PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2021/2279

оd 15. prosinca 2021.

o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,

budući da:

(1)	Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.

(2)

Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu „metode mjerenja ekološkog otiska”) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.

(3)

Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EU (1) radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.

(4)	Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.

(5)

U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.

(6)

Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti („djelovanje ondje gdje je to bitno”); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.

(7)

Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom „Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvu” (2). U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.

(8)	U zaključcima Vijeća iz listopada 2019. (3) pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.

(9)	Cilj je europskog zelenog plana (4) mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od „zelenog marketinga”.

(10)

U svojoj Komunikaciji „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (5) Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.

(11)

U Komunikaciji pod nazivom „Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavka” (6) navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.

(12)	U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.

(13)	Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomiji (7), inicijativa za održive baterije (8) i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnju (9).

(14)

S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.

(15)	MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.

(16)

S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.

(17)

Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.

(18)

Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.

(19)	Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.   SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE

1.1.

Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.

1.2.

Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.

1.3.

Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu „PEF”): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;

(b)	metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu „OEF”): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;

(c)	ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;

(d)	ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;

(e)

pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu „PEFCR”): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;

(f)

sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu „OEFSR”): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;

(g)	okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;

(h)	priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;

(i)	organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;

(j)	program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;

(k)	industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;

(l)	financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.

3.   PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICA

Države članice trebale bi:

3.1.

primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;

3.2.

smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;

3.3.

uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;

3.4.

doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;

3.5.

pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;

3.6.

poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;

3.7.

promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.

4.   PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMA

Poduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:

4.1.

primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;

4.2.

doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;

4.3.

razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa. Industrijska udruženja trebala bi:

4.4.

promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;

4.5.

doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;

4.6.

pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;

4.7.

promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.

5.   PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA

5.1.

U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.

6.   PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICI

Članovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:

6.1.

promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;

6.2.

promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;

6.3.

promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.

7.   VERIFIKACIJA

7.1.

Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.

8.   IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE

8.1.

Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće: (a) kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama; (b) broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom; (c) poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa; (d) inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu; (e) podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa; (f) moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.

9.   STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKE

Preporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.

---

(1)  Preporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.).

(2)  SWD(2019) 91 final.

(3)  https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf

(4)  COM(2019) 640 final

(5)  COM(2020) 98 final

(6)  COM(2020) 696 final

(7)  Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(8)  COM(2020) 798 final

(9)  https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf

PRILOG I.

Metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda

Pokrate

10

Definicije

12

Odnos s drugim metodama i normama

22

1.

Pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i)

23

1.1.

Pristup i primjeri mogućih primjena

23

2.

Opća razmatranja za studije ekološkog otiska proizvoda (PEF)

24

2.1.

Kako primjenjivati ovu metodu

24

2.2.

Načela za studije ekološkog otiska proizvoda

24

2.3.

Faze studije ekološkog otiska proizvoda

25

3.

Definiranje ciljeva i opsega studije ekološkog otiska proizvoda

26

3.1.

Definiranje cilja

26

3.2.

Definiranje opsega

27

3.2.1.

Funkcionalna jedinica i referentni protok

27

3.2.2.

Granica sustava

28

3.2.3.

Kategorije učinka ekološkog otiska

28

3.2.4.

Dodatne informacije koje PEF mora uključivati

30

3.2.5.

Pretpostavke/ograničenja

32

4.

Inventar životnog ciklusa

32

4.1.

Korak probira

33

4.2.

Faze životnog ciklusa

33

4.2.1.

Dobavljanje sirovina i predobrada

33

4.2.2.

Proizvodnja

34

4.2.3.

Distribucija

34

4.2.4.

Uporaba

34

4.2.5.

Kraj životnog vijeka (uključujući oporabu i recikliranje proizvoda)

35

4.3.

Nomenklatura za inventar životnog ciklusa

36

4.4.

Zahtjevi za modeliranje

36

4.4.1.

Poljoprivredna proizvodnja

36

4.4.2.

Uporaba električne energije

40

4.4.3.

Prijevoz i logistika

44

4.4.4.

Kapitalna dobra – infrastruktura i oprema

48

4.4.5.

Skladištenje u distribucijskom centru ili maloprodajnom objektu

48

4.4.6.

Postupak uzorkovanja

49

4.4.7.

Zahtjevi za modeliranje za fazu uporabe

52

4.4.8.

Reciklirani udio i modeliranje kraja životnog vijeka

54

4.4.9.

Produljeni životni vijek proizvoda

63

4.4.10.

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova

66

4.4.11.

Kompenzacije

69

4.5.

Upravljanje multifunkcionalnim procesima

69

4.5.1.

Dodjeljivanje u stočarstvu

70

4.6.

Zahtjevi u pogledu prikupljanja podataka i kvalitete

78

4.6.1.

Podaci specifični za poduzeće

78

4.6.2.

Sekundarni podaci

79

4.6.3.

Skupovi podataka koje je potrebno upotrijebiti

79

4.6.4.

Razgraničenje

79

4.6.5.

Zahtjevi za kvalitetu podataka

80

5.

Procjena učinka ekološkog otiska

87

5.1.

Klasifikacija i karakterizacija

87

5.1.1.

Klasifikacija

87

5.1.2.

Karakterizacija

87

5.2.

Normalizacija i ponderiranje

88

5.2.1.

Normalizacija rezultata procjene učinka ekološkog otiska

88

5.2.2.

Ponderiranje rezultata procjene učinka ekološkog otiska

88

6.

Tumačenje rezultata ekološkog otiska proizvoda

88

6.1.

Uvod

88

6.2.

Procjena solidnosti modela ekološkog otiska proizvoda

88

6.3.

Utvrđivanje kritičnih točaka: najrelevantnije kategorije učinka, faze životnog ciklusa, procesi i elementarni tokovi

89

6.3.1.

Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih kategorija učinka

89

6.3.2.

Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih faza životnog ciklusa

89

6.3.3.

Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih procesa

90

6.3.4.

Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih elementarnih tokova

90

6.3.5.

Postupanje s negativnim brojevima

91

6.3.6.

Sažetak zahtjeva

91

6.3.7.

Primjer

91

6.4.

Zaključci i preporuke

94

7.

Izvješća o ekološkom otisku proizvoda

94

7.1.

Uvod

94

7.1.1.

Sažetak

94

7.1.2.

Agregirani skup podataka usklađen s ekološkim otiskom

94

7.1.3.

Glavno izvješće

94

7.1.4.

Izjava o validaciji

95

7.1.5.

Prilozi

95

7.1.6.

Povjerljivo izvješće

95

8.

Verifikacija i validacija studija PEF-a, izvješća i komunikacijskih kanala

95

8.1.

Definiranje opsega verifikacije

95

8.2.

Postupak verifikacije

96

8.3.

Verifikatori

96

8.3.1.

Minimalni zahtjevi za verifikatore

97

8.3.2.

Uloga glavnog verifikatora u timu verifikatora

98

8.4.

Zahtjevi za verifikaciju i validaciju

98

8.4.1.

Minimalni zahtjevi za verifikaciju i validaciju studije PEF-a

99

8.4.2.

Tehnike verifikacije i validacije

100

8.4.3.

Povjerljivost podataka

100

8.5.

Rezultati postupka verifikacije/validacije

101

8.5.1.

Sadržaj izvješća o verifikaciji i validaciji

101

8.5.2.

Sadržaj izjave o validaciji

101

8.5.3.

Valjanost izvješća o verifikaciji i validaciji te izjave o validaciji

102

Referentni dokumenti

103

Popis slika

108

Popis tablica

109

Pokrate

ADEME	Agence de l'Environnement et de la Maîtrise de l'Energie
AF	faktor dodjeljivanja
AR	omjer dodjeljivanja
B2B	poslovanje među poduzećima
B2C	poslovanje između poduzeća i potrošača
BoC	popis komponenti
BoM	popis materijala
BP	najbolja praksa
BSI	Britanski institut za norme
CF	faktor karakterizacije
CFC-i	klorofluorougljici
CFF	formula kružnog otiska
CPA	klasifikacija proizvoda po aktivnostima
DC	distribucijski centar
DMI	unos suhe tvari
DNM	matrica potrebnih podataka
DQR	ocjena kvalitete podataka
EK	Europska komisija
EF	ekološki otisak
EI	učinak na okoliš
EMAS	sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja
EMS	sustavi upravljanja okolišem
EoL	kraj životnog vijeka
EPD	izjava o okolišu za proizvod
FU	funkcionalna jedinica
GE	bruto energetski unos
GHG	staklenički plin
GR	geografska reprezentativnost
GRI	Globalna inicijativa za izvješćivanje
GWP	potencijal globalnog zagrijavanja
ILCD	međunarodni referentni sustav podataka o životnim ciklusima
ILCD-EL	međunarodni referentni sustav podataka o životnim ciklusima – osnovna razina
IPCC	Međuvladin panel o klimatskim promjenama
ISIC	međunarodna standardna industrijska klasifikacija
ISO	Međunarodna organizacija za normizaciju
IUCN	Međunarodna unija za očuvanje prirode i prirodnih izvora
JRC	Zajednički istraživački centar
LCA	procjena životnog ciklusa
LCDN	Mreža podataka o životnom ciklusu
LCI	inventar životnog ciklusa
LCIA	procjena učinka životnog ciklusa
LCT	razmatranje životnog ciklusa
LT	životni vijek
NACE	Nomenclature Générale des Activités Economiques dans les Communautés Européennes
NDA	sporazum o povjerljivosti podataka
NVO	nevladina organizacija
NMHOS	nemetanski hlapivi organski spojevi
OEFSR	sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija
P	preciznost
PAS	javno dostupna specifikacija
PCR	pravila o kategorijama proizvoda
PEF	ekološki otisak proizvoda
PEFCR	pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda
PEF-RP	studija PEF-a za reprezentativni proizvod
RF	referentni protok
RP	reprezentativni proizvod
SB	granica sustava
SMRS	sustav mjerenja i izvješćivanja o održivosti
SS	potporna studija
TeR	tehnološka reprezentativnost
TiR	vremenska reprezentativnost
TS	Tehničko tajništvo
UNEP	Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša
UUID	univerzalni jedinstveni identifikator
WBCSD	Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj
WRI	Svjetski institut za resurse

Terminologija: morati, trebati, moći

U ovom Prilogu I. upotrebljava se precizna terminologija za označavanje zahtjeva, preporuka i opcija koje poduzeća mogu odabrati.

Glagoli u sadašnjem vremenu i pojam „morati” označuju ono što je nužno da bi studija PEF-a bila u skladu s ovom metodom.

Pojam „trebati” označuje preporuku, a ne zahtjev. Strana koja provodi studiju mora obrazložiti i transparentno ga prikazati svako odstupanje od radnje koju bi „trebalo” poduzeti.

Pojam „moći” označuje opciju koja je dopuštena.

Definicije

Podaci o aktivnosti – informacije povezane s procesima pri modeliranju inventarâ životnog ciklusa (LCI). Agregirani rezultati LCI-ja za procesne lance koji predstavljaju aktivnosti određenog procesa množe se odgovarajućim podacima o aktivnosti (1) te se zatim kombiniraju kako bi se dobio ekološki otisak povezan s tim procesom.

Primjeri podataka o aktivnosti uključuju broj kilovatsati upotrijebljene električne energije, količinu upotrijebljenog goriva, izlazni tok procesa (npr. otpad), broj sati rada opreme, prijeđenu udaljenost, podnu površinu zgrade itd.

Znači isto što i „neelementarni tok”.

Acidifikacija – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir učinci zbog tvari koje uzrokuju zakiseljavanje u okolišu. Emisije NOx, NH3 i SOx dovode do ispuštanja vodikovih iona (H+) pri mineralizaciji plinova. Protoni doprinose acidifikaciji tla i vode kad se ispuštaju u područjima u kojima je sposobnost ublažavanja niska, što dovodi do uništavanja šuma i acidifikacije jezera.

Dodatne informacije o okolišu – informacije o okolišu izvan kategorija učinka ekološkog otiska koje se izračunavaju i priopćuju uz rezultate PEF-a.

Dodatne tehničke informacije – informacije koje se ne odnose na okoliš, a izračunavaju se i priopćuju uz rezultate PEF-a.

Agregirani skup podataka – potpuni ili djelomični životni ciklus sustava proizvoda u kojem se – osim elementarnih tokova (i moguće nerelevantnih količina tokova otpada i radioaktivnog otpada) – na popisu ulaznih/izlaznih tokova kao referentni protoci navode samo proizvodi procesa, ali ne i druga roba ili usluge.

Agregirani skupovi podataka nazivaju se i skupovi podataka „rezultata LCI-ja”. Agregirani skup podataka mogao se agregirati horizontalno i/ili vertikalno.

Dodjeljivanje – pristup rješavanju problema multifunkcionalnosti. Odnosi se na „raspodjelu ulaznih ili izlaznih tokova procesa ili sustava proizvoda između proučavanog sustava proizvoda i jednog ili više drugih sustava proizvoda”.

Specifičan za primjenu – generički aspekt specifične primjene u kojoj se materijal upotrebljava. Na primjer, prosječna stopa recikliranja PET-a u bocama.

Svojstven – procesno modeliranje s namjerom izrade statičkog prikaza prosječnih uvjeta, isključujući učinke koji proizlaze iz tržišta.

Prosječni podaci – prosjek konkretnih podataka ponderiran proizvodnjom.

Sekundarni procesi – odnosi se na one procese u životnom ciklusu proizvoda za koje nije moguć izravan pristup informacijama. Na primjer, većina procesa u životnom ciklusu na početku lanca opskrbe i općenito svi procesi na kraju lanca opskrbe smatrat će se dijelom sekundarnih procesa.

Referentna vrijednost – standard ili referentna točka u odnosu na koju se može izvršiti usporedba. U kontekstu PEF-a pojam „referentna vrijednost” odnosi se na prosječan utjecaj na okoliš reprezentativnog proizvoda koji se prodaje na tržištu EU-a.

Popis materijala – popis materijala ili struktura proizvoda (ponekad se naziva i BOM ili pripadajući popis) je popis sirovina, podsklopova, međusklopova, podkomponenti, dijelova i količina svake od tih stavki koji su potrebni za proizvodnju proizvoda u opsegu studije PEF-a. U nekim sektorima istovjetan je popisu komponenti.

Poslovanje među poduzećima (B2B) – opisuje transakcije među poduzećima, na primjer između proizvođača i veletrgovca ili između veletrgovca i trgovca na malo.

Poslovanje između poduzeća i potrošača (B2C) – opisuje transakcije između poduzeća i potrošača, na primjer između trgovaca na malo i potrošača.

Karakterizacija – izračun opsega doprinosa svakog klasificiranog ulaznog/izlaznog toka odgovarajućim kategorijama učinka ekološkog otiska i agregiranje doprinosa unutar svake kategorije.

Pritom se podaci inventara moraju linearno pomnožiti s faktorima karakterizacije za svaku tvar i predmetnu kategoriju učinka ekološkog otiska. Na primjer, kad je riječ o kategoriji učinka ekološkog otiska „klimatske promjene”, referentna tvar je CO2, a referentna jedinica je kg ekvivalenta CO2.

Faktor karakterizacije – faktor dobiven iz modela karakterizacije koji se primjenjuje za pretvaranje dodijeljenog rezultata inventara životnog ciklusa u istu mjernu jedinicu pokazatelja kategorije učinka ekološkog otiska.

Klasifikacija – dodjeljivanje ulaznih i izlaznih materijala/energije navedenih u inventaru životnog ciklusa kategorijama učinka ekološkog otiska u skladu s potencijalom svake tvari da doprinese svakoj od razmatranih kategorija učinka ekološkog otiska.

Klimatske promjene – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se razmatraju svi ulazni i izlazni tokovi koji dovode do emisija stakleničkih plinova. Posljedice uključuju porast prosječnih globalnih temperatura i iznenadne regionalne klimatske promjene.

Dodatna funkcija – bilo koja od dviju ili više funkcija koje proizlaze iz istog jediničnog procesa ili sustava proizvoda.

Naručitelj studije ekološkog otiska – organizacija (ili skupina organizacija), kao što je trgovačko društvo ili neprofitna organizacija, koja financira studiju ekološkog otiska u skladu s metodom mjerenja PEF-a i relevantnim PEFCR-om, ako je dostupan.

Podaci specifični za poduzeće – odnose se na izravno mjerene ili prikupljene podatke iz jednog ili više pogona (podaci specifični za lokaciju) koji su reprezentativni za aktivnosti poduzeća (poduzeće je sinonim za organizaciju). Znače isto što i „primarni podaci”. Kako bi se odredila razina reprezentativnosti, može se provesti postupak uzorkovanja.

Skup podataka specifičnih za poduzeće – odnosi se na skup podataka (raščlanjeni ili agregirani) sastavljen od podataka specifičnih za poduzeće. U većini slučajeva podaci o aktivnosti specifični su za poduzeće, a temeljni potprocesi su skupovi podataka dobiveni iz sekundarnih baza podataka.

Usporedna tvrdnja – tvrdnja o prihvatljivosti za okoliš koja se odnosi na superiornost ili jednakovrijednost jednog proizvoda u odnosu na konkurentni proizvod koji izvršava istu funkciju (uključujući referentnu vrijednost kategorije proizvoda).

Usporedba – usporedba, isključujući usporednu tvrdnju, (grafička ili druga) dvaju ili više proizvoda na temelju rezultata studije PEF-a i potpornih PEFCR-a.

Potrošač – pojedinačni član šire javnosti koji kupuje ili upotrebljava robu, imovinu ili usluge u privatne svrhe.

Suproizvod – bilo koji od dvaju ili više proizvoda koji proizlaze iz istog jediničnog procesa ili sustava proizvoda.

Od kolijevke do vrata – djelomični lanac opskrbe proizvodima, od vađenja sirovina („kolijevka”) do „vrata” proizvođača. Izostavljene su faze distribucije, skladištenja, uporabe i kraja životnog vijeka lanca opskrbe.

Od kolijevke do groba – životni ciklus proizvoda koji uključuje faze vađenja sirovina, prerade, distribucije, skladištenja, uporabe i odlaganja ili recikliranja. Svi relevantni ulazni i izlazni tokovi razmatraju se za sve faze životnog ciklusa.

Kritičko preispitivanje – postupak osmišljen kako bi se osigurala dosljednost između PEFCR-a i načela i zahtjeva metode mjerenja PEF-a.

Kvaliteta podataka – karakteristike podataka koje se odnose na njihovu sposobnost da ispune navedene zahtjeve. Kvaliteta podataka obuhvaća različite aspekte, kao što su tehnološka, geografska i vremenska reprezentativnost te cjelovitost i preciznost podataka inventara.

Ocjena kvalitete podataka (DQR) – polukvantitativna procjena kriterija kvalitete skupa podataka, na temelju tehnološke reprezentativnosti, geografske reprezentativnosti, vremenske reprezentativnosti i preciznosti. Pod kvalitetom podataka smatra se kvaliteta dokumentiranog skupa podataka.

Odgođene emisije – emisije koje se ispuštaju s vremenom, npr. tijekom dugih faza uporabe ili konačnog odlaganja, naspram jedne emisije u vremenu t.

Izravni elementarni tokovi (nazivaju se i elementarni tokovi) – sve izlazne emisije i ulazne uporabe resursa koje se javljaju izravno u kontekstu procesa. Primjeri su emisije iz kemijskog procesa ili fugitivne emisije iz kotla izravno na lokaciji.

Izravna prenamjena zemljišta (dLUC) – pretvorba iz jedne vrste uporabe zemljišta u drugu, što se odvija na jedinstvenoj površini zemljišta i ne dovodi do promjene u drugom sustavu.

Izravno pripisiv – odnosi se na proces, aktivnost ili učinak koji se događa unutar utvrđene granice sustava.

Raščlanjivanje – proces u kojem se agregirani skup podataka raščlanjuje na manje jedinične procesne skupove podataka (horizontalni ili vertikalni). Raščlanjivanje može pomoći da se dobiju konkretniji podaci. Postupak raščlanjivanja nikad ne bi smio ugroziti niti prijetiti da ugrozi kvalitetu i dosljednost izvornog agregiranog skupa podataka.

Faza na kraju lanca opskrbe – odvija se duž lanca opskrbe proizvoda nakon referentne točke.

Ekotoksičnost, slatkovodna – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir toksični učinci na ekosustav, koji mogu naštetiti pojedinačnim vrstama i promijeniti strukturu i funkciju ekosustava. Ekotoksičnost je rezultat niza različitih toksikoloških mehanizama koje uzrokuje ispuštanje tvari s izravnim učinkom na zdravlje ekosustava.

Komunikacijski kanali za ekološki otisak – svi mogući načini koji se mogu upotrebljavati za priopćavanje rezultata studije ekološkog otiska dionicima (npr. oznake, izjave o okolišu za proizvode, tvrdnje o prihvatljivosti proizvoda za okoliš, internetske stranice, infografike itd.).

Skup podataka usklađen s ekološkim otiskom – skup podataka pripremljen u skladu sa zahtjevima za ekološki otisak koji Glavna uprava Zajedničkog istraživačkog centra (GU JRC) redovito ažurira (2).

Praćenje električne energije (3) – proces dodjeljivanja značajki proizvodnje električne energije potrošnji električne energije.

Elementarni tokovi – u inventaru životnog ciklusa elementarni tokovi uključuju „materijal ili energiju koji ulaze u proučavani sustav i uzeti su iz okoliša bez prethodne ljudske transformacije odnosno materijal ili energiju koji napuštaju proučavani sustav i ispuštaju se u okoliš bez naknadne ljudske transformacije”.

Elementarni tokovi uključuju, na primjer, resurse uzete iz prirode ili emisije u zrak, vodu i tlo koji su izravno povezani s faktorima karakterizacije kategorija učinka ekološkog otiska.

Ekološki aspekt – element aktivnosti ili proizvoda ili usluga organizacije koji uzajamno djeluje ili može uzajamno djelovati s okolišem.

Procjena učinka ekološkog otiska (EF) – faza analize PEF-a koja je usmjerena na razumijevanje i evaluaciju opsega i važnosti mogućih učinaka sustava proizvoda na okoliš za vrijeme životnog ciklusa proizvoda. Metodama procjene učinka dobivaju se faktori karakterizacije učinka za elementarne tokove kako bi se agregirao učinak i dobio ograničen broj posrednih pokazatelja.

Metoda procjene učinka ekološkog otiska (EF) – protokol za pretvaranje podataka inventara životnog ciklusa u kvantitativne doprinose predmetnom učinku na okoliš.

Kategorija učinka ekološkog otiska (EF) – razred uporabe resursa ili učinka na okoliš s kojim su povezani podaci inventara životnog ciklusa.

Pokazatelj kategorije učinka ekološkog otiska (EF) – prikaz kategorije učinka ekološkog otiska koji se može kvantificirati.

Učinak na okoliš – svaka promjena u okolišu, bilo štetna ili korisna, koja u cijelosti ili djelomično proizlazi iz aktivnosti, proizvoda ili usluga organizacije.

Ekološki mehanizam – sustav fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa za određenu kategoriju učinka ekološkog otiska koji povezuje rezultate inventara životnog ciklusa s pokazateljima kategorije ekološkog otiska.

Eutrofikacija – kategorija učinka ekološkog otiska povezana s hranjivim tvarima (osobito dušikom i fosforom) iz komunalne kanalizacije i gnojenih poljoprivrednih zemljišta koje ubrzavaju rast algi i druge vegetacije u vodi.

Pri razgradnji organskog materijala troši se kisik, što dovodi do nedostatka kisika, a u nekim slučajevima i pomora ribe. Eutrofikacijom se količina emitiranih tvari pretvara u zajedničku mjeru, izraženu kao kisik koji je potreban za razgradnju mrtve biomase.

Za procjenu učinaka uslijed eutrofikacije upotrebljavaju se tri kategorije učinka ekološkog otiska: kopnena eutrofikacija, slatkovodna eutrofikacija i morska eutrofikacija.

Vanjska komunikacija – komunikacija sa svakom zainteresiranom stranom osim naručitelja ili izvođača studije.

Ekstrapolirani podaci – podaci iz određenog procesa koji se upotrebljavaju za prikazivanje sličnog procesa za koji podaci nisu dostupni, pod pretpostavkom da su razumno reprezentativni.

Dijagram tokova – shematski prikaz tokova koji se odvijaju tijekom jedne ili više faza procesa unutar životnog ciklusa proizvoda koji se procjenjuje.

Primarni elementarni tokovi – izravni elementarni tokovi (emisije i resursi) za koje je dostupan pristup primarnim podacima (ili informacijama specifičnima za poduzeće).

Primarni procesi – procesi u životnom ciklusu proizvoda za koje je dostupan izravan pristup informacijama. Na primjer, lokacija proizvođača i drugi procesi kojima upravlja proizvođač ili njegovi izvođači (npr. prijevoz robe, usluge sjedišta itd.).

Funkcionalna jedinica – definira kvalitativne i kvantitativne aspekte funkcija i/ili usluga koje pruža proizvod koji se evaluira. Definicija funkcionalne jedinice odgovara na pitanja „što?”, „koliko?”, „koliko dobro?” i „koliko dugo?”.

Od vrata do vrata – djelomični lanac opskrbe proizvoda koji uključuje samo procese koji se izvršavaju u vezi s proizvodom unutar određene organizacije ili lokacije.

Od vrata do groba – djelomični lanac opskrbe proizvoda koji uključuje samo faze distribucije, skladištenja, uporabe i odlaganja ili recikliranja.

Potencijal globalnog zagrijavanja (GWP) – indeks kojim se mjeri zračenje jedinične mase određene tvari koje se akumulira u odabranom vremenskom okviru. Izražava se u obliku referentne tvari (na primjer, u jedinicama ekvivalenta CO2) i određenog vremenskog okvira (npr. GWP 20, GWP 100, GWP 500 – za 20, 100 odnosno 500 godina).

Kombiniranjem informacija o zračenju (tok energije koji uzrokuje emisija tvari) i vremenu tijekom kojeg ono ostaje u atmosferi potencijal globalnog zagrijavanja pokazuje mjeru sposobnosti tvari da utječe na globalnu prosječnu površinsku temperaturu zraka i time posljedično utječe na različite klimatske parametre i njihove učinke, kao što su učestalost i intenzitet oluja, količina oborina i učestalost poplava itd.

Horizontalno uprosječivanje – radnja agregiranja više jediničnih procesnih skupova podataka ili agregiranih procesnih skupova podataka u kojima svaki pruža isti referentni protok kako bi se stvorio novi procesni skup podataka.

Toksičnost za ljude – kancerogeni učinci – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir štetni učinci na ljudsko zdravlje koje uzrokuje unos toksičnih tvari udisanjem zraka, konzumacijom hrane/vode, prolaskom kroz kožu – u mjeri u kojoj su povezani s rakom.

Toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir štetni učinci na ljudsko zdravlje koje uzrokuje unos toksičnih tvari udisanjem zraka, konzumacijom hrane/vode, prolaskom kroz kožu – u mjeri u kojoj su povezani s nekancerogenim učincima koje ne uzrokuju čestice/anorganske tvari raspršene u zraku ili ionizirajuće zračenje.

Neovisni vanjski stručnjak – stručna osoba koju naručitelj studije ekološkog otiska ni korisnik metode mjerenja ekološkog otiska ne zapošljava na puno ili nepuno radno vrijeme i koja nije uključena u utvrđivanje opsega studije ekološkog otiska ni njezinu provedbu.

Neizravna prenamjena zemljišta (iLUC) – događa se kad potražnja za pojedinom uporabom zemljišta dovede do promjena izvan granice sustava, tj. u drugim vrstama uporabe zemljišta. Ti neizravni učinci mogu se prije svega procijeniti gospodarskim modeliranjem potražnje za zemljištem ili modeliranjem premještanja aktivnosti na globalnoj razini.

Ulazni tokovi – tok proizvoda, materijala ili energije koji ulazi u jedinični proces. Proizvodi i materijali uključuju sirovine, poluproizvode i suproizvode.

Poluproizvod – izlazni oblik jediničnog procesa koji predstavlja ulaz za druge jedinične procese u kojima je potrebna dodatna transformacija unutar sustava. Poluproizvod je proizvod koji je potrebno dodatno preraditi prije nego što se može prodati krajnjem potrošaču.

Ionizirajuće zračenje, ljudsko zdravlje – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir štetni učinci na ljudsko zdravlje koje uzrokuju ispuštanja radioaktivnih tvari.

Uporaba zemljišta – kategorija učinka ekološkog otiska povezana s uporabom (zauzimanje) i prenamjenom (pretvorba) površine zemljišta aktivnostima kao što su poljoprivreda, šumarstvo, cestogradnja, stanovanje, rudarenje itd.

Pri zauzimanju zemljišta razmatraju se učinci uporabe zemljišta, veličina obuhvaćene površine i trajanje njezina zauzimanja (promjene kvalitete tla množe se s površinom i trajanjem). Pri pretvorbi zemljišta razmatraju se opseg promjena svojstava zemljišta i zahvaćena površina (promjene kvalitete tla množe se s površinom).

Glavni verifikator – osoba koja je dio tima verifikatora i ima dodatne odgovornosti u odnosu na druge verifikatore u timu.

Životni ciklus – uzastopne i međusobno povezane faze sustava proizvoda, od dobavljanja sirovina ili stvaranja iz prirodnih izvora do konačnog odlaganja.

Pristup životnog ciklusa – njime se uzimaju u obzir raspon tokova resursa i ekoloških intervencija povezanih s proizvodom iz perspektive lanca opskrbe, uključujući sve faze od dobavljanja sirovina, preko prerade, distribucije i uporabe do procesâ na kraju životnog vijeka, i svi relevantni povezani učinci na okoliš (umjesto usmjerenja na jedan aspekt).

Procjena životnog ciklusa (LCA) – prikupljanje i evaluacija ulaznih i izlaznih tokova i mogućih učinaka sustava proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa.

Procjena učinka životnog ciklusa (LCIA) – faza procjene životnog ciklusa kojom se nastoji razumjeti i evaluirati opseg i značaj mogućih učinaka sustava na okoliš za vrijeme životnog ciklusa.

Primijenjene metode LCIA-a pružaju faktore karakterizacije učinka za elementarne tokove radi agregiranja učinka kako bi se dobio ograničen broj posrednih pokazatelja i/ili pokazatelja oštećenja.

Inventar životnog ciklusa (LCI) – kombinirani skup razmjena elementarnih tokova te tokova otpada i proizvoda u skupu podataka LCI-ja.

Skup podataka inventara životnog ciklusa (LCI) – dokument ili datoteka s informacijama o životnom ciklusu određenog proizvoda ili drugim referencama (npr. lokacijom ili procesom), kojim se obuhvaćaju opisni metapodaci i kvantitativni inventar životnog ciklusa. Skup podataka LCI-ja može biti jedinični procesni skup podataka ili djelomično agregirani ili agregirani skup podataka.

Stopa opterećenja – omjer stvarnog opterećenja i punog opterećenja ili kapaciteta (npr. masa ili obujam) koje vozilo prevozi po putovanju.

Specifičan za materijal – generički aspekt materijala. Na primjer, stopa recikliranja polietilen tereftalata (PET).

Multifunkcionalnost – ako proces ili pogon obavlja više funkcija, tj. pruža nekoliko dobara i/ili usluga („suproizvodi”), onda je„multifunkcionalan”. U tim slučajevima svi ulazni tokovi i emisije povezani s procesom moraju se podijeliti između predmetnog proizvoda i drugih suproizvoda u skladu s jasno navedenim procedurama.

Neelementarni (ili složeni) tokovi – u inventaru životnog ciklusa neelementarni tokovi uključuju sve ulazne (npr. električna energija, materijali, prijevozni procesi) i izlazne tokove (npr. otpad, nusproizvodi) u sustavu za koje je potrebno daljnje modeliranje kako bi se pretvorili u elementarne tokove.

Znače isto što i „podaci o aktivnosti”.

Normalizacija – nakon koraka karakterizacije normalizacija je korak u kojem se rezultati procjene učinka životnog ciklusa dijele s faktorima normalizacije koji predstavljaju ukupan inventar referentne jedinice (npr. cijela zemlja ili prosječni građanin).

Normaliziranim rezultatima procjene učinka životnog ciklusa izražavaju se relativni udjeli učinaka analiziranog sustava u smislu ukupnih doprinosa svakoj kategoriji učinka po referentnoj jedinici.

Pri prikazivanju normaliziranih rezultata procjene učinka životnog ciklusa s usporednim prikazom različitih područja učinka vidljivo je na koje kategorije učinka analizirani sustav utječe najviše, a na koje najmanje.

Normalizirani rezultati procjene učinka životnog ciklusa odražavaju samo doprinos analiziranog sustava potencijalu ukupnog učinka, a ne težinu/važnost odgovarajućeg ukupnog učinka. Normalizirani rezultati su bez dimenzija, ali ne zbrajaju se.

Sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR-i) – pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora.

OEFSR-i pomažu usmjeriti fokus studije OEF-a na najvažnije aspekte i parametre i time povećati relevantnost, obnovljivost i dosljednost rezultata smanjivanjem troškova u usporedbi sa studijom koja se temelji na sveobuhvatnim zahtjevima metode mjerenja OEF-a. Samo OEFSR-i koje je sastavila Europska komisija ili koji su sastavljeni u suradnji s njom, odnosno koje je donijela Europska komisija ili koji su doneseni kao akti EU-a, priznaju se kao OEFSR-i koji su u skladu s ovom metodom.

Izlazni tokovi – tok proizvoda, materijala ili energije koji izlazi iz jediničnog procesa. Proizvodi i materijali uključuju sirovine, poluproizvode, suproizvode i ispuštanja. Smatra se da izlazni tokovi obuhvaćaju i elementarne tokove.

Oštećenje ozonskog omotača – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzima u obzir uništenje stratosferskog ozonskog omotača emisijama tvari koje oštećuju ozonski sloj, na primjer dugovječnih plinova koji sadržavaju klor i brom (npr. klorofluorougljici (CFC-i), klorofluorougljikovodici (HCFC-i), haloni).

Djelomično raščlanjen skup podataka – skup podataka s LCI-jem koji sadržava elementarne tokove i podatke o aktivnosti i koji tvori cjelovit agregirani skup podataka LCI-ja ako se kombinira s dopunskim temeljnim skupovima podataka.

Djelomično raščlanjen skup podataka na razini –1. – djelomično raščlanjen skup podataka na razini 1. sadržava elementarne tokove i podatke o aktivnosti za jednu razinu niže u lancu opskrbe, a svi su dopunski temeljni skupovi podataka u agregiranom obliku.

Slika 1.

Primjer djelomično raščlanjenog skupa podataka na razini –1.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Čestice – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzimaju u obzir štetni učinci na ljudsko zdravlje koje uzrokuju emisije čestica i njihovih prekursora (NOx, SOx, NH3).

Potporna studija PEFCR-a – studija PEF-a koja se temelji na nacrtu PEFCR-a. Njome se potvrđuju odluke donesene u nacrtu PEFCR-a prije nego što se objavi konačni PEFCR.

Profil PEF-a – kvantificirani rezultati studije PEF-a. Uključuje kvantifikaciju učinaka za različite kategorije učinka i dodatne informacije o okolišu koje se smatraju nužnima za izvješćivanje.

Izvješće o PEF-u – dokument u kojem su sažeti rezultati studije PEF-a.

Studija PEF-a za reprezentativni proizvod (PEF-RP) – studija PEF-a koja se provodi na jednom ili više reprezentativnih proizvoda i namijenjena je tomu da se utvrde najrelevantnije faze životnog ciklusa, procesi, elementarni tokovi, kategorije učinka i svi ostali važni zahtjevi potrebni za definiranje referentne vrijednosti za kategoriju/potkategorije proizvoda unutar područja primjene PEFCR-a.

Studija PEF-a – pojam koji se upotrebljava za identifikaciju svih radnji potrebnih za izračun rezultata PEF-a. Uključuje modeliranje, prikupljanje podataka i analizu rezultata. Rezultati studije PEF-a osnova su za sastavljanje izvješća o PEF -u.

Fotokemijsko nastajanje ozona – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se uzima u obzir stvaranje ozona na prizemnoj razini troposfere uzrokovano fotokemijskom oksidacijom hlapivih organskih spojeva (HOS) i ugljikova monoksida (CO) u prisutnosti dušikovih oksida (NOx) i sunčeve svjetlosti.

Visoke koncentracije prizemnog troposferskog ozona reagiraju s organskim materijalima i oštećuju vegetaciju, dišni sustav ljudi i materijale koje je izradio čovjek.

Populacija – svaka konačna ili beskonačna skupina pojedinaca (ne nužno živih) koja je predmet statističke studije.

Primarni podaci – podaci iz specifičnih procesa unutar lanca opskrbe korisnika metode mjerenja PEF-a ili korisnika PEFCR-a.

Takvi podaci mogu biti u obliku podataka o aktivnosti ili primarnih elementarnih tokova (inventar životnog ciklusa). Primarni podaci specifični su za lokaciju, poduzeće (ako postoji više lokacija za isti proizvod) ili lanac opskrbe.

Primarni podaci mogu se dobiti iz očitanja mjerača, evidencije o kupnji, računa za komunalne usluge, inženjerskih modela, izravnog praćenja, bilanci materijala/proizvoda, stehiometrije ili drugih metoda za dobivanje podatka iz specifičnih procesa u lancu vrijednosti korisnika metode mjerenja PEF-a ili korisnika PEFCR-a.

U toj metodi primarni podaci znače isto što i „podaci specifični za poduzeće” ili „podaci specifični za lanac opskrbe”.

Proizvod – bilo koja roba ili usluga.

Kategorija proizvoda – skupina proizvoda (ili usluga) koji mogu ispuniti istovjetne funkcije.

Pravila o kategorijama proizvoda (PCR-i) – skup posebnih pravila, zahtjeva i smjernica za izradu izjava o okolišu tip III za jednu ili više kategorija proizvoda.

Pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i) – pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija za određenu kategoriju proizvoda.

PEFCR-i pomažu usmjeriti fokus studije PEF-a na najvažnije aspekte i parametre i time povećati relevantnost, obnovljivost i dosljednost rezultata smanjivanjem troškova u usporedbi sa studijom koja se temelji na sveobuhvatnim zahtjevima metode mjerenja PEF-a.

Samo PEFCR-i koje je sastavila Europska komisija ili koji su sastavljeni u suradnji s njom, odnosno koje je donijela Komisija ili koji su doneseni kao akti EU-a, priznaju se kao PEFCR-i koji su u skladu s ovom metodom.

Tok proizvoda – proizvodi koji ulaze u drugi sustav proizvoda ili izlaze iz njega.

Sustav proizvoda – skupina jediničnih procesa s elementarnim tokovima i tokovima proizvoda koji izvršavaju jednu ili više definiranih funkcija i kojima se modelira životni ciklus proizvoda.

Sirovina – primarna ili sekundarna sirovina koja se koristi za proizvodnju proizvoda.

Referentni protok – mjera izlaznih rezultata procesa u određenom sustavu proizvoda koji su potrebni da bi se ispunila funkcija izražena funkcionalnom jedinicom.

Obnova – proces vraćanja komponenti u funkcionalno i/ili zadovoljavajuće stanje u usporedbi s izvornom specifikacijom (pružanje iste funkcije) pomoću metoda kao što je nanošenje novog površinskog sloja, ponovno bojenje itd. Obnovljene proizvode moglo se ispitati i provjeriti rade li ispravno.

Ispuštanja – emisije u zrak i ispuštanja u vodu i tlo.

Reprezentativni proizvod (model) – može biti stvarni ili virtualni (nepostojeći) proizvod. Virtualni proizvod trebao bi se izračunati na temelju prosječnih značajki ponderiranih prodajom na europskom tržištu za sve postojeće tehnologije/materijale obuhvaćene kategorijom ili potkategorijom proizvoda.

Ako je to opravdano, mogu se primijeniti drugi skupovi ponderiranja, na primjer ponderirani prosjek na temelju mase (tona materijala) ili ponderirani prosjek na temelju jedinica proizvoda (komadi).

Reprezentativni uzorak – reprezentativni uzorak je s obzirom na jednu ili više varijabli onaj uzorak u kojem je distribucija tih varijabli potpuno ista (ili slična) kao u populaciji čiji je uzorak podskup.

Uporaba resursa, fosilna goriva – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se u obzir uzima uporaba neobnovljivih fosilnih prirodnih resursa (npr. prirodni plin, ugljen, nafta).

Uporaba resursa, minerali i metali – kategorija učinka ekološkog otiska kojom se u obzir uzima uporaba neobnovljivih abiotičkih prirodnih resursa (minerali i metali).

Preispitivanje – postupak namijenjen osiguravanju da je postupak sastavljanja ili redigiranja PEFCR-a izvršen u skladu sa zahtjevima navedenima u metodi mjerenja PEF-a i Prilogu II. dijelu A.

Izvješće o preispitivanju – dokumentacija postupka preispitivanja koja uključuje izjavu o preispitivanju, sve relevantne informacije o postupku preispitivanja, detaljne primjedbe preispitivača i odgovarajuće odgovore te ishod. Dokument sadržava elektronički ili vlastoručni potpis preispitivača (ili glavnog preispitivača ako u preispitivanju sudjeluje povjerenstvo za preispitivanje).

Povjerenstvo za preispitivanje – tim stručnjaka (preispitivača) koji će ocijeniti PEFCR.

Preispitivač – neovisni vanjski stručnjak koji provodi preispitivanje PEFCR-a i po mogućnosti sudjeluje u povjerenstvu za preispitivanje.

Uzorak – podskup koji sadržava značajke šire populacije. Uzorci se upotrebljavaju u statističkom ispitivanju ako su populacije prevelike da bi ispitivanje moglo uključiti sve moguće članove ili opažanja. Uzorak bi trebao predstavljati čitavu populaciju i ne odražavati pristranost prema određenoj značajki.

Sekundarni podaci – podaci koji ne potječu iz određenog procesa unutar lanca opskrbe poduzeća koje provodi studiju PEF-a.

To se odnosi na podatke koje poduzeće ne prikuplja, ne mjeri niti procjenjuje izravno, već se dobivaju iz baze podataka LCI-ja treće strane ili iz drugih izvora.

U sekundarne podatke ubrajaju se podaci o prosječnim vrijednostima u industriji (npr. iz objavljenih podataka o proizvodnji, iz vladinih statističkih podataka i od industrijskih udruženja, iz studija literature, inženjerskih studija i patenata); ti se podaci mogu temeljiti i na financijskim podacima te sadržavati posredne podatke i druge generičke podatke.

Primarni podaci koji prolaze kroz korak horizontalnog agregiranja smatraju se sekundarnim podacima.

Analiza osjetljivosti – sustavne procedure za procjenu učinaka odluka koje su donesene u vezi s metodama i podacima na rezultate studije PEF-a.

Podaci specifični za lokaciju – podaci koji se izravno mjere ili prikupljaju iz jednog pogona (proizvodne lokacije).

Znače isto što i „primarni podaci”.

Jedna sveobuhvatna ocjena – zbroj ponderiranih rezultata ekološkog otiska svih kategorija učinka na okoliš.

Specifični podaci – izravno izmjereni ili prikupljeni podaci koji su reprezentativni za aktivnosti u određenom pogonu ili skupini pogona.

Znače isto što i „primarni podaci”.

Daljnja podjela – daljnja podjela uključuje raščlanjivanje multifunkcionalnih procesa ili pogona kako bi se izolirali ulazni tokovi koji su izravno povezani sa svakim izlaznim tokom procesa ili pogona. Proces se istražuje da bi se utvrdilo je li moguća njegova daljnja podjela. Ako je daljnja podjela moguća, podaci inventara trebali bi se prikupiti samo za one jedinične procese koji su izravno pripisivi predmetnim proizvodima/uslugama.

Potpopulacija – svaka konačna ili beskonačna skupina pojedinaca (ne nužno živih) koja je predmet statističke studije i tvori homogeni podskup čitave populacije.

Znači isto što i „stratum”.

Potprocesi – procesi koji se upotrebljavaju za prikazivanje aktivnosti procesa razine 1. (= sastavni elementi). Potprocesi se mogu prikazati u (djelomično) agregiranom obliku (vidjeti sliku 1.).

Poduzorak – uzorak potpopulacije.

Lanac opskrbe – sve aktivnosti na početku i kraju lanca opskrbe koje su povezane s operacijama korisnika metode mjerenja PEF-a, uključujući uporabu prodanih proizvoda od strane potrošača i obradu prodanih proizvoda na kraju životnog vijeka nakon što ih potrošači upotrijebe.

Specifičan za lanac opskrbe – odnosi se na specifičan aspekt specifičnog lanca opskrbe poduzeća. Na primjer, reciklirani udio aluminija koji proizvodi određeno poduzeće.

Granica sustava – definicija aspekata koji su uključeni u studiju ili iz nje isključeni. Na primjer, za analizu ekološkog otiska „od kolijevke do groba” granica sustava uključuje sve aktivnosti od faze vađenja sirovina, preko prerade, distribucije, skladištenja i uporabe do odlaganja ili recikliranja.

Dijagram granice sustava – grafički prikaz granice sustava utvrđene za studiju PEF-a.

Privremeno skladištenje ugljika – odvija se kad proizvod smanjuje stakleničke plinove u atmosferi ili stvara negativne emisije uklanjanjem i skladištenjem ugljika u ograničenom razdoblju.

Izjava o okolišu tip III – izjava o okolišu koja pruža kvantificirane podatke o okolišu pomoću unaprijed utvrđenih parametara i, prema potrebi, dodatne informacije o okolišu.

Analiza nesigurnosti – postupak za procjenu nesigurnosti u rezultatima studije PEF-a zbog varijabilnosti podataka i nesigurnosti povezane s odabirom.

Jedinični proces – najmanji element koji se razmatra u LCI-ju za koji se kvantificiraju ulazni i izlazni podaci.

Jedinični proces, crna kutija – procesni lanac ili jedinični proces na razini pogona. To obuhvaća horizontalno uprosječene jedinične procese na različitim lokacijama. Obuhvaća i multifunkcionalne jedinične procese u kojima različiti suproizvodi prolaze kroz različite korake prerade unutar crne kutije, što uzrokuje probleme s dodjeljivanjem za taj skup podataka (4).

Jedinični proces, jedna operacija – jedinični proces vrste jedinične operacije koji se ne može dalje podijeliti. Obuhvaća višefunkcionalne procese vrste jedinične operacije (5).

Faza na početku lanca opskrbe – odvija se duž lanca opskrbe kupljene robe/usluga prije ulaska u granicu sustava.

Korisnik PEFCR-a – dionik koji provodi studiju PEF-a na temelju PEFCR-a.

Korisnik metode mjerenja PEF-a – dionik koji provodi studiju PEF-a na temelju metode mjerenja PEF-a.

Korisnik rezultata PEF-a – dionik koji se koristi rezultatima PEF-a u bilo koju internu ili vanjsku svrhu.

Validacija – verifikator ekološkog otiska validacijom potvrđuje da su informacije i podaci u studiji PEF-a, izvješću o PEF-u i komunikacijskim kanalima pouzdani, vjerodostojni i točni.

Izjava o validaciji – završni dokument u kojem se objedinjuju zaključci jednog verifikatora ili tima verifikatora koji se odnose na studiju ekološkog otiska. Taj je dokument obavezan i sadržava elektronički ili vlastoručni potpis verifikatora ili (ako je uključen verifikacijski odbor) glavnog verifikatora.

Verifikacija – postupak ocjenjivanja sukladnosti koji provodi verifikator ekološkog otiska kako bi utvrdio je li studija PEF-a provedena u skladu s Prilogom I.

Izvješće o verifikaciji – dokumentacija postupka verifikacije i nalazi, uključujući detaljne primjedbe verifikatora i odgovarajuće odgovore. Taj je dokument obavezan, ali može biti povjerljiv. Dokument sadržava elektronički ili vlastoručni potpis verifikatora ili (ako je uključen verifikacijski odbor) glavnog verifikatora.

Tim verifikatora – tim verifikatora koji će verificirati studiju ekološkog otiska, izvješće o ekološkom otisku i komunikacijske kanale za ekološki otisak.

Verifikator – neovisni vanjski stručnjak koji provodi verifikaciju studije ekološkog otiska i po mogućnosti sudjeluje u timu verifikatora.

Vertikalno agregiranje – tehničko ili inženjersko agregiranje odnosi se na vertikalno agregiranje jediničnih procesa koji su izravno povezani unutar jednog pogona ili skupine procesa. Vertikalno agregiranje uključuje kombiniranje jediničnih procesnih skupova podataka (ili agregiranih procesnih skupova podataka) povezanih protokom.

Otpad – tvari ili predmeti koje posjednik namjerava (ili mora) zbrinuti.

Uporaba vode – kategorija učinka ekološkog otiska koja obuhvaća preostalu relativnu količinu dostupne vode po površini slivnog područja nakon što se ispuni potražnja ljudi i vodenih ekosustava. Njome se procjenjuje potencijal nedostatka vode za ljude ili ekosustave na temelju pretpostavke da što manje vode preostane dostupno po površini, to je vjerojatnije da će drugi korisnik iskusiti njezin nedostatak.

Ponderiranje – korak koji podržava tumačenje i priopćavanje rezultata analize. Rezultati PEF-a množe se skupom faktora ponderiranja (u %), koji odražavaju pretpostavljenu relativnu važnost razmatranih kategorija učinka. Ponderirani rezultati ekološkog otiska iz različitih kategorija učinka mogu se izravno usporediti, kao i zbrojiti kako bi se dobila jedna sveobuhvatna ocjena.

Odnos s drugim metodama i normama

Svaki zahtjev utvrđen u metodi mjerenja PEF-a osmišljen je uzimajući u obzir preporuke sličnih, široko priznatih metoda izračunavanja utjecaja proizvoda na okoliš i dokumenata sa smjernicama.

Konkretno, razmatrali su se sljedeći metodološki vodiči:

ISO norme, točnije:

(a)	EN ISO 14040:2006 Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa (LCA) – Načela i okvir rada;

(b)	EN ISO 14044:2006 Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa (LCA) – Zahtjevi i smjernice;

(c)	EN ISO 14067:2018 Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju;

(d)	ISO 14046:2014 Upravljanje okolišem – Vodeni otisak – Načela, zahtjevi i smjernice;

(e)	EN ISO 14020:2001 Znakovi i izjave zaštite okoliša – Opća načela;

(f)	EN ISO 14021:2016 Znakovi i izjave o zaštiti okoliša – Samodeklarirane tvrdnje o utjecaju na okoliš (Označavanje znakovima zaštite okoliša tipa II);

(g)	EN ISO 14025:2010 Oznake i izjave za područje okoliša – Izjave o okolišu tip III – Načela i postupci;

(h)	ISO 14050:2020 Upravljanje okolišem – Rječnik;

(i)	CEN ISO/TS 14071:2016 Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa – Procesi kritičke ocjene i kompetencije ocjenjivača: Dodatni zahtjevi i smjernice za normu EN ISO 14044:2006;

(j)	ISO 17024:2012 Ocjenjivanje sukladnosti – Opći zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju osoba;

(k)	Vodič za PEF, Prilog Preporuci Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (travanj 2013.);

(l)	Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (International Reference Life Cycle Data System, ILCD) (6) koji je izradio Zajednički istraživački centar Europske komisije;

(m)	Norme za ekološki otisak (7);

(n)	Protokol o stakleničkim plinovima – Standard izračunavanja i izvješćivanja o životnom ciklusu proizvoda (8) (Svjetski institut za resurse – WRI/Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj – WBCSD);

(o)	BP X30-323-0:2015 Opća načela komunikacije o okolišu za proizvode za masovno tržište (Agence de la transition écologique, ADEME) (9);

(p)	PAS 2050:2011 Specifikacija za procjenu emisija stakleničkih plinova robe i usluga za vrijeme njihova životnog ciklusa (Britanski institut za norme – BSI);

(q)	Protokol ENVIFOOD (10);

(r)	FAO:2016. Procjena utjecaja lanaca opskrbe hranom za životinje na okoliš. Smjernice za procjenu. Partnerstvo LEAP.

Detaljan opis većine analiziranih metoda i ishod analize dostupni su u dokumentu „Analiza postojećih metodologija mjerenja ekološkog otiska proizvodâ i organizacija: Preporuke, obrazloženje i usklađivanje” (11).

1.   Pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (PEFCR-i)

Glavni je cilj PEFCR-a utvrditi dosljedan i specifičan skup pravila za izračunavanje relevantnih informacija o okolišu za proizvode koji pripadaju kategoriji proizvoda unutar njegova područja primjene. Važan je cilj usmjeriti se na ono što je najvažnije za određenu kategoriju proizvoda kako bi studije PEF-a bile jednostavnije, brže i isplativije.

Jednako je važan cilj omogućiti usporedbe i usporedne tvrdnje u svim slučajevima u kojima je to izvedivo, relevantno i primjereno. Usporedbe i usporedne tvrdnje dopuštene su samo ako se studije PEF-a provode u skladu s PEFCR-om. Sve studije PEF-a provode se u skladu s PEFCR-om ako je on dostupan za proizvod unutar područja primjene.

Zahtjevi za sastavljanje PEFCR-a utvrđeni su u Prilogu II. dijelu A. U PEFCR-u se mogu dodatno utvrditi zahtjevi navedeni u metodi mjerenja PEF-a i dodati novi zahtjevi ako ta metoda ostavlja više mogućih izbora. Cilj je da se PEFCR-i sastavljaju u skladu s metodom mjerenja PEF-a i pružaju specifikacije potrebne za postizanje usporedivosti, veće obnovljivosti, dosljednosti, relevantnosti, usredotočenosti i učinkovitosti studija PEF-a.

PEFCR-i bi trebali, koliko je to moguće i uzimajući u obzir različite kontekste primjene, biti u skladu s postojećim relevantnim međunarodnim pravilima o kategorijama proizvoda (PCR). Ako su dostupni drugi PCR-i iz drugih programa, potrebno ih je navesti i procijeniti. Mogu se upotrijebiti kao osnova za sastavljanje PEFCR-a u skladu sa zahtjevima navedenima u Prilogu II.

1.1.   Pristup i primjeri mogućih primjena

Pravila navedena u metodi mjerenja PEF-a omogućuju izvođačima da provode studije PEF-a veće obnovljivosti, dosljednosti, solidnosti, provjerljivosti i usporedivosti. Rezultati studija PEF-a temelj su informacija o ekološkom otisku i mogu se upotrijebiti u mnogo različitih područja primjene.

Primjene studija PEF-a bez postojećeg PEFCR-a za proizvod(e) unutar njegova područja primjene uključivat će:

1)

interne primjene: a) optimizaciju procesâ za vrijeme životnog ciklusa proizvoda; b) podršku upravljanju okolišem; c) utvrđivanje kritičnih točaka u pogledu zaštite okoliša; d) podršku dizajnu proizvoda kojim se smanjuju učinci na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa; e) poboljšanje i praćenje okolišne učinkovitosti;

2)

vanjske primjene (npr. poslovanje među poduzećima (B2B), poslovanje između poduzeća i potrošača (B2C)): a) primjenu ili usklađivanje s politikama koje se odnose na PEF; b) odgovaranje na zahtjeve kupaca i potrošača; c) stavljanje na tržište; d) suradnju duž lanaca opskrbe kako bi se optimizirao proizvod za vrijeme njegova životnog ciklusa; e) sudjelovanje u programima trećih strana u vezi s tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš ili osiguravanje vidljivosti proizvoda za koje se izračunavaju i priopćuju rezultati o utjecaju na okoliš za vrijeme njihova životnog ciklusa. Primjene studija PEF-a provedenih u skladu s postojećim PEFCR-om za proizvod unutar područja primjene, osim prethodno navedenih, uključivat će: — usporedbe i usporedne tvrdnje (tj. tvrdnje o općenitoj superiornosti ili istovjetnosti jednog proizvoda u odnosu na drugi u pogledu utjecaja na okoliš (na temelju norme EN ISO 14040:2006)) na temelju studija PEF-a, — usporedbe i usporedne tvrdnje u odnosu na referentnu vrijednost kategorije proizvoda, nakon čega slijedi ocjenjivanje drugih proizvoda s obzirom na njihov utjecaj u odnosu na referentnu vrijednost, — utvrđivanje značajnih učinaka na okoliš koji su zajednički za skupinu proizvoda, — osiguravanje vidljivosti proizvoda za koje se izračunavaju rezultati o utjecaju na okoliš za vrijeme njihova životnog ciklusa u okviru reputacijskih programa, — zelenu nabavu (javna i korporativna).

2.   Opća razmatranja za studije ekološkog otiska proizvoda (PEF)

2.1.   Kako primjenjivati ovu metodu

Ova metoda pruža pravila koja su potrebna za provedbu studije PEF-a, a prikazana je tako da su redoslijedom navedeni metodološki koraci koji se moraju provesti pri izračunu PEF-a.

Prema potrebi, odjeljci počinju općenitim opisom metodološkog koraka, zajedno s pregledom potrebnih razmatranja i pratećim primjerima.

Ako su utvrđeni dodatni zahtjevi za izradu PEFCR-a, oni su dostupni u Prilogu II.

2.2.   Načela za studije ekološkog otiska proizvoda

Kako bi se provela studija PEF-a, moraju se ispuniti sljedeća dva zahtjeva:

i)	popis materijala (BoM) specifičan je za proizvod u opsegu studije;

ii)	modeliranje proizvodnih procesa temelji se na podacima specifičnima za poduzeće (npr. energija potrebna za sastavljanje materijala/komponenti proizvoda u opsegu studije).

Napomena:

korišteni podaci o aktivnosti (uključujući BoM) za poduzeća koja proizvode više proizvoda specifični su za proizvod u opsegu studije.

Da bi se provele pouzdane, obnovljive i provjerljive studije PEF-a, potrebno se pridržavati osnovnog skupa analitičkih načela. Ta su načela sveobuhvatne smjernice o tome kako primijeniti metodu mjerenja PEF-a. Razmatraju se s obzirom na svaku fazu studija PEF-a, od definiranja cilja i opsega, preko prikupljanja podataka, procjene učinka i izvješćivanja do verifikacije ishodâ studije.

Korisnici ove metode dužni su primjenjivati sljedeća načela pri provedbi studije PEF-a:

(1)   Relevantnost

Sve primijenjene metode i podaci prikupljeni u svrhu kvantifikacije PEF-a relevantni su za studiju koliko god je to moguće.

(2)   Potpunost

Kvantifikacija PEF-a uključuje sve okolišno relevantne tokove materijala/energije i ostale ekološke intervencije potrebne za pridržavanje utvrđene granice sustava, zahtjeva u pogledu podataka i primijenjenih metoda procjene učinka.

(3)   Dosljednost

Potpuna dosljednost s ovom metodom održava se u svim koracima studije PEF-a kako bi se osigurale interna dosljednost i usporedivost.

(4)   Točnost

Poduzimaju se sva razumna nastojanja kako bi se umanjile nesigurnosti u modeliranju sustava proizvoda i izvješćivanju o rezultatima.

(5)   Transparentnost

Informacije o PEF-u otkrivaju se tako da ciljanim korisnicima omoguće potrebnu osnovu za odlučivanje i tako da dionici mogu procijeniti njihovu solidnost i pouzdanost.

2.3.   Faze studije ekološkog otiska proizvoda

Provedba studije PEF-a u skladu s ovom metodom sastoji se od nekoliko faza – tj. definiranje cilja, definiranje opsega, sastavljanje inventara životnog ciklusa (LCI), procjena učinka životnog ciklusa (LCIA), tumačenje rezultata PEF-a i izvješćivanje o PEF-u – vidjeti sliku 2.

Slika 2.

Faze studije ekološkog otiska proizvoda

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

U fazi definiranja cilja definiraju se ciljevi studije, tj. predviđena primjena, razlozi za provedbu studije i ciljana publika. U fazi definiranja opsega donose se glavni metodološki odabiri, na primjer točna definicija funkcionalne jedinice, utvrđivanje granice sustava, odabir dodatnih informacija o okolišu i tehničkih informacija, te glavne pretpostavke i ograničenja.

Faza LCI-ja uključuje postupak prikupljanja podataka i postupak izračuna kvantifikacije ulaznih i izlaznih tokova proučavanog sustava. Ulazni i izlazni tokovi odnose se na energiju, sirovine i ostale fizičke ulazne materijale, proizvode, suproizvode i otpad te emisije u zrak/vodu/tlo. Prikupljeni podaci odnose se na primarne i sekundarne procese. Podaci se dovode u odnos s procesnim jedinicama i funkcionalnom jedinicom. LCI je iterativan proces. Štoviše, kako se prikupljaju podaci i stječe više saznanja o sustavu, mogu se utvrditi novi zahtjevi ili ograničenja u pogledu podataka zbog kojih je potrebno izmijeniti postupke prikupljanja podataka kako bi ciljevi studije i dalje bili ispunjeni.

U fazi procjene učinka rezultati LCI-ja povezuju se s kategorijama i pokazateljima učinka na okoliš. To se radi pomoću metoda LCIA-a, kojima se emisije prvo razvrstavaju u kategorije učinka, a zatim izražavaju kao iste mjerne jedinice (npr. emisije CO2 i CH4 izražavaju se kao emisije ekvivalenta CO2 primjenom njihova potencijala globalnog zagrijavanja). Primjeri kategorija učinka su klimatske promjene, acidifikacija i uporaba resursa.

U fazi tumačenja rezultati iz LCI-ja i LCIA-a tumače se u skladu s navedenim ciljem i opsegom. U toj fazi utvrđuju se najrelevantnije kategorije učinka, faze životnog ciklusa, procesi i elementarni tokovi. Na temelju analitičkih rezultata mogu se donijeti zaključci i preporuke. Faza uključuje i korak izvješćivanja zamišljen tako da se rezultati studije PEF-a sažmu u izvješću o PEF-u.

Naposljetku, u fazi verifikacije provodi se postupak ocjenjivanja sukladnosti kako bi se provjerilo je li studija PEF-a provedena u skladu s ovom metodom mjerenja PEF-a. Verifikacija je obavezna kad god se studija PEF-a ili dio informacija iz nje upotrebljava za bilo koju vrstu vanjske komunikacije.

3.   Definiranje ciljeva i opsega studije ekološkog otiska proizvoda

3.1.   Definiranje cilja

Definiranje cilja prvi je korak studije PEF-a i njime se utvrđuje opći kontekst studije. Svrha je jasnog definiranja ciljeva osigurati da su ciljevi, metode, rezultati i predviđene primjene usklađeni i da postoji zajednička vizija za usmjeravanje sudionika u studiji.

Odluka o primjeni metode mjerenja PEF-a podrazumijeva da će o nekim aspektima definiranja cilja biti odlučeno unaprijed zbog posebnih zahtjeva povezanih s tom metodom.

Pri definiranju ciljeva važno je utvrditi predviđene primjene i stupanj analitičke podrobnosti i rigoroznosti studije. To se odražava u definiranim ograničenjima studije (faza definiranja opsega).

Definiranje cilja studije PEF-a uključuje:

1.	predviđenu primjenu (ili primjene);

2.	razloge za provedbu studije i kontekst odluke;

3.	ciljnu publiku;

4.	naručitelja studije;

5.	identitet verifikatora.

Tablica 1.

Primjer definiranja cilja – ekološki otisak proizvoda za majicu

Aspekti	Pojedinosti
Predviđena primjena (ili primjene):	informiranje kupca o proizvodu
Razlozi za provedbu studije i kontekst odluke:	odgovor na zahtjev kupca
Ciljna publika:	vanjska tehnička publika, poslovanje među poduzećima
Verifikator:	neovisni vanjski verifikator, g. Y
Naručitelj studije:	društvo s ograničenom odgovornošću G

3.2.   Definiranje opsega

Opsegom studije PEF-a detaljno se opisuje sustav koji se evaluira i tehničke specifikacije.

Definicija opsega mora biti u skladu s definiranim ciljevima studije i uključivati (detaljniji opis vidjeti u odjeljcima u nastavku):

1.	funkcionalnu jedinicu i referentni protok;

2.	granicu sustava;

3.	kategorije učinka ekološkog otiska (12);

4.	dodatne informacije koje treba uključiti;

5.	pretpostavke/ograničenja.

3.2.1.   Funkcionalna jedinica i referentni protok

Funkcionalna jedinica je kvantificirani učinak sustava proizvoda koji je potrebno upotrijebiti kao referentnu jedinicu. Funkcionalna jedinica kvalitativno i kvantitativno opisuje funkcije i trajanje proizvoda u opsegu studije.

Referentni protok je količina proizvoda koji su potrebni za pružanje definirane funkcije. Svi drugi ulazni i izlazni tokovi u analizi kvantitativno su povezani s njime. Broj proizvoda koji su potrebni za ispunjavanje životnog vijeka proizvoda uvijek bi trebalo zaokružiti, osim ako postoji valjan razlog da se to ne učini. Referentni protok može se izraziti u izravnoj vezi s funkcionalnom jedinicom ili na način koji je više usmjeren na proizvod.

Korisnici metode mjerenja PEF-a definiraju funkcionalnu jedinicu i referentni protok za studiju PEF-a. Osim toga, opisuju koji aspekti proizvoda nisu obuhvaćeni funkcionalnom jedinicom i navode razlog za to (npr. jer se ne mogu kvantificirati ili su intrinzično subjektivni).

Funkcionalna jedinica za studiju PEF-a definira se u skladu sa sljedećim aspektima:

i)	pružena funkcija/usluga (ili više njih): „što”;

ii)	opseg funkcije ili usluge: „koliko”;

iii)	očekivana razina kvalitete: „koliko dobro”;

iv)	trajanje/životni vijek proizvoda: „koliko dugo”.

Ako je rok trajanja (naznačen, na primjer, kao „datum ‚najbolje upotrijebiti do’” ili „datum ‚upotrijebiti do’”) naveden na ambalaži (npr. broj mjeseci) prehrambenih proizvoda, tad se kvantificiraju gubitci hrane u fazama skladištenja, maloprodaje i potrošnje. Ako vrsta ambalaže utječe na rok trajanja, uzima se u obzir. To je relevantno za aspekt „koliko dugo” funkcionalne jedinice.

Ako postoje primjenjivi standardi, upotrebljavaju se i navode u studiji PEF-a pri definiranju funkcionalne jedinice. Uvijek je potrebno upotrebljavati međunarodni sustav mjernih jedinica (SI), uobičajeno poznat kao metrički sustav.

Primjer 1.

Definiranje funkcionalne jedinice dekorativne boje: funkcionalna jedinica je štititi i dekorirati 1 m2 supstrata tijekom 50 godina pri utvrđenoj razini kvalitete (neprozirnost od najmanje 98 %).

Što: dekorirati i zaštititi supstrat

Koliko: pokrivanje 1 m2 supstrata

Koliko dobro: uz neprozirnost od najmanje 98 %

Koliko dugo: 50 godina (životni vijek zgrade)

Referentni protok: količina proizvoda potrebna da se ispuni definirana funkcija; mjeri se u kg boje

Primjer 2.

Definiranje funkcionalne jedinice i referentnog protoka za PEF hrane za kućne ljubimce.

Što: poslužiti mački ili psu preporučeni dnevni unos pripremljene hrane za kućne ljubimce u kilokalorijama energije koja se može metabolizirati (kcal ME) („dnevni obrok”)

Koliko: dnevni obrok

Koliko dobro: kako bi se ispunile dnevne kalorijske i prehrambene potrebe prosječne mačke ili psa (pri čemu se „prosječan” odnosi na masu kućnog ljubimca: 4 kg za mačku i 15 kg za psa)

Koliko dugo: jedan dan posluživanja pripremljene hrane za kućne ljubimce mački ili psu

Referentni protok: količina proizvoda potrebna da se ispuni definirana funkcija; mjeri se u gramima (g) po danu

Funkcionalnu jedinicu teže je definirati za poluproizvode jer često može ispunjavati više funkcija, a čitav životni ciklus proizvoda nije poznat. Stoga bi se trebala primijeniti prijavljena jedinica, na primjer masa (u kilogramima) ili obujam (u kubnim metrima). U tom slučaju referentni protok može odgovarati funkcionalnoj jedinici.

3.2.2.   Granica sustava

Granicom sustava definira se koji dijelovi životnog ciklusa proizvoda i koje povezane faze i procesi životnog ciklusa pripadaju analiziranom sustavu (tj. potrebni su za izvršavanje njegove funkcije kako je definirana funkcionalnom jedinicom), osim onih procesa koji su isključeni na temelju pravila razgraničenja (cut-off) (vidjeti odjeljak 4.6.4.). Razlog za svako isključivanje i mogući značaj tog isključivanja mora se obrazložiti i dokumentirati.

Granica sustava utvrđuje se tako što se slijedi opća logika lanca opskrbe, uključujući sve faze od dobavljanja sirovina i predobrade, proizvodnje glavnog proizvoda, distribucije i skladištenja proizvoda, faze uporabe i obrade proizvoda na kraju životnog vijeka (prema potrebi, vidjeti odjeljak 4.2.). Suproizvodi, nusproizvodi i tokovi otpada barem primarnog sustava moraju se jasno identificirati.

Dijagram granice sustava

Dijagram granice sustava (ili dijagram tokova) je shematski prikaz analiziranog sustava. U njemu se jasno naznačuju aktivnosti ili procesi koji su uključeni u analizu i oni koji su iz nje isključeni. Korisnik metode mjerenja PEF-a ističe kad su upotrijebljeni podaci specifični za poduzeće.

Nazivi aktivnosti i/ili procesa u dijagramu sustava i izvješću o PEF-u moraju se uskladiti. Dijagram sustava uključuje se u definiciju opsega i izvješće o PEF-u.

3.2.3.   Kategorije učinka ekološkog otiska

Svrha je LCIA-a grupirati i agregirati prikupljene podatke LCI-ja u skladu s odgovarajućim doprinosima svakoj kategoriji učinka ekološkog otiska. Odabir kategorija učinka ekološkog otiska obuhvaća širok raspon relevantnih ekoloških pitanja povezanih s predmetnim lancem opskrbe proizvoda te se slijede opći zahtjevi potpunosti za studije PEF-a.

Kategorije učinka ekološkog otiska (13) odnose se na specifične kategorije učinaka koje se razmatraju u studiji PEF-a i čine metodu za procjenu učinka ekološkog otiska. Modeli karakterizacije upotrebljavaju se za kvantifikaciju ekološkog mehanizma između LCI-ja (tj. ulazni tokovi (npr. resursi) i emisije povezane sa životnim ciklusom proizvoda) i pokazatelja kategorije za svaku kategoriju učinka ekološkog otiska.

U tablici 2. nalazi se zadani popis kategorija učinka ekološkog otiska i povezanih metoda procjene. Za studiju PEF-a primjenjuju se sve kategorije učinka ekološkog otiska, bez iznimki. Potpun popis faktora karakterizacije koji se upotrebljavaju nalazi se u referentnom paketu ekološkog otiska (14).

Tablica 2.

Kategorije učinka ekološkog otiska s odgovarajućim pokazateljima kategorije učinka i modelima karakterizacije.

Kategorija učinka ekološkog otiska	Pokazatelj kategorije učinka	Jedinica	Model karakterizacije	Solidnost
Klimatske promjene, ukupno  (15)	potencijal globalnog zagrijavanja (GWP100)	kg CO2 eq	Bernski model – potencijali globalnog zagrijavanja (GWP) tijekom stogodišnjeg razdoblja (na temelju IPCC-a iz 2013.)	I.
Oštećenje ozonskog omotača	potencijal oštećenja ozonskog sloja (ODP)	kg CFC-11 eq	model EDIP na temelju ODP-a Svjetske meteorološke organizacije (WMO) tijekom neograničenog razdoblja (WMO 2014. + integracije)	I.
Toksičnost za ljude, kancerogeni učinci	usporediva toksična jedinica za ljude (CTUh)	CTUh	na temelju modela USEtox2.1 (Fantke i dr., 2017.), kako su ga prilagodili Saouter i dr., 2018.	III.
Toksičnost za ljude, nekancerogeni učinci	usporediva toksična jedinica za ljude (CTUh)	CTUh	na temelju modela USEtox2.1 (Fantke i dr., 2017.), kako su ga prilagodili Saouter i dr., 2018.	III.
Čestice	učinak na ljudsko zdravlje	pojavnost bolesti	model čestica (Fantke i dr., 2016. u UNEP-u iz 2016.)	I.
Ionizirajuće zračenje, ljudsko zdravlje	učinkovitost izloženosti ljudi u odnosu na U235	kBq U235 eq	model učinka na ljudsko zdravlje koji su razvili Dreicer i dr., 1995. (Frischknecht i dr., 2000.)	II.
Fotokemijsko nastajanje ozona, ljudsko zdravlje	povećanje koncentracije troposferskog ozona	kg NMHOS eq	model LOTOS-EUROS (Van Zelm i dr., 2008.) kako je primijenjen u ReCiPe 2008.	II.
Acidifikacija	akumulirano prekoračenje (AE)	mol H+ eq	akumulirano prekoračenje (Seppälä i drugi, 2006., Posch i drugi, 2008.)	II.
Eutrofikacija, kopnena	akumulirano prekoračenje (AE)	mol N eq	akumulirano prekoračenje (Seppälä i drugi, 2006., Posch i drugi, 2008.)	II.
Eutrofikacija, slatkovodna	udio hranjivih tvari koji dospijeva u slatkovodni krajnji segment (P)	kg P eq	model EUTREND (Struijs i dr., 2009.) kako je primijenjen u ReCiPe	II.
Eutrofikacija, morska	udio hranjivih tvari koji dospijeva u morski segment (N)	kg N eq	model EUTREND (Struijs i dr., 2009.) kako je primijenjen u ReCiPe	II.
Ekotoksičnost, slatkovodna	usporediva toksična jedinica za ekosustave (CTUe)	CTUe	na temelju modela USEtox2.1 (Fantke i dr., 2017.), kako su ga prilagodili Saouter i dr., 2018.	III.
Uporaba zemljišta  (16)	indeks kvalitete tla (17)	bez dimenzija (pt)	indeks kvalitete tla na temelju modela LANCA (De Laurentiis i dr., 2019.) i na temelju faktora karakterizacije LANCA, verzija 2.5 (Horn i Maier, 2018.)	III.
Uporaba vode	potencijal deprivacije korisnika (potrošnja vode ponderirana deprivacijom)	m3 vode ekvivalenta deprivirane vode	model „Available WAter REmaining” (AWARE) (Boulay i dr., 2018.; UNEP 2016.)	III.
Uporaba resursa, minerali i metali	iscrpljivanje abiotičkih resursa (potencijal iscrpljivanja abiotičkih resursa (ADP) – konačne rezerve)	kg Sb eq	van Oers i dr., 2002. kao u metodi CML 2002., v.4.8	III.
Uporaba resursa, fosilna goriva	iscrpljivanje abiotičkih resursa – fosilna goriva (potencijal iscrpljivanja abiotičkih resursa (ADP) – fosilna goriva) (18)	MJ	van Oers i dr., 2002. kao u metodi CML 2002., v.4.8	III.

Dodatne informacije o izračunima procjene učinka navedene su u odjeljku 5. ovog Priloga.

3.2.4.   Dodatne informacije koje PEF mora uključivati

Relevantni mogući učinci proizvoda na okoliš mogu premašivati kategorije učinka ekološkog otiska. Važno je o njima izvijestiti kao o dodatnim informacijama o okolišu kad je god moguće.

Slično tomu, možda će trebati uzeti u obzir relevantne tehničke aspekte i/ili fizikalna svojstva obuhvaćenog proizvoda. O tim aspektima mora se izvijestiti kao o dodatnim tehničkim informacijama.

3.2.4.1.    Dodatne informacije o okolišu

Dodatne informacije o okolišu moraju biti:

(a)	u skladu s relevantnim zakonodavstvom, na primjer s Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi (UCPD) (19) i povezanim smjernicama;

(b)	relevantne za određeni proizvod ili kategoriju proizvoda;

(c)

dodatak kategorijama učinka ekološkog otiska: dodatne informacije o okolišu ne smiju odražavati iste ili slične kategorije učinka ekološkog otiska, ne smiju zamijeniti modele karakterizacije kategorija učinka ekološkog otiska i njima se ne smije izvijestiti o rezultatima novih faktora karakterizacije dodanih kategorijama učinka ekološkog otiska.

Mora se jasno uputiti na modele kojima se podupiru te dodatne informacije i mora ih se dokumentirati zajedno s odgovarajućim pokazateljima. Na primjer, učinci na bioraznolikost zbog prenamjena zemljišta mogu se pojaviti u vezi s određenom lokacijom ili aktivnošću. To može iziskivati primjenu dodatnih kategorija učinka koje nisu uključene u kategorije učinka ekološkog otiska ili čak primjenu dodatnih kvalitativnih opisa ako učinci nisu povezani s lancem opskrbe proizvoda na kvantitativni način. Te dodatne metode trebalo bi smatrati komplementarnima kategorijama učinka ekološkog otiska.

Dodatne informacije o okolišu povezane su samo s okolišnim aspektima. Informacije i upute, npr. sigurnosno-tehnički listovi proizvoda koji nisu povezani s utjecajem proizvoda na okoliš, nisu dio dodatnih informacija o okolišu.

Dodatne informacije o okolišu mogu uključivati:

(a)	informacije o lokalnim učincima/učincima specifičnima za lokaciju;

(b)	kompenzacije;

(c)	okolišne pokazatelje ili pokazatelje odgovornosti u vezi s proizvodom (npr. u skladu s Globalnom inicijativom za izvješćivanje (GRI));

(d)	za procjene „od vrata do vrata” broj vrsta s crvenog popisa Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih izvora (IUCN) i vrsta s nacionalnih popisa za očuvanje sa staništima u područjima na koje utječu operacije, prema razini opasnosti od izumiranja;

(e)	opis značajnih učinaka aktivnosti, proizvoda i usluga na bioraznolikost u zaštićenim područjima i u područjima koja su veoma važna za očuvanje bioraznolikosti izvan zaštićenih područja;

(f)	učinke buke;

(g)	ostale informacije o okolišu koje se smatraju relevantnima u opsegu studije PEF-a.

Bioraznolikost

Metoda mjerenja PEF-a ne uključuje nijednu kategoriju učinka pod nazivom „bioraznolikost” jer trenutačno ne postoji međunarodni dogovor o metodi LCIA-a kojom se prikazuje taj učinak. Međutim, metoda mjerenja PEF-a uključuje najmanje osam kategorija učinka koje utječu na bioraznolikost (tj. klimatske promjene, eutrofikacija (vodena slatkovodna), eutrofikacija (vodena morska), eutrofikacija (kopnena), acidifikacija, uporaba vode, uporaba zemljišta i slatkovodna ekotoksičnost).

Uzimajući u obzir veliku važnost bioraznolikosti za mnoge skupine proizvoda, u svakoj studiji PEF-a objašnjava se je li bioraznolikost relevantna za proizvod u opsegu studije. Ako jest, korisnik metode mjerenja PEF-a uključuje pokazatelje bioraznolikosti u dodatne informacije o okolišu.

Sljedeće opcije mogu se primijeniti za obuhvaćanje bioraznolikosti:

(a)

izražavanje (izbjegnutog) učinka na bioraznolikost kao postotak materijala koji dolazi iz ekosustava kojima se upravlja tako da se održavaju ili poboljšavaju uvjeti za bioraznolikost, kako je dokazano redovitim nadzorom i izvješćivanjem o razinama bioraznolikosti i njezinu povećanju ili gubitku (npr. manje od 15 % gubitka raznolikosti vrsta zbog njihova uznemiravanja – iako se u studijama PEF-a može utvrditi posebna razina gubitka ako je to opravdano i nije u suprotnosti s relevantnim postojećim PEFCR-om). Ta procjena trebala bi se odnositi na materijale koji završe u konačnim proizvodima i na materijale koji su upotrijebljeni u proizvodnom procesu. Na primjer, ugljen koji se upotrebljava u procesima proizvodnje čelika ili soja koja se upotrebljava za hranjenje krava za mužnju itd.;

(b)	dodatno izvješćivanje o postotku materijala za koje se ne može utvrditi nadzorni lanac ili informacije o sljedivosti;

(c)	uporaba posrednog certifikacijskog sustava. Korisnik metode mjerenja PEF-a trebao bi odrediti koji certifikacijski programi pružaju dovoljno dokaza za osiguravanje održavanja bioraznolikosti i opisati korištene kriterije.

Korisnik metode mjerenja PEF-a može odabrati druge, relevantne pokazatelje za obuhvaćanje učinaka proizvoda na bioraznolikost. U studiji PEF-a opisuje se odabrana metodologija i obrazlaže njezin odabir.

3.2.4.2.    Dodatne tehničke informacije

Dodatne tehničke informacije mogu uključivati (među ostalim):

(a)	podatke o popisu materijala;

(b)	informacije o reverzibilnom rastavljanju, jednostavnosti sastavljanja, mogućnosti popravka i druge informacije povezane s kružnim gospodarstvom;

(c)	informacije o uporabi opasnih tvari;

(d)	informacije o odlaganju opasnog/neopasnog otpada;

(e)	informacije o potrošnji energije;

(f)	tehničke parametre, kao što je uporaba: obnovljive naspram neobnovljive energije, obnovljivih naspram neobnovljivih goriva, sekundarnih materijala, slatkovodnih resursa;

(g)	ukupnu masu otpada prema vrsti i metodi odlaganja;

(h)	masu prevezenog, uvezenog, izvezenog ili obrađenog otpada koji se smatra opasnim na temelju uvjeta iz Priloga I., II., III. i VIII. Baselskoj konvenciji (20) i postotak prevezenog otpada koji se otprema međunarodno;

(i)	informacije i podatke koji su povezani s funkcionalnom jedinicom i tehničkim svojstvima proizvoda;

(j)	informacije o biorazgradivosti i mogućnosti kompostiranja.

Ako je proizvod u opsegu studije poluproizvod, dodatne tehničke informacije uključuju:

(a)	udio biogenog ugljika na vratima tvornice (fizički udio i dodijeljeni udio);

(b)	reciklirani udio (R1);

(c)	prema potrebi, rezultate s A-vrijednostima formule kružnog otiska (CFF) specifičnima za primjenu.

3.2.5.   Pretpostavke/ograničenja

U studijama PEF-a može se pojaviti nekoliko ograničenja u provedbi analize i stoga je potrebno donijeti pretpostavke. O svim ograničenjima (npr. nedostatku podataka) i pretpostavkama mora se transparentno izvijestiti.

4.   Inventar životnog ciklusa

Inventar svih ulaznih i izlaznih materijala, energije i otpada te emisija u zrak, vodu i tlo za lanac opskrbe proizvoda sastavlja se kao osnova za modeliranje PEF-a.

Detaljni zahtjevi u pogledu podataka i kvalitete opisani su u odjeljku 4.6.

Za inventar životnog ciklusa (LCI) preuzima se sljedeća klasifikacija uključenih tokova:

1)	elementarni tokovi;

2)	neelementarni (ili složeni) tokovi (npr. tokovi proizvoda ili otpada).

U studiji PEF-a svi neelementarni tokovi u LCI-ju modeliraju se do razine elementarnih tokova, osim toka proizvoda za proizvod u opsegu studije. Na primjer, tokovi otpada ne uključuju se u studiju samo kao kilogrami kućanskog otpada ili opasnog otpada, nego se modeliraju do faze emisija u vodu, zrak i tlo, od obrade krutog otpada. Modeliranje LCI-ja stoga je završeno tek kad se svi neelementarni tokovi izraze kao elementarni tokovi. Stoga skup podataka LCI-ja studije PEF-a sadržava samo elementarne tokove, osim toka proizvoda za proizvod u opsegu studije.

4.1.   Korak probira

Početni probir LCI-ja („korak probira”) može se izvršiti jer pomaže usmjeriti aktivnosti prikupljanja podataka i prioritete u pogledu kvalitete podataka. Korak probira uključuje fazu LCIA-a i dovodi do dodatnih, iterativnih poboljšanja modela životnog ciklusa za proizvod u opsegu studije kako postaje dostupno više informacija. U koraku probira nije dopušteno razgraničenje (cut-off) i mogu se upotrebljavati dostupni primarni ili sekundarni podaci, uz ispunjenje zahtjeva za kvalitetu podataka koliko je to moguće (kako je utvrđeno u odjeljku 4.6.). Nakon probira mogu se prilagoditi početne postavke opsega.

4.2.   Faze životnog ciklusa

Zadane faze životnog ciklusa u studiji PEF-a uključuju barem:

1)	dobavljanje sirovina i predobradu (uključujući proizvodnju dijelova i komponenti);

2)	proizvodnju (proizvodnju glavnog proizvoda);

3)	distribuciju (distribuciju i skladištenje proizvoda);

4)

uporabu;

5)	kraj životnog vijeka (uključujući oporabu ili recikliranje proizvoda).

Ako se za bilo koju od tih zadanih faza upotrijebi različit naziv, korisnik mora navesti kojoj zadanoj fazi ona odgovara.

Ako za to postoji valjana potreba, korisnik metode mjerenja PEF-a može razdvojiti ili dodati faze životnog ciklusa. Razlozi za to navode se u izvješću o PEF-u. Na primjer, faza životnog ciklusa „dobavljanje sirovina i predobrada” može se razdvojiti na faze „dobavljanje sirovina”, „predobrada” i „dobavljačev prijevoz sirovina”.

Za poluproizvode isključuju se sljedeće faze životnog ciklusa:

1)	distribucija (dopuštene su opravdane iznimke);

2)

uporaba;

3)	kraj životnog vijeka (uključujući oporabu/recikliranje proizvoda).

4.2.1.   Dobavljanje sirovina i predobrada

Ova faza životnog ciklusa počinje kad se resursi izvade iz prirode, a završava kad komponente proizvoda uđu (kroz vrata) u proizvodni pogon proizvoda. Primjeri procesa koji se mogu odviti u ovoj fazi uključuju:

1)	rudarenje i vađenje resursa;

2)	predobradu svih ulaznih materijala za obuhvaćeni proizvod, uključujući materijale koji se mogu reciklirati;

3)	poljoprivredne i šumarske djelatnosti;

4)	prijevoz unutar i između postrojenja za vađenje i predobradu, kao i prema proizvodnom pogonu.

Proizvodnja ambalaže modelira se u sklopu faze životnog ciklusa „dobavljanje sirovina i predobrada”.

4.2.2.   Proizvodnja

Faza proizvodnje započinje kad komponente proizvoda uđu na proizvodnu lokaciju, a završava kad gotovi proizvod izađe iz proizvodnog pogona. Primjeri aktivnosti povezanih s proizvodnjom uključuju:

1)	kemijsku obradu;

2)	proizvodnju;

3)	prijevoz polugotovih proizvoda između proizvodnih procesa;

4)	sastavljanje komponenti materijala.

Otpad od proizvoda korištenih za vrijeme proizvodnje uključuje se u modeliranje faze proizvodnje. Na taj se otpad primjenjuje formula kružnog otiska (odjeljak 4.4.8.).

4.2.3.   Distribucija

Proizvodi se distribuiraju korisnicima i mogu se skladištiti na raznim točkama duž lanca opskrbe. Faza distribucije uključuje prijevoz od vrata tvornice do skladišta/maloprodajnog objekta, skladištenje u skladištu/maloprodajnom objektu i prijevoz od skladišta/maloprodajnog objekta do doma potrošača.

Primjeri procesa koje treba uključiti:

1)	ulazni tokovi energije za osvjetljavanje i grijanje skladišta;

2)	uporaba hladnjaka u skladištima i prijevoznim vozilima;

3)	potrošnja goriva u vozilima;

4)	ceste i kamioni.

Otpad od proizvoda korištenih za vrijeme distribucije i skladištenja uključuje se u modeliranje. Na taj se otpad primjenjuje formula kružnog otiska (odjeljak 4.4.8.), a rezultati se uzimaju u obzir u fazi distribucije.

Zadane stope gubitka prema vrsti proizvoda za vrijeme distribucije i na lokaciji potrošača navedene su u Prilogu II. dijelu F i primjenjuju se ako nisu dostupne konkretne informacije. Pravila dodjeljivanja za potrošnju energije pri skladištenju navedena su u odjeljku 4.4.5. Za prijevoz vidjeti odjeljak 4.4.3.

4.2.4.   Uporaba

Fazom uporabe opisuje se način na koji se očekuje da će krajnji korisnik (npr. potrošač) upotrebljavati proizvod. Ta faza počinje kad krajnji korisnik upotrijebi proizvod, a završava kad proizvod napusti mjesto uporabe i uđe u fazu kraja životnog vijeka (npr. recikliranje ili završna obrada).

Faza uporabe uključuje sve aktivnosti i proizvode koji su potrebni za pravilnu uporabu proizvoda (tj. kako bi se osiguralo da proizvod izvršava svoju izvornu funkciju za vrijeme svojeg životnog vijeka). Otpad nastao uporabom proizvoda, kao što je otpad od hrane i njegova primarna ambalaža ili sam proizvod koji više nije funkcionalan, isključuje se iz faze uporabe i dio je faze kraja životnog vijeka proizvoda.

Neki primjeri uključuju: opskrbu vodom iz slavine pri pripremi tjestenine; proizvodnju, distribuciju i otpad od materijala koji su potrebni za održavanje, popravak ili obnovu (npr. rezervni dijelovi potrebni za popravak proizvoda, proizvodnja rashladnog sredstva i upravljanje otpadom zbog gubitaka). Kraj životnog vijeka kapsula kave, ostatci od pravljenja kave i ambalaža mljevene kave spadaju u fazu kraja životnog vijeka.

U nekim slučajevima potrebni su određeni proizvodi za pravilnu uporabu obuhvaćenog proizvoda i upotrebljavaju se tako da postaju fizički integrirani: u tom slučaju obrada otpada od tih proizvoda spada u fazu kraja životnog vijeka obuhvaćenog proizvoda. Na primjer, ako je proizvod u opsegu studije deterdžent, obrada otpadne vode nakon uporabe deterdženta spada u fazu kraja životnog vijeka.

Scenarij uporabe treba odražavati i to može li uporaba analiziranih proizvoda dovesti do promjena u sustavima u kojima se upotrebljavaju.

U obzir se mogu uzeti sljedeći izvori tehničkih informacija o scenariju uporabe:

1)	ispitivanja tržišta ili drugi tržišni podaci;

2)	objavljeni međunarodni standardi u kojima se utvrđuju smjernice i zahtjevi za izradu scenarijâ za fazu uporabe i scenarijâ (tj. procjene) za vijek trajanja proizvoda;

3)	objavljene nacionalne smjernice za izradu scenarijâ za fazu uporabe i scenarijâ (tj. procjene) za vijek trajanja proizvoda;

4)	objavljene industrijske smjernice za izradu scenarijâ za fazu uporabe i scenarijâ (tj. procjene) za vijek trajanja proizvoda.

Proizvođačeva preporučena metoda koju je potrebno primijeniti u fazi uporabe (npr. kuhanje u pećnici pri određenoj temperaturi u određenom trajanju) trebala bi poslužiti kao osnova za određivanje faze uporabe proizvoda. Međutim, stvarni obrazac uporabe može se razlikovati od preporuka i trebao bi se upotrijebiti ako su te informacije dostupne i dokumentirane.

Zadane stope gubitka prema vrsti proizvoda za vrijeme distribucije i na lokaciji potrošača navedene su u Prilogu II. dijelu F i upotrebljavaju se ako nisu dostupne konkretne informacije.

Sljedeći procesi isključeni su iz faze uporabe:

1)

ako se proizvod ponovno upotrebljava (vidjeti i odjeljak 4.4.9.2.), isključuju se procesi koji su potrebni za prikupljanje proizvoda i njegovu pripremu za novi ciklus uporabe (npr. učinci od prikupljanja i čišćenja boca za višekratnu uporabu). Ti se procesi uključuju u fazu kraja životnog vijeka ako se proizvod ponovno upotrebljava kao proizvod s drukčijim specifikacijama (dodatne pojedinosti vidjeti u odjeljku 4.4.9.). Ako se životni vijek proizvoda produlji na onaj proizvoda s izvornim specifikacijama proizvoda (pružanje iste funkcije), ti se procesi uključuju u funkcionalnu jedinicu i referentni protok;

2)	prijevoz od maloprodajnog objekta do doma potrošača isključuje se iz faze uporabe i umjesto toga uključuje u fazu distribucije;

3)	prijevoz do kraja životnog vijeka isključuje se iz faze uporabe i umjesto toga uključuje u fazu kraja životnog vijeka.

Otpad od proizvoda korištenih za vrijeme faze uporabe uključuje se u modeliranje za fazu uporabe. Na taj se otpad primjenjuje formula kružnog otiska (odjeljak 4.4.8.).

U izvješću o PEF-u dokumentiraju se metode i pretpostavke primijenjene u ovoj fazi. Dokumentiraju se sve relevantne pretpostavke za fazu uporabe.

Tehničke specifikacije za modeliranje faze uporabe dostupne su u odjeljku 4.4.7.

4.2.5.   Kraj životnog vijeka (uključujući oporabu i recikliranje proizvoda)

Faza kraja životnog vijeka počinje kad korisnik odbaci proizvod u opsegu studije i njegovu ambalažu, a završava kad se taj proizvod vrati u prirodu kao otpadni proizvod ili uđe u životni ciklus drugog proizvoda (tj. kao reciklirani ulazni materijal). To općenito uključuje otpad od proizvoda u opsegu studije, kao što su otpad od hrane i primarna ambalaža.

Otpad nastao za vrijeme faze proizvodnje, distribucije, maloprodaje, uporabe ili nakon uporabe uključuje se u životni ciklus proizvoda i modelira u fazi životnog ciklusa u kojoj se javlja.

Faza kraja životnog vijeka modelira se primjenom formule kružnog otiska i zahtjeva navedenih u odjeljku 4.4.8. Korisnik metode mjerenja PEF-a uključuje sve procese kraja životnog vijeka koji su primjenjivi na proizvod u opsegu studije. Primjeri procesa koje treba obuhvatiti u ovoj fazi životnog ciklusa uključuju:

1)	prikupljanje i prijevoz proizvoda u opsegu studije i njegove ambalaže u postrojenja za obradu na kraju životnog vijeka;

2)	rastavljanje komponenti;

3)	drobljenje i razvrstavanje;

4)	otpadnu vodu od korištenih proizvoda, rastopljenih u vodi ili pomoću nje (npr. deterdženti, gelovi za tuširanje itd.);

5)	pretvaranje u reciklirani materijal;

6)	kompostiranje ili druge metode obrade organskog otpada;

7)	spaljivanje i odlaganje pepela s rešetke ložišta;

8)	odlaganje otpada na odlagališta i rad i održavanje odlagališta.

Za poluproizvode se isključuje kraj životnog vijeka obuhvaćenog proizvoda.

4.3.   Nomenklatura za inventar životnog ciklusa

Podaci LCI-ja moraju biti usklađeni sa zahtjevima u pogledu ekološkog otiska:

—	za sve elementarne tokove nomenklatura je usklađena s najnovijom verzijom referentnog paketa ekološkog otiska dostupnog na stranici autora ekološkog otiska (21),

—	za procesne skupove podataka i tok proizvoda nomenklatura je usklađena s dokumentom ILCD Handbook – Nomenclature and other conventions (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Nomenklatura i druge konvencije) (22).

4.4.   Zahtjevi za modeliranje

U ovom odjeljku navedene su detaljne smjernice i zahtjevi u vezi s načinom modeliranja specifičnih faza životnog ciklusa, procesa i drugih aspekata životnog ciklusa proizvoda kako bi se sastavio LCI. Obuhvaćeni aspekti uključuju:

(a)	poljoprivrednu proizvodnju;

(b)	uporabu električne energije;

(c)	prijevoz i logistiku;

(d)	kapitalna dobra (infrastrukturu i opremu);

(e)	skladištenje u distribucijskom centru ili maloprodajnom objektu;

(f)	postupak uzorkovanja;

(g)	fazu uporabe;

(h)	modeliranje kraja životnog vijeka;

(i)	produljenje životnog vijeka proizvoda;

(j)

ambalažu;

(k)	emisije i uklanjanja stakleničkih plinova;

(l)	kompenzacije;

(m)	upravljanje multifunkcionalnim procesima;

(n)	zahtjeve za prikupljanje podataka i zahtjeve za kvalitetu;

(o)	razgraničenje.

4.4.1.   Poljoprivredna proizvodnja

4.4.1.1.    Upravljanje multifunkcionalnim procesima

Moraju se slijediti pravila opisana u smjernicama Partnerstva za procjenu utjecaja stoke na okoliš (LEAP) (23).

4.4.1.2.    Podaci specifični za vrstu usjeva i podaci specifični za zemlju, regiju ili klimu

Upotrebljavaju se podaci specifični za vrstu usjeva i podaci specifični za zemlju/regiju/klimu za usjev, uporabu vode i zemljišta, prenamjenu zemljišta, količinu (količina dušika i fosfora) gnojiva (umjetnog i organskog) i količinu pesticida (po aktivnom sastojku), po hektaru u godini dana.

4.4.1.3.    Uprosječivanje podataka

Podaci o uzgoju prikupljaju se tijekom razdoblja koje je dovoljno za prosječnu procjenu LCI-ja povezanog s ulaznim i izlaznim tokovima za uzgoj usjeva kojom će se kompenzirati fluktuacije uzrokovane sezonskim razlikama. To se poduzima kako je opisano u smjernicama LEAP-a, navedenima u nastavku:

(a)

za jednogodišnje usjeve primjenjuje se razdoblje procjene od najmanje tri godine (za izjednačavanje razlika u prinosima usjeva povezanih s uvjetima uzgoja tijekom godina kao što su klima, štetni organizmi i bolesti itd.). Ako nisu dostupni podaci koji obuhvaćaju razdoblje od tri godine, tj. zbog pokretanja novog proizvodnog sustava (npr. novi staklenik, novoraščišćeno zemljište, prelazak na drugi usjev), razdoblje procjene može biti i kraće, ali ne kraće od godinu dana. Usjevi ili biljke koji se uzgajaju u staklenicima smatraju se jednogodišnjim usjevima/biljkama, osim ako je ciklus uzgoja znatno kraći od godinu dana, a drugi usjev uzgaja se uzastopno unutar te godine. Rajčice, paprike i drugi usjevi koji se uzgajaju i beru tijekom dužeg razdoblja unutar godine smatraju se jednogodišnjim usjevima;

(b)	za višegodišnje biljke (uključujući čitave biljke i jestive dijelove višegodišnjih biljaka) pretpostavlja se ustaljena situacija (tj. ona u kojoj su sve faze razvoja proporcionalno zastupljene u proučavanom razdoblju) te se za procjenu ulaznih i izlaznih tokova primjenjuje trogodišnje razdoblje;

(c)

ako različite faze u ciklusu uzgoja različito traju, vrši se korekcija prilagodbom područja usjeva koja su dodijeljena različitim fazama razvoja razmjerno područjima usjeva koja se očekuju u teoretski ustaljenoj situaciji. Primjena tih korekcija objašnjava se i evidentira u izvješću o PEF-u. LCI višegodišnjih biljaka i usjeva ne sastavlja se dok proizvodni sustav stvarno ne ostvari izlazni tok;

(d)

za usjeve koji se uzgajaju i beru u razdoblju kraćem od godinu dana (npr. salata koja se proizvodi unutar dva do četiri mjeseca) podaci se prikupljaju u odnosu na specifično razdoblje za proizvodnju pojedinačnog usjeva, iz najmanje triju posljednjih uzastopnih ciklusa. Uprosječivanje tijekom tri godine najbolje se može provesti tako da se prvo prikupe godišnji podaci i izračuna LCI po godini i zatim utvrdi trogodišnji prosjek.

4.4.1.4.    Pesticidi

Emisije pesticida modeliraju se kao specifični aktivni sastojci. Metoda procjene učinka životnog ciklusa USEtox ima ugrađen multimedijalni model za procjenu sudbine koji simulira sudbinu pesticida počevši od različitih segmenata emisije. Stoga su u modeliranju LCI-ja potrebni zadani udjeli emisije u segmentima emisije u okoliš. Pesticidi koji se primjenjuju na polju modeliraju se kao da se 90 % emitira u segment poljoprivrednog tla, 9 % u zrak i 1 % u vodu (na temelju stručne prosudbe, zbog postojećih ograničenja). Ako su dostupni, mogu se upotrijebiti konkretniji podaci.

4.4.1.5.    Gnojiva

Emisije gnojiva (i stajskog gnoja) dijele se prema vrsti gnojiva i obuhvaćaju barem:

(a)	NH3, u zrak (od uporabe dušičnog gnojiva);

(b)	N2O, u zrak (izravno i neizravno) (od uporabe dušičnog gnojiva);

(c)	CO2, u zrak (od uporabe vapna, uree i spojeva uree);

(d)	NO3, u neutvrđenu vodu (ispiranje od uporabe dušičnog gnojiva);

(e)	PO4, u neutvrđenu ili slatku vodu (ispiranje i otjecanje topivog fosfata od uporabe fosfornog gnojiva);

(f)	P, u neutvrđenu ili slatku vodu (čestice tla koje sadržavaju fosfor, od uporabe fosfornog gnojiva).

Model procjene učinka za slatkovodnu eutrofikaciju započinje i. kad fosfor napusti poljoprivredno polje (otjecanje) ili ii. od primjene stajskog gnoja ili gnojiva na poljoprivredno polje.

U okviru modeliranja LCI-ja često se smatra da poljoprivredno polje (tlo) pripada tehnosferi i stoga se uključuje u model LCI-ja. To je u skladu s pristupom i., u kojem model procjene učinka započinje nakon otjecanja, tj. kad fosfor napusti poljoprivredno polje. Stoga bi u kontekstu ekološkog otiska LCI trebalo modelirati kao količinu fosfora koja se emitira u vodu nakon otjecanja i primjenjuje se segment emisije „voda”.

Ako ta količina nije dostupna, LCI se može modelirati kao količina fosfora koja se primjenjuje na poljoprivredno polje (putem stajskog gnoja ili gnojiva) i primjenjuje se segment emisije „tlo”. U tom je slučaju otjecanje iz tla u vodu dio metode procjene učinka i uključuje se u faktor karakterizacije za tlo.

Procjena učinka za morsku eutrofikaciju započinje nakon što dušik napusti polje (tlo). Stoga se emisije dušika u tlo ne modeliraju. Količina emisija koja završi u različitim segmentima zraka i vode po količini gnojiva primijenjenih na polje modelira se unutar LCI-ja.

Emisije dušika izračunavaju se iz dušika koji poljoprivrednik primijeni na polje i isključujući vanjske izvore (npr. kišu). Broj emisijskih faktora fiksira se u kontekstu ekološkog otiska praćenjem pojednostavnjenog pristupa. Za dušična gnojiva upotrebljavaju se emisijski faktori razine 1. iz Tablice 2-4. IPCC-a (2006.), kako je reproducirano u tablici 3., osim ako su dostupni bolji podaci. Ako su dostupni bolji podaci, u studiji PEF-a može se primijeniti sveobuhvatniji model sadržaja dušika u polju, pod uvjetom i. da obuhvaća barem prethodno zatražene emisije, ii. da je dušik uravnotežen u ulaznim i izlaznim tokovima i iii. da se opiše na transparentan način.

Tablica 3.

Emisijski faktori razine 1. iz IPCC-a (2006.) (izmijenjeno).

Valja napomenuti da se te vrijednosti ne smiju upotrijebiti za usporedbu različitih vrsta umjetnih gnojiva.

Emisija	Segment	Vrijednost koju je potrebno primijeniti
N2O (umjetno gnojivo i stajski gnoj; izravno i neizravno)	zrak	0,022 kg N2O/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 (umjetno gnojivo)	zrak	kg NH3 = kg N * FracGASF= 1*0,1* (17/14) = 0,12 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 (stajski gnoj)	zrak	kg NH3 = kg N*FracGASF= 1*0,2*(17/14) = 0,24 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog stajskog gnoja
NO3 - (umjetno gnojivo i stajski gnoj)	voda	kg NO3 - = kg N*FracLEACH = 1*0,3* (62/14) = 1,33 kg NO3 -/kg primijenjenog dušika
FracGASF: udio umjetnog dušičnog gnojiva primijenjenog na tla koji hlapi kao NH3 i NOx. FracLEACH: udio umjetnog gnojiva i stajskog gnoja izgubljenog ispiranjem i otjecanjem kao NO3 -.

Navedeni model sadržaja dušika u polju ima ograničenja, pa se u studiji PEF-a u čijem je opsegu poljoprivredno modeliranje može ispitati sljedeći alternativni pristup i o rezultatima se može izvijestiti u prilogu izvješću o PEF-u.

Ravnoteža dušika izračunava se primjenom parametara iz tablice 4. i formule u nastavku. Ukupna emisija NO3-N u vodu smatra se varijablom i njezin ukupni inventar izračunava se na sljedeći način:

„ukupna emisija NO3 -N = ”osnovni gubitak NO3 - + „dodatne emisije NO3 - N u vodu”, pri čemu je

„dodatne emisije NO3 - N u vodu” = „ulazni tok dušika sa svim gnojivima” + „fiksacija N2 usjeva” – „uklanjanje dušika s berbom” – „emisije NH3 u zrak” – „emisije – „emisije N2O u zrak” – „emisije N2 u zrak” – „osnovni gubitak NO3 -”.

Ako u određenim programima s niskom razinom ulaznih tokova vrijednost za „dodatne emisije NO3-N u vodu” postane negativna, vrijednost se postavlja na „0”. Nadalje, u tim je slučajevima apsolutnu vrijednost izračunanih „dodatnih emisija NO3-N u vodu” potrebno uključiti u inventar kao dodatni ulazni tok dušičnog gnojiva u sustav s pomoću iste kombinacije dušičnih gnojiva koja je primijenjena za analizirani usjev.

Taj posljednji korak služi kako bi se izbjegli programi koji smanjuju plodnost tako što se prikazuje smanjenje dušika zbog analiziranog usjeva za koje se pretpostavlja da vodi do naknadne potrebe za dodatnim gnojivom kako bi se zadržala ista razina plodnosti tla.

Tablica 4.

Alternativni pristup modeliranju dušika

Emisija	Segment	Vrijednost koju je potrebno primijeniti
Osnovni gubitak NO3 - (umjetno gnojivo i stajski gnoj)	voda	kg NO3 - = kg N*FracLEACH = 1*0,1* (62/14) = 0,44 kg NO3 -/kg primijenjenog dušika
N2O (umjetno gnojivo i stajski gnoj; izravno i neizravno)	zrak	0,022 kg N2O/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 – urea (umjetno gnojivo)	zrak	kg NH3 = kg N * FracGASF = 1*0,15* (17/14) = 0,18 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 – amonijev nitrat (umjetno gnojivo)	zrak	kg NH3 = kg N * FracGASF = 1*0,1* (17/14) = 0,12 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 – ostalo (umjetno gnojivo)	zrak	kg NH3 = kg N * FracGASF = 1*0,02* (17/14) = 0,024 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog gnojiva
NH3 (stajski gnoj)	zrak	kg NH3 = kg N*FracGASF = 1*0,2* (17/14) = 0,24 kg NH3/kg primijenjenog dušičnog stajskog gnoja
Fiksacija N2 usjeva		za usjeve sa simbiotskom fiksacijom N2: za fiksirani iznos pretpostavlja se da je jednak udjelu dušika u ubranom usjevu
N2	zrak	0,09 kg N2/kg primijenjenog dušika

4.4.1.6.    Emisije teških metala

Emisije teških metala iz ulaznih tokova polja modeliraju se kao emisija u tlo i/ili ispiranje ili erozija u vodu. U inventaru za vodu utvrđuje se oksidacijsko stanje metala (npr. Cr+3, Cr+6). Budući da usjevi asimiliraju dio emisija teških metala tijekom uzgoja, potrebno je pojašnjenje o tome kako modelirati usjeve koji djeluju poput korita.

Dopuštena su dva pristupa modeliranju:

(a)

konačna sudbina elementarnih tokova teških metala ne razmatra se dodatno unutar granice sustava: u inventaru se ne uzimaju u obzir konačne emisije teških metala i stoga se ne uzima u obzir apsorpcija teških metala u usjev. Na primjer, teški metali u poljoprivrednim usjevima koji se uzgajaju za ljudsku potrošnju završe u biljci. U kontekstu ekološkog otiska ljudska se potrošnja ne modelira, konačna sudbina ne modelira se dodatno, a biljka djeluje kao korito za teške metale. Stoga se ne modelira apsorpcija teških metala u usjev;

(b)

konačna sudbina (segment emisije) elementarnih tokova teških metala razmatra se unutar granice sustava: u inventaru se uzimaju u obzir konačne emisije (ispuštanje) teških metala u okoliš i stoga se isto tako uzima u obzir apsorpcija teških metala u usjev. Na primjer, teški metali u poljoprivrednim usjevima koji se uzgajaju kao hrana za životinje većinom će završiti u probavnom sustavu životinja i ponovno se koristiti kao stajski gnoj na polju gdje se metali ispuštaju u okoliš, a njihovi učinci prikazuju se metodama procjene učinka. Stoga se u inventaru poljoprivredne faze uzima u obzir apsorpcija teških metala u usjev. Ograničena količina završava u životinji, što se radi pojednostavnjenja može zanemariti.

4.4.1.7.    Uzgoj riže

Emisije metana iz uzgoja riže uključuju se, na temelju pravila za izračun iz odjeljka 5.5. IPCC-a (2006.).

4.4.1.8.    Tresetna tla

Odvodnjena tresetna tla uključuju emisije ugljikova dioksida na temelju modela koji povezuje razine odvodnje s godišnjom oksidacijom ugljika.

4.4.1.9.    Ostale aktivnosti

Ako je primjenjivo, sljedeće aktivnosti uključuju se u poljoprivredno modeliranje, osim ako je dopušteno njihovo isključenje na temelju kriterija razgraničenja:

(a)	ulazni tok sjemenskog materijala (kg/ha);

(b)	ulazni tok treseta u tlo (kg/ha + omjer ugljika i dušika);

(c)	ulazni tok vapna (kg CaCO3/ha, vrsta);

(d)	uporaba strojeva (sati, vrsta) (uključiti ako postoji visoka razina mehanizacije);

(e)	ulazni tok dušika iz ostataka usjeva koji ostaju na polju ili se spaljuju (kg ostataka + udio dušika/ha). To uključuje emisije od spaljivanja ostataka, sušenja i skladištenja proizvoda.

Osim ako se jasno dokumentira da se aktivnosti izvršavaju ručno, aktivnosti na polju uzimaju se u obzir putem ukupne potrošnje goriva ili putem ulaznih tokova posebnih strojeva, prijevoza do/od polja, energije za ispiranje i slično.

4.4.2.   Uporaba električne energije

Električna energija iz mreže modelira se što preciznije te se prednost daje podacima specifičnima za dobavljača. Ako je električna energija (ili njezin dio) obnovljiva, važno je izbjeći dvostruko računanje. Stoga dobavljač jamči da se električna energija koja se isporučuje organizaciji za proizvodnju proizvoda efektivno proizvodi iz obnovljivih izvora i nije više dostupna drugim potrošačima.

4.4.2.1.    Opće smjernice

U sljedećem odjeljku uvode se dvije vrste mješavina izvora električne energije: i. mješavina izvora potrošnje koja odražava ukupnu mješavinu izvora električne energije prenesenu preko definirane mreže, uključujući električnu energiju koja se deklarira ili prati kao zelena, i ii. mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje, koja karakterizira samo nedeklariranu, nepraćenu ili javno dijeljenu električnu energiju.

U studijama PEF-a hijerarhijskim se redoslijedom upotrebljava sljedeća mješavina izvora električne energije:

(a)	proizvod električne energije specifičan za dobavljača (24) upotrebljava se ako je za zemlju uspostavljen stopostotni sustav praćenja; ili: (i) ako je dostupan; i (ii) ako je ispunjen skup minimalnih kriterija za osiguravanje pouzdanosti ugovornih instrumenata;

(b)	ukupna mješavina izvora električne energije specifična za dobavljača upotrebljava se: (i) ako je dostupna; i (ii) ako je ispunjen skup minimalnih kriterija za osiguravanje pouzdanosti ugovornih instrumenata;

(c)

upotrebljava se „mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje specifična za zemlju”. „Specifična za zemlju” znači zemlja u kojoj se odvija faza životnog ciklusa ili aktivnost. To može biti zemlja unutar ili izvan EU-a. Mješavinom preostalih izvora sprečava se dvostruko računanje pri uporabi mješavina izvora električne energije specifičnih za dobavljača pod točkama (a) i (b);

(d)	kao posljednja opcija upotrebljava se prosječna mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje u EU-u (EU + EFTA) ili mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje reprezentativna za regiju.

Ekološki integritet uporabe mješavine izvora električne energije specifične za dobavljača ovisi o pouzdanosti i jedinstvenosti ugovornih instrumenata (za praćenje). Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, PEF-u nedostaju točnost i dosljednost potrebne za usmjeravanje odluka o kupnji proizvoda ili električne energije u poduzećima i kako bi kupci električne energije mogli točno razmotriti mješavinu izvora specifičnu za dobavljača. Stoga je utvrđen skup minimalnih kriterija koji se odnose na cjelovitost ugovornih instrumenata kao pouzdanih prenositelja informacija o ekološkom otisku. Oni su minimalne značajke potrebne za uporabu mješavine specifične za dobavljača u studijama PEF-a.

4.4.2.2.    Skup minimalnih kriterija za osiguravanje ugovornih instrumenata od dobavljača

Proizvod/mješavina izvora električne energije specifična za dobavljača može se upotrebljavati samo ako se korisnik metode mjerenja PEF-a pobrine da ugovorni instrument ispunjava kriterije navedene u nastavku. Ako ugovorni instrumenti ne ispunjavaju te kriterije, u modeliranju se upotrebljava mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje specifična za zemlju.

Popis kriterija u nastavku temelji se na kriterijima iz dokumenta GHG Protocol Scope 2 Guidance – An amendment to the GHG Protocol Corporate Standard (Smjernice za opseg 2. Protokola o stakleničkim plinovima – Dodatak standardu za poduzeća Protokola o stakleničkim plinovima) (Mary Sotos, Svjetski institut za resurse) (25). Ugovorni instrument koji se upotrebljava za modeliranje električne energije mora ispunjavati kriterije u nastavku.

Kriterij 1. – prikazivanje značajki

Prikazuje se mješavina vrsta izvora energije povezana s proizvedenom jedinicom električne energije.

Mješavina vrsta izvora energije izračunava se na temelju isporučene električne energije, uključujući certifikate koji su dobiveni i povučeni (nabavljeni, kupljeni ili povučeni) u ime kupaca. Električna energija iz postrojenja za koja su značajke prodane (putem ugovora ili certifikata) karakterizira se kao da posjeduje ekološke značajke mješavine preostalih izvora potrošnje zemlje u kojoj se postrojenje nalazi.

Kriterij 2. – jedinstvenost tvrdnje

Mora biti jedini instrumenti koji podnosi tvrdnju o okolišnoj značajki povezanu s tom količinom proizvedene električne energije.

Prate se i iskorištavaju, povlače ili poništavaju od strane ili u ime poduzeća (npr. revizijom ugovora, certificiranjem koje provode treće strane ili se njima automatski upravlja putem drugih registara, sustava ili mehanizama za objavljivanje).

Kriterij 3. – što veća blizina razdoblju u kojem se ugovorni instrument primjenjuje

Tablica 5.

Minimalni kriteriji za osiguravanje ugovornih instrumenata od dobavljača – smjernice za ispunjavanje kriterija

Kriterij 1.	PRIKAZIVANJE OKOLIŠNIH ZNAČAJKI I OBJAŠNJENJE METODE IZRAČUNA Prikažite mješavinu vrsta izvora energije (ili druge povezane okolišne značajke) povezanu s proizvedenom jedinicom električne energije. Objasnite metodu izračuna koju ste primijenili za određivanje te mješavine.
Kontekst	U svakom programu ili politici uspostavit će se posebni kriteriji prihvatljivosti i značajke koje je potrebno prikazati. Tim kriterijima utvrđuju se vrsta energetskog resursa i određene značajke postrojenja za proizvodnju energije, kao što su vrsta tehnologije, starost postrojenja ili lokacija postrojenja (ali kriteriji se razlikuju među pojedinim programima/politikama). Tim značajkama utvrđuje se vrsta energetskog resursa, a ponekad i neke značajke postrojenja za proizvodnju energije.
Uvjeti za ispunjavanje kriterija	1. Prikažite mješavinu izvora energije: ako u ugovornim instrumentima nije utvrđena mješavina vrsta izvora energije, zatražite od dobavljača tu informaciju ili druge ekološke značajke (npr. stopa emisije stakleničkih plinova). Ako ne dobijete odgovor od dobavljača, upotrijebite „mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje specifična za zemlju”. Ako dobijete odgovor od dobavljača, prijeđite na 2. korak.
	2. Objasnite primijenjenu metodu izračuna: zatražite od dobavljača pojedinosti o metodi izračuna kako biste bili sigurni da slijedi prethodno načelo. Ako vam dobavljač ne dostavi tu informaciju, upotrijebite „mješavina izvora električne energije specifična za dobavljača”, uključite primljene informacije i evidentirajte da nije bilo moguće provjeriti dvostruko računanje.
Kriterij 2.	JEDINSTVENE TVRDNJE Mora biti jedini instrumenti koji podnosi tvrdnju o okolišnoj značajki povezanu s tom količinom proizvedene električne energije. Mora se pratiti i iskorištavati, povlačiti ili poništavati od strane ili u ime poduzeća (npr. revizijom ugovora, certificiranjem koje provode treće strane ili se njime automatski upravlja putem drugih registara, sustava ili mehanizama za objavljivanje).
Kontekst	Certifikati obično imaju četiri glavne svrhe: i. objavljivanje informacija dobavljača, ii. kvote dobavljača za isporuku ili prodaju specifičnih izvora energije, iii. oslobođenje od poreza i iv. dobrovoljne programe za potrošače. Za svaki program ili politiku uspostavit će se posebni kriteriji prihvatljivosti. Tim kriterijima utvrđuju se određene značajke postrojenja za proizvodnju energije, kao što su vrsta tehnologije, starost postrojenja ili lokacija postrojenja (ali kriteriji se razlikuju među pojedinim programima/politikama). Certifikati dolaze iz postrojenja koja ispunjavaju te kriterije kako bi se mogli upotrebljavati u tom programu. Osim toga, tržišta pojedinih zemalja ili tijela koja oblikuju politike mogu izvršiti te različite funkcije primjenom sustava za izdavanje jednog certifikata ili sustava za izdavanje više certifikata.
Uvjeti za ispunjavanje kriterija	1. Nalazi li se postrojenje u zemlji koja nema sustav praćenja? Trebalo bi upotrijebiti informacije Udruženja tijela izdavatelja (AIB) (26). Ako je odgovor potvrdan, upotrijebite „mješavinu preostalih izvora i izvora potrošnje specifičnu za zemlju”. Ako je odgovor negativan, prijeđite na sljedeće pitanje. 2. Nalazi li se postrojenje u zemlji u kojoj se potrošnja djelomično ne prati (> 95 %)? Ako je odgovor potvrdan, upotrijebite „mješavinu preostalih izvora potrošnje specifičnu za zemlju” kao najbolje dostupne podatke za izračun mješavine preostalih izvora i izvora potrošnje. Ako je odgovor negativan, prijeđite na treće pitanje. 3. Nalazi li se postrojenje u zemlji sa sustavom za izdavanje jednog certifikata ili sustavom za izdavanje više certifikata? Ako se postrojenje nalazi u regiji/zemlji sa sustavom za izdavanje jednog certifikata, ispunjeni su kriteriji za jedinstvenu tvrdnju. Upotrijebite mješavinu vrsta izvora energije koja je navedena u ugovornom instrumentu. Ako se postrojenje nalazi u regiji/zemlji sa sustavom za izdavanje više certifikata, jedinstvena tvrdnja nije osigurana. Obratite se tijelu izdavatelju pojedine zemlje (europska organizacija koja upravlja europskim sustavom energetskih certifikata, http://www.aib-net.org) kako biste saznali trebate li zatražiti više ugovornih instrumenata i pobrinuli se da ne postoji opasnost od dvostrukog računanja. Ako je potrebno više ugovornih instrumenata, zatražite sve ugovorne instrumente od dobavljača kako biste izbjegli dvostruko računanje. Ako nije moguće izbjeći dvostruko računanje, izvijestite o tome u studiji PEF-a i upotrijebite „mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje specifična za zemlju”.
Kriterij 3.	Izdavanje i iskorištavanje što bliže razdoblju potrošnje električne energije na koje se ugovorni instrument primjenjuje.

4.4.2.3.    Kako modelirati „mješavinu preostalih izvora i izvora potrošnje specifičnu za zemlju”

Korisnik metode mjerenja PEF-a trebao bi identificirati prikladne skupove podataka za mješavinu preostalih izvora i izvora potrošnje, svaku vrstu energije, zemlju i napon.

Ako nije dostupan prikladan skup podataka, trebalo bi primijeniti sljedeći pristup: odredite mješavinu izvora potrošnje zemlje (npr. X % MWh proizvedeno pomoću hidroenergije, Y % MWh proizvedeno u elektranama na ugljen) i kombinirajte je sa skupovima podataka LCI-ja po vrsti energije i zemlji/regiji (npr. skup podataka LCI-ja za proizvodnju 1 MWh hidroenergije u Švicarskoj).

1)

Podaci o aktivnosti za mješavinu izvora potrošnje zemalja izvan EU-a po navedenoj vrsti energije određuju se na temelju: (a) domaće mješavine izvora proizvodnje po proizvodnoj tehnologiji; (b) količine koja se uvozi i iz kojih susjednih zemalja; (c) gubitaka u prijenosu; (d) gubitaka u distribuciji; (e) vrste opskrbe gorivom (udio korištenih resursa, po uvozu i/ili domaćoj opskrbi). Te podatke trebalo bi pronaći u publikacijama Međunarodne agencije za energiju (IEA).

2)

Dostupni skupovi podataka LCI-ja po tehnologiji goriva; dostupni skupovi podataka LCI-ja obično su specifični za zemlju ili regiju s obzirom na: (a) opskrbu gorivom (udio korištenih resursa, po uvozu i/ili domaćoj opskrbi); (b) svojstva nositelja energije (npr. udio elemenata i energije); (c) tehnološke standarde elektrana s obzirom na učinkovitost, tehnologiju pogona, odsumporavanje dimnih plinova, uklanjanje NOx i otprašivanje.

4.4.2.4.    Jedna lokacija s više proizvoda i više mješavina izvora električne energije

U ovom odjeljku opisuje se kako postupiti ako je samo dio potrošene električne energije obuhvaćen mješavinom izvora specifičnom za dobavljača ili proizvodnjom električne energije na lokaciji i kako uzeti u obzir mješavinu izvora električne energije za proizvode koji se proizvode na istoj lokaciji. Općenito se daljnja podjela opskrbe električnom energijom korištenom među više proizvoda temelji na fizičkom odnosu (npr. broj komada ili kilograma proizvoda). Ako potrošena električna energija dolazi iz više mješavina izvora električne energije, svaki izvor u mješavini upotrebljava se s obzirom na njegov udio u ukupno potrošenim kilovatsatima. Na primjer, ako udio ukupno potrošenih kilovatsata dolazi od određenog dobavljača, za tu količinu upotrebljava se mješavina izvora električne energije specifična za dobavljača. Vidjeti odjeljak 4.4.2.7. za potrošnju električne energije na lokaciji.

Posebna vrsta električne energije može se dodijeliti jednom specifičnom proizvodu u sljedećim uvjetima:

(a)	ako se proizvodnja (i povezana potrošnja električne energije) proizvoda odvija na zasebnoj lokaciji (zgrada), može se upotrijebiti vrsta energije koja je fizički povezana s tom lokacijom;

(b)	ako se proizvodnja (i povezana potrošnja električne energije) proizvoda odvija u dijeljenom prostoru s posebnim mjerenjem energije ili evidencijom o kupnji ili računima za struju, mogu se upotrijebiti informacije specifične za proizvod (mjerenje, evidencija, račun);

(c)

ako se svi proizvodi koji se proizvode u određenom pogonu isporučuju s javno dostupnom studijom PEF-a, poduzeće koje želi podnijeti tvrdnju povezanu s korištenom energijom stavlja na raspolaganje sve studije PEF-a. Primijenjeno pravilo dodjeljivanja opisuje se u studiji PEF-a, dosljedno primjenjuje u svim studijama PEF-a povezanima s lokacijom i verificira. Primjer je 100 %-tno dodjeljivanje zelenije mješavine izvora električne energije određenom proizvodu.

4.4.2.5.    Za više lokacija na kojima se proizvodi jedan proizvod

Ako se proizvod proizvodi na različitim lokacijama ili prodaje u različitim zemljama, mješavina izvora električne energije odražava omjere proizvodnje ili omjere prodaje među zemljama/regijama EU-a. Za određivanje omjera upotrebljava se fizička jedinica (npr. broj komada ili kilograma proizvoda). Za studije PEF-a u kojima takvi podaci nisu dostupni upotrebljava se prosječna mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje u EU-u (EU + EFTA) ili mješavina preostalih izvora reprezentativna za regiju. Primjenjuju se iste prethodno navedene općenite smjernice.

4.4.2.6.    Potrošnja električne energije u fazi uporabe

U fazi uporabe upotrebljava se mješavina izvora potrošnje. Mješavina izvora električne energije odražava omjere prodaje među zemljama/regijama EU-a. Za određivanje omjera upotrebljava se fizička jedinica (npr. broj komada ili kilograma proizvoda). Ako ti podaci nisu dostupni, upotrebljava se prosječna mješavina izvora potrošnje u EU-u (EU + EFTA) ili mješavina izvora potrošnje reprezentativna za regiju.

4.4.2.7.    Proizvodnja električne energije na lokaciji

Ako je proizvodnja električne energije na lokaciji jednaka potrošnji električne energije na lokaciji, primjenjuju se dvije situacije:

(a)	ugovorni instrumenti nisu prodani trećoj strani: korisnik metode mjerenja PEF-a modelira svoju mješavinu izvora električne energije (u kombinaciji sa skupovima podataka LCI-ja);

(b)	ugovorni instrumenti prodani su trećoj strani: korisnik metode mjerenja PEF-a upotrebljava „mješavinu preostalih izvora i izvora potrošnje specifičnu za zemlju” (u kombinaciji sa skupovima podataka LCI-ja).

Ako količina proizvedene električne energije premašuje količinu potrošenu na lokaciji unutar utvrđene granice sustava i prodaje se, na primjer, elektroenergetskoj mreži, taj sustav može se smatrati multifunkcionalnom situacijom. Sustav će pružiti dvije funkcije (npr. proizvod + električna energija) i slijede se pravila u nastavku.

(a)

Ako je to moguće, primijenite daljnju podjelu. To se primjenjuje i na zasebne proizvodnje električne energije i na zajedničku proizvodnju električne energije pri kojoj, na temelju količina električne energije, svojoj potrošnji i udjelu koji prodajete trećoj strani možete dodijeliti emisije na početku lanca opskrbe i izravne emisije (npr. ako poduzeće koristi vjetrenjaču na svojoj proizvodnoj lokaciji i izvozi 30 % proizvedene električne energije, u studiji PEF-a trebalo bi prikazati emisije povezane sa 70 % proizvedene električne energije).

(b)

Ako to nije moguće, primjenjuje se izravna zamjena. Mješavina preostalih izvora i izvora potrošnje električne energije specifična za zemlju upotrebljava se kao zamjena (27). Daljnja podjela ne smatra se mogućom ako su učinci na početku lanca opskrbe ili izravne emisije usko povezani sa samim proizvodom.

4.4.3.   Prijevoz i logistika

Pri modeliranju aktivnosti prijevoza u obzir se uzimaju sljedeći parametri:

(1)	vrsta prijevoza: vrsta prijevoza, npr. kopnom (kamion, željeznica, cjevovod), vodom (brod, trajekt, teglenica) ili zrakom (zrakoplov);

(2)	vrsta vozila: vrsta vozila prema vrsti prijevoza;

(3)	stopa opterećenja (= stopa iskorištenosti; vidjeti sljedeći odjeljak) (28): učinci na okoliš izravno su povezani sa stvarnom stopom opterećenja, koja se stoga mora razmotriti. Stopa opterećenja utječe na potrošnju goriva u vozilu;

(4)

broj povrataka bez tereta: u obzir se uzima broj povrataka bez tereta (tj. omjer udaljenosti prijeđene kako bi se prikupio sljedeći teret nakon istovara proizvoda i udaljenosti prijeđene kako bi se prevezao proizvod), ako je primjenjivo i relevantno. Proizvodu se dodjeljuju kilometri koje je prešlo vozilo bez tereta. U zadanim skupovima podataka o prijevozu to se često već uzima u obzir u zadanoj stopi iskorištenosti;

(5)	prijevozna udaljenost: dokumentiraju se prijevozne udaljenosti uz primjenu prosječnih prijevoznih udaljenosti specifičnih za razmatrani kontekst.

U okviru skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom, u skupove podataka o prijevozu uključuju se proizvodnja goriva, potrošnja goriva prijevoznog vozila, potrebna infrastruktura i količina dodatnih resursa i alata koji su potrebni za logističke operacije (npr. dizalice i transporteri).

4.4.3.1.    Dodjeljivanje učinaka uslijed prijevoza – prijevoz kamionom

Skupovi podataka usklađeni s ekološkim otiskom za prijevoz kamionima navode se po tkm (tona*km) i izražavaju učinak na okoliš jedne tone (t) proizvoda koji se prevozi 1 km u kamionu s određenim opterećenjem. U skupu podataka naznačuje se korisna nosivost tereta (= najveća dopuštena masa) pri prijevozu. Na primjer, kamion od 28–32 t ima korisnu nosivost tereta od 22 t; skup podataka LCA-a za 1 tkm (pri punom opterećenju) izražava učinak na okoliš 1 t proizvoda koji se prevozi 1 km u kamionu s opterećenjem od 22 t. Prijevozne emisije dodjeljuju se na temelju mase proizvoda koji se prevozi i dobiva se samo udio od 1/22 punih emisija kamiona. Ako je teret koji se prevozi manji od najvećeg kapaciteta nosivosti (npr. 10 t), to utječe na učinak na okoliš 1 t proizvoda na dva načina. Prvo, kamion ima manju potrošnju goriva po ukupnom teretu koji prevozi i drugo, njegov učinak na okoliš dodjeljuje se prema teretu koji prevozi (npr. 1/10 t). Kad je masa punog tereta manja od kapaciteta nosivosti kamiona (npr. 10 t), može se smatrati da je prijevoz proizvoda ograničenog obujma. U tom slučaju učinak na okoliš izračunava se primjenom stvarno utovarene mase.

U skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom korisnu nosivost tereta pri prijevozu trebalo bi modelirati pomoću parametara putem stope iskorištenosti. Stopa iskorištenosti utječe na i. ukupnu potrošnju goriva kamiona i ii. dodjeljivanje učinka po toni. Stopa iskorištenosti izračunava se kao kilogrami stvarnog tereta podijeljeni s kilogramima korisne nosivosti tereta i podešava se ako se koristi skup podataka. Ako je stvarni teret 0 kg, za izračun se upotrebljava stvarni teret od 1 kg. Povratci bez tereta mogu se uključiti u stopu iskorištenosti tako što se u obzir uzima postotak prijeđenih kilometara bez tereta. Npr. ako je kamion potpuno opterećen pri isporuci, a poluprazan kad se vraća, stopa iskorištenosti iznosi: 22 t stvarnog tereta / korisna nosivost tereta od 22 t × 50 % km + 11 t stvarnog tereta / korisna nosivost tereta od 22 t × 50 % km = 75 %.

U studijama PEF-a navodi se stopa iskorištenosti koju je potrebno upotrijebiti za svaku vrstu modeliranog prijevoza kamionom i jasno se naznačuje uključuje li stopa iskorištenosti povratke bez tereta. Primjenjuju se sljedeće zadane stope iskorištenosti.

(a)	Ako postoji ograničenje mase tereta, primjenjuje se zadana stopa iskorištenosti od 64 % (29), osim ako su dostupni konkretni podaci. Ta zadana stopa iskorištenosti uključuje povratke bez tereta i stoga se ne modelira zasebno;

(b)	prijevoz rasutog tereta (npr. prijevoz šljunka od rudarske jame do tvornice betona) modelira se uz zadanu stopu iskorištenosti od 50 % (opterećenje od 100 % na odlasku i opterećenje od 0 % na povratku), osim ako su dostupni konkretni podaci.

4.4.3.2.    Dodjeljivanje učinaka uslijed prijevoza – prijevoz kombijem

Kombiji se često koriste za dostavu kućanstvima, npr. dostavu knjiga i odjeće ili dostavu kućanstvima iz maloprodajnih objekata. Ograničavajući faktor kombija je obujam, a ne masa. Ako nisu dostupne konkretne informacije za provedbu studije PEF-a, upotrebljava se kamion od <1,2 t sa zadanom stopom iskorištenosti od 50 %. Ako nije dostupan skup podataka za kamion od <1,2 t, upotrebljava se kamion od <7,5 t sa stopom iskorištenosti od 20 %. Kamion od <7,5 t s korisnom nosivošću tereta od 3,3 t i stopom iskorištenosti od 20 % ima isto opterećenje kao kombi s korisnom nosivošću tereta od 1,2 t i stopom iskorištenosti od 50 %.

4.4.3.3.    Dodjeljivanje učinaka uslijed prijevoza – prijevoz koji vrši potrošač

Dodjeljivanje učinka automobila temelji se na obujmu. Najveći obujam koji treba razmotriti za prijevoz koji vrši potrošač iznosi 0,2 m3 (oko 1/3 prtljažnika od 0,6 m3). Za proizvode veće od 0,2 m3 treba razmotriti učinak prijevoza cijelog automobila. Za proizvode koji se prodaju u supermarketima ili trgovačkim centrima upotrebljava se obujam proizvoda (uključujući ambalažu i prazne prostore, primjerice između voća ili boca) za dodjeljivanje prijevoznih opterećenja među proizvodima koji se prevoze. Faktor dodjeljivanja izračunava se kao obujam proizvoda koji se prevozi podijeljen s 0,2 m3. Da bi se modeliranje pojednostavnilo, sve ostale vrste prijevoza koji vrši potrošač (primjerice, kupnja u specijaliziranim trgovinama ili kombinirana putovanja) modeliraju se kao da je riječ o prodaji putem supermarketa.

4.4.3.4.    Zadani scenariji – od dobavljača do tvornice

Kad je riječ o dobavljačima koji se nalaze u Europi, ako nisu dostupni konkretni podaci za provedbu studije PEF-a, upotrebljavaju se zadani podaci navedeni u nastavku.

Za ambalažne materijale od proizvodnih pogona do pogona za punjenje (osim stakla; vrijednosti se temelje na podacima Eurostata iz 2015. (30)) upotrebljava se sljedeći scenarij:

(a)	230 km kamionom (>32 t, EURO 4);

(b)	280 km vlakom (prosječan teretni vlak); i

(c)	360 km brodom (teglenica).

Za prijevoz praznih boca primjenjuje se sljedeći scenarij:

(a)	350 km kamionom (>32 t, EURO 4);

(b)	39 km vlakom (prosječan teretni vlak); i

(c)	87 km brodom (teglenica).

Za sve ostale proizvode koji se prevoze od dobavljača do tvornice (vrijednosti se temelje na podacima Eurostata iz 2015. (31)) primjenjuje se sljedeći scenarij:

(a)	130 km kamionom (>32 t, EURO 4);

(b)	240 km vlakom (prosječan teretni vlak); i

(c)	270 km brodom (teglenica).

Kad je riječ o dobavljačima koji se nalaze izvan Europe, ako nisu dostupni konkretni podaci za provedbu studije PEF-a, upotrebljavaju se zadani podaci navedeni u nastavku:

(a)	1 000 km kamionom (>32 t, EURO 4) za zbroj udaljenosti od morske/zračne luke do tvornice izvan i unutar Europe;

(b)	18 000 km brodom (prekooceanski spremnik) ili 10 000 km (teretnim) zrakoplovom;

(c)	ako je poznata zemlja (podrijetla) proizvođača, odgovarajuća udaljenost za brod i zrakoplov trebala bi se odrediti pomoću posebnih kalkulatora (32);

(d)	ako nije poznato nalazi li se dobavljač unutar ili izvan Europe, prijevoz se modelira kao da se dobavljač nalazi izvan Europe.

4.4.3.5.    Zadani scenariji – od tvornice do krajnjeg korisnika

Prijevoz od tvornice do krajnjeg korisnika (uključujući prijevoz koji vrši potrošač) uključuje se u fazu distribucije studije PEF-a. Ako nisu dostupne konkretne informacije, kao osnova se primjenjuje zadani scenarij naveden u nastavku. Korisnik metode mjerenja PEF-a određuje sljedeće vrijednosti (upotrebljavaju se konkretne informacije osim ako nisu dostupne):

—	omjer između proizvoda prodanih preko maloprodajnog objekta, distribucijskog centra i izravno krajnjem korisniku;

—	za prijevoz od tvornice do krajnjeg korisnika: omjer između lokalnih, intrakontinentalnih i međunarodnih lanaca opskrbe;

—	za prijevoz od tvornice do maloprodajnog objekta: distribucija između intrakontinentalnih i međunarodnih lanaca opskrbe.

Slika 3.

Zadani scenarij prijevoza

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Ovo je zadani scenarij prijevoza od tvornice do korisnika prikazan na slici 3.

1.

X % od tvornice do krajnjeg korisnika:   X % lokalni lanac opskrbe: 1 200 km kamionom (>32 t, EURO 4)   X % intrakontinentalni lanac opskrbe: 3 500 km kamionom (>32 t, EURO 4)   X % međunarodni lanac opskrbe: 1 000 km kamionom (>32 t, EURO 4) i 18 000 km brodom (prekooceanski spremnik). Valja napomenuti da se u određenim slučajevima umjesto broda može koristiti zrakoplov ili vlak.

2.

X% od tvornice do maloprodajnog objekta/distribucijskog centra:   X % lokalni lanac opskrbe: 1 200 km kamionom (>32 t, EURO 4)   X % intrakontinentalni lanac opskrbe: 3 500 km kamionom (>32 t, EURO 4)   X % međunarodni lanac opskrbe: 1 000 km kamionom (>32 t, EURO 4) i 18 000 km brodom (prekooceanski spremnik). Valja napomenuti da se u određenim slučajevima umjesto broda može koristiti zrakoplov ili vlak.

3.	X % od distribucijskog centra do krajnjeg korisnika:   100 % lokalno: 250 km kružno putovanje kombijem (kamion <7,5 t, EURO 3, stopa iskorištenosti od 20 %).

4.	X % od maloprodajnog objekta do krajnjeg korisnika:   62 %: 5 km, osobnim automobilom (prosjek)   5 %: 5 km kružno putovanje kombijem (kamion <7,5 t, EURO 3, uz stopu iskorištenosti od 20 %).   33 %: bez modeliranog učinka.

Za proizvode za višekratnu uporabu povratni prijevoz od maloprodajnog objekta/distribucijskog centra do tvornice modelira se uz prijevoz koji je potreban za odlazak u maloprodajni objekt/distribucijski centar. Upotrebljavaju se iste prijevozne udaljenosti kao od tvornice proizvoda do krajnjeg korisnika (vidjeti gore). Međutim, stopa iskorištenosti kamiona može biti ograničena obujmom ovisno o vrsti proizvoda.

Zamrznuti ili rashlađeni proizvodi prevoze se u zamrzivačima ili hladnjacima.

4.4.3.6.    Zadani scenariji – od prikupljanja na kraju životnog vijeka do obrade na kraju životnog vijeka

Prijevoz od mjesta na kojem se proizvodi prikupljaju na kraju njihova životnog vijeka do mjesta na kojem se obrađuju može već biti uključen u skupove podataka LCA-a za odlagališta otpada, spaljivanje i recikliranje.

Međutim, postoje neki slučajevi u kojima u studiji PEF-a mogu biti potrebni dodatni zadani podaci. Sljedeće vrijednosti upotrebljavaju se ako nisu dostupni bolji podaci:

(a)	prijevoz koji vrši potrošač od doma do mjesta za razvrstavanje: 1 km osobnim automobilom;

(b)	prijevoz od mjesta za prikupljanje do metanizacije: 100 km kamionom (>32 t, EURO 4);

(c)	prijevoz od mjesta za prikupljanje do kompostiranja: 30 km kamionom (kamion <7,5 t, EURO 3).

4.4.4.   Kapitalna dobra – infrastruktura i oprema

Kapitalna dobra (uključujući infrastrukturu) i njihov kraj životnog vijeka trebalo bi isključiti, osim ako postoje dokazi iz prethodnih studija da su relevantni. Ako se kapitalna dobra uključe, u izvješću o PEF-u potrebno je jasno i podrobno objasniti zašto su relevantna te se mora izvijestiti o svim donesenim pretpostavkama.

4.4.5.   Skladištenje u distribucijskom centru ili maloprodajnom objektu

Aktivnosti skladištenja troše energiju i rashladne plinove. Upotrebljavaju se sljedeći zadani podaci, osim ako su dostupni bolji podaci.

Potrošnja energije u distribucijskom centru: potrošnja energije pri skladištenju iznosi 30 kWh/m2·godišnje i 360 MJ kupljenog (= sagorjelog u kotlu) ili 10 Nm3 prirodnog plina/m2·godišnje (ako upotrebljavate vrijednost po Nm3, nemojte zaboraviti uzeti u obzir emisije od izgaranja, ne samo proizvodnju prirodnog plina). Za centre koji imaju rashladne sustave dodatna uporaba energije za skladištenje u rashlađenom ili zamrznutom stanju iznosi 40 kWh/m3·godišnje (uz pretpostavku da su hladnjaci i zamrzivači visoki 2 m). Za centre sa skladištenjem na sobnoj temperaturi i u rashlađenom stanju: 20 % površine distribucijskog centra rashlađuje se ili zamrzava. Napomena: energija koja se upotrebljava za skladištenje u rashlađenom ili zamrznutom stanju samo je ona energija koja se upotrebljava za održavanje temperature,

Potrošnja energije u maloprodajnom objektu: zadanom vrijednosti smatra se opća potrošnja energije od 300 kWh/m2·godišnje za cijelu površinu zgrade. Za maloprodajni objekt specijaliziran za neprehrambene proizvode/proizvode koji nisu pića zadanom vrijednosti smatra se 150 kWh/m2·godišnje za cijelu površinu zgrade. Za maloprodajni objekt specijaliziran za prehrambene proizvode/pića zadanom vrijednosti treba smatrati 400 kWh/m2·godišnje za cijelu površinu zgrade uvećano za potrošnju energije za skladištenje u rashlađenom ili zamrznutom stanju od 1 900 kWh/m2·godišnje odnosno 2 700 kWh/m2·godišnje (PERIFEM i ADEME, 2014.).

Potrošnja i propuštanje rashladnih plinova u distribucijskim centrima s rashladnim sustavima: udio plina u hladnjacima i zamrzivačima iznosi 0,29 kg R404A po m2 (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR) za maloprodajni sektor (33)). Uzima se u obzir godišnje propuštanje od 10 % (Palandre 2003.). Kad je riječ o dijelu rashladnih plinova koji ostaju u opremi na kraju životnog vijeka, 5 % se emitira na kraju životnog vijeka, a preostali dio tretira se kao opasni otpad.

Skladištenom proizvodu dodjeljuje se samo onaj dio emisija koje se emitiraju i resursa koji se troše u sustavima za skladištenje. To dodjeljivanje temelji se na prostoru (u m3) na kojem se proizvod skladišti i vremenu (u tjednima) tijekom kojeg se skladišti. Za to mora biti poznat ukupan kapacitet skladištenja sustava, a obujam određenog proizvoda i vrijeme skladištenja upotrebljavaju se za izračun faktora dodjeljivanja (kao omjer između stavki obujam određenog proizvoda * vrijeme i obujam kapaciteta skladištenja * vrijeme).

Pretpostavlja se da se u prosječnom distribucijskom centru skladišti 60 000 m3 proizvoda, od čega je 48 000 m3 namijenjeno skladištenju na sobnoj temperaturi, a 12 000 m3 skladištenju u rashlađenom ili zamrznutom stanju. Za 52 tjedna skladištenja pretpostavlja se zadani ukupni kapacitet skladištenja od 3 120 000 m3* tjedni/godina.

Pretpostavlja se da se u prosječnom maloprodajnom objektu skladišti 2 000 m3 proizvoda (pod pretpostavkom da 50 % površine zgrade od 2 000 m2 pokrivaju police koje su visoke 2 m) tijekom 52 tjedna, tj. 104 000 m3 × tjedni/godina.

4.4.6.   Postupak uzorkovanja

U nekim slučajevima korisnik metode mjerenja PEF-a treba postupak uzorkovanja radi ograničavanja prikupljanja podataka samo na reprezentativni uzorak pogona, poljoprivrednih gospodarstava itd. Korisnik metode mjerenja PEF-a mora i. odrediti u izvješću o PEF-u je li primijenjeno uzorkovanje, ii. slijediti zahtjeve opisane u ovom odjeljku i iii. navesti koji je pristup primijenjen.

Primjeri slučajeva u kojima može biti potreban postupak uzorkovanja oni su u kojima je u proizvodnju istog proizvoda uključeno više proizvodnih lokacija. Npr. ako ista sirovina/ulazni materijal dolazi s više lokacija ili ako se isti proces ustupa većem broju podizvođača/dobavljača.

Reprezentativni uzorak dobiva se putem stratificiranog uzorka, tj. onog u kojem je svaka pojedina potpopulacija (stratum) određene populacije odgovarajuće zastupljena unutar cjelovitog uzorka istraživačke studije.

Upotreba stratificiranog uzorka omogućuje veću preciznost od jednostavnog nasumičnog uzorka, pod uvjetom da su potpopulacije odabrane tako da su stavke iste potpopulacije što sličnije s obzirom na predmetne značajke. Osim toga, stratificirani uzorak jamči bolju obuhvaćenost populacije (34).

Sljedeći postupak primjenjuje se za odabir reprezentativnog uzorka kao stratificiranog uzorka:

i.	definiranje populacije;

ii.	definiranje homogenih potpopulacija (stratifikacija);

iii.	definiranje poduzoraka na razini potpopulacije;

iv.	definiranje uzorka za populaciju počevši od definiranja poduzoraka na razini potpopulacije.

4.4.6.1.    Kako definirati homogene potpopulacije (stratifikacija)

Stratifikacija je postupak podjele članova populacije u homogene podskupine (potpopulacije) prije uzorkovanja. Potpopulacije bi trebale biti uzajamno isključive: svaki element u populaciji dodjeljuje se samo jednoj potpopulaciji.

Pri utvrđivanju potpopulacija moraju se uzeti u obzir sljedeći aspekti:

(a)	geografska raspoređenost lokacija;

(b)	uključene tehnologije/poljoprivredne prakse;

(c)	proizvodni kapacitet poduzeća/lokacija koje se razmatraju.

Mogu se uključiti dodatni aspekti koje je potrebno razmotriti.

Broj potpopulacija izračunava se na sljedeći način:

Nsp = g * t * c [jednadžba 1.]

—	Nsp: broj potpopulacija;

—	g: broj zemalja u kojima se nalaze lokacije/pogoni/poljoprivredna gospodarstva;

—	t: broj tehnologija/poljoprivrednih praksi;

—	c: broj razreda kapaciteta poduzeća.

Ako se u obzir uzmu dodatni aspekti, broj potpopulacija izračunava se primjenom navedene formule i množenjem rezultata s brojem razreda utvrđenih za svaki dodatni aspekt (npr. one lokacije koje imaju uspostavljen sustav upravljanja okolišem ili sustav izvješćivanja o okolišu).

Primjer 1.

Utvrđivanje broja potpopulacija za sljedeću populaciju:

Svih 350 poljoprivrednika koji se nalaze u istoj regiji u Španjolskoj ima otprilike istu godišnju proizvodnju i upotrebljava iste tehnike berbe.

U tom slučaju:

g = 1	:	svi poljoprivrednici nalaze se u istoj zemlji
t = 1	:	svi poljoprivrednici upotrebljavaju iste tehnike berbe
c = 1	:	kapacitet poduzeća gotovo je isti (tj. imaju istu godišnju proizvodnju)

Nsp = g * t * c = 1 * 1 * 1 = 1

Za samo jednu potpopulaciju može se utvrditi da se podudara s populacijom.

Primjer 2.

350 poljoprivrednika raspoređeno je u trima zemljama (100 u Španjolskoj, 200 u Francuskoj i 50 u Njemačkoj). Upotrebljavaju se dvije tehnike berbe, koje se uvelike razlikuju (Španjolska: 70 poljoprivrednika upotrebljava tehniku A, 30 tehniku B; Francuska: 100 poljoprivrednika upotrebljava tehniku A, 100 tehniku B; Njemačka: 50 poljoprivrednika upotrebljava tehniku A). Kapacitet poljoprivrednika s obzirom na godišnju proizvodnju varira od 10 000 t do 100 000 t. Prema stručnoj prosudbi/relevantnoj literaturi procjenjuje se da se poljoprivrednici čija je godišnja proizvodnja manja od 50 000 t potpuno razlikuju u pogledu učinkovitosti od poljoprivrednika čija je godišnja proizvodnja veća od 50 000 t. Na temelju godišnje proizvodnje definiraju se dva razreda poduzeća: razred 1. ako je proizvodnja manja od 50 000 t i razred 2. ako je proizvodnja veća od 50 000 t. (Španjolska: 80 poljoprivrednika pripada razredu 1., 20 razredu 2.; Francuska: 50 poljoprivrednika pripada razredu 1., 150 razredu 2.; Njemačka: 50 poljoprivrednika pripada razredu 1.).

Tablica 6. uključuje pojedinosti o populaciji.

Tablica 6.

Utvrđivanje potpopulacije za primjer 2.

Potpopulacija	Zemlja		Tehnologija		Kapacitet
1.	Španjolska	100	tehnika A	70	razred 1 .	50
2.	Španjolska		tehnika A		razred 2 .	20
3.	Španjolska		tehnika B	30	razred 1 .	30
4.	Španjolska		tehnika B		razred 2 .	0
5.	Francuska	200	tehnika A	100.	razred 1 .	20
6.	Francuska		tehnika A		razred 2 .	80
7.	Francuska		tehnika B	100	razred 1 .	30
8.	Francuska		tehnika B		razred 2 .	70
9.	Njemačka	50	tehnika A	50	razred 1 .	50
10.	Njemačka		tehnika A		razred 2 .	0
11.	Njemačka		tehnika B	0	razred 1 .	0
12.	Njemačka		tehnika B		razred 2 .	0

U ovom slučaju:

g = 3	:	tri zemlje
t = 2	:	utvrđene su dvije tehnike berbe
c = 2	:	utvrđena su dva razreda proizvodnje

Nsp = g * t * c = 3 * 2 * 2 = 12

Moguće je utvrditi najviše 12 potpopulacija koje su sažete u tablici 7.:

Tablica 7.

Sažetak potpopulacija za primjer 2.

Potpopulacija	Zemlja	Tehnologija	Kapacitet	Broj poduzeća u potpopulaciji
1.	Španjolska	tehnika A	razred 1.	50
2.	Španjolska	tehnika A	razred 2.	20
3	Španjolska	tehnika B	razred 1.	30
4.	Španjolska	tehnika B	razred 2.	0
5.	Francuska	tehnika A	razred 1.	20
6.	Francuska	tehnika A	razred 2.	80
7.	Francuska	tehnika B	razred 1.	30
8.	Francuska	tehnika B	razred 2.	70
9.	Njemačka	tehnika A	razred 1.	50
10.	Njemačka	tehnika A	razred 2.	0
11.	Njemačka	tehnika B	razred 1.	0
12.	Njemačka	tehnika B	razred 2.	0

4.4.6.2.    Kako definirati veličinu poduzorka na razini potpopulacije

Nakon što se utvrde potpopulacije, izračunava se veličina uzorka za svaku potpopulaciju (veličina poduzorka). Moguća su dva alternativna pristupa:

i.	na temelju ukupne proizvodnje potpopulacije Korisnik metode mjerenja PEF-a utvrđuje postotak proizvodnje koji će pokriti svaka potpopulacija. Ne smije biti manji od 50 %, izraženo u relevantnoj mjernoj jedinici. Taj postotak određuje veličinu uzorka unutar potpopulacije.

ii.	na temelju broja lokacija/poljoprivrednih gospodarstava/pogona uključenih u potpopulaciju

Potrebna veličina poduzorka izračunava se primjenom kvadratnog korijena veličine potpopulacije.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

—	nSS: potrebna veličina poduzorka

—	nSP: veličina potpopulacije

Odabrani pristup navodi se u izvješću o PEF-u. Isti se pristup primjenjuje za sve odabrane potpopulacije.

Primjer

Tablica 8.

Primjer: kako izračunati broj poduzeća u svakom poduzorku

Potpopulacija	Zemlja	Tehnologija	Kapacitet	Broj poduzeća u potpopulaciji	Broj poduzeća u uzorku (veličina poduzorka, [nSS])
1.	Španjolska	tehnika A	razred 1.	50	7 .
2.	Španjolska	tehnika A	razred 2.	20	5
3.	Španjolska	tehnika B	razred 1.	30	6
4.	Španjolska	tehnika B	razred 2.	0	0
5.	Francuska	tehnika A	razred 1.	20	5
6.	Francuska	tehnika A	razred 2.	80	9
7.	Francuska	tehnika B	razred 1.	30	6
8.	Francuska	tehnika B	razred 2.	70	8
9.	Njemačka	tehnika A	razred 1.	50	7
10.	Njemačka	tehnika A	razred 2.	0	0
11.	Njemačka	tehnika B	razred 1.	0	0
12.	Njemačka	tehnika B	razred 2.	0	0

4.4.6.3.    Kako definirati uzorak za populaciju

Reprezentativni uzorak populacije odgovara zbroju poduzoraka na razini potpopulacije.

4.4.6.4.    Što učiniti ako je potrebno zaokruživanje

Ako je potrebno zaokruživanje, primjenjuje se opće matematičko pravilo:

(a)	ako iza broja koji zaokružujete slijedi 5, 6, 7, 8 ili 9, zaokružite ga naviše;

(b)	ako iza broja koji zaokružujete slijedi 0, 1, 2, 3 ili 4, zaokružite ga naniže.

4.4.7.   Zahtjevi za modeliranje za fazu uporabe

Faza uporabe često uključuje više procesa. Razlikuju se i. procesi neovisni o proizvodu i ii. procesi ovisni o proizvodu.

i.

Procesi neovisni o proizvodu nemaju veze s načinom na koji se proizvod dizajnira ili distribuira. Učinci procesa faze uporabe ostat će isti za sve proizvode u ovoj (pot)kategoriji proizvoda, čak i ako proizvođač promijeni značajke proizvoda. Stoga ne doprinose nikakvom obliku razlikovanja dvaju proizvoda ili čak mogu prikriti razliku. Primjeri su: uporaba čaše za pijenje vina (imajući u vidu da se za proizvod ne određuje razlika u uporabi čaše), vrijeme prženja pri uporabi maslinova ulja, uporaba energije za prokuhavanje jedne litre vode korištene pri pripremi kave od mješavine instant-kave i korišten stroj za pranje rublja za jake deterdžente (kapitalno dobro).

ii.

Procesi ovisni o proizvodu oni su koje dizajn proizvoda izravno ili neizravno određuje ili utječe na njih ili koji su povezani s uputama za uporabu proizvoda. Ti procesi ovise o značajkama proizvoda i stoga pomažu u razlikovanju dvaju proizvoda. Sve upute proizvođača koje su usmjerene prema potrošaču (putem oznaka, internetskih stranica ili drugih medija) smatraju se ovisnima o proizvodu. Primjeri uputa su: indikacije koliko se dugo hrana mora kuhati, koliko se vode mora upotrijebiti ili, kad je riječ o pićima, preporučena temperatura posluživanja i uvjeti skladištenja. Primjer izravno ovisnog procesa je energija koju potroši električna oprema u uobičajenim uvjetima.

Procesi ovisni o proizvodu uključuju se u granicu sustava studije PEF-a. Procesi neovisni o proizvodu isključuju se iz granice sustava i mogu se navesti kvalitativne informacije.

Za konačne proizvode izvješćuje se o rezultatima LCIA-a za i. ukupan životni ciklus i ii. ukupan životni ciklus bez faze uporabe.

4.4.7.1.    Pristup povezan s glavnom funkcijom ili delta-pristup

Modeliranje faze uporabe može se provesti na različite načine. Vrlo često se povezani učinci i aktivnosti modeliraju u potpunosti, npr. ukupna potrošnja električne energije pri uporabi aparata za kavu ili ukupno vrijeme kuhanja i povezana potrošnja plina pri kuhanju tjestenine. U tim slučajevima procesi faze uporabe za pijenje kave ili jedenje tjestenine povezani su s glavnom funkcijom proizvoda (to se naziva „pristup povezan s glavnom funkcijom”).

U nekim slučajevima uporaba jednog proizvoda može utjecati na učinak drugog proizvoda na okoliš, kako je opisano u sljedećim primjerima.

(a)

Tonerski uložak nije „odgovoran” za papir koji se upotrebljava za ispis. Ali ako ponovno proizvedeni tonerski uložak radi manje učinkovito i uzrokuje veći gubitak papira u usporedbi s izvornim uloškom, trebalo bi uzeti u obzir dodatan gubitak papira. U tom je slučaju gubitak papira proces ovisan o proizvodu u fazi uporabe ponovno proizvedenog uloška;

(b)	Potrošnja energije u fazi uporabe sustava baterija/punjač nije povezana s količinom energije pohranjenom u bateriji i oslobođenom iz nje. Odnosi se samo na gubitak energije u svakom ciklusu punjenja, što može uzrokovati sustav za punjenje ili unutarnji gubici u bateriji.

U tim slučajevima proizvodu bi se trebale dodijeliti samo dodatne aktivnosti i procesi (npr. papir za ponovno proizvedeni tonerski uložak i energija za bateriju). Metoda dodjeljivanja uključuje uzimanje svih povezanih proizvoda u sustavu (u ovom slučaju papir i energija) i dodjeljivanje viška potrošnje tih povezanih proizvoda onom proizvodu koji se smatra odgovornim za taj višak. Za to je potrebno postaviti referentni iznos potrošnje (npr. energije i materijala) za svaki povezani proizvod, što se odnosi na najmanju potrošnju koja je nužna za pružanje funkcije. Potrošnja iznad te referentne vrijednosti (delta) zatim će se dodijeliti proizvodu (to se naziva „delta-pristup”) (35).

Taj pristup primjenjuje se samo za povećanje učinaka i uzimanje u obzir dodatne potrošnje iznad referentne vrijednosti. Da bi se odredila referentna situacija, u obzir se uzima sljedeće, ako je dostupno:

(a)	propisi primjenjivi na obuhvaćeni proizvod;

(b)	norme ili usklađene norme;

(c)	preporuke proizvođačâ ili organizacija proizvođača;

(d)	ugovori o korištenju doneseni konsenzusom u radnim skupinama specifičnima za sektor.

Korisnik metode mjerenja PEF-a može odlučiti koji se pristup zauzima i opisuje primijenjeni pristup u izvješću o PEF-u (pristup povezan s glavnom funkcijom ili delta-pristup).

4.4.7.2.    Modeliranje faze uporabe

U Prilogu II. dijelu D navedeni su zadani podaci koje je potrebno upotrijebiti za modeliranje aktivnosti faze uporabe. Ako su dostupni, trebali bi se upotrijebiti bolji podaci, koji se moraju transparentno prikazati i obrazložiti u izvješću o PEF-u.

4.4.8.   Reciklirani udio i modeliranje kraja životnog vijeka

Reciklirani udio i kraj životnog vijeka modeliraju se primjenom formule kružnog otiska u fazi životnog ciklusa u kojoj se aktivnost odvija. U sljedećim odjeljcima opisuju se formula i parametri koje je potrebno upotrijebiti i način na koji se primjenjuju na konačne proizvode i poluproizvode (odjeljak 4.4.8.12.).

4.4.8.1.    Formula kružnog otiska (CFF)

Formula kružnog otiska kombinacija je „materijal + energija + odlaganje”, tj.:

Jednadžba 3.

formula kružnog otiska (CFF)

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Parametri formule kružnog otiska

A	:	faktor dodjeljivanja opterećenja i kredita između dobavljača i korisnika recikliranih materijala.
B	:	faktor dodjeljivanja procesâ energetske oporabe. Primjenjuje se na opterećenja i kredite.
Qsin:	:	kvaliteta ulaznog sekundarnog materijala, tj. kvaliteta recikliranog materijala u točki zamjene.
Qsout:	:	kvaliteta izlaznog sekundarnog materijala, tj. kvaliteta materijala koji se može reciklirati u točki zamjene.
Qp:	:	kvaliteta primarnog materijala, tj. kvaliteta primarne sirovine.
R1:	:	udio materijala u ulaznim tokovima proizvodnje koji je recikliran iz prethodnog sustava.
R2:	:	udio materijala u proizvodu koji će se reciklirati (ili ponovno upotrijebiti) u kasnijem sustavu. Stoga se pomoću R2 uzimaju u obzir neučinkovitosti procesa prikupljanja i recikliranja (ili ponovne uporabe). R2 se mjeri na izlazu iz postrojenja za recikliranje.
R3:	:	udio materijala u proizvodu koji se upotrebljava za energetsku oporabu na kraju životnog vijeka.
Erecycled (Erec):	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz procesa recikliranja recikliranog (ponovno upotrijebljenog) materijala, uključujući procese prikupljanja, razvrstavanja i prijevoza.
ErecyclingEoL (ErecEoL):	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz procesa recikliranja na kraju životnog vijeka, uključujući procese prikupljanja, razvrstavanja i prijevoza.
Ev:	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz dobavljanja i predobrade primarne sirovine.
E*v:	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz dobavljanja i predobrade primarne sirovine za koju se pretpostavlja da je zamijenjena materijalima koji se mogu reciklirati.
EER:	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz procesa energetske oporabe (npr. spaljivanje uz energetsku oporabu, odlaganje otpada na odlagališta uz energetsku oporabu itd.).
ESE,heat i ESE,elec:	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji bi proizašli iz posebnog zamijenjenog izvora energije, topline odnosno električne energije.
ED	:	posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz odlaganja otpadnog materijala na kraju životnog vijeka analiziranog proizvoda, bez energetske oporabe.
XER,heat i XER,elec:	:	učinkovitost procesa energetske oporabe za toplinu i električnu energiju.
LHV	:	niža vrijednost zagrijavanja materijala u proizvodu koji se koristi za energetsku oporabu.

Korisnici metode mjerenja PEF-a izvješćuju o svim primijenjenim parametrima. Zadane vrijednosti za neke parametre (A, R1, R2, R3 i Qs/Qp za ambalažu) dostupne su u Prilogu II. dijelu C (dodatne pojedinosti vidjeti u sljedećim odjeljcima): korisnici metode mjerenja PEF-a upućuju na verziju Priloga II. dijela C koju upotrebljavaju (36).

4.4.8.2.    Faktor A

Faktorom A dodjeljuju se opterećenja i krediti od recikliranja i proizvodnje primarne sirovine dvama životnim ciklusima (tj. onom u kojem se pruža i onom u kojem se upotrebljava reciklirani materijal) i njime se nastoje odraziti tržišne okolnosti.

Faktor A jednak 1 odražavao bi pristup 100 : 0 (tj. krediti se daju samo recikliranom udjelu), a faktor A jednak 0 odražavao bi pristup 0 : 100 (tj. krediti se daju samo materijalima koji se mogu reciklirati na kraju životnog vijeka).

U studijama PEF-a vrijednosti faktora A moraju biti u rasponu 0,2 ≤ A ≤ 0,8 kako bi se uvijek prikazala oba aspekta recikliranja (reciklirani udio i mogućnost recikliranja na kraju životnog vijeka).

Pokretač koji određuje vrijednosti faktora A je analiza tržišne situacije. To znači:

1)	A = 0,2 – mala ponuda materijala koji se mogu reciklirati i velika potražnja: formula je usmjerena na mogućnost recikliranja na kraju životnog vijeka;

2)	A = 0,8 – velika ponuda materijala koji se mogu reciklirati i mala potražnja: formula je usmjerena na reciklirani udio;

3)	A = 0,5 – ravnoteža između ponude i potražnje: formula je usmjerena na mogućnost recikliranja na kraju životnog vijeka i reciklirani udio.

Zadane vrijednosti A specifične za primjenu i materijal dostupne su u Prilogu II. dijelu C. Za odabir vrijednosti A koju je potrebno upotrijebiti u studiji PEF-a primjenjuje se sljedeći postupak (hijerarhijskim redoslijedom):

1)	u Prilogu II. dijelu C provjerava se dostupnost vrijednosti A specifične za primjenu koja odgovara studiji PEF-a;

2)	ako vrijednost A specifična za primjenu nije dostupna, primjenjuje se vrijednost A specifična za materijal iz Priloga II. dijela C;

3)	ako vrijednost A specifična za materijal nije dostupna, korisnik primjenjuje vrijednost A od 0,5.

4.4.8.3.    Faktor B

Faktor B upotrebljava se kao faktor dodjeljivanja procesâ energetske oporabe. Primjenjuje se na opterećenja i kredite. Krediti se odnose na količinu prodane topline i električne energije, a ne na ukupnu proizvedenu energiju, uzimajući u obzir relevantne varijacije u 12-mjesečnom razdoblju, npr. za toplinu.

U studijama PEF-a vrijednost B standardno iznosi 0, osim ako je dostupna neka druga primjerena vrijednost u Prilogu II. dijelu C.

Kako bi se izbjeglo dvostruko računanje između trenutačnog i kasnijeg sustava kad je riječ o energetskoj oporabi, kasniji sustav modelira svoju uporabu energije iz procesâ energetske oporabe kao primarnu energiju (ako je vrijednost B postavljena na vrijednost koja nije 0 u sustavu na početku lanca opskrbe, korisnik metode mjerenja PEF-a osigurava da nema dvostrukog računanja).

4.4.8.4.    Točka zamjene

Nužno je odrediti točku zamjene za primjenu dijela „materijala” formule. Točka zamjene je točka u lancu vrijednosti u kojoj sekundarni materijali zamjenjuju primarne materijale.

Točku zamjene trebalo bi utvrditi u odnosu na proces u kojem ulazni tokovi dolaze iz 100 % primarnih izvora i 100 % sekundarnih izvora (razina 1. na slici 4.). U nekim slučajevima točka zamjene može se utvrditi nakon što dođe do određenog miješanja tokova primarnih i sekundarnih materijala (razina 2. na slici 4.).

—	Točka zamjene na razini 1.: odgovara npr. točki u kojoj se procesu dodaju metalni otpaci, stakleni krš i celuloza.

—	Točka zamjene na razini 2.: odgovara npr. točki u kojoj se procesu dodaju metalni ingoti, staklo i papir.

Točka zamjene na toj razini može se primijeniti samo ako se u skupovima podataka koji se upotrebljavaju za modeliranje, npr. Erec i Ev, uzmu u obzir stvarni (prosječni) tokovi s obzirom na primarni i sekundarni materijal. Na primjer, ako Erec odgovara „proizvodnji 1 t sekundarnog materijala” (vidjeti sliku 4.) i ima prosječan ulaz od 10 % iz primarnih sirovina, u skup podataka Erec uključuje se količina primarnih materijala zajedno s njihovim opterećenjima za okoliš.

Slika 4.

Točka zamjene na razini 1. i razini 2.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Slika 4. je shematski prikaz generičke situacije (tokovi su 100 % primarni i 100 % sekundarni). U praksi se u nekim situacijama može utvrditi više točaka zamjene u različitim koracima lanca vrijednosti, kako je prikazano na slici 5., ako se npr. otpadak dviju različitih kvaliteta obrađuje u različitim koracima.

Slika 5.

Primjer točaka zamjene u različitim koracima lanca vrijednosti.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

4.4.8.5.    Omjeri kvalitete: Qsin/Qp i Qsout/Qp

U formuli kružnog otiska upotrebljavaju se dva omjera kvalitete kako bi se u obzir uzela kvaliteta ulaznih i izlaznih recikliranih materijala: Qsin/Qp i Qsout/Qp.

Ističu se dva slučaja.

(a)

ako je Ev= E*v, potrebna su dva omjera kvalitete: Qsin/Qp povezan s recikliranim udjelom i Qsout/Qp povezan s mogućnošću recikliranja na kraju životnog vijeka. Faktori kvalitete služe za prikazivanje proizvodnje reciklata niže vrijednosti u usporedbi s izvornim primarnim materijalom i, u nekim slučajevima, njima se može prikazati učinak više petlji recikliranja;

(b)

ako je Ev ≠ E*v, potreban je jedan omjer kvalitete: Qsin/Qp povezan s recikliranim udjelom. U tom se slučaju E*v odnosi na funkcionalnu jedinicu materijala zamijenjenog u određenoj primjeni. Na primjer, za plastiku koja se reciklira za proizvodnju klupe modelirane zamjenom cementa isto se u obzir uzimaju aspekti „koliko”, „koliko dugo” i „koliko dobro”. Stoga parametar E*v neizravno uključuje parametar Qsout/Qp i zato parametri Qsout i Qp nisu dio formule kružnog otiska.

Omjeri kvalitete određuju se u točki zamjene i po primjeni ili materijalu.

Kvantifikacija omjera kvalitete temelji se na sljedećem:

(a)	gospodarski aspekti: tj. omjer cijene sekundarnih materijala u usporedbi s primarnim materijalima u točki zamjene. Ako je cijena sekundarnih materijala viša od cijene primarnih materijala, postavljaju se omjeri kvalitete jednaki 1;

(b)	ako su gospodarski aspekti manje relevantni od fizičkih aspekata, mogu se upotrijebiti potonji.

Ambalažni materijali koji se upotrebljavaju u industriji često su isti u različitim sektorima i skupinama proizvoda: u Prilogu II. dijelu C nalazi se radni list s vrijednostima Qsin/Qp i Qsout/Qp primjenjivima na ambalažne materijale. Poduzeće koje provodi studiju PEF-a može upotrijebiti različite vrijednosti, koje se moraju transparentno prikazati i obrazložiti u izvješću o PEF-u.

4.4.8.6.    Reciklirani udio (R1)

Primijenjene vrijednosti R1 specifične su za poduzeće ili zadane sekundarne vrijednosti (specifične za primjenu) ovisno o informacijama koje su dostupne poduzeću koje provodi studiju PEF-a. Zadane sekundarne vrijednosti R1 (specifične za primjenu) dostupne su u Prilogu II. dijelu C. Za odabir vrijednosti R1 koju je potrebno upotrijebiti u studiji PEF-a primjenjuje se sljedeći postupak (hijerarhijskim redoslijedom):

(a)

vrijednosti specifične za poduzeće upotrebljavaju se ako poduzeće koje provodi studiju PEF-a izvršava proces ili ako poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces, ali ima pristup specifičnim informacijama (za poduzeće). (situacija 1. i situacija 2. iz matrice potrebnih podataka, vidjeti odjeljak 4.6.5.4.);

(b)	u svim ostalim situacijama primjenjuju se zadane sekundarne vrijednosti R1 iz Priloga II. dijela C (specifične za primjenu);

(c)	ako u Prilogu II. dijelu C nije dostupna vrijednost specifična za primjenu, R1 se postavlja na 0 % (vrijednosti specifične za materijal na temelju statističkih podataka tržišta opskrbe ne prihvaćaju se kao posredne vrijednosti i stoga se ne upotrebljavaju).

Primijenjene vrijednosti R1 podliježu verifikaciji studije PEF-a.

4.4.8.7.    Smjernice za uporabu vrijednosti R1 specifičnih za poduzeće

Pri uporabi vrijednosti R1 specifičnih za poduzeće koje ne iznose 0 obavezna je sljedivost duž lanca opskrbe. Moraju se slijediti sljedeće opće smjernice:

1)	informacije o dobavljaču (putem npr. izjave o sukladnosti ili dostavnice) održavaju se u svim fazama proizvodnje i isporuke u tvornicu u kojoj se proizvode konačni proizvodi;

2)	nakon što se materijal isporuči u tvornicu u kojoj se proizvode konačni proizvodi, tvornica s informacijama postupa u okviru svojih redovnih administrativnih postupaka;

3)	tvornica u kojoj se proizvode konačni proizvodi koja podnosi tvrdnju o recikliranom udjelu dokazuje putem svojeg sustava upravljanja postotak recikliranog ulaznog materijala u odgovarajućim konačnim proizvodima;

4)	potonji dokaz šalje se na zahtjev osobi koja upotrebljava konačni proizvod. Ako se izračunava profil PEF-a i izvješćuje o njemu, to se navodi kao dodatne tehničke informacije u profilu PEF-a;

5)	sustavi sljedivosti na razini industrije ili poduzeća mogu se primijeniti ako obuhvaćaju prethodno navedene opće smjernice. Ako ih ne obuhvaćaju, moraju se nadopuniti tim općim smjernicama.

Kad je riječ o ambalažnoj industriji, preporučuju se sljedeće smjernice za pojedine industrije.

1)	Za industriju ambalažnog stakla: Uredba Europske Komisije br. 1179/2012. Tom se uredbom zahtijeva izjava o sukladnosti koju dostavlja proizvođač staklenog krša;

2)	Za industriju papira: Europski sustav za identifikaciju oporabljenog papira (Konfederacija europskih industrija papira (CEPI), 2008.). U tom dokumentu propisana su pravila i smjernice o potrebnim informacijama i koracima te uključuje dostavnicu koja se predaje operateru tvornice.

3)

U kartonskoj ambalaži za pića zasad se ne upotrebljava reciklirani udio. Po potrebi se u tom slučaju primjenjuju iste smjernice kao za papir jer su najprikladnije (kartonska ambalaža za pića obuhvaćena je kategorijom razreda oporabljenog papira na temelju europskog popisa razreda otpadnog papira, EN643).

4)	Za industriju plastike: norma EN 15343:2007. Tom se normom propisuju pravila i smjernice o sljedivosti. Od dobavljača reciklata traži se da navede posebne informacije.

4.4.8.8.    Smjernice o postupanju s pretpotrošačkim otpadom

Pri postupanju s pretpotrošačkim otpadom mogu se primijeniti dvije opcije.

Opcija 1.: učinci za proizvodnju ulaznog materijala koji dovodi do predmetnog pretpotrošačkog otpada dodjeljuju se sustavu proizvoda koji je proizveo taj otpad. Otpad se deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio. Granice sustava i zahtjevi za modeliranje pri primjeni formule kružnog otiska prikazani su na slici 6.

Slika 6.

Opcija modeliranja ako se pretpotrošački otpad deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Opcija 2.: svaki materijal koji kruži unutar procesnog lanca ili skupine procesnih lanaca isključuje se iz definicije kao reciklirani udio i ne uključuje se u R1. Otpad se ne deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio. Granice sustava i zahtjevi za modeliranje pri primjeni formule kružnog otiska prikazani su na slici 7.

Slika 7.

Opcija modeliranja ako se pretpotrošački otpad ne deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

4.4.8.9.    Izlazna stopa recikliranja (R2)

Parametar R2 odnosi se na „izlaznu stopu recikliranja”: na slici 8. daje se vizualni prikaz. Često su dostupne vrijednosti za točku 8. (37) na slici 8., stoga se te vrijednosti moraju izmijeniti kako bi odgovarale stvarnoj izlaznoj stopi recikliranja (točka 10.) uzimajući u obzir moguće procesne gubitke. Na slici 8. izlazna stopa recikliranja (R2) odgovara točki 10.

Slika 8.

Pojednostavnjena shema prikupljanja i recikliranja materijala

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Dizajn i sastav proizvoda odredit će je li njegov materijal stvarno prikladan za recikliranje. Stoga se prije odabira odgovarajuće vrijednosti R2 procjenjuje mogućnost recikliranja materijala, a studija PEF-a uključuje izjavu o mogućnosti recikliranja materijala/proizvoda.

Izjava o mogućnosti recikliranja dostavlja se zajedno s evaluacijom mogućnosti recikliranja koja uključuje dokaze za sljedeća tri kriterija (kako je opisano u normi EN ISO 14021:2016, u odjeljku 7.7.4. „Metodologija ocjene”):

1)	sustavi za prikupljanje, razvrstavanje i isporuku za prijenos materijala od izvora do postrojenja za recikliranje praktično su dostupni razumnom udjelu kupaca, mogućih kupaca i korisnika proizvoda;

2)	postoje postrojenja za recikliranje za prihvat prikupljenih materijala;

3)

dostupni su dokazi koji pokazuju da se proizvod za koji se podnosi tvrdnja o mogućnosti recikliranja prikuplja i reciklira. Za PET boce trebale bi se primjenjivati smjernice Europske platforme za PET boce (EPBP) (https://www.epbp.org/design-guidelines), a za generičku plastiku trebala bi se primjenjivati mogućnost recikliranja prema dizajnu (www.recoup.org).

Ako jedan kriterij nije ispunjen ili ako smjernice određenog sektora o mogućnosti recikliranja ukazuju na ograničenu mogućnost recikliranja, primjenjuje se vrijednost R2 od 0 %. Točke 1. i 3. mogu se dokazati statističkim podacima o recikliranju, koji bi se trebali odnositi na pojedinu zemlju i dobiti od industrijskih udruženja ili nacionalnih tijela. Približna vrijednost za dokaz iz točke 3. može se dobiti primjenom, primjerice, dizajna za procjenu mogućnosti recikliranja navedene u normi EN 13430 Recikliranje materijala (Prilozi A i B) ili drugih smjernica pojedinog sektora o mogućnosti recikliranja.

Zadane vrijednosti R2 specifične za primjenu dostupne su u Prilogu II. dijelu C. Za odabir vrijednosti R2 koju je potrebno upotrijebiti u studiji PEF-a slijedi se sljedeći postupak:

(a)	ako su dostupne, upotrebljavaju se vrijednosti specifične za poduzeće nakon što se ocijeni mogućnost recikliranja;

(b)

ako nisu dostupne vrijednosti specifične za poduzeće i ispunjeni su kriteriji za ocjenu mogućnosti recikliranja (vidjeti gore), upotrebljavaju se vrijednosti R2 specifične za primjenu odabirom odgovarajuće vrijednosti dostupne u Prilogu II. dijelu C: — ako vrijednost R2 nije dostupna za određenu zemlju, upotrebljava se europski prosjek; — ako vrijednost R2 nije dostupna za određenu primjenu, upotrebljavaju se vrijednosti R2 materijala (npr. prosjek materijala); — ako nisu dostupne vrijednosti R2, R2 se postavlja na 0.

Valja napomenuti da se Komisiji mogu dostaviti nove vrijednosti R2 za primjenu u Prilogu II. dijelu C. Nove predložene vrijednosti R2 (na temelju novih statističkih podataka) dostavljaju se zajedno s izvješćem o studiji u kojem se navode izvori i izračuni te ih preispituje vanjska neovisna treća strana. Komisija će odlučiti jesu li nove vrijednosti prihvatljive i mogu li se primijeniti u ažuriranoj verziji Priloga II. dijela C. Nakon što se nove vrijednosti R2 uključe u Prilog II. dio C, mogu se upotrebljavati u svim studijama PEF-a.

Primijenjene vrijednosti R2 podliježu verifikaciji.

4.4.8.10.    Vrijednost R3

Vrijednost R3 je udio materijala u proizvodu koji se upotrebljava za energetsku oporabu na kraju životnog vijeka. Primijenjene vrijednosti R3 specifične su za poduzeće ili zadane vrijednosti iz Priloga II. dijela C ovisno o informacijama koje su dostupne poduzeću koje provodi studiju PEF-a. Za odabir vrijednosti R3 koju je potrebno upotrijebiti u studiji PEF-a primjenjuje se sljedeći postupak (hijerarhijskim redoslijedom).

(a)	Vrijednosti specifične za poduzeće upotrebljavaju se ako poduzeće koje provodi studiju PEF-a izvršava proces ili ako poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces, ali ima pristup specifičnim informacijama (za poduzeće). (situacija 1. i situacija 2. iz DNM-a, vidjeti odjeljak 4.6.5.4.).

(b)	U svim drugim situacijama primjenjuju se zadane sekundarne vrijednosti R3 iz Priloga II. dijela C.

(c)	ako u Prilogu II. dijelu C nije dostupna nijedna vrijednost, mogu se upotrijebiti nove vrijednosti za R3 (iz statističkih podataka ili drugih izvora podataka) ili se vrijednost postavlja na 0 %.

Primijenjene vrijednosti R3 podliježu verifikaciji.

4.4.8.11.    Erecycled (Erec) i ErecyclingEoL (ErecEoL)

Erec i ErecEoL su posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz procesa recikliranja recikliranog materijala odnosno na kraju životnog vijeka. Granicom sustava za Erec i ErecEoL uzimaju se u obzir sve emisije i potrošeni resursi počevši od prikupljanja do definirane točke zamjene.

Ako je točka zamjene utvrđena na „razini 2.”, Erec i ErecEoL modeliraju se primjenom stvarnih ulaznih tokova. Stoga, ako dio ulaznih tokova potječe od primarnih sirovina, uključuje se u skupove podataka koji se upotrebljavaju za modeliranje Erec i ErecEoL.

U nekim slučajevima Erec može odgovarati vrijednosti ErecEoL, na primjer ako dolazi do zatvorenih petlji.

4.4.8.12.    E*v

E*v su posebne emisije i potrošeni resursi (po funkcionalnoj jedinici) koji proizlaze iz dobavljanja i predobrade primarne sirovine za koju se pretpostavlja da je zamijenjena materijalima koji se mogu reciklirati. Ako je zadani E*v jednak Ev, korisnik pretpostavlja da materijal koji se može reciklirati na kraju životnog vijeka zamjenjuje istu primarnu sirovinu koja je upotrijebljena na ulaznoj strani za proizvodnju materijala koji se može reciklirati.

Ako je E*v različit od Ev, korisnik mora dokazati da materijal koji se može reciklirati zamjenjuje različitu primarnu sirovinu od one od koje se proizvodi materijal koji se može reciklirati.

Ako E*v ≠ Ev, E*v predstavlja stvarnu količinu primarne sirovine koja je zamijenjena materijalom koji se može reciklirati. U tim slučajevima E*v se ne množi s Qsout/Qp jer se taj parametar neizravno uzima u obzir pri izračunu „stvarne količine” zamijenjene primarne sirovine. Takva količina izračunava se uzimajući u obzir da zamijenjena primarna sirovina i materijal koji se može reciklirati ispunjavaju istu funkciju u pogledu aspekata „koliko dugo” i „kako dobro”. E*v određuje se na temelju dokaza o stvarnoj zamjeni odabrane primarne sirovine.

4.4.8.13.    Kako primijeniti formulu na poluproizvode (studije od kolijevke do vrata)

U studijama PEF-a od kolijevke do vrata ne uzimaju se u obzir parametri povezani s krajem životnog vijeka proizvoda (tj. mogućnost recikliranja na kraju životnog vijeka, energetska oporaba, odlaganje).

Ako se formula primjenjuje u studijama PEF-a za poluproizvode (studije od kolijevke do vrata), korisnik studije PEF-a:

1)	primjenjuje jednadžbu 3. (formula kružnog otiska);

2)	isključuje kraj životnog vijeka postavljanjem parametara R2, R3 i Ed na 0 za obuhvaćene proizvode;

3)

upotrebljava i izvješćuje o rezultatima s dvjema vrijednostima A za obuhvaćeni proizvod: (a) postavka A = 1: primjenjuje se kao zadana pri izračunu profila PEF-a. Ta se vrijednost primjenjuje samo na reciklirani udio proizvoda u opsegu studije. Svrha te postavke jest omogućiti da se analiza kritičnih točaka usmjeri na stvarni sustav; (b) postavka A = zadane vrijednosti specifične za primjenu ili materijal: o tim rezultatima izvješćuje se kao o „dodatnim tehničkim informacijama” i oni se upotrebljavaju pri izradi skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom. Svrha te postavke jest omogućiti primjenu ispravne vrijednosti A ako se skup podataka upotrebljava u budućem modeliranju.

U tablici 9. nalazi se sažetak načina primjene formule kružnog otiska ovisno o tome usmjerava li se studija na konačne proizvode ili poluproizvode.

Tablica 9.

Sažetak načina primjene formule kružnog otiska u različitim situacijama

Vrijednost A	Konačni proizvodi	Poluproizvodi
A = 1	—	primjenjuje se (kritična točka i profil PEF-a)
A = zadano	primjenjuje se	primjenjuje se (dodatne tehničke informacije i skup podataka usklađen s ekološkim otiskom)

4.4.8.14.    Kako postupati sa specifičnim aspektima

Oporaba pepela s rešetke ložišta ili taloga od spaljivanja

Oporaba pepela s rešetke ložišta ili taloga uključuje se u vrijednost R2 (izlazna stopa recikliranja) izvornog proizvoda/materijala. Njihova obrada spada u ErecEoL.

Odlaganje otpada na odlagališta i spaljivanje uz energetsku oporabu

Kad god proces, kao što je odlaganje otpada na odlagališta uz energetsku oporabu ili spaljivanje krutog komunalnog otpada uz energetsku oporabu, vodi do energetske oporabe, modelira se u dijelu „energija” u jednadžbi 3. (formula kružnog otiska). Kredit se izračunava na temelju količine izlazne energije koja se upotrebljava izvan procesa.

Kruti komunalni otpad

Prilog II. dio C sadržava zadane vrijednosti po zemlji koje se upotrebljavaju za kvantifikaciju udjela koji odlazi na odlagališta otpada i udjela koji odlazi na spaljivanje, osim ako su dostupne vrijednosti specifične za lanac opskrbe.

Kompost i anaerobna razgradnja/obrada otpadnih voda

Kompost, uključujući digestat koji dolazi od anaerobne razgradnje, tretira se u dijelu „materijal” (jednadžba 3.) kao recikliranje, pri čemu je A = 0,5. Dio energije od anaerobne razgradnje tretira se kao normalan proces energetske oporabe u dijelu „energija” u

jednadžbi 3. (formula kružnog otiska).

Otpadni materijali koji se upotrebljavaju kao gorivo

Ako se otpadni materijal upotrebljava kao gorivo (npr. otpadna plastika koja se upotrebljava kao gorivo u cementnim pećima), tretira se kao proces energetske oporabe u dijelu „energija” u

jednadžbi 3. (formula kružnog otiska).

Modeliranje složenih proizvoda

Kad se razmatraju složeni proizvodi (npr. tiskane pločice s vodovima) sa složenim upravljanjem krajem životnog vijeka, u zadanim skupovima podataka za procese obrade na kraju životnog vijeka možda se već primjenjuje formula kružnog otiska. Zadane vrijednosti parametara odnose se na one iz Priloga II. dijela C i dostupne su kao metapodatkovne informacije u skupu podataka. Popis materijala (BoM) trebao bi se uzeti kao početna točka za izračune ako nisu dostupni zadani podaci.

Ponovna uporaba i preoblikovanje

Ako ponovna uporaba/preoblikovanje proizvoda rezultira proizvodom s različitim specifikacijama proizvoda (pružanje druge funkcije), to se smatra dijelom formule kružnog otiska, kao oblik recikliranja. Stari dijelovi koji su promijenjeni pri preoblikovanju modeliraju se na temelju formule kružnog otiska.

U tom slučaju aktivnosti ponovne uporabe/preoblikovanja spadaju u parametar ErecEoL, a alternativna pružena funkcija (ili izbjegnuta proizvodnja dijelova ili komponenti) spada u parametar E*v.

4.4.9.   Produljeni životni vijek proizvoda

Produljenje životnog vijeka proizvoda zahvaljujući ponovnoj uporabi ili preoblikovanju može rezultirati sljedećim:

1.

proizvodom s izvornim specifikacijama proizvoda (pružanje iste funkcije). U toj situaciji životni vijek proizvoda produljuje se na onaj proizvoda s izvornim specifikacijama proizvoda (pružanje iste funkcije) i uključuje se u funkcionalnu jedinicu i referentni protok. Korisnik metode mjerenja PEF-a opisuje kako su ponovna uporaba ili preoblikovanje uključeni u izračun referentnog protoka i modela cijelog životnog ciklusa uzimajući u obzir aspekt „koliko dugo” funkcionalne jedinice;

2.

proizvodom s različitim specifikacijama proizvoda (pružanje različite funkcije). To se smatra dijelom formule kružnog otiska, kao oblik recikliranja (vidjeti odjeljak 4.4.8.13.). Kako primijeniti formulu na poluproizvode (studije od kolijevke do vrata). Osim toga, stari dijelovi koji su promijenjeni pri preoblikovanju modeliraju se unutar formule kružnog otiska.

4.4.9.1.    Stope ponovne uporabe (situacija 1. u odjeljku 4.4.9.)

Stopa ponovne uporabe je broj upotreba materijala u tvornici. Često se naziva i stopa putovanja, vrijeme ponovne uporabe ili broj rotacija. Može se izraziti kao apsolutni broj ponovnih uporaba ili kao postotak stope ponovne uporabe.

Na primjer: stopa ponovne uporabe od 80 % jednaka je pet ponovnih uporaba. U jednadžbi 4. prikazana je pretvorba:

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Broj ovdje primijenjenih ponovnih uporaba odnosi se na ukupan broj uporaba tijekom životnog vijeka materijala. Uključuje prvu uporabu i sve kasnije ponovne uporabe.

4.4.9.2.    Kako primijeniti i modelirati „stopu ponovne uporabe” (situacija 1. u odjeljku 4.4.9.)

Broj ponovnih uporaba materijala utječe na ekološki profil proizvoda u različitim fazama životnog ciklusa. U sljedećih pet koraka objašnjeno je kako korisnik mora modelirati različite faze životnog ciklusa s materijalima za višekratnu uporabu, pri čemu kao primjer služi ambalaža.

1.

Dobavljanje sirovina: stopa ponovne uporabe određuje količinu potrošenog ambalažnog materijala po prodanom proizvodu. Potrošnja sirovina izračunava se dijeljenjem stvarne mase ambalaže brojem ponovnih uporaba ambalaže. Na primjer, staklena boca od 1 l teži 600 grama i ponovno se upotrebljava 10 puta (stopa ponovne uporabe od 90 %). Uporaba sirovine po litri iznosi 60 grama (= 600 grama po boci / 10 ponovnih uporaba).

2.	Prijevoz od proizvođača ambalaže do tvornice proizvoda (u kojoj se proizvodi pakiraju): stopa ponovne uporabe određuje količinu potrebnog prijevoza po prodanom proizvodu. Učinak prijevoza izračunava se dijeljenjem učinka jednosmjernog putovanja brojem ponovnih uporaba ambalaže.

3.	Prijevoz od tvornice proizvoda do krajnjeg korisnika i natrag: uz prijevoz potreban za odlazak korisniku u obzir se uzima i povratni prijevoz. Za modeliranje ukupnog prijevoza vidjeti odjeljak 4.4.3. o modeliranju prijevoza.

4.	U tvornici proizvoda: nakon što se prazna ambalaža vrati u tvornicu proizvoda, u obzir se uzimaju potrošnja energije i resursa za čišćenje, popravak ili ponovno punjenje (ako je primjenjivo).

5.

Kraj životnog vijeka ambalaže: stopa ponovne uporabe određuje količinu ambalažnog materijala (po prodanom proizvodu) koja se obrađuje na kraju životnog vijeka. Količina ambalaže koja se obrađuje na kraju životnog vijeka izračunava se dijeljenjem stvarne mase ambalaže brojem puta njezine ponovne uporabe.

4.4.9.3.    Stope ponovne uporabe ambalaže

Sustav povrata ambalaže organizira:

1.	poduzeće koje je vlasnik ambalažnog materijala (inventar u vlasništvu poduzeća); ili

2.	treća strana, npr. vlada ili pružatelj inventara (inventari kojima upravljaju treće strane).

To može utjecati na životni vijek materijala i izvor podataka koji je potrebno upotrijebiti. Stoga je važno razdvojiti ta dva sustava povrata.

Kad je riječ o inventarima ambalaže u vlasništvu poduzeća, stopa ponovne uporabe izračunava se pomoću podataka specifičnih za lanac opskrbe. Ovisno o podacima koji su dostupni unutar poduzeća mogu se primijeniti dva pristupa izračuna (vidjeti opcije „a” i „b” u nastavku). Kao primjer služe povratne staklene boce, ali izračuni su primjenjivi i za drugu ambalažu za višekratnu uporabu u vlasništvu poduzeća.

Opcija „a”: uporaba podataka specifičnih za lanac opskrbe na temelju stečenog iskustva tijekom životnog vijeka prethodnog inventara staklenih boca. To je najtočniji način za izračun stope ponovne uporabe boca za prethodni inventar boca i prikladna je procjena za trenutačni inventar boca. Prikupljaju se sljedeći podaci specifični za lanac opskrbe:

1.	broj boca napunjenih za vrijeme životnog vijeka inventara boca (#Fi);

2.	broj boca u početnim zalihama uvećan za kupljene boce za vrijeme životnog vijeka inventara boca (#B).

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Ta opcija izračuna primjenjuje se:

(i)	s podacima iz prethodnog inventara boca ako su prethodni i trenutačni inventar boca usporedivi, što podrazumijeva istu kategoriju proizvoda, slične značajke boca (npr. veličina), usporedive sustave povrata (npr. metode prikupljanja, ista potrošačka skupina i prodajni kanali) itd.;

(ii)	s podacima iz trenutačnog inventara boca ako su dostupne buduće procjene/ekstrapolacije za i. kupnju boca, ii. prodane količine i iii. životni vijek inventara boca.

Podaci su specifični za lanac opskrbe i verificiraju se u postupku verifikacije i validacije, uključujući obrazloženje za odabir metode.

Opcija „b”: ako se ne prate stvarni podaci, izračun se djelomično temelji na pretpostavkama. Budući da se donose pretpostavke, ta je opcija manje točna i stoga se primjenjuju konzervativne/sigurne procjene. Potrebni su sljedeći podaci:

1.	prosječan broj rotacija jedne boce (ako se ne razbije) u jednoj kalendarskoj godini. Jedna petlja sastoji se od punjenja, isporuke, uporabe i povrata poduzeću za pranje (#Rot);

2.	procijenjeni životni vijek inventara boca (LT, u godinama);

3.	prosječni postotak gubitka po rotaciji. To se odnosi na zbroj gubitaka u fazi potrošnje i odbačenih boca u postrojenjima za punjenje (%Los).

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Ta opcija izračuna upotrebljava se ako opcija „a” nije primjenjiva (npr. prethodni inventar ne može poslužiti kao referentna vrijednost). Korišteni podaci verificiraju se u postupku verifikacije i validacije, uključujući razlog za odabir između opcije „a” i opcije „b”.

4.4.9.4.    Prosječne stope ponovne uporabe za inventare u vlasništvu poduzeća

U studijama PEF-a u čijem su opsegu inventari ambalaže za višekratnu uporabu u vlasništvu poduzeća upotrebljavaju se stope ponovne uporabe specifične za poduzeće, izračunane pomoću pravila navedenih u odjeljku 4.4.9.3.

4.4.9.5.    Prosječne stope ponovne uporabe za inventare kojima upravljaju treće strane

U studijama PEF-a u čijem su opsegu inventari ambalaže za višekratnu uporabu kojima upravljaju treće strane upotrebljavaju se sljedeće stope ponovne uporabe, osim ako su dostupni kvalitetniji podaci:

a)	staklene boce: 30 putovanja za pivo i vodu, 5 putovanja za vino (38);

b)	plastični sanduci za boce: 30 putovanja (39);

c)	plastične palete: 50 putovanja (Nederlands Instituut voor Bouwbiologie en Ecologie, 2014.) (40);

d)	drvene palete: 25 putovanja (Nederlands Instituut voor Bouwbiologie en Ecologie, 2014.) (41).

Korisnik metode mjerenja PEF-a može upotrebljavati druge vrijednosti ako su opravdane i ako se navedu izvori podataka.

Korisnik metode mjerenja PEF-a navodi jesu li u opsegu studije bili inventari u vlasništvu poduzeća ili oni kojima upravljaju treće strane i primijenjenu metodu izračuna ili zadane stope ponovne uporabe.

4.4.10.   Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova

U metodi mjerenja PEF-a razlikuju se tri glavne kategorije emisija i uklanjanja stakleničkih plinova, od kojih svaka doprinosi razinama unutar posebne potkategorije u okviru kategorije učinka „klimatskih promjena”:

1.	emisije i uklanjanja fosilnih stakleničkih plinova (doprinosi potkategoriji „klimatske promjene – fosilni ugljik”);

2.	emisije i uklanjanja biogenog ugljika (doprinosi potkategoriji „klimatske promjene – biogeni ugljik”);

3.	emisije ugljika od uporabe i prenamjene zemljišta (doprinosi potkategoriji „klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta”).

Trenutačno se pri izračunu pokazatelja klimatskih promjena ne uzimaju u obzir krediti povezani s privremenim i trajnim skladištenjem ugljika i/ili odgođenim emisijama. To znači da se za sve emisije i uklanjanja smatra da se odvijaju „sada” i ne postoji diskontiranje emisija tijekom vremena (u skladu s normom EN ISO 14067:2018). Razmotrit će se nove okolnosti kako bi metoda bila ažurirana u skladu sa znanstvenim dokazima i sporazumom na temelju stručnih spoznaja.

O potkategorijama „klimatske promjene – fosilni ugljik”, „klimatske promjene – biogeni ugljik” i „klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta” izvješćuje se zasebno ako svaka pojedinačno pokazuje doprinos veći od 5 % (42) ukupnoj ocjeni klimatskih promjena.

4.4.10.1.    Potkategorija 1.: Klimatske promjene – fosilni ugljik

Ova kategorija obuhvaća emisije stakleničkih plinova u sve medije koje potječu iz oksidacije i/ili redukcije fosilnih goriva putem njihove transformacije ili razgradnje (npr. izgaranje, digestija, odlaganje otpada na odlagališta itd.). Ta kategorija učinka uključuje emisije iz treseta (korištenog kao gorivo) i kalcinacije te apsorpciju zbog karbonizacije.

Apsorpcija CO2 iz fosilnih goriva i povezane emisije (npr. zbog karbonizacije) modeliraju se na pojednostavnjen način pri izračunu profila PEF-a (što znači da se ne modeliraju emisije ni apsorpcija). Ako su saznanja o količini apsorpcije CO2 iz fosilnih goriva potrebna za dodatne informacije o okolišu, apsorpcija CO2 može se modelirati pomoću toka „ugljikov dioksid (fosilni), resursi iz zraka”.

Tokovi koji spadaju u tu definiciju modeliraju se dosljedno s elementarnim tokovima u najnovijem referentnom paketu ekološkog otiska i imenuju se tako da završavaju s „(fosilni)”, ako je dostupno (npr. „ugljikov dioksid (fosilni)” i „metan (fosilni)”).

4.4.10.2.    Potkategorija 2.: Klimatske promjene – biogeni ugljik

Ova potkategorija obuhvaća i. emisije ugljika u zrak (CO2, CO i CH4) koje potječu iz oksidacije i/ili smanjenja nadzemne biomase putem njegove transformacije ili razgradnje (npr. izgaranje, digestija, kompostiranje, odlaganje otpada na odlagališta) i ii. apsorpciju CO2 iz atmosfere fotosintezom tijekom rasta biomase, tj. koja odgovara udjelu ugljika u proizvodima, biogorivima ili nadzemnim ostacima biljaka kao što su biljni otpad i mrtvo drvo. Izmjene ugljika iz zavičajnih šuma (43) modeliraju se u potkategoriji 3. (uključujući povezane emisije iz tla, dobivene proizvode ili ostatke).

Zahtjevi za modeliranje: tokovi koji spadaju u tu definiciju modeliraju se dosljedno s elementarnim tokovima u najnovijoj verziji paketa ekološkog otiska i imenuju se tako da završavaju s „(biogeni)”. Za modeliranje tokova biogenog ugljika primjenjuje se masovno dodjeljivanje.

Pojednostavnjen pristup modeliranju trebalo bi upotrijebiti samo ako se modeliraju tokovi koji utječu na rezultate učinka klimatskih promjena (točnije, emisije biogenog metana). Ta opcija može se primjenjivati, na primjer, na studije PEF-a za hranu jer se njome izbjegava modeliranje ljudske probave, a s vremenom se dolazi na nultu ravnotežu. U tom se slučaju primjenjuju sljedeća pravila:

(i)	modelira se samo emisija „metan (biogeni)”;

(ii)	ne modeliraju se dodatne biogene emisije ni apsorpcija iz atmosfere;

(iii)

ako su emisije metana fosilne i biogene, ispuštanje biogenog metana modelira se prvo, nakon čega slijedi preostali fosilni metan.

Kad je riječ o poluproizvodima (od kolijevke do vrata), o udjelu biogenog ugljika na vratima tvornice (fizički udio) uvijek se izvješćuje kao o „dodatnim tehničkim informacijama”.

4.4.10.3.    Potkategorija 3.: klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta (LULUC)

U ovoj potkategoriji uzimaju se u obzir apsorpcija i emisije ugljika (CO2, CO i CH4) koje potječu od promjena zaliha ugljika uzrokovanih prenamjenom i uporabom zemljišta. Ta potkategorija uključuje izmjene biogenog ugljika zbog krčenja šuma, izgradnje cesta ili drugih aktivnosti povezanih s tlom (uključujući emisije ugljika iz tla). Kad je riječ o zavičajnim šumama, sve povezane emisije CO2 uključuju se i modeliraju u ovoj potkategoriji (uključujući povezane emisije iz tla, proizvode dobivene iz zavičajnih šuma (44) i ostatke), a njihova se apsorpcija CO2 isključuje.

Razlikuju se izravna i neizravna prenamjena zemljišta. Izravna prenamjena zemljišta posljedica je pretvorbe iz jedne vrste uporabe zemljišta u drugu, što se odvija na određenom pokrovu zemljišta i može dovesti do promjena u zalihama ugljika tog konkretnog zemljišta, ali ne i u drugim sustavima. Primjer izravne prenamjene zemljišta je prenamjena zemljišta korištenog za uzgoj usjeva u industrijsko zemljište ili prenamjena iz šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište.

Do neizravne prenamjene zemljišta dolazi kad određena prenamjena zemljišta ili sirovina koje se uzgajaju na tom zemljištu uzrokuje prenamjene zemljišta izvan granice sustava, tj. na drugim vrstama uporabe zemljišta. Metodom mjerenja PEF-a razmatra se samo izravna prenamjena zemljišta, a neizravna se zbog nedostatka dogovorene metodologije ne uzima u obzir u studijama PEF-a. Neizravna prenamjena zemljišta može se uključiti u dodatne informacije o okolišu.

Zahtjevi za modeliranje: tokovi koji spadaju u tu definiciju modeliraju se dosljedno s elementarnim tokovima u najnovijoj verziji paketa ekološkog otiska i imenuju se tako da završavaju s „(prenamjena zemljišta)”. Apsorpcija i emisije biogenog ugljika uključuju se u inventar zasebno za svaki elementarni tok. Kad je riječ o prenamjeni zemljišta: sve emisije i uklanjanja ugljika modeliraju se u skladu sa smjernicama za modeliranje iz dokumenta PAS 2050:2011 (BSI 2011.) i dodatnim dokumentom PAS2050-1:2012 (BSI 2012.) za hortikulturne proizvode.

Citat iz dokumenta PAS 2050:2011 (BSI 2011.):

„Velike emisije stakleničkih plinova mogu se pojaviti kao posljedica prenamjene zemljišta. Uklanjanja kao izravna posljedica prenamjene zemljišta (a ne kao rezultat praksi dugoročnog gospodarenja) obično se ne događaju, iako je prepoznato da do toga može doći u posebnim okolnostima. Primjer izravne prenamjene zemljišta je prenamjena zemljišta korištenog za uzgoj usjeva u industrijsko zemljište ili prenamjena iz šumskog zemljišta u poljoprivredno zemljište. Moraju se uključiti svi oblici prenamjena zemljišta koji dovode do emisija ili uklanjanja. Neizravna prenamjena zemljišta odnosi se na one prenamjene zemljišta koje nastaju kao posljedica prenamjena zemljišta na nekom drugom mjestu. Iako emisije stakleničkih plinova nastaju i od neizravne prenamjene zemljišta, metode i zahtjevi u pogledu podataka za izračun tih emisija još se nisu u potpunosti razradili. Stoga nije uključena procjena emisija koje proizlaze iz neizravne prenamjene zemljišta.

Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji proizlaze iz izravne prenamjene zemljišta procjenjuju se s obzirom na sve ulazne tokove u životnom ciklusu proizvoda koji potječe s tog zemljišta i uključuju se u procjenu emisija stakleničkih plinova. Emisije koje potječu od proizvoda procjenjuju se na osnovi zadanih vrijednosti prenamjene zemljišta navedenih u Prilogu C dokumenta PAS 2050:2011, osim ako su dostupni bolji podaci. Kad je riječ o zemljama i prenamjenama zemljišta koje nisu uključene u taj prilog, emisije koje potječu od proizvoda procjenjuju se primjenom uključenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju kao posljedica izravne prenamjene zemljišta u skladu s relevantnim odjeljcima IPCC-a (2006.). Procjena učinka prenamjene zemljišta uključuje sve izravne prenamjene zemljišta koje su se odvile najviše 20 godina ili jedno razdoblje berbe prije izvršavanja procjene (ovisno o tome što je dulje). Ukupne emisije i uklanjanja stakleničkih plinova koji proizlaze iz izravne prenamjene zemljišta tijekom tog razdoblja uključuju se u kvantifikaciju emisija stakleničkih plinova proizvoda koji potječu s tog zemljišta na osnovi jednakog dodjeljivanja svakoj godini u tom razdoblju (45).

1.	Ako se može dokazati da je do prenamjene zemljišta došlo prije više od 20 godina od izvršavanja procjene, emisije proizašle iz prenamjene zemljišta ne bi se trebale uključiti u procjenu.

2.

Ako se ne može dokazati da je od prenamjene zemljišta prošlo više od 20 godina ili jedno razdoblje berbe prije izvršavanja procjene (ovisno o tome što je dulje), pretpostavlja se da je do prenamjene zemljišta došlo 1. siječnja: a) najranije godine za koju se može dokazati da je u njoj došlo do prenamjene zemljišta; ili b) 1. siječnja godine u kojoj se izvršava procjena emisija i uklanjanja stakleničkih plinova.

Sljedeća hijerarhija primjenjuje se pri određivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova proizašlih iz prenamjene zemljišta koja se odvila najkasnije 20 godina ili jedno razdoblje berbe prije izvršavanja procjene (ovisno o tome što je dulje):

1.

ako su poznate zemlja proizvodnje i prethodna uporaba zemljišta, emisije i uklanjanja stakleničkih plinova proizašli iz prenamjene zemljišta oni su koji proizlaze iz prenamjene zemljišta iz prethodne uporabe zemljišta u sadašnju uporabu zemljišta u toj zemlji (dodatne smjernice za izračun mogu se pronaći u dokumentu PAS 2050-1:2012);

2.

ako je poznata zemlja proizvodnje, ali nije poznata prethodna uporaba zemljišta, emisije stakleničkih plinova proizašle iz prenamjene zemljišta su procjena prosječnih emisija iz prenamjene zemljišta za taj usjev u toj zemlji (dodatne smjernice za izračun mogu se pronaći u dokumentu PAS 2050-1:2012);

3.	ako nisu poznate ni zemlja proizvodnje ni prethodna uporaba zemljišta, emisije stakleničkih plinova proizašle iz prenamjene zemljišta su ponderirani prosjek prosječnih emisija iz prenamjene zemljišta za taj poljoprivredni proizvod u zemljama u kojima se uzgaja.

Saznanja o prethodnoj uporabi zemljišta mogu se dokazati pomoću više izvora informacija, kao što su satelitske snimke i topografski podaci. Ako evidencija nije dostupna, mogu se iskoristiti lokalna saznanja o prethodnoj uporabi zemljišta. Zemlje u kojima se usjev uzgaja mogu se odrediti pomoću statističkih podataka o uvozu i može se primijeniti granična vrijednost od najmanje 90 % mase uvoza. Izvješćuje se o izvorima podataka, lokaciji i vremenu prenamjene zemljišta povezane s ulaznim materijalima za proizvode.”

Kad je riječ o poluproizvodima (od kolijevke do vrata) dobivenima iz zavičajnih šuma, uvijek se u obliku metapodataka (u odjeljku „dodatne tehničke informacije” izvješća o PEF-u) izvješćuje: i. o njihovu udjelu ugljika (fizički udio i dodijeljeni udio) i ii. da se odgovarajuće emisije ugljika modeliraju pomoću elementarnih tokova „(prenamjena zemljišta)”.

Kad je riječ o zalihama ugljika u tlu: emisije ugljika iz tla uključuju se i modeliraju u ovoj potkategoriji (npr. emisije iz rižinih polja). Emisije ugljika iz tla dobivene iz nadzemnih ostataka (osim iz zavičajnih šuma) modeliraju se u potkategoriji 2., kao primjena ostataka nezavičajnih šuma ili slame. Apsorpcija ugljika u tlu (akumulacija), npr. s travnjaka ili zbog poboljšanog upravljanja zemljištem pomoću tehnika za obradu tla ili drugih mjera upravljanja poduzetih u vezi s poljoprivrednim zemljištem, isključuje se iz rezultata. Skladištenje ugljika u tlu može se uključiti u studiju PEF-a samo kao dodatne informacije o okolišu i ako se navede dokaz. Ako u zakonodavstvu postoje drukčiji zahtjevi za modeliranje za sektor, primjerice u odluci EU-a o obračunu stakleničkih plinova iz 2013. (46), u kojoj se naznačuje obračun zaliha ugljika, modelira se u skladu s relevantnim zakonodavstvom i navodi pod dodatnim informacijama o okolišu.

4.4.11.   Kompenzacije

Pojam „kompenzacije” često se upotrebljava za upućivanje na aktivnosti ublažavanja emisija stakleničkih plinova koje provode treće strane, npr. regulirane programe koji su dio Kyotskog protokola (nekadašnji mehanizam čistog razvoja; zajednička provedba), nove mehanizme o kojima se raspravlja u kontekstu pregovora na temelju članka 6. Pariškog sporazuma o sustavima trgovanja emisijama ili dobrovoljne programe. Kompenzacije su smanjenja emisija stakleničkih plinova koja se upotrebljavaju za kompenziranje emisija stakleničkih plinova negdje drugdje, na primjer kako bi se ispunio dobrovoljni ili obavezni cilj ili kvota za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kompenzacije se izračunavaju u odnosu na početno stanje koje predstavlja hipotetski scenarij za to kakve bi emisije bile kad ne bi bilo projekta ublažavanja kojim se stvaraju kompenzacije. Primjeri su kompenzacija za emisije ugljika pomoću mehanizma čistog razvoja, ugljični krediti i druge kompenzacije izvan sustava.

Kompenzacije se ne uključuju u procjenu učinka studije PEF-a, već se o njima izvješćuje zasebno kao o dodatnim informacijama o okolišu.

4.5.   Upravljanje multifunkcionalnim procesima

Ako proces ili pogon obavljaju više funkcija, tj. pružaju nekoliko dobara i/ili usluga („suproizvodi”), oni su „multifunkcionalni”. U tim situacijama svi ulazni tokovi i emisije povezani s procesom dijele se između predmetnog proizvoda i drugih suproizvoda na temelju načela. Sustavi koji uključuju multifunkcionalnost procesa modeliraju se u skladu s hijerarhijom odlučivanja u nastavku.

Posebni zahtjevi za dodjeljivanje u drugim odjeljcima ove metode uvijek imaju prednost nad onima dostupnima u ovom odjeljku (npr. odjeljci 4.4.2. o električnoj energiji, 4.4.3. o prijevozu, 4.4.10. o emisijama stakleničkih plinova ili 4.5.1. o aktivnostima u klaonicama).

Hijerarhija odlučivanja

1)   Daljnja podjela ili proširenje sustava

U skladu s normom EN ISO 14044:2006, kad god je moguće, trebalo bi upotrijebiti daljnju podjelu ili proširenje sustava kako bi se izbjeglo dodjeljivanje. Daljnja podjela odnosi se na raščlanjivanje multifunkcionalnih procesa ili pogona kako bi se izolirali ulazni tokovi koji su izravno povezani sa svakim izlaznim tokom procesa ili pogona. Proširenje sustava odnosi se na proširenje sustava uključivanjem dodatnih funkcija povezanih sa suproizvodima. Prvo se ispituje je li moguća daljnja podjela ili proširenje analiziranog procesa. Ako je daljnja podjela moguća, podaci inventara prikupljaju se samo za one jedinične procese koji su izravno pripisivi (47) predmetnoj robi/uslugama. Ili, ako se sustav može proširiti, u analizu se uključuju dodatne funkcije, s rezultatima koji se priopćuju za prošireni sustav u cjelini umjesto na razini pojedinačnog suproizvoda.

2)   Dodjeljivanje na temelju relevantnog temeljnog fizičkog odnosa

Ako nije moguće primijeniti daljnju podjelu ili proširenje sustava, trebalo bi primijeniti dodjeljivanje: ulazni i izlazni tokovi sustava trebali bi se raspodijeliti između njegovih različitih proizvoda ili funkcija na način koji odražava relevantan temeljni fizički odnos među njima (EN ISO 14044:2006).

Dodjeljivanje na temelju relevantnog temeljnog fizičkog odnosa odnosi se na raspodjelu ulaznih i izlaznih tokova multifunkcionalnog procesa ili pogona u skladu s relevantnim fizičkim odnosom koji se može kvantificirati između ulaznih tokova procesa i izlaznih tokova suproizvoda (na primjer, fizičko svojstvo ulaznih i izlaznih tokova koje je relevantno za funkciju koju pruža predmetni suproizvod). Dodjeljivanje na temelju fizičkog odnosa može se modelirati pomoću izravne zamjene ako je moguće identificirati proizvod koji se izravno zamjenjuje.

Kako bi pokazao da je učinak izravne zamjene solidan, korisnik metode mjerenja PEF-a dokazuje da:

1.	postoji izravan, empirijski dokaziv učinak zamjene; I

2.	moguće je modelirati zamijenjeni proizvod i oduzeti LCI na izravno reprezentativan način: ako su ispunjena oba uvjeta, modelira se učinak zamjene.

Ili, da bi dodijelio ulazni/izlazni tok na temelju nekog drugog relevantnog temeljnog fizičkog odnosa kojim se ulazni i izlazni tokovi povezuju s funkcijom koju pruža sustav, korisnik metode mjerenja PEF-a pokazuje da je moguće definirati relevantan fizički odnos prema kojem se dodjeljuju tokovi pripisivi pružanju definirane funkcije sustava proizvoda: ako je taj uvjet ispunjen, korisnik metode mjerenja PEF-a može izvršiti dodjeljivanje na temelju tog fizičkog odnosa.

3)   Dodjeljivanje na temelju nekog drugog odnosa

Može biti moguće dodjeljivanje na temelju nekog drugog odnosa. Na primjer, gospodarsko dodjeljivanje odnosi se na dodjeljivanje ulaznih i izlaznih tokova povezanih s multifunkcionalnim procesima izlaznim tokovima suproizvoda razmjerno njihovim relativnim tržišnim vrijednostima. Tržišna cijena sufunkcija trebala bi se odnositi na posebne uvjete i fazu procesa u kojoj se proizvode suproizvodi. U svakom slučaju, kako bi se osigurala što veća fizička reprezentativnost rezultata PEF-a, navodi se jasno opravdanje za odbacivanje koraka 1. i 2. i za odabir određenog pravila dodjeljivanja iz koraka 3.

Dodjeljivanju na temelju nekog drugog odnosa može se pristupiti na jedan od sljedećih alternativnih načina.

(i)	Je li moguće utvrditi učinak neizravne zamjene (48) i može li se zamijenjeni proizvod modelirati, a inventar oduzeti na razumno reprezentativan način? Ako je odgovor potvrdan (tj. verificirana su oba uvjeta), modelirajte učinak neizravne zamjene;

(ii)	je li moguće dodijeliti ulazne/izlazne tokove između proizvoda i funkcija na temelju nekog drugog odnosa (npr. relativna gospodarska vrijednost suproizvoda)? Ako je odgovor potvrdan, dodijelite proizvode i funkcije na temelju utvrđenog odnosa.

Formula kružnog otiska (vidjeti odjeljak 4.4.8.1.) pruža pristup koji se primjenjuje za procjenu ukupnih emisija koje proizlaze iz određenog procesa koji uključuje recikliranje i/ili energetsku oporabu. Nadalje, one se povezuju s tokovima otpada nastalima unutar granice sustava.

4.5.1.   Dodjeljivanje u stočarstvu

U ovom odjeljku navode se upute o tome kako razmotriti posebna pitanja povezana s modeliranjem poljoprivrednog gospodarstva, klaonice i prerade životinjskih otpadaka za stoku, svinje, ovce i koze. Točnije, daju se upute za:

1.	dodjeljivanje opterećenja na početku lanca opskrbe na razini poljoprivrednog gospodarstva izlaznim tokovima koji napuštaju poljoprivredno gospodarstvo;

2.	dodjeljivanje opterećenja na početku lanca opskrbe (povezanih sa živim životinjama) na razini klaonice izlaznim tokovima koji napuštaju klaonicu.

4.5.1.1.    Dodjeljivanje unutar modula poljoprivrednog gospodarstva

U modulu poljoprivrednog gospodarstva daljnja podjela primjenjuje se na procese koji se izravno dodjeljuju određenim izlaznim tokovima (npr. uporaba energije i emisije povezane s procesima mužnje). Ako se procesi ne mogu dalje podijeliti zbog nedostatka zasebnih podataka ili jer to tehnički nije moguće, opterećenje na početku lanca opskrbe, npr. proizvodnja hrane za životinje, dodjeljuje se izlaznim tokovima poljoprivrednog gospodarstva primjenom metode biofizičkog dodjeljivanja. Zadane vrijednosti koje se upotrebljavaju za dodjeljivanje navedene su u odjeljcima u nastavku za svaku vrstu životinje. Te zadane vrijednosti upotrebljavaju se u studijama PEF-a osim ako se prikupe podaci specifični za poduzeće. Promjena faktora dodjeljivanja dopuštena je samo ako se za modul poljoprivrednog gospodarstva prikupljaju i upotrebljavaju podaci specifični za poduzeće. Ako se za modul poljoprivrednog gospodarstva upotrebljavaju sekundarni podaci, nije dopuštena promjena faktora dodjeljivanja.

4.5.1.2.    Dodjeljivanje unutar modula poljoprivrednog gospodarstva za stoku

Primjenjuje se metoda dodjeljivanja Međunarodne mljekarske federacije (IDF) (2015.) između mlijeka, krava izdvojenih za klanje i viška teladi. Uginule životinje i svi proizvodi od njih smatraju se otpadom i primjenjuje se formula kružnog otiska. Međutim, u tom se slučaju jamči sljedivost proizvoda od uginulih životinja kako bi se omogućilo da se taj aspekt uzme u obzir u studijama PEF-a.

Stajski gnoj koji se izvozi na drugo poljoprivredno gospodarstvo smatra se jednim od sljedećeg:

(a)

ostatak (zadana opcija): ako stajski gnoj nema gospodarsku vrijednost na vratima poljoprivrednog gospodarstva, smatra se ostatkom bez dodjeljivanja opterećenja na početku lanca opskrbe. Emisije povezane s upravljanjem stajskim gnojem do vrata poljoprivrednog gospodarstva dodjeljuju se drugim izlaznim tokovima poljoprivrednog gospodarstva u kojima se proizvodi stajski gnoj;

(b)

suproizvod: ako izvezeni stajski gnoj ima gospodarsku vrijednost na vratima poljoprivrednog gospodarstva, primjenjuje se gospodarsko dodjeljivanje opterećenja na početku lanca opskrbe za stajski gnoj primjenom relativne gospodarske vrijednosti stajskog gnoja u usporedbi s mlijekom i živim životinjama na vratima poljoprivrednog gospodarstva. Međutim, biofizičko dodjeljivanje na temelju pravila Međunarodne mljekarske federacije primjenjuje se za dodjeljivanje preostalih emisija između mlijeka i živih životinja;

(c)	stajski gnoj kao otpad: ako se stajski gnoj tretira kao otpad (npr. odlaže se na odlagališta otpada), primjenjuje se formula kružnog otiska.

Faktor dodjeljivanja (AF) za mlijeko izračunava se sljedećom jednadžbom:

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Mmeat je živa masa svih prodanih životinja godišnje, uključujući mlade bikove i zrele životinje izdvojene za klanje, a Mmilk je masa prodanog mlijeka s korekcijom masti i bjelančevina (FPCM) godišnje (korekcija na 4 % masti i 3,3 % bjelančevina). Konstanta od 6,04 opisuje uzročni odnos između udjela energije u hrani za životinje u odnosu na mlijeko i živu masu uzgojenih životinja. Konstanta je određena na temelju studije u kojoj su prikupljeni podaci s 536 mljekarskih gospodarstava u SAD-u (49) (Thoma i drugi, 2013.). Iako se temelji na američkim gospodarstvima, Međunarodna mljekarska federacija smatra da je taj pristup primjenjiv na europske sustave poljoprivredne proizvodnje.

FPCM (korekcija na 4 % masti i 3,3 % bjelančevina) izračunava se pomoću sljedeće formule:

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Ako se upotrijebi zadana vrijednost od 0,02 kgmeat/kgmilk za omjer žive mase životinja i proizvedenog mlijeka iz jednadžbe 9., jednadžbom se dobivaju zadani faktori dodjeljivanja od 12 % za živu masu životinja i 88 % za mlijeko (tablica 10.). Te vrijednosti upotrebljavaju se kao zadane vrijednosti za dodjeljivanje opterećenja na početku lanca opskrbe mlijeku i živoj masi životinja za stoku ako se upotrebljavaju sekundarni skupovi podataka. Ako se za fazu poljoprivredne proizvodnje prikupljaju podaci specifični za poduzeće, faktori dodjeljivanja mijenjaju se pomoću jednadžbi navedenih u ovom odjeljku.

Tablica 10.

Zadani faktori dodjeljivanja za stoku u poljoprivrednoj proizvodnji

Suproizvod	Faktor dodjeljivanja
Životinje, živa masa	12  %
Mlijeko	88  %

4.5.1.3.    Dodjeljivanje unutar modula poljoprivrednog gospodarstva za ovce i koze

Za dodjeljivanje opterećenja na početku lanca opskrbe različitim suproizvodima za ovce i koze primjenjuje se biofizički pristup. Smjernice IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova (IPCC, 2006.) sadržavaju model za izračun energetskih zahtjeva koji se upotrebljava za ovce i, posredno, za koze. Taj model primjenjuje se u ovom dokumentu.

Uginule životinje i svi proizvodi od njih smatraju se otpadom i primjenjuje se formula kružnog otiska (CFF, odjeljak 4.4.8.1.). Međutim, u tom se slučaju dopušta praćenje proizvoda od uginulih životinja kako bi se taj aspekt mogao uzeti u obzir u studijama PEF-a.

Obavezna je uporaba zadanih faktora dodjeljivanja uključenih u ovaj dokument kad god se sekundarni skupovi podataka upotrebljavaju za fazu poljoprivredne proizvodnje životnog ciklusa za ovce i koze. Ako se za tu fazu životnog ciklusa upotrebljavaju podaci specifični za poduzeće, faktori dodjeljivanja izračunavaju se iz podataka specifičnih za poduzeće pomoću navedenih jednadžbi.

Faktori dodjeljivanja izračunavaju se na sljedeći način (50):

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Kako bi se izračunale energija za vunu (NEwool), mlijeko (NEl) i meso (NEg) s pomoću podataka specifičnih za poduzeće, upotrebljavaju se jednadžbe uključene u IPCC (2006.) i navedene u nastavku. Ako se umjesto toga upotrebljavaju sekundarni podaci, primjenjuju se zadane vrijednosti za faktore dodjeljivanja navedene u ovom dokumentu.

Energija za vunu, NEwool

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

NEwool	=	neto energija potrebna za proizvodnju vune, MJ/dan-1.
EVwool	=	energetska vrijednost svakog proizvedenog kg vune (izmjereno nakon sušenja, ali prije čišćenja), MJ/kg-1. Za tu procjenu upotrebljava se zadana vrijednost od 157 MJ/kg-1 (NRC, 2007.) (51).
Productionwool	=	godišnja proizvodnja vune po ovci, kg/god.-1.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEwool i povezane potrebne neto energije navedene su u tablici 11.

Tablica 11.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEwool za ovce i koze

Parametar	Vrijednost	Izvor
EVwool – ovce	157  MJ/kg-1	NRC, 2007.
Productionwool – ovce	7,121  kg	prosjek četiriju vrijednosti navedenih u tablici 1. dokumenta Application of LCA to sheep production systems: investigating co-production of wool and meat using case studies from major global producers (Primjena LCA-a na sustave uzgoja ovaca: istraživanje suproizvodnje vune i mesa korištenjem studija slučaja velikih svjetskih proizvođača) (52)
NEwool – ovce	3,063  MJ/dan	izračunano pomoću jednadžbe 14.
NEwool – koze	2,784  MJ/dan	izračunano iz NEwool – ovce pomoću jednadžbe 17.

Energija za mlijeko, NEl

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

NEl	=	neto energija za laktaciju, MJ/dan-1.
Milk	=	količina proizvedenog mlijeka, kg mlijeka dnevno-1.
EVmilk	=	neto energija potrebna za proizvodnju 1 kg mlijeka. Upotrebljava se zadana vrijednost od 4,6 MJ/kg (AFRC, 1993.), što odgovara masenom udjelu mliječne masti od 7 %.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEl i povezane potrebne neto energije navedene su u tablici 12.

Tablica 12.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEl za ovce i koze

Parametar	Vrijednost	Izvor
EVmilk – ovce	4,6  MJ/kg-1	AFRC, 1993.
Milk – ovce	2,08  kg/dan	procijenjena proizvodnja 250 kg (550 lb) ovčjeg mlijeka godišnje (prosječna vrijednost), proizvodnja mlijeka procijenjena za 120 dana u godini
NEl – ovce	9,568  MJ/dan	izračunano pomoću jednadžbe 15.
NEl – koze	8,697  MJ/dan	izračunano iz NEl – ovce pomoću jednadžbe 17.

Energija za meso, NEg

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

NEg	=	neto energija potrebna za rast, MJ/dan-1.
WGlamb	=	povećanje mase (BWf – BWi), kg/god.-1
BWi	=	živa tjelesna masa pri odbijanju od mlijeka, kg.
BWf	=	živa tjelesna masa u prvoj godini ili pri klanju (živa masa) ako je životinja zaklana prije prve godine, kg.
a, b	=	konstante kako je opisano u tablici 13.

Valja napomenuti da će se janjad odbijati od mlijeka nekoliko tjedana, tijekom kojih se ishrana mlijekom nadopunjuje ispašom na pašnjacima ili davanjem hrane za životinje. Kao vrijeme odbijanja od mlijeka trebalo bi uzeti vrijeme u kojem janjad ovisi o mlijeku za polovinu svoje opskrbe energijom. Jednadžba NEg za ovce uključuje dvije empirijske konstante („a” i „b”) koje se razlikuju po vrsti/kategoriji životinja (tablica 13.).

Tablica 13.

Konstante za izračun vrijednosti NEg za ovce  (53)

Vrsta/kategorija životinja	a (MJ/kg-1)	b (MJ/kg-2)
Nekastrirani mužjaci	2,5	0,35
Kastrirani mužjaci	4,4	0,32
Ženke	2,1	0,45

Ako se za fazu poljoprivredne proizvodnje upotrebljavaju podaci specifični za poduzeće, faktori dodjeljivanja ponovno se izračunavaju. U tom slučaju parametri „a” i „b” izračunavaju se kao ponderirani prosjek ako je prisutno više kategorija životinja.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEg navedene su u tablici 14.

Tablica 14.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEg za ovce i koze

Parametar	Vrijednost	Izvor
WGlamb – ovce	26,2 – 15 = 11,2  kg	Izračunano
BWi – ovce	15  kg	Pretpostavlja se da se odbijanje od mlijeka događa u šestom tjednu. Masa u šestom tjednu kako je navedeno na slici 1. u članku A generic model of growth, energy metabolism and body composition for cattle and sheep (Generički model rasta, metabolizma energije i tjelesnog sastava za stoku i ovce), Johnson i dr., 2015. – Journal of Animal Science.
BWf – ovce	26,2  kg	Prosjek vrijednosti mase za ovce pri klanju, kako je propisano Dodatkom 5., GHG emissions and fossil energy demand from small ruminant supply chains (Emisije stakleničkih plinova i potražnja za fosilnom energijom iz lanaca opskrbe malih preživača), FAO 2016.b.
a – ovce	3	Prosjek triju vrijednosti navedenih u tablici 13.
b – ovce	0,37	Prosjek triju vrijednosti navedenih u tablici 13.
NEg – ovce	0,326  MJ/dan	Izračunano pomoću jednadžbe 16.
NEg – koze	0,296  MJ/dan	Izračunano iz NEg – ovce pomoću jednadžbe 17.

Zadani faktori dodjeljivanja koje je potrebno upotrijebiti u studijama PEF-a za ovce i koze navedeni su u tablici 14. zajedno s izračunima. Iste jednadžbe (54) i zadane vrijednosti koje se upotrebljavaju za izračun energetskih potreba ovaca upotrebljavaju se za izračun energetskih potreba koza nakon primjene faktora korekcije.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Masa ovaca: 64,8 kg, prosjek mužjaka i ženki ovaca za različite regije u svijetu, podaci iz Dodatka 5., GHG emissions and fossil energy demand from small ruminant supply chains (Emisije stakleničkih plinova i potražnja za fosilnom energijom iz lanaca opskrbe malih preživača), FAO (2016.b).

Masa koza: 57,05 kg, prosjek mužjaka i ženki koza za različite regije u svijetu, podaci iz Dodatka 5., GHG emissions and fossil energy demand from small ruminant supply chains (Emisije stakleničkih plinova i potražnja za fosilnom energijom iz lanaca opskrbe malih preživača), FAO (2016.b).

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Tablica 15.

Zadani faktori dodjeljivanja koje je potrebno upotrijebiti u studijama PEF-a za ovce u fazi poljoprivredne proizvodnje

	Ovce	Koze (55)
Faktor dodjeljivanja, meso	L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije	2,51  %
Faktor dodjeljivanja, mlijeko	L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije	73,85  %
Faktor dodjeljivanja, vuna	L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije	23,64  %

4.5.1.4.    Dodjeljivanje unutar modula poljoprivrednog gospodarstva za svinje

Dodjeljivanje u fazi poljoprivredne proizvodnje između prasadi i krmača vrši se primjenom gospodarskog dodjeljivanja. Zadani faktori dodjeljivanja koje je potrebno upotrijebiti navedeni su u tablici 16.

Tablica 16.

Dodjeljivanje u fazi poljoprivredne proizvodnje između prasadi i krmača

	Jedinica	Cijena	Faktori dodjeljivanja
Prasad	24,8  p	40,80 EUR/svinja	92,63  %
Krmača za klanje	84,8  kg	0,95 EUR/kg žive mase	7,37  %

4.5.1.5.    Dodjeljivanje unutar klaonice

U klaonici i procesima prerade životinjskih otpadaka proizvodi se više izlaznih tokova koji odlaze u lanac hrane i hrane za životinje ili druge lance vrijednosti (npr. lanci kožne industrije, kemikalija ili energetske oporabe).

U fazi modula klaonice i prerade životinjskih otpadaka daljnja podjela upotrebljava se za one tokove procesa koji su izravno pripisivi određenim izlaznim tokovima. Ako nije moguće dalje podijeliti procese, preostali tokovi (npr. isključujući one koji su već dodijeljeni mlijeku za sustave proizvodnje mlijeka ili vuni za sustave proizvodnje vune) dodjeljuju se izlaznim tokovima klaonica i prerade životinjskih otpadaka pomoću gospodarskog dodjeljivanja. Zadani faktori dodjeljivanja navedeni su u sljedećim odjeljcima za stoku, svinje i male preživače (ovce, koze). Te zadane vrijednosti upotrebljavaju se u studijama PEF-a. Nije dopuštena promjena faktora dodjeljivanja.

4.5.1.6.   Dodjeljivanje unutar klaonice za stoku

U klaonici se utvrđuju faktori dodjeljivanja za pet kategorija proizvoda opisanih u tablici 17.

Ako se preferiraju faktori dodjeljivanja za daljnju podjelu učinka trupa među različitim rasjecima, oni se definiraju i obrazlažu u relevantnoj studiji PEF-a.

Nusproizvodi koji potječu iz klaonica i prerade životinjskih otpadaka klasificiraju se u tri kategorije.

Kategorija 1.: rizični materijal, npr. zaražene/kontaminirane životinje ili životinjski nusproizvodi: — odlaganje i uporaba: spaljivanje, suspaljivanje, odlaganje na odlagališta otpada, uporaba kao biogorivo za izgaranje, proizvodnja dobivenih proizvoda.

Kategorija 2.: stajski gnoj i sadržaj probavnog trakta, proizvodi životinjskog podrijetla koji nisu prikladni za prehranu ljudi: — odlaganje i uporaba: spaljivanje, suspaljivanje, odlaganje na odlagališta otpada, gnojiva, kompost, uporaba kao biogorivo za izgaranje, proizvodnja dobivenih proizvoda.

Kategorija 3.: trupovi i dijelovi zaklanih životinja koji su prikladni za prehranu ljudi, ali zbog komercijalnih razloga nisu namijenjeni za uporabu u tu svrhu, uključujući kože krupnih i sitnih životinja namijenjene kožnoj industriji (valja napomenuti da kože krupnih i sitnih životinja mogu spadati i u druge kategorije ovisno o stanju i naravi koji se utvrđuju u pratećoj sanitarnoj dokumentaciji): — odlaganje i uporaba: spaljivanje, suspaljivanje, odlaganje na odlagališta otpada, hrana za životinje, hrana za kućne ljubimce, gnojiva, kompost, uporaba kao biogorivo za izgaranje, proizvodnja dobivenih proizvoda (npr. koža), oleokemikalije i kemikalije.

Opterećenja na početku lanca opskrbe za izlazne tokove klaonica i prerade životinjskih otpadaka dodjeljuju se kako slijedi.

Materijali za uporabu u prehrambenoj industriji: proizvod kojem se dodjeljuju opterećenja na početku lanca opskrbe.

Materijal kategorije 1.: opterećenja na početku lanca opskrbe standardno se ne dodjeljuju jer se smatra životinjskim nusproizvodom koji se tretira kao otpad prema formuli kružnog otiska.

Materijal kategorije 2.: opterećenja na početku lanca opskrbe standardno se ne dodjeljuju jer se smatra životinjskim nusproizvodom koji se tretira kao otpad prema formuli kružnog otiska.

Materijal kategorije 3. ima istu sudbinu kao materijal kategorije 1. i 2. (za mast – spaljivanje, ili kost i meso – jelo) i nema gospodarsku vrijednost na vratima klaonice: opterećenja na početku lanca opskrbe standardno se ne dodjeljuju jer se tretira kao otpad prema formuli kružnog otiska.

Kože krupnih i sitnih životinja kategorije 3. (osim ako su klasificirane kao otpad i/ili se slijedi isti način kao za kategoriju 1. i kategoriju 2.): proizvod kojem se dodjeljuju opterećenja na početku lanca opskrbe.

Materijal kategorije 3. koji nije uključen u prethodne kategorije: proizvod kojem se dodjeljuju opterećenja na početku lanca opskrbe.

U studijama PEF-a upotrebljavaju se zadane vrijednosti iz tablice 17.

Nije dopuštena promjena faktora dodjeljivanja.

Tablica 17.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za goveda  (56)

	Maseni udio	Cijena	Gospodarsko dodjeljivanje (EA)	Omjer dodjeljivanja  (*1) (AR)
	%	EUR/kg	%
a) Svježe meso i jestivi otpaci i ostaci	49,0	3,00	92,9 57	1,90
b) Kosti za uporabu u prehrambenoj industriji	8,0	0,19	1,0	0,12
c) Mast za uporabu u prehrambenoj industriji	7,0	0,40	1,8	0,25
d) Nusproizvodi klanja kategorije 3.	7,0	0,18	0,8	0,11
e) Kože krupnih i sitnih životinja	7,0	0,80	3,5	0,51
f) Materijal i otpad kategorije 1./2.	22,0	0,00	0,0	0,00

Omjer dodjeljivanja upotrebljava se za izračun učinka jedinice proizvoda na okoliš pomoću sljedeće jednadžbe:

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

EIi je učinak na okoliš po jedinici mase proizvoda i, (i = izlazni tok klaonice naveden u tablici 17.), EIw je učinak na okoliš cijele životinje podijeljen sa živom masom životinje, a ARi je omjer dodjeljivanja za proizvod i (izračunano kao gospodarska vrijednost i podijeljena s masenim udjelom i).

EIw uključuje ulazne tokove na početku lanca opskrbe, učinke klaonica koji nisu izravno pripisivi nijednom određenom proizvodu i učinak od upravljanja klaoničkim otpadom (materijal i otpad kategorije 1. i 2. iz tablice 17.).

Zadane vrijednosti za ARi kako su prikazane u tablici 17. upotrebljavaju se u studijama ekološkog otiska za prikazivanje prosječne situacije u Europi.

4.5.1.7.    Dodjeljivanje unutar klaonice za svinje

Zadane vrijednosti iz tablice 18. upotrebljavaju se u studijama PEF-a u kojima se vrši dodjeljivanje unutar klaonice za svinje. Nije dopuštena promjena faktora dodjeljivanja na temelju podataka specifičnih za poduzeće.

Tablica 18.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za svinje  (57)

	Maseni udio	Cijena	Gospodarsko dodjeljivanje (EA)	Omjer dodjeljivanja* (AR)
	%	EUR/kg	%
a) Svježe meso i jestivi otpaci i ostaci	67,0	1,08	98,67	1,54
b) Kosti za uporabu u prehrambenoj industriji	11,0	0,03	0,47	0,04
c) Mast za uporabu u prehrambenoj industriji	3,0	0,02	0,09	0,03
d) Nusproizvodi klanja kategorije 3.	19,0	0,03	0,77	0,04
e) Kože krupnih i sitnih životinja (razvrstane u proizvode kategorije 3.)	0,0	0,00	0	0
Ukupno	100,0		100,0

4.5.1.8.    Dodjeljivanje unutar klaonice za ovce i koze

Zadane vrijednosti iz tablice 19. upotrebljavaju se u studijama PEF-a u kojima se vrši dodjeljivanje unutar klaonice za ovce i koze. Nisu dopuštene promjene faktora dodjeljivanja na temelju podataka specifičnih za poduzeće. Isti faktori dodjeljivanja koji se upotrebljavaju za ovce upotrebljavaju se i za koze.

Tablica 19.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za ovce  (58)

	Maseni udio	Cijena	Gospodarsko dodjeljivanje (EA)	Omjer dodjeljivanja* (AR)
	%	EUR/kg	%
a) Svježe meso i jestivi otpaci i ostaci	44,0	7	97,8 60	2,22
b) Kosti za uporabu u prehrambenoj industriji	4,0	0,01	0,0127	0,0032
c) Mast za uporabu u prehrambenoj industriji	6,0	0,01	0,0190	0,0032
d) Nusproizvodi klanja kategorije 3.	13,0	0,15	0,618	0,05
e) Kože krupnih i sitnih životinja (razvrstane u proizvode kategorije 3.)	14,0	0,35	1,6	0,11
f) Materijal i otpad kategorije 1./2.	19	0	0	0
Ukupno	100		100

4.6.   Zahtjevi u pogledu prikupljanja podataka i kvalitete

4.6.1.   Podaci specifični za poduzeće

U ovom odjeljku opisuju se podaci LCI-ja specifični za poduzeće koji se izravno mjere ili prikupljaju u određenom pogonu ili skupini pogona i koji su reprezentativni za jednu ili više aktivnosti ili procesa unutar granice sustava.

Ti podaci uključuju sve poznate ulazne i izlazne tokove procesa. Primjeri ulaznih tokova: uporaba energije, voda, zemljište, materijali. Primjeri izlaznih tokova: proizvodi, suproizvodi, emisije i nastali otpad. Emisije se dijele u tri segmenta (emisije u zrak, vodu i tlo).

Postoji nekoliko načina za prikupljanje podataka specifičnih za poduzeće koji se odnose na emisije, na primjer mogu se temeljiti na izravnim mjerenjima ili izračunati pomoću podataka o aktivnosti specifičnih za poduzeće i povezanih emisijskih faktora (npr. litra potrošnje goriva i emisijski faktori za izgaranje u vozilu ili kotlu). Kad god je sektor proizvoda u opsegu studije obuhvaćen pravilima praćenja sustava EU-a za trgovanje emisijama, korisnik metode mjerenja PEF-a trebao bi slijediti zahtjeve za kvantifikaciju navedene u Uredbi (EU) 2018/2066 za procese i stakleničke plinove obuhvaćene njome. Za hvatanje i skladištenje ugljika prednost imaju zahtjevi iz ovog Priloga. Podaci se možda trebaju skalirati, agregirati ili podvrgnuti drugim matematičkim operacijama kako bi se uskladili s funkcionalnom jedinicom i referentnim protokom procesa.

Uobičajeni konkretni izvori podataka specifičnih za poduzeće su:

(a)	podaci o potrošnji na razini procesa ili pogona;

(b)	računi i promjene zaliha/inventara potrošnih materijala;

(c)	mjerenja emisija (količine i koncentracije emisija iz dimnih plinova i otpadnih voda);

(d)	sastav proizvoda i otpada;

(e)	odjeli/jedinice za nabavu i prodaju.

Svi novi skupovi podataka koji se izrade pri provedbi studije PEF-a moraju biti usklađeni s ekološkim otiskom.

Svi podaci specifični za poduzeće modeliraju se u skupove podataka specifičnih za poduzeće.

Popis materijala (BoM) (59) sastoji se od dva dijela: popisa materijala/sastojaka i korištene količine za svaki od njih.

Podaci o aktivnosti popisa materijala specifični su za proizvod u opsegu studije i modeliraju se pomoću podataka specifičnih za poduzeće. Za poduzeća koja proizvode više proizvoda korišteni podaci o aktivnosti (uključujući popis materijala) specifični su za proizvod obuhvaćen studijom.

Modeliranje proizvodnih procesa temelji se na podacima specifičnima za poduzeće (npr. energija potrebna za sastavljanje materijala/komponenti proizvoda u opsegu studije). Za poduzeća koja proizvode više proizvoda korišteni podaci o aktivnosti (uključujući popis materijala) specifični su za proizvod obuhvaćen studijom.

4.6.2.   Sekundarni podaci

Sekundarni podaci odnose se na podatke koji se ne temelje na izravnim mjerenjima ili na izračunu odgovarajućih procesa unutar granice sustava. Sekundarni podaci su specifični za sektor koji se razmatra u studiji PEF-a ili su višesektorski. Primjeri sekundarnih podataka uključuju:

(a)	podatke iz literature ili znanstvene radove;

(b)	podatke o prosječnim vrijednostima životnog ciklusa u industriji iz baza podataka LCI-ja, izvješća industrijskih udruženja, vladinih statističkih podataka itd.

Svi sekundarni podaci modeliraju se u sekundarne skupove podataka koji ispunjavaju zahtjeve u pogledu hijerarhije podataka iz odjeljka 4.6.3. i zahtjeve u pogledu kvalitete utvrđene u odjeljku 4.6.5. Izvori tih podataka jasno se dokumentiraju i o njima se izvješćuje u izvješću o PEF-u.

4.6.3.   Skupovi podataka koje je potrebno upotrijebiti

Kad su dostupni, u studijama PEF-a upotrebljavaju se sekundarni skupovi podataka koji su usklađeni s ekološkim otiskom. Za pripremu sekundarnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom mora se slijediti Vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom (60). Ako sekundarni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom ne postoji ili se ne može pripremiti, skupovi podataka koje je potrebno upotrijebiti odabiru se u skladu sa sljedećim pravilima navedenima hijerarhijskim redoslijedom.

1.

Upotrijebite posredne podatke usklađene s ekološkim otiskom (ako su dostupni); o uporabi posrednih skupova podataka izvješćuje se u odjeljku o ograničenjima izvješća o PEF-u; posrednim podacima smatraju se podaci pretvoreni iz prethodnih sustava usklađenosti s ekološkim otiskom (npr. od EF2.0 do EF3.0).

2.	Kao posredne podatke upotrijebite skup podataka usklađen s osnovnom razinom (EL) ILCD-a (61). Iz skupova podataka usklađenih s ILCD-EL-om može se dobiti najviše 10 % jedne sveobuhvatne ocjene.

3.	Ako nije dostupan skup podataka usklađen s ekološkim otiskom ili ILCD-EL-om, proces se isključuje iz modela. To se jasno navodi u odjeljku „ograničenja” izvješća o PEF-u kao nedostajući podaci i verifikator to validira.

4.6.4.   Razgraničenje

Izbjegava se svako razgraničenje, osim na temelju sljedećih pravila.

Procesi i elementarni tokovi mogu se isključiti do 3,0 % (kumulativno) na temelju tokova materijala i energije i razine ekološkog značaja (jedna sveobuhvatna ocjena). Procesi koji podliježu razgraničenju jasno se navode i obrazlažu u izvješću o PEF-u, pogotovo s obzirom na ekološki značaj primijenjenog razgraničenja.

To razgraničenje treba se razmotriti uz razgraničenje koje je već uključeno u sekundarne skupove podataka. To pravilo vrijedi i za poluproizvode i za konačne proizvode.

Procesi koji (kumulativno) čine manje od 3,0 % toka materijala i energije, kao i učinak na okoliš za svaku kategoriju učinka mogu se isključiti iz studije PEF-a.

Preporučuje se studija probira za utvrđivanje procesa koji se mogu razgraničiti.

4.6.5.   Zahtjevi za kvalitetu podataka

U ovom se odjeljku opisuje način procjene kvalitete podataka u skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom. Zahtjevi za kvalitete podataka navedeni su u tablici 20.

—

Dva minimalna zahtjeva: i. potpunost; ii. metodološka primjerenost i dosljednost. Nakon što se odaberu procesi i proizvodi koji predstavljaju analizirani sustav i nakon što se izrade njihovi LCI-ji, kriterijem potpunosti procjenjuje se opseg u kojem LCI obuhvaća sve emisije i resurse procesa i proizvoda koji su potrebni za izračun svih kategorija učinka ekološkog otiska. Ispunjavanje kriterija potpunosti i potpuna usklađenost s metodom mjerenja PEF-preduvjeti su za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Stoga se ta dva kriterija ne ocjenjuju kvalitativno. U Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom objašnjava se kako se o njima izvješćuje u skupu podataka (62).

—	Četiri kriterija kvalitete: tehnološka, geografska i vremenska reprezentativnost te preciznost. Ti kriteriji podložni su postupku bodovanja. U Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom objašnjava se kako se o njima izvješćuje u skupu podataka (63).

—

Tri aspekta kvalitete: dokumentacija, nomenklatura i preispitivanje. Ti kriteriji nisu uključeni u polukvantitativnu procjenu kvalitete podataka. U Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom (64) objašnjava se kako se ta tri aspekta kvalitete provode i kako se o njima izvješćuje u skupu podataka.

Tablica 20.

Kriteriji kvalitete podataka, dokumentacija, nomenklatura i preispitivanje  (65)

Minimalni zahtjevi	Potpunost Metodološka primjerenost i dosljednost (66)
Kriteriji kvalitete podataka (bodovani)	Tehnološka reprezentativnost (67) (TeR) Geografska reprezentativnost (68) (GeR) Vremenska reprezentativnost (69) (TiR) Preciznost (70) (P)
Dokumentacija	Usklađenost s formatom ILCD-a i dodatnim zahtjevima za metapodatkovne informacije dostupnima u Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom (71)
Nomenklatura	Usklađenost sa strukturom nomenklature ILCD-a (primjena referentnih elementarnih tokova ekološkog otiska za inventare kompatibilne s informacijskom tehnologijom; vidjeti detaljne zahtjeve u odjeljku .4.3.)
Preispitivanje	Preispitivanje koje provodi „kvalificirani preispitivač” Zasebno izvješće o preispitivanju

Svaki kriterij kvalitete podataka koji treba bodovati (TeR, GeR, TiR and P) ocjenjuje se u skladu s pet razina navedenih u tablici 21.

Tablica 21.

Ocjena kvalitete podataka (DQR) i razine kvalitete podataka za svaki kriterij kvalitete podataka

DQR za kriterije kvalitete podataka (TeR, GeR, TiR, P)	Razina kvalitete podataka
1.	izvrsna
2.	vrlo dobra
3.	dobra
4.	osrednja
5.	loša

4.6.5.1    Formula za izračun DQR-a

U kontekstu ekološkog otiska izračunava se i izvješćuje o kvaliteti podataka svakog novog skupa podataka usklađenog s ekološkim otiskom i cjelokupne studije PEF-a. Izračun DQR-a temelji se na četiri kriterija kvalitete podataka, pri čemu je TeR tehnološka reprezentativnost, GeR je geografska reprezentativnost, TiR je vremenska reprezentativnost, a P je preciznost.

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Reprezentativnost (tehnološka, geografska i vremenska) karakterizira stupanj u kojem odabrani procesi i proizvodi opisuju analizirani sustav, a preciznost ukazuje na način na koji se podaci dobivaju i povezanu razinu nesigurnosti.

Prema DQR-u može se dobiti pet razina kvalitete (od izvrsne do loše). One su sažeto prikazane u tablici 22.

Tablica 22.

Ukupna razina kvalitete podataka skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom prema postignutoj ocjeni kvalitete podataka

Ukupna ocjena kvalitete podataka (DQR)	Ukupna razina kvalitete podataka
DQR ≤ 1,5	„izvrsna kvaliteta”
1,5 < DQR ≤ 2,0	„vrlo dobra kvaliteta”
2,0 < DQR ≤ 3,0	„dobra kvaliteta”
3 < DQR ≤ 4,0	„osrednja kvaliteta”
DQR > 4	„loša kvaliteta”

Formula za izračun DQR-a primjenjiva je na:

1.	skupove podataka specifičnih za poduzeće: u odjeljku 4.6.5.2. opisan je postupak za izračun DQR-a za skupove podataka specifičnih za poduzeće;

2.	sekundarne skupove podataka: pri uporabi sekundarnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom u studiji PEF-a (postupak opisan u odjeljku 4.6.5.3.);

3.	studiju PEF-a (postupak opisan u odjeljku 4.6.5.8.).

4.6.5.2.    DQR za skupove podataka specifičnih za poduzeće

Pri izradi skupa podataka specifičnih za poduzeće zasebno se procjenjuje kvaliteta podataka za i. podatke o aktivnosti specifične za poduzeće i ii. izravne elementarne tokove specifične za poduzeće (tj. podatke o emisijama). DQR za potprocese povezane s podacima o aktivnosti (vidjeti sliku 9.) procjenjuje se putem zahtjeva navedenih u matrici potrebnih podataka (odjeljak 4.6.5.4.).

Slika 9.

Grafički prikaz skupa podataka specifičnih za poduzeće

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Skup podataka specifičnih za poduzeće djelomično je raščlanjen: procjenjuje se DQR podataka o aktivnosti i izravnih elementarnih tokova. DQR potprocesa procjenjuje se putem matrice potrebnih podataka.

DQR za novoizrađeni skup podataka izračunava se kako slijedi.

1.

Odaberite najrelevantnije podatke o aktivnosti i izravne elementarne tokove: najrelevantniji podaci o aktivnosti povezani su s potprocesima (tj. sekundarni skupovi podataka) koji čine najmanje 80 % ukupnog učinka skupa podataka specifičnih za poduzeće na okoliš. Navedite ih redom, od onih koji doprinose najviše do onih koji doprinose najmanje. Najrelevantniji izravni elementarni tokovi definiraju se kao oni koji kumulativno doprinose ukupnom učinku izravnih elementarnih tokova najmanje 80 %.

2.

Izračunajte kriterije DQR-a – TeR, TiR, GeR i P – za svaku vrstu najrelevantnijih podataka o aktivnosti i svaku vrstu najrelevantnijih izravnih elementarnih tokova pomoću tablice 23. a. Svaki najrelevantniji izravni elementarni tok sastoji se od količine i naziva elementarnog toka (npr. 40 g CO2). Za svaki najrelevantniji elementarni tok procjenjuju se četiri kriterija DQR-a – TeR-EF, TiR-EF, GeR-EF, PEF (npr. vrijeme izmjerenog toka, za koju je tehnologiju tok izmjeren i na kojem geografskom području). b. Za svaki skup najrelevantnijih podataka o aktivnosti procjenjuju se četiri kriterija DQR-a (pod nazivom TeR-AD, TiR-AD, GeR-AD, PAD). c. S obzirom na to da su i podaci o aktivnosti i izravni elementarni tokovi specifični za poduzeće, ocjena P ne može biti viša od 3, a ocjena za TiR, TeR i GeR ne može biti viša od 2 (DQR je ≤1,5).

3.

Izračunajte kao postotak okolišni doprinos svakog skupa najrelevantnijih podataka o aktivnosti (povezivanjem s odgovarajućim potprocesom) i izravnog elementarnog toka ukupnom zbroju učinka na okoliš svih najrelevantnijih podataka o aktivnostima i izravnih elementarnih tokova (ponderirano, uz uporabu svih kategorija učinka ekološkog otiska). Na primjer, novoizrađeni skup podataka ima samo dva skupa najrelevantnijih podataka o aktivnosti čiji doprinos ukupnom učinku skupa podataka na okoliš iznosi 80 %:   Podaci o aktivnosti 1. čine 30 % ukupnog učinka skupa podataka na okoliš. Taj proces doprinosi ukupnoj vrijednosti od 80 % u iznosu od 37,5 % (ponder koji je potrebno upotrijebiti).   Podaci o aktivnosti 2. čine 50 % ukupnog učinka skupa podataka na okoliš. Taj proces doprinosi ukupnoj vrijednosti od 80 % u iznosu od 62,5 % (ponder koji je potrebno upotrijebiti).

4.

Izračunajte kriterije TeR, TiR, GeR i P za novoizrađeni skup podataka kao ponderirani prosjek svakog kriterija za najrelevantnije podatke o aktivnosti i izravne elementarne tokove. Ponder je relativni doprinos (u %) svakog skupa najrelevantnijih podataka o aktivnosti i izravnih elementarnih tokova izračunan u koraku 3.

5.

Izračunajte ukupan DQR za novoizrađeni skup podataka pomoću jednadžbe u nastavku, pri čemu su L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije ponderirani prosjek izračunan kako je navedeno u točki 4. L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

Tablica 23.

Kako dodijeliti vrijednosti kriterijima DQR-a pri uporabi informacija specifičnih za poduzeće. Kriteriji se ne smiju mijenjati.

Ocjena	PEF i PAD	TiR-EF i TiR-AD	TeR-EF i TeR-AD	GeR-EF i GeR-AD
1	Izmjereni/izračunani i prošli su vanjsku verifikaciju.	Podaci se odnose na najnovije godišnje administrativno razdoblje s obzirom na datum objave izvješća o ekološkom otisku.	Elementarnim tokovima i podacima o aktivnosti izravno se opisuje tehnologija novoizrađenog skupa podataka.	Podaci o aktivnosti i elementarni tokovi odražavaju točno geografsko područje na kojem se odvija modeliranje procesa u novostvorenom skupu podataka.
2	Izmjereni/izračunani i interno procijenjeni, preispitivač je provjerio vjerodostojnost.	Podaci se odnose na najviše dva godišnja administrativna razdoblja s obzirom na datum objave izvješća o ekološkom otisku.	Elementarni tokovi i podaci o aktivnosti posredni su podaci tehnologije novoizrađenog skupa podataka.	Podaci o aktivnosti i elementarni tokovi djelomično odražavaju geografsko područje na kojem se odvija modeliranje procesa u novostvorenom skupu podataka.
3	Izmjereni/izračunani/iz literature i preispitivač nije provjerio vjerodostojnost ILI kvalificirana procjena na temelju izračuna i preispitivač je provjerio vjerodostojnost.	Podaci se odnose na najviše tri godišnja administrativna razdoblja s obzirom na datum objave izvješća o ekološkom otisku.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.
4–5	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.	Nije primjenjivo.
PEF : preciznost za elementarne tokove; PAD : preciznost za podatke o aktivnosti; TiR-EF : vremenska reprezentativnost za elementarne tokove; TiR-AD : vremenska reprezentativnost za podatke o aktivnosti; TeR-EF : tehnološka reprezentativnost za elementarne tokove; TeR-AD : tehnološka reprezentativnost za podatke o aktivnosti; GeR-EF : geografska reprezentativnost za elementarne tokove; GeR-AD: geografska reprezentativnost za podatke o aktivnosti.

4.6.5.3.    DQR za sekundarne skupove podataka korištene u studijama PEF-a

U ovom se odjeljku opisuje postupak izračuna DQR-a sekundarnih skupova podataka korištenih u studiji PEF-a. To uključuje ponovni izračun DQR-a sekundarnog skupa podataka usklađenog s ekološkim otiskom (izračunava pružatelj podataka) ako se upotrebljava u modeliranju najrelevantnijih procesa (vidjeti odjeljak 4.6.5.4.) kako bi se korisniku metode mjerenja PEF-a omogućilo da procijeni kriterije DQR-a specifične za kontekst (tj. TeR, TiR i GeR najrelevantnijih procesa). Kriteriji TeR, TiR i GeR ponovno se procjenjuju na temelju tablice 24. Nije dopuštena izmjena kriterija. Ukupan DQR za skup podataka ponovno se izračunava pomoću jednadžbe 19.

Tablica 24.

Kako dodijeliti vrijednosti kriterijima DQR-a pri uporabi sekundarnih skupova podataka.

Ocjena	TiR	TeR	GeR
1	Izvješće o ekološkom otisku objavljeno je na datum unutar vremenske valjanosti skupa podataka.	Tehnologija korištena u studiji ekološkog otiska potpuno je jednaka onoj u opsegu skupa podataka.	Proces modeliran u studiji ekološkog otiska odvija se u zemlji za koju je skup podataka valjan.
2	Izvješće o ekološkom otisku objavljeno je na datum najviše dvije godine nakon isteka vremenske valjanosti skupa podataka.	Tehnologije korištene u studiji ekološkog otiska uključene su u mješavinu tehnologija u opsegu skupa podataka.	Proces modeliran u studiji ekološkog otiska odvija se u geografskoj regiji (npr. Europa) za koju je skup podataka valjan.
3	Izvješće o ekološkom otisku objavljeno je na datum najviše četiri godine nakon isteka vremenske valjanosti skupa podataka.	Tehnologije korištene u studiji ekološkog otiska samo su djelomično uključene u opseg skupa podataka.	Proces modeliran u studiji ekološkog otiska odvija se u jednoj od geografskih regija za koju je skup podataka valjan.
4	Izvješće o ekološkom otisku objavljeno je na datum najviše šest godina nakon isteka vremenske valjanosti skupa podataka.	Tehnologije korištene u studiji ekološkog otiska slične su onima uključenima u opseg skupa podataka.	Proces modeliran u studiji ekološkog otiska odvija se u zemlji koja nije uključena u geografsku regiju za koju je skup podataka valjan, ali procjenjuje se da postoji dovoljno sličnosti na temelju stručne prosudbe.
5	Izvješće o ekološkom otisku objavljeno je na datum više od šest godina nakon isteka vremenske valjanosti skupa podataka ili vremenska valjanost nije utvrđena.	Tehnologije korištene u studiji ekološkog otiska različite su od onih uključenih u opseg skupa podataka.	Proces modeliran u studiji ekološkog otiska odvija se u različitoj zemlji od one za koju je skup podataka valjan.
TiR: vremenska reprezentativnost; TeR: tehnološka reprezentativnost; GeR: geografska reprezentativnost.

4.6.5.4.    Matrica potrebnih podataka (DNM)

DNM se upotrebljava za procjenu zahtjeva u pogledu podataka za sve procese koji su potrebni za modeliranje proizvoda u opsegu studije (vidjeti tablicu 25.). U njemu se navodi za koje se procese moraju ili mogu upotrebljavati podaci specifični za poduzeće ili sekundarni podaci, ovisno o tome koliki je utjecaj poduzeća na proces. U DNM-u se nalaze sljedeće tri situacije, koje su objašnjene u nastavku.

1.	Situacija 1.: poduzeće koje provodi studiju PEF-a izvršava proces.

2.	Situacija 2.: poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces, ali ima pristup specifičnim informacijama (za poduzeće).

3.	Situacija 3.: poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces i nema pristup specifičnim informacijama (za poduzeće).

Korisnik metode mjerenja PEF-a mora učiniti sljedeće:

1.	utvrditi koliki je utjecaj (situacija 1., 2. ili 3.) poduzeća na svaki proces u njegovu lancu opskrbe. Ta odluka određuje koja je opcija iz

2.	tablice 25. relevantna za svaki proces;

3.	navesti tablicu u izvješću o PEF-u s popisom svih procesa i njihove situacije prema DNM-u;

4.	slijediti zahtjeve u pogledu podataka navedene u tablici 25.;

5.	izračunati/ponovno procijeniti vrijednosti DQR-a (za svaki kriterij + ukupno) za skupove podataka najrelevantnijih procesa i novostvorene skupove podataka, kako je navedeno u odjeljcima od 4.6.5.6. do 4.6.5.8.

Tablica 25.

Matrica potrebnih podataka (DNM) – zahtjevi za poduzeće koje provodi studiju PEF-a

Opcije naznačene za svaku situaciju nisu navedene hijerarhijskim redoslijedom.

		Zahtjevi u pogledu podataka
Situacija 1.: poduzeće izvršava proces	Opcija 1.	Navedite podatke specifične za poduzeće (podaci o aktivnosti i izravne emisije) i izradite skup podataka specifičnih za poduzeće (DQR ≤ 1,5). Izračunajte DQR za skup podataka slijedeći pravila iz odjeljka 4.6.5.2.
Situacija 2.: poduzeće ne izvršava proces, ali ima pristup informacijama specifičnima za poduzeće	Opcija 1.	Navedite podatke specifične za poduzeće i izradite skup podataka specifičnih za poduzeće (DQR ≤ 1,5). Izračunajte DQR za skup podataka slijedeći pravila iz odjeljka 4.6.5.2.
	Opcija 2.	Upotrijebite sekundarni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom i primijenite podatke o aktivnosti za prijevoz (udaljenost) specifične za poduzeće i zamijenite potprocese korištene za mješavinu izvora električne energije i prijevoz skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom koji su specifični za lanac opskrbe (DQR ≤ 3,0). Ponovno izračunajte DQR za upotrijebljeni skup podataka (vidjeti odjeljak 4.6.5.6.).
Situacija 3.: poduzeće ne izvršava proces i nema pristup informacijama specifičnima za poduzeće	Opcija 1.	Upotrijebite sekundarni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom u agregiranom obliku (DQR ≤ 3,0). Ponovno izračunajte DQR za skup podataka ako je riječ o najrelevantnijem procesu (vidjeti odjeljak 4.6.5.7.).

Valja napomenuti da se za svaki sekundarni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom može upotrijebiti skup podataka usklađen s ILCD-EL-om. To može doprinijeti jednoj sveobuhvatnoj ocjeni proizvoda u opsegu studije za najviše 10 % (vidjeti odjeljak 4.6.3.). Za te skupove podataka DQR se ne izračunava ponovno.

4.6.5.5.    Situacija 1. iz DNM-a

Za sve procese koje izvršava poduzeće i u kojima poduzeće koje provodi studiju PEF-a upotrebljava podatke specifične za poduzeće DQR za novoizrađeni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom procjenjuje se kako je opisano u odjeljku 4.6.5.2.

4.6.5.6.    Situacija 2. iz DNM-a

Ako se proces odvija unutar situacije 2. (tj. poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces, ali ima pristup podacima specifičnima za poduzeće), moguće su dvije opcije:

1.	korisnik metode mjerenja PEF-a može pristupiti opsežnim informacijama specifičnima za dobavljača i može izraditi novi skup podataka usklađen s ekološkim otiskom (opcija 1.);

2.	poduzeće ima neke informacije specifične za dobavljača i može izvršiti neke minimalne promjene (opcija 2.).

Situacija 2./opcija 1.

Za sve procese koje poduzeće ne izvršava i u kojima poduzeće koje provodi studiju PEF-a upotrebljava podatke specifične za poduzeće DQR za novoizrađeni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom procjenjuje se kako je opisano u odjeljku 4.6.5.2.

Situacija 2./opcija 2.

Raščlanjeni skup podataka usklađen s ekološkim otiskom upotrebljava se za procese iz situacije 2./opcije 2. Poduzeće koje provodi studiju PEF-a:

—	upotrebljava podatke o aktivnosti za prijevoz specifične za poduzeće;

—	zamjenjuje potprocese za mješavinu izvora električne energije i prijevoz korištene u raščlanjenom sekundarnom skupu podataka usklađenom s ekološkim otiskom skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom koji su specifični za lanac opskrbe.

Mogu se upotrijebiti vrijednosti R1 specifične za poduzeće. Korisnik metode mjerenja PEF-a ponovno izračunava kriterije DQR-a za procese iz situacije 2./opcije 2. Prilagođava DQR kontekstu ponovnom ocjenom parametara TeR i TiR pomoću tablice 24. Kriterij GeR smanjuje se za 30 %, a za kriterij P zadržava se ista izvorna vrijednost.

4.6.5.7.    Situacija 3. iz DNM-a

Ako se proces odvija unutar situacije 3. (tj. poduzeće koje provodi studiju PEF-a ne izvršava proces i to poduzeće nema pristup podacima specifičnima za poduzeće), poduzeće koje provodi studiju PEF-a upotrebljava sekundarne skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.

Kad je riječ o najrelevantnijem procesu, korisnik metode mjerenja PEF-a slijedi postupak opisan u odjeljku 7.3. i prilagođava kriterije DQR-a kontekstu ponovnom procjenom parametara TeR, TiR i GeR pomoću tablice 24. Za parametar P zadržava se izvorna vrijednost.

Za procese koji nisu najrelevantniji poduzeće koje provodi studiju PEF-a slijedi postupak opisan u odjeljku 7.3. i uzima vrijednosti DQR-a iz izvornog skupa podataka.

4.6.5.8.    DQR za studiju PEF-a

Kako bi izračunao DQR za studiju PEF-a, korisnik metode mjerenja PEF-a zasebno izračunava TeR, TiR, GeR i P. Oni se izračunavaju kao ponderirani prosjek DQR-a za sve najrelevantnije procese, na temelju njihova relativnog ekološkog doprinosa jednoj sveobuhvatnoj ocjeni, pomoću jednadžbe 20.

5.   Procjena učinka ekološkog otiska

Nakon sastavljanja LCI-ja izvršava se procjena učinka ekološkog otiska (72) kako bi se izračunao utjecaj proizvoda na okoliš pomoću svih kategorija i modela učinka ekološkog otiska. Procjena učinka ekološkog otiska uključuje četiri koraka: klasifikaciju, karakterizaciju, normalizaciju i ponderiranje. Rezultati studije PEF-a izračunavaju se i o njima se izvješćuje u izvješću o PEF-u u obliku karakteriziranih, normaliziranih i ponderiranih rezultata za svaku kategoriju učinka ekološkog otiska i jedne sveobuhvatne ocjene na temelju faktora ponderiranja navedenih u odjeljku 6.5.2.2. Izvješćuje se o rezultatima za i. ukupan životni ciklus i ii. ukupan životni ciklus bez faze uporabe.

5.1.   Klasifikacija i karakterizacija

5.1.1.   Klasifikacija

Klasifikacija iziskuje dodjeljivanje ulaznih i izlaznih tokova materijala/energije koji su uključeni u LCI relevantnoj kategoriji učinka ekološkog otiska. Na primjer, u fazi klasifikacije svi ulazni/izlazni tokovi koji dovode do emisija stakleničkih plinova dodjeljuju se kategoriji klimatskih promjena. Slično tomu, oni koji dovode do emisija tvari koje oštećuju ozonski sloj dodjeljuju se kategoriji oštećenja ozonskog omotača. U nekim slučajevima ulazni ili izlazni tok može doprinijeti većem broju kategorija učinka ekološkog otiska (na primjer, klorofluorougljici (CFC-i) doprinose i klimatskim promjenama i oštećenju ozonskog omotača).

Važno je izraziti podatke u smislu sastavnih tvari za koje su dostupni faktori karakterizacije (vidjeti sljedeći odjeljak). Na primjer, podaci za složeno NPK gnojivo raščlanjuju se i klasificiraju na temelju udjela dušika, fosfora i kalija jer će svaki sastavni element doprinositi različitim kategorijama učinka ekološkog otiska. U praksi se veliki dio podataka LCI-ja može izvesti iz postojećih javnih ili komercijalnih baza podataka LCI-ja u kojima je klasifikacija već provedena. U tim slučajevima mora se osigurati, npr. pružatelj to mora učiniti, da klasifikacija i povezani putovi procjene učinka ekološkog otiska odgovaraju zahtjevima metode mjerenja PEF-a.

Svi ulazni i izlazni tokovi uključeni u inventar dok se sastavlja LCI dodjeljuju se kategorijama učinka ekološkog otiska kojima doprinose pomoću klasifikacijskih podataka koje stavlja na raspolaganje Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije (73).

U okviru klasifikacije LCI-ja podaci bi se trebali izraziti, u mjeri u kojoj je to moguće, u obliku sastavnih tvari za koje su dostupni faktori karakterizacije.

5.1.2.   Karakterizacija

Karakterizacija se odnosi na izračun opsega doprinosa svakog klasificiranog ulaznog i izlaznog toka odgovarajućim kategorijama učinka ekološkog otiska i agregiranje doprinosa unutar svake kategorije. To se izvršava množenjem vrijednosti u LCI-ju relevantnim faktorom karakterizacije za svaku kategoriju učinka ekološkog otiska.

Faktori karakterizacije specifični su za tvari ili resurse. Predstavljaju intenzitet učinka tvari u odnosu na zajedničku referentnu tvar za kategoriju učinka ekološkog otiska (pokazatelj kategorije učinka). Na primjer, pri izračunu učinaka klimatskih promjena sve emisije stakleničkih plinova koje su uključene u LCI ponderiraju se s obzirom na njihov intenzitet učinka u odnosu na ugljikov dioksid, koji je referentna tvar za tu kategoriju. To omogućuje da se potencijalni i izraženi učinak agregiraju kao jedna ekvivalentna tvar (u ovom slučaju ekvivalenti CO2) za svaku kategoriju učinka ekološkog otiska.

Svim klasificiranim ulaznim i izlaznim tokovima u svakoj kategoriji učinka ekološkog otiska dodjeljuju se faktori karakterizacije koji predstavljaju doprinos po jedinici ulaznog ili izlaznog toka kategoriji pomoću navedenih faktora karakterizacije (74). Potom se izračunavaju rezultati procjene učinka ekološkog otiska za svaku kategoriju učinka ekološkog otiska množenjem količine svakog ulaznog/izlaznog toka njegovim faktorom karakterizacije i zbrajanjem doprinosa svih ulaznih/izlaznih tokova unutar svake kategorije kako bi se dobila jedna mjera izražena u odgovarajućim referentnim jedinicama.

5.2.   Normalizacija i ponderiranje

Nakon koraka klasifikacije i karakterizacije procjena učinka ekološkog otiska nadopunjuje se normalizacijom i ponderiranjem.

5.2.1.   Normalizacija rezultata procjene učinka ekološkog otiska

Normalizacija je korak u kojem se rezultati LCIA-a dijele faktorima normalizacije kako bi se izračunao i usporedio opseg njihovih doprinosa kategorijama učinka ekološkog otiska u odnosu na referentnu jedinicu. Kao rezultat dobivaju se normalizirani rezultati bez dimenzija. Oni odražavaju opterećenja koja se pripisuju proizvodu u odnosu na referentnu jedinicu. Unutar metode mjerenja PEF-a faktori normalizacije izražavaju se po stanovniku na temelju globalne vrijednosti (75).

Međutim, normalizirani rezultati ekološkog otiska ne upućuju na težinu ni relevantnost odgovarajućih učinaka.

U studijama PEF-a normalizirani rezultati ne agregiraju se jer se time implicitno primjenjuje jednako ponderiranje. O karakteriziranim rezultatima izvješćuje se uz normalizirane rezultate.

5.2.2.   Ponderiranje rezultata procjene učinka ekološkog otiska

Ponderiranje je obavezan korak u studijama PEF-a i podržava tumačenje i priopćavanje rezultata analize. U tom koraku normalizirani rezultati množe se skupom faktora ponderiranja (u %) koji odražavaju relativnu važnost razmatranih kategorija učinka životnog ciklusa. Ponderirani rezultati različitih kategorija učinka zatim se mogu usporediti kako bi se procijenila njihova relativna važnost. Mogu se i agregirati među kategorijama učinka životnog ciklusa kako bi se dobila jedna sveobuhvatna ocjena izražena bodovima.

O postupku na kojem se temelji razvoj faktora ponderiranja ekološkog otiska izvješćuju Sala i drugi, 2018. Faktori ponderiranja (76) koji se upotrebljavaju u studijama PEF-a nalaze se na internetu (77) , (78).

O rezultatima procjene učinka ekološkog otiska prije ponderiranja (tj. karakterizirani i normalizirani rezultati) izvješćuje se uz ponderirane rezultate u izvješću o PEF-u.

6.   Tumačenje rezultata ekološkog otiska proizvoda

6.1.   Uvod

Tumačenje rezultata studije PEF-a ima dvije svrhe.

1.	Prvo, osigurati da provedba modela PEF-a odgovara ciljevima i zahtjevima u pogledu kvalitete studije. U tom smislu tumačenje životnog ciklusa može biti temelj za redovita poboljšanja modela PEF-a dok se ne postignu svi ciljevi i zahtjevi.

2.	Drugo, izvesti čvrste zaključke i preporuke iz analize, na primjer, kao podrška poboljšanjima stanja okoliša.

Da bi se ti ciljevi ispunili, faza tumačenja mora uključivati korake navedene u ovom odjeljku.

6.2.   Procjena solidnosti modela ekološkog otiska proizvoda

Procjenom solidnosti modela PEF-a procjenjuje se opseg u kojem metodološki odabiri kao što su granica sustava, izvori podataka i odabiri u pogledu dodjeljivanja utječu na analitičke ishode.

Alati koje bi trebalo upotrebljavati za procjenu solidnosti modela PEF-a uključuju sljedeće.

(a)

Provjere potpunosti za procjenu podataka LCI-ja kako bi se osiguralo da su potpuni u odnosu na definirane ciljeve, opseg, granicu sustava i kriterije kvalitete. To uključuje potpunost obuhvaćanja procesa (tj. uključeni su svi procesi u svakoj razmatranoj fazi lanca opskrbe) i obuhvaćanja ulaznih/izlaznih tokova (tj. uključeni su svi ulazni tokovi materijala ili energije i emisije povezani sa svakim procesom);

(b)

Provjere osjetljivosti za procjenu opsega u kojem se rezultati utvrđuju posebnim metodološkim odabirima i učinka provedbe alternativnih odabira kad se oni mogu identificirati. Korisno je strukturirati provjere osjetljivosti za svaku fazu studije PEF-a, uključujući definiranje cilja i opsega, LCI i procjenu učinka ekološkog otiska.

(c)	Provjere dosljednosti za procjenu opsega u kojem su pretpostavke, metode i razmatranja kvalitete podataka dosljedno primijenjeni u studiji PEF-a.

Svi problemi koji se istaknu u toj procjeni mogu se upotrijebiti za pružanje redovitih poboljšanja studije PEF-a.

6.3.   Utvrđivanje kritičnih točaka: najrelevantnije kategorije učinka, faze životnog ciklusa, procesi i elementarni tokovi

Nakon što korisnik metode mjerenja PEF-a osigura da je model PEF-a solidan i usklađen sa svim aspektima definiranima u fazama definiranja cilja i opsega, utvrđuju se glavni elementi koji doprinose rezultatima PEF-a. Taj se korak može nazivati i analiza „kritičnih točaka”. Korisnik metode mjerenja PEF-a utvrđuje i navodi u izvješću o PEF-u (zajedno s postotkom) najrelevantnije:

1.	kategorije učinka;

2.	faze životnog ciklusa;

3.

procese;

4.	elementarne tokove.

Postoji važna operativna razlika između najrelevantnijih kategorija učinka i faza životnog ciklusa s jedne strane i najrelevantnijih procesa i elementarnih tokova s druge strane. Konkretno, najrelevantnije kategorije učinka i faze životnog ciklusa mogu biti uglavnom relevantne u kontekstu priopćavanja rezultata studije PEF-a. Mogu služiti za naglašavanje onih područja zaštite okoliša na koje bi organizacija trebala usmjeriti pozornost.

Utvrđivanje najrelevantnijih procesa i elementarnih tokova važnije je za inženjere i projektante kako bi utvrdili radnje za poboljšanje cjelokupnog otiska, npr. zaobilaženjem ili izmjenom procesa, dodatnom optimizacijom procesa ili primjenom tehnologije protiv onečišćenja. To je posebno važno za interne studije kako bi se podrobnije proučilo kako poboljšati okolišnu učinkovitost proizvoda. Postupak koji se slijedi za utvrđivanje najrelevantnijih kategorija učinka, faza životnog ciklusa, procesa i elementarnih tokova opisan je u sljedećim odjeljcima.

6.3.1.   Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih kategorija učinka

Utvrđivanje najrelevantnijih kategorija učinka temelji se na normaliziranim i ponderiranim rezultatima. Kao najrelevantnije kategorije učinka utvrđuju se sve one kategorije učinka čiji zajednički doprinos jednoj sveobuhvatnoj ocjeni iznosi najmanje 80 %. Započinje se od najvećih i ide prema najmanjim doprinosima.

Najmanje tri relevantne kategorije učinka utvrđuju se kao najrelevantnije. Korisnik metode mjerenja PEF-a može dodati još kategorija učinka popisu najrelevantnijih, ali ne smije ih brisati.

6.3.2.   Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih faza životnog ciklusa

Najrelevantnije faze životnog ciklusa one su čiji zajednički doprinos bilo kojoj utvrđenoj najrelevantnijoj kategoriji učinka iznosi više od 80 %. Započinje se od najvećih i ide prema najmanjim doprinosima. Korisnik metode mjerenja PEF-a može dodati još faza životnog ciklusa popisu najrelevantnijih, ali ne smije ih brisati. Razmatraju se barem one faze životnog ciklusa koje su opisane u odjeljku 4.2.

Ako faza uporabe čini više od 50 % ukupnog učinka najrelevantnije kategorije učinka, postupak se ponavlja tako da se izuzme faza uporabe. U tom slučaju popis najrelevantnijih faza životnog ciklusa uključuje one odabrane potonjim postupkom i fazu uporabe.

6.3.3.   Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih procesa

Svaka najrelevantnija kategorija učinka dalje se istražuje utvrđivanjem najrelevantnijih procesa koji se upotrebljavaju za modeliranje obuhvaćenog proizvoda. Najrelevantniji procesi su oni čiji zajednički doprinos bilo kojoj utvrđenoj najrelevantnijoj kategoriji učinka iznosi više od 80 %. Identični procesi (79) koji se odvijaju u različitim fazama životnog ciklusa (npr. prijevoz, uporaba energije) uzimaju se u obzir zasebno. Identični procesi koji se odvijaju unutar iste faze životnog ciklusa uzimaju se u obzir zajedno. O popisu najrelevantnijih procesa izvješćuje se u izvješću o PEF-u zajedno s odgovarajućom fazom životnog ciklusa (ili više faza životnog ciklusa ako je relevantno) i doprinosom izraženom u postotku. Najrelevantniji procesi utvrđuju se u skladu s tablicom 26.

Tablica 26.

Kriteriji za odabir razine faze životnog ciklusa na kojoj se utvrđuju najrelevantniji procesi

— Doprinos faze uporabe ukupnom učinku najrelevantnije kategorije učinka	— Najrelevantniji procesi utvrđeni na razini
— ≥ 50 %	— cijelog životnog ciklusa bez faze uporabe, i — faze uporabe
— < 50 %	— cijelog životnog ciklusa

O toj analizi izvješćuje se zasebno za svaku najrelevantniju kategoriju učinka. Korisnik metode mjerenja PEF-a može dodati još procesa popisu najrelevantnijih, ali ne smije ih brisati.

6.3.4.   Postupak za utvrđivanje najrelevantnijih elementarnih tokova

Najrelevantniji elementarni tokovi definiraju se kao oni elementarni tokovi čiji zajednički doprinos ukupnom učinku svake najrelevantnije specifične kategorije učinka za svaki najrelevantniji proces iznosi najmanje 80 %, počevši od onih koji doprinose najviše do onih koji doprinose najmanje. O toj analizi izvješćuje se zasebno za svaku najrelevantniju kategoriju učinka.

Elementarni tokovi koji pripadaju sekundarnom sustavu najrelevantnijeg procesa mogu dominirati učinkom. Stoga, ako su dostupni raščlanjeni skupovi podataka, korisnik metode mjerenja PEF-a trebao bi utvrditi i najrelevantnije izravne elementarne tokove za svaki najrelevantniji proces.

Najrelevantniji izravni elementarni tokovi definiraju se kao oni izravni elementarni tokovi čiji zajednički doprinos ukupnom učinku izravnih elementarnih tokova procesa, za svaku najrelevantniju kategoriju učinka, iznosi najmanje 80 %. Analiza se ograničava na izravne emisije raščlanjenih skupova podataka razine –1. (80) To znači da se kumulativni doprinos od 80 % izračunava u odnosu na učinak koji uzrokuju samo izravne emisije, a ne u odnosu na ukupan učinak procesa.

Korisnik metode mjerenja PEF-a može dodati još elementarnih tokova popisu najrelevantnijih, ali ne smije ih brisati. O popisu najrelevantnijih elementarnih tokova (ili, ako je primjenjivo, izravnih elementarnih tokova) po najrelevantnijem procesu izvješćuje se u izvješću o PEF-u.

6.3.5.   Postupanje s negativnim brojevima

Pri utvrđivanju postotnog doprinosa učinka za bilo koji proces ili elementarni tok važno je da se upotrebljavaju apsolutne vrijednosti. To omogućuje da se utvrdi značaj bilo kojih kredita (npr. od recikliranja). Ako je riječ o procesima ili tokovima s negativnom ocjenom učinka, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)	razmotrite apsolutne vrijednosti (tj. učinci procesa ili tokova imaju znak plusa, točnije pozitivnu ocjenu);

(b)	ocjenu ukupnog učinka potrebno je ponovno izračunati tako da uključuje pretvorene negativne ocjene;

(c)	ocjena ukupnog učinka postavlja se na 100 %;

(d)	postotni doprinos učinka za svaki proces ili elementarni tok procjenjuje se u skladu s tim novim ukupnim iznosom.

Taj se postupak ne primjenjuje na utvrđivanje najrelevantnijih faza životnog ciklusa.

6.3.6.   Sažetak zahtjeva

U tablici 27. nalazi se sažetak zahtjeva za definiranje najrelevantnijih doprinosa.

Tablica 27.

Sažetak zahtjeva za definiranje najrelevantnijih doprinosa

Stavka	Na kojoj je razini potrebno utvrditi relevantnost?	Prag
Najrelevantnije kategorije učinka	jedna sveobuhvatna ocjena	Kategorije učinka čiji zajednički doprinos jednoj sveobuhvatnoj ocjeni iznosi najmanje 80 %.
Najrelevantnije faze životnog ciklusa	za svaku najrelevantniju kategoriju učinka	Sve faze životnog ciklusa čiji zajednički doprinos toj kategoriji učinka iznosi više od 80 %. Ako faza uporabe čini više od 50 % ukupnog učinka najrelevantnije kategorije učinka, postupak se ponavlja tako da se izuzme faza uporabe.
Najrelevantniji procesi	za svaku najrelevantniju kategoriju učinka	Svi procesi čiji zajednički doprinos (tijekom čitavog životnog ciklusa) toj kategoriji učinka, uzimajući u obzir apsolutne vrijednosti, iznosi više od 80 %.
Najrelevantniji elementarni tokovi	za svaki najrelevantniji proces uzimajući u obzir najrelevantnije kategorije učinka	Svi elementarni tokovi čiji zajednički doprinos ukupnom učinku najrelevantnije kategorije učinka za svaki najrelevantniji proces iznosi najmanje 80 %. Ako su dostupni raščlanjeni podaci: za svaki najrelevantniji proces svi izravni elementarni tokovi čiji zajednički doprinos toj kategoriji učinka (uzrokovanog samo izravnim elementarnim tokovima) iznosi najmanje 80 %.

6.3.7.   Primjer

U nastavku su navedeni fiktivni primjeri koji se ne temelje na rezultatima određene studije PEF-a.

Najrelevantnije kategorije učinka

Tablica 28.

Doprinos različitih kategorija učinka na temelju normaliziranih i ponderiranih rezultata – primjer

Kategorija učinka	Doprinos ukupnom učinku (%)
Klimatske promjene	21,5
Oštećenje ozonskog omotača	3,0
Toksičnost za ljude, kancerogeni učinci	6,0
Toksičnost za ljude, nekancerogeni učinci	0,1
Čestice	14,9
Ionizirajuće zračenje, ljudsko zdravlje	0,5
Fotokemijsko nastajanje ozona, ljudsko zdravlje	2,4
Acidifikacija	1,5
Eutrofikacija, kopnena	1,0
Eutrofikacija, slatkovodna	1,0
Eutrofikacija, morska	0,1
Ekotoksičnost, slatkovodna	0,1
Uporaba zemljišta	14,3
Uporaba vode	18,6
Uporaba resursa, minerali i metali	6,7
Uporaba resursa, fosilna goriva	8,3
Ukupno za najrelevantnije kategorije učinka (%)	84,3

Na temelju normaliziranih i ponderiranih rezultata najrelevantnije kategorije učinka su: klimatske promjene, čestice, uporaba vode, uporaba zemljišta i uporaba resursa (minerali i metali te fosilna goriva) za kumulativni doprinos od 84,3 % ukupnom učinku.

Najrelevantnije faze životnog ciklusa

Tablica 29.

Doprinos različitih faza životnog ciklusa kategoriji učinka klimatskih promjena (na temelju karakteriziranih rezultata inventara) – primjer

Faza životnog ciklusa	Doprinos (%)
Dobavljanje sirovina i predobrada	46,3
Proizvodnja glavnog proizvoda	21,2
Distribucija i skladištenje proizvoda	16,5
Faza uporabe	5,9
Kraj životnog vijeka	10,1
Ukupno za najrelevantnije faze životnog ciklusa (%)	88,0

Tri faze životnog ciklusa označene crvenom bojom bit će one utvrđene kao „najrelevantnije” za klimatske promjene jer je njihov doprinos veći od 80 %. Poredak započinje od najvećeg doprinosa.

Taj se postupak ponavlja za sve najrelevantnije kategorije učinka ekološkog otiska koje se odaberu.

Najrelevantniji procesi

Tablica 30.

Doprinos različitih procesa kategoriji učinka klimatskih promjena (na temelju karakteriziranih rezultata inventara) – primjer

Faza životnog ciklusa	Jedinični proces	Doprinos (%)
Dobavljanje sirovina i predobrada	proces A	4,9
	proces B	41,4
Proizvodnja glavnog proizvoda	proces C	18,4
	proces D	2,8
Distribucija i skladištenje proizvoda	proces E	16,5
Faza uporabe	proces F	5,9
Kraj životnog vijeka	proces G	10,1
Ukupno za najrelevantnije procese (%)		86,4

Prema predloženom postupku procesi B, C, E i G odabiru se kao „najrelevantniji”.

Taj se postupak ponavlja za sve najrelevantnije kategorije učinka otiska koje se odaberu.

Postupanje s negativnim brojevima i identičnim procesima u različitim fazama životnog ciklusa

Tablica 31.

Primjer postupanja s negativnim brojevima i identičnim procesima u različitim fazama životnog ciklusa

L1442022HR110120211215HR0001.00012176Preporuka Komisije (EU) 2021/2279оd 15. prosinca 2021.o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusaEUROPSKA KOMISIJA,uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 191. i 292.,budući da:(1)Pouzdano i točno mjerenje i informacije o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija ključan su element na temelju kojeg brojni dionici donose odluke povezane s okolišem.(2)Metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda i ekološkog otiska organizacija (dalje u tekstu metode mjerenja ekološkog otiska) omogućuju poduzećima da mjere i priopćavaju o svojoj okolišnoj učinkovitosti i tako se natječu na tržištu na temelju pouzdanih informacija o okolišu. Sadržavaju detaljne upute o modeliranju i računanju učinaka proizvoda i organizacija na okoliš. Metode mjerenja ekološkog otiska temelje se na postojećim, međunarodno prihvaćenim praksama, pokazateljima i pravilima.(3)Komisija je 2013. donijela Preporuku Komisije 2013/179/EUPreporuka Komisije 2013/179/EU od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka (SL L 124, 4.5.2013., str. 1.). radi promicanja uporabe zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog vijeka. Preporučuje njihovu uporabu državama članicama, poduzećima, privatnim organizacijama i financijskoj zajednici te sadrži dva priloga kojima se utvrđuju predložene metode.(4)Komisija je uspostavila okvir za daljnji razvoj metoda mjerenja ekološkog otiska uz sudjelovanje različitih dionika, uključujući industriju, a posebno MSP-ove, u okviru pilot-faze.(5)U pilot-fazi, koja je trajala od 2013. do 2018., sastavljanje pravila specifičnih za proizvode (pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda, PEFCR-i) i pravila specifičnih za sektore (sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija, OEFSR-i) ispitano je uz aktivno sudjelovanje dionika te je finalizirano 19 PEFCR-a i dva OEFSR-a.(6)Metode mjerenja ekološkog otiska ažurirane su i s obzirom na nekoliko tehničkih aspekata, kao što su: 1. primjena načela značajnosti (djelovanje ondje gdje je to bitno); 2. definiranje referentne vrijednosti koja odgovara profilu ekološkog otiska prosječnog proizvoda na tržištu, što se naziva i reprezentativnim proizvodom/organizacijom; 3. dogovori o modeliranju ključnih aspekata u pogledu klimatskih promjena, električne energije, prijevoza, infrastrukture i opreme, ambalaže, kraja životnog vijeka i poljoprivrede; 4. uključivanje normalizacije i ponderiranja; 5. smjernice o tome kako uključiti bioraznolikost kao dodatne informacije o okolišu; 6. poboljšanje nekih metoda procjene učinka, a posebno metoda povezanih s toksičnošću (toksičnost za ljude – kancerogeni učinci; toksičnost za ljude – nekancerogeni učinci; ekotoksičnost – slatka voda, uporaba vode, uporaba zemljišta, resursi i čestice); 7. definiranje faktora karakterizacije na temelju podataka iz Uredbe REACH i 8. vodič za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom.(7)Rezultati pilot-faze predstavljeni su u radnom dokumentu službi Komisije iz 2019. pod nazivom Održivi proizvodi u kružnom gospodarstvu – Prema doprinosu političkog okvira EU-a za proizvode kružnom gospodarstvuSWD(2019) 91 final.. U istom radnom dokumentu službi Komisije naznačene su i moguće primjene metoda mjerenja ekološkog otiska u razvoju politike na razini EU-a. Od 2019. i nakon poziva na iskaz interesa upućenog industriji Komisija je nastavila s razradom novih pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda.(8)U zaključcima Vijeća iz listopada 2019.https://www.consilium.europa.eu/media/40928/st12791-en19.pdf pozdravljeni su pilot-projekt za izradu metodologije mjerenja ekološkog otiska EU-a i sve inicijative za potporu komunikaciji o učincima na okoliš na temelju pilot-projekta za mjerenje ekološkog otiska.(9)Cilj je europskog zelenog planaCOM(2019) 640 final mobilizirati industrije za čisto i kružno gospodarstvo te se u njemu naglašava da su potrebne pouzdane, usporedive i provjerljive informacije kako bi se kupcima omogućilo donošenje održivijih odluka i smanjio rizik od zelenog marketinga.(10)U svojoj Komunikaciji Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju EuropuCOM(2020) 98 final Komisija je naglasila da bi poduzeća trebala potkrijepiti svoje tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš s pomoću metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda i organizacija te se obvezala ispitati integraciju tih metoda u znak za okoliš EU-a.(11)U Komunikaciji pod nazivom Nova strategija za potrošače – Jačanje otpornosti potrošača radi održivog oporavkaCOM(2020) 696 final navodi se da Komisija namjerava surađivati s gospodarskim subjektima kako bi ih potaknula da se češće dobrovoljno obvežu na obavješćivanje potrošača o svojem ekološkom otisku, poboljšanje svoje održivosti i smanjenje svojeg utjecaja na okoliš.(12)U zaključcima Vijeća iz prosinca 2020. napomenuto je da bi metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda mogla biti jedna od temeljnih metodologija za različite alate politike u području proizvoda u EU-u i u okviru za održive proizvode, uzimajući u obzir i druge prikladne metodologije.(13)Upotreba metoda za mjerenje ekološkog otiska već je predviđena u kontekstu politika i zakonodavstva EU-a kao što su Uredba o taksonomijiUredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.)., inicijativa za održive baterijeCOM(2020) 798 final i inicijativa za obvezivanje na zelenu potrošnjuhttps://ec.europa.eu/info/sites/default/files/working_document_for_the_green_consumption_pledges_0.pdf.(14)S obzirom na taj razvoj događaja, Preporuku Komisije 2013/179/EU trebalo bi ažurirati kako bi se integrirao tehnički razvoj pilot-faze, posebno razvoj pravila za kategorije i sektorskih pravila, te stoga pružila čvrsta osnova za daljnji razvoj i provedbu politika. Trebala bi olakšati poduzećima da izračunaju svoju okolišnu učinkovitost na temelju pouzdanih, provjerljivih i usporedivih informacija, a drugim dionicima (na primjer, javnim upravama, nevladinim organizacijama, poslovnim partnerima) da imaju pristup takvim informacijama. Osim toga, trebala bi potaknuti razvoj baze podataka ekoloških otisaka EU-a.(15)MSP-ovi možda nemaju stručno znanje i resurse potrebne za ispunjavanje zahtjeva za informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Stoga potporu MSP-ovima ne bi trebala pružati samo Komisija već i države članice i industrijska udruženja.(16)S pojavom novih, međunarodno dogovorenih pristupa očekuje se ažuriranje metoda mjerenja ekološkog otiska kako bi uključivale nove pokazatelje ili pravila za modeliranje. O tim aspektima raspravlja se u stručnoj skupini Komisije pod nazivom Tehnički savjetodavni odbor za ekološki otisak. Trenutačno se, na primjer, razmatraju učinci povezani s bioraznolikošću.(17)Kako je najavljeno u novom Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, Komisija će razmotriti razvoj regulatornog okvira za certifikaciju uklanjanja ugljika, koji će se temeljiti na pouzdanom i transparentnom obračunu ugljika, radi praćenja i provjere njegova stvarnog uklanjanja. Taj će se okvir razviti u uzajamnoj sinergiji i dosljedno s metodom mjerenja ekološkog otiska i, prema potrebi, uključiti u buduća ažuriranja ove Preporuke.(18)Ta preporuka usmjerena je na utjecaje na okoliš, ali u globalnom kontekstu sve važniju ulogu imaju problemi povezani s gospodarskim i socijalnim učincima, uključujući radne prakse. Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj situacije i metode analize okolišnih, društvenih i gospodarskih učinaka lanca opskrbe proizvoda koji se konzumiraju u EU-u i imaju učinke duž lanca opskrbe u trećim zemljama.(19)Ova bi Preporuka trebala zamijeniti Preporuku Komisije 2013/179/EU,DONIJELA JE OVU PREPORUKU:1.SVRHA I PODRUČJE PRIMJENE1.1.Ovom se Preporukom promiče primjena metoda mjerenja ekološkog otiska u relevantnim politikama i programima povezanima s mjerenjem i/ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti svih vrsta proizvoda, uključujući robu i usluge, i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.1.2.Ova Preporuka upućena je državama članicama i privatnim i javnim organizacijama koje mjere ili namjeravaju mjeriti okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa i/ili priopćavaju ili namjeravaju priopćiti informacije o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa bilo kojem dioniku iz privatnog i javnog sektora i civilnog društva u EU-u.1.3.Ova Preporuka ne primjenjuje se na provedbu obveznog zakonodavstva EU-a kojim se predviđa posebna metodologija za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. Međutim, na ovu se Preporuku može upućivati u zakonodavstvu ili politici EU-a kao na metodu za izračun okolišne učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.2.DEFINICIJEZa potrebe ove Preporuke primjenjuju se sljedeće definicije:(a)metoda mjerenja ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku proizvoda na okoliš za vrijeme njegova životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu I.;(b)metoda mjerenja ekološkog otiska organizacije (dalje u tekstu OEF): opća metoda za mjerenje i priopćavanje o mogućem učinku organizacije na okoliš za vrijeme njezina životnog ciklusa kako je utvrđeno u Prilogu III.;(c)ekološki otisak proizvoda: rezultat studije ekološkog otiska proizvoda na temelju metode mjerenja ekološkog otiska proizvoda;(d)ekološki otisak organizacije: rezultat studije ekološkog otiska organizacije na temelju metode mjerenja ekološkog otiska organizacije;(e)pravila o kategorijama ekološkog otiska proizvoda (dalje u tekstu PEFCR): pravila koja su specifična za kategoriju proizvoda, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije PEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određene kategorije proizvoda. Ako PEFCR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska proizvoda koji pripada toj kategoriji proizvoda;(f)sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (dalje u tekstu OEFSR): pravila koja su specifična za sektor, temelje se na životnom ciklusu i nadopunjuju opće metodološke smjernice za studije OEF-a navođenjem dodatnih specifikacija na razini određenog sektora. Ako OEFSR postoji, trebao bi se upotrijebiti za izračun ekološkog otiska organizacije koja pripada tom sektoru;(g)okolišna učinkovitost za vrijeme životnog ciklusa: kvantificirana mjera mogućih učinaka na okoliš uzimajući u obzir sve relevantne faze životnog ciklusa proizvoda ili organizacije, iz perspektive lanca opskrbe;(h)priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa: svako otkrivanje informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa, među ostalim poslovnim partnerima, ulagačima, javnim tijelima ili potrošačima;(i)organizacija: trgovačko društvo, poduzeće, tijelo vlasti ili ustanova, ili njihovi dijelovi ili kombinacija, bez obzira na to jesu li udruženi, javni ili privatni, koji imaju vlastite funkcije i administraciju;(j)program: profitna ili neprofitna inicijativa privatnih poduzeća ili njihova udruženja, javno-privatnog partnerstva, vladine ili nevladine organizacije koja iziskuje mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(k)industrijsko udruženje: organizacija koja predstavlja privatna poduzeća koja su članovi organizacije ili privatna poduzeća koja pripadaju sektoru na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini;(l)financijska zajednica: svi dionici koji pružaju financijske usluge (uključujući financijsko savjetovanje), uključujući banke, ulagače i osiguravajuća društva.3.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a U POLITIKAMA DRŽAVA ČLANICADržave članice trebale bi:3.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a ili metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e u dobrovoljnim politikama koje uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa, prema potrebi, i pritom osigurati da takve politike ne stvaraju prepreke slobodnom kretanju robe u EU-u;3.2.smatrati informacije ili tvrdnje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa koje se temelje na primjeni metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a valjanima u relevantnim nacionalnim programima koji uključuju mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda ili organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.3.uložiti trud u povećanje dostupnosti kvalitetnih podataka o životnom ciklusu uspostavom radnji za razvoj, preispitivanje i stavljanje na raspolaganje nacionalnih baza podataka i doprinosom popunjavanju postojećih javnih baza podataka, na temelju zahtjeva za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom. Različite baze podataka trebale bi biti međusobno usklađene;3.4.doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;3.5.pružati pomoć i alate MSP-ovima kako bi im pomogle u mjerenju, poboljšavanju i priopćavanju okolišne učinkovitosti njihovih proizvoda ili organizacije za vrijeme životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili OEF-a te na temelju PEFCR-a i OEFSR-a. Pritom bi tijela trebala izbjegavati udvostručavanje postojećih alata ako su oni prikladni za predviđenu namjenu;3.6.poticati upotrebu metode mjerenja OEF-a i povezanih OEFSR-a, prema potrebi, za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti javnih organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa;3.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa. Pritom bi tijela trebala razmotriti pružanje pomoći i alata MSP-ovima u partnerskim zemljama EU-a za mjerenje i poboljšanje okolišne učinkovitosti za vrijeme njihova životnog ciklusa svih poluproizvoda ili polugotovih proizvoda koje proizvode.4.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a U PODUZEĆIMA I OSTALIM PRIVATNIM ORGANIZACIJAMAPoduzeća i druge privatne organizacije koje se odluče na mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa trebali bi:4.1.primjenjivati metodu mjerenja PEF-a i metodu mjerenja OEF-a i povezane PEFCR-e i OEFSR-e za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa;4.2.doprinositi preispitivanju javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.3.razmotriti pružanje podrške poduzećima u njihovim lancima opskrbe, posebno MSP-ovima, radi davanja informacija koje se temelje na PEF-u i OEF-u ili PEFCR-ima i OEFSR-ima i radi poboljšanja okolišne učinkovitosti njihovih organizacija i proizvoda za vrijeme životnog ciklusa.Industrijska udruženja trebala bi:4.4.promicati primjenu metode mjerenja PEF-a i metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a među svojim članovima;4.5.doprinositi pregledu javnih baza podataka i njihovu popunjavanju kvalitetnim podacima o životnom ciklusu u skladu sa zahtjevima o skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom; doprinositi zalaganju Komisije u području dostupnosti visokokvalitetnih skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom;4.6.pružati pojednostavnjene alate za izračun i stručno znanje kao pomoć članovima MSP-ovima da izračunaju okolišnu učinkovitost svojih proizvoda ili organizacije za vrijeme njihova životnog ciklusa na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a;4.7.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.5.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a I OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a I OEFSR-a U PROGRAMIMA POVEZANIMA S MJERENJEM ILI PRIOPĆAVANJEM O OKOLIŠNOJ UČINKOVITOSTI ZA VRIJEME ŽIVOTNOG CIKLUSA5.1.U programima povezanima s mjerenjem ili priopćavanjem o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa trebali bi se primjenjivati metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i kao referentna metoda za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa.6.PRIMJENA METODA MJERENJA PEF-a i OEF-a I POVEZANIH PEFCR-a/OEFSR-a U FINANCIJSKOJ ZAJEDNICIČlanovi financijske zajednice trebali bi, prema potrebi:6.1.promicati upotrebu informacija o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa izračunanih na temelju metode mjerenja PEF-a ili metode mjerenja OEF-a i povezanih PEFCR-a i OEFSR-a u procjeni financijskog rizika povezanog s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;6.2.promicati upotrebu informacija na temelju studija OEF-a u svojoj procjeni razina učinkovitosti za ekološku komponentu pokazateljâ održivosti;6.3.promicati i podržavati upotrebu metoda mjerenja PEF-a i OEF-a na međunarodnoj razini, među ostalim na multilateralnim forumima ili u vezi s programima za mjerenje ili priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa.7.VERIFIKACIJA7.1.Ako se studije PEF-a i OEF-a otkriju trećim stranama, trebalo bi ih verificirati u skladu sa zahtjevima metoda mjerenja PEF-a i OEF-a i svim posebnim uputama u PEFCR-ima i OEFSR-ima.8.IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PREPORUKE8.1.Države članice pozivaju se da jednom godišnje izvijeste Komisiju o radnjama poduzetima na temelju ove Preporuke. Prve informacije trebale bi se poslati godinu dana nakon donošenja ove Preporuke. Informacije koje se šalju trebale bi uključivati sljedeće:(a)kako se metoda mjerenja PEF-a i metoda mjerenja OEF-a i povezani PEFCR-i/OEFSR-i upotrebljavaju u političkim inicijativama;(b)broj proizvoda i organizacija obuhvaćenih inicijativom;(c)poticaje povezane s okolišnom učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(d)inicijative povezane s priređivanjem kvalitetnih podataka o životnom ciklusu;(e)podršku MSP-ovima u pružanju informacija o okolišu za vrijeme životnog ciklusa i u poboljšanju njihove okolišne učinkovitosti za vrijeme životnog ciklusa;(f)moguće probleme ili uska grla utvrđene pri primjeni metoda.9.STAVLJANJE IZVAN SNAGE PRIJAŠNJE PREPORUKEPreporuka Komisije 2013/179/EU stavlja se izvan snage. Upućivanja na Preporuku stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Preporuku.Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2021.Za KomisijuVirginijus SinkevičiusČlan Komisije

6.4.   Zaključci i preporuke

Završni dio faze tumačenja ekološkog otiska uključuje:

(a)	donošenje zaključaka na temelju analitičkih rezultata;

(b)	odgovaranje na pitanja koja su postavljena na početku studije PEF-a; i

(c)	donošenje preporuka prikladnih za namijenjenu publiku i kontekst uz izričito uzimanje u obzir svih ograničenja u vezi sa solidnošću i primjenjivošću rezultata.

PEF nadopunjuje druge procjene i instrumente kao što su procjene učinka na okoliš specifične za lokaciju ili procjene kemijskih rizika.

Trebalo bi utvrditi moguća poboljšanja, na primjer uporabu čišće tehnologije ili proizvodnih tehnika, izmjene dizajna proizvoda, primjenu sustava upravljanja okolišem (npr. sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) ili EN ISO 14001:2015) ili druge sustavne pristupe.

Zaključci, preporuke i ograničenja opisuju se u skladu s definiranim ciljevima i opsegom studije PEF-a. Zaključci bi trebali uključivati sažetak utvrđenih „kritičnih točaka” u lancu opskrbe i moguća poboljšanja povezana s intervencijama upravljanja.

7.   Izvješća o ekološkom otisku proizvoda

7.1.   Uvod

Izvješće o PEF-u nadopunjava studiju PEF-a i služi kao relevantan, sveobuhvatan, dosljedan, točan i transparentan sažetak te studije. U njemu se navode najbolje informacije kako bi bilo što korisnije predviđenim sadašnjim i budućim korisnicima, a pritom se transparentno iznose ograničenja. Za učinkovito izvješćivanje o PEF-u potrebno je ispuniti nekoliko kriterija, postupovnih (kvaliteta izvješća) i sadržajnih (sadržaj izvješća). Predložak izvješća o PEF-u dostupan je u Prilogu II. dijelu E. Taj predložak sadržava minimalne informacije o kojima se izvješćuje u izvješću o PEF-u.

Izvješće o PEF-u sastoji se barem od sljedećeg: sažetka, glavnog izvješća, agregiranog skupa podataka usklađenog s ekološkim otiskom i priloga. Povjerljive i zaštićene informacije mogu se dokumentirati u četvrtoj stavci, tj. u dodatnom povjerljivom izvješću. Prilažu se izvješća o preispitivanju.

7.1.1.   Sažetak

Sažetak mora moći biti samostalan, a da se ne ugroze rezultati i zaključci/preporuke (ako su uključeni). Mora ispunjavati iste kriterije za transparentnost, dosljednost itd. kao i detaljno izvješće. Sažetak bi, što je više moguće, trebalo pisati za čitatelje koji nisu stručnjaci.

7.1.2.   Agregirani skup podataka usklađen s ekološkim otiskom

Za svaki proizvod u opsegu studije PEF-a korisnik mora staviti na raspolaganje agregirani skup podataka usklađen s ekološkim otiskom.

Ako korisnik metode mjerenja PEF-a ili PEFCR-a objavi takav skup podataka usklađen s ekološkim otiskom, objavljuje se i izvješće o PEF-u na temelju kojeg je izrađen taj skup podataka.

7.1.3.   Glavno izvješće

Glavno izvješće (81) mora sadržavati barem sljedeće elemente:

1.	opće informacije;

2.	cilj studije;

3.	opseg studije;

4.	analizu inventara životnog ciklusa;

5.	rezultate procjene učinka životnog ciklusa;

6.	tumačenje rezultata PEF-a.

7.1.4.   Izjava o validaciji

Vidjeti odjeljak 8.5.3.

7.1.5.   Prilozi

Prilozi služe za dokumentiranje pratećih elemenata glavnog izvješća koji su više tehničke prirode (npr. detaljni izračuni za procjenu kvalitete podataka, alternativni pristup za model sadržaja dušika u polju ako u opseg studije PEF-a ulazi poljoprivredno modeliranje, rezultati analize osjetljivosti, procjena solidnosti modela PEF-a, bibliografija).

7.1.6.   Povjerljivo izvješće

Povjerljivo izvješće nije obavezno. Ako se upotrebljava, mora sadržavati sve povjerljive ili zaštićene podatke (uključujući neobrađene podatke) i informacije te se ne smije staviti na raspolaganje trećim stranama. Povjerljivo izvješće stavlja se na raspolaganje radi postupka verifikacije i validacije studije PEF-a (vidjeti odjeljak 8.4.3.).

8.   Verifikacija i validacija studija PEF-a, izvješća i komunikacijskih kanala

Ako se politikama o provedbi metode mjerenja PEF-a definiraju posebni zahtjevi za verifikaciju i validaciju studija PEF-a, izvješća i komunikacijskih kanala, ti zahtjevi imaju prednost.

8.1.   Definiranje opsega verifikacije

Verifikacija i validacija studije PEF-a obavezne su kad se god studija ili dio informacija iz nje upotrebljava za bilo koju vrstu vanjske komunikacije (tj. komunikacija sa svakom zainteresiranom stranom osim naručitelja ili korisnika metode mjerenja PEF-a za studiju).

Verifikacija znači postupak ocjenjivanja sukladnosti koji provodi verifikator ekološkog otiska kako bi provjerio je li studija PEF-a provedena u skladu s Prilogom I.

Validacija znači potvrda verifikatora ekološkog otiska koji su proveli verifikaciju da su informacije i podaci u studiji PEF-a, izvješću o PEF-u i komunikacijskim kanalima koji su dostupni u vrijeme validacije pouzdani, vjerodostojni i točni.

Verifikacija i validacija obuhvaćaju sljedeća tri područja:

1.	studiju PEF-a (među ostalim uključujući prikupljene, izračunane i procijenjene podatke i temeljni model);

2.	izvješće o PEF-u;

3.	tehnički sadržaj komunikacijskih kanala (prema potrebi).

Verifikacijom studije PEF-a osigurava se da je ta studija provedena u skladu s Prilogom I. ili primjenjivim PEFCR-om.

Validacijom informacija u studiji PEF-a osigurava se sljedeće:

(a)	podaci i informacije koji se upotrebljavaju za studiju PEF-a dosljedni su, pouzdani i sljedivi;

(b)	u izračunima nema znatnih (82) pogrešaka.

Verifikacijom i validacijom izvješća o PEF-u osigurava se sljedeće:

(a)	izvješće o PEF-u cjelovito je, dosljedno i usklađeno s predloškom izvješća o PEF-u koji se nalazi u Prilogu II. dijelu E;

(b)	uključene informacije i podaci dosljedni su, pouzdani i sljedivi;

(c)	obavezne informacije i odjeljci uključeni su i ispravno ispunjeni;

(d)	u izvješće su uključene sve tehničke informacije koje bi se mogle upotrebljavati za potrebe komunikacije, neovisno o tome koji je komunikacijski kanal potrebno koristiti.

Napomena:

povjerljive informacije moraju se validirati, ali mogu se izostaviti iz izvješća o PEF-u.

Validacijom tehničkog sadržaja komunikacijskog kanala osigurava se sljedeće:

(a)	uključene tehničke informacije i podaci pouzdani su i odgovaraju informacijama u studiji PEF-a i izvješću o PEF-u;

(b)	informacije su u skladu sa zahtjevima Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi (83);

(c)	komunikacijski kanal usklađen je s načelima transparentnosti, raspoloživosti i dostupnosti, pouzdanosti, cjelovitosti, usporedivosti i jasnoće, kako je opisano u Komunikaciji Komisije „Izgradnja jedinstvenog tržišta za zelene proizvode” (84).

8.2.   Postupak verifikacije

Postupak verifikacije obuhvaća sljedeće korake:

1.	naručitelj bira verifikatore ili tim verifikatora u skladu s pravilima opisanima u odjeljku 9.3.1.;

2.	verifikacija se odvija nakon postupka verifikacije opisanog u odjeljku 9.4.;

3.	verifikatori obavještavaju naručitelja o svakoj netočnosti, neusklađenosti i potrebi za pojašnjenjima (odjeljak 9.3.2.) i sastavljaju izjavu o validaciji (odjeljak 8.5.2.);

4.

naručitelj odgovara na primjedbe verifikatora i unosi potrebne ispravke i izmjene (prema potrebi) kako bi se osigurala konačna usklađenost studije PEF-a, izvješća o PEF-u i tehničkog sadržaja komunikacijskih kanala PEF-a. Ako verifikator smatra da naručitelj nije na odgovarajući način odgovorio u razumnom roku, izdaje izmijenjenu izjavu o validaciji;

5.	pruža se konačna izjava o validaciji u kojoj se (prema potrebi) razmatraju ispravci i izmjene koje je unio naručitelj;

6.	nadzire se je li izvješće o PEF-u dostupno tijekom razdoblja valjanosti izjave o validaciji (kako je definirano u odjeljku 8.5.3.).

Ako verifikator dođe do određenih saznanja zbog kojih vjeruje da je došlo do prijevare ili neusklađenosti sa zakonima ili propisima, o tome odmah obavještava naručitelja studije.

8.3.   Verifikatori

Ovim se odjeljkom ne dovode u pitanje posebne odredbe zakonodavstva EU-a.

Verifikaciju/validaciju može provoditi jedan verifikator ili tim verifikatora. Neovisni verifikatori ne smiju pripadati organizaciji koja je provela studiju PEF-a.

Neovisnost verifikatora mora se zajamčiti u svim slučajevima, tj. oni moraju ispunjavati namjere iz zahtjevâ norme EN ISO/IEC 17020:2012 o verifikatorima treće strane i ne smije postojati sukob interesa za predmetne proizvode.

Moraju se ispuniti minimalni zahtjevi i ocjena za verifikatore kako je navedeno u nastavku. Ako verifikaciju/validaciju provodi jedan verifikator, mora zadovoljavati sve minimalne zahtjeve i ostvariti minimalnu ocjenu (vidjeti odjeljak 9.3.1.); ako verifikaciju/validaciju provodi tim, on u cjelini mora ispunjavati sve minimalne zahtjeve i ostvariti minimalnu ocjenu. Dokumenti kojima se dokazuju kvalifikacije verifikatora prilažu se izvješću o verifikaciji ili se stavljaju na raspolaganje elektroničkim putem.

Ako se uspostavi tim verifikatora, jedan od članova tog tima imenuje se glavnim verifikatorom.

8.3.1.   Minimalni zahtjevi za verifikatore

Ovim se odjeljkom ne dovode u pitanje posebne odredbe zakonodavstva EU-a.

Procjena kompetencija verifikatora ili tima verifikatora temelji se na sustavu ocjenjivanja u kojem se u obzir uzimaju: i. iskustvo u verifikaciji i validaciji, ii. metodologija i praksa ekološkog otiska/LCA-a i iii. poznavanje relevantnih tehnologija, procesa ili drugih aktivnosti uključenih u proizvode/organizacije u opsegu studije.

U tablici 32. prikazan je sustav ocjenjivanja za svaku relevantnu kompetenciju i područje iskustva.

Ako nije drukčije utvrđeno u kontekstu predviđene primjene, osobna izjava verifikatora o sustavu ocjenjivanja smatra se minimalnim zahtjevom. Verifikatori pružaju osobnu izjavu o svojim kvalifikacijama (npr. sveučilišna diploma, radno iskustvo, certifikati) u kojoj se navode broj bodova koje su ostvarili za svaki kriterij i ukupan broj bodova. Ta se osobna izjava uključuje u izvješće o verifikaciji PEF-a.

Verifikacija studije PEF-a provodi se u skladu sa zahtjevima predviđene primjene. Ako nije drukčije utvrđeno, minimalna ocjena koja je potrebna da bi se verifikator ili tim verifikatora kvalificirao iznosi šest bodova, uključujući najmanje jedan bod za svaki od triju obaveznih kriterija (tj. praksa verifikacije i validacije, metodologija i praksa PEF-a/LCA-a te poznavanje tehnologija ili drugih aktivnosti koje su relevantne za studiju PEF-a).

Tablica 32.

Sustav ocjenjivanja za svaku relevantnu kompetenciju i područje iskustva radi procjene kompetencija verifikatora

			Ocjena (bodovi)
	Područje	Kriteriji	0	1	2	3	4
Obvezni kriteriji	praksa verifikacije i validacije	godine iskustva  (85)	< 2	2 ≤ x < 4	4 ≤ x < 8	8 ≤ x < 14	≥ 14
		broj verifikacija  (86)	≤ 5	5 < x ≤ 10	11 ≤ x ≤ 20	21 ≤ x ≤ 30	> 30
	metodologija i praksa LCA-a	godine iskustva  (87)	< 2	2 ≤ x < 4	4 ≤ x < 8	8 ≤ x < 14	≥ 14
		broj studija ili preispitivanja LCA-a  (88)	≤ 5	5 < x ≤ 10	11 ≤ x ≤ 20	21 ≤ x ≤ 30	> 30
	poznavanje konkretnog sektora	godine iskustva  (89)	< 1	1 ≤ x < 3	3 ≤ x < 6	6 ≤ x < 10	≥ 10
Dodatni kriteriji	preispitivanje, praksa verifikacije i validacije	neobavezni bodovi povezani s verifikacijom/validacijom	— 2 boda: akreditacija verifikatora treće strane za EMAS — 1 bod: akreditacija preispitivača treće strane za najmanje jedan program EPD-a, normu EN ISO 14001:2015 ili drugi sustav upravljanja okolišem

8.3.2.   Uloga glavnog verifikatora u timu verifikatora

Glavni verifikator je član tima koji ima dodatne zadaće. On mora:

—	raspodijeliti zadaće koje je potrebno ispuniti među članovima tima u skladu sa specifičnim kompetencijama (vještine/sposobnosti) članova tima kako bi se u potpunosti izvršile potrebne zadaće i kako bi se na najbolji način iskoristile specifične kompetencije članova tima;

—	koordinirati cjelokupan postupak verifikacije/validacije i pobrinuti se da svi članovi tima imaju zajedničko poimanje zadaća koje trebaju ispuniti;

—	objediniti sve primjedbe i pobrinuti se da se naručitelj studije PEF-a o njima obavijesti na jasan i razumljiv način;

—	razriješiti sva neslaganja među članovima tima;

—	pobrinuti se da se izvješće o verifikaciji i izjava o validaciji sastave i da ih potpiše svaki član tima za verifikaciju.

8.4.   Zahtjevi za verifikaciju i validaciju

Verifikatori predstavljaju sve ishode povezane s verifikacijom studije PEF-a i validacijom studije PEF-a, izvješća o PEF-u i komunikacijskih kanala PEF-a te naručitelju studije PEF-a daju priliku da prema potrebi poboljša svoj rad. Ovisno o prirodi ishoda možda će biti potrebno opetovano razmjenjivati primjedbe i odgovore. Sve izmjene koje su nastale na temelju ishoda verifikacije ili validacije dokumentiraju se i objašnjavaju u izvješću o verifikaciji ili validaciji. Takav sažetak može biti u obliku tablice u odgovarajućim dokumentima. Sažetak uključuje primjedbe verifikatora, odgovor naručitelja i razloge za izmjene.

Verifikacija se može provoditi nakon završetka studije PEF-a ili usporedno (istodobno) s njome, a validacija se uvijek provodi nakon završetka studije.

U verifikaciji/validaciji kombiniraju se preispitivanje dokumenata i validacija modela.

—

Preispitivanje dokumenata uključuje izvješće o PEF-u, tehnički sadržaj povezanih komunikacijskih kanala dostupnih u vrijeme validacije i podataka upotrijebljenih u izračunima putem zatraženih temeljnih dokumenata. Verifikatori mogu organizirati preispitivanje dokumenta kao provjeru „na daljinu” ili „na licu mjesta” ili kao kombinaciju ta dva načina. Validacija podataka specifičnih za poduzeće uvijek se organizira u obliku posjeta proizvodnim lokacijama na koje se podaci odnose.

—

Validacija modela može se odvijati na proizvodnoj lokaciji naručitelja studije ili se može organizirati na daljinu. Verifikatori pristupaju modelu kako bi verificirali njegovu strukturu, upotrijebljene podatke i njegovu dosljednost u odnosu na izvješće o PEF-u i studiju PEF-a. Naručitelj studije PEF-a i verifikatori dogovaraju se o tome kako će verifikatori pristupati modelu.

—	Validacija izvješća o PEF-u provodi se tako da se pregleda dovoljna količina informacija kako bi se pružilo razumno jamstvo da je sadržaj usklađen s modeliranjem i rezultatima studije PEF-a.

Verifikatori osiguravaju da validacija podataka uključuje:

a)	obuhvaćenost, preciznost, cjelovitost, reprezentativnost, dosljednost, ponovljivost, izvore i nesigurnost;

b)	vjerodostojnost, kvalitetu i točnost podataka koji se temelje na LCA-u;

c)	kvalitetu i točnost dodatnih informacija o okolišu i tehničkih informacija;

d)	kvalitetu i točnost pratećih informacija.

Verifikacija i validacija studije PEF-a provode se u skladu s minimalnim zahtjevima navedenima u odjeljku 8.4.1.

8.4.1.   Minimalni zahtjevi za verifikaciju i validaciju studije PEF-a

Verifikatori validiraju točnost i pouzdanost kvantitativnih informacija upotrijebljenih u izračunima studije. Budući da to može zahtijevati mnogo resursa, moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

—

verifikatori provjeravaju je li upotrijebljena točna verzija svih metoda procjene učinka. Za svaku najrelevantniju kategoriju učinka (IC) ekološkog otiska verificira se barem 50 % faktora karakterizacije, a faktori normalizacije i ponderiranja verificiraju se za sve kategorije učinka. Verifikatori naročito provjeravaju odgovaraju li faktori karakterizacije onima koji su uključeni u metodu procjene učinka ekološkog otiska s kojom se u studiji izjavljuje usklađenost (90). To se može učiniti i neizravno, primjerice na sljedeći način: 1) izvezite skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom iz softvera za LCA koji se upotrebljava za studiju PEF-a i pokrenite ih u softveru Look@LCI (91) kako biste dobili rezultate LCIA-a. Ako je devijacija rezultata iz softvera Look@LCI unutar 1 % u odnosu na rezultate u softveru za LCA, verifikatori mogu pretpostaviti da je uporaba faktora karakterizacije u softveru koji se upotrebljavao za studiju PEF-a bila ispravna; 2) usporedite rezultate LCIA-a najrelevantnijih procesa izračunanih pomoću softvera koji se upotrebljavao za studiju PEF-a s onima koji su dostupni u metapodacima izvornog skupa podataka. Ako je devijacija uspoređenih rezultata unutar 1 %, verifikatori mogu pretpostaviti da je uporaba faktora karakterizacije u softveru koji se upotrebljavao za studiju PEF-a bila ispravna.

—	verifikatori provjeravaju ispunjava li primijenjeno razgraničenje (ako postoji) zahtjeve iz odjeljka 4.6.4.,

—	Verifikatori provjeravaju ispunjavaju li svi upotrijebljeni skupovi podataka zahtjeve za podatke (odjeljci 4.6.3. i 4.6.5.).

—

za najmanje 80 % (broja) najrelevantnijih procesa (kako su definirani u odjeljku 6.3.3.) verifikatori validiraju sve povezane podatke o aktivnosti i skupove podataka koji su upotrijebljeni za modeliranje tih procesa. Parametri formule kružnog otiska i skupovi podataka upotrijebljeni u njihovu modeliranju prema potrebi se validiraju na isti način. Verifikatori provjeravaju jesu li najrelevantniji procesi utvrđeni kako je navedeno u odjeljku 6.3.3.

—

za najmanje 30 % (broja) svih drugih procesa (što čini 20 % procesa, kako je definirano u odjeljku 6.3.3.) verifikatori validiraju sve povezane podatke o aktivnosti i skupove podataka koji su upotrijebljeni za modeliranje tih procesa. Parametri formule kružnog otiska i skupovi podataka upotrijebljeni u njihovu modeliranju prema potrebi se validiraju na isti način.

—

Verifikatori provjeravaju jesu li skupovi podataka ispravno upotrijebljeni u softveru (tj. devijacija rezultata LCIA-a skupa podataka u softveru nalazi se unutar 1 % u usporedbi s onima iz metapodataka). Provjerava se najmanje 50 % (broja) skupova podataka upotrijebljenih za modeliranje najrelevantnijih procesa i 10 % onih za modeliranje drugih procesa.

Verifikatori provjeravaju je li agregirani skup podataka usklađen s ekološkim otiskom za proizvod u opsegu studije stavljen na raspolaganje Europskoj komisiji (92). Naručitelj studije PEF-a može odlučiti objaviti taj skup podataka.

Dodatne ekološke i tehničke informacije moraju ispunjavati zahtjeve iz odjeljka 3.2.4.1.

8.4.2.   Tehnike verifikacije i validacije

Verifikatori procjenjuju i potvrđuju pružaju li primijenjene metodologije za izračun prihvatljivu točnost te jesu li pouzdane, prikladne i provedene u skladu s metodom mjerenja PEF-a. Verifikatori provjeravaju jesu li mjerne jedinice točno preračunane.

Verifikatori provjeravaju jesu li primijenjeni postupci uzorkovanja u skladu s postupkom uzorkovanja koji je definiran u metodi mjerenja PEF-a, kako je utvrđeno u odjeljku 4.4.6. Provjerava se jesu li podaci o kojima se izvješćuje dosljedni u odnosu na izvornu dokumentaciju.

Verifikatori ocjenjuju jesu li metode za dobivanje procjena prikladne i dosljedno primijenjene.

Verifikatori mogu procijeniti alternative donesenim procjenama ili odabirima kako bi odredili je li odabran konzervativan pristup.

Verifikatori mogu utvrditi nesigurnosti koje su veće od očekivanih i procijeniti utjecaj utvrđene nesigurnosti na konačne rezultate PEF-a.

8.4.3.   Povjerljivost podataka

Podaci za validaciju predstavljaju se na sistematičan i sveobuhvatan način. Sva projektna dokumentacija relevantna za validaciju studije PEF-a pruža se verifikatorima, uključujući model ekološkog otiska, povjerljive informacije, podatke i izvješće o PEF-u. Verifikatori sa svim informacijama i podacima koji se verificiraju/validiraju postupaju kao s povjerljivima i služe se njima samo za vrijeme postupka verifikacije/validacije.

Naručitelj studije PEF-a može izuzeti povjerljive podatke i informacije iz izvješća o PEF-u pod sljedećim uvjetima:

—	ako se isključuju samo ulazne informacije, a uključene su sve izlazne informacije,

—	ako naručitelj dostavi verifikatorima dovoljno informacija o prirodi isključenih podataka i informacija, kao i razloge za njihovo isključenje,

—

ako verifikatori prihvaćaju takvo neotkrivanje informacija i u izvješću o verifikaciji i validaciji navedu razloge za to; ako verifikatori ne prihvate neotkrivanje informacija i naručitelj ne poduzme korektivne radnje, verifikatori u izvješću o verifikaciji i validaciji navode da neotkrivanje nije opravdano;

—	ako naručitelj čuva datoteku s neotkrivenim informacijama radi potencijalnog budućeg preispitivanja odluke o neotkrivanju.

Poslovni podaci mogu biti povjerljive prirode zbog aspekata konkurentnosti, prava intelektualnog vlasništva ili sličnih pravnih ograničenja. Stoga se za vrijeme postupka validacije mora čuvati povjerljivost pruženih poslovnih podataka koji su utvrđeni kao povjerljivi. U skladu s tim, verifikatori ne smiju bez dopuštenja organizacije širini niti na drugi način zadržavati nikakve informacije koje im se otkriju tijekom postupka verifikacije/validacije radi uporabe. Naručitelj studije PEF-a od verifikatora može zatražiti potpisivanje sporazuma o povjerljivosti podataka (NDA).

8.5.   Rezultati postupka verifikacije/validacije

8.5.1.   Sadržaj izvješća o verifikaciji i validaciji

Izvješće o verifikaciji i validaciji (93) uključuje sve nalaze postupka verifikacije/validacije, radnje koje je naručitelj poduzeo kako bi odgovorio na primjedbe verifikatora i konačne zaključke. Izvješće je obavezno, ali može biti povjerljivo. Povjerljive informacije dijele se samo s Europskom komisijom ili tijelom koje nadzire razvoj PEFCR-a i s povjerenstvom za preispitivanje na njihov zahtjev.

Postoje različite vrste konačnih zaključaka:

—	„usklađeno” ako se provjerama dokumenata ili na licu mjesta dokaže da su ispunjeni zahtjevi iz ovog odjeljka,

—	„neusklađeno” ako se provjerama dokumenata ili na licu mjesta dokaže da nisu ispunjeni zahtjevi iz ovog odjeljka,

—	„potrebne su dodatne informacije” ako verifikatori ne mogu donijeti zaključke o usklađenosti na temelju provjera dokumenata ili na licu mjesta. To se može dogoditi ako informacije nisu transparentno ili u dovoljnoj mjeri dokumentirane ili stavljene na raspolaganje.

U izvješću o verifikaciji i validaciji mora se jasno utvrditi koja se konkretna studija PEF-a verificira. U tu svrhu izvješće mora sadržavati sljedeće informacije:

—	naslov studije PEF-a koja se verificira/validira, zajedno s točnom verzijom izvješća o PEF-u kojem izjava o validaciji pripada,

—	naručitelja studije PEF-a,

—	korisnika metode mjerenja PEF-a,

—	verifikatore ili, ako je riječ o timu verifikatora, članove tima uz naznaku glavnog verifikatora,

—	nepostojanje sukoba interesa verifikatora u odnosu na predmetne proizvode i naručitelja te svako sudjelovanje u prethodnom radu (prema potrebi, savjetodavne usluge izvršene za korisnika metode mjerenja PEF-a u protekle tri godine),

—	opis cilja verifikacije/validacije,

—	radnje koje je naručitelj poduzeo kako bi odgovorio na primjedbe verifikatora,

—	izjavu o rezultatima (nalazima) verifikacije/validacije u kojoj se navode konačni zaključci izvješća o verifikaciji i validaciji,

—	sva ograničenja ishoda verifikacije/validacije,

—	datum izdavanja izjave o validaciji,

—	verziju temeljne metode mjerenja PEF-a i, prema potrebi, temeljnog PEFCR-a,

—	potpis verifikatorâ.

8.5.2.   Sadržaj izjave o validaciji

Izjava o validaciji obavezna je i uvijek se uključuje kao prilog izvješću o PEF-u.

Verifikatori u izjavu o validaciji uključuju barem sljedeće elemente i aspekte:

—	naslov studije PEF-a koja se verificira/validira, zajedno s točnom verzijom izvješća o PEF-u kojem izjava o validaciji pripada,

—	naručitelja studije PEF-a,

—	korisnika metode mjerenja PEF-a,

—	verifikatore ili, ako je riječ o timu verifikatora, članove tima uz naznaku glavnog verifikatora,

—	nepostojanje sukoba interesa verifikatora u odnosu na predmetne proizvode i naručitelja te svako sudjelovanje u prethodnom radu (prema potrebi, savjetodavne usluge izvršene za korisnika metode mjerenja PEF-a u protekle tri godine),

—	opis cilja verifikacije/validacije,

—	izjavu o rezultatima verifikacije/validacije u kojoj se navode konačni zaključci izvješća o verifikaciji i validaciji,

—	sva ograničenja ishoda verifikacije/validacije,

—	datum izdavanja izjave o validaciji,

—	verziju temeljne metode mjerenja PEF-a i, prema potrebi, temeljnog PEFCR-a,

—	potpis verifikatorâ.

8.5.3.   Valjanost izvješća o verifikaciji i validaciji te izjave o validaciji

Izvješće o verifikaciji i validaciji te izjava o validaciji odnose se samo na jedno određeno izvješće o PEF-u. U izvješću o verifikaciji i validaciji te izjavi o validaciji jasno se utvrđuje određena studija PEF-a koja se verificira (npr. navođenjem njezina naslova, naručitelja studije PEF-a, korisnika metode mjerenja PEF-a – vidjeti odjeljke 8.5.1. i 8.5.2.) zajedno s izričito navedenom verzijom konačnog izvješća o PEF-u na koju se odnose izvješće o verifikaciji i validaciji te izjava o validaciji (npr. uključivanjem datuma izvješća i broja verzije).

Izvješće o verifikaciji i validaciji te izjava o validaciji ispunjavaju se na temelju konačnog izvješća o PEF-u, nakon provedbe svih korektivnih radnji koje zatraže verifikatori. U njima se mora nalaziti vlastoručni ili elektronički potpis verifikatorâ u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 (94).

Najdulje razdoblje valjanosti izvješća o verifikaciji i validaciji te izjave o validaciji ne smije biti dulje od tri godine od datuma njihova izdavanja.

Tijekom razdoblja valjanosti verifikacije naručitelj studije PEF-a i verifikatori dogovaraju se o nadzoru (praćenju) kako bi se ocijenilo odgovara li sadržaj i dalje trenutačnoj situaciji (za to se praćenje predlaže učestalost od jednom godišnje, a o tome se dogovaraju naručitelj studije PEF-a i verifikatori).

Redovite provjere usmjerene su na parametre koji, prema mišljenju verifikatora, mogu dovesti do relevantnih promjena rezultata studije PEF-a. To znači da se rezultati ponovno izračunavaju uzimajući u obzir promjene utvrđenih parametara. Popis takvih parametara uključuje:

—	popis materijala/komponenti,

—	upotrijebljenu energetsku mješavinu za procese u okviru situacije 1. iz matrice potrebnih podataka,

—	promjenu ambalaže,

—	promjene dobavljača (materijali/geografsko područje),

—	logističke promjene,

—	relevantne tehnološke promjene u procesima u okviru situacije 1. iz matrice potrebnih podataka.

Za vrijeme redovite provjere treba i ponovno razmotriti razloge za neotkrivanje informacija. Nadzorna verifikacija može se organizirati kao provjera dokumenata i/ili u obliku inspekcija na licu mjesta.

Neovisno o valjanosti, studija PEF-a (a time i izvješće o PEF-u) ažurira se tijekom razdoblja nadzora ako su se priopćeni rezultati jedne kategorije učinka pogoršali za više od 10,0 % u usporedbi s verificiranim podacima ili ako se ukupna agregirana ocjena pogoršala za više od 5,0 % u usporedbi s verificiranim podacima.

Ako te promjene utječu i na sadržaj komunikacijskog kanala, potrebno ga je na odgovarajući način ažurirati.

Referentni dokumenti

ADEME (2011.). General principles for an environmental communication on mass market products (Opća načela komunikacije o okolišu za proizvode za masovno tržište). BP X30-323-0.

Beck, T., Bos, U., Wittstock, B., Baitz, M., Fischer, M., Sedlbauer, K. (2010.). LANCA Land Use Indicator Value Calculation in Life Cycle Assessment – Method Report (Izračun vrijednosti pokazatelja uporabe zemljišta u procjeni životnog ciklusa LANCA – izvješće o metodi). Institut Fraunhofer za građevinsku fiziku.

Bos, U., Horn, R., Beck, T., Lindner, J. P., Fischer, M. (2016.). LANCA® - Characterisation Factors for Life Cycle Impact Assessment (LANCA® – faktori karakterizacije za procjenu učinka životnog ciklusa). Verzija 2.0, 978-3-8396-0953-8, Fraunhofer Verlag, Stuttgart.

Boucher, O., Friedlingstein, P., Collins, B. i Shine, K. P. (2009.). The indirect global warming potential and global temperature change potential due to methane oxidation (Neizravni potencijal globalnog zagrijavanja i potencijal globalne promjene temperature zbog oksidacije metana). Environ. Res. Lett., 4, 044007.

BSI (2011.). PAS 2050:2011 Specification for the assessment of the life cycle greenhouse gas emissions of goods and services (Specifikacija za procjenu emisija stakleničkih plinova robe i usluga za vrijeme njihova životnog ciklusa). London, Britanski institut za norme.

BSI (2012.). PAS 2050-1:2012 Assessment of life cycle greenhouse gas emissions from horticultural products - Supplementary requirements for the cradle to gate stages of GHG assessments of horticultural products undertaken in accordance with PAS 2050 (Procjena emisija stakleničkih plinova hortikulturnih proizvoda za vrijeme njihova životnog ciklusa – dodatni zahtjevi za faze procjene stakleničkih plinova od kolijevke do vrata za hortikulturne proizvode koje se provode u skladu s normom PAS 2050). London, Britanski institut za norme.

CE Delft (2010.). Biofuels: GHG impact of indirect land use change (Biogoriva: učinak stakleničkih plinova neizravne prenamjene zemljišta). Dostupno na http://www.birdlife.org/eu/pdfs/PPT_carbon_bomb_CE_delft.pdf

Vijeće Europske unije (2008.). Council Conclusions on the ‘Sustainable Consumption and Production and Sustainable Industrial Policy Action Plan’ (Zaključci Vijeća o „Akcijskom planu za održivu potrošnju i proizvodnju te održivu industrijsku politiku”). https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_Data/docs/pressdata/en/envir/104503.pdf

Vijeće Europske unije (2010.). Council conclusions on sustainable materials management and sustainable production and consumption: key contribution to a resource-efficient Europe (Zaključci Vijeća o održivom upravljanju materijalima te održivoj proizvodnji i potrošnji: ključan doprinos Europi koja učinkovitije raspolaže resursima).

http://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/envir/118642.pdf

De Laurentiis, V., Secchi, M., Bos, U., Horn, R., Laurent, A. i Sala, S. (2019.). Soil quality index: Exploring options for a comprehensive assessment of land use impacts in LCA (Indeks kvalitete tla: razmatranje mogućnosti za sveobuhvatnu procjenu učinka korištenja zemljišta u LCA-u). Journal of Cleaner Production, 215, str. 63.–74.

Dreicer, M., Tort, V. i Manen, P. (1995.). ExternE, Externalities of Energy, Vol. 5 Nuclear (ExternE, Eksternalije energije, 5. svezak – Nuklearna energija). Centre d'étude sur l'Evaluation de la Protection dans le domaine nucléaire (CEPN), uredila Europska komisija, DGXII za znanost, istraživanje i razvoj, program JOULE, Luksemburg.

Norma EN (2007.). 15343:2007 Plastika – Reciklirana plastika – Sljedivost recikliranja plastike i procjena usklađenosti reciklata

ENVIFOOD Protocol, Environmental Assessment of Food and Drink Protocol (Protokol ENVIFOOD, Protokol o procjeni utjecaja hrane i pića na okoliš). Europski okrugli stol za održivu potrošnju i proizvodnju hrane (SCP RT), Radna skupina 1., Bruxelles, Belgija. https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC90431

Europska komisija – Zajednički istraživački centar – Institut za okoliš i održivost (2010.). International Reference Life Cycle Data System (ILCD) Handbook - General guide for Life Cycle Assessment - Detailed guidance (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Općeniti vodič za procjenu životnog ciklusa – Detaljne smjernice). Prvo izdanje iz ožujka 2010. ISBN 978-92-79-19092-6, doi: 10.2788/38479. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Europska komisija – Zajednički istraživački centar (2010.a). International Reference Life Cycle Data System (ILCD) Handbook - Review schemes for Life Cycle Assessment (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Programi preispitivanja za procjenu životnog ciklusa). Prvo izdanje iz ožujka 2010. ISBN 978-92-79-19094-0, doi: 10.2788/39791. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Europska komisija – Zajednički istraživački centar (2010.b). International Reference Life Cycle Data System (ILCD) Handbook - Framework and Requirements for Life Cycle Impact Assessment Models and Indicators (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Okvir i zahtjevi za modele i pokazatelje procjene učinka životnog ciklusa). Prvo izdanje iz ožujka 2010. ISBN 978-92-79-17539-8, doi: 10.2788/38719. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Europska komisija – Zajednički istraživački centar (2010.c). International Reference Life Cycle Data System (ILCD) Handbook – Nomenclature and other conventions (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Nomenklatura i druge konvencije). Prvo izdanje iz ožujka 2010. ISBN 978-92-79-15861-2, doi: 10.2788/96557. Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg.

Europska komisija – Zajednički istraživački centar (2011.a). International Reference Life Cycle Data System (ILCD) Handbook - Recommendations based on existing environmental impact assessment models and factors for Life Cycle Assessment in a European context (Priručnik o međunarodnom referentnom sustavu podataka o životnim ciklusima (ILCD) – Preporuke na temelju postojećih modela i faktora za procjenu učinka na okoliš u europskom kontekstu). Ured za publikacije Europske unije, u tisku.

Europska komisija – Zajednički istraživački centar (2011.b). Analysis of Existing Environmental Footprint methodologies for Products and Organisations: Recommendations, Rationale, and Alignment (Analiza postojećih metodologija mjerenja ekološkog otiska proizvodâ i organizacija: preporuke, obrazloženje i usklađivanje). U tisku.

Europska komisija (2005.). Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”), SL L 149, 11.6.2005., str. 22.–39.

Europska komisija (2010.). Odluka Komisije (C(2010) 3751) od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ, SL L 151, 17.6.2010., str. 19.

Europska komisija (2011.). Komunikacija COM(2011) 571 „Plan za Europu koja učinkovitije raspolaže resursima”, {SEC(2011) 1067 final} {SEC(2011) 1068 final}

Europska komisija (2012.). Uredba Komisije (EU) br. 1179/2012 od 10. prosinca 2012. o kriterijima za utvrđivanje kada stakleni krš prestaje biti otpad na temelju Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 337, 11.12.2012., str. 31.

Europska komisija (2012.). Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, COM(2012) 595 final. {SWD(2012) 343 final} {SWD(2012) 344 final}

Europska komisija (2013.). Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima, SL L 165, 18.6.2013., str. 80.–97.

Europska komisija (2013.). Prilog II.: Vodič za ekološki otisak proizvoda (PEF) u Preporuci Komisije od 9. travnja 2013. o uporabi zajedničkih metoda za mjerenje i priopćavanje rezultata o utjecaju proizvoda i organizacija na okoliš za vrijeme njihova životnog vijeka (2013/179/EU), SL L 124, 4.5.2013., str. 6.–106.

Europska komisija (2016.). Smjernice za provedbu/primjenu Direktive 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi. Radni dokument službi Komisije SWD(2016) 163 final.

Europski parlament i Vijeće Europske unije (2009.). Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ, SL L 140, 5.6.2009., str. 16.–62.

Europski parlament i Vijeće Europske unije (2018.). Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, SL L 150, 14.6.2018., str. 109.–140.

Eurostat: https://ec.europa.eu/eurostat/web/main/data/database

Fantke, P., Evans, J., Hodas, N., Apte, J., Jantunen, M., Jolliet, O., McKone, T. E. (2016.). Health impacts of fine particulate matter (Učinci sitnih čestica na zdravlje). U: Frischknecht, R., Jolliet, O. (ur.), Global Guidance for Life Cycle Impact Assessment Indicators: Volume 1. (Globalne smjernice za pokazatelje procjene učinka životnog ciklusa: 1. svezak). Inicijativa za životni ciklus UNEP-a/SETAC-a, Pariz, str. 76.–99. Preuzeto u siječnju 2017. na poveznici www.lifecycleinitiative.org/applying-lca/lcia-cf/.

Fantke, P., Bijster, M., Guignard, C., Hauschild, M., Huijbregts, M., Jolliet, O., Kounina, A., Magaud, V., Margni, M., McKone, T. E., Posthuma, L., Rosenbaum, R. K., van de Meent, D., van Zelm, R. (2017.). USEtox®2.0 Documentation (Dokumentacija modela USEtox®2.0). Verzija 1, http://usetox.org. https://doi.org/10.11581/DTU:00000011

FAO (2016.a). Environmental performance of animal feeds supply chains: Guidelines for assessment (Procjena utjecaja lanaca opskrbe hranom za životinje na okoliš: smjernice za procjenu). Partnerstvo za procjenu i utjecaj stočarstva na okoliš. FAO. Rim, Italija. Dostupno na http://www.fao.org/partnerships/leap/publications/en/.

FAO (2016.b). Greenhouse gas emissions and fossil energy use from small ruminant supply chains: Guidelines for assessment (Emisije stakleničkih plinova i potražnja za fosilnom energijom iz lanaca opskrbe malih preživača: smjernice za procjenu). Partnerstvo za procjenu i utjecaj stočarstva na okoliš. FAO. Rim, Italija. Dostupno na http://www.fao.org/partnerships/leap/publications/en/.

Fazio, S., Castellani, V., Sala, S., Schau, EM., Secchi, M., Zampori, L. (2018.a). Supporting information to the characterisation factors of recommended EF Life Cycle Impact Assessment methods (Prateće informacije za faktore karakterizacije preporučenih metoda za procjenu utjecaja životnog ciklusa u okviru ekološkog otiska), EUR 28888 EN, Europska komisija, Ispra, ISBN 978-92-79-76742-5, doi: 10.2760/671368, JRC109369.

Fazio, S., Biganzoli, F., De Laurentiis, V., Zampori, L., Sala, S. i Diaconu, E. (2018.b). Supporting information to the characterisation factors of recommended EF Life Cycle Impact Assessment methods (Prateće informacije za faktore karakterizacije preporučenih metoda za procjenu utjecaja životnog ciklusa u okviru ekološkog otiska). EUR 29600 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. ISBN 978-92-79-98584-3 (na internetu), 978-92-79-98585-0 (tiskano izdanje), doi:10.2760/002447 (na internetu), 10.2760/090552 (tiskano izdanje), JRC114822.

Fazio, S., Zampori, L., De Schryver, A., Kusche, O. (2018.c). Guide on Life Cycle Inventory (LCI) data generation for the Environmental Footprint (Vodič za generiranje podataka o inventaru životnog ciklusa (LCI) za ekološki otisak). EUR 29560 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxemburg. ISBN 978-92-79-98372-6, doi: 10.2760/120983, JRC114593.

Frischknecht, R., Steiner, R. i Jungbluth, N. (2008.). The Ecological Scarcity method – Eco-Factors 2006. A method for impact assessment in LCA (Metoda ekološke iscrpljenosti – ekološki čimbenici iz 2006. Metoda za procjenu učinka u LCA-u). Studije zaštite okoliša br. 0906. Savezni ured za okoliš (FOEN), Bern. 188 stranica.

Global Footprint Network (2009.). Ecological Footprint Standards 2009 (Norme za ekološki otisak iz 2009.). Dostupno na internetu na http://www.footprintnetwork.org/images/uploads/Ecological_Footprint_Standards_2009.pdf.

Horn, R., Maier, S. (2018.). LANCA®- Characterization Factors for Life Cycle Impact Assessment (Faktori karakterizacije za procjena učinka životnog ciklusa). Verzija 2.5. Dostupno na: http://publica.fraunhofer.de/documents/N-379310.html

IDF (2015.). A common carbon footprint approach for dairy sector: The IDF guide to standard life cycle assessment methodology (Zajednički pristup ugljičnom otisku za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda: IDF-ov vodič za standardnu metodologiju procjene životnog ciklusa). Bulletin of the International Dairy Federation 479/2015.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama – IPCC (2003.). IPCC Good Practice Guidance for Land Use, Land-Use Change and Forestry (Smjernice IPCC-a o dobroj praksi u uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu). Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Hayama

Međuvladin panel o klimatskim promjenama – IPCC (2006.). IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories: Volume 4 Agriculture, Forestry and Other Land Use (Smjernice IPCC-a za nacionalni inventar stakleničkih plinova: 4. svezak – Poljoprivreda, šumarstvo i druga uporaba zemljišta). IGES, Japan.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama – IPCC (2007.). IPCC Climate Change Fourth Assessment Report: Climate Change 2007 (Četvrto izvješće IPCC-a o procjeni klimatskih promjena: Klimatske promjene 2007.); https://www.ipcc.ch/reports/?rp=ar4.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama – IPCC (2013.). Myhre, G., D. Shindell, F.-M. Bréon, W. Collins, J. Fuglestvedt, J. Huang, D. Koch, J.-F. Lamarque, D. Lee, B. Mendoza, T. Nakajima, A. Robock, G. Stephens, T. Takemura i H. Zhang, 2013.: Anthropogenic and Natural Radiative Forcing (Antropogeno i prirodno zračenje). U: Climate Change 2013: The Physical Science Basis. Doprinos Radne skupine I. Petom izvješću o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama [Stocker, T.F., D. Qin, G.-K. Plattner, M. Tignor, S.K. Allen, J. Boschung, A. Nauels, Y. Xia, V. Bex and P.M. Midgley (ur.)]. Cambridge University Press, Cambridge, Ujedinjena Kraljevina i New York, NY, SAD.

EN ISO 14001:2015 Sustavi upravljanja okolišem – zahtjevi sa smjernicama za uporabu. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14020:2001 Znakovi i izjave zaštite okoliša – Opća načela. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14021:2016 Znakovi i izjave o zaštiti okoliša – Samodeklarirane tvrdnje o utjecaju na okoliš (Označavanje znakovima zaštite okoliša tipa II). Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14025:2010 Međunarodna norma – Oznake i izjave za područje okoliša – Izjave o okolišu tip III – Načela i postupci. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14040:2006. Međunarodna norma – Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa (LCA) – Načela i okvir rada. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14044:2006 Međunarodna norma – Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa (LCA) – Zahtjevi i smjernice. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

ISO 14046:2014 Upravljanje okolišem – Vodeni otisak – Načela, zahtjevi i smjernice. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

EN ISO 14067:2018 Međunarodna norma – Staklenički plinovi – Ugljikov otisak proizvoda – Zahtjevi i smjernice za kvantifikaciju. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

ISO 14050:2020 Upravljanje okolišem – Rječnik. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

CEN ISO/TS 14071:2016 Upravljanje okolišem – Procjena životnog ciklusa – Procesi kritičke ocjene i kompetencije ocjenjivača: Dodatni zahtjevi i smjernice za normu EN ISO 14044:2006. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

ISO 17024:2012 Ocjenjivanje sukladnosti – Opći zahtjevi za tijela koja provode certifikaciju osoba. Međunarodna organizacija za normizaciju. Ženeva, Švicarska.

Milà i Canals, L., Romanyà, J. i Cowell, S. J. (2007.). Method for assessing impacts on life support functions (LSF) related to the use of ‘fertile land’ in Life Cycle Assessment (LCA) (Metoda za procjenu učinaka na funkcije za održavanje života (LSF) u vezi s uporabom „plodne zemlje” u procjeni životnog ciklusa (LCA)). Journal of Cleaner Production 15: 1426.–1440.

Nederlands Instituut voor Bouwbiologie en Ecologie (2014.). Vergelijkend LCA onderzoek houten en kunststof pallets.

NRC (2007.). Nutrient requirements of small ruminants: Sheep, goats, cervids, and new world camelids (Potrebe malih preživača za hranjivim tvarima: ovce, koze, jeleni i južnoamerički kamelidi). Nacionalno vijeće za istraživanja. Washington D.C., National Academies Press.

PAS 2050 (2011.). Specification for the assessment of the life cycle greenhouse gas emissions of goods and services (Specifikacija za procjenu emisija stakleničkih plinova robe i usluga za vrijeme njihova životnog ciklusa). Dostupno na internetu na https://www.bsigroup.com/fr-FR/A-propos-de-BSI/espace-presse/Communiques-de-presse/actualite-2011/La-norme-PAS-2050-nouvellement-revisee-sapprete-a-relancer-les-efforts-internationaux-pour-les-produits-relatifs-a-lEmpreinte-Carbone/

PERIFEM i ADEME. Guide sectorial 2014: Réalisation d’un bilan des emissions de gaz à effet de serre pour distribution et commerce de detail.

Rosenbaum, R. K., Anton, A., Bengoa, X. i drugi (2015.). The Glasgow consensus on the delineation between pesticide emission inventory and impact assessment for LCA (Konsenzus iz Glasgowa o razgraničenju inventara emisija pesticida i procjene učinka za LCA). International Journal of Life Cycle Assessment 20: 765.

Rosenbaum, R. K., Bachmann, T. M., Gold, L. S., Huijbregts, M. A. J., Jolliet, O., Juraske, R., Köhler, A., Larsen, H. F., MacLeod, M., Margni, M., McKone, T. E., Payet, J., Schuhmacher, M., van de Meent, D. i Hauschild M.Z. (2008.). USEtox - The UNEP-SETAC toxicity model: recommended characterisation factors for human toxicity and freshwater ecotoxicity in Life Cycle Impact Assessment (USEtox – model toksičnosti UNEP-a i SETAC-a: preporučeni faktori karakterizacije za toksičnost za ljude i slatkovodnu ekotoksičnost u procjeni učinka životnog ciklusa). International Journal of Life Cycle Assessment 13(7): 532.–546., 2008.

Sala, S., Cerutti, A. K., Pant, R. (2018.). Development of a weighting approach for the Environmental Footprint (Razvoj pristupa ponderiranja za ekološki otisak). Ured za publikacije Europske unije, Luxembourg. ISBN 978-92-79-68042-7, EUR 28562, doi 10.2760/945290.

Saouter, E., Biganzoli, F., Ceriani, L., Pant, R., Versteeg, D., Crenna, E., Zampori, L. (2018.). Using REACH and EFSA database to derive input data for the USEtox model (Uporaba baza podataka REACH i EFSA za dobivanje ulaznih podataka za model USEtox). EUR 29495 EN, Ured za publikacije Europske unije, Luxemburg. ISBN 978-92-79-98183-8, doi: 10.2760/611799, JRC114227.

Seppälä J., Posch M., Johansson M. i Hettelingh J.P. (2006.): Country-dependent Characterisation Factors for Acidification and Terrestrial Eutrophication Based on Accumulated Exceedance as an Impact Category Indicator (Faktori karakterizacije ovisni o zemlji za acidifikaciju i kopnenu eutrofikaciju na temelju akumuliranog prekoračenja kao pokazatelja kategorije učinka). International Journal of Life Cycle Assessment 11(6): 403.–416.

Struijs, J., Beusen, A., van Jaarsveld, H. i Huijbregts, M. A. J. (2009.). Aquatic Eutrophication (Vodena eutrofikacija). Odjeljak 6. u: Goedkoop, M., Heijungs, R., Huijbregts, M. A. J., De Schryver, A., Struijs, J., Van Zelm, R. (2009.). ReCiPe 2008 - A life cycle impact assessment method which comprises harmonised category indicators at the midpoint and the endpoint level. Report I: Characterisation factors (ReCiPe 2008. – metoda procjene učinka životnog ciklusa koja uključuje usklađene pokazatelje kategorije na razini srednjih i krajnjih točaka. Izvješće I.: faktori karakterizacije). Prvo izdanje.

Thoma i drugi (2013.). A biophysical approach to allocation of life cycle environmental burdens for fluid milk supply chain analysis (Biofizički pristup za raspodjelu ekoloških opterećenja životnog ciklusa za analizu lanca opskrbe tekućim mlijekom). International Dairy Journal 31.

UNEP (2011.). Global guidance principles for life cycle assessment databases (Globalne smjernice za baze podataka za procjenu životnog ciklusa). ISBN 978-92-807-3174-3. Dostupno na: https://www.lifecycleinitiative.org/wp-content/uploads/2012/12/2011%20-%20Global%20Guidance%20Principles.pdf

UNEP (2016.). Global guidance for life cycle impact assessment indicators. Volume 1. (Globalne smjernice za pokazatelje procjene učinka životnog ciklusa: 1. svezak). ISBN 978-92-807-3630-4. Dostupno na: http://www.lifecycleinitiative.org/life-cycle-impact-assessment-indicators-and-characterization-factors/

Van Oers, L., de Koning, A., Guinee, J. B. i Huppes, G. (2002.). Abiotic Resource Depletion in LCA (Iscrpljivanje abiotičkih resursa u LCA-u). Institut za cestovno i hidrauličko inženjerstvo, Ministarstvo prometa i upravljanja vodama, Amsterdam.

Van Zelm, R., Huijbregts, M. A. J., Den Hollander, H. A., Van Jaarsveld, H. A., Sauter, F. J., Struijs, J., Van Wijnen, H. J. i Van de Meent, D. (2008.). European characterisation factors for human health damage of PM10 and ozone in life cycle impact assessment (Europski faktori karakterizacije za štetu ljudskom zdravlju koju uzrokuju PM10 i ozon u procjeni učinka životnog ciklusa). Atmospheric Environment 42, 441.–453.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) (2014.). Scientific Assessment of Ozone Depletion: 2014 (Znanstvena procjena oštećenja ozonskog omotača: 2014.). Izvješće o projektu globalnog istraživanja i praćenja ozona br. 55, Ženeva, Švicarska.

Svjetski institut za resurse (WRI), Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (2011.). Product Life Cycle Accounting and Reporting Standard (Standard izračunavanja i izvješćivanja o životnom ciklusu proizvoda). Protokol o stakleničkim plinovima. WRI, SAD, 144 stranica.

Svjetski institut za resurse (WRI) i Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) (2004.). Greenhouse Gas Protocol - Corporate Accounting and Reporting Standard (Protokol o stakleničkim plinovima – Standard izračunavanja i izvješćivanja za poduzeća).

Svjetski institut za resurse (WRI) i Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) (2011.). Greenhouse Gas Protocol Corporate Value Chain (Scope 3) Accounting and Reporting Standard (Protokol o stakleničkim plinovima – Standard izračunavanja i izvješćivanja u poslovnom lancu vrijednosti (opseg 3.)).

Svjetski institut za resurse (WRI) i Svjetski poslovni savjet za održivi razvoj (WBCSD) (2015.). GHG Protocol Scope 2 Guidance. An amendment to the GHG Protocol. Corporate Standard (Smjernice opsega 2. Protokola o stakleničkim plinovima. Izmjena Protokola o stakleničkim plinovima. Norma za poduzeća).

Popis slika

Slika 1.

Primjer djelomično raščlanjenog skupa podataka na razini –1.

18

Slika 2.

Faze studije ekološkog otiska proizvoda

25

Slika 3.

Zadani scenarij prijevoza

47

Slika 4.

Točka zamjene na razini 1. i razini 2.

56

Slika 5.

Primjer točaka zamjene u različitim koracima lanca vrijednosti.

57

Slika 6.

Opcija modeliranja ako se pretpotrošački otpad deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio

59

Slika 7.

Opcija modeliranja ako se pretpotrošački otpad ne deklarira kao pretpotrošački reciklirani udio

59

Slika 8.

Pojednostavnjena shema prikupljanja i recikliranja materijala

60

Slika 9.

Grafički prikaz skupa podataka specifičnih za poduzeće

82

Slika J-1.

Tijek postupka za izradu/reviziju PEFCR-a. PEF-RP: studija PEF-a za reprezentativni proizvod.

117

Slika A-11.:

postupak razvoja PEFCR-a

121

Slika L-3.

Primjer strukture PEFCR-a s horizontalnim pravilima specifičnima za kategoriju proizvoda, različitim potkategorijama proizvoda i vertikalnim pravilima specifičnima za potkategorije proizvoda.

125

Slika M-3.

Razredi učinkovitosti PEF-a

149

Popis tablica

Tablica 1.

Primjer definiranja cilja – ekološki otisak proizvoda za majicu

22

Tablica 2.

Kategorije učinka ekološkog otiska s odgovarajućim pokazateljima kategorije učinka i modelima karakterizacije.

29

Tablica 3.

Emisijski faktori razine 1. iz IPCC-a (2006.) (izmijenjeno).

38

Tablica 4.

Alternativni pristup modeliranju dušika

39

Tablica 5.

Minimalni kriteriji za osiguravanje ugovornih instrumenata od dobavljača – smjernice za ispunjavanje kriterija

41

Tablica 6.

Utvrđivanje potpopulacije za primjer 2.

50

Tablica 7.

Sažetak potpopulacija za primjer 2.

51

Tablica 8.

Primjer: kako izračunati broj poduzeća u svakom poduzorku

52

Tablica 9.

Sažetak načina primjene formule kružnog otiska u različitim situacijama

62

Tablica 10.

Zadani faktori dodjeljivanja za stoku u poljoprivrednoj proizvodnji

72

Tablica 11.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEwool za ovce i koze

73

Tablica 12.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEl za ovce i koze

73

Tablica 13.

Konstante za izračun vrijednosti NEg za ovce

74

Tablica 14.

Zadane vrijednosti koje je potrebno upotrijebiti za izračun vrijednosti NEg za ovce i koze

74

Tablica 15.

Zadani faktori dodjeljivanja koje je potrebno upotrijebiti u studijama PEF-a za ovce u fazi poljoprivredne proizvodnje

75

Tablica 16.

Dodjeljivanje u fazi poljoprivredne proizvodnje između prasadi i krmača

75

Tablica 17.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za goveda

76

Tablica 18.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za svinje

77

Tablica 19.

Gospodarski omjeri dodjeljivanja za ovce

78

Tablica 20.

Kriteriji kvalitete podataka, dokumentacija, nomenklatura i preispitivanje

80

Tablica 21.

Ocjena kvalitete podataka (DQR) i razine kvalitete podataka za svaki kriterij kvalitete podataka

81

Tablica 22.

Ukupna razina kvalitete podataka skupova podataka usklađenih s ekološkim otiskom prema postignutoj ocjeni kvalitete podataka

81

Tablica 23.

Kako dodijeliti vrijednosti kriterijima DQR-a pri uporabi informacija specifičnih za poduzeće. Kriteriji se ne smiju mijenjati.

83

Tablica 24.

Kako dodijeliti vrijednosti kriterijima DQR-a pri uporabi sekundarnih skupova podataka.

84

Tablica 25.

Matrica potrebnih podataka (DNM) – zahtjevi za poduzeće koje provodi studiju PEF-a

85

Tablica 26.

Kriteriji za odabir razine faze životnog ciklusa na kojoj se utvrđuju najrelevantniji procesi

90

Tablica 27.

Sažetak zahtjeva za definiranje najrelevantnijih doprinosa

91

Tablica 28.

Doprinos različitih kategorija učinka na temelju normaliziranih i ponderiranih rezultata – primjer

92

Tablica 29.

Doprinos različitih faza životnog ciklusa kategoriji učinka klimatskih promjena (na temelju karakteriziranih rezultata inventara) – primjer

92

Tablica 30.

Doprinos različitih procesa kategoriji učinka klimatskih promjena (na temelju karakteriziranih rezultata inventara) – primjer

93

Tablica 31.

Primjer postupanja s negativnim brojevima i identičnim procesima u različitim fazama životnog ciklusa

93

Tablica 32.

Sustav ocjenjivanja za svaku relevantnu kompetenciju i područje iskustva radi procjene kompetencija verifikatora

97

Tablica GG-1.

Sažetak zahtjeva za PEFCR-e koji obuhvaćaju samo jednu kategoriju proizvoda i za one koji obuhvaćaju potkategorije. Zahtjevi su primjenjivi na konačne proizvode.

126

Tablica HH-2.

Četiri aspekta funkcionalne jedinice uz dodatne zahtjeve za PEFCR-e za prehrambene i za neprehrambene proizvode

128

Tablica II-3.

Alternativni pristup modeliranju dušika

130

Tablica JJ-4.

Smjernice PEFCR-a za fazu uporabe

135

Tablica KK-5.

Primjer upotrijebljenih podataka o aktivnosti i sekundarnih skupova podataka

135

Tablica LL-6.

Procesi u fazi uporabe suhe tjestenine (prilagođeno na temelju konačnog PEFCR-a za suhu tjesteninu). Najrelevantniji procesi navedeni su u zelenom okviru.

136

Tablica MM-8.

Matrica potrebnih podataka (DNM) – zahtjevi za korisnika PEFCR-a. Opcije naznačene za svaku situaciju nisu navedene hijerarhijskim redoslijedom. Vidjeti tablicu A-7. za utvrđivanje potrebne vrijednosti R1.

146

Tablica NN-9.

Određivanje granica razreda učinkovitosti

149

---

(1)  Na temelju definicije opsega 3. Protokola o stakleničkim plinovima (GHG) iz Standarda izračunavanja i izvješćivanja za poduzeća (Svjetski institut za resurse, 2011.).

(2)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(3)  https://ec.europa.eu/energy/intelligent/projects/en/projects/e-track-ii

(4)  Više pojedinosti dostupno je u Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom na https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf.

(5)  Više pojedinosti dostupno je u Vodiču za skupove podataka usklađene s ekološkim otiskom na https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf.

(6)  Dostupan je na internetu na http://eplca.jrc.ec.europa.eu/?page_id=86

(7)  Odbor za norme organizacije Global Footprint Network (2009.). Norme za ekološki otisak 2009.

(8)  WRI/WBCSD 2011., Protokol o stakleničkim plinovima – Standard izračunavanja i izvješćivanja o životnom ciklusu proizvoda.

(9)  Povučeno u svibnju 2016.

(10)  ENVIFOOD Protocol, Environmental Assessment of Food and Drink Protocol (Protokol ENVIFOOD, Protokol o procjeni utjecaja hrane i pića na okoliš). Europski okrugli stol za održivu potrošnju i proizvodnju hrane (SCP RT), Radna skupina 1., Bruxelles, Belgija.

(11)  Europska komisija – Zajednički istraživački centar – Institut za okoliš i održivost (2011.b). Analiza postojećih metodologija mjerenja ekološkog otiska proizvodâ i organizacija: Preporuke, obrazloženje i usklađivanje. EK – IES – JRC, Ispra, studeni 2011.

(12)  Pojam „kategorija učinka ekološkog otiska” upotrebljavat će se u ovoj metodi umjesto pojma „kategorija učinka” iz norme EN ISO 14044:2006.

(13)  Pojam „kategorija učinka ekološkog otiska” upotrebljava se u ovoj metodi mjerenja PEF-a umjesto pojma „kategorija učinka” iz norme EN ISO 14044:2006.

(14)  Referentni paket ekološkog otiska uključuje sve informacije za provedbu faze LCIA-a (u formatu ILCD-a). Uključuje referentne stavke kao što su elementarni tokovi, svojstva tokova, jedinične skupine, metode procjene učinka itd. i dostupan je na https://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(15)  Pokazatelj „klimatske promjene, ukupno” kombinacija je triju potpokazatelja: klimatske promjene – fosilni ugljik; klimatske promjene – biogeni ugljik; klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta. Potpokazatelji su dodatno opisani u odjeljku 4.4.10. Priloga I. O potkategorijama „klimatske promjene – fosilni ugljik”, „klimatske promjene – biogeni ugljik” i „klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta” izvješćuje se zasebno ako svaka pojedinačno pokazuje doprinos veći od 5 % ukupnoj ocjeni klimatskih promjena.

(16)  Odnosi se na zauzimanje i pretvorbu.

(17)  Taj indeks je rezultat agregiranja četiriju pokazatelja (biotička proizvodnja, otpornost na eroziju, mehanička filtracija i obnavljanje podzemnih voda), koje je izvršio JRC, iz modela LANCA za procjenu učinaka uzrokovanih uporabom zemljišta, kako su izvijestili De Laurentiis i dr., 2019.

(18)  Na popisu tokova ekološkog otiska i za potrebe trenutačne Preporuke uranij je uvršten na popis nositelja energije i mjeri se u MJ.

(19)  UCPD i povezane smjernice dostupni su na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=LEGISSUM%3Al32011

(20)  SL L 39, 16.2.1993., str. 3.–22.

(21)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(22)  http://eplca.jrc.ec.europa.eu/repository/EF

(23)  Environmental performance of animal feed supply chains (Utjecaj lanaca opskrbe hrane za životinje na okoliš) (str. 36.–43.), FAO 2016., dostupno na http://www.fao.org/partnerships/leap/publications/en/

(24)  Vidjeti EN ISO 14067:2018.

(25)  https://ghgprotocol.org/sites/default/files/standards/Scope%202%20Guidance_Final_Sept26.pdf

(26)  Europska mješavina preostalih izvora| AIB (aib-net.org)

(27)  Za neke zemlje ta je mogućnost najbolji, a ne najgori slučaj.

(28)  Stopa opterećenja je omjer stvarnog opterećenja i punog opterećenja/kapaciteta (npr. mase ili obujma) koje vozilo prevozi po putovanju.

(29)  U podacima Eurostata iz 2015. navodi se da se 21 % kilometara prijevoza kamionom prijeđe bez tereta, a 79 % s (nepoznatim) teretom. Samo u Njemačkoj prosječno opterećenje kamiona iznosi 64 %.

(30)  Izračunano kao prosjek ponderiran masom za robu kategorija 06, 08 i 10 primjenom klasifikacije robe RAMON za prijevoznu statistiku nakon 2007. Kategorija „nemetalni mineralni proizvodi” isključuje se jer se može dvostruko računati sa staklom.

(31)  Izračunano kao prosjek ponderiran masom za robu svih kategorija.

(32)  https://www.searates.com/services/distances-time/ ili https://co2.myclimate.org/en/flight_calculators/new

(33)  Sektorska pravila o ekološkom otisku organizacija (OEFSR) za maloprodajni sektor (v 1.0) dostupna su na http://ec.europa.eu/environment/eussd/smgp/pdf/OEFSR-Retail_15052018.pdf.

(34)  Istraživač ima kontrolu nad potpopulacijama koje su uključene u uzorak, a jednostavno nasumično uzorkovanje ne jamči da je svaka pojedina potpopulacija (stratum) određene populacije odgovarajuće zastupljena u konačnom uzorku. Međutim, može biti teško utvrditi odgovarajuće potpopulacije za populaciju, što je glavni nedostatak stratificiranog uzorkovanja.

(35)  Specifikacije za sastavljanje i reviziju pravila o kategorijama proizvoda (10.12.2014.), ADEME.

(36)  Europska komisija periodički preispituje i ažurira popis vrijednosti iz Priloga II. dijela C; korisnike metode mjerenja PEF-a potiče se da provjeravaju i upotrebljavaju najnovije vrijednosti dostupne na http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(37)  Prikupljeni statistički podaci koji odgovaraju točki 8. na slici 8. mogu se upotrijebiti za izračun izlazne stope recikliranja. Točka 8. odgovara ciljevima recikliranja izračunanima u skladu s općim pravilom navedenim u Direktivi (EU) 2018/851 od 30. svibnja 2018. U nekim situacijama, u strogim uvjetima i odstupajući od općeg pravila, mogu biti dostupni podaci u točki 6. na slici 8. i mogu se upotrijebiti za izračun izlazne stope recikliranja.

(38)  Pretpostavka koja se temelji na sustavu monopola u Finskoj. http://ec.europa.eu/environment/waste/studies/packaging/finland.pdf

(39)  Tehnička aproksimacija jer nije pronađen izvor podataka. Tehničkim specifikacijama jamči se životni vijek od 10 godina. Kao prva aproksimacija uzima se povrat tri puta godišnje (od dva do četiri).

(40)  Naveden je manje konzervativan broj.

(41)  Polovina plastičnih paleta navedena je kao aproksimacija.

(42)  Na primjer, pretpostavimo da „klimatske promjene – biogeni ugljik” doprinose ukupnom učinku klimatskih promjena sa 7 % (govoreći u apsolutnim vrijednostima), a „klimatske promjene – uporaba i prenamjena zemljišta” doprinose ukupnom učinku klimatskih promjena s 3 %. U tom slučaju izvješćuje se o ukupnom učinku klimatskih promjena i potkategoriji „klimatske promjene – biogeni ugljik”.

(43)  „Zavičajne šume” odnosi se na zavičajne šume ili dugoročno nedegradirane šume. Definicija prilagođena na temelju tablice 8. iz Priloga Odluke Komisije C(2010)3751 o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ. U načelu se iz te definicije isključuju kratkoročne šume, degradirane šume, šume kojima se gospodari i šume s kratkoročnim ili dugoročnim plodoredima.

(44)  Slijedeći pristup trenutne oksidacije IPCC-a iz 2013. (odjeljak 2.).

(45)  U slučaju promjenjivosti proizvodnje tijekom godina, primjenjuje se masovno dodjeljivanje.

(46)  Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima, SL L 165/80.

(47)  Izravno pripisiv odnosi se na proces, aktivnost ili učinak koji se događa unutar utvrđene granice sustava.

(48)  Do neizravne zamjene dolazi kad se proizvod zamjenjuje, ali ne znate kojim točno proizvodima.

(49)  Thoma i dr., 2013.

(50)  Upotrebljavaju se isti nazivi kao u IPCC-u (2006.).

(51)  Zadana vrijednost od 24 MJ/kg-1 koja je izvorno uključena u dokument IPCC-a izmijenjena je u 157 MJ/kg-1 u skladu s dokumentom Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) pod nazivom Greenhouse gas emissions and fossil energy demand from small ruminant supply chains – Guidelines for assessment (Emisije stakleničkih plinova i potražnja za fosilnom energijom iz lanaca opskrbe malih preživača – Smjernice za procjenu) (2016.).

(52)  Wiedemann i dr., Int J. of LCA 2015.

(53)  Ta tablica odgovara tablici 10.6. u IPCC-u (2006.).

(54)  Str. 10.24. IPCC-a (2006.).

(55)  Faktori dodjeljivanja za koze izračunavaju se iz neto energetskih potreba koza koje se procjenjuju na temelju neto energetskih potreba ovaca i uzimajući u obzir sljedeće: masa ovaca = 64,8 kg i masa koza = 57,05 kg.

(56)  Na temelju studije probira PEF-a (v 1.0, studeni 2015.) u okviru pilot-PEFCR-a za meso (goveda, svinje i ovce), dostupno na https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/wikis/pages/viewpage.action?pageId=81474527. Za pristup tim internetskim stranicama potrebna je registracija pri Službi Europske komisije za potvrđivanje vjerodostojnosti (ECAS).

(*1)  Omjeri dodjeljivanja izračunani su dijeljenjem gospodarskog dodjeljivanja s masenim udjelom

(57)  Na temelju studije probira PEF-a (v 1.0, studeni 2015.) u okviru pilot-projekta za meso, dostupne na https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/wikis/pages/viewpage.action?pageId=81474527

(58)  Na temelju studije probira PEF-a (v 1.0, studeni 2015.) u okviru pilot-projekta za meso, dostupne na https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/wikis/pages/viewpage.action?pageId=81474527

(59)  U nekim sektorima istovjetan je popisu komponenti.

(60)  Vidjeti https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(61)  Ako se upotrebljava skup podataka usklađen s ILCD-EL-om, nomenklatura elementarnih tokova usklađuje se s referentnim paketom ekološkog otiska koji se upotrebljava u skupovima podataka usklađenima s ekološkim otiskom u ostatku modela (dostupnim na stranici autora ekološkog otiska na sljedećoj poveznici: http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml.).

(62)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(63)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(64)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(65)  Detaljni zahtjevi u pogledu dokumentacije i preispitivanja navedeni su na: http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml.

(66)  Pojam „metodološka primjerenost i dosljednost” koji se upotrebljava u vezi s ovom metodom postupka istovjetan je pojmu „dosljednost” korištenom u normi EN ISO 14044:2006.

(67)  Pojam „tehnološka reprezentativnost” koji se upotrebljava u vezi s ovom metodom postupka istovjetan je pojmu „tehnološka obuhvaćenost” korištenom u normi EN ISO 14044:2006.

(68)  Pojam „geografska reprezentativnost” koji se upotrebljava u vezi s ovom metodom postupka istovjetan je pojmu „geografska obuhvaćenost” korištenom u normi EN ISO 14044:2006.

(69)  Pojam „vremenska reprezentativnost” koji se upotrebljava u vezi s ovom metodom postupka istovjetan je pojmu „vremenska obuhvaćenost” korištenom u normi EN ISO 14044:2006.

(70)  Pojam „nesigurnost parametra” koji se upotrebljava u vezi s ovom metodom postupka istovjetan je pojmu „preciznost” korištenom u normi EN ISO 14044:2006.

(71)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/permalink/Guide_EF_DATA.pdf

(72)  Procjenom učinka ekološkog otiska ne namjeravaju se zamijeniti druge (regulatorne) metode koje imaju različit opseg i cilj kao što su procjena rizika za okoliš (ERA), procjena utjecaja na okoliš (EIA) specifična za lokaciju ili zdravstveni i sigurnosni propisi na razini proizvoda ili povezani sa sigurnošću na radnom mjestu. Konkretno, svrha procjene učinka ekološkog otiska nije predvidjeti prelaze li se granične vrijednosti i dolazi li do stvarnih učinaka na bilo kojoj specifičnoj lokaciji u bilo kojem specifičnom trenutku. Naprotiv, njome se opisuju postojeći pritisci na okoliš. Stoga procjena učinka ekološkog otiska nadopunjuje druge iskušane alate dodavanjem perspektive životnog ciklusa.

(73)  http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(74)  Dostupno na internetu na http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(75)  Faktori normalizacije ekološkog otiska koje je potrebno upotrijebiti dostupni su na http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(76)  Više informacija o postojećim pristupima ponderiranju u PEF-u vidjeti u izvješćima koja je izradio Zajednički istraživački centar (JRC), dostupno na internetu na http://ec.europa.eu/environment/eussd/smgp/documents/2018_JRC_Weighting_EF.pdf

(77)  http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml

(78)  Valja napomenuti da su faktori ponderiranja izraženi postotkom i stoga se dijele sa 100 prije nego što se primijene u izračunima.

(79)  Dva su procesa identična kad imaju isti UUID.

(80)  Opis raščlanjenih skupova podataka razine –1. vidjeti na http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developerEF.xhtml.

(81)  Glavno izvješće, kako je definirano u ovom dokumentu, mora u najvećoj mogućoj mjeri biti u skladu sa zahtjevima norme EN ISO 14044:2006 o izvješćivanju za studije koje ne sadržavaju usporedne tvrdnje koje treba otkriti javnosti.

(82)  Pogreške se smatraju znatnima ako mijenjaju konačni rezultat za više od 5 % za bilo koju kategoriju učinka ili utvrđene najrelevantnije kategorije učinka, faze životnog ciklusa i procese.

(83)  Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća („Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi”).

(84)  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52013DC0196

(85)  Godine iskustva u području okolišnih verifikacija i/ili preispitivanja studija LCA-a/PEF-a/EPD-a.

(86)  Broj verifikacija za EMAS, normu EN ISO 14001:2015, međunarodni program EPD-a ili drugi sustav upravljanja okolišem.

(87)  Godine iskustva u području modeliranja LCA-a. Isključuje se rad za vrijeme preddiplomskog i diplomskog studija. Rad za vrijeme relevantnog doktorskog studija uzima se u obzir. Iskustvo u modeliranju LCA-a među ostalim uključuje:

—	modeliranje LCA-a u komercijalnom i nekomercijalnom softveru,

—	razvoj skupova i baza podataka.

(88)  Studije usklađene s jednom od sljedećih normi/metoda: PEF, OEF, ISO 14040-44, EN ISO 14067:2018, EN ISO 14025:2010.

(89)  Godine iskustva u sektoru povezanom s proizvodima koji se razmatraju. Iskustvo u sektoru može se steći studijama LCA-a ili drugim vrstama aktivnosti. Studije LCA-a moraju biti provedene u ime proizvođačke/operativne industrije i uz pristup njezinim primarnim podacima. Kvalifikacija znanja o tehnologijama ili drugim djelatnostima dodjeljuje se u skladu s klasifikacijom oznaka NACE (Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2). Mogu se upotrebljavati i jednakovrijedne klasifikacije drugih međunarodnih organizacija. Iskustvo stečeno s tehnologijama ili procesima u cijelom sektoru smatra se važećim za bilo koji od njegovih podsektora.

(90)  Dostupno na: http://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developer.xhtml

(91)  https://eplca.jrc.ec.europa.eu/LCDN/developer.xhtml

(92)  Skupovi podataka šalju se na adresu ENV-ENVIRONMENTAL-FOOTPRINT@ec.europa.eu

(93)  Ta se dva aspekta, validacija i verifikacija, uključuju u jedno izvješće.

(94)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, SLEU L 257, 28.8.2014., str. 73.