uključujući nacionalne razvojne banke ili javne agencije koje su u vlasništvu ili pod kontrolom država članica te subjekte iz privatnog sektora.

Članak 2. Uvjeti Sporazuma o EFSU-u

1.           Sporazum o EFSU-u posebno sadržava sljedeće:

(a) odredbe kojima se uređuje osnivanje EFSU-a kao posebnog, jasno odredivog i transparentnog jamstvenog instrumenta i uspostava zasebnog računa kojim upravlja EIB;

(b) iznos i uvjete financijskog doprinosa koji EIB stavlja na raspolaganje putem EFSU-a;

(c) uvjete financiranja koje EIB stavlja na raspolaganje putem EFSU-a Europskom investicijskom fondu (EIF);

(d) načine upravljanja EFSU-om, u skladu s člankom 3., ne dovodeći u pitanje Statut Europske investicijske banke;

(e) detaljna pravila o osiguravanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 7., uključujući njegovo ograničeno pokrivanje portfeljâ posebnih vrsta instrumenata, aktiviranje jamstva EU-a, koje se – uz iznimku mogućih gubitaka vlasničkog kapitala – odvija jednom godišnje nakon netiranja dobitaka i gubitaka poslovanja, njegove primitke i zahtjev da primitci za preuzimanje rizika budu raspodijeljeni među osiguravateljima doprinosa razmjerno njihovim udjelima u riziku;

(f) odredbe i postupke koji se odnose na naplatu potraživanja;

(g) zahtjeve kojima je uređena upotreba jamstva EU-a, uključujući u određenim rokovima i ključnim pokazateljima uspješnosti;

(h) odredbe o financiranju koje je potrebno ESCU-u u skladu sa stavkom 2. trećim podstavkom;

(i) odredbe kojima je uređen način na koji treće osobe mogu zajednički ulagati u kombinaciji s EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja koje podržava EFSU;

(j) načine pokrića jamstva EU-a.

Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da postoji jasna razlika između operacija koje se vrše s potporom EFSU-a i ostalih EIB-ovih operacija.

Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da aktivnostima EFSU-a koje provodi EIF upravljaju EIF-ova upravljačka tijela.

Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da se primitci koji se mogu pripisati Uniji iz operacija podržanih EFSU-om stavljaju na raspolaganje nakon odbitaka plaćanja zbog aktiviranja jamstva EU-a i, nakon toga, troškova u skladu sa stavkom 2. trećim podstavkom i člankom 5. stavkom 3.

2.           Sporazumom o EFSU-u predviđena je uspostava Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU) u okviru EIB-a. Cilj ESCU-a jest unapređenje postojećih savjetodavnih usluga EIB-a i Komisije kako bi pružao savjetodavnu potporu za utvrđivanje, pripremu i razvoj projekata ulaganja i djelovao kao jedinstveni tehnički savjetodavni centar za financiranje projekata u Uniji. To uključuje podršku u vezi s upotrebom tehničke pomoći za strukturiranje projekata, upotrebom inovativnih financijskih instrumenata, upotrebom javno-privatnih partnerstava, i prema potrebi, savjetovanjem u pogledu relevantnih pitanja zakonodavstva EU-a.

Za ostvarenje tog cilja ESCU se služi stručnim znanjem EIB-a, Komisije, nacionalnih razvojnih banaka i upravljačkih tijela europskih strukturnih i investicijskih fondova.

ESCU djelomično financira Unija do maksimalnog iznosa od 20 000 000 EUR godišnje tijekom razdoblja koje završava 31. prosinca 2020. za dodatne usluge koje pruža ESCU u odnosu na postojeću EIB-ovu tehničku pomoć. Za godine nakon 2020. financijski doprinos Unije izravno se povezuje s odredbama uključenima u buduće višegodišnje financijske okvire.

3.           Države članice koje postanu stranke Sporazuma o EFSU-u mogu svoj doprinos dati, osobito, u obliku gotovine ili jamstva prihvatljivog EIB-u. Ostale treće osobe svoj doprinos mogu dati samo u gotovini.

Članak 3. Upravljanje EFSU-om

1.           Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da EFSU-om upravlja upravni odbor koji određuje strateško usmjerenje, stratešku dodjelu sredstava i operativne politike i postupke, uključujući politiku ulaganja projekata koje EFSU može podržavati te profil rizika EFSU-a, u skladu s ciljevima iz članka 5. stavka 2. Upravni odbor bira predsjednika iz redova svojih članova.

2.           Sve dok su Unija i EIB jedini osiguravatelji doprinosa EFSU-u, broj članova i glasova unutar upravnog odbora dodjeljuje se na temelju opsega njihova doprinosa u obliku gotovine ili jamstava. 

Upravni odbor donosi odluke konsenzusom.

3.           Kada druge stranke pristupe Sporazumu o EFSU-u u skladu s člankom 1. stavkom 2., broj članova i glasova unutar upravnog odbora dodjeljuje se na temelju razine doprinosa osiguravateljâ doprinosa u obliku gotovine ili jamstava. U skladu s time ponovno se izračunava broj članova i glasova Komisije i EIB-a u skladu sa stavkom 2.

Upravni odbor nastoji donositi odluke konsenzusom. Ako upravni odbor ne može donijeti odluku konsenzusom u roku koji odredi predsjednik, upravni odbor odluku donosi običnom većinom.

Ako Komisija ili EIB glasaju protiv nje, odluka upravnog odbora ne donosi se.

4.           Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da EFSU ima glavnog direktora koji je odgovoran za svakodnevno upravljanje EFSU-om te pripremu sastanaka odbora za ulaganja navedenog u stavku 5. i predsjedanje tim sastancima. Glavnom direktoru pomaže zamjenik glavnog direktora.

Glavni direktor svako tromjesečje izvješćuje upravni odbor o aktivnostima EFSU-a.

Glavnog direktora i zamjenika glavnog direktora imenuje upravni odbor na zajednički prijedlog Komisije i EIB-a na obnovljiv mandat od tri godine.

5.           Sporazumom o EFSU-u predviđeno je da ESFU ima odbor za ulaganja koji je odgovoran za razmatranje potencijalnih operacija u skladu s ulagačkim politikama EFSU-a i za odobravanje potpore jamstva EU-a za operacije u skladu s člankom 5., neovisno o njihovu zemljopisnom položaju.

Odbor za ulaganja čini šest neovisnih stručnjaka i glavni direktor. Neovisni stručnjaci dužni su imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u financiranju projekata, a imenuje ih upravni odbor na obnovljiv mandat od tri godine.

Odbor za ulaganja donosi odluke običnom većinom.

POGLAVLJE II. – Jamstvo EU-a i Jamstveni fond EU-a

Članak 4. Jamstvo EU-a

Unija EIB-u osigurava jamstvo za operacije financiranja ili ulaganja koje se provode u Uniji i koje su obuhvaćene ovom Uredbom (jamstvo EU-a). Jamstvo EU-a odobrava se kao jamstvo na zahtjev za instrumente navedene u članku 6.

Članak 5. Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.           Odobravanje jamstva EU-a podložno je stupanju na snagu Sporazuma o EFSU-u.

