Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32010R1030

    Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1030/2010 od 17. studenoga 2010. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog polietilen tereftalata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

    SL L 300, 17.11.2010, p. 1–15 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (HR)

    Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 18/11/2015

    ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2010/1030/oj

    11/Sv. 79

    HR

    Službeni list Europske unije

    110


    32010R1030


    L 300/1

    SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


    PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1030/2010

    od 17. studenoga 2010.

    o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenog polietilen tereftalata podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009

    VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9. i članak 11. stavak 2.,

    uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Europska komisija (Komisija) nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

    budući da:

    A.   POSTUPAK

    1.   Mjere na snazi

    (1)

    Vijeće je, nakon antidampinškog ispitnog postupka (početni ispitni postupak), Uredbom (EZ) br. 1467/2004 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenog polietilen tereftalata (PET) podrijetlom iz, između ostalog, Narodne Republike Kine (konačne antidampinške mjere). Razine uvedene pristojbe bile su do 22,9 % što je odgovaralo 184 EUR/tona za uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dotična zemlja” ili „NRK”).

    (2)

    Nakon „revizije u vezi s novim izvoznikom” prema članku 11. stavku 4. Osnovne uredbe, Vijeće je Uredbom (EZ) br. 2167/2005 (3) izmijenilo Uredbu (EZ) br. 1467/2004.

    2.   Zahtjev za reviziju

    (3)

    Nakon objavljivanja obavijesti o skorom isteku (4) konačnih antidampinških mjera na snazi, Komisija je 13. svibnja 2009. primila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je uložio Odbor za polietilen tereftalat Plastics Europe (podnositelj zahtjeva) u ime proizvođača koji predstavljaju većinski dio, u ovom slučaju preko 50 %, ukupne proizvodnje PET-a u Uniji.

    (4)

    Zahtjev za reviziju nakon isteka mjera temeljio se na tome da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete industriji Unije.

    (5)

    Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere. Zato je 18. kolovoza 2009. Komisija najavila objavom o pokretanju postupka (5) (obavijest o pokretanju postupka) pokretanje revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe.

    3.   Usporedni postupci

    (6)

    Napominje se da je 3. rujna 2009. Komisija također najavila pokretanje antidampinškog postupka (6) prema članku 5. Osnovne uredbe i postupka protiv subvencioniranog uvoza (7) prema članku 10. Uredbe Vijeća (EZ) 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (8) u vezi uvoza određenog PET-a podrijetlom iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    (7)

    Komisija je uvela konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenog polietilen tereftalata podrijetlom iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata Uredbom (EU) br. 857/2010 objavljenom 29. rujna 2010. (9). U isto vrijeme Komisija je prekinula antidampinški postupak (10).

    4.   Ispitni postupak

    4.1.   Razdoblje ispitnog postupka

    (8)

    Ispitni postupak u vezi nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. („razdoblje revizije ispitnog postupka” ili „RRIP”). Ispitivanje kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 2006. do kraja RRIP-a (razmatrano razdoblje).

    4.2.   Stranke na koje se odnosi ispitni postupak

    (9)

    Komisija je službeno obavijestila o pokretanju revizije nakon isteka mjere proizvođače koji su izjavili prigovor, ostale poznate proizvođače iz Unije, uvoznike/trgovce, korisnike za koje se zna da se to na njih odnosi i njihova udruženja, proizvođače izvoznike i predstavnike dotične zemlje izvoznice. Zainteresirane stranke dobile su priliku iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

    (10)

    Svim zainteresiranim strankama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, odobrena je rasprava.

    (11)

    S obzirom na veliki broj proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika i uvoznika, smatralo se primjerenim, u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe, ispitati treba li koristiti odabir uzoraka. Kako bi se omogućilo Komisiji da odluči je li odabir uzoraka neophodan i, ako jest, da odabere uzorak, gore navedene stranke bile su zamoljene da se jave unutar 15 dana od početka revizije i dostave Komisiji podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

    (12)

    Četrnaest proizvođača izvoznika dostavilo je zatražene informacije i pristalo na uključenje u odabir uzorka. Na temelju podataka koje je dobila od proizvođača iz Unije koji surađuju Komisija je odabrala uzorak od pet proizvođača iz Unije koji čine 65 % prodaje nepovezanim kupcima u EU-u svih proizvođača iz Unije koji surađuju.

    (13)

    Budući da su samo dvojica proizvođača izvoznika dostavila zatražene podatke, nije bilo potrebno odabrati uzorak.

    (14)

    Samo je jedan uvozni zastupnik dostavio zatražene informacije i pristao na uključenje u odabir uzorka. Zato odabir uzoraka u pogledu nepovezanih uvoznika nije bio potreban.

    (15)

    Komisija je poslala upitnike proizvođačima iz Unije u uzorku, proizvođačima izvoznicima i svim korisnicima za koje se znalo da se to na njih odnosi, te svim ostalima koji su se javili u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka. Upitnici su također poslani poznatim proizvođačima u SAD-u (predviđena analogna zemlja).

    (16)

    Odgovore na upitnik poslalo je pet proizvođača iz Unije u uzorku, sedam korisnika u Uniji, tri dobavljača sirovina i dva proizvođača u SAD-u. Osim toga, sedam proizvođača iz Unije koji surađuju dostavilo je zatražene opće podatke za analizu štete. Kineski proizvođači izvoznici, međutim, nisu dostavili odgovore na upitnik.

    (17)

    Tijekom ispitnog postupka, jedan od petorice proizvođača iz Unije u uzorku nije mogao dostaviti sve zatražene podatke te je uzorak, stoga, smanjen na četiri proizvođača koji čine 47 % prodaje svih proizvođača koji surađuju.

    (18)

    Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i nastale štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

    (a)

    Proizvođači iz Unije

    Novapet SA, Španjolska,

    Equipolymers SRL, Italija,

    UAB Orion Global PET (Indorama), Litva,

    UAB Neo Group, Litva;

    (b)

    Korisnici u Uniji:

    Puccetti, Italija;

    (c)

    Proizvođači u SAD-u

    M & G Polymers USA, LLC, SAD,

    StarPet Inc., SAD.

