„2.   Tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u području primjene Direktive 2002/87/EZ, Direktive 2008/48/EZ (*1), Direktive 2009/110/EZ, Uredbe (EU) br. 575/2013 (*2), Direktive 2013/36/EU (*3), Direktive 2014/49/EU (*4), Direktive 2014/92/EU (*5), Direktive (EU) 2015/2366 (*6) Europskog parlamenta i Vijeća i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na kreditne i financijske institucije i nadležna tijela koja ih nadziru, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Tijelu dodjeljuju zadaće. Tijelo djeluje i u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (*7).

Tijelo djeluje i u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te u području primjene Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*8) i Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (*9) u mjeri u kojoj se ta direktiva i uredba primjenjuju na subjekte financijskog sektora i nadležna tijela koja ih nadziru. Tijelo isključivo u tu svrhu obavlja zadaće koje su bilo kojim pravno obvezujućim aktom Unije dodijeljene Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovanom Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (*10) ili Europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) osnovanom Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (*11). Pri obavljanju tih zadaća Tijelo se savjetuje s tim europskim nadzornim tijelima te ih redovito obavješćuje o svojim aktivnostima koje se odnose na bilo koji subjekt koji je ‚financijska institucija’, kako je definirana u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1094/2010, ili ‚sudionik financijskih tržišta’, kako je definiran u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.   Tijelo djeluje u području djelatnosti kreditnih institucija, financijskih konglomerata, investicijskih društava, institucija za platni promet i institucija za elektronički novac, u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena zakonodavnim aktima iz stavka 2., među ostalim pitanjima korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvješćivanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje neophodno radi osiguravanja djelotvorne i dosljedne primjene tih akata.

„6.   Tijelo kao svoj sastavni dio osniva odbor koji ga savjetuje o načinu na koji bi se, u potpunom skladu s primjenjivim pravilima, njegovim djelovanjima i mjerama trebale uzimati u obzir specifične razlike u sektoru koje se odnose na prirodu, opseg i složenost rizika, na poslovne modele i prakse kao i na veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta u mjeri u kojoj su ti čimbenici relevantni s obzirom na dotična pravila.”.

„1.   Tijelo je dio Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni je cilj ESFS-a osigurati odgovarajuću provedbu pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osigurali povjerenje u financijski sustav u cjelini te djelotvorna i dostatna zaštita korisnicima i potrošačima financijskih usluga.”;

„4.   U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) sudionici u ESFS-u moraju surađivati s povjerenjem i potpunim uzajamnim poštovanjem, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te od Tijela prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

„3.   Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Tijelo djeluje na temelju zakonodavnog okvira i unutar njegovih granica te na odgovarajući način vodi računa o načelu proporcionalnosti, prema potrebi, i boljoj regulativi, među ostalim i o rezultatima analiza troškova i koristi u skladu s ovom Uredbom.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.”;

„2.   Tijelo prati nove i postojeće financijske djelatnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržištâ te konvergencije i djelotvornosti regulatornih i nadzornih praksi.”;

„4.   Tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije koji okuplja sva relevantna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača radi poboljšanja zaštite potrošača, postizanja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom tretmanu novih ili inovativnih financijskih djelatnosti te pružanja savjeta koje Tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*18) kako bi se izbjegli dupliciranje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Tijelo može kao promatrače u Odbor pozvati i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.

5.   Tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji korisnicima ili potrošačima mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu ili mogu ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako je to potrebno zbog izvanredne situacije, u skladu s uvjetima iz članka 18. i pod tim uvjetima.

Tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.

Država članica može od Tijela zatražiti da razmotri svoju odluku. U tom slučaju Tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.

Tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

„2.   Ako Tijelo nije podnijelo nacrt regulatornih tehničkih standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.”;

„4.   Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi ‚regulatorni tehnički standard’. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.”;

„1.   Ako Europski parlament i Vijeće dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda s pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a, u područjima koja su navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda. Tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Tijelo traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbeni tehnički standard s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Tijelo, bez prethodne koordinacije s Tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2.   Ako Tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.”;

„4.   Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi ‚provedbeni tehnički standard’. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.”;

„1.   S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Tijelo izdaje smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili svim financijskim institucijama i izdaje preporuke namijenjene jednom ili više nadležnih tijela ili jednoj ili više financijskih institucija.

Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.

2.   Tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37. Ako Tijelo ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete Interesne skupine za bankarstvo, dužno je za to navesti razloge.”;

„2.a   U smjernicama i preporukama ne smije se samo upućivati na elemente zakonodavnih akata niti samo preuzimati te elemente. Prije izdavanja nove smjernice ili preporuke Tijelo najprije preispituje postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjeglo svako dupliciranje.”;

„4.   U izvješću iz članka 43. stavka 5. Tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane.”;

„2.a   Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz ove Uredbe i prije izdavanja preporuke iz stavka 3., Tijelo stupa u kontakt s dotičnim nadležnim tijelom ako smatra da je to primjereno kako bi se razriješilo pitanje kršenja prava Unije, a kako bi pokušalo postići dogovor o mjerama koje su potrebne da bi nadležno tijelo poštovalo pravo Unije.”;

„6.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Tijelo može, ako su relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjivi na financijske institucije ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca i financiranja terorizma, na subjekte financijskog sektora, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji ili drugom subjektu financijskog sektora kojom se od njih zahtijeva da poduzmu sve potrebne mjere kako bi ispunili svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, kada se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora, Tijelo može donijeti odluku u kojoj od nadležnog tijela zahtijeva da se uskladi s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden. Ako nadležno tijelo ne poštuje tu odluku, Tijelo može donijeti i odluku u skladu s prvim podstavkom. U tu svrhu Tijelo primjenjuje sve relevantne odredbe prava Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo u mjeri u kojoj se njime prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama trenutno izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno pravo u mjeri u kojoj su se takve mogućnosti ostvarile.