2.           Jamstvo EU-a odobrava se za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja koje je odobrio Odbor za ulaganja naveden u članku 3. stavku 5. ili za financiranje EIF-a u cilju provedbe EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u skladu s člankom 7. stavkom 2. Predmetne operacije usklađene su s politikama Unije i njima se podržava bilo koji od sljedećih općih ciljeva:

(a) razvoj infrastrukture, uključujući u područjima prometa, posebno u industrijskim središtima; energetika, posebno energetska povezanost, i digitalna infrastruktura;

(b) ulaganje u obrazovanje i izobrazbu, zdravstvo, istraživanje, razvoj, informacijske i komunikacijske tehnologije i inovacije;

(c) širenje obnovljivih izvora energije i učinkovitosti resursa;

(d) infrastrukturni projekti u području zaštite okoliša, prirodnih resursa, urbanog razvoja i u socijalnom području;

(e) pružanje financijske potpore poduzećima navedenima u članku 1. stavku 1., uključujući financiranje rizika obrtnog kapitala.

Uz to, jamstvo EU-a odobrava se za potporu specijaliziranim platformama za ulaganja i nacionalnim razvojnim bankama, putem EIB-a, koji ulažu u operacije koje ispunjuju zahtjeve ove Uredbe. U tom slučaju upravni odbor pobliže određuje politike u pogledu prihvatljivih platformi za ulaganja.

3.           U skladu s člankom 17. Statuta Europske investicijske banke, EIB korisnicima financijskih operacija naplaćuje naknadu kako bi pokrio svoje troškove povezane s EFSU-om. Ne dovodeći u pitanje podstavke 2. i 3., nikakvi administrativni rashodi ili bilo koje naknade EIB-a za aktivnosti financiranja i ulaganja koje provodi EIB na temelju ove Uredbe ne pokrivaju se iz proračuna Unije.

             EIB može aktivirati jamstvo EU-a, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (e), do kumulativne maksimalne granice u iznosu od 1 % ukupnih nepodmirenih obveza jamstva EU-a za pokrivanje troškova koji, iako su zaračunati korisnicima financijskih operacija, nisu još naplaćeni.

             EIB-ove naknade mogu se pokriti iz proračuna Unije u slučaju da EIB osigurava sredstva EIF-u u ime EFSU-a koja se podupiru jamstvom EU-a u skladu s člankom 7. stavkom 2., .

4.           Pod uvjetom da su ispunjeni svi relevantni kriteriji prihvatljivosti, države članice mogu se koristiti europskim strukturnim investicijskim fondovima kako bi financirale prihvatljive projekte koje podupire jamstvo EU-a.

Članak 6. Prihvatljivi instrumenti

Za potrebe članka 5. stavka 2., EIB upotrebljava jamstvo EU-a za pokrivanje rizika za instrumente, u pravilu na temelju portfelja.

Pojedinačni instrumenti koji ispunjuju uvjete za pokriće ili portfelji mogu biti sastavljeni od sljedećih instrumenata:

(a) EIB-ovi zajmovi, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili instrumenta za kreditno poboljšanje, vlasnički ili kvazivlasnički udjeli. Ti se instrumenti odobravaju, stječu ili izdaju u korist operacija koje se provode u Uniji, uključujući prekogranične operacije između države članice i treće zemlje, u skladu s ovom Uredbom i ako je financiranje EIB-a odobreno u skladu s potpisanim sporazumom koji nije istekao niti je poništen;

(b) EIB-ovo financiranje EIF-a kojim mu se omogućuje preuzimanje zajmova, jamstava, protujamstava, bilo kojeg drugog oblika instrumenta za kreditno poboljšanje, instrumenata tržišta kapitala i vlasničkih ili kvazivlasničkih udjela. Ti se instrumenti odobravaju, stječu ili izdaju u korist operacija koje se provode u Uniji, u skladu s ovom Uredbom i ako je financiranje EIF-a odobreno u skladu s potpisanim sporazumom koji nije istekao niti je poništen.

Članak 7. Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.           Jamstvo EU-a EIB-u iznosi 16 000 000 000 EUR, od čega se maksimalni iznos od 2 500 000 000 EUR može dodijeliti za EIB-ovo financiranje EIF-a u skladu sa stavkom 2. Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 9., ukupna plaćanja Unije u okviru jamstva EIB-u ne smiju premašivati iznos jamstva.

2.           Pokriće jamstva za određenu vrstu portfelja instrumenta, iz članka 6., utvrđuje se prema riziku tog portfelja. Jamstvo EU-a prihvatljivo je za osiguravanje jamstva za prvi gubitak na temelju portfelja ili za osiguravanje potpunog jamstva. Jamstvo EU-a može se odobriti na jednakoj osnovi s ostalim osiguravateljima doprinosa.

Ako EIB osigurava financiranje EIF-a kako bi provodio EIB-ove operacije financiranja i ulaganja, jamstvom EU-a pruža se potpuno jamstvo za financiranje od strane EIB-a, uz uvjet da EIB osigura jednak iznos financiranja bez jamstva EU-a. Iznos pokriven jamstvom EU-a ne smije premašivati 2 500 000 000 EUR.

3.           Ako EIB aktivira jamstvo EU-a u skladu sa Sporazumom o EFSU-u, Unija na zahtjev vrši isplatu u skladu s uvjetima tog Sporazuma.

4.           Ako Unija izvrši bilo kakvo plaćanje na temelju jamstva EU-a, EIB nastoji naplatiti potraživanja za isplaćene iznose i Uniji vratiti sredstva od naplaćenih iznosa.

Članak 8. Jamstveni fond EU-a

1.           Uspostavlja se Jamstveni fond EU-a (Jamstveni fond) iz kojeg se EIB-u mogu isplatiti sredstva u slučaju aktiviranja jamstva EU-a.

2.           Jamstveni fond financira se:

(a) plaćanjima iz općeg proračuna Unije,

(b) povratima od uloženih sredstava Jamstvenog fonda,

(c) iznosima naplaćenima od dužnika koji nisu ispunili svoje obveze u skladu s postupkom povrata utvrđenom u Sporazumu o EFSU-u kako je predviđeno člankom 2. stavkom 1. točkom (f),

(d) svim drugim plaćanjima koje je Unija primila u skladu sa Sporazumom o EFSU-u.

3.           Sredstva Jamstvenog fonda predviđena ustavku 2. točkama (c) i (d) čine unutarnje namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 966/2012.

4.           Sredstvima Jamstvenog fonda koja su mu dodijeljena na temelju stavka 2. izravno upravlja Komisija i ona se ulažu u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i u skladu su s primjerenim bonitetnim zahtjevima.

5.           Sredstva Jamstvenog fonda iz stavka 2. upotrebljavaju se da bi se dosegla primjerena razina koja odražava ukupne obveze jamstva EU-a (ciljni iznos). Ciljni iznos utvrđen je na 50 % Unijinih ukupnih jamstvenih obveza.