    B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

    (19)

    Dotični proizvod isti je kao i u početnom ispitnom postupku, odnosno polietilen tereftalat viskoznosti 78 ml/g ili više, prema normi ISO 1628-5, trenutačno obuhvaćen oznakom KN 3907 60 20 i podrijetlom iz NRK-a.

    (20)

    Revizija ispitnog postupka potvrdila je nalaz iz početnog ispitnog postupka da dotični proizvod i proizvodi koje proizvode i prodaju proizvođači izvoznici na svojim domaćim tržištima i u treće zemlje, kao i proizvodi koje proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička i kemijska obilježja i namjene. Stoga se ti proizvodi ne smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

    C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

    1.   Uvodne napomene

    (21)

    Kako je gore navedeno, nije bilo potrebno primijeniti odabir uzoraka za proizvođače izvoznike u NRK-u.

    (22)

    U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, ispitivalo se bi li bilo vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga.

    2.   Damping uvoza tijekom RRIP-a

    (23)

    S obzirom na izostanak značajnog obujma uvoza iz NRK-a u Uniju, isti nije bio osnova za reprezentativni nalaz dampinga. Stoga nije izvršen izračun dampinga na osnovi izvoznih cijena iz NRK te se ispitni postupak zato usmjerio na vjerojatnost ponavljanja dampinga.

    3.   Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage

    (24)

    S obzirom na činjenicu da je ni jedan proizvođač izvoznik u NRK-u nije surađivao u ovom ispitnom postupku, donji zaključci oslanjaju se na podatke dostupne u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, odnosno podacima Eurostata i revizijskom zahtjevu.

    3.1.   Odnos između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u treće zemlje

    (25)

    Budući da ni jedan proizvođač izvoznik u NRK-u nije surađivao, domaće prodajne cijene treće zemlje tržišnoga gospodarstva uspoređene su s izvoznim cijenama iz NRK-a u treće zemlje u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

    (26)

    Budući da je NRK gospodarstvo u tranziciji te u skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost morala se utvrditi na temelju cijene ili izračunate uobičajene vrijednosti dobivene u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva (analogna zemlja), ili cijene iz analogne zemlje u ostale zemlje, uključujući Uniju, ili, kada to nije moguće, na bilo kojoj drugoj objektivnoj osnovi, uključujući cijenu koja je plaćena ili koju treba platiti u Uniji za istovjetni proizvod, prema potrebi, valjano prilagođenu kako bi uključivala objektivnu profitnu maržu.

    (27)

    U obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je korištenje SAD-a kao primjerene analogne zemlje za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK, a zainteresirane stranke pozvane su da komentiraju primjerenost odabira. U tom pogledu nisu primljeni nikakvi komentari ili prigovori od bilo koje zainteresirane stranke. SAD se koristio kao analogna zemlja u početnom ispitnom postupku. Stoga se smatralo da je SAD odgovarajuća analogna zemlja.

    (28)

    Prema članku 2. stavku 7. Osnovne uredbe uobičajena je vrijednost utvrđena na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača u analognoj zemlji, odnosno na temelju cijena koje su plaćene ili koje treba platiti na domaćem tržištu u SAD-u za vrste proizvoda za koje je utvrđeno da se prodaju u uobičajenom tijeku trgovine.

    (29)

    Kao rezultat toga, uobičajena vrijednost utvrđena je kao ponderirana prosječna domaća prodajna cijena za nepovezane kupce proizvođača koji surađuju u SAD-u.

    (30)

    Najprije je utvrđeno za svakog od dvojice američkih proizvođača izvoznika koji surađuju je li njihova ukupna domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, odnosno je li predstavljala najmanje 5 % ili više ukupnog obujma prodaje dotičnog proizvoda izvezenog u Uniju. Domaća prodaja oba američka proizvođača smatrala se dostatno reprezentativnom tijekom razdoblja ispitnog postupka.

    (31)

    Komisija je naknadno ispitala može li se smatrati da se domaća prodaja istovjetnog proizvoda obavlja u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu za istovjetni proizvod prodan na američkom tržištu tijekom RRIP-a.

    (32)

    Budući da je obujam profitabilne prodaje istovjetnog proizvoda činio manje od 80 % ukupnog obujma prodaje istovjetnog proizvoda, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni, izračunanoj kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje.

    (33)

    Kako je gore objašnjeno, u izostanku značajnog obujma uvoza i u pogledu izostanka bilo kakve suradnje kineskih proizvođača izvoznika, izvozna cijena ispitivala se na temelju kineske izvozne statistike o količini i vrijednosti izvoza iz NRK-a na tri najvažnija izvozna tržišta (Japan, Ukrajina i Sjedinjene Države), što su najbolji dostupni podaci u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Izvoz na navedena tržišta činio je približno 50 % kineskog izvoza proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom.

    (34)

    Statistički podaci o kineskom izvozu pokazali su da su izvozne cijene u gore navedene treće zemlje bile niže od utvrđene uobičajene vrijednosti za NRK. Štoviše, ispitnim je postupkom utvrđeno da se općenito razlika u cijeni kretala u RRIP-u između 14 % i 38 %. To ukazuje na vjerojatnost ponavljanja dampinga na izvoz u Uniju u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

    3.2.   Rezervni kapacitet

    (35)

    U izostanku ostalih podataka koje se odnose na proizvodnju i kapacitet, analiza je izvršena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe na temelju podataka sadržanih u revizijskom zahtjevu.

    (36)

    Na temelju raspoloživih podataka te u izostanku bilo kakvih podataka koji bi ukazivali na suprotno, proizvodni kapacitet u NRK-u povećao se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom RRIP-a iskorištenost kapaciteta bila je na razini od oko 72 %. Stoga su rezervni kapaciteti bili značajni i premašivali su 700 000 tona. Aktiviranjem navedenih rezervnih kapaciteta kineska proizvodnja mogla bi opskrbljivati do 23 % potrošnje Unije.

    (37)

    Nadalje, budući da se očekuje povećanje proizvodnih kapaciteta u NRK-u po znatno većoj stopi od domaće potražnje, predviđa se da će velik dio povećanja proizvodnje biti izvozno orijentiran.