Odluka Tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

7.   Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja u skladu sa stavkom 4. ili odluke u skladu sa stavkom 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.”;

„1.   U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

U slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.”;

„1.a   Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Tijelo o nepostizanju dogovora:

1.b   Predsjednik procjenjuje treba li Tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako Tijelo intervenira na vlastitu inicijativu, ono o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 3.a, u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.”;

„3.a   Tijelo obavješćuje dotična nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. kao i o, prema potrebi, svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 3.”;

„4.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako se nadležno tijelo ne uskladi s odlukom Tijela te time ne osigura da financijska institucija ili, u kontekstu pitanja povezanih sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca ili financiranja terorizma, subjekt financijskog sektora ispunjava zahtjeve koji su na njih izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji ili tom subjektu financijskog sektora kojom se od njih zahtijeva da poduzmu potrebne mjere radi postupanja u skladu sa njihovim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Tijelo također može donijeti odluku u skladu s prvim podstavkom ovog stavka ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ne primjenjuju izravno na subjekte financijskog sektora. U tu svrhu Tijelo primjenjuje sve relevantne odredbe prava Unije, a kada se to pravo Unije sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo u mjeri u kojoj se njime prenose te direktive. Ako se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i ako se u tim uredbama izričito dopuštaju različite mogućnosti državama članicama, Tijelo primjenjuje i nacionalno pravo u mjeri u kojoj su se takve mogućnosti ostvarile.”;

„1.   Tijelo u okviru svojih ovlasti promiče i prati učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela ako su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi Tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući nadzore na licu mjesta koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih.”;

„3.   Tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s ovlaštenjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i u skladu s člancima od 10. do 15. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s odredbama koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegijâ nadzornih tijela. Tijelo može izdavati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje su donijeli kolegiji nadzornih tijela.”;

„2.   U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Tijelo izrađuje zajednički skup kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja (prikaz rizika) za utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika.”;

„4.   Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Tijelo može provesti istragu u vezi s određenom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili vrstom ponašanja kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu korisnika ili potrošača.

Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor nadzornih tijela može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.

Za te potrebe Tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.”;

„2.   Tijelo može, prema potrebi, izraditi nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad financijskim institucijama u Uniji, kojim se na odgovarajući način u obzir uzimaju priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. Tijelo također izrađuje i ažurira Unijin priručnik o sanaciji za potrebe sanacije financijskih institucija u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. I u Unijinu priručniku o nadzoru i u Unijinu priručniku o sanaciji utvrđuju se najbolje prakse te se opisuju visokokvalitetne metodologije i procesi.

Tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a) i alatima i instrumentima iz ovog stavka. Tijelo također analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Tijelo, prema potrebi, traži i savjete Interesne skupine za bankarstvo iz članka 37.”;

„1.   Tijelo ima opću koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, posebno u situacijama u kojima bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava u Uniji.”;

„3.   Kako bi doprinijelo definiranju zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, prema potrebi uz potporu Odbora za zaštitu potrošača i financijske inovacije, tako što akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšava ulazak na tržište, osobito razmjenom informacija i najbolje prakse. Tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”;

„1.   Tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Tijelo u svoje procjene uključuje analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.”;

„3.   Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s prikazom rizika iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.”;

„3.b   Tijelo može od nadležnih tijela zahtijevati da financijske institucije podvrgnu neovisnoj reviziji informacije koje moraju dostaviti u skladu sa stavkom 3.a..”;

„4.   Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio Tijelu, Tijelo raspravlja o tom upozorenju ili toj preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornih tijela ili, prema potrebi i ranije, kako bi procijenilo posljedice koje bi takvo upozorenje ili takva preporuka mogli imati na obavljanje njegovih zadaća te moguće daljnje mjere u vezi s time.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja Tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.

Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.

5.   Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio nadležnom tijelu, Tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor nadzornih tijela o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom nadzornih tijela.

Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora nadzornih tijela.”;

„2.   Interesna skupina za bankarstvo sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

3.   Članove Interesne skupine za bankarstvo imenuje Odbor nadzornih tijela nakon provedbe javnog i transparentnog selekcijskog postupka. Pri donošenju svoje odluke Odbor nadzornih tijela, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava da se na odgovarajući način uzmu u obzir raznolikost bankarskog sektora, geografska i rodna ravnoteža i zastupljenost dionika iz cijele Unije. Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju se na temelju njihovih kvalifikacija, vještina, relevantnog znanja i dokazane stručnosti.”;

„3.a   Članovi Interesne skupine za bankarstvo biraju predsjednika među članovima te interesne skupine. Mandat predsjednika traje dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika Interesne skupine za bankarstvo da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.”;

„4.   Tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za Interesnu skupinu za bankarstvo. Članovima Interesne skupine za bankarstvo koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike industrija, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (*21) (Pravilnik o osoblju). Interesna skupina za bankarstvo može osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za bankarstvo traje četiri godine, nakon čega se provodi novi selekcijski postupak.

„5.   Interesna skupina za bankarstvo može Tijelu dostaviti savjete u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na zadaće Tijela, s posebnim naglaskom na zadaće utvrđene u člancima od 10. do 16., člancima 29., 30. i 32.

Ako se članovi Interesne skupine za bankarstvo ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njezinih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.

Interesna skupina za bankarstvo, Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala, Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje i Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

„7.   Tijelo objavljuje savjete Interesne skupine za bankarstvo, zasebne savjete svojih članova i rezultate svojih savjetovanja te informacije o načinu na koji su savjeti i rezultati savjetovanja uzeti u obzir.”;

„8.   Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisâ o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornih tijela iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u pojedinoj državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

„1.   Odbor nadzornih tijela daje smjernice za rad Tijelu i odgovoran je za donošenje odluka iz poglavlja II. Odbor nadzornih tijela na prijedlog relevantnog internog odbora ili povjerenstva, predsjednika ili upravnog odbora, ovisno o slučaju, donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Tijela te daje savjete iz poglavlja II.”;

„5.   Na temelju prijedloga upravnog odbora Odbor nadzornih tijela donosi godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim i o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.”;

„8.   Odbor nadzornih tijela ima disciplinske ovlasti nad predsjednikom i izvršnim direktorom. On može izvršnog direktora razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.”;

„1.   Odluke Odbora nadzornih tijela donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. UEU-a i u članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, koja uključuje barem običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje su države članice sudionice kako je definirano u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013 (‚države članice sudionice’) i običnu većinu članova nazočnih tijekom glasovanja iz nadležnih tijela država članica koje nisu države članice sudionice (‚države članice nesudionice’).

Predsjednik ne glasuje o odlukama iz drugog podstavka.

U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor nadzornih tijela nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora nadzornih tijela donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. te odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornih tijela donosi odluke na temelju obične većine svojih članova s pravom glasa, koja uključuje običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.”;

„3.a   U vezi s odlukama u skladu s člankom 30. Odbor nadzornih tijela glasuje o predloženim odlukama pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornih tijela raspravlja i odlučuje o nacrtu odluke u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. ovog članka.