Ciljni iznos u početku se ostvaruje postupnim plaćanjima sredstava iz stavka 2. točke (a). Ako se jamstvo aktivira tijekom početne uspostave jamstvenog fonda, sredstvima Jamstvenog fonda iz stavka 2. točaka (b), (c) i (d) također se doprinosi postizanju ciljnog iznosa do iznosa koji je jednak aktiviranju jamstva.

6.           Do 31. prosinca 2018. i svake sljedeće godine Komisija preispituje primjerenost razine Jamstvenog fonda uzimajući u obzir sva smanjenja sredstava proizašla iz aktiviranja jamstva i EIB-ove procjene koja je podnesena u skladu s člankom 10. stavkom 3.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 17. i prilagođavati ciljni iznos predviđen stavkom 5. za najviše 10 % kako bi se bolje odrazio potencijalni rizik aktiviranja jamstva EU-a.

7.           Nakon prilagodbe ciljnog iznosa u godini n ili procjene primjerenosti razine Jamstvenog fonda u skladu s preispitivanjem predviđenim stavkom 6.:

(a) svaki se višak uplaćuje jednom transakcijom u poseban naslov u izvještaju o prihodima općeg proračuna Europske unije za godinu n + 1,

(b) svako se popunjavanje Jamstvenog fonda uplaćuje u godišnjim tranšama tijekom razdoblja od najviše tri godine počevši od godine n + 1.

8.           Od 1. siječnja 2019., ako zbog aktiviranja jamstva razina Jamstvenog fonda padne ispod 50 % ciljnog iznosa, Komisija podnosi izvješće o izvanrednim mjerama koje bi mogle biti potrebne kako bi se on popunio.

9.           Nakon aktiviranja jamstva EU-a, sredstva Jamstvenog fonda predviđena 2. točkama (b), (c) i (d) koja su iznad ciljnog iznosa upotrebljavaju se za vraćanje jamstva EU-a do njegova početnog iznosa.

POGLAVLJE III. – Europski portfelj projekata ulaganja

Članak 9. Europski portfelj projekata ulaganja

1.           Komisija i EIB, uz potporu država članica, dužni su promicati uspostavu transparentnog portfelja tekućih i budućih projekata ulaganja u Uniji. Portfeljem se ne dovode u pitanje konačni projekti koji su odabrani za primanje potpore u skladu s člankom 3. stavkom 5.

2.           Komisija i EIB redovito i strukturirano razvijaju, ažuriraju i šire informacije o tekućim i budućim projektima kojima se znatno pridonosi ostvarenju ciljeva politike EU-a.

3.           Države članice redovito i strukturirano razvijaju, ažuriraju i šire informacije o tekućim i budućim projektima na svojim državnim područjima.

POGLAVLJE IV. – Izvješćivanje, odgovornost i evaluacija

Članak 10. Izvješćivanje i računovodstvo

1.           EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, svakih šest mjeseci izvješćuje Komisiju o EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja na temelju ove Uredbe. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima koji se odnose na upotrebu jamstva EU-a i ključne pokazatelje uspješnosti utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (g). Izvješće sadržava i statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj EIB-ovoj operaciji financiranja i ulaganja te na zbirnoj osnovi.

2.           EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja. Izvješće se objavljuje i uključuje:

(a) procjenu EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na razini operacije, sektora, države i regije i njihovu usklađenost s ovom Uredbom, zajedno s procjenom raspodjele EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja među ciljevima u članku 5. stavku 2.;

(b) procjenu dodane vrijednosti, mobilizacije sredstava privatnog sektora, procijenjenih i stvarnih rezultata, ishoda i učinka EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na zbirnoj osnovi;

(c) procjenu financijske koristi prenesene korisnicima EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja na zbirnoj osnovi;

(d) procjenu kvalitete EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja;

(e) detaljne informacije o aktiviranju jamstva EU-a;

(f) financijske izvještaje EFSU-a.

3.           Za potrebe Komisijinog računovodstva i izvješćivanja o rizicima pokrivenima jamstvom EU-a i o upravljanju Jamstvenim fondom, EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, Komisiji svake godine dostavlja:

(a)  EIB-ovu i EIF-ovu procjenu rizika i informacije o klasifikaciji EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja;

(b) nepodmirene financijske obveze za EU u pogledu jamstava koja su osigurana za EIB-ove operacije financiranja i ulaganja raščlanjene prema pojedinačnim operacijama;

(c) ukupnu dobit ili gubitke koji proizlaze iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u okviru portfelja predviđenih Sporazumom o EFSU-u u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (e).

4.           EIB je Komisiji na zahtjev dužan dostaviti sve dodatne informacije koje su potrebne za ispunjivanje Komisjinih obveza u vezi s ovom Uredbom.

5.           EIB, i prema potrebi EIF, dostavljaju informacije navedene u stavcima 1. do 4. na vlastiti trošak.

6.           Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 30. lipnja sljedeće financijske godine, godišnje izvješće o stanju Fonda i upravljanju njime u prethodnoj godini.

Članak 11. Odgovornost

1.           Na zahtjev Europskog parlamenta glavni direktor sudjeluje na saslušanju u Europskom parlamentu o rezultatima EFSU-a.

2.           Glavni direktor usmeno ili pismeno odgovara na pitanja koja je EFSU-u uputio Europski parlament, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od primitka pitanja.

3.           Na zahtjev Europskog parlamenta Komisija izvješćuje Europski parlament o primjeni ove Uredbe.

Članak 12. Evaluacija i preispitivanje

1.           EIB je dužan najkasnije [Ured za publikacije umeće datum: 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] provesti evaluaciju funkcioniranja EFSU-a. Komisija prosljeđuje evaluaciju Europskom parlamentu i Vijeću.

Komisija je dužna najkasnije [Ured za publikacije umeće datum: 18 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] provesti evaluaciju upotrebe jamstva EU-a i funkcioniranja Jamstvenog fonda, uključujući upotrebu sredstava u skladu s člankom 8. stavkom 9. Komisija prosljeđuje evaluaciju Europskom parlamentu i Vijeću.

2.           Do 30. lipnja 2018. i svake tri godine nakon toga:

(a) EIB objavljuje sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju EFSU-a;

(b) Komisija objavljuje sveobuhvatno izvješće o upotrebi jamstva EU-a i funkcioniranju Jamstvenog fonda.

3.           EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, pridonosi informacijama i osigurava potrebne informacije za Komisijinu evaluaciju i izvješće iz stavka 1. odnosno 2.

4.           EIB i EIF redovno dostavljaju Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji sva svoja neovisna izvješća o evaluaciji u kojima ocjenjuju praktične rezultate ostvarene svojim određenim aktivnostima u okviru ove Uredbe.

5.           Komisija je dužna najkasnije [Ured za publikacije umeće datum: tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe] podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe popraćeno svim relevantnim prijedlozima.

POGLAVLJE V. – Opće odredbe

Članak 13. Transparentnost i javna objava informacija

U skladu s vlastitim politikama transparentnosti u pogledu uvida u dokumente i informacije, EIB na svojem web-mjestu objavljuje informacije koje se odnose na sve EIB-ove operacije financiranja i ulaganja te na način na koji se njima doprinosi općim ciljevima iz članka 5. stavka 2.

