Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32016R0791

    Uredba (EU) 2016/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama

    SL L 135, 24.5.2016, p. 1–10 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Legal status of the document In force

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2016/791/oj

    24.5.2016   

    HR

    Službeni list Europske unije

    L 135/1


    UREDBA (EU) 2016/791 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

    od 11. svibnja 2016.

    o izmjeni uredbi (EU) br. 1308/2013 i (EU) br. 1306/2013 u pogledu programa potpore za opskrbu voćem i povrćem, bananama te mlijekom u obrazovnim ustanovama

    EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 42. i članak 43. stavak 2.,

    uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

    nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

    uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

    uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

    u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

    budući da:

    (1)

    Dijelom II. glavom I. poglavljem II. odjeljkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) predviđa se program voća i povrća u školama te program mlijeka u školama.

    (2)

    Iskustvo stečeno u primjeni aktualnih programa u školama kao i zaključci vanjskih evaluacija te naknadna analiza različitih opcija djelovanja i socijalnih poteškoća s kojima su suočene države članice ukazuju na zaključak da su nastavljanje i jačanje dvaju programa u školama od iznimne važnosti. U aktualnom kontekstu sve manje potrošnje svježeg voća i povrća te mliječnih proizvoda, posebno među djecom, te povećane učestalosti dječje pretilosti koja je prouzročena potrošačkim navikama usmjerenima na znatno prerađenu hranu koja često sadržava velike količine dodanog šećera, soli, masti ili aditiva, potpora Unije za financiranje opskrbe djece u obrazovnim ustanovama odabranim poljoprivrednim proizvodima trebala bi više doprinositi promicanju zdravih prehrambenih navika i potrošnji lokalnih proizvoda.

    (3)

    Analiza različitih opcija djelovanja ukazuje na to da je jedinstveni pristup u okviru zajedničkog pravnog i financijskog okvira najprimjereniji i najdjelotvorniji način ostvarivanja specifičnih ciljeva koje zajednička poljoprivredna politika nastoji postići programima u školama. Takvim bi se pristupom državama članicama omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri povećaju učinak distribucije u okviru fiksnog proračuna i povećaju učinkovitost upravljanja. Međutim, kako bi se uzele u obzir razlike između voća i povrća, uključujući banane, te mlijeka i mliječnih proizvoda, tj. „voća i povrća u školama” i „mlijeka u školama” kako su definirani u ovoj Uredbi, i njihovih lanaca opskrbe, određeni elementi, kao što su odgovarajuće proračunske omotnice, trebali bi ostati izdvojeni. S obzirom na iskustva s aktualnim programima, sudjelovanje u programu u školama trebalo bi ostati dobrovoljno za države članice. Uzimajući u obzir različite obrasce potrošnje u državama članicama, države članice i regije koje sudjeluju u programima trebale bi, u kontekstu svojih strategija, moći odabrati koji od proizvoda prihvatljivih za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama žele distribuirati. Države članice također bi mogle razmotriti uvođenje ciljanih mjera kako bi se suočile sa sve manjom potrošnjom mlijeka u ciljnoj skupini.

    (4)

    Utvrđen je trend smanjenja potrošnje osobito svježeg voća i povrća te konzumnog mlijeka. Stoga je primjereno distribuciju u okviru programa u školama usredotočiti na te proizvode kao prioritet. To bi pomoglo i smanjenju organizacijskog opterećenja za škole i povećanju učinka distribucije u okviru ograničenog proračuna te bi bilo u skladu s aktualnom praksom jer su upravo ti proizvodi oni koji se najčešće distribuiraju. Međutim, kako bi se pratile nutricionističke preporuke o unosu kalcija i radi promicanja potrošnje određenih proizvoda ili odgovaranja na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, te zbog povećanja problema povezanih s intolerancijom na laktozu u mlijeku, državama članicama trebalo bi dopustiti, pod uvjetom da one već distribuiraju konzumno mlijeko ili konzumno mlijeko bez laktoze, da distribuiraju druge mliječne proizvode bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, kao što su jogurt i sir, koji povoljno djeluju na zdravlje djece. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da distribuiraju prerađene proizvode od voća i povrća, pod uvjetom da one već distribuiraju svježe voće i povrće. Nadalje, trebalo bi uložiti napore kako bi se osigurala distribucija lokalnih i regionalnih proizvoda. U slučajevima kada države članice smatraju da je to potrebno za ostvarivanje ciljeva programa u školama i ciljeva navedenih u svojim strategijama trebalo bi im dopustiti da distribuciju gore navedenih proizvoda dopune određenim drugim mliječnim proizvodima i napicima na bazi mlijeka. Svi navedeni proizvodi trebali bi biti u cijelosti prihvatljivi za potporu Unije. Međutim, u slučaju nepoljoprivrednih proizvoda trebala bi biti prihvatljiva samo mliječna komponenta. Kako bi se uzela u obzir znanstvena dostignuća i osiguralo da distribuirani proizvodi ispunjavaju ciljeve programa u školama, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu dopunjavanja popisa isključenih pojačivača arome navedenog u ovoj Uredbi i utvrđivanja najviših razina za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće u prerađenim proizvodima.