3.b   U vezi s odlukama u skladu s člancima 17. i 19. Odbor nadzornih tijela glasuje o predloženoj odluci pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova iz nadležnih tijela država članica sudionica ili obična većina članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornih tijela raspravlja o nacrtu odluke te je može donijeti običnom većinom glasova članova Odbora nadzornih tijela koji imaju pravo glasa, što uključuje običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica sudionica i običnu većinu njegovih članova iz nadležnih tijela država članica nesudionica.

Odstupajući od prvog podstavka, od dana kada četvoro ili manje članova s pravom glasa dolazi iz nadležnih tijela država članica nesudionica, odluka se donosi običnom većinom članova s pravom glasa Odbora nadzornih tijela, koja uključuje barem jedan glas članova koji dolaze iz nadležnih tijela država članica nesudionica.”;

„4.   Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači ne prisustvuju raspravama u okviru Odbora nadzornih tijela koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na izvršnog direktora i predstavnika Europske središnje banke kojeg je imenovao njezin Nadzorni odbor.

4.a   Predsjednik Tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Tijela, Odbor nadzornih tijela Tijela pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.”;

„3.a   Upravni odbor može razmatrati sva pitanja, osim u vezi sa zadaćama utvrđenima u člancima 9.a, 9.b i 30. kao i člancima 17. i 19. o pitanjima koja se odnose na sprečavanje korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, te dati mišljenje i iznijeti prijedloge o tim pitanjima.”;

„6.   Upravni odbor predlaže Odboru nadzornih tijela da odobri godišnje izvješće o aktivnostima Tijela, među ostalim o dužnostima predsjednika.”;

„8.   Upravni odbor imenuje i razrješuje članove Odbora za žalbe u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući na odgovarajući način u obzir prijedlog Odbora nadzornih tijela;”;

„9.   Članovi upravnog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

„2.   Predsjednika se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, slijedom otvorenog selekcijskog postupka u kojem se poštuje načelo rodne ravnoteže i koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor nadzornih tijela sastavlja, uz pomoć Komisije, uži popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za obavljanje dužnosti predsjednika. Na temelju užeg popisa kandidata Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika nakon potvrde od strane Europskog parlamenta.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.

Odbor nadzornih tijela također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravnog odbora.”;

„5.   Predsjednika se može razriješiti dužnosti samo zbog ozbiljnih razloga. Predsjednika može razriješiti dužnosti samo Europski parlament slijedom odluke Vijeća koja je donesena nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.”;

„2a   Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 te u djelotvornom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s tom direktivom.”;

„3.   Zajednički odbor ima svoje osoblje koje osiguravaju europska nadzorna tijela i koje obavlja zadaće kao stalno tajništvo. Tijelo osigurava odgovarajuća sredstva za administrativne, infrastrukturne i operativne troškove.”;

„3.   Predsjednika Zajedničkog odbora imenuje se prema načelu godišnje rotacije iz redova predsjednika europskih nadzornih tijela. Predsjednik Zajedničkog odbora drugi je potpredsjednik ESRB-a.”;

„5.   Predsjednik Tijela redovito obavješćuje Odbor nadzornih tijela o stajalištima zauzetima na sastancima Zajedničkog odbora.”;

„1.   Osniva se Odbor za žalbe europskih nadzornih tijela.”;

„2.   Odbor za žalbe sastoji se od šest članova i šest zamjenika članova koji su ugledne osobe s dokazanim relevantnim znanjem o pravu Unije i međunarodnim stručnim iskustvom na dovoljno visokoj razini u područjima bankarstva, osiguranja, strukovnog mirovinskog osiguranja, tržišta vrijednosnih papira ili drugih financijskih usluga, isključujući trenutno osoblje nadležnih tijela ili drugih nacionalnih institucija ili institucija ili tijela Unije uključenih u aktivnosti Tijela te članove Interesne skupine za bankarstvo. Članovi i zamjenici članova moraju biti državljani jedne od država članica i odlično poznavati barem dva službena jezika Unije. Odbor za žalbe mora imati adekvatnu pravnu stručnost za pružanje stručnih pravnih savjeta o zakonitosti, među ostalim i o proporcionalnosti, izvršavanja ovlasti Tijela.”;

„3.   Upravni odbor Tijela imenuje dva člana Odbora za žalbe i dva zamjenika s užeg popisa kandidata koji predlaže Komisija, nakon objave javnog poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i nakon savjetovanja s Odborom nadzornih tijela.

Nakon što zaprimi uži popis kandidata Europski parlament može pozvati kandidate za članove i zamjenike da pred njim daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu.

Europski parlament može pozvati članove Odbora za žalbe da pred njim, kad god se to zatraži, daju izjavu i odgovore na sva pitanja koja im postave zastupnici u Europskom parlamentu, što isključuje izjave, pitanja ili odgovore koji se odnose na pojedinačne predmete o kojima je Odbor donio odluku ili o kojima je donošenje odluke u tijeku.”;

„1.   Prihodi Tijela, europskog tijela u skladu s člankom 70. Uredbe (EZ, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (*22) (‚Financijska uredba’), sastoje se, posebno, od bilo koje kombinacije sljedećeg:

„1.   Članovi Odbora nadzornih tijela i svi članovi osoblja Tijela, uključujući službenike koje su privremeno uputile države članice, te sve druge osobe koje obavljaju zadaće za Tijelo na ugovornoj osnovi, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne na temelju članka 339. UFEU-a i relevantnih odredbi zakonodavstva Unije, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti.”;

„2.a   Upravni odbor i Odbor nadzornih tijela osiguravaju da osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, pružaju bilo koju uslugu koja se odnosi na zadaće Tijela, uključujući dužnosnike i druge osobe koje je za te potrebe ovlastio upravni odbor i Odbor nadzornih tijela ili koje je imenovalo nadležno tijelo, podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je jednaka obvezi iz stavaka 1. i 2.

Ista obveza čuvanja poslovne tajne primjenjuje se i na promatrače koji prisustvuju sastancima upravnog odbora i Odbora nadzornih tijela i koji sudjeluju u aktivnostima Tijela.”;

„3.   Stavcima 1. i 2. ne sprječava se Tijelo da razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima u skladu s ovom Uredbom i drugim zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na financijske institucije.

Te informacije podliježu uvjetima čuvanja poslovne tajne iz stavaka 1. i 2. Tijelo u svojem internom poslovniku utvrđuje praktične aranžmane za provedbu pravila o čuvanju povjerljivosti iz stavaka 1. i 2.