Članak 14. Revizija koju provodi Revizorski sud

Reviziju jamstva EU-a te plaćanja i povrata na temelju tog jamstva koja se mogu pripisati općem proračunu Unije obavlja Revizorski sud.

Članak 15. Mjere za sprječavanje prijevara

1.           EIB odmah obavještava OLAF i pruža potrebne informacije ako, u bilo kojoj fazi pripreme, provedbe ili zatvaranja operacije podložne jamstvu EU-a, ima razloge sumnjati da je prisutan potencijalni slučaj prijevare, korupcije, pranja novca ili druge nezakonite aktivnosti koja može ugroziti financijske interese Unije.

2.           OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća([5]), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96([6]) i Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95([7]) kako bi zaštitio financijske interese Unije, a u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije, pranja novca ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s operacijama koje se podupiru jamstvom EU-a. OLAF može nadležnim tijelima dotične države članice proslijediti informacije dobivene tijekom istraga.

Ako se nezakonite aktivnosti dokažu, EIB je dužan poduzeti mjere za povrat u vezi sa svojim operacijama koje se podupiru jamstvom EU-a.

3.           Sporazumi o financiranju potpisani u vezi s operacijama koje se podupiru u okviru ove Uredbe trebaju sadržavati odredbe kojima se omogućuje isključivanje iz EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja i, ako je potrebno, odgovarajuće mjere povrata, u slučajevima prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti u skladu sa Sporazumom o EFSU-u, politikama EIB-a i primjenjivim regulatornim zahtjevima. Odluka o tome hoće li primijeniti isključivanje iz EIB-ove operacije financiranja i ulaganja donosi se u skladu s mjerodavnim sporazumom o financiranju ili ulaganju.

Članak 16. Isključene aktivnosti i nekooperativne jurisdikcije

1.           U svojim operacijama financiranja i ulaganja EIB ne podupire nikakve aktivnosti koje se obavljaju u nezakonite svrhe, uključujući pranje novca, financiranje terorizma, porezne prijevare i utaju poreza, korupciju i prijevare koje utječu na financijske interese Unije. EIB naročito ne sudjeluje ni u kakvoj operaciji financiranja i ulaganja s pomoću instrumenta koji se nalazi u nekooperativnoj jurisdikciji, u skladu sa svojom politikom prema loše reguliranim ili nekooperativnim jurisdikcijama na temelju politika Unije, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj ili Radne skupine za financijske aktivnosti.

2.           U svojim operacijama financiranja i ulaganja EIB primjenjuje načela i standarde utvrđene u zakonodavstvu Unije o sprečavanju korištenja financijskim sustavom u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, uključujući, prema potrebi, zahtjev da se poduzmu razumne mjere kako bi se utvrdili stvarni korisnici.

Članak 17. Izvršavanje delegiranja

1.           Ovlast donošenja delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji u skladu s uvjetima iz ovog članka.

2.           Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog trogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje na razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.           Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Ona počinje proizvoditi učinke jedan dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum koji je u njoj naveden. Odluka ne utječe na pravovaljanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.

4.           Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.           Delegirani akt donesen u skladu s člankom 8. stavkom 6. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su prije isteka tog razdoblja Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

POGLAVLJE VI. – Izmjene

Članak 18. Izmjene Uredbe (EU) br. 1291/2013

Uredba (EU) br. 1291/2013 mijenja se kako slijedi:

(1)        U članku 6. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.       Financijska omotnica za provedbu programa Obzor 2020. iznosi 74 328,3 milijuna EUR u tekućim cijenama, od čega se maksimalno 71 966,9 milijuna dodjeljuje aktivnostima u okviru glave XIX. UFEU-a.

Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

2.         Iznos za aktivnosti u okviru glave XIX. UFEU-a raspodjeljuje se među prioritetima određenima u članku 5. stavku 2. ove Uredbe kako slijedi:

a) izvrsna znanost, 23 897,0 milijuna EUR u tekućim cijenama;

b) vodeći položaj industrije, 16 430,45 milijuna EUR u tekućim cijenama;

c) društveni izazovi, 28 560,7 milijuna EUR u tekućim cijenama.

Maksimalni ukupni iznos za financijski doprinos Unije iz programa Obzor 2020. za posebne ciljeve navedene u članku 5. stavku 3. i za nenuklearne izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra iznosi kako slijedi:

(i.) širenje izvrsnosti i sudjelovanja, 782,3 milijuna EUR u tekućim cijenama;

(ii.) znanost s društvom i za društvo, 443,8 milijuna EUR u tekućim cijenama;

(iii.) nenuklearne izravne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra, 1 852,6 milijuna EUR u tekućim cijenama.

Okvirna raspodjela za prioritete i posebne ciljeve navedene u članku 5. stavcima 2. i 3. navedena je u Prilogu II.

3.         EIT se financira iz programa Obzor 2020. putem maksimalnog doprinosa od 2 361,4 milijuna EUR u tekućim cijenama kako je navedeno u Prilogu II.”

(2)        Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

Članak 19. Izmjena Uredbe (EU) br. 1316/2013

U članku 5. Uredbe (EU) br. 1316/2013 stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.       Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje od 2014. do 2020. određuje se u iznosu od 29 942 259 000 EUR u tekućim cijenama (*). Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:

(a) sektor prometa: 23 550 582 000 EUR, od čega se 11 305 500 000 EUR prenosi iz Kohezijskog fonda i troši u skladu s ovom Uredbom isključivo u državama članicama koje ispunjavaju uvjete za financiranje iz Kohezijskog fonda;

(b) telekomunikacijski sektor: 1 041 602 000 EUR;

(c) energetski sektor: 5 350 075 000 EUR.

Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013(*).

(*) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvi za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).”

POGLAVLJE VII. – Prijelazne i završne odredbe

Članak 20. Prijelazne odredbe

Operacije financiranja i ulaganja koje su EIB ili EIF potpisali tijekom razdoblja od 1. siječnja 2015. do sklapanja Sporazuma o EFSU-u, EIB ili EIF mogu podnijeti Komisiji za pokrivanje u okviru jamstva EU-a.

Komisija ocjenjuje te aktivnosti i, ako su u skladu s bitnim zahtjevima iz članak 5. te sa Sporazumom o EFSU-u, odlučiti da se pokrivenost jamstvom EU-a odnosi i na njih.

Članak 21. Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu,

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1. OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Ciljevi

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predviđene metode upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

              3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

              3.2.3. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

              3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

              3.2.5. Doprinos trećih osoba

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom fondu za strateška ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013

1.2.        Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB[8]

Područje politike: Ekonomski i financijski poslovi

Aktivnost ABB-a: Financijsko poslovanje i instrumenti

Za detaljan popis aktivnosti ABB-a, vidi odjeljak 3.2.