    4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

    (38)

    S obzirom na to da su cijene izvoza proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom na glavna kineska izvozna tržišta niže od uobičajene vrijednosti tijekom RRIP-a te na temelju rastućih rezervnih kapaciteta, vjerojatno je da bi se obujam kineskog izvoza u EU povećao ako se dopusti da mjere prestanu vrijediti.

    (39)

    U svijetlu gore navedenog, postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

    D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

    (40)

    Tijekom RIP-a, istovjetni proizvod proizvodilo je 17 proizvođača u Uniji. Stoga se smatra da proizvodnja navedenih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju te, za ostale proizvođače iz Unije, na temelju podataka iz revizijskog zahtjeva) čini proizvodnju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

    (41)

    Od navedenih 17 proizvođača, u ispitnom je postupku surađivalo njih 12. Za navedenih je 12 proizvođača utvrđeno da čine većinski udio, u ovom slučaju više od 80 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Stoga navedenih 12 proizvođača koji surađuju predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industriju Unije”. Preostale proizvođače iz Unije daje se u tekstu navodi kao „ostale proizvođače iz Unije”. Navedeni ostali proizvođači iz Unije nisu aktivno podržali niti se suprotstavili pritužbi.

    (42)

    Za potrebe analize štete, pokazatelji štete utvrđeni su na sljedeće dvije razine:

    makroekonomski elementi (proizvodnja, kapacitet, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zapošljavanje, produktivnost, prosječne jedinične cijene i visina dampinških marža te oporavak od učinaka prošlog dampinga) ocjenjivali su se na razini cjelokupne proizvodnje Unije na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji su se javili u kontekstu odabira uzoraka te na procjeni na temelju podataka iz revizijskog zahtjeva za ostale proizvođače iz Unije,

    analiza mikroekonomskih elemenata (zalihe, plaće, profitabilnost, povrat ulaganja, novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala i ulaganja) izvršena je za proizvođače iz Unije u uzorku na temelju njihovih podataka.

    (43)

    Napominje se da se tržište EU-a PET-a odlikuje relativno velikim brojem proizvođača koji su obično dio većih grupacija sa sjedištima izvan EU-a. Tržište je u postupku konsolidacije s brojnim preuzimanjima i prekidima rada. Primjerice, od 2009. zatvoreni su pogoni za proizvodnju PET-a društava Tergal Fibers (Francuska), Invista (Njemačka) i Artenius (Ujedinjena Kraljevina), dok je Indorama preuzela nekadašnje pogone društva Eastman u Ujedinjenoj Kraljevini i Nizozemskoj.

    E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

    1.   Potrošnja Unije

    (44)

    Potrošnja Unije utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, podataka o obujmu uvoza za tržište Unije dobivenih od Eurostata te, što se tiče ostalih proizvođača iz Unije, iz procjena na temelju revizijskog zahtjeva.

    (45)

    Potrošnja Unije proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom povećala se između 2006. i RRIP-a za 11 %. Točnije, očita potražnja rasla je u 2007. za 8 %, neznatno se smanjila između 2007. i 2008. (za 2 postotna boda) te se povećala za daljnjih 5 postotnih bodova između 2008. i RRIP-a.

    Tablica 1.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Ukupna potrošnja u EU-a (u tonama)

    2 709 400

    2 936 279

    2 868 775

    2 996 698

    Indeks (2006. = 100)

    100

    108

    106

    111

    Izvor: odgovori na upitnik, podaci Eurostata i revizijski zahtjev.

    2.   Obujam i tržišni udio i cijene uvoza iz Narodne Republike Kine

    (46)

    Obujam dampinškog uvoza dotičnog proizvoda u EU ostao je relativno mali te se čak smanjio u razmatranom razdoblju. Isti je dosegao 13 483 tone u RRIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 0,4 %. Cijene kineskog uvoza ostale su stabilne između 2006. i 2008., nakon čega su se naglo smanjile na 897 EUR/tona na razini CIF u RRIP-u, odnosno za 12 postotnih bodova u odnosu na cijene tijekom 2008.

    Tablica 2.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Obujam uvoza iz NRK-a (u tonama)

    16 425

    20 159

    18 001

    13 483

    Indeks (2006. = 100)

    100

    123

    110

    82

    Tržišni udio uvoza iz NRK-a

    0,6  %

    0,7  %

    0,6 %

    0,4  %

    Cijena uvoza (EUR/tona)

    1 011

    1 008

    1 020

    897

    Indeks (2006. = 100)

    100

    100

    101

    89

    Izvor: Eurostat.

    3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

    (a)   Uvoz iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata

    (47)

    Kako se navodi gore, u uvodnoj izjavi 6. i dalje, antidampinški postupak i postupak protiv subvencioniranog uvoza u vezi uvoza PET-a iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata provedeni su usporedno s trenutačnom revizijom.

    (48)

    Obujam uvoza iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata u EU značajno se povećao u razmatranom razdoblju te je dosegao 304 202 tone u RRIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 10,2 %. Cijene navedenog uvoza bile su niže čak i od cijena uvoza iz NRK-a.

    Tablica 3.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Obujam uvoza iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata (u tonama)

    55 939

    67 067

    218 248

    304 202

    Indeks (2006. = 100)

    100

    120

    390

    544

    Tržišni udio uvoza iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata

    2,1  %

    2,3  %

    7,6  %

    10,2  %

    Cijena uvoza (EUR/tona)

    1 030

    1 023

    1 015

    882

    Izvor: Eurostat.

    (b)   Uvoz iz Republike Koreje

    (49)

    Republika Koreja podliježe antidampinškim pristojbama od 2000. Međutim, dva korejska trgovačka društva podliježu nultoj antidampinškoj pristojbi te je ispitnim postupkom utvrđeno da je uvoz iz Republike Koreje i dalje na visokoj razini te se značajno povećao u razmatranom razdoblju. Korejski uvoz povećao se za skoro 150 % između 2006. i RRIP-a, a njegov se tržišni udio povećao s 3,5 % u 2006. na 7,7 % u RRIP-u.

    Tablica 4.

     

    2006.

    2007.