4.   Tijelo primjenjuje Odluku Komisije (EU, Euratom) 2015/444 (*25).

„2.a   Nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu primjene članka 9.c.

2.b   Nakon savjetovanja sa svim relevantnim nadležnim tijelima i dionicima Komisija provodi, u okviru općeg izvješća iz stavka 1. ovog članka, sveobuhvatnu procjenu provedbe, funkcioniranja i djelotvornosti posebnih zadaća koje se odnose na sprečavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, a koje su dodijeljene Tijelu u skladu s člankom 1. stavkom 2., člankom 8. stavkom 1. točkom (l) i člancima 9.a, 9.b, 17. i 19. ove Uredbe. U okviru svoje procjene Komisija analizira interakciju tih zadaća i zadaća dodijeljenih europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kao i pravnu praktičnost ovlasti Tijela u mjeri u kojoj se njima omogućuje da Tijelo temelji svoje mjere na nacionalnom pravu kojim se prenose direktive ili ostvaruju različite mogućnosti. Osim toga, na temelju sveobuhvatne analize troškova i koristi te radi jamčenja dosljednosti, učinkovitosti i djelotvornosti, Komisija temeljito istražuje mogućnost dodjele posebnih zadaća u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem pranja novca ili financiranja terorizma jednoj od postojećih agencija na razini EU-a ili agenciji na razini EU-a koja bi se u tu svrhu osnovala.”.

„2.   Nadzorno tijelo djeluje u okviru ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom te unutar područja primjene Direktive 2009/138/EZ, osim njezine glave IV., Direktive 2002/87/EZ, Direktive (EU) 2016/97 (*27) i Direktive (EU) 2016/2341 (*28) Europskog parlamenta i Vijeća i, u mjeri u kojoj se ti akti primjenjuju na društva za osiguranje, društva za reosiguranje, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, posrednike u osiguranju, u okviru relevantnih dijelova Direktive 2002/65/EZ, uključujući sve direktive, uredbe i odluke koje se temelje na tim aktima, te u okviru bilo kojeg drugog pravno obvezujućeg akta Unije kojim se Nadzornom tijelu dodjeljuju zadaće.

Nadzorno tijelo doprinosi radu europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanog Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (*29) u vezi sa sprečavanjem korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*30) i Uredbom (EU) br. 1093/2010. Nadzorno tijelo odlučuje o svojoj suglasnosti u skladu s člankom 9.a stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3.   Nadzorno tijelo djeluje u području djelatnosti društava za osiguranje, društava za reosiguranje, financijskih konglomerata, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i posrednika u osiguranju, u vezi s pitanjima koja nisu izravno obuhvaćena zakonodavnim aktima iz stavka 2., uključujući pitanja korporativnog upravljanja, revizije i financijskog izvještavanja, vodeći računa o održivim poslovnim modelima i integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika, pod uvjetom da je to djelovanje neophodno radi osiguranja djelotvorne i dosljedne primjene tih akata.

„7.   Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor koji ga savjetuje o načinu na koji bi se, u potpunom skladu s primjenjivim pravilima, njegovim djelovanjima i mjerama trebale uzimati u obzir specifične razlike u sektoru koje se odnose na prirodu, opseg i složenost rizika, na poslovne modele i prakse kao i na veličinu financijskih institucija i financijskih tržišta u mjeri u kojoj su ti čimbenici relevantni s obzirom na dotična pravila.”;

„1.   Nadzorno tijelo dio je Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS). Glavni je cilj ESFS-a osigurati odgovarajuću provedbu pravila primjenjivih na financijski sektor kako bi se očuvala financijska stabilnost i osigurali povjerenje u financijski sustav u cjelini te djelotvorna i dostatna zaštita korisnicima i potrošačima financijskih usluga.”;

„4.   U skladu s načelom lojalne suradnje iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) sudionici u ESFS-u moraju surađivati s povjerenjem i potpunim uzajamnim poštovanjem, posebno u osiguranju protoka odgovarajućih i pouzdanih informacija među njima te od Nadzornog tijela prema Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”;

„1.a   Pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom Nadzorno tijelo:

„3.   Pri obavljanju zadaća iz stavka 1. i izvršavanju ovlasti iz stavka 2. Nadzorno tijelo djeluje na temelju zakonodavnog okvira i unutar njegovih granica te na odgovarajući način vodi računa o načelu proporcionalnosti, prema potrebi, i boljoj regulativi, među ostalim i o rezultatima analize troškova i koristi u skladu s ovom Uredbom.

Otvorena javna savjetovanja iz članaka 10., 15., 16. i 16.a provode se što je sveobuhvatnije moguće kako bi se osigurao uključiv pristup prema svim zainteresiranim stranama i dionicima omogućio razuman rok za podnošenje odgovora. Nadzorno tijelo objavljuje sažetak informacija koje su dostavili dionici te pregled načina na koji su informacije i stajališta prikupljeni u okviru savjetovanja upotrijebljeni u nacrtu regulatornog tehničkog standarda i nacrtu provedbenog tehničkog standarda.”;

„2.   Nadzorno tijelo prati nove i postojeće financijske djelatnosti i može donositi smjernice i preporuke radi promicanja sigurnosti i dobrog funkcioniranja tržištâ te konvergencije i djelotvornosti regulatornih i nadzornih praksi.”;

„4.   Nadzorno tijelo kao svoj sastavni dio osniva Odbor za zaštitu potrošača i financijske inovacije koji okuplja sva relevantna nadležna tijela i tijela nadležna za zaštitu potrošača radi poboljšanja zaštite potrošača, postizanja koordiniranog pristupa regulatornom i nadzornom tretmanu novih ili inovativnih financijskih djelatnosti te pružanja savjeta koje Nadzorno tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Nadzorno tijelo blisko surađuje s Europskim odborom za zaštitu podataka osnovanim Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*31) kako bi se izbjegli dupliciranje, nedosljednosti i pravna nesigurnost u području zaštite podataka. Nadzorno tijelo može kao promatrače u Odbor pozvati i nacionalna tijela nadležna za zaštitu podataka.

5.   Nadzorno tijelo može privremeno zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište, distribuciju ili prodaju određenih financijskih proizvoda, instrumenata ili djelatnosti koji korisnicima ili potrošačima mogu uzrokovati značajnu financijsku štetu ili mogu ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost cijelog financijskog sustava Unije ili njegova dijela u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili, ako je to potrebno zbog izvanredne situacije, u skladu s uvjetima iz članka 18. i pod tim uvjetima.

Nadzorno tijelo preispituje odluku iz prvog podstavka u odgovarajućim vremenskim razmacima, a najmanje svakih šest mjeseci. Nakon najmanje dva uzastopna produljenja zabrane i na temelju primjerene analize čija je svrha procjena učinka na korisnika ili potrošača, Nadzorno tijelo može donijeti odluku o godišnjem produljenju zabrane.

Država članica može od Nadzornog tijela zatražiti da ponovo razmotri svoju odluku. U tom slučaju Nadzorno tijelo u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 1. drugom podstavku odlučuje hoće li ostati pri toj odluci.

Nadzorno tijelo također može procijeniti je li potrebno zabraniti ili ograničiti određene vrste financijskih djelatnosti ili prakse te, ako takva potreba postoji, o tome obavijestiti Komisiju i nadležna tijela kako bi se olakšalo donošenje svih takvih zabrana ili ograničenja.

„2.   Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt regulatornog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.”;

„4.   Regulatorni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi ‚regulatorni tehnički standard’. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.”;

„1.   Ako Europski parlament i Vijeće dodijele Komisiji provedbene ovlasti za donošenje provedbenih tehničkih standarda s pomoću provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a, u područjima koja su navedena u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. Provedbeni tehnički standardi tehničkog su karaktera te ne podrazumijevaju strateške odluke ili odabir politika, a njihovim sadržajem određuju se uvjeti primjene tih akata. Nadzorno tijelo podnosi Komisiji na donošenje svoj nacrt provedbenih tehničkih standarda. Nadzorno tijelo te tehničke standarde istodobno prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću za njihovu informaciju.

Prije nego što nacrt provedbenih tehničkih standarda podnese Komisiji Nadzorno tijelo provodi otvorena javna savjetovanja te analizira potencijalne povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize izrazito neproporcionalni u odnosu na opseg i učinak nacrta provedbenih tehničkih standarda ili u odnosu na posebnu žurnost predmeta. Nadzorno tijelo traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.

U roku od tri mjeseca od primitka nacrta provedbenog tehničkog standarda Komisija odlučuje hoće li ga donijeti. Komisija taj rok može produljiti za mjesec dana. Komisija pravodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće ako donošenje nije moguće u roku od tri mjeseca. Komisija može donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda samo djelomično ili uz izmjene, ako je to u interesu Unije.

Ako ne namjerava donijeti nacrt provedbenog tehničkog standarda ili ga namjerava donijeti djelomično ili uz izmjene, Komisija nacrt vraća Nadzornom tijelu uz objašnjenje razloga zbog kojih ga ne namjerava donijeti ili uz objašnjenje razloga za svoje izmjene. Komisija šalje presliku svojeg dopisa Europskom parlamentu i Vijeću. Nadzorno tijelo može u razdoblju od šest tjedana izmijeniti nacrt provedbenog tehničkog standarda na temelju Komisijina prijedloga izmjena te ga ponovno podnijeti Komisiji u obliku formalnog mišljenja. Nadzorno tijelo šalje presliku svojeg formalnog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću.

Ako po isteku razdoblja od šest tjedana iz četvrtog podstavka Nadzorno tijelo nije podnijelo izmijenjeni nacrt provedbenog tehničkog standarda ili je podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda koji nije izmijenjen tako da je u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija, Komisija može donijeti provedbene tehničke standarde s izmjenama koje ona smatra relevantnima ili ga može odbiti.

Komisija ne smije mijenjati sadržaj nacrta provedbenog tehničkog standarda, koji je izradilo Nadzorno tijelo, bez prethodne koordinacije s Nadzornim tijelom, kako je određeno u ovom članku.

2.   Ako Nadzorno tijelo nije podnijelo nacrt provedbenog tehničkog standarda u roku navedenom u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2., Komisija može zatražiti da se takav nacrt dostavi u novom roku. Nadzorno tijelo pravodobno obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o tome da neće poštovati novi rok.”;

„4.   Provedbeni tehnički standardi donose se u obliku uredbi ili odluka. Naslov takvih uredbi ili odluka mora sadržavati riječi ‚provedbeni tehnički standard’. Ti standardi objavljuju se u Službenom listu Europske unije i stupaju na snagu na datum koji je u njima naveden.”;

„1.   S ciljem uspostavljanja dosljednih, učinkovitih i djelotvornih nadzornih praksi unutar ESFS-a te osiguravanja zajedničke, ujednačene i dosljedne primjene prava Unije, Nadzorno tijelo izdaje smjernice upućene svim nadležnim tijelima ili svim financijskim institucijama i izdaje preporuke namijenjene jednom ili više nadležnih tijela ili jednoj ili više financijskih institucija.

Smjernice i preporuke moraju biti u skladu s ovlaštenjima dodijeljenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. ili iz ovog članka.

2.   Nadzorno tijelo, prema potrebi, provodi otvorena javna savjetovanja o smjernicama i preporukama koje izdaje te analizira potencijalne povezane troškove i koristi njihova izdavanja. Ta savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak smjernica i preporuka. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete od Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 37. Ako Nadzorno tijelo ne provodi otvorena javna savjetovanja ili ne traži savjete Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje, dužno je za to navesti razloge.”;

„2.a   U smjernicama i preporukama ne smije se samo upućivati na elemente zakonodavnih akata niti samo preuzimati te elemente. Prije izdavanja nove smjernice ili preporuke Nadzorno tijelo najprije revidira postojeće smjernice i preporuke kako bi se izbjeglo svako udvostručavanje napora.”;

„4.   U izvješću iz članka 43. stavka 5. Nadzorno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o smjernicama i preporukama koje su izdane.”;

„2.a   Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz ove Uredbe i prije izdavanja preporuke iz stavka 3., Nadzorno tijelo stupa u kontakt s dotičnim nadležnim tijelom ako smatra da je to primjereno kako bi se riješilo pitanje kršenja prava Unije, a kako bi pokušalo postići dogovor o mjerama koje su potrebne da bi nadležno tijelo poštovalo pravo Unije.”;

„6.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s formalnim mišljenjem iz stavka 4. ovog članka u roku koji je u njemu naveden te ako je potrebno pravodobno ispraviti takvu neusklađenost kako bi se održali ili ponovno uspostavili neutralni uvjeti tržišnog natjecanja ili osiguralo uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskog sustava, Nadzorno tijelo može, ako se relevantni zahtjevi zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe izravno primjenjuju na financijske institucije, donijeti pojedinačnu odluku upućenu financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere kako bi ispunila svoje obveze na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.

Odluka Nadzornog tijela mora biti u skladu s formalnim mišljenjem koje je izdala Komisija na temelju stavka 4.

7.   Odluke donesene u skladu sa stavkom 6. imaju prednost pred svim prethodnim odlukama koje su o istom pitanju donijela nadležna tijela.

Kada poduzimaju mjere u vezi s pitanjima koja su predmet formalnog mišljenja na temelju stavka 4. ili odluke na temelju stavka 6., nadležna tijela moraju poštovati formalno mišljenje ili odluku, ovisno o slučaju.”;

„1.   U slučajevima koji su navedeni u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i ne dovodeći u pitanje ovlasti utvrđene u članku 17., Nadzorno tijelo može pomoći nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

U slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke nadležnih tijela i kada u skladu s tim aktima Nadzorno tijelo može na vlastitu inicijativu pomoći dotičnim nadležnim tijelima u postizanju dogovora u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 2. do 4. ovog članka, u nedostatku zajedničke odluke tih tijela donesene u rokovima utvrđenima u tim aktima presumira se postojanje neslaganja.”;

„1.a   Dotična nadležna tijela u sljedećim slučajevima bez nepotrebne odgode obavješćuju Nadzorno tijelo o nepostizanju dogovora:

1.b   Predsjednik procjenjuje treba li Nadzorno tijelo postupiti u skladu sa stavkom 1. Ako Nadzorno tijelo intervenira na vlastitu inicijativu, ono o tome obavješćuje dotična nadležna tijela.

Dok se čeka odluka Nadzornog tijela u skladu s postupkom utvrđenim u članku 44. stavku 4.a u slučajevima u kojima se zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. zahtijeva donošenje zajedničke odluke, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje pojedinačne odluke. Ako Nadzorno tijelo odluči djelovati, sva nadležna tijela koja sudjeluju u zajedničkom odlučivanju odgađaju svoje odluke sve do zaključenja postupka utvrđenog u stavcima 2. i 3. ovog članka.”;

„3.   Ako dotična nadležna tijela tijekom faze mirenja iz stavka 2. ne uspiju postići dogovor, Nadzorno tijelo može donijeti odluku kojom se od tih tijela zahtijeva da radi rješavanja tog pitanja i osiguravanja usklađenosti s pravom Unije poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od poduzimanja određene mjere. Odluka Nadzornog tijela obvezujuća je za dotična nadležna tijela. Odlukom Nadzornog tijela može se od nadležnih tijela zahtijevati da opozovu ili izmijene odluku koju su donijela ili da primijene ovlasti koje imaju u skladu s relevantnim pravom Unije.”;

„3.a   Nadzorno tijelo obavješćuje dotična nadležna tijela o zaključenju postupaka provedenih u skladu sa stavcima 2. i 3. kao i o, prema potrebi, svojoj odluci donesenoj u skladu sa stavkom 3.”;

„4.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije na temelju članka 258. UFEU-a, ako nadležno tijelo ne postupi u skladu s odlukom Nadzornog tijela i time ne uspije osigurati usklađenost postupanja financijske institucije sa zahtjevima koji su na nju izravno primjenjivi na temelju zakonodavnih akata iz članka 1. stavka 2. ove Uredbe, Nadzorno tijelo može donijeti pojedinačnu odluku upućenu toj financijskoj instituciji kojom se od nje zahtijeva da poduzme sve potrebne mjere radi postupanja u skladu s njezinim obvezama na temelju prava Unije, uključujući prestanak svakog djelovanja.”;

„1.   Nadzorno tijelo u okviru svojih ovlasti promiče i prati učinkovito, djelotvorno i dosljedno funkcioniranje kolegija nadzornih tijela ako su osnovani zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. te potiče usklađenost i dosljednost primjene prava Unije među kolegijima nadzornih tijela. S ciljem konvergencije najboljih nadzornih praksi Nadzorno tijelo promiče zajedničke nadzorne planove i zajedničke nadzore, a članovi osoblja Nadzornog tijela punopravni su članovi kolegija nadzornih tijela te stoga mogu sudjelovati u njihovim aktivnostima, uključujući izravne nadzore koje zajednički provode dva nadležna tijela ili više njih.”;

„3.   Nadzorno tijelo može izraditi nacrt regulatornih i provedbenih tehničkih standarda u skladu s ovlaštenjima utvrđenima u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2. i u skladu s člancima od 10. do 15. kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene u vezi s odredbama koje se odnose na operativno funkcioniranje kolegijâ nadzornih tijela. Nadzorno tijelo može izdavati smjernice i preporuke u skladu s člankom 16. radi promicanja konvergencije nadzornog funkcioniranja i najboljih praksi koje su donijeli kolegiji nadzornih tijela.”;

„2.   U suradnji s ESRB-om i u skladu s člankom 23. Nadzorno tijelo izrađuje zajednički pristup za utvrđivanje i mjerenje sistemske važnosti, uključujući, prema potrebi, kvantitativne i kvalitativne pokazatelje.”;

„4.   Na zahtjev jednog nadležnog tijela ili više njih, Europskog parlamenta, Vijeća ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Nadzorno tijelo može provesti istragu u vezi s određenom vrstom financijske institucije ili vrstom proizvoda ili vrstom ponašanja kako bi procijenilo potencijalne prijetnje za stabilnost financijskog sustava ili za zaštitu korisnika ili potrošača.

Nakon istrage provedene u skladu s prvim podstavkom Odbor nadzornika može dotičnim nadležnim tijelima dati preporuke za poduzimanje mjera.

Za te potrebe Nadzorno tijelo može primijeniti ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, među ostalim člankom 35.”;

„2.   Nadzorno tijelo može, prema potrebi, izraditi nove praktične instrumente i alate konvergencije radi promicanja zajedničkih nadzornih pristupa i praksi.

U svrhu izgradnje zajedničke kulture u području nadzora Nadzorno tijelo izrađuje i ažurira Unijin priručnik o nadzoru nad financijskim institucijama u Uniji, kojim se na odgovarajući način uzimaju u obzir priroda, opseg i složenost rizika, poslovne prakse, poslovni modeli te veličina financijskih institucija i financijskih tržišta. U Unijinu priručniku o nadzoru utvrđuju se najbolje prakse te visokokvalitetne metodologije i procesi.

Nadzorno tijelo provodi, prema potrebi, otvorena javna savjetovanja o mišljenjima iz stavka 1. točke (a), alatima i instrumentima iz ovog stavka. Također, prema potrebi, analizira povezane potencijalne troškove i koristi. Takva savjetovanja i analize moraju biti proporcionalni u odnosu na opseg, prirodu i učinak mišljenja ili alata i instrumenata. Nadzorno tijelo, prema potrebi, traži i savjete relevantne interesne skupine iz članka 37.”;

„1.   Nadzorno tijelo ima opću koordinacijsku ulogu među nadležnim tijelima, posebno u situacijama u kojima bi nepovoljna kretanja mogla ugroziti uredno funkcioniranje i cjelovitost financijskih tržišta ili stabilnost financijskog sustava ili u situacijama prekograničnog poslovanja koje bi moglo utjecati na zaštitu osiguranika, članova i korisnika sustava mirovinskog osiguranja u Uniji.”;

„3.   Kako bi doprinijelo definiranju zajedničkog europskog pristupa tehnološkim inovacijama, Nadzorno tijelo promiče konvergenciju u području nadzora, prema potrebi uz potporu Odbora za zaštitu potrošača i financijske inovacije, tako što akterima ili proizvodima koji se oslanjaju na tehnološke inovacije olakšava ulazak na tržište, osobito razmjenom informacija i najbolje prakse. Nadzorno tijelo može prema potrebi donijeti smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16.”;

„1.   Nadzorno tijelo prati i procjenjuje tržišna kretanja u području svoje nadležnosti i, prema potrebi, obavješćuje europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), ESRB i Europski parlament, Vijeće i Komisiju o relevantnim mikrobonitetnim trendovima, potencijalnim rizicima i osjetljivostima. Nadzorno tijelo u svoje procjene uključuje analizu tržišta na kojima posluju financijske institucije i procjenu učinka potencijalnih tržišnih kretanja na te institucije.”;

„3.   Ne dovodeći u pitanje zadaće ESRB-a utvrđene u Uredbi (EU) br. 1092/2010, Nadzorno tijelo jednom godišnje, a prema potrebi i češće, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i ESRB-u dostavlja procjene trendova, potencijalnih rizika i osjetljivosti u svojem području nadležnosti, zajedno s pokazateljima iz članka 22. stavka 2. ove Uredbe.”;

„4.   Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio Nadzornom tijelu, Nadzorno tijelo raspravlja o tom upozorenju ili toj preporuci na sljedećem sastanku Odbora nadzornika ili, prema potrebi i ranije, kako bi procijenilo posljedice koje bi takvo upozorenje ili takva preporuka mogli imati na obavljanje njegovih zadaća te moguće daljnje mjere u vezi s time.

U okviru relevantnog postupka odlučivanja Nadzorno tijelo odlučuje o svakoj mjeri koju treba poduzeti u skladu s ovlastima koje su mu dodijeljene ovom Uredbom za rješavanje pitanja utvrđenih u upozorenjima i preporukama.

Ako ne djeluje u skladu s upozorenjem ili preporukom, Nadzorno tijelo ESRB-u obrazlaže svoje razloge za takvo nepostupanje. ESRB o tome obavješćuje Europski parlament u skladu s člankom 19. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1092/2010. ESRB o tome obavješćuje i Vijeće.

5.   Nakon primitka upozorenja ili preporuke koje je ESRB uputio nadležnom tijelu, Nadzorno tijelo upotrebljava, prema potrebi, ovlasti koje su mu dodijeljene ovom Uredbom kako bi osiguralo pravodobno daljnje praćenje.

Ako ne namjerava slijediti preporuku ESRB-a, adresat obavješćuje Odbor nadzornika o svojim razlozima za takvo nepostupanje te o njima raspravlja s Odborom nadzornika.

Ako u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1092/2010 obavijesti Europski parlament, Vijeće, Komisiju i ESRB o mjerama koje je poduzelo kao odgovor na preporuku ESRB-a, nadležno tijelo na odgovarajući način uzima u obzir stajališta Odbora nadzornika.”;

„2.   Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

3.   Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje sastoji se od 30 članova. To članstvo sastavljeno je od:

4.   Članove interesnih skupina imenuje Odbor nadzornika nakon provedbe javnog i transparentnog postupka odabira. Pri donošenju svoje odluke Odbor nadzornika, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurava da se na odgovarajući način uzmu u obzir raznolikost sektora osiguranja, reosiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja, geografska i rodna ravnoteža i zastupljenost dionika iz cijele Unije. Članovi interesnih skupina biraju se na temelju njihovih kvalifikacija, vještina, relevantnog znanja i dokazane stručnosti.”;

„4.a   Članovi relevantne interesne skupine biraju predsjednika među članovima relevantne interesne skupine. Mandat predsjednika traje dvije godine.

Europski parlament može pozvati predsjednika relevantne interesne skupine da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži.”;

„5.   Nadzorno tijelo dostavlja sve potrebne informacije koje podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne, kako je utvrđena u članku 70. ove Uredbe, i osigurava prikladnu tajničku potporu za interesne skupine. Članovima interesnih skupina koji zastupaju neprofitne organizacije, isključujući predstavnike industrija, isplaćuje se odgovarajuća naknada. Naknada se temelji na pripremnom i daljnjem radu članova, a iznos te naknade jednak je najmanje stopama naknade za dužnosnike u skladu s glavom V. poglavljem 1. odjeljkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije utvrđenima u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (*33) (Pravilnik o osoblju). Interesne skupine mogu osnovati radne skupine za tehnička pitanja. Mandat članova Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje i Interesne skupine za strukovno mirovinsko osiguranje traje četiri godine, nakon čega se provodi novi postupak odabira.

„6.   Interesne skupine mogu Nadzornom tijelu dostavljati savjete u vezi sa svim pitanjima koja se odnose na zadaće Nadzornog tijela, s posebnim naglaskom na zadaće utvrđene u člancima od 10. do 16. i člancima 29., 30. i 32.

Ako se članovi interesnih skupina ne mogu usuglasiti o pojedinom savjetu, jednoj trećini njihovih članova ili članovima koji zastupaju jednu skupinu dionika dopušteno je objaviti zasebni savjet.

Interesna skupina za osiguranje i reosiguranje, Interesna skupina za strukovno mirovinsko osiguranje, Interesna skupina za bankarstvo i Interesna skupina za vrijednosne papire i tržišta kapitala mogu izdavati zajedničke savjete u vezi s pitanjima koja se odnose na rad europskih nadzornih tijela u skladu s člankom 56. o zajedničkim stajalištima i zajedničkim aktima.”;

„8.   Nadzorno tijelo objavljuje savjete interesnih skupina, zasebne savjete svojih članova i rezultate svojih savjetovanja te informacije o načinu na koji su savjeti i rezultati savjetovanja uzeti u obzir.”;

„6.   Ako nacionalno javno tijelo iz stavka 1. točke (b) nije nadležno za provedbu propisâ o zaštiti potrošača, član Odbora nadzornika iz te točke može odlučiti pozvati predstavnika tijela države članice nadležnog za zaštitu potrošača, koji nema pravo glasa. Ako je u pojedinoj državi članici nekoliko tijela nadležno za zaštitu potrošača, ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku.”;

„1.   Odbor nadzornika daje smjernice za rad Nadzornom tijelu i odgovoran je za donošenje odluka iz poglavlja II. Odbor nadzornika na prijedlog relevantnog internog odbora ili povjerenstva, predsjednika ili upravljačkog odbora, ovisno o slučaju, donosi mišljenja, preporuke, smjernice i odluke Nadzornog tijela i objavljuje savjete iz poglavlja II.”;

„5.   Na temelju prijedloga upravljačkog odbora Odbor nadzornika donosi godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim i o rezultatima rada predsjednika, te do 15. lipnja svake godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Izvješće se objavljuje.”;

„8.   Odbor nadzornika ima disciplinske ovlasti nad predsjednikom i izvršnim direktorom. On može izvršnog direktora razriješiti dužnosti u skladu s člankom 51. stavkom 5.”;

„1.   Odluke Odbora nadzornika donose se običnom većinom glasova njegovih članova. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s aktima navedenima u člancima od 10. do 16. ove Uredbe i mjerama i odlukama donesenima u skladu s člankom 9. stavkom 5. trećim podstavkom ove Uredbe i poglavljem VI. ove Uredbe i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke kvalificiranom većinom glasova svojih članova kako je definirana u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i članku 3. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama.

Predsjednik ne glasuje o odlukama iz drugog podstavka.

U vezi sa sastavom povjerenstava u skladu s člankom 41. stavcima 2., 3. i 4. i članovima odbora za stručne preglede iz članka 30. stavka 2., Odbor nadzornika nastoji postići konsenzus kada razmatra prijedloge svojeg predsjednika. Ako se ne postigne konsenzus, odluke Odbora nadzornika donose se tročetvrtinskom većinom njegovih članova s pravom glasa. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas.

U vezi s odlukama donesenima u skladu s člankom 18. stavcima 3. i 4. i odstupajući od prvog podstavka ovog stavka, Odbor nadzornika donosi odluke običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa.”;

„4.   U vezi s odlukama u skladu s člancima 17., 19. i 30. Odbor nadzornika glasuje o predloženim odlukama pisanim postupkom. Članovi Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa imaju osam radnih dana za glasovanje. Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. Predložena odluka smatra se donesenom osim ako obična većina članova Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa na nju uloži prigovor. Suzdržani glasovi ne pribrajaju se ni glasovima u prilog odluke ni glasovima protiv odluke te se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna broja danih glasova. Ako tri člana Odbora nadzornika koji imaju pravo glasa ulože prigovor na pisani postupak, Odbor nadzornika raspravlja i odlučuje o nacrtu odluke u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1. ovog članka.

Članovi koji nemaju pravo glasa i promatrači, uz iznimku izvršnog direktora, ne prisustvuju raspravama u okviru Odbora nadzornika koje se odnose na pojedinačne financijske institucije, osim ako je drukčije predviđeno u članku 75. stavku 3. ili u zakonodavnim aktima iz članka 1. stavka 2.”;

„5.   Predsjednik Nadzornog tijela ima pravo zatražiti glasovanje u bilo kojem trenutku. Ne dovodeći u pitanje tu ovlast i djelotvornost postupaka donošenja odluka Nadzornog tijela, Odbor nadzornika Nadzornog tijela pri donošenju svojih odluka nastoji postići konsenzus.”;

„3.a   Upravljački odbor može razmatrati sva pitanja, osim u vezi sa zadaćama utvrđenima u članku 30., te dati mišljenje i iznijeti prijedloge o tim pitanjima.”;

„6.   Upravljački odbor predlaže Odboru nadzornika da odobri godišnje izvješće o aktivnostima Nadzornog tijela, među ostalim o dužnostima predsjednika.”;

„8.   Upravljački odbor imenuje i razrješuje članove Žalbenog vijeća u skladu s člankom 58. stavcima 3. i 5., uzimajući na odgovarajući način u obzir prijedlog Odbora nadzornika.”;

„9.   Članovi upravljačkog odbora obavješćuju javnost o svim održanim sastancima i primljenim uslugama ugošćenja. Troškovi se javno evidentiraju u skladu s Pravilnikom o osoblju.”;

„2.   Predsjednika se bira na temelju postignuća, vještina, znanja o financijskim institucijama i tržištima te iskustva relevantnog za financijski nadzor i regulativu, slijedom otvorenog postupka odabira u kojem se poštuje načelo rodne ravnoteže i koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije. Odbor nadzornika sastavlja, uz pomoć Komisije, uži popis kandidata koji ispunjavaju uvjete za obavljanje dužnosti predsjednika. Na temelju užeg popisa kandidata Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika nakon potvrde od strane Europskog parlamenta.

Ako predsjednik više ne ispunjava uvjete iz članka 49. ili je utvrđeno da je kriv za težak propust u radu, Vijeće može na prijedlog Komisije, koji je odobrio Europski parlament, donijeti odluku kojom ga razrješava dužnosti.

Odbor nadzornika također među svojim članovima bira potpredsjednika koji obavlja funkcije predsjednika u njegovoj odsutnosti. Tog potpredsjednika ne smije se birati među članovima upravljačkog odbora.”;

„5.   Predsjednika se može razriješiti dužnosti samo zbog ozbiljnih razloga. Predsjednika može razriješiti dužnosti samo Europski parlament slijedom odluke Vijeća koja je donesena nakon savjetovanja s Odborom nadzornika.”;

„2.a   Zajednički odbor može pomoći Komisiji u procjeni uvjeta i tehničkih specifikacija i postupaka za osiguravanje sigurne i učinkovite međupovezanosti centraliziranih automatiziranih mehanizama u skladu s izvješćem iz članka 32.a stavka 5. Direktive (EU) 2015/849 te u djelotvornom međupovezivanju nacionalnih registara u skladu s tom direktivom.”;