Područje politike: Mobilnost i promet

Područje politike: Komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologija

Područje politike: Energetika

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja[9]

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

X Prijedlog/inicijativa odnosi se na preusmjereno djelovanje

1.4.        Ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Potpora ulaganjima kojima se potiče rast u skladu s proračunskim prioritetima Unije, posebno u područjima kao što su:

1)       Strateška infrastruktura (ulaganja u digitalni sektor i energetiku u skladu s politikama EU-a)

2)       Prometna infrastruktura u industrijskim središtima, obrazovanje, istraživanje i inovacije

3)       Ulaganja kojima se potiče zapošljavanje, prije svega financiranjem MSP-ova i mjerama za zapošljavanje mladih

1.4.2.     Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1

Povećanje broja i i obujma operacija financiranja i ulaganja Europske investicijske banke (EIB) u prioritetnim područjima

Posebni cilj br. 2

Povećanje obujma financiranja iz Europskog investicijskog fonda (EIF) za mala i srednja poduzeća

Posebni cilj br. 3

Stvaranje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB:

ECFIN: Financijsko poslovanje i instrumenti

1.4.3.     Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Inicijativom bi se Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu trebala omogućiti provedba operacija financiranja i ulaganja u područjima koja su navedena u točki 1.4.1 s većim obujmom financiranja i, u slučaju EIB-a, s rizičnijima, ali još uvijek gospodarski održivim projektima.

Učinak umnožavanja trebao bi se ostvariti pružanjem jamstva EU-a EIB-u, tako da bi se s 1 EUR-om jamstva EU-a u okviru spomenute inicijative moglo ostvariti 15 EUR uloženih u projekte.

Na taj bi se način inicijativom do 2020. ostvarila mobilizacija sredstava za projekte u iznosu od najmanje 315 milijardi EUR. Tako bi se pridonijelo ukupnim ulaganjima u Uniji, a time potaknuo potencijalni i stvarni rast i zapošljavanje.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Cilj je povećati ulaganja u strateškim područjima kako je navedeno u točki 1.4.1.

U tom kontekstu, primjenjuju se sljedeći pokazatelji:

– broj projekata/MSP-ova koji su u okviru inicijative dobili financijska sredstva EIB-a/EIF-a.

– postignuti prosječni učinak umnožavanja. Očekivani učinak umnožavanja iznosi približno 15 u pogledu korištenja jamstvom EU-a u odnosu na ukupno ulaganje prikupljeno za projekte koji primaju potporu u okviru inicijative i uvjeta transakcija.

— kumulativne količine sredstava prikupljenih za projekte koji primaju potporu

Praćenje rezultata temeljit će se na izvješćima EIB-a i istraživanju tržišta.

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Inicijativom će se omogućiti ekonomije razmjera u korištenju inovativnim financijskim instrumentima pokretanjem privatnih ulaganja u cijeloj Uniji i najboljim iskorištavanjem europskih institucija i njihove stručnosti i znanja za tu svrhu. Odsustvo geografskih ograničenja unutar Unije omogućit će veću privlačnost i smanjenje ukupnog rizika podržanih projekata, nego što bi bilo moguće u pojedinačnim državama članicama.

1.5.2.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Komisija je stekla vrijedno iskustvo s inovativnim financijskim instrumentima, posebno u pilot-fazi inicijative projektnih obveznica te korištenju postojećim financijskim instrumentima EU-a i EIB-a, primjerice onih razvijenih u sklopu programa COSME, Obzora 2020. ili inicijative projektnih obveznica.

1.5.3.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Inicijativa je u potpunosti usklađena s postojećim programima u naslovu 1a, osobito Instrumentom za povezivanje Europe, Obzorom 2020. i programom COSME.

Sinergije će se iskorištavati primjenom postojećeg stručnog znanja Komisije u upravljanju financijskim sredstvima i iskustvom stečenim u okviru postojećih financijskih instrumenata EU-a i EIB-a.

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

¨ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– ¨ Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

– ¨ Financijski utjecaj od GGGG do GGGG

X Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– Provedba s razdobljem uspostave od GGGG do GGGG,

– nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.        Predviđene metode upravljanja[10]

X Izravno upravljanje Komisije

– X koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

– ¨  koje obavljaju izvršne agencije

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe:

– ¨ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

– ¨ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

– ¨ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

– ¨ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

– ¨ tijelima javnog prava;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

– ¨ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

– Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navedite u odjeljku „Napomene”.

Napomene:

Jamstveni fond biti će pod izravnim upravljanjem Komisije.

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s člankom 10. prijedloga EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, podnosi polugodišnje izvješće Komisiji o svojim operacijama financiranja i ulaganja. Osim toga, EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, podnosi polugodišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o svojim operacijama financiranja i ulaganja.  Komisija je do 30. lipnja svake godine dužna dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu godišnje izvješće o stanju Jamstvenog fonda i njegovu upravljanju u prethodnoj godini.

U skladu člankom 12. prijedloga EIB treba ocijeniti funkcioniranje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) te svoju ocjenu dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Osim toga, Komisija ocjenjuje korištenje jamstvom EU-a i funkcioniranje Jamstvenog fonda te svoju ocjenu dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Sveobuhvatno izvješće o funkcioniranju EFSU-a mora se dostaviti do 30. lipnja 2018. te svake tri godine nakon toga kao i sveobuhvatno izvješće o korištenju jamstvom EU-a i funkcioniranju Jamstvenog fonda.

2.1.1.     Sustav upravljanja i kontrole

Člankom 14. prijedloga utvrđuje se da jamstvo EU-a te plaćanja i povrate u vezi s njim koji se mogu pripisati općem proračunu Unije revidira Revizorski sud.

EIB-ovim operacijama financiranja i ulaganja upravlja EIB u skladu sa svojim pravilima i postupcima, uključujući odgovarajuće revizije, mjere nadzora i praćenja. Kako je predviđeno u Statutu EIB-a, odbor za reviziju EIB-a, kojem pomažu vanjski revizori, nadležan je za provjeru ispravnosti operacija i računa EIB-a. Račune EIB-a svake godine odobrava njegov odbor guvernera.

Nadalje, Upravno vijeće EIB-a, u kojem Komisiju zastupa direktor i zamjenik direktora, odobrava sve operacije financiranja i ulaganja EIB-a te prati upravlja li se EIB-om u skladu s njegovim Statutom i općim ciljevima koje utvrđuje Vijeće guvernera.

 U postojećem Trostranom sporazumu Komisije, Revizorskog suda i EIB-a od listopada 2003. detaljno su utvrđena pravila prema kojima Revizorski sud provodi svoje revizije EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a.

2.1.2.     Utvrđeni rizici

Operacije financiranja i ulaganja Europske investicijske banke (EIB) pokrivene jamstvom Unije nose nezanemariv financijski rizik. Vjerojatnost aktivacije jamstva jest znatna. Međutim, procjenjuje se da Jamstveni fond pruža zaštitu potrebnu za proračun Unije. Sami projekti mogu se suočiti s kašnjenjem u provedbi i prekoračenjem troškova.

Čak i ako se temelji na opreznim pretpostavkama, na troškovnu učinkovitost inicijative mogle bi negativno utjecati nedovoljna prihvaćenost instrumenata na tržištu i promjena tržišnih uvjeta tijekom vremena, čime bi se smanjio pretpostavljeni učinak umnožavanja.

U skladu s člankom 8. stavkom 4. prijedloga sredstva Jamstvenog fonda trebaju se ulagati. Ta ulaganja nosit će investicijski rizik (npr. tržišni i kreditni rizik) i, u određenoj mjeri, operativni rizik.