    2008

    RRIP

    Obujam uvoza iz Južne Koreje (u tonama)

    94 023

    130 994

    177 341

    231 107

    Indeks (2006. = 100)

    100

    139

    189

    246

    Tržišni udio uvoza iz Južne Koreje

    3,5  %

    4,5  %

    6,2  %

    7,7  %

    Cijena uvoza (EUR/tona)

    1 084

    1 071

    1 063

    914

    Izvor: Eurostat.

    (50)

    Prosječna cijena korejskog uvoza općenito je ostala neznatno veća od prosječnih cijena proizvođača iz Unije. Međutim, korejske cijene bile su veće od prosječnih cijena iz NRK-a.

    (c)   Uvoz iz ostalih trećih zemalja koje nisu gore navedene

    (51)

    Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja dotičnog proizvoda u EU neznatno se povećao u razmatranom razdoblju te je dosegao 428 396 tona u RRIP-u, što odgovara tržišnom udjelu od 14,3 %. Cijene navedenog uvoza relativno su visoke i iznad cijena iz NRK-a te zemalja u usporednim ispitnim postupcima, kao i iznad prosječne razine cijena industrije Unije.

    Tablica 5.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja (u tonama)

    337 036

    407 253

    344 626

    428 396

    Indeks (2006. = 100)

    100

    121

    102

    127

    Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja

    12,4  %

    13,9  %

    12,0  %

    14,3 %

    Cijena uvoza (EUR/tona)

    1 159

    1 127

    1 135

    978

    Izvor: Eurostat.

    (52)

    Iz gore navedenog može se zaključiti da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije imao negativan utjecaj na stanje industrije Unije.

    4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

    (53)

    Prema članku 3. stavku 5. Osnovne uredbe, ispitani su svi gospodarski čimbenici i pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

    4.1.   Makroekonomski elementi

    (a)   Proizvodnja

    (54)

    Proizvodnja Unije se smanjila za 4 % između 2006. i RIP-a. Točnije, povećala se za 5 % u 2007. na oko 2 570 000 tona, ali je naglo pala za 10 postotnih bodova u 2008. u usporedni s 2007. te je neznatno narasla za 1 postotni bod između 2008. i RRIP-a, kada je dosegla oko 2 300 000 tona.

    Tablica 6.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Proizvodnja (u tonama)

    2 439 838

    2 570 198

    2 327 169

    2 338 577

    Indeks (2006. = 100)

    100

    105

    95

    96

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (b)   Proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

    (55)

    Proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije povećao se za 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Točnije, povećao se za 1 % u 2007., za daljnjih postotnih bodova u 2008. te za daljnjih 9 postotnih bodova u RRIP-u.

    Tablica 7.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Proizvodni kapacitet (u tonama)

    2 954 089

    2 971 034

    3 118 060

    3 385 738

    Indeks (2006. = 100)

    100

    101

    106

    115

    Iskorištenost kapaciteta

    83  %

    87  %

    75  %

    69  %

    Indeks (2006. = 100)

    100

    105

    90

    84

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (56)

    Iskorištenost kapaciteta bila je 83 % u 2006., narasla je na 87 % u 2007., ali se potom smanjila na 75 % u 2008. te na samo 69 % u RRIP-u. Pad stope iskorištenosti u 2008. i RRIP-u odražavao je smanjenu proizvodnju i povećani proizvodni kapacitet u ovom razdoblju.

    (c)   Obujam prodaje

    (57)

    Obujam prodaje proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima na tržištu Unije blago se smanjio u razmatranom razdoblju. Prodaja se povećala za 5 % u 2007., ali je u sljedećoj godini blago pala ispod razine iz 2006., dok je RRIP-u bila 3 % niža nego u 2006. te je iznosila približno 2 100 000 tona. S obzirom na ograničeni obujam zaliha, razvoj prodaje jasno odražava razvoj proizvodnje.

    Tablica 8.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Prodaja EU-a (u tonama)

    2 202 265

    2 318 567

    2 171 203

    2 133 787

    Indeks (2006. = 100)

    100

    105

    99

    97

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (d)   Tržišni udio

    (58)

    Tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz Unije izgubili su 10 postotnih bodova tržišnog udjela koji se smanjio s 85 u 2006. na 75 % u RRIP-u. Navedeni gubitak tržišnog udjela odražava činjenicu da je, unatoč porastu potrošnje, prodaja industrije Unije pala za 3 % u razmatranom razdoblju. Napominje se da je navedeno padajuće kretanje također utvrđeno za proizvođače iz Unije u uzorku.

    Tablica 9.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Tržišni udio proizvođača iz Unije

    84,9  %

    83,2  %

    79,8  %

    75,1 %

    Indeks (2006. = 100)

    100

    98

    94

    88

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev i Eurostat.

    (e)   Rast

    (59)

    Između 2006. i RRIP-a, dok se potrošnja Unije povećala za 11 %, obujam prodaje proizvođača iz Unije na tržištu Unije smanjio se za 3 %, dok se tržišni udio proizvođača iz Unije smanjio za 10 postotnih bodova. Stoga se zaključuje da industrija Unije nije mogla imati koristi ni od kakvog rasta tržišta.

    (f)   Zaposlenost

    (60)

    Razina zaposlenosti proizvođača iz Unije pokazuje pad os 15 % između 2006. i RRIP-a. Točnije, broj zaposlenih značajno se smanjio s 2 400 u 2006. na 2 100 u 2007., odnosno za 13 % te je ostalo blizu navedene razine u 2008. i u RRIP-u. Pad u 2007. uzrokovan je naporima za restrukturiranje brojnih proizvođača iz EU-a.

    Tablica 10.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Zaposlenost (osobe)

    2 410

    2 100

    2 060

    2 057

    Indeks (2006. = 100)

    100

    87

    85

    85

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (g)   Produktivnost

    (61)

    Produktivnost zaposlenika proizvođača iz Unije, mjerena kao proizvodnja (u tonama) po zaposleniku po godini, porasla je za 12 % u razmatranom razdoblju. Navedeno odražava činjenicu da se proizvodnja smanjivala sporije nego razina zaposlenosti te je isto pokazatelj povećane učinkovitosti proizvođača iz Unije. Navedeno je posebno očito u 2007. kada se proizvodnja povećala dok se razina zaposlenosti smanjila, a produktivnost je bila 21 % veća nego u 2006.

    Tablica 11.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

    1 013

    1 224

    1 130

    1 137

    Indeks (2006. = 100)

    100

    121

    112

    112

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (h)   Čimbenici koji utječu na prodajne cijene

    (62)

    Godišnje prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije na tržištu Unije za nepovezane kupce ostale su stabilne između 2006. i 2008. na približno 1 100 EUR/tona. U RRIP-u godišnja prosječna prodajna cijena smanjila se za 12 % i dosegla je 977 EUR/tona. Godišnja prosječna prodajna cijena ne odražava mjesečne niti dnevne fluktuacije cijena PET-a na europskom (i svjetskom) tržištu, ali se smatra dostatnom za uvid u kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Prodajne cijene PET-a obično slijede kretanja cijena njegovih glavnih sirovina (pretežno čiste tereftalne kiseline – PTA – i monoetilenglikola – MEG) zato što isti čine do 80 % ukupnog troška PET-a.

    Tablica 12.

     

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Jedinična cijena na tržištu EU-a (EUR/tona)

    1 110

    1 105

    1 111

    977

    Indeks (2006. = 100)

    100

    100

    100

    88

    Izvor: odgovori na upitnik i revizijski zahtjev.

    (i)   Visina dampinške marže i oporavak od prošlog dampinga

    (63)

    Podsjeća se da zbog trenutačno vrlo malog obujma uvoza PET-a iz NRK-a nije izvršen izračun dampinga. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 39., vjerojatnost ponavljanja dampinga utvrđena je na temelju cijena trećim državama i viška kapaciteta. Što se tiče oporavka od prošlog dampinga, važno je podsjetiti da se nakon uvođenja konačnih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a industrija Unije suočila sa subvencioniranim uvozom iz Irana, Pakistana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je dovelo do uvođenja privremenih kompenzacijskih mjera u lipnju 2010. (11). Stoga se nije mogao utvrditi nikakav stvarni oporavak od prošlog dampinga te se smatra da je industrija Unije i dalje osjetljiva na štetni učinak bilo kakvog dampinškog uvoza na tržište Unije.

    4.2.   Mikroekonomski elementi

    (a)   Zalihe

    (64)

    Razina završnih zaliha proizvođača u uzorku smanjila se 2006. i RRIP-a za 22 %. Napominje se da zalihe čine manje od 5 % godišnje proizvodnje te je, stoga, važnost ovog pokazatelja u analizi štete ograničena.

    Tablica 13.

    Uzorak

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Završne zalihe (u tonama)

    61 374

    57 920

    46 951

    47 582

    Indeks (2006. = 100)

    100

    94

    77

    78

    Izvor: odgovori na upitnik.

    (b)   Plaće

    (65)

    Godišnji trošak rada povećao se za 11 % između 2006. i 2007., prije smanjenja za 2 postotna boda u 2008. u usporedbi s 2007. te daljnjih 9 postotnih bodova u RRIP-u u usporedbi s 2008., čime je dosegao isti razinu kao i 2006. Općenito gledajući, troškovi rada stoga su ostali stabilni.

    Tablica 14.

    Uzorak

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Godišnji trošak rada (EUR)

    27 671 771

    30 818 299

    30 077 380

    27 723 396

    Indeks (2006. = 100)

    100

    111

    109

    100

    Izvor: odgovori na upitnik.

    (c)   Profitabilnost i povrat ulaganja

    (66)

    Tijekom razmatranog razdoblja, profitabilnost prodaje istovjetnog proizvoda proizvođača u uzorku na tržištu unije nepovezanim kupcima, izražena kao postotak neto prodaje, ostala je negativna te je čak pala s – 6,9 % na – 7,5 %. Točnije, stanje profitabilnosti proizvođača u uzorku poboljšalo se u 2007. kada su neto gubici iznosili samo – 1,5 % neto prodaje, ali su gubici naglo narasli u 2008. na – 9,3 %. Stanje je neznatno poboljšalo u RRIP-u.

    Tablica 15.

    Uzorak

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Profitabilnost EU-a (% neto prodaje)

    -6,9  %

    -1,5  %

    -9,3  %

    -7,5  %

    Indeks (2006. = – 100)

    - 100

    -22

    - 134

    - 108

    Povrat ulaganja (dobit u % neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja)

    -9,6  %

    -3,1  %

    -16,8  %

    -12,3  %

    Indeks (2006. = – 100)

    – 100

    -32

    - 175

    - 127

    Izvor: odgovori na upitnik.

    (67)

    Povrat ulaganja (ROI), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio trend profitabilnosti. Narastao je od razine od – 9,6 % u 2006. na – 3,1 % u 2007. Pao je na – 16,8 % u 2008. te je ponovo narastao u RRIP-u na – 12,3 %. Ukupno gledajući, povrat ulaganja ostao je negativan te se pogoršao za 2,7 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja.

    (d)   Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala

    (68)

    Neto novčani tok iz poslovanja bio je negativan i iznosio je – 18,5 milijuna EUR u 2006. Značajno se poboljšao u 2007. kada je postao pozitivan i iznosio je 19,5 milijuna EUR, ali je ozbiljno pao u 2008. (– 42 milijuna EUR) prije nego je dosegao negativnih – 11 milijuna EUR u RRIP-u. Ukupno gledajući, novčani tok poboljšao se tijekom razmatranog razdoblja iako je ostao negativan.

    (69)

    Nisu postojali nikakvi pokazatelji da se industrija Unije suočila s poteškoćama u prikupljanju kapitala, uglavnom zbog činjenice da su neki proizvođači uključeni u veće skupine.

    Tablica 16.

    Uzorak

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Novčani tok (EUR)

    -18 453 130

    19 478 426

    -42 321 103

    -11 038 129

    Indeks (2006. = 100)

    - 100

    206

    - 229

    -60

    Izvor: odgovori na upitnik.

    (e)   Ulaganja

    (70)

    Godišnja ulaganja trgovačkih društava u uzorku u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se za 34 % između 2006. i 2007., za daljnjih 59 postotnih bodova između 2007. i 2008., a potom su se neznatno smanjila u RRIP-u u usporedbi s 2008. Ukupno gledajući, ulaganja su se smanjila za 96 % u razmatranom razdoblju. Navedeni veliki pad ulaganja može se djelomično objasniti činjenicom da su u 2006. i 2007. nabavljene nove proizvodne linije kojim je cilj bio povećanje kapaciteta.

    Tablica 17.

    Uzorak

    2006.

    2007.

    2008.

    RRIP

    Neto ulaganja (EUR)

    98 398 284

    64 607 801

    6 537 577

    4 298 208

    Indeks (2006. = 100)

    100

    66

    7

    4

    Izvor: odgovori na upitnik.

    (71)

    Smatra se da je niska razina ulaganja u 2008. i RRIP-u uzrokovana trenutačnim osjetljivim financijskim stanjem industrije Unije.

    5.   Zaključak o stanju industrije Unije

    (72)

    Analiza makroekonomskih podataka pokazuje da su proizvođači iz Unije smanjili proizvodnju i prodaju tijekom razmatranog razdoblja. Iako navedeni pad sam po sebi nije bio dramatičan, isti treba sagledati u kontekstu povećane potražnje između 2006. i RRIP-a, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela proizvođača iz Unije za 10 postotnih bodova na 75 %.

    (73)

    U isto vrijeme relevantni mikroekonomski pokazatelji ukazuju na jasno pogoršanje gospodarskog stanja proizvođača iz Unije u uzorku. Profitabilnost i povrat ulaganja ostali su negativni te su se između 2006. i RRIP-a ukupno dodatno smanjili. Novčani tok, unatoč ukupnom pozitivnom razvoju, također je ostao negativan u RRIP-u.

    (74)

    S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da industrija Unije i dalje trpi materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe te da je njezino stanje vrlo krhko i osjetljivo i da je daleko od razina koje se mogu očekivati da je došlo do oporavka od štete utvrđene u početnom ispitnom postupku.

    F.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE

    1.   Učinak predviđenog obujma uvoza i cijena u slučaju stavljanja mjera izvan snage

    (75)

    Kako je zaključeno u uvodnoj izjavi 38., proizvođači izvoznici u NRK-u posjeduju značajne rezervne kapacitete i jasan potencijal za povećanje svog obujma izvoza na tržište Unije.

    (76)

    Izvozne cijene CIF u treće zemlje PET-a podrijetlom iz NRK-a bile su niže od prosječnih cijena industrije Unije u RRIP-u. Napominje se da razlika nije bila značajna i da, s obzirom da navedeni uvoz podliježe konvencionalnim carinskim pristojbama i nekim davanjima nakon uvoza, isti ne bi snizio cijene industrije Unije koje su prevladavale u RRIP-u. Međutim, treba naglasiti da podaci iz usporednog postupka protiv subvencioniranog uvoza navedenog u uvodnoj izjavi 6. pokazuju da su cijene industrije Unije u RRIP-u bile značajno pale zbog subvencioniranog uvoza iz Irana, Pakistana i UAE-a. Stoga, činjenica da tijekom RRIP-a nije bilo stvarnog sniženja cijena ne znači da ako se nastavi uvoz iz NRK-a, njegove razine cijena ne bi bile štetne.

    (77)

    Doista, usporedba stvarnih uvoznih cijena iz NRK-a s neštetnom razinom cijene pokazala je da bi uvoz iz NRK-a snizio (neštetne) cijene industrije Unije. Zato, u izostanku antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz NRK-a, svako povećanje uvoza vjerojatno dampinškog uvoza iz NRK izvršilo bi još jači pritisak na cijene industrije Unije i uzrokovao štetu.

    (78)

    Nadalje, s obzirom na postojeće rezervne kapacitete za PET u NRK-u, zajedno s činjenicom da bi izvoznici u NRK-u vjerojatno pokušali ponovno zauzeti izgubljene tržišne udjele, stavljanje mjera izvan snage vjerojatno bi dovelo do nižih izvoznih cijena. To bi povećalo pritisak na cijene s očekivanim daljnjim negativnim učinkom na već osjetljivo stanje industrije Unije koja je pretrpjela materijalnu štetu.

    (79)

    Iako je učinak uvoza iz NRK-a na trenutačno nesigurno stanje industrije Unije bio ograničen zbog niskih razina uvoza tijekom razmatranog razdoblja, to bi se najvjerojatnije promijenilo u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Doista, kad bi došlo do ukidanja mjera i kad bi industrija Unije bila izložena povećanom obujmu uvoza iz NRK-a po dampinškim cijenama, to bi dovelo do daljnjeg pogoršanja već nesigurnog financijskog stanja i daljnjih gubitaka.

    2.   Zaključak o nastavku/ponavljanju štete

    (80)

    Na navedenoj osnovi zaključuje se da bi stavljanje izvan snage mjera protiv NRK-a najvjerojatnije dovelo do nastavka štete industriji Unije.

    G.   INTERES UNIJE

    (81)

    U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitano je bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na uzimanju u obzir svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane stranke dobile su priliku izraziti svoje stavove prema članku 21. stavku 2. Osnovne uredbe.

    (82)

    Treba podsjetiti da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, činjenica da je ovaj ispitni postupak revizija, dakle analizira stanje u kojem su antidampinške mjere već bile na snazi, dopušta procjenu svakog nepotrebnog negativnog utjecaja trenutačnih antidampinških mjera na dotične stranke.

    (83)

    Na ovoj je osnovi ispitano postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti nastavljanja ili ponavljanja štetnog dampinga, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom slučaju nije u interesu Unije.

    1.   Interes industrije Unije i ostalih proizvođača iz Unije

    (84)

    Nastavak antidampinških mjera na uvoz iz dotične zemlje povećao bi mogućnost industrije Unije da dosegne objektivnu razinu profitabilnosti jer bi to pomoglo spriječiti da industrija Unije bude istisnuta s tržišta zbog značajnog obujma dampinškog uvoza iz NRK-a. Doista, postoji jasna vjerojatnost štetnog dampinga u značajnom obujmu, što industrija Unije ne bi mogla podnijeti. Industrija Unije stoga bi nastavila imati koristi od zadržavanja trenutnih antidampinških mjera.

    (85)

    Prema tome, zaključuje se da bi zadržavanje antidampinških mjera protiv NRK-a jasno bilo u interesu industrije Unije i ostalih proizvođača iz Unije.

    2.   Interes nepovezanih uvoznika u Uniji

    (86)

    Kako je gore navedeno, samo je jedan uvozni zastupnik dostavio neke podatke prilikom odabira uzoraka. Navedeni se zastupnik oštro suprotstavio nastavku mjera iako nije prijavio uvoz iz NRK-a. Zato se zaključuje da zadržavanje mjera protiv uvoza iz NRK-a neće imati značajan utjecaj na rezultate navedenog zastupnika.

    (87)

    Ni jedan drugi uvoznik nije dostavio odgovarajuće podatke. S obzirom na to da se uvoz iz ostalih zemalja gdje su trenutačno na snazi antidampinške mjere nije zaustavio te da je dostupan uvoz iz zemalja bez ikakvih antidampinških mjera (primjerice Oman, SAD, Brazil), smatra se da bi uvoznici mogli i dalje nabavljati iz drugih izvora opskrbe.

    (88)

    Imajući na umu da nema dokaza koji bi ukazivali na to da su mjere na snazi značajno utjecale na uvoznike, zaključuje se da nastavak mjera neće u značajnoj mjeri utjecati na uvoznike iz Unije.

    3.   Interes dobavljača sirovina u Uniji

    (89)

    Tri dobavljača sirovina (dvojica dobavljača PTA-a i jedan dobavljač MEG-a) surađivali su u ispitnom postupku dostavljanjem odgovora na upitnik u zadanom roku. Broj zaposlenih u njihovim europskim pogonima uključenih u proizvodnju PTA-a/MEG-a iznosio je približno 700.

    (90)

    Proizvođači PTA-a koji surađuju čine oko 50 % nabave PTA-a proizvođača iz Unije u uzroku. Proizvođači PTA-a uvelike ovise o stanju proizvođača PET-a koji su njihovi najveći kupci. Niske cijene PET-a znače niže cijene PTA-a i niže marže za proizvođače PTA-a. Zato se smatra da bi uvođenje mjera na dampinški uvoz PET-a koristilo proizvođačima PTA-a.

    (91)

    MEG čini manje od 10 % ukupnog prometa dobavljača MEG-a koji surađuje. Napominje se da s obzirom na MEG, PET nije njegova niti glavna moguća primjena pa proizvođači MEG-a manje ovise o stanju industrije PET-a. Neovisno o tome, poteškoće industrije PET-a mogu imati ograničeni učinak na dobavljače MEG-a, barem u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju.

    (92)

    S obzirom na gore navedeno zaključuje se da bi nastavak mjera protiv uvoza iz NRK-a bio u interesu dobavljača sirovina.

    4.   Interes korisnikâ

    (93)

    PET koji je obuhvaćen ovim ispitnim postupkom (odnosno viskoziteta 78 ml/g ili više, za izradu plastičnih boca) pretežno se koristi za proizvodnju boca za vodu i ostala pića. Njegovo se korištenje za proizvodnju ostale ambalaže (za krute namirnice i sredstva za čišćenje) i folije razvija, ali je i dalje relativno ograničeno. Boce od PET-a proizvode se u dvije faze: i. prvo se izrađuju poluproizvodi ubrizgavanjem PET-a u kalupe te se ii. potom poluproizvod zagrijava i oblikuje u boce. Izrada boca može biti integrirani postupak (odnosno isto trgovačko društvo nabavlja PET, proizvodi poluproizvod i oblikuje ga u boce) ili postupak koji je ograničen samo na drugu fazu (oblikovanje poluproizvoda u bocu). Poluproizvodi se relativno lako transportiraju jer su mali i kompaktni, dok su prazne boce nestabilne i vrlo skupe za transport zbog veličine.

    (94)

    Boce od PET-a pune vodom i/ili ostalim napicima trgovačka društva za punjenje (punionice). Punionice su često uključene u posao s PET-om ili putem integriranih postupaka proizvodnje boca ili putem ugovora s podizvođačima prerađivačima i/ili proizvođačima boca za koje ugovore cijenu PET-a s proizvođačem (meka prerada) ili čak kupe PET za vlastite boce (gruba prerada).

    (95)

    Prema tome, mogu se razlikovati dvije grupe korisnika:

    prerađivači i/ili proizvođači boca koji kupuju PET izravno od proizvođača, prerađuju ga u poluproizvode (ili boce) te ih dalje prodaju za sljedeću fazu (ili punjenje), i

    punionice koje kupuju PET od svojih podizvođača proizvođača boca/prerađivača (gruba prerada) ili dogovaraju cijenu po kojoj će podizvođač prerađivač i/ili proizvođač boca dobiti PET (meka prerada).

    (96)

    U ovom se ispitnom postupku kontaktiralo više od 70 korisnika, ali je samo sedmero (prerađivača i punionica) odlučilo surađivati ispunjavanjem upitnika.

    (97)

    Utvrđeno je da su korisnici koji surađuju uvozili samo zanemarive količine PET-a iz dotične zemlje te su ga pretežno nabavljali od proizvođača iz Unije i/ili iz ostalih zemalja.

    (98)

    S obzirom da drugi izvori opskrbe i dalje postoje te da korisnici trenutačno uvoze samo vrlo ograničeni obujam dotičnog proizvoda iz NRK-a, zaključuje se da nastavak mjera protiv uvoza iz NRK-a neće imati značajan negativni učinak na korisnike u Uniji.

    (99)

    Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera neke su stranke, posebno korisnici, dostavile svoje komentare.

    (100)

    Proizvođači iz Unije koji su zatražili reviziju u osnovi su se složili s nalazima ispitnog postupka, a posebno sa zaključcima u vezi interesa Unije.

    (101)

    S druge strane, sedmero korisnika i jedno udruženje korisnika izrazili su snažno protivljenje ponovnom uvođenju trenutačnih antidampinških mjera, tvrdeći da nalazi Komisije u pogledu interesa Unije pokazuju ozbiljne nedostatke i netočnosti za što, međutim, nisu dostavili daljnje dokaze.

    (102)

    S obzirom na nedostatak bilo kakvih dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o navodnim netočnostima nalaza Komisije, navedene su tvrdnje odbačene kao neutemeljene.

    (103)

    Nakon objave uvozni zastupnik koji surađuje također se snažno usprotivio ponovnom uvođenju mjera.

    (104)

    Navedena je zainteresirana stranka tvrdila da Komisija nije valjano uzela u obzir interes industrije korisnika PET-a koji bi navodno trpjeli zbog bilo kakvog povećanja cijene PET-a jer ne bi bili u mogućnosti prenijeti dalje povećanje troška.

    (105)

    U vezi s tim treba upozoriti da zainteresirana stranka nije pokazala kako bi u praksi zadržavanje već postojećih mjera moglo dovesti do bilo kakvog povećanja cijene PET-a na tržištu Unije i u kojoj mjeri.

    (106)

    Također se ponavlja da, s obzirom na relativno nisku razinu suradnje korisnika u ovom ispitnom postupku, nema podataka u dokumentaciji koji bi pokazali da bi nastavak mjera imao nesrazmjeran učinak na korisnike.

    (107)

    Zato se smatra, na temelju dostupnih podataka, da zadržavanje mjera neće imati nesrazmjerne negativne učinke na razinu cijena PET-a u EU-u te se, stoga, odbacuje tvrdnja o negativnom učinku na korisnike uvoznog zastupnika.

    (108)

    Ista zainteresirana stranka tvrdi da Komisija nije ispitala učinak nastavka trenutačnih mjera na trgovačka društva za ambalažu od PET-a te da je, stoga, analiza interesa Unije nepotpuna i netočna.

    (109)

    U vezi s tim ponavlja se da se nakon pokretanja ove revizije javilo samo sedmero korisnika te da podaci dostupni u okviru ovog ispitnog postupka nisu omogućili analizu interesa ove podskupine korisnika u Uniji.

    (110)

    Komentari koji su dostavljeni nakon objave, uključujući komentare trgovačkih društava za ambalažu, nisu bili (kako je navedeno u uvodnim izjavama 101. i 102.) utemeljeni te se nisu mogli koristiti za detaljniju analizu industrije ambalaže.

    5.   Zaključak o interesu Unije

    (111)

    Uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike, zaključuje se da ne postoje uvjerljivi razlozi protiv zadržavanja trenutnih antidampinških mjera.

    H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

    (112)

    Sve su stranke bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave također im je dano razdoblje za podnošenja prigovora. Podnesci i komentari bili su na odgovarajući način uzeti u razmatranje, ako je to bilo opravdano.

    (113)

    Iz gore navedenoga slijedi da se, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz PET-a iz NRK-a, trebaju zadržati. Podsjeća se da se navedene mjere sastoje od specifičnih pristojba.

    (114)

    Stope antidampinške pristojbe za pojedinačno trgovačko društvo navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz dotičnog proizvoda, koji proizvodi neko drugo trgovačko društvo čiji se naziv i adresa posebno ne navode u članku 1. stavku 2., uključujući subjekte povezane s ovima koja se posebno navode, ne mogu imati koristi od navedenih stopa i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

    (115)

    Svi zahtjevi kojima se traži primjena navedenih individualnih stopa antidampinških pristojba (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se Komisiji (12) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba,

    DONIJELO JE OVU UREDBU:

    Članak 1.

    1.   Uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz polietilen tereftalata viskoznosti 78 ml/g ili više, prema normi ISO 1628-5, trenutačno obuhvaćenog oznakom KN 3907 60 20 podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

    2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, jest sljedeća:

    Zemlja

    Trgovačko društvo

    Antidampinška pristojba (EUR/tona)

    Dodatna oznaka TARIC

    NRK

    Sinopec Yizheng Chemical Fibre Company Ltd

    184

    A505

    Changzhou Worldbest Radici Co. Ltd

    0

    A506

    Jiangyin Xingye Plastic Co. Ltd

    157

    A507

    Far Eastern Industries Shanghai Ltd

    22

    A508

    Yuhua Polyester Co. Ltd of Zhuhai

    184

    A509

    Jiangyin Chengsheng New Packing Material Co. Ltd

    45

    A510

    Guangdong Kaiping Polyester Enterprises Group Co. i Guangdong Kaiping Chunhui Co. Ltd

    184

    A511

     

    Yibin Wuliangye Group Push Co., Ltd (Sichuan) i Yibin Wuliangye Group Import & Export Co. Ltd (Sichuan)

    184

    A512

    Hubei Changfeng Chemical Fibres Industry Co. Ltd

    151

    A513

    Sva ostala trgovačka društva

    184

    A999

    3.   U slučajevima kada je roba oštećena prije ulaska u slobodni promet pa je, stoga, cijena koja je plaćena ili koju treba platiti raspodijeljena radi utvrđivanja carinske vrijednosti prema članku 145. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o uspostavljanju Carinskog zakonika Zajednice (13), iznos antidampinške pristojbe, izračunate na temelju stavka 2. ovog članka, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli cijene koja je plaćena ili koju treba platiti.

    4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

    Članak 2.

    Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

    Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

    Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2010.

    Za Vijeće

    Predsjednik

    D. REYNDERS


    (1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

    (2)  SL L 271, 19.8.2004., str. 1.

    (3)  SL L 345, 28.12.2005., str. 11.

    (4)  SL C 5, 10.1.2009., str. 3.

    (5)  SL C 194, 18.8.2009., str. 9.

    (6)  SL C 208, 3.9.2009., str. 12.

    (7)  SL C 208, 3.9.2009., str. 7.

    (8)  SL L 188, 18.7.2009., str. 93.

    (9)  SL L 254, 29.9.2010., str. 10.

    (10)  SL L 254, 29.9.2010., str. 40.

    (11)  SL L 134, 1.6.2010., str. 25.

    (12)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, NERV-105, 1049 Brussels, BELGIUM.

    (13)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.


    Top