    (5)

    Prateće obrazovne mjere kojima se podupire distribucija potrebne su kako bi program u školama bio djelotvoran u postizanju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva povećanja potrošnje odabranih poljoprivrednih proizvoda i oblikovanja zdravije prehrane. S obzirom na njihovu važnost, takvim bi mjerama trebalo podupirati distribuciju voća i povrća u školama i distribuciju mlijeka u školama. Kao prateće obrazovne mjere, one su ključan alat za ponovno povezivanje djece s poljoprivredom i raznolikošću poljoprivrednih proizvoda Unije, a posebno s onima koji su proizvedeni u njihovoj regiji, uz pomoć, primjerice, stručnjaka za prehranu i poljoprivrednika. Kako bi se ostvarili ciljevi programa u školama, državama članicama trebalo bi dopustiti da u svoje mjere uključe širi raspon poljoprivrednih proizvoda kao i drugih lokalnih, regionalnih ili nacionalnih specijaliteta kao što su med, stolne masline i maslinovo ulje.

    (6)

    Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike, države članice trebale bi osigurati odgovarajuće sudjelovanje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u sastavljanju popisa proizvoda kojima se opskrbljuje ili odgovarajuće odbravanje tog popisa od strane tih tijela u skladu s nacionalnim postupcima.

    (7)

    Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba fondova Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu utvrđivanja troškova i mjera prihvatljivih za potporu Unije.

    (8)

    Potporu Unije trebalo bi dodjeljivati odvojeno za voće i povrće u školama te za mlijeko u školama u skladu s dobrovoljnim pristupom distribuciji. Tu potporu trebalo bi dodjeljivati svakoj državi članici uzimajući u obzir broj djece u dobi od šest do deset godina u toj državi članici i stupanj razvoja regija u toj državi članici kako bi se osiguralo dodjeljivanje više potpore slabije razvijenim regijama, manjim egejskim otocima i najudaljenijim regijama s obzirom na to da je u njima poljoprivredna diversifikacija ograničena i da u tim regijama često nije moguće pronaći određene proizvode, što za posljedicu ima veće troškove prijevoza i skladištenja. Osim toga, kako bi se državama članicama omogućilo zadržavanje opsega aktualnih programa za mlijeko u školama te s ciljem poticanja drugih država članica na pokretanje distribucije mlijeka, primjereno je kombinirati te kriterije s dosadašnjom upotrebom potpore Unije za opskrbu djece mlijekom i mliječnim proizvodima, uz iznimku Hrvatske za koju treba odrediti poseban iznos.

    (9)

    U interesu dobrog upravljanja i gospodarenja proračunom, države članice koje žele sudjelovati u distribuciji prihvatljivih proizvoda svake bi godine trebale podnijeti zahtjeve za potporu Unije.

    (10)

    Nacionalna ili regionalna strategija trebala bi biti uvjet za sudjelovanje države članice u programu u školama. Svaka država članica koja želi sudjelovati trebala bi predstaviti strategiju u obliku dokumenta koji obuhvaća razdoblje od šest godina i u kojem se iznose njezini prioriteti. Državama članicama trebalo bi dopustiti da redovito ažuriraju svoje strategije, osobito s obzirom na evaluacije i ponovne procjene prioriteta ili ciljeva te uspješnost njihovih programa. Nadalje, strategije mogu sadržavati specifične elemente povezane s provedbom programa u školama što će omogućiti državama članicama da ostvare učinkovitost u upravljanju, između ostalog, zahtjevima za dodjelu potpore.

    (11)

    Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivost potpore Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu obveze država članica da javnosti jasno predstave potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s promidžbenim alatima i, prema potrebi, zajedničkim znakom ili grafičkim elemenatima.

    (12)

    Kako bi se osigurala vidljivost programa u školama, države članice trebale bi u svojoj strategiji objasniti način na koji će osigurati dodanu vrijednost svojih programa, posebno ako se proizvodi koji se financiraju u okviru programa Unije konzumiraju istodobno kada i drugi obroci koji se djeci daju u obrazovnoj ustanovi. Kako bi se osiguralo postizanje edukativne svrhe programa Unije i njezina djelotvornost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu pravila o distribuciji proizvoda koji se financiraju u okviru programa Unije u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama i njihovu pripremu.

    (13)

    Kako bi se provjerila djelotvornost programa u školama u državama članicama, Unija bi trebala financirati inicijative za praćenje i evaluaciju postignutih rezultata, pri čemu se posebna pozornost posvećuje srednjoročnim promjenama u potrošnji.

    (14)

    Trebalo bi ukinuti načelo sufinanciranja za distribuciju voća i povrća u školama.

    (15)

    Ova Uredba ne bi trebala utjecati na podjelu regionalnih ili lokalnih nadležnosti u državama članicama.

    (16)

    Uredbu (EU) br. 1308/2013 i Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Kako bi se uzeo u obzir kalendar školske godine, nova pravila trebala bi se primjenjivati od 1. kolovoza 2017.,

    DONIJELI SU OVU UREDBU:

    Članak 1.

    Izmjene Uredbe (EU) br. 1308/2013

    Uredba (EU) br. 1308/2013 mijenja se kako slijedi:

    1.

    Dio II. glava I. poglavlje II. odjeljak 1. zamjenjuje se sljedećim:

    „Odjeljak 1.

    Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama

    Članak 22.

    Ciljna skupina

    Program potpore namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju prehrambenih navika djece usmjeren je na djecu koja redovito pohađaju vrtiće, predškole ili osnovnoškolske odnosno srednjoškolske obrazovne ustanove kojima upravljaju ili ih priznaju nadležna tijela država članica.

    Članak 23.

    Potpora za opskrbu voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi

    1.   Potpora Unije dodjeljuje se za djecu u obrazovnim ustanovama iz članka 22. za:

    (a)

    opskrbu prihvatljivim proizvodima iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka i njihovu distribuciju;

    (b)

    prateće obrazovne mjere; i

    (c)

    pokrivanje određenih povezanih troškova u vezi s opremom, promidžbom, praćenjem i evaluacijom te, ako ti troškovi nisu obuhvaćeni točkom (a) ovog podstavka, logistikom i distribucijom.

    Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje ograničenja za udio potpore Unije kojom se pokrivaju mjere i troškovi iz točaka (b) i (c) prvog podstavka ovog stavka.

    2.   Za potrebe ovog odjeljka:

    (a)

    ‚voće i povrće u školama’ znači proizvodi iz stavka 3. točke (a) i stavka 4. točke (a);

    (b)

    ‚mlijeko u školama’ znači proizvodi iz stavka 3. točke (b) i stavka 4. točke (b) kao i proizvodi iz Priloga V.

    3.   Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. (‚program u školama’) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

    (a)

    voće i povrće te svježi proizvodi iz sektora banana;

    (b)

    konzumno mlijeko i konzumno mlijeko bez laktoze.

    4.   Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

    (a)

    prerađeni proizvodi od voća i povrća, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (a);

    (b)

    sir, skuta, jogurt i drugi fermentirani ili zakiseljeni mliječni proizvodi bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, dodatno uz proizvode iz stavka 3. točke (b).

    5.   U slučajevima kada države članice smatraju da je to potrebno za ostvarivanje ciljeva programa u školama i ciljeva navedenih u strategijama iz stavka 8., one mogu dopuniti distribuciju proizvoda iz stavaka 3. i 4. proizvodima navedenima u Prilogu V.

    U takvim slučajevima potpora Unije isplaćuje se samo za mliječnu komponentu distribuiranog proizvoda. Ta mliječna komponenta ne smije biti manja od 90 % masenog udjela za proizvode kategorije I. iz Priloga V. i 75 % masenog udjela za proizvode kategorije II. iz Priloga V.

    Vijeće utvrđuje razinu potpore Unije za mliječnu komponentu u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

    6.   Proizvodi distribuirani u okviru programa u školama ne sadrže ništa od sljedećeg:

    (a)

    dodane šećere;

    (b)

    dodanu sol;

    (c)

    dodane masti;

    (d)

    dodana sladila;

    (e)

    dodane umjetne pojačivače arome od E 620 do E 650 kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (*).

    Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, svaka država članica može, nakon što dobije odgovarajuće odobrenje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u skladu sa svojim nacionalnim postupcima, odlučiti da prihvatljivi proizvodi iz stavaka 4. i 5. mogu sadržavati ograničene količine dodanog šećera, dodane soli i/ili dodanih masti.

    7.   Dodatno uz proizvode iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka države članice mogu predvidjeti uvrštenje drugih poljoprivrednih proizvoda u okvir pratećih obrazovnih mjera, a posebno onih navedenih u članku 1. stavku 2. točkama (g) i (v).

    8.   Kao uvjet za sudjelovanje u programu u školama država članica, prije svojeg sudjelovanja u programu u školama i potom svakih šest godina, na nacionalnoj ili regionalnoj razini izrađuje strategiju za provedbu programa. Strategiju može izmijeniti tijelo odgovorno za njezinu izradu na nacionalnoj ili regionalnoj razini, posebno s obzirom na praćenje i evaluaciju te postignute rezultate. U strategiji se utvrđuju barem potrebe koje treba zadovoljiti, rangiranje potreba u smislu prioriteta, ciljna skupina te očekivani rezultati koje treba postići i, ako su dostupni, kvantificirani ciljevi koje treba ostvariti u odnosu na početno stanje te utvrđuju najprikladniji instrumenti i djelovanja za postizanje tih ciljeva.

    Strategija može sadržavati određene elemente povezane s provedbom programa u školama, uključujući one namijenjene pojednostavnjenju upravljanja njime.

    9.   Države članice u svojim strategijama utvrđuju popis svih proizvoda kojima se opskrbljuje u okviru programa u školama bilo redovnom distribucijom ili u okviru pratećih obrazovnih mjera. Ne dovodeći u pitanje stavak 6., one bi trebale osigurati i odgovarajuće sudjelovanje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u sastavljanju tog popisa ili odgovarajuće odobravanje tog popisa od strane tih tijela u skladu s nacionalnim postupcima.

    10.   Kako bi osigurale djelotvornost programa u školama, države članice također predviđaju prateće obrazovne mjere, koje mogu uključivati, između ostalog, mjere i aktivnosti čiji je cilj ponovno povezati djecu s poljoprivredom kroz aktivnosti, kao što su posjeti poljoprivrednim gospodarstvima, i distribuciju šireg raspona poljoprivrednih proizvoda kako je navedeno u stavku 7. Te mjere također mogu biti osmišljene za obrazovanje djece o povezanim pitanjima, kao što su zdrave prehrambene navike, lokalni prehrambeni lanci, ekološki uzgoj, održiva proizvodnja ili borba protiv rasipanja hrane.

    11.   Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

    Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.

    Članak 23.a

    Odredbe o financiranju

    1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 250 milijuna EUR po školskoj godini.

    U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

    (a)

    za voće i povrće u školama: 150 milijuna EUR po školskoj godini;

    (b)

    za mlijeko u školama: 100 milijuna EUR po školskoj godini.

    2.   Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se svakoj državi članici uzimajući u obzir sljedeće:

    (a)

    broj djece u dobi od šest do deset godina u dotičnoj državi članici;

    (b)

    stupanj razvoja regija u dotičnoj državi članici kako bi se osiguralo dodjeljivanje više potpore slabije razvijenim regijama i manjim egejskim otocima u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 229/2013; i

    (c)

    za mlijeko u školama, dodatno uz kriterije iż točaka (a) i (b), dosadašnju upotrebu potpore Unije za opskrbu djece mlijekom i mliječnim proizvodima.

    Dodijeljenim sredstvima za dotične države članice osigurava se dodjeljivanje više potpore najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a kako bi se u obzir uzela posebna situacija tih regija u vezi s nabavom proizvoda i promicala takva nabava među najudaljenijim regijama koje se, u zemljopisnom smislu, nalaze blizu jedna drugoj.

    Dodijeljenim sredstvima za mlijeko u školama koja proizlaze iz primjene kriterija utvrđenih u ovom stavku osigurava se da sve države članice imaju pravo primiti, po djetetu iz dobne skupine navedene u prvom podstavku točki (a), barem najmanji iznos potpore Unije. Taj iznos ne smije biti manji od prosječnog korištenja potpore Unije po djetetu u svim državama članicama u okviru programa mlijeka u školama koji se primjenjivao prije 1. kolovoza 2017.

    Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere o utvrđivanju okvirnih i konačnih dodijeljenih sredstava i o preraspodjeli potpore Unije za voće i povrće u školama te mlijeko u školama.

    3.   Države članice koje žele sudjelovati u programu u školama svake godine podnose svoj zahtjev za potporu Unije, navodeći zatraženi iznos za voće i povrće u školama te zatraženi iznos za mlijeko u školama koje žele distribuirati.

    4.   Ne premašujući ukupnu granicu od 250 milijuna EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.

    Taj postotak može se povećati na 25 % za države članice s najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a i u drugim odgovarajuće opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi kada se države članice trebaju suočiti s posebnom situacijom na tržištu u sektoru obuhvaćenom programom u školama, svojim posebnim zabrinutostima u vezi s niskom potrošnjom jedne od skupina proizvoda ili drugim društvenim promjenama.

    Prijenosi se mogu izvršiti:

    (a)

    prije utvrđivanja konačnih dodijeljenih sredstava za sljedeću školsku godinu, među okvirnim dodijeljenim sredstvima države članice; ili

    (b)

    nakon početka školske godine, među konačnim dodijeljenim sredstvima države članice ako su takva dodijeljena sredstva određena za dotičnu državu članicu.

    Prijenosi iz trećeg podstavka točke (a) ne mogu se izvršiti iz okvirnih dodijeljenih sredstava za skupinu proizvoda za koje dotična država članica zatraži iznos koji premašuje njezina okvirna dodijeljena sredstva. Države članice priopćuju Komisiji iznos svih prijenosa među okvirnim dodijeljenim sredstvima.

    5.   Programom u školama ne dovodi se u pitanje nijedan zasebni nacionalni program u školama koji je u skladu s pravom Unije. Potpora Unije predviđena u članku 23. može se upotrijebiti za proširenje opsega ili povećanje djelotvornosti postojećih nacionalnih programa u školama ili programa distribucije u školama kojima se predviđa opskrba voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, ali ona ne zamjenjuje financiranje tih postojećih nacionalnih programa, uz iznimku besplatne distribucije obroka djeci u obrazovnim ustanovama. Ako država članica odluči proširiti opseg postojećeg nacionalnog programa u školama ili ga učiniti djelotvornijim podnošenjem zahtjeva za potporu Unije, ona u strategiji iz članka 23. stavka 8. navodi način na koji će to ostvariti.

    6.   Države članice mogu, dodatno uz potporu Unije, dodijeliti nacionalnu potporu za financiranje programa u školama.

    Države članice mogu financirati tu potporu pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.

    7.   Unija također može financirati, na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013, mjere informiranja, promidžbe, praćenja i evaluacije povezane s programom u školama, uključujući mjere za podizanje svijesti javnosti o ciljevima programa i povezanim mjerama umrežavanja čiji je cilj razmjena iskustva i najboljih praksi kako bi se olakšali provedba programa i upravljanje njime.

    Komisija može u skladu s člankom 24. stavkom 4. ove Uredbe osmisliti zajednički znak ili grafičke elemente kako bi ojačala vidljivost programa u školama.

    8.   Države članice koje sudjeluju u programu u školama predstavljaju javnosti, u školskim prostorijama ili na drugim relevantnim mjestima, svoju uključenost u program i činjenicu da ga subvencionira Unija. Države članice mogu se koristiti svim primjerenim promidžbenim alatima koji mogu uključivati plakate, specijalizirane internetske stranice, informativne grafičke materijale te informacije i kampanje za podizanje svijesti. Države članice osiguravaju dodanu vrijednost i vidljivost Unijinog programa u školama u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

    Članak 24.

    Delegirane ovlasti

    1.   Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike djece te osiguralo da je potpora u okviru programa u školama usmjerena na djecu u ciljnoj skupini iz članka 22., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s pravilima o:

    (a)

    dodatnim kriterijima povezanima s prihvatljivošću ciljne skupine iz članka 22.;

    (b)

    odobravanju i odabiru podnositelja zahtjeva za potporu od strane država članica;

    (c)

    izradi nacionalnih ili regionalnih strategija te pratećim obrazovnim mjerama.

    2.   Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba sredstava Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:

    (a)

    utvrđivanju troškova i mjera prihvatljivih za potporu Unije;

    (b)

    obvezi država članica da prate i evaluiraju djelotvornost svojeg programa u školama.

    3.   Kako bi uzela u obzir znanstvena dostignuća, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi dopunila popis umjetnih pojačivača arome iz članka 23. stavka 6. prvog podstavka točke (e).

    Kako bi osigurala da proizvodi distribuirani u skladu s člankom 23. stavcima 3., 4. i 5. ispunjavaju ciljeve programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi utvrdila najviše razine za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće koje države članice mogu dopustiti na temelju članka 23. stavka 6. drugog podstavka i koje su tehnički potrebne za pripremu ili proizvodnju prerađenih proizvoda.

    4.   Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivosti potpore Unije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica koje sudjeluju u programu u školama zahtijeva da javnosti jasno predstave činjenicu da primaju potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s:

    (a)

    prema potrebi, utvrđivanjem posebnih kriterija u vezi s prezentacijom, sastavom, veličinom i izgledom zajedničkog znaka ili grafičkih elemenata;

    (b)

    posebnim kriterijima povezanima s upotrebom promidžbenih alata.

    5.   Kako bi se osigurala dodana vrijednost i vidljivost programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila o distribuciji proizvoda u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

    6.   Uzimajući u obzir da je potrebno osigurati da se potpora Unije odražava u cijeni po kojoj su proizvodi dostupni u okviru programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica zahtijeva da u svojim strategijama objasne način na koji će to ostvariti.

    Članak 25.

    Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

    Komisija može provedbenim aktima donijeti mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka, uključujući one o:

    (a)

    informacijama koje moraju sadržavati strategije država članica;

    (b)

    zahtjevima za dodjelu potpore i plaćanjima, uključujući pojednostavnjenje postupaka koji proizlaze iz zajedničkog okvira za program u školama;

    (c)

    metodama predstavljanja javnosti programa u školama i odgovarajućim mjerama umrežavanja u pogledu programa u školama;

    (d)

    podnošenju, formatu i sadržaju godišnjih zahtjeva za dodjelu potpore, izvješćima o praćenju i evaluaciji koja sastavljaju države članice koje sudjeluju u školskom programu;

    (e)

    primjeni članka 23.a stavka 4., između ostalog, o rokovima za prijenose i podnošenju, formatu te sadržaju obavijesti o prijenosu.

    Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

    (*)  Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).”"

    2.

    Članak 217. zamjenjuje se sljedećim:

    „Članak 217.

    Nacionalna plaćanja za distribuciju proizvoda djeci

    Države članice mogu izvršavati nacionalna plaćanja za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama skupinama prihvatljivih proizvoda iz članka 23., za prateće obrazovne mjere povezane s takvim proizvodima i za povezane troškove iz članka 23. stavka 1. točke (c).

    Države članice mogu financirati ta plaćanja pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.”

    3.

    U članku 225. dodaju se sljedeće točke:

    „(e)

    do 31. srpnja 2023., o primjeni kriterija za dodjeljivanje iz članka 23.a stavka 2.;

    (f)

    do 31. srpnja 2023., o učinku prijenosâ iz članka 23.a stavka 4. na djelotvornost programa u školama u odnosu na distribuciju voća i povrća u školama te mlijeka u školama.”

    4.

    Prilog V. zamjenjuje se sljedećim:

    „PRILOG V.

    PROIZVODI IZ ČLANKA 23. STAVKA 5.

    Kategorija I.

    Fermentirani mliječni proizvodi bez voćnog soka, prirodno aromatizirani

    Fermentirani mliječni proizvodi s voćnim sokom, prirodno aromatizirani ili nearomatizirani

    Napici na bazi mlijeka s kakaom, voćnim sokom ili prirodno aromatizirani

    Kategorija II.

    Fermentirani ili nefermentirani mliječni proizvodi s voćem, prirodno aromatizirani ili nearomatizirani”.

    Članak 2.

    Izmjena Uredbe (EU) br. 1306/2013

    U članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013, točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

    „(d)

    Financijski doprinos Unije mjerama koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača kako je navedeno u članku 220. Uredbe (EU) br. 1308/2013.”

    Članak 3.

    Stupanje na snagu i primjena

    Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Primjenjuje se od 1. kolovoza 2017.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Strasbourgu 11. svibnja 2016.

    Za Europski parlament

    Predsjednik

    M. SCHULZ

    Za Vijeće

    Predsjednica

    J.A. HENNIS-PLASSCHAERT


    (1)  SL C 451, 16.12.2014., str. 142.

    (2)  SL C 415, 20.11.2014., str. 30.

    (3)  Stajalište Europskog parlamenta od 8. ožujka 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 11. travnja 2016.

    (4)  Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.).

    (5)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).


    Top