2.1.3.     Informacije o uspostavi sustava unutarnje kontrole

EFSU-om upravlja nadzorni odbor, koji određuje strateško usmjerenje, stratešku raspodjelu sredstava te poslovne politike i postupke, uključujući ulagačku politiku projekata koje EFSU može podupirati i njegov profil rizika.

Odluke o korištenju potporom EFSU-a za infrastrukturu i veće projekte srednje tržišne kapitalizacije mora donositi odbor za ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi se sastojati od neovisnih stručnjaka sa znanjem i iskustvom u području investicijskih projekata, a bit će odgovoran nadzornom odboru, koji nadzire ispunjavanje ciljeva  EFSU-a.

Također postoji glavni direktor odgovoran za svakodnevno upravljanje EFSU-om i pripremu sastanaka odbora za ulaganja. Glavni direktor treba biti izravno odgovoran nadzornom odboru i svaka tri mjeseca izvještava nadzorni odbor o aktivnostima EFSU-a. Glavnog direktora imenuje nadzorni odbor na temelju zajedničkog prijedloga EIB-a na obnovljivi mandat od tri godine.

Komisija upravlja imovinom Jamstvenog fonda u skladu s Uredbom i prema svojim unutarnjim pravilima i postupcima koji su na snazi.

2.2.        Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

U članku 15. prijedloga objašnjavaju se ovlasti Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) da provodi istrage o operacijama koje se podupiru u okviru ove inicijative. U skladu s odlukom Vijeća guvernera EIB-a od 27. srpnja 2004. o suradnji EIB-a s OLAF-om, ta je banka utvrdila posebna pravila za suradnju s OLAFOM u pogledu mogućih slučajeva prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koje štete financijskim interesima Zajednica.

Osim toga, primjenjuju se pravila i postupci EIB-a. Među njima su i EIB-ovi interni istražni postupci koje je odobrio njegov upravljački odbor u ožujku 2013. Nadalje, EIB je u rujnu 2013. donio politiku sprečavanja i odvraćanja od zabranjenog ponašanja u aktivnostima Europske investicijske banke (politika EIB-a za borbu protiv prijevara).

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Za postojeće proračunske linije, vidi odjeljak 3.2.

· Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjega financijskog okvira || Proračunska linija || Vrstarashoda || Doprinos

|| Dif./nedif.[11]. || zemalja EFTA-e[12] || zemalja kandidatkinja[13] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

1 a || 01.0404 – Jamstvo za EFSI || Dif. || NE || NE || NE || NE

1 a || 1A 01.0405 – Izdvajanje rezervacija Jamstvenog fonda EFSU-a || Dif. || NE || NE || NE || NE

1 a || 1A 01.0406 — Europski savjetodavni centar za ulaganja || Dif. || NE || NE || NE || NE

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Izvori financiranja za Europski fond za strateška ulaganja || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno

INSTRUMENT ZA POVEZIVANJE EUROPE, od čega || 790 || 770 || 770 || 970 || || || 3300

06.020101 – Otklanjanje uskih grla, jačanje interoperabilnosti željeznice, premošćivanje veza koje nedostaju i poboljšanje prekograničnih dionica. 06.020102 – Osiguravanje održivih i učinkovitih prometnih sustava 06.020103 – Optimizacija integracije i međusobne povezanosti vrsta prometa te pojačana interoperabilnost || 560,3 34,9 104,8 || 520,3 32,4 97,3 || 480,3 29,9 89,8 || 600,3 37,4 112,3 || || || 2161,2 134,6 404,2

09.0303 – Promicanje interoperabilnosti, održive primjene, rada i unapređenja transeuropske infrastrukture digitalnih usluga te koordinacija na europskoj razini || || || 50 || 50 || || || 100

32.020101 – Daljnja integracija unutarnjeg energetskog tržišta i interoperabilnosti prekograničnih plinskih mreža te mreža električne energije. 32.020102 – Poboljšanje sigurnosti opskrbe električnom energijom u Uniji 32.020103 – Doprinos održivom razvoju i zaštiti okoliša || 30 30 30 || 40 40 40 || 40 40 40 || 56,7 56,6 56,7 || || || 166,7 166,6 166,7

OBZOR 2020., od čega || 70 || 860 || 871 || 479 || 150 || 270 || 2700

02.040201 – Vodeći položaj u svemiru 02.040203 – Povećanje inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP) 02.040301 – ostvarivanje resursno učinkovitog gospodarstva otpornog na klimatske promjene i održive opskrbe sirovinama 02.040302 – Unapređenje sigurnih europskih društava || 11 1,8 3,7 7,5 || 29,9 2,1 7,0 25 || 27,9 6,1 7 25 || 11,6 6,5 17,5 10,4 || || || 80,4 16,5 35,2 67,9

05.090301 – Osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih proizvoda dobivenih od bioloških sirovina || || 30 || 37 || 33 || || || 100

06.030301 – Izgradnja resursno učinkovitog, ekološki prihvatljivog, sigurnog i neometanog europskog prometnog sustava || || 37 || 37 || 26 || || || 100

08.020101 – Jačanje pionirskih istraživanja u Europskom istraživačkom vijeću 08.020103 – Jačanje europskih istraživačkih infrastruktura, uključujući e-infrastrukture 08.020201 – Vodeći položaj u nanotehnologijama, području naprednih materijala, laserskoj tehnologiji, biotehnologiji te naprednoj proizvodnji i preradi 08.020203 – Povećanje inovacija u malim i srednjim poduzećima (MSP) 08.020301 – Poboljšanje cjeloživotnog zdravlja i dobrobiti 08.020302 – Osiguravanje dovoljnih zaliha sigurne i visokokvalitetne hrane i drugih proizvoda dobivenih od bioloških sirovina 08.020303 – Prijelaz na pouzdan, održiv i konkurentan energetski sustav 08.020304 – Ostvarivanje europskog prometnog sustava koji je učinkovit u korištenju resursa, ekološki prihvatljiv, siguran i homogen 08.020305 – Ostvarivanje resursno učinkovitog gospodarstva otpornog na klimatske promjene i održive opskrbe sirovinama 08.020306 – Poticanje uključivih, inovacijskih i promišljenih europskih društava 08.0204 – Širenje izvrsnosti i sudjelovanja 08.0206 – Znanost s društvom i za društvo || || 91,3 17,7 38,3 3,4 51,3 8,5 30,9 12,5 28,1 10,7 9,3 5,1 || 91,0 17,6 38,5 3,4 43,3 10,7 31,2 17,6 27,9 10,6 10,1 5,1 || 14,2 3,9 10,0 0,8 11,9 3,3 6,5 4,2 5,8 2,3 2,0 1,1 || 0,5 8,8 32,6 1,7 26,8 12,6 14,7 26,9 13,0 5,3 4,6 2,6 || 24,2 15,4 49,6 3,0 47,6 18,2 25,9 41,4 22,8 9,3 8,1 4,5 || 221,2 63,3 169,1 12,3 180,9 53,2 109,1 102,4 97,7 38,3 34,2 18,4

09.040101 – Jačanje istraživanja budućih tehnologija i tehnologija u nastajanju 09.040102 – Jačanje europskih istraživačkih infrastruktura, uključujući e-infrastrukture 09.040201 – Vodeći položaj u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama 09.040301 – Poboljšanje cjeloživotnog zdravlja i dobrobiti 09.040302 – Poticanje uključivih, inovacijskih i promišljenih europskih društava 09.040303 – Unapređenje sigurnih europskih društava || || 35 15,9 120,3 19,2 6,1 7,4 || 45,4 15,3 114,8 15,5 5,8 7,1 || 37,4 10,4 71,7 13,6 3,9 4,9 || || || 117,9 41,6 306,8 48,3 15,9 19,5

10.0201 – Obzor 2020. – Znanstvena i tehnička potpora politikama Unije usmjerena prema korisniku || 11. || 12. || 13. || 14. || || || 50.

15.030101 – Marie Skłodowska-Curie actions – generating, developing and transferring new skills, knowledge and innovation 15.0305 – Europski institut za inovacije i tehnologiju – Integracija trokuta znanja koji čine visoko obrazovanje, istraživanja i inovacije || 25 || 30 136 || 60 107 || 70 22 || -30 30 || -30 30 || 100 350

32.040301 – Prijelaz na pouzdan, održiv i konkurentan energetski sustav || 10 || 40 || 40 || 60 || || || 150

REPROGRAMIRANJE ITER-a u razdoblju od 2015. do 2020. 08.040102 – Izgradnja, rad i iskorištavanje objekata ITER-a – Europsko zajedničko poduzeće za ITER – Fuzija za energiju (F4E) || 490 || || || -70 || -150 || -270 || -

Nedodijeljena marža (uključujući globalnu maržu za obveze) || || 400 || 1000 || 600 || || || 2000

Ukupni finacijski resursi za izdvajanje rezervacija jamstvnog fonda EFSU-a || 1350 || 2030 || 2641 || 1979 || || || 8000

Financiranje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja – 08.040102 – Izgradnja, rad i upotreba objekata ITER-a – Europskog zajedničkog poduzeća za ITER – Fuzija za energiju (F 4E) || 10 || || || -10 || || || -

Financiranje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja – Nedodijeljena marža || || 20 || 20 || 30 || 20 || 20 || 110

UKUPAN DOPRINOS EFSU-u || 1360 || 2050 || 2661 || 1 999 || 20 || 20 || 8110

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 1 A || Konkurentnost za rast i radna mjesta

GU: ECFIN || || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || ||

01.0405 || Preuzete obveze || (1) || 1350 || 2030 || 2641 || 1979 || 0 || 0 || 8000

Plaćanja || (2) || 0 || 500 || 1000 || 2000 || 2250 || 2250 || 8000

01,0406 || Preuzete obveze || (1a) || 10 || 20 || 20 || 20 || 20 || 20 || 110

Plaćanja || (2 a) || 10 || 20 || 20 || 20 || 20 || 20 || 110

Odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe[14] || || || || || || ||

Broj proračunske linije || || (3) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva za GU ECFIN || Preuzete obveze || =1+1a +3 || 1360 || 2050 || 2661 || 1999 || 20 || 20 || 8110

Plaćanja || =2+2a +3 || 10 || 520 || 1020 || 2020 || 2270 || 2270 || 8110

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 1360 || 2050 || 2661 || 1999 || 20 || 20 || 8110

Plaćanja || (5) || 10 || 520 || 1020 || 2020 || 2270 || 2270 || 8110

Ÿ UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstvaiz NASLOVA 1A višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || = 4 + 6 || 1360 || 2050 || 2661 || 1999 || 20 || 20 || 8110*

Plaćanja || = 5 + 6 || 10 || 520 || 1020 || 2020 || 2270 || 2270 || 8110*

* Napomena: Dodatna odobrena sredstva mogu biti potrebna kako je navedeno u Prilogu ovom Financijskom izvještaju.

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || || || || || || ||

Plaćanja || (5) || || || || || || ||

Ÿ UKUPNA odobrena administrativna sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstvaiz NASLOVA 1 – 4 višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos) || Preuzete obveze || = 4 + 6 || || || || || || ||

Plaćanja || = 5 + 6 || || || || || || ||

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

|| || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

GU: ECFIN ||

Ÿ Ljudski resursi || 0,264 || 0,528 || 0,792 || 0,924 || 0,924 || 1,056 || 4,488

Ÿ Ostali administrativni rashodi || 0,36 || 0,725 || 0,495 || 0,615 || 0,4 || 0,42 || 3,015

UKUPNO GU ECFIN || || 0,624 || 1,253 || 1,287 || 1,539 || 1,324 || 1,476 || 7,503

UKUPNA odobrena sredstvaiz NASLOVA 5 višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,624 || 1,253 || 1,287 || 1,539 || 1,324 || 1,476 || 7,503

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

|| || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

UKUPNA odobrena sredstvaiz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 1360,624 || 2051,253 || 2662,287 || 2000,539 || 21,324 || 21,476 || 8117,503

Plaćanja || 10,624 || 521,253 || 1021,287 || 2021,539 || 2271,324 || 2271,476 || 8117,503

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstava za poslovanje.

– X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ò || || || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO ||

||

Vrsta[15] || Prosječni trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Ukupni broj || Ukupni trošak ||

Posebni ciljevi br. 1: Povećanje broja i i obujma EIB-ovih operacija financiranja i ulaganja u prioritetnim područjima i br. 2: Povećanje obujma financiranja iz EIF-a za mala i srednja poduzeća ||

|| || || || 1350 || || 2030 || || 2641 || || 1979 || || || || || || 8000 ||

br. 3: Uspostava Europskog savjetodavnog centra za ulaganja ||

|| || || || 10 || || 20 || || 20 || || 20 || || 20 || || 20 || || 110 ||

UKUPNI TROŠAK || || 1360 || || 2050 || || 2661 || || 1999 || || 20 || || 20 || || 8110 ||

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena administrativna sredstva

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

– X  Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (na tri decimalna mjesta)

|| 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || UKUPNO

NASLOV 5višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || ||

Ljudski resursi || 0,264 || 0,528 || 0,792 || 0,924 || 0,924 || 1,056 || 4,488

Ostali administrativni rashodi || 0,36 || 0,725 || 0,495 || 0,615 || 0,4 || 0,42 || 3,015

Međuzbroj za NASLOV 5višegodišnjeg financijskog okvira || 0,624 || 1,253 || 1,287 || 1,539 || 1,324 || 1,476 || 7,503

Izvan NASLOVA 5[16]višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || ||

Ljudski resursi || || || || || || ||

Ostali rashodiadministrativne prirode || || || || || || ||

MeđuzbrojIzvan NASLOVA 5višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || ||

UKUPNO || 0,624 || 1,253 || 1,287 || 1,539 || 1,324 || 1,476 || 7,503

Potrebna odobrena administrativna sredstva pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

– X  Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

|| || 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020.

|| Ÿ Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici) || || ||

|| XX 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije) || 2 || 4 || 6 || 7 || 7 || 8

|| XX 01 01 02 (Delegacije) || || || || || ||

|| XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje) || || || || || ||

|| 10 01 05 01 (Izravno istraživanje) || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[17] ||

|| XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”) || || || || || ||

|| XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || ||

|| XX 01 04 gg [18] || – u sjedištima || || || || || ||

|| – u delegacijama || || || || || ||

|| XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) || || || || || ||

|| 10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje) || || || || || ||

|| Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || ||

|| UKUPNO || 2 || 4 || 6 || 7 || 7 || 8

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse pokrit će se odobrenim sredstvima koja su već namijenjena upravljanju djelovanjem i/ili koja su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje || · Upravljanje imovinom: upravljanje portfeljom, kvantitativne analize i podrška za analizu rizika; · Potporna funkcija povezana s izravnim upravljanjem, osobito upravljanje rizikom i funkcije plaćanja odjela za nadzor i analizu (tzv. middle-office); · Upravljanje, izvješćivanje i praćenje jamstava (portfelj projekata); · Financijsko izvještavanje / računovodstvo i aktivnosti referiranja;

Vanjsko osoblje ||

3.2.4.     Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

– X  Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

– ¨  Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[...]

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti što je potrebno te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

[...]

3.2.5.     Doprinos trećih osoba

– X Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

– ¨ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

|| GodinaN || GodinaN+1 || GodinaN+2 || GodinaN+3 || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju || || || || || || || ||

UKUPNA sredstva sufinanciranja || || || || || || || ||

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

– X  Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

– ¨  Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

– ¨         na vlastita sredstva

– ¨         na razne prihode

U milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Utjecaj prijedloga/inicijative[19]

GodinaN || GodinaN+1 || GodinaN+2 || GodinaN+3 || unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6)

Članak............. || || || || || || || ||

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

[...]

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

[...]

Prilog

Zakonodavnom financijskom izvještaju

uz

prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskom fondu za strateška ulaganja

U skladu s člankom 8. stavkom 2. prijedloga, prihodi od sredstava u Jamstvenom fondu i Europskom fondu za strateška ulaganja dodjeljuju se za Jamstveni fond.

Sljedeće obveze plaćanja moraju biti ispunjene uporabom navedenih prihoda. Međutim, u slučaju da ta sredstva nisu dovoljna za ispunjavanje tih obveza, obveze se moraju ispuniti iz proračuna Unije. Stoga se mogu dodati odobrenim sredstvima za plaćanje i odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza kako je navedeno u ovom Financijskom izvještaju.

U milijunima EUR

|| 2015. || 2016. || 2017. || 2018. || 2019. || 2020. || Ukupno

Veća pomoć Europskog investicijskog fonda (EIF)

|| 11,5 || 3,6 || 5,7 || 6,8 || 9,0 || 11.7. || 48,3*

*Napomena: Administrativne naknade koje EIB isplaćuje EIF-u u okviru jamstva EU-a. Nakon 2020. očekuju se dodatni troškovi od približno 57 milijuna EUR. Iznosi se temelje na EIF-ovim pretpostavkama o asortimanu proizvoda i pretpostavkama u trenutku pisanja ove napomene, ali mogu biti podložni velikim promjenama u kasnijoj fazi.

[1]               Komunikacija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci naslova „Plan ulaganja za Europu”. COM(2014) 903 završna verzija

[2]               Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

[3]               Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

[4]               Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

[5]               Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1).

[6]               Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

[7]               Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

[8]               ABM: activity-based management (upravljanje po djelatnostima) ; ABB: activity-based budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[9]               Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

[10]             Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na web-mjestu BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[11]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[12]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[13]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[14]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

[15]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[16]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

[17]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

[18]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

[19]             Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

Prilog I.

Prilog II.

Raspodjela proračuna

Okvirna raspodjela za Obzor 2020. jest sljedeća:

|| milijuni EUR u tekućim cijenama

I. Izvrsna znanost, od čega: || 23 897,0

   1. Europsko istraživačko vijeće (ERC) || 12 873,6

   2. Buduće tehnologije i tehnologije u nastajanju (FET) || 2 578,1

   3. Aktivnosti Marie Skłodowska-Curie || 6 062,3

   4. Istraživačke infrastrukture || 2 383,1

II. Vodeći položaj u industriji, od čega: || 16 430,5

   1. Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija (*), (****) || 13 000,7

   2. Pristup rizičnom financiranju (**) || 2 842,3

   3. Inovacije u malim i srednjim poduzećima (***) || 587,4

III. Društveni izazovi, od čega (****) || 28 560,7

   1. Zdravlje, demografske promjene i blagostanje || 7 242,6

   2. Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i kopnenih voda i bioekonomija || 3 698,2

   3. Sigurna, čista i učinkovita energija || 5 672,1

   4. Pametan, zelen i integriran promet || 6 137,0

   5. Klimatska aktivnost, okoliš, učinkovitost resursa i sirovine || 2 948,3

   6. Europa u svijetu koji se mijenja – Uključiva, inovativna i promišljena društva || 1 255,2

   7. Sigurna društva – zaštita slobode i sigurnosti Europe injezinih građana || 1 607,3

IV. Širenje izvrsnosti i sudjelovanja || 782,3

V. Znanost s društvom i za društvo || 443,8

VI. Nenuklearne aktivnosti Zajedničkog istraživačkog centra || 1 852,6

VII. Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) || 2 361,4

UKUPNO || 74 328,3

(*) Uključujući 7 404 milijuna EUR za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), od čega 1 539 milijuna EUR za znanost o fotonima i mikro i nanoelektroniku, 3 716 milijuna EUR za nanotehnologije, napredne materijale i naprednu izradu i preradu, 498 milijuna EUR za biotehnologiju i 1 399 milijuna EUR za svemir. Zato će 5 753 milijuna EUR biti dostupno za potporu ključnim razvojnim tehnologijama.

(**) Otprilike 959 milijuna EUR ovoga iznosa može se izdvojiti za provedbu projekata Strateškog plana za energetske tehnologije (plan SET). Otprilike jedna trećina ovoga može se izdvojiti za MSP-ove.

(***) U okviru cilja da se minimalno 20 % ukupnog zajedničkog proračuna dodijeli za poseban cilj „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i prioritetu „Društveni izazovi za MSP-ove”, minimalno 5 % tih zajedničkih proračuna prvotno će se dodijeliti instrumentu namijenjenom malim i srednjim poduzećima. Minimalno 7 % ukupnih proračuna posebnog cilja „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i prioriteta „Društveni izazovi” dodijelit će se instrumentu namijenjenom malim i srednjim poduzećima, izračunano prosječno za cijelo razdoblje trajanja programa Obzor 2020.

(****) Pilot-projekt „Brzi program za inovacije” (FTI) financirat će se iz posebnog cilja „Vodeći položaj u području razvojnih i industrijskih tehnologija” i iz odgovarajućeg posebnog cilja prioriteta „Društveni izazovi”. Pokrenut će se dovoljan broj projekata kako bi se omogućila potpuna evaluacija pilot-projekta FTI.”