EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006D1855

Odluka br. 1855/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uspostavljanju programa Kultura (od 2007. do 2013.)

SL L 372, 27.12.2006, p. 1–11 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)

Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima (BG, RO, HR)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R1295

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2006/1855/oj

16/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

74


32006D1855


L 372/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2006.


ODLUKA br. 1855/2006/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o uspostavljanju programa Kultura (od 2007. do 2013.)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 151. stavak 5. prvu alineju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Od ključne je važnosti promicanje suradnje i kulturne razmjene u svrhu poštivanja i promicanja kulturne i jezične raznolikosti u Europi te unapređivanje znanja građana Europe o drugim europskim kulturama i istodobno podizanje njihove svijesti o zajedničkom europskom kulturnom nasljeđu koje dijele. Promicanje kulturne i jezične suradnje na taj način doprinosi opipljivosti europskoga građanstva jer potiče izravno sudjelovanje europskih građana u procesu integracije.

(2)

Aktivna kulturna politika usmjerena na očuvanje europske kulturne raznolikosti i promicanje zajedničkih kulturnih elemenata i kulturnoga nasljeđa može doprinijeti poboljšanju uočljivosti Europske unije izvana.

(3)

Kako bi građani pružili punu podršku i u potpunosti sudjelovali u europskoj integraciji, veći naglasak trebalo bi staviti na njihove zajedničke kulturne vrijednosti i korijene kao ključne vrijednosti njihovog identiteta i članstva u društvu koje se temelji na slobodi, pravičnosti, demokraciji, poštivanju ljudskog dostojanstva i integriteta, toleranciji i solidarnosti, u potpunosti poštujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima.

(4)

Nužno je da sektor kulture doprinese i igra ulogu u političkom razvoju Europe u širem smislu. Sektor kulture sam je po sebi važan poslodavac te uz to postoji jasna veza između ulaganja u kulturu i gospodarski razvoj, zbog čega je važno jačati kulturnu politiku na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Sukladno tome, mjesto kulturne djelatnosti u razvoju koji se odvija u sklopu Lisabonske strategije trebalo bi ojačati, budući da takve djelatnosti u sve većoj mjeri doprinose europskome gospodarstvu.

(5)

Također je neophodno promicati aktivnu ulogu građanstva i jačati borbu protiv isključenosti u svakom obliku, uključujući rasizam i ksenofobiju. Unapređenje pristupa kulturi za što je moguće veći broj ljudi može poslužiti kao sredstvo u borbi protiv socijalne isključenosti.

(6)

Članak 3. Ugovora propisuje da je cilj Zajednice uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena kroz sve aktivnosti koje su navedene u tom članku.

(7)

Programi za kulturu Kaleidoscope, Ariane, Raphael i Kultura 2000, koji su utvrđeni u odlukama br. 719/96/EZ (3), 2085/97/EZ (4), 2228/97/EZ (5) odnosno 508/2000/EZ (6), označili su napredak u fazama provođenja aktivnosti Zajednice u kulturi. Na taj je način stečeno značajno iskustvo, posebno kroz evaluaciju tih kulturnih programa. U ovome trenutku trebalo bi racionalizirati i jačati djelovanja Zajednice u kulturi na temelju rezultata tih evaluacija, rezultata savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama i novijim rezultatima rada europskih institucija. Stoga je u tu svrhu primjereno utvrditi program.

(8)

Same europske institucije u mnogim su prilikama progovorile o temama koje su povezane s djelovanjem Zajednice u kulturi i izazovima suradnje u kulturi, osobito u rezolucijama Vijeća od 25. lipnja 2002. o novom planu rada za europsku suradnju u području kulture (7) i od 19. prosinca 2002. o provedbi plana rada za europsku suradnju u području kulture (8), rezolucije Europskog parlamenta od 5. rujna 2001. o suradnji u kulturi u Europskoj uniji (9), od 28. veljače 2002. o provedbi programa Kultura 2000 (10)., od 22. listopada 2002. o važnosti i dinamici kazališne i izvođačke umjetnosti u proširenoj Europi (11) te od 4. rujna 2003. o kulturnoj djelatnosti (12) i mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2003. o produljenju trajanja programa Kultura 2000.

(9)

Vijeće je, u ranije spomenutim rezolucijama, naglasilo potrebu za usvajanjem koherentnijeg pristupa na razini Zajednice u pogledu kulture te da europska dodana vrijednost ima ključni značaj i da je odlučujući koncept u kontekstu europske suradnje u kulturi, kao i opći uvjet za poduzimanje mjera Zajednice u području kulture.

(10)

Kako bi zajedničko kulturno područje naroda Europe postalo stvarnost, važno je promicati transnacionalnu mobilnost kulturnih djelatnika i transnacionalnu razmjenu kulturnih i umjetničkih djela i proizvoda te ohrabrivati dijalog i kulturnu razmjenu.

(11)

Vijeće u zaključcima od 16. studenoga 2004. koji se odnose na plan rada u području kulture (2005. - 2006.), Europski parlament u svojoj rezoluciji od 4. rujna 2003. o kulturnoj djelatnosti, i Europski gospodarski i socijalni odbor u svojem mišljenju od 28. siječnja 2004. o kulturnoj djelatnosti u Europi, iznijeli su svoja stajališta o potrebi da se u većoj mjeri u obzir uzmu gospodarske i socijalne karakteristike kulturne djelatnosti koja nije audiovizualna. Nadalje, pripremne radnje za suradnju u području kulture koje su promicane između 2002. i 2004. trebalo bi uzeti u obzir u novome programu.

(12)

U tom je kontekstu potrebno promicati snažniju suradnju između kulturnih djelatnika dajući im potporu za višegodišnje projekte suradnje i na taj im način omogućiti da razvijaju zajedničke projekte, osigurati potporu za ciljne mjere s pravom europskom dodanom vrijednošću, pružati potporu simboličnim kulturnim događanjima i suradnji europskih kulturnih organizacija te poticati analizu odabranih tema koje su u europskom interesu, kao i prikupljati i širiti informacije i aktivnosti koje su usmjerene na maksimalno povećanje utjecaja projekata u području europske suradnje u kulturi i razvoja europske kulturne politike.

(13)

Temeljem Odluke br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019 (13)., trebalo bi odvojiti značajna financijska sredstva za tu manifestaciju, koja za Europljane ima vrlo važnu ulogu i pomaže u jačanju osjećaja pripadnosti zajedničkom kulturnom području. U kontekstu tog događanja, naglasak bi trebalo staviti na transeuropsku suradnju u kulturi.

(14)

Potporu bi trebalo pružiti organizacijama koje rade na kulturnoj suradnji u Europi i na taj način igraju ulogu ambasadora europske kulture, na temelju iskustava koje je Europska unija stekla u smislu Odluke br. 792/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o uspostavljanju programa djelovanja Zajednice u svrhu promicanja tijela aktivnih na europskoj razini u području kulture (14).

(15)

Sukladno načelu slobode izražavanja, neophodno je da Program doprinese nastojanjima Europske unije kojima promiče održivi razvoj i borbu protiv svih oblika diskriminacije.

(16)

Zemlje kandidatkinje za pristupanje Europskoj uniji i članice EFTA-e koje su u potpisnice Sporazuma o EGP-u trebale bi biti prepoznate kao potencijalne sudionice u programima Zajednice, u skladu sa sporazumima koji su zaključeni s dotičnim državama.

(17)

Europsko je Vijeće 19. i 20. lipnja 2003. usvojilo program Solunska agenda za Zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integraciji, kojim se utvrđuje da bi programi Zajednice trebali biti otvoreni državama koje su u Procesu stabilizacije i pridruživanja na temelju okvirnih sporazuma koji se trebaju potpisati između Zajednice i dotičnih država. Ako to žele, dotične države trebale bi imati mogućnost sudjelovanja u Programu, ovisno o proračunskim sredstvima ili političkim prioritetima, ili bi trebale imati koristi od ograničene suradnje na temelju dodatnih financijskih sredstava i posebnih postupaka koje će utvrditi dotične stranke.

(18)

Program bi također trebao biti otvoren za suradnju ostalim trećim zemljama koje su potpisale sporazume sa Zajednicom, a koji obuhvaćaju kulturu, u skladu s postupcima koji će se utvrditi.

(19)

U svrhu povećanja dodane vrijednosti djelovanja Zajednice, neophodno je osigurati cjelovitost i komplementarnost djelovanja koja se poduzimaju u okviru ove Odluke i drugih odgovarajućih politika, djelovanja i instrumenata Zajednice, u skladu s člankom 151. stavkom 4. Ugovora. Posebnu pozornost trebalo bi obratiti na dodirne točke mjera Zajednice u područjima kulture i obrazovanja i mjera koje promiču razmjenu najboljih praksi i bliskiju suradnju na europskoj razini.

(20)

U vezi s pružanjem potpore Zajednice, u obzir bi trebalo uzeti specifičnu prirodu sektora kulture u Europi, a posebno osigurati da se u najvećoj mogućoj mjeri pojednostavne administrativni i financijski postupci, da se prilagode zacrtanim ciljevima, praksi i razvoju u sektoru kulture.

(21)

Komisija, države članice i kontaktne točke za kulturu trebali bi raditi na poticanju sudjelovanja manjih subjekata u projektima višegodišnje suradnje i organizaciji aktivnosti kojima je cilj zbližavanje potencijalnih partnera u projektima.

(22)

Program bi trebao približiti specifične kvalitete i stručno znanje kulturnih subjekata iz cijele Europe. Prema potrebi, Komisija i države članice trebale bi poduzeti mjere kojima će se riješiti problem niske stope sudjelovanja kulturnih subjekata u svim državama članicama ili zemljama sudionicama.

(23)

U okviru suradnje između Komisije i država članica poželjno je osigurati trajno praćenje i evaluaciju Programa u svrhu prilagodbi, posebno s obzirom na prioritete za provedbu mjera. Evaluacija bi trebala uključiti vanjsku evaluaciju koju trebaju provoditi neovisna i nepristrana tijela.

(24)

Postupci praćenja i evaluacije Programa trebali bi se temeljiti na ciljevima i pokazateljima koji su specifični, mjerljivi, dostižni, relevantni i vremenski određeni.

(25)

Kako bi se spriječile nepravilnosti i prevara te osigurao povrat izgubljenih ili prenesenih ili nepravilno iskorištenih sredstava, potrebno je primijeniti prikladne mjere.

(26)

Potrebno je uspostaviti jedinstveni instrument za financiranje i programiranje za suradnju u kulturi, pod nazivom Program Kultura, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

(27)

Ovom se odlukom utvrđuje, za cijelo vrijeme trajanja Programa, financijska omotnica koji predstavlja osnovnu referencu u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom upravljanju (15).

(28)

Mjere potrebne za provedbu ove Odluke trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća br. 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (16).

(29)

Mjere potrebne za financijsku provedbu ove Odluke trebalo bi usvojiti u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih Zajednica (17) (dalje u tekstu „Financijska uredba”), i Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (18).

(30)

Djelovanje zajednice komplementarno je nacionalnom ili regionalnom djelovanju u području suradnje u kulturi. Budući da ciljeve ove Uredbe, prvenstveno unapređivanje europskoga kulturnog područja koje se temelji na zajedničkome kulturnom nasljeđu (transnacionalna mobilnost kulturnih djelatnika u Europi, transnacionalno kretanje umjetničkih djela i kulturnih i umjetničkih proizvoda te međukulturalni dijalog), države članice ne mogu dostatno ostvariti zbog njihova transnacionalnog karaktera, nego ih se, s obzirom na opseg i učinke djelovanja, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti koje je utvrđeno člankom 5. Ugovora o osnivanju Europske Zajednice. U skladu s načelom proporcionalnosti koje je propisano istim člankom, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(31)

Potrebne su prijelazne odredbe koje će osigurati neometan prijelaz između programa koji su sastavljeni na temelju Odluka br. 508/2000/EZ i br. 792/2004/EZ s jedne strane te Programa uspostavljenog ovom Odlukom s druge strane,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Uspostavljanje i trajanje

1.   Ovom se Odlukom uspostavlja program Kultura, jedinstveni višegodišnji program za provedbu mjera Zajednice u području kulture, koji je otvoren za sve sektore u kulturi i sve kategorije kulturnih subjekata (dalje u tekstu „Program”).

2.   Program se provodi od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

Članak 2.

Proračun

1.   Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje navedeno u članku 1. utvrđuje se u iznosu od 400 milijuna eura.

2.   Godišnja sredstva odobrava proračunsko tijelo unutar ograničenja financijskog okvira.

Članak 3.

Ciljevi

1.   Opći je cilj Programa unapređenje područja kulture koje dijele Europljani, a koje se temelji na zajedničkom kulturnom nasljeđu kroz razvoj suradnje u kulturi između stvaralaca, sudionika kulture i kulturnih institucija u državama koje sudjeluju u Programu, u svrhu poticanja razvoja statusa europskih građana. Program je otvoren za sudjelovanje kulturnoj djelatnosti osim audiovizualne, osobito malim poduzećima u području kulture, ako takve grane djeluju u neprofitnom kulturnom svojstvu.

2.   Posebni ciljevi ovog Programa su:

(a)

promicanje transnacionalne mobilnosti kulturnih djelatnika;

(b)

potpora transnacionalnoj mobilnosti kulturno-umjetničkih djela i proizvoda;

(c)

promicanje međukulturnog dijaloga.

Članak 4.

Područja djelovanja

1.   Ciljevi Programa postižu se provedbom sljedećih mjera, koje su opisane u Prilogu:

(a)

potpora sljedećim djelovanjima u kulturi:

projektima višegodišnje suradnje,

mjerama suradnje,

posebnim djelovanjima;

(b)

potpora tijelima koja aktivno djeluju u području kulture na europskoj razini;

(c)

potpora aktivnostima analize, prikupljanja i diseminacije informacija i mjerama koje maksimalno povećavaju učinak projekata u području europske kulturne suradnje i razvoja europske kulturne politike.

2.   Navedene mjere provode se u skladu s odredbama koje su propisane u Prilogu.

Članak 5.

Odredbe o trećim zemljama

1.   Program je otvoren za sudjelovanje sljedećim zemljama:

(a)

zemljama EFTA-e koje su članice EGP-a, u skladu s odredbama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (EGP);

(b)

zemljama kandidatkinjama koje se koriste pretpristupnom strategijom za pristupanje Uniji, u skladu s općim načelima i općim uvjetima i postupcima za sudjelovanje dotičnih zemalja u programima Zajednice koji su utvrđeni okvirnim sporazumima;

(c)

zemljama zapadnog Balkana u skladu s postupcima koje su dotične zemlje definirale slijedom okvirnih sporazuma koji predviđaju njihovo sudjelovanje u programima Zajednice.

Pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti i plaćena dodatna odobrena sredstva, zemlje navedene u ovom stavku imaju pravo na puno sudjelovanje u Programu.

2.   Program je također otvoren za suradnju s ostalim trećim zemljama koje su sa Zajednicom zaključile sporazume o pridruživanju ili suradnji, a koji uključuju klauzule o kulturi, na temelju dodatnih odobrenih sredstva i specifičnih postupaka koje treba utvrditi.

Zemlje zapadnog Balkana navedene u stavku 1. točki (c), a koje ne žele iskoristiti pogodnosti koje ostvaruju punom suradnjom u Programu mogu imati koristi od suradnje u okviru Programa sukladno uvjetima koji su određeni u ovom stavku.

Članak 6.

Suradnja s međunarodnim organizacijama

Program omogućuje zajedničko djelovanje s međunarodnim organizacijama koje su nadležne za područje kulture, kao što su UNESCO ili Vijeće Europe, na temelju zajedničkih doprinosa i u skladu s različitim pravilima koja prevladavaju u svakoj od institucija ili organizacija za provedbu mjera navedenih u članku 4.

Članak 7.

Nadopunjavanje s ostalim instrumentima Zajednice

Komisija osigurava poveznicu između Programa i ostalih instrumenata Zajednice, osobito onih koji se odnose na strukturne fondove i onih iz područja obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, istraživanja, informacijskog društva, državljanstva, mladih, sporta, jezika, socijalne uključenosti, vanjskih odnosa EU-a i borbe protiv svih oblika diskriminacije.

Članak 8.

Provedba

1.   Komisija provodi djelovanja Zajednice koja su predmet Programa u skladu s Prilogom.

2.   U skladu s postupkom opisanim u članku 9. stavku 2. usvajaju se sljedeće mjere:

(a)

godišnji plan rada koji uključuje prioritete, kriterije za odabir i postupke;

(b)

godišnji proračun i raspodjelu sredstava za različita djelovanja iz Programa;

(c)

postupci za praćenje i evaluaciju Programa;

(d)

financijska potpora koju će osigurati Zajednica na temelju članka 4. stavka 1. točke (a) prve alineje: iznosi, trajanje, raspodjela i korisnici.

3.   Sve ostale mjere koje su potrebne za provedbu ove Odluke usvajaju se u skladu s postupkom opisanim u članku 9. stavku 3.

Članak 9.

Odbor

1.   Komisiji u radu pomaže odbor.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 10.

Kontaktne točke za kulturu

1.   Kao što je određeno u odjeljku I.3.1. Priloga, kontaktne točke za kulturu djeluju kao provedbena tijela koja šire informacije o Programu na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir članak 52. stavak 2. točku (c) i stavak 3. Financijske uredbe.

2.   Kontaktne točke za kulturu moraju se pridržavati sljedećih kriterija:

(a)

moraju imati dostatan broj osoblja, sa stručnim i jezičnim sposobnostima prikladnima za rad u okolini međunarodne suradnje;

(b)

moraju imati odgovarajuću infrastrukturu, osobito s obzirom na informacijsku i komunikacijsku tehnologiju;

(c)

moraju djelovati u administrativnom okruženju koje im omogućuje da svoje zadaće izvršavaju na zadovoljavajući način i da izbjegavaju sukob interesa.

Članak 11.

Financijske odredbe

1.   Financijska potpora pruža se u obliku bespovratnih sredstva pravnim osobama. Bespovratna se sredstva u određenim slučajevima mogu dodijeliti fizičkim osobama u skladu s uvjetima propisanima u članku 114. stavku 1. Financijske uredbe. Komisija također može dodijeliti nagrade fizičkim ili pravnim osobama za djelovanja ili projekte koji se provode u okviru Programa. Ovisno o prirodi djelovanja, može se odobriti paušalno financiranje i/ili primjena troškova po jedinici.

2.   Komisija može odlučiti, u skladu s karakteristikama korisnika i prirodom djelovanja, hoće li dotične izuzeti od provjere stručne osposobljenosti i kvalifikacija koje su potrebne za uspješno dovršenje predloženog djelovanja ili programa.

3.   Za određene aktivnosti u Europskim prijestolnicama kulture koje su imenovane na temelju Odluke 1419/1999/EZ mogu se odobriti bespovratna sredstva ili nagrade.

Članak 12.

Doprinos ostalim ciljevima Zajednice

Program mora doprinositi jačanju poprečnih ciljeva Zajednice, osobito putem:

(a)

promicanja temeljnih načela slobode izražavanja;

(b)

podizanja svijesti o važnosti doprinosa održivom razvoju;

(c)

promicanja uzajamnog razumijevanja i tolerancije u Europskoj uniji;

(d)

doprinosa ukidanju svih vrsta diskriminacija koje se temelje na spolu, rasnom ili etničkom podrijetlu, religiji ili uvjerenju, invaliditetu, starosti ili spolnoj orijentaciji.

Posebna pozornost mora se obratiti na usklađenost i nadopunjavanje ovog Programa i politika Zajednice u području kