1.   Države članice do 31. siječnja svake godine utvrđuju godišnje planove ribolova i godišnje planove upravljanja ribolovnim kapacitetom za tropsku tunu.

2.   Države članice osiguravaju da se ukupnim kapacitetom njihovih flota plovila za ribolov s parangalima i plivaričara upravlja u skladu s godišnjim planovima ribolova i godišnjim planovima upravljanja ribolovnim kapacitetom iz stavka 1., posebno kako bi se ograničili ulovi tropske tune, u skladu s ograničenjima ulova utvrđenima na temelju prava Unije.

3.   Države članice ne povećavaju broj pomoćnih plovila u odnosu na brojeve zabilježene u lipnju 2023.

4.   Države članice izvješćuju Komisiju o datumima kada su iskoristile cjelokupno ograničenje ulova tropske tune. Komisija te informacije odmah prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a.

5.   Za plivaričare Unije i velika plovila za ribolov parangalom (duljine preko svega od 20 metara ili više) države članice izvješćuju Komisiju o ulovu tropske tune svaki mjesec, a zatim svaki tjedan nakon što iskoriste 80 % svojih ograničenja ulova.

6.   Države članice svaka tri mjeseca Komisiji dostavljaju informacije o količini tropske tune, po vrstama, koje ulove plovila koja plove pod njihovom zastavom u roku od 15 kalendarskih dana od završetka razdoblja u kojem su ostvareni ti ulovi, odnosno do 15. travnja, 15. srpnja i 15. listopada svake godine te do 15. siječnja sljedeće godine, osim ako se te informacije šalju Komisiji svaki mjesec. Te se informacije, bez obzira na to šalju li se svaka tri mjeseca ili svaki mjesec, šalju u obliku izvješća o agregiranim podacima o ulovu. Komisija te informacije prosljeđuje Tajništvu ICCAT-a do 30. travnja, 30. srpnja i 30. listopada svake godine te do 30. siječnja sljedeće godine. ”

1.   Plivaričari Unije s odobrenjem za ribolov tropske tune zadržavaju na plovilu, iskrcavaju ili prekrcavaju u luci sve ulovljene tropske tune.

2.   Tropska tuna koju je ulovio plivaričar Unije ne odbacuje se za vrijeme ribolovne operacije nakon što se mreža u potpunosti zatvori i nakon što se više od polovice mreže izvuče. Ako dođe do tehničkog problema tijekom zatvaranja ili izvlačenja mreže zbog kojeg se ta zabrana ne može primijeniti, zapovjednici plovila ili članovi posade u ime zapovjednika poduzimaju sve što može kako bi se tune što brže vratile u vodu.

3.   Odstupajući od stavka 1., tropska tuna može se odbaciti u sljedećim slučajevima:

4.   Zapovjednici ribarskih plovila izvješćuju države članice koje su države zastave njihovih plovila o svim odbačenim ulovima. Države članice Komisiji dostavljaju izvješća o odbačenom ulovu kao dio podataka iz zadataka I. i II.”

1.   Svaki neiskorišteni dio ili višak udjela godišnje kvote ili ograničenja ulova države članice za velikooku tunu može se dodati ili se oduzima od, ovisno o slučaju, relevantne kvote ili ograničenja ulova tijekom ili prije godine prilagodbe u skladu s preporukama ICCAT-a za velikooku tunu koje su trenutačno na snazi.

2.   Najveći neispunjeni dio kvote za velikooku tunu koji država članica može prenijeti u bilo koju godinu ne premašuje iznos koji je ICCAT dopustio u toj određenoj godini.”

1.   Države članice osiguravaju da plovila koja plove pod njihovom zastavom ne postavljaju plutajuće uređaje za privlačenje ribe u razdoblju od 15 dana prije početka razdoblja zabrane ribolova utvrđenih na temelju prava Unije.

2.   Države članice osiguravaju da plovila koja plove pod njihovom zastavom i imaju odobrenje za ribolov tropske tune uspostave minimalnu prisutnost promatrača kako slijedi:

Države članice do 30. travnja izvješćuju Tajništvo ICCAT-a i ICCAT-ov Stalni odbor za istraživanje i statistiku o informacijama koje su za prethodnu godinu prikupili promatrači ili odobreni sustav elektroničkog praćenja uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti iz članka 72.”

1.   Države članice u skladu s odredbama utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/2403 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) izdaju odobrenja velikim ulovnim plovilima koja plove pod njihovom zastavom za ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca na području primjene Konvencije ICCAT-a.

2.   Velikim ribarskim plovilima koja nisu uvrštena u ICCAT-ov registar plovila s odobrenjem za ciljani ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca ne dopušta se loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati, prevoziti, prebacivati, prerađivati ili iskrcavati sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca na području primjene Konvencije ICCAT-a. U takvim se slučajevima ne primjenjuje članak 15. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.   Ribarskim plovilima Unije koja nemaju odobrenje za ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca na temelju stavka 1. može se dopustiti zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, prijevoz, prerada ili iskrcavanje usputnog ulova sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca u skladu s najvećim dopuštenim ograničenjem usputnog ulova na plovilu utvrđenim za takva plovila. Države članice u okviru godišnjeg izvješća izvješćuju Komisiju o najvećem ograničenju usputnog ulova dopuštenom plovilima koja plove pod njihovom zastavom.

1.   Svaki neiskorišteni dio ili višak udjela godišnje kvote ili ograničenja ulova države članice za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca može se dodati ili se oduzima od, ovisno o slučaju, relevantne kvote ili ograničenja ulova tijekom ili prije godine prilagodbe u skladu s preporukama ICCAT-a za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca koje su trenutačno na snazi.

2.   Najveći neispunjeni dio kvote za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog tunja dugokrilca koji država članica može prenijeti u bilo koju godinu ne premašuje iznos koji je ICCAT dopustio u toj određenoj godini.

1.   Ne dovodeći u pitanje zabrane rekreacijskog ribolova na temelju nacionalnog prava ili prava Unije, fizičke ili pravne osobe koje se bave rekreacijskim ribolovom ne smiju loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati ili iskrcavati više od tri primjerka sredozemnog tunja dugokrilca po plovilu dnevno.

2.   Zabranjuje se stavljanje na tržište sredozemnog tunja dugokrilca ulovljenog u rekreacijskom ribolovu.

3.   Države članice Komisiji i Tajništvu ICCAT-a najmanje 15 dana prije obavljanja aktivnosti dostavljaju popis svih ribarskih plovila koja se bave rekreacijskim ribolovom s odobrenjem za ribolov sredozemnog tunja dugokrilca. Plovila koja nisu uvrštena na taj popis nemaju odobrenje za ribolov sredozemnog tunja dugokrilca.”;

1.   Države članice u skladu s odredbama utvrđenima u Uredbi (EU) 2017/2403 izdaju odobrenja velikim ulovnim plovilima koja plove pod njihovom zastavom za ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna na području primjene Konvencije ICCAT-a.

2.   Velikim ribarskim plovilima koja nisu uvrštena u ICCAT-ov registar plovila s odobrenjem za ciljani ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna ne dopušta se loviti, zadržavati na plovilu, prekrcavati, prevoziti, prebacivati, prerađivati ili iskrcavati sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna na području primjene Konvencije ICCAT-a. U takvim se slučajevima ne primjenjuje članak 15. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

3.   Ribarskim plovilima Unije koja nemaju odobrenje za ribolov sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna na temelju stavka 1. može se dopustiti zadržavanje na plovilu, prekrcavanje, prijevoz, prerada ili iskrcavanje usputnog ulova sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna u skladu s najvećim dopuštenim ograničenjem usputnog ulova na plovilu utvrđenim za takva plovila. Države članice u okviru godišnjeg izvješća izvješćuju Komisiju o najvećem ograničenju usputnog ulova dopuštenom plovilima koja plove pod njihovom zastavom.

1.   Svaki neiskorišteni dio godišnje kvote ili ograničenja ulova države članice za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna može se dodati relevantnoj kvoti ili ograničenju ulova tijekom ili prije godine prilagodbe u skladu s preporukama ICCAT-a za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna koje su trenutačno na snazi.

2.   Najveći neispunjeni dio kvote za sjevernoatlantskog i južnoatlantskog igluna koji država članica može prenijeti u bilo koju godinu ne premašuje iznos koji je ICCAT dopustio u toj određenoj godini.”

1.   U mjeri u kojoj je to moguće plovila Unije za pelagijski ribolov parangalom i plivaričari odmah puštaju sve primjerke iglana vrste (Makaira nigricans), bijelog iglana (Tetrapturus albidus) i iglana vrste (Tetrapturus georgii) koji su živi u vrijeme izvlačenja, vodeći pritom računa o sigurnosti članova posade, na način kojim se uzrokuje najmanje ozljeda i maksimalno povećavaju izgledi za preživljavanje nakon puštanja.

2.   Države članice potiču provedbu minimalnih standarda za sigurno postupanje i puštanje živih jedinki utvrđenih u Prilogu 1. Preporuci ICCAT-a 19-05 sastavljanjem smjernica za svoje flote. Radi sigurnog puštanja ulovljenih živih primjeraka iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii, ribarska plovila Unije na palubi imaju spremne i članovima posade lako dostupne sljedeće alate: uređaj za podizanje, kliješta za rezanje žice, naprava za vađenje udice i rezač za konac.

3.   Države članice osiguravaju da su zapovjednici i članovi posade njihovih ribarskih plovila odgovarajuće osposobljeni, upoznati s pravilnim tehnikama za ublažavanje, utvrđivanje, postupanje i puštanje te da ih upotrebljavaju i da na plovilu imaju svu opremu potrebnu za puštanje iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii, u skladu sa smjernicama o minimalnim standardima za sigurno postupanje i puštanje živih jedinki iz stavka 2.

4.   Države članice u ribolovu koji regulira ICCAT nastoje smanjiti na najmanju moguću mjeru smrtnost iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii nakon puštanja.

5.   Države članice mogu odobriti plovilima za pelagijski ribolov parangalom i plivaričarima koji plove pod njihovom zastavom da love i zadržavaju na plovilu, prekrcavaju ili iskrcavaju, u okviru svojeg ograničenja ulova, mrtve primjerke iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii.

1.   Države članice zastave plovila koja obavljaju rekreacijski ribolov iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii održavaju prisutnost znanstvenih promatrača za 5 % ulova tih riba u okviru natjecanja prilikom iskrcaja.

2.   U rekreacijskom ribolovu iglana vrste Makaira nigricans primjenjuje se minimalna veličina za očuvanje od 251 cm duljine izmjerene od vrha donje čeljusti do račvišta repne peraje.

3.   U rekreacijskom ribolovu bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii primjenjuje se minimalna veličina za očuvanje od 168 cm duljine izmjerene od vrha donje čeljusti do račvišta repne peraje.

4.   Zabranjuje se prodaja ili nuđenje na prodaju bilo kojeg dijela ili cijelog trupa iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana ili iglana vrste Tetrapturus georgii ulovljenih u rekreacijskom ribolovu.

5.   Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se u okviru rekreacijskog ribolova sva riba pušta na način kojim se uzrokuje najmanje ozljeda.

1.   Države članice provode programe prikupljanja podataka kojima se osigurava da se ICCAT-u dostavljaju točni podaci o ulovu, ribolovnim naporima, veličini i odbačenom ulovu iglana iz porodice Istiophoridae u skladu sa zahtjevima ICCAT-a za podnošenje podataka iz zadataka I. i II.

2.   Države članice podnose Komisiji svoje kontrolne obrasce u vezi s iglanom iz porodice Istiophoridae utvrđene u Prilogu 1. Preporuci ICCAT-a 18-05, uključujući informacije o mjerama koje su poduzele na nacionalnoj razini radi praćenja ulova te očuvanja i upravljanja iglanom iz porodice Istiophoridae.

3.   U slučaju neizvješćivanja o podacima iz zadatka I., uključujući podatke o odbačenom ulovu mrtvih jedinki, za iglana vrste Makaira nigricans, bijelog iglana i iglana vrste Tetrapturus georgii u skladu s Rezolucijom ICCAT-a 11-15 zabranjuje se zadržavanje tih vrsta na plovilu.”

1.   Sjevernoatlantske dugonose psine (kučci) koje ulove ribarska plovila Unije ne ozljeđuju se i odmah se puštaju u more, u mjeri u kojoj je to izvedivo, vodeći pritom računa o sigurnosti članova posade.

2.   Države članice osiguravaju da plovila koja plove pod njihovom zastavom primjenjuju minimalne standarde za sigurno postupanje sa sjevernoatlantskom dugonosom psinom (kučkom) i njezino puštanje, kako je utvrđeno u Prilogu IX.

1.   Države članice osiguravaju da plovila koja plove pod njihovom zastavom primjenjuju minimalne standarde za sigurno postupanje s južnoatlantskom dugonosom psinom (kučkom) i njezino puštanje, kako je utvrđeno u Prilogu IX.

2.   Države članice svaki mjesec izvješćuju Komisiju o svim dopuštenim iskrcajima južnoatlantske dugonose psine (kučka) s plovila koja plove pod njihovom zastavom. Ta se izvješća podnose Komisiji u roku od 15 dana od kraja kalendarskog mjeseca u kojem su ulovi ostvareni. Osim toga, države članice svake godine izvješćuju Komisiju o odbačenom ulovu mrtvih jedinki, puštanju živih jedinki i ukupnom ulovu plovila koja plove pod njihovom zastavom.

3.   Države članice zastave plovila koja su ulovila (iskrcaji i odbačeni ulovi mrtvih jedinki) južnoatlantske dugonose psine (kučka) do 30. lipnja svake godine Komisiji dostavljaju statističku metodologiju upotrijebljenu za procjenu odbačenog ulova mrtvih jedinki i puštanja živih jedinki. Države članice s artizanalnim i malim ribolovom također dostavljaju informacije o svojim programima za prikupljanje podataka.

4.   U okviru godišnjih podnošenja podataka iz zadataka I. i II. države članice dostavljaju Komisiji sve relevantne podatke koji se odnose na južnoatlantsku dugonosu psinu (kučka), uključujući procjene o odbačenom ulovu mrtvih jedinki i puštanju živih jedinki, na temelju metoda koje je odobrio ICCAT-ov Stalni odbor za istraživanje i statistiku.

5.   Ribarskim plovilima koja zadržavaju južnoatlantsku dugonosu psinu (kučka) ne obavljaju prekrcaj, u cijelosti ili djelomično, južnoatlantske dugonose psine (kučka) ulovljene u kombinaciji s drugim vrstama ribolova koje regulira ICCAT.”

1.   Države članice provode programe prikupljanja podataka kojima se osigurava da se ICCAT-u dostavljaju točni podaci o ulovu, ribolovnim naporima, veličini i odbačenom ulovu morskih pasa u skladu sa zahtjevima za podnošenje podataka iz zadataka I. i II.

2.   Države članice podnose Komisiji svoje kontrolne obrasce o provedbi u vezi s morskim psima utvrđene u Prilogu 1. Preporuci ICCAT-a 18-06, uključujući informacije o mjerama koje su poduzele na nacionalnoj razini radi praćenja ulova te očuvanja i upravljanja morskim psima.”

1.   Države članice osiguravaju da je svako plovilo koje plovi pod njihovom zastavom na kojima je prisutan ICCAT-ov regionalni promatrač opremljeno odgovarajućom sigurnosnom opremom tijekom cijelog trajanja svakog putovanja, što uključuje:

2.   Sva ribarska plovila Unije na kojima je prisutan ICCAT-ov regionalni promatrač sastavljaju i provode akcijski plan u slučaju nužde koji treba slijediti u slučaju smrti ili nestanka promatrača, sumnje na njegov pad s plovila, ozbiljne bolesti ili ozljede koje su opasne za zdravlje, sigurnost ili dobrobit promatrača, ili u slučaju napada, zastrašivanja, prijetnje ili uznemiravanja promatrača. Takav akcijski plan u slučaju nužde uključuje, među ostalim, elemente utvrđene u Prilogu 1. Preporuci ICCAT-a 19-10.

3.   Sva ribarska plovila Unije na kojima je prisutan ICCAT-ov regionalni promatrač Komisiji dostavljaju akcijske planove u slučaju nužde koje treba proslijediti ICCAT-u radi objave na internetskoj stranici ICCAT-a. Komisiji se dostavlja novi ili izmijenjeni akcijski plan u slučaju nužde koji treba proslijediti ICCAT-u radi objave na internetskoj stranici ICCAT-a kada postane dostupan.

4.   Ribarsko plovilo Unije ispunjava uvjete za prisutnost regionalnog promatrača ICCAT-a samo ako je dostavilo akcijski plan u slučaju nužde. Nadalje, ako Komisija na temelju informacija iz akcijskog plana u slučaju nužde utvrdi nedosljednosti u vezi sa standardima utvrđenima u Prilogu 1. Preporuci ICCAT-a 19-10, može odlučiti da se raspoređivanje promatrača na plovilo dotične države članice zastave odgađa dok se nedosljednosti u dovoljnoj mjeri ne otklone.”

1.   Svaka država članica zahtijeva od promatrača da obavljaju osobito sljedeće zadaće:

2.   Države članice osiguravaju da promatrači:

3.   Zapovjednik plovila na kojem je raspoređen promatrač:

4.   Svaka država članica:

1.   Države članice prikupljaju što više informacija operacijama pregleda i nadzora koje provode njihova nadležna tijela na području primjene Konvencije ICCAT-a kad uoče ribarsko plovilo Unije, ribarsko plovilo treće zemlje ili plovilo bez državne pripadnosti u ribolovu ili aktivnostima povezanima s ribolovom (npr. prekrcaj) za koje se pretpostavlja da se bavi ribolovom NNN.

2.   Države članice prikupljaju informacije o uočavanju plovila u skladu s informacijskim listovima o uočavanju utvrđenima u Prilogu Preporuci ICCAT-a 19-09.

3.   Kada je plovilo uočeno na temelju stavka 1., dotična država članica („država članica koja je uočila plovilo”) bez nepotrebne odgode obavješćuje odgovarajuća tijela države članice zastave, ugovorne stranke Konvencije ili neugovorne stranke pod čijom zastavom uočeno plovilo plovi i dostavlja im snimljene slike plovila te:

1.   Automatski prijenos neiskorištenih kvota nije dopušten.

2.   Država članica može zatražiti prijenos najviše 5 % svoje godišnje kvote u sljedeću godinu. Dotična država članica uključuje taj zahtjev u svoj godišnji plan ribolova i godišnji plan upravljanja ribolovnim kapacitetom koji treba uključiti u Unijin plan ribolova i plan upravljanja ribolovnim kapacitetom za odobrenje ICCAT-a.”

1.   Svaka država članica kao dio svojeg plana ribolova Komisiji elektroničkim putem podnosi popis uzgajališta s odobrenjem za uzgoj plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i u Sredozemnome moru. Taj popis uključuje sljedeće informacije:

Komisija te informacije šalje Tajništvu ICCAT-a kako bi se ta uzgajališta upisala u ICCAT-ov registar objekata za uzgoj plavoperajne tune.

2.   Za uzgajališta koja nisu upisana u ICCAT-ov registar objekata za uzgoj plavoperajne tune smatra se da nemaju odobrenje za uzgoj plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i u Sredozemnome moru.

3.   Aktivnosti uzgoja, uključujući hranjenje u cilju tovljenja ili izlov, ne odobravaju se izvan za to utvrđenih geografskih koordinata.

4.   Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom dodavanju na popis, uklanjanju s popisa i izmjeni popisa uzgajališta. Komisija bez odgode šalje te promjene Tajništvu ICCAT-a.

5.   Države članice poduzimaju mjere potrebne kako bi osigurale da se plavoperajna tuna ne smješta u uzgajalište koje nije navedeno u ICCAT-ovu registru objekata za uzgoj plavoperajne tune i da ta uzgajališta ne primaju plavoperajnu tunu s plovila koja nisu uvrštena u ICCAT-ov registar plovila. Države članice poduzimaju mjere potrebne kako bi zabranile sve operacije u okviru uzgajališta koja nisu upisana u ICCAT-ov registar objekata za uzgoj plavoperajne tune.”

1.   Ako videozapis iz članka 43. ne ispunjava minimalne standarde za postupke snimanja videozapisa utvrđene u Prilogu X., a posebno ako njegova kvaliteta i jasnoća nisu dostatne da bi se utvrdio broj jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju, subjekt davatelj može obaviti dobrovoljna prebacivanja.

2.   Ako nije obavljeno dobrovoljno prebacivanje ili ako unatoč dobrovoljnom prebacivanju još nije moguće utvrditi broj jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju, nadležno tijelo države članice zastave, klopke ili uzgajališta subjekta davatelja nalaže kontrolno prebacivanje koje se ponavlja sve dok kvaliteta videozapisa ne omogući da se utvrdi broj jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju.

3.   Dobrovoljna i kontrolna prebacivanja provode se u prazan kavez. Broj jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju, kako je utvrđen tijekom valjanog dobrovoljnog ili kontrolnog prebacivanja služi za ispunjavanje očevidnika, ITD-a i relevantnih odjeljaka u eBCD-u.

4.   Odvajanje transportnog kaveza od okružujuće mreže plivarice, klopke ili kaveza za uzgoj ne smije se dogoditi prije nego što ICCAT-ov regionalni promatrač koji se nalazi na plivaričaru ili na uzgajalištu ili pri klopki obavi svoje relevantne zadaće.

5.   Ako kvaliteta videozapisa dobrovoljnih prebacivanja i dalje ne omogućuje da se utvrdi broj jedinki koje se prenose, nadležno tijelo države članice subjekta davatelja može dopustiti odvajanje transportnih kaveza od plivaričara, klopke ili uzgajališta. U takvom slučaju nadležno tijelo države članice subjekta davatelja nalaže da se vrata dotičnih transportnih kaveza zapečate u skladu s postupkom utvrđenim u Prilogu XV.a i zahtijeva da se kontrolna prebacivanja izvrše u točno određeno vrijeme i na točno određenom mjestu, u prisutnosti nadležnog tijela dotične države članice zastave, klopke ili uzgajališta.

6.   Ako nadležna tijela države članice zastave, klopke ili uzgajališta ne mogu biti nazočna tijekom kontrolnog prebacivanja, kontrolno prebacivanje provodi se u prisutnosti ICCAT-ova regionalnog promatrača. U tom je slučaju subjekt koji upravlja uzgajalištem i u čijem su vlasništvu jedinke plavoperajne tune koje se prebacuju odgovoran za raspoređivanje ICCAT-ova regionalnog promatrača u svrhu provjere kontrolnog prebacivanja.”

1.   Nadležna tijela države članice subjekta davatelja istražuju sve slučajeve u kojima:

Navedeno dopušteno odstupanje od 10 % iz prvog podstavka točke (a) izražava se kao postotak brojčanih podataka subjekta davatelja.

Pri pokretanju istrage nadležno tijelo države članice subjekta davatelja obavješćuje nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave dotičnih plovila za tegalj o istrazi i osigurava da do završetka istrage nije dopušteno nikakvo prebacivanje iz dotičnog transportnog kaveza ili u njega.

Ako je primjenjivo, istraga uključuje analizu svih relevantnih videozapisa. Osim u slučaju više sile, takva se istraga zaključuje prije stavljanja u kaveze na uzgajalištu, a u svakom slučaju u roku od 96 sati od pokretanja istrage. Do objave rezultata istrage nije dopušteno stavljanje u kaveze te se ne ovjerava odgovarajući odjeljak u eBCD-u.

2.   Kad je riječ o operacijama prebacivanja za koje se zahtijeva videosnimka razlika veća od 10 % između broja jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju i koji je subjekt davatelj prijavio u ITD-u i broja jedinki koji je utvrdilo nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije subjekta davatelja čini moguću neusklađenost dotičnog ribarskog plovila, klopke ili uzgajališta.”

1.   Svaka država članica uzgajališta imenuje jedno nadležno tijelo koje je odgovorno za koordinaciju prikupljanja i provjere informacija o aktivnostima stavljanja u kaveze koje se obavljaju pod njezinom jurisdikcijom, za kontrolu aktivnosti u uzgajalištima pod njezinom jurisdikcijom te za izvješćivanje nadležnih tijela država članica zastave i klopke i ugovornih stranka Konvencije zastave i klopke čija su plovila ili klopke ulovile tunu stavljenu u kavez, i za suradnju s njima.

2.   Sve aktivnosti ribolova i uzgoja plavoperajne tune podliježu kontroli utvrđenoj u godišnjem planu praćenja, kontrole i inspekcija dostavljenom u skladu s člankom 14.

3.   Države članice uključene u aktivnosti povezane sa stavljanjem u kaveze razmjenjuju informacije i surađuju kako bi osigurale da su broj i masa jedinki plavoperajne tune namijenjenih stavljanju u kaveze točni, u skladu s količinama ulova koje su prijavili zapovjednik plivaričara ili subjekt koji upravlja klopkom te prijavljeni u relevantnim odjeljcima eBCD-a.

4.   Države članice uzgajališta osiguravaju da subjekti koji upravljaju uzgajalištima u svakom trenutku vode točan shematski plan svojih uzgajališta u kojem se navode jedinstveni identifikacijski brojevi iz članka 45.c svih kaveza i njihov pojedinačan položaj na uzgajalištu. Taj se plan u svakom trenutku stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu države članice uzgajališta za potrebe kontrole i ICCAT-ovu regionalnom promatraču raspoređenom na uzgajalište. Svako ažuriranje shematskog plana podliježe prethodnoj obavijesti nadležnom tijelu države članice uzgajališta. Shematski plan uzgoja ažurira se svaki put kad se izmijeni broj ili raspored kaveza uzgajališta.

5.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta zadržava sve informacije, dokumentaciju i materijale povezane s aktivnostima stavljanja u kaveze koje se provode na uzgajalištima pod njegovom jurisdikcijom najmanje tri godine i čuvaju te informacije onoliko dugo koliko je nužno za potrebe izvršenja. Ta se obveza primjenjuje mutatis mutandis na subjekte koji upravljaju uzgajalištima u pogledu operacija stavljanja u kaveze koji se provode na njihovim uzgajalištima.

1.   Prije početka ribolova plavoperajne tune nadležno tijelo države članice uzgajališta dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj („broj kaveza”) svakom kavezu povezanom s uzgajalištima pod njegovom jurisdikcijom, uključujući kaveze koji se upotrebljavaju za prijevoz ribe do uzgajališta.

2.   Brojevi kaveza izdaju se u skladu s jedinstvenim sustavom numeriranja koji uključuje najmanje troslovnu oznaku koja odgovara državi članici uzgajališta iza koje slijede tri broja. Brojevi kaveza trajni su i nisu prenosivi s jednog kaveza na drugi.

3.   Brojevi kaveza moraju biti utisnuti ili bojom ispisani na dvjema suprotnim stranama prstena kaveza i iznad vodne linije, u boji koja odudara od pozadine na kojoj su ispisani ili na kojoj su utisnuti te moraju u svakom trenutku biti vidljivi i čitljivi za potrebe kontrole. Visina slova i brojeva mora biti najmanje 20 cm, a debljina linije najmanje 4 cm.

4.   Odstupajući od stavka 3. dopuštaju se alternativne metode označivanja broja kaveza na kavezu, pod uvjetom da jamče istu vidljivost, čitljivost i nepovredivost.

1.   Svako stavljanje u kaveze podliježe postupku utvrđenom u stavcima od 2. do 4.

2.   Subjekt koji upravlja uzgajalištem zahtijeva da nadležno tijelo države članice uzgajališta izda odobrenje za stavljanje u kaveze. Odobrenje za stavljanje u kavez uključuje sljedeće informacije:

3.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta dostavlja informacije iz stavka 2. relevantnim nadležnim tijelima države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke te traži potvrdu da se stavljanje u kaveze može odobriti.

4.   Nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke u roku od tri radna dana obavješćuje nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije uzgajališta da se dotična operacija stavljanja u kaveze može odobriti ili da se odbija. U slučaju odbijanja nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke navodi razloge za to odbijanje. Odbijanje uključuje naknadni nalog za puštanje.

5.   Država članica uzgajališta izdaje odobrenje za stavljanje u kaveze odmah nakon primitka potvrde nadležnog tijela dotične države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke. U nedostatku te potvrde nadležno tijelo države članice uzgajališta ne odobrava stavljanje u kaveze.

6.   Stavljanje u kaveze ne odobrava se ako se uz ribu koja podliježe odobrenju za stavljanje u kaveze ne prilože cjelokupne informacije koje se zahtijevaju na temelju stavka 2.

7.   Dok se ne dobiju rezultati istrage iz članka 44. koju provodi nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke, stavljanje u kaveze ne odobrava se niti se ovjeravaju relevantni odjeljci u eBCD-u o informacijama o ulovu i trgovini u pogledu trgovine živom ribom.

8.   Ako nadležno tijelo države članice ili ugovorne stranke Konvencije uzgajališta nije izdalo odobrenje za stavljanje u kaveze u roku od mjesec dana nakon što je subjekt koji upravlja uzgajalištem zatražio odobrenje za stavljanje u kaveze, nadležno tijelo države članice uzgajališta nalaže i provodi puštanje sve ribe iz dotičnog transportnog kaveza, u skladu s Prilogom XII. Nadležno tijelo države članice uzgajališta bez odgode obavješćuje nadležno tijelo dotične države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke i Tajništvo ICCAT-a o puštanju.”

1.   Nadležno tijelo države članice odgovorne za ulovno plovilo ili klopku odbija izdati odobrenje za stavljanje u kaveze ako smatra:

2.   Ako država članica koja je odgovorna za ulovno plovilo ili klopku odbija odobriti stavljanje u kaveze, ona:

1.   Pri dolasku plovila za tegalj u blizinu uzgajališta nadležno tijelo države članice uzgajališta osigurava da se to plovilo za tegalj održava na udaljenosti od najmanje jedne nautičke milje od bilo kojeg objekta uzgajališta sve dok nadležno tijelo države članice uzgajališta ne bude fizički prisutno. Položaj i aktivnost tog plovila za tegalj prate se u svakom trenutku.

2.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta ne odobrava početak stavljanja u kaveze ako nisu prisutni to nadležno tijelo i ICCAT-ov regionalni promatrač ili prije nego što nadležna tijela država članica ili ugovornih stranaka Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke ispune i ovjere relevantne odjeljke u eBCD-u s informacijama o ulovu i informacijama o trgovini za trgovinu živom ribom.

3.   U uzgajalištu je zabranjeno sidrenje transportnih kaveza kao kaveza uzgajališta bez premještanja ribe kako bi se omogućilo snimanje stereoskopskom kamerom.

4.   Nakon prebacivanja jedinki plavoperajne tune iz kaveza za tegalj u kavez uzgajališta kontrolno tijelo države članice uzgajališta osigurava da su kavezi za uzgoj u kojima se nalaze jedinke plavoperajne tune u svakom trenutku zapečaćeni. Otvaranje pečata moguće je samo u prisutnosti nadležnog tijela države članice uzgajališta i nakon što se odobri. Kontrolno tijelo države članice uzgajališta utvrđuje protokole za pečaćenje kaveza uzgajališta kojima se osigurava upotreba službenih pečata, kao i to da se ti pečati postavljaju na način da se oni moraju slomiti ako se vrata otvore.

5.   Države članice uzgajališta osiguravaju da se ulovi plavoperajne tune smještaju u odvojene kaveze ili serije kaveza te se raspoređuju na osnovi podrijetla iz države članice ili ugovorne stranke Konvencije zastave i godine ulova. Međutim, ako je plavoperajna tuna ulovljena u okviru zajedničke ribolovne operacije, dotični ulovi stavljaju se u odvojene kaveze ili serije kaveza i raspoređuju na osnovi zajedničke ribolovne operacije i godine ulova.

6.   Riba se stavlja u kaveze prije 22. kolovoza svake godine, osim ako nadležna tijela države članice odgovorne za uzgajalište dostave valjane razloge, uključujući višu silu, koji se prilažu izvješću o stavljanju u kaveze pri njegovu podnošenju. Riba se ni u kojem slučaju ne smije stavljati u kaveze nakon 7. rujna svake godine. Navedeni rokovi ne vrijede u slučaju prebacivanja između uzgajališta.”

1.   Države članice uzgajališta osiguravaju da njihova kontrolna tijela prate stavljanje u kaveze koristeći se konvencionalnim i stereoskopskim kamerama. Videozapisi izrađuju se za svako stavljanje u kaveze u skladu s minimalnim standardima za postupke snimanja videozapisa utvrđenima u Prilogu X.

2.   Ako kvaliteta videozapisa kontrolne kamere koji se upotrebljava za utvrđivanje broja i mase jedinki plavoperajne tune koja je stavljena u kaveze nije u skladu s minimalnim standardima za postupke snimanja videozapisa utvrđenima u Prilogu X., nadležno tijelo države članice uzgajališta nalaže da se stavljanje u kaveze kontrolira sve dok ne bude moguće utvrditi broj i masu jedinki plavoperajne tune. Ponavljanje stavljanja u kaveze ne podliježe novom odobrenju stavljanja u kaveze.

3.   U slučaju kontrolnog stavljanja u kaveze nadležno tijelo države članice uzgajališta osigurava da je kavez uzgajališta davatelja zapečaćen te da se kavezom ne može ništa raditi prije novog stavljanja u kaveze. Kavezi uzgajališta primatelja koji se upotrebljavaju za kontrolno stavljanje u kaveze moraju biti prazni.

4.   Po dovršetku stavljanja u kaveze nadležno tijelo države članice uzgajališta osigurava da ICCAT-ov regionalni promatrač ima neposredan pristup svim videozapisima kontrolne kamere i da mu je omogućena izrada kopije ako je to potrebno kako bi dovršio zadaću analize tih videozapisa u drugom trenutku ili na drugom mjestu.

5.   Države članice uzgajališta osiguravaju da za svako stavljanje u kaveze subjekt koji upravlja uzgajalištem podnese ICCAT-ovu deklaraciju o stavljanju u kaveze u roku od tjedan dana od stvarnog stavljanja u kaveze, koristeći se obrascem navedenim u Prilogu XIV.

1.   Ako za samo jednu operaciju ulova postoji razlika veća od 10 % između broja jedinki plavoperajne tune koje se stavljaju u kaveze, kako ga je priopćilo nadležno tijelo države članice uzgajališta u skladu s člankom 51. stavkom 3,. i broja jedinki prijavljenih kao ulovljenih i/ili prebačenih u eBCD-u ili ITD-u, nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke pokreće istragu radi utvrđivanja točne mase ulova koju treba oduzeti od nacionalne kvote za plavoperajnu tunu.

2.   Radi potpore istrazi iz stavka 1. nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke zahtijeva sve dopunske informacije i rezultate relevantne analize videozapisa koju su provela nadležna tijela države članice zastave i uzgajališta koja su sudjelovala u dotičnom prijevozu i stavljanju u kaveze.

3.   Nadležna tijela država članica, uključujući države članice zastave plovila koja su sudjelovala u prijevozu ribe, aktivno surađuju, među ostalim razmjenom svih informacija i dokumentacije kojima raspolažu.

4.   Nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke zaključuje istragu u roku od mjesec dana nakon što nadležno tijelo države članice uzgajališta dostavi rezultate stavljanja u kaveze.

5.   Razlika veća od 10 % između prijavljenog broja jedinki plavoperajne tune ulovljenih dotičnim plovilom ili klopkom i broja koji je kao rezultat istrage utvrdilo nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke čini moguću neusklađenost dotičnog plovila ili klopke.

6.   Dopušteno odstupanje od 10 % iz stavaka 1. i 5. izražava se kao postotak iznosa koje je prijavio zapovjednik ribarskog plovila ili predstavnik tog zapovjednika ili subjekt koji upravlja klopkom ili predstavnik tog subjekta i primjenjuje se na razini pojedinačnih operacija stavljanja u kaveze.

7.   Država članica zastave ulovnog plovila ili klopke utvrđuje masu plavoperajne tune koju treba oduzeti od njezine nacionalne kvote za plavoperajnu tunu, uzimajući u obzir količine stavljene u kaveze, izračunanu u skladu s Prilogom XI., čime se osigurava da se masa pri stavljanju u kaveze izračunava na osnovi omjera duljine i mase divlje ribe i na osnovi prijavljene smrtnosti, u skladu s Prilogom XIII.

8.   Međutim, ako se u istrazi iz stavka 1. ovog članka zaključi da su jedinke plavoperajne tune izgubljena riba kako je definirano u Prilogu XIII., masa izgubljene ribe oduzima se od kvote države članice u skladu s Prilogom XIII. primjenom prosječne pojedinačne mase pri stavljanju u kaveze, koju je priopćilo nadležno tijelo države članice uzgajališta, na broj jedinki plavoperajne tune u ulovu koji je utvrdilo nadležno tijelo države članice zastave ili klopke na osnovi svoje analize videozapisa prvog prebacivanja provedene u okviru istrage.

9.   Neovisno o stavku 8., nakon savjetovanja s nadležnim tijelom države članice zastave koja je sudjelovala u prijevozu ribe do odredišnog uzgajališta, nadležno tijelo države članice zastave ili klopke može odlučiti da neće od kvote države članice oduzeti ribu za koju je tijekom istrage utvrđeno da je izgubljena riba, ako je subjekt propisno dokumentirao gubitke kao višu silu (tj. postoje slike oštećenog kaveza ili meteorološka izvješća), ako je relevantne informacije priopćio nadležnom tijelu države članice odmah nakon događaja, a rezultat gubitaka nije bila poznata smrtnost.

1.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta utvrđuje broj i masu jedinki plavoperajne tune koje se stavljaju u kaveze analizom videozapisa svakog stavljanja u kaveze koji dostavlja subjekt koji upravlja uzgajalištem. Za provedbu te analize nadležna tijela države članice uzgajališta slijede postupke utvrđene u Prilogu XI.

2.   Ako postoji razlika veća od 10 % između broja ili mase koju je utvrdilo nadležno tijelo države članice uzgajališta i odgovarajućih iznosa prijavljenih u ICCAT-ovoj deklaraciji o stavljanju u kaveze, nadležno tijelo države članice uzgajališta pokreće istragu kako bi utvrdilo razloge odudaranja i, prema potrebi, prilagođava broj i/ili masu jedinki plavoperajne tune koje su stavljene u kaveze. To dopušteno odstupanje od 10 % izražava se kao postotak iznosa koje je dostavio subjekt koji upravlja uzgajalištem.

3.   Po dovršetku stavljanja u kaveze ili, ako je riječ o zajedničkoj ribolovnoj operaciji ili klopki iste države članice, po dovršetku posljednje operacije stavljanja u kaveze povezane s tom zajedničkom ribolovnom operacijom ili s tim klopkama, država članica uzgajališta dostavlja rezultate stereoskopskog programa iz Priloga XI. državi članici ili ugovornoj stranci Konvencije zastave ulovnog plovila ili klopke u skladu s odjeljkom B točkom 2. Priloga XI.

4.   Država članica uzgajališta dostavlja rezultate stereoskopskog programa iz stavka 3. i subjektu koji u ime ICCAT-a upravlja ICCAT-ovim programom regionalnih promatrača.

5.   Stereoskopski program iz stavka 3. provodi se u skladu s postupcima utvrđenima u Prilogu XI. Alternativne metode smiju se primjenjivati samo ako ih je odobrio ICCAT na svojem godišnjem sastanku.

6.   Svaka država članica uzgajališta do 30. rujna svake godine Komisiji dostavlja postupke i rezultate povezane sa stereoskopskim programom ili alternativnim metodama iz stavka 5. kako bi se oni do 31. listopada svake godine mogli poslati SCRS-u.

7.   Subjekt koji upravlja uzgajalištem prijavljuje svu plavoperajnu tunu koja ugine tijekom stavljanja u kaveze, u skladu s Prilogom XIII.

8.   Država članica zastave ulovnog plovila ili klopke izdaje nalog za puštanje, u skladu s postupcima utvrđenima u Prilogu XII., za one količine ribe stavljene u kaveze koja premašuje količine prijavljene kao ulovljene i prebačene ako:

Višak ribe pušta se u prisutnosti kontrolnih tijela.

9.   Rezultati stereoskopskog programa upotrebljavaju se za odlučivanje o tome je li puštanje potrebno te se deklaracije o stavljanju u kaveze i odgovarajući odjeljci BCD-a ispunjavaju u skladu s tim. Ako je izdan nalog za puštanje, subjekt koji upravlja uzgajalištem traži prisutnost nacionalnog kontrolnog tijela i ICCAT-ova regionalnog promatrača radi praćenja puštanja.

1.   Određivanje ribe koju treba pustiti provodi se u skladu s odjeljkom B točkom 3. Priloga XI.

2.   Ako masa plavoperajne tune koja se stavlja u kaveze premašuje ono što je bilo prijavljeno kao ulovljeno i/ili prebačeno, nadležno tijelo države članice zastave ulovnog plovila ili klopke izdaje nalog za puštanje i bez odgode o tome obavješćuje nadležno tijelo dotične države članice uzgajališta. Nalog za puštanje izdaje se u skladu s odjeljkom B točkom 3. Priloga XI., uzimajući u obzir moguću naknadu na razini zajedničke ribolovne operacije ili klopke, u skladu s odjeljkom B točkom 5. Priloga XI.

3.   Puštanje se provodi u skladu s protokolom iz Priloga XII.”

1.   Plovila za preradu koja namjeravaju raditi na uzgajalištima ili klopkama šalju prethodnu obavijest državi članici uzgajališta ili klopke najmanje 48 sati prije dolaska plovila na područje uzgajališta ili klopke. U prethodnoj obavijesti navode se barem datum i predviđeno vrijeme dolaska, kao i informacije o tome ima li plavoperajne tune na tom plovilu za preradu te, ako je ima, pojedinosti o teretu, uključujući količine u masi prerađene ribe i živoj masi i pojedinosti o podrijetlu plavoperajne tune na plovilu (iz uzgajališta ili klopke i koja država članica ili ugovorna stranka Konvencije).

2.   Svaki izlov u uzgajalištima ili klopkama podliježe odobrenju države članice uzgajališta ili klopke. U tu svrhu subjekt koji upravlja uzgajalištem ili klopkom i koji namjerava izloviti plavoperajnu tunu svojoj državi članici uzgajališta ili klopke, ovisno o slučaju, podnosi zahtjev za odobrenje koji uključuje barem sljedeće informacije:

3.   Osim za jedinke plavoperajne tune koje su blizu tome da uginu, izlovi se ne odobravaju prije nego što se utvrde rezultati iskorištavanja kvote u skladu s člankom 50. stavcima od 7. do 9. i provedu povezana puštanja.

4.   Izlovi se ne provode ako nisu prisutni nacionalni promatrači kad je riječ o klopkama ili ako nije prisutan ICCAT-ov regionalni promatrač kad je riječ o izlovu na uzgajalištima. U pogledu ribe isporučene plovilu za preradu, nacionalni promatrač ili ICCAT-ov regionalni promatrač mogu obavljati svoje relevantne zadaće s plovila za preradu.

5.   Nadležna tijela država članica uzgajališta ili klopke provjeravaju i unakrsno provjeravaju rezultate svih izlova obavljenih u uzgajalištima i na klopkama pod njihovom jurisdikcijom, koristeći se svim relevantnim informacijama kojima raspolažu. Nadležna kontrolna tijela država članica uzgajališta ili klopke provode inspekcijski pregled svih izlova plavoperajne tune čije su odredište plovila za preradu te određenog postotka ostalih izlova na osnovi analize rizika.

6.   Ako je odredište plavoperajne tune plovilo za preradu, zapovjednik tog plovila za preradu ili njegov predstavnik ispunjava deklaraciju o preradi. Ako se izlovljena plavoperajna tuna iskrcava izravno u luku, subjekt koji upravlja uzgajalištem ili klopkom ispunjava deklaraciju o izlovu. Deklaraciju o preradi i deklaraciju o izlovu ovjerava nacionalni promatrač ili ICCAT-ov regionalni promatrač koji je prisutan tijekom izlova.

7.   Deklaracija o preradi i deklaracija o izlovu šalju se e-poštom nadležnim tijelima države članice uzgajališta u roku od 48 sati od izlova koristeći se predloškom iz Priloga XV.b.

1.   Prebacivanje unutar uzgajališta ne smije se obavljati bez odobrenja i ako nije prisutno nadležno tijelo države članice uzgajališta. Svako prebacivanje snima se kontrolnim kamerama kako bi se potvrdio broj prebačenih jedinki plavoperajne tune. Videosnimka mora biti u skladu s minimalnim standardima za postupke snimanja videozapisa utvrđenima u Prilogu X. Nadležno tijelo države članice uzgajališta prati i kontrolira ta prebacivanja te osigurava da se svako prebacivanje unutar uzgajališta zabilježi u sustavu eBCD.

2.   Neovisno o definiciji stavljanja u kaveze iz članka 5. točke 30., premještanje jedinki plavoperajne tune između dviju različitih lokacija na istom uzgajalištu (prebacivanje unutar uzgajališta) koristeći se transportnim kavezom ne smatra se stavljanjem u kaveze za potrebe odjeljka 7.

3.   Tijekom prebacivanja unutar uzgajališta nadležno tijelo države članice uzgajališta može odobriti ponovno grupiranje ribe iste zastave podrijetla i ulovljene u istoj zajedničkoj ribolovnoj operaciji, pod uvjetom da se zadrži sljedivost i primjenjivost stopa rasta koje je utvrdio SCRS.

4.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta i subjekt koji upravlja uzgajalištem čuvaju videosnimke prebacivanja unutar uzgajališta pod njegovom jurisdikcijom najmanje tri godine i čuvaju te informacije onoliko dugo koliko je nužno za potrebe izvršenja.

1.   Prije početka sljedeće ribolovne sezone za plivaričare i klopke nadležno tijelo države članice uzgajališta temeljito procjenjuje količinu žive plavoperajne tune koja se prenosi u uzgajalištima pod njegovom jurisdikcijom. U tu se svrhu dotične količine žive plavoperajne tune prebacuju u prazan kavez i prate s pomoću kontrolnih kamera kako bi se utvrdili broj i masa jedinki plavoperajne tune koja se prebacuje.

2.   Odstupajući od stavka 1. prenošenje količina plavoperajne tune iz godina i kaveza u kojima nije bilo izlova kontrolira se svake godine primjenom postupka nasumične kontrole iz članka 56.e.

3.   Prenesene količine žive plavoperajne tune stavljaju se u odvojene kaveze ili nizove kaveza u uzgajalištu i raspoređuju se na osnovi zajedničke ribolovne operacije ili iste države članice ili ugovorne stranke Konvencije klopke podrijetla i godine ulova.

4.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta osigurava da je videozapis kontrolne kamere o prebacivanju radi procjene količina koje se prenose u skladu s relevantnim minimalnim standardima za postupke snimanja videozapisa utvrđenima u Prilogu X. te da je određivanje broja i mase jedinki plavoperajne tune iz količina koje se prenose u skladu s odjeljkom A Priloga XI.

5.   Dok SCRS ne razvije algoritam za pretvaranje duljine u masu za tovljenu ribu ili ribu iz uzgoja ili oboje, određivanje mase prenesenih jedinki plavoperajne tune provodi se primjenom najažurnijih tablica stopa rasta koje izrađuje SCRS.

6.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta propisno istražuje razliku u broju jedinki plavoperajne tune između broja koji proizlazi iz procjene količina koje se prenose i očekivanog broja nakon izlova te je bilježi u sustavu eBCD. U slučaju prekomjernog broja, nadležno tijelo države članice uzgajališta nalaže puštanje odgovarajućeg broja jedinki plavoperajne tune. Puštanje se provodi u skladu s Prilogom XII. Naknada za razlike između različitih kaveza u uzgajalištu nije dopuštena. Nadležno tijelo države članice uzgajališta može dopustiti odstupanje od najviše 5 % između broja jedinki plavoperajne tune koji proizlazi iz procjene količina koje se prenose i broja jedinki za koje se očekuje da će biti u kavezu.

7.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta čuva videosnimku prebacivanja radi procjene količina koje se prenose i svu relevantnu dokumentaciju u vezi s procjenom količina koje se prenose izvršenih u uzgajalištu pod njegovom jurisdikcijom najmanje tri godine i čuva te informacije onoliko dugo koliko je nužno za potrebe izvršenja.

1.   Nadležna tijela država članica uzgajališta u roku od deset dana od završetka prebacivanja radi procjene količina koje se prenose popunjavaju i Komisiji dostavljaju godišnju izjavu o prijenosu priloženu revidiranom planu upravljanja uzgojem. Takva izjava sadržava najmanje sljedeće informacije:

Komisija u roku od 15 dana nakon završetka procjene količina koje se prenose Tajništvu ICCAT-a prosljeđuje godišnju izjavu o prijenosu.

2.   Izvješće iz stereoskopskog sustava, ako je primjenjivo, prilaže se godišnjoj izjavi o prijenosu.

1.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta provodi nasumične kontrole u uzgajalištima pod njegovom jurisdikcijom. Minimalne nasumične kontrole iz stavka 2. provode se u uzgajalištima u razdoblju između završetka stavljanja u kaveze i prvog stavljanja u kaveze sljedeće godine. Takve kontrole uključuju obvezno prebacivanje svih jedinki plavoperajne tune iz kaveza uzgajališta u druge kaveze uzgajališta kako bi se broj jedinki plavoperajne tune mogao prebrojiti s pomoću kontrolnih videozapisa.

2.   Svaka država članica uzgajališta određuje najmanji broj nasumičnih kontrola koje treba provesti na svakom uzgajalištu pod njezinom jurisdikcijom. Broj nasumičnih kontrola obuhvaća najmanje 10 % broja kaveza u svakom uzgajalištu nakon završetka stavljanja u kaveze, a uključuje najmanje jednu kontrolu po uzgajalištu, te se, prema potrebi, zaokružuje na višu brojku. Kavezi nad kojima treba obaviti kontrolu biraju se na osnovi analizi rizika. Planiranje nasumičnih kontrola koje treba provesti unosi se u plan praćenja, kontrole i inspekcija države članice iz članka 14.

3.   Iako to nije obvezno, nadležno tijelo države članice uzgajališta može dotična uzgajališta obavijestiti najviše dva kalendarska dana unaprijed da će se provesti nasumična kontrola. U takvim slučajevima nadležno tijelo države članice uzgajališta po dolasku na dotično uzgajalište subjektu koji upravlja uzgajalištem priopćuje informacije samo o odabranim kavezima.

4.   Subjekti koji upravljaju uzgajalištem poduzimaju sve odgovarajuće korake kako bi olakšali nasumične kontrole, a ako su prethodno obaviješteni osiguravaju da su dostupna sva sredstva kako bi nadležno tijelo države članice uzgajališta u svakom trenutku moglo provesti nasumične kontrole bilo kojeg kaveza u uzgajalištu.

5.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta nastoji skratiti vrijeme između nalaganja nasumičnih kontrola i datuma provođenja kontrola. Nadležno tijelo države članice uzgajališta osigurava da se poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da subjekt koji upravlja uzgajalištem nema mogućnost raditi na dotičnim kavezima prije nego što se provede nasumična kontrola.

6.   Slijedom nasumične kontrole sve razlike između broja jedinki plavoperajne tune utvrđenog nasumičnim kontrolama i broja jedinki za koje se očekuje da će biti u kavezu propisno se istražuje i evidentira u sustavu eBCD. U slučaju prekomjernog broja, nadležno tijelo države članice uzgajališta nalaže da se pusti odgovarajući broj jedinki plavoperajne tune. Puštanje se provodi u skladu s Prilogom XII. Naknada za razlike između različitih kaveza na uzgajalištu nije dopuštena. Nadležno tijelo države članice uzgajališta može dopustiti odstupanje od najviše 5 % između broja jedinki plavoperajne tune koji proizlazi iz kontrolnog prebacivanja i broja jedinki za koje se očekuje da će biti u kavezu.

7.   Nadležno tijelo države članice uzgajališta čuva sve videosnimke nasumičnih kontrola provedenih u uzgajalištu pod njegovom jurisdikcijom najmanje tri godine i čuva te informacije onoliko dugo koliko je nužno za potrebe izvršenja.

8.   Komisija prije početka nove sezone ribolova plivaričara koja se primjenjuje na svaku državu članicu u skladu s člankom 17. Tajništvu ICCAT-a dostavlja rezultate nasumičnih kontrola, a ono ih zatim prosljeđuje ICCAT-ovu Odboru za usklađenost.

1.   Prebacivanje jedinki žive plavoperajne tune između dvaju različitih uzgajališta ne obavlja se bez prethodnog pisanog odobrenja nadležnih tijela dotične države članice uzgajališta.

2.   Prebacivanje iz kaveza uzgajališta davatelja u transportni kavez mora biti u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 6., uključujući videozapis kojim se potvrđuje broj jedinki plavoperajne tune koje se prebacuju, ispunjavanje ITD-a i provjeru prebacivanja koju provodi ICCAT-ov regionalni promatrač.

3.   Neovisno o stavku 2., u slučajevima u kojima se cijeli kavez uzgajališta premješta na odredišno uzgajalište nije potrebno snimati prebacivanje, a kavez se do odredišnog uzgajališta prevozi zapečaćen.

4.   Stavljanje plavoperajne tune u kaveze u odredišnom uzgajalištu podliježe zahtjevima za stavljanje u kaveze utvrđenima u člancima 46.a i 49. te članku 51. stavcima 1., 2. i 7., uključujući snimanje videozapisa kako bi se potvrdili broj i masa jedinki plavoperajne tune koja je stavljena u kaveze i provjeru stavljanja u kaveze koju provodi ICCAT-ov regionalni promatrač. Određivanje mase jedinki plavoperajne tune iz drugog uzgajališta koje se stavljaju u kavez ne primjenjuje se sve dok SCRS ne izradi algoritam za pretvaranje duljine u masu za tovljenu ribu ili ribu iz uzgoja ili za oboje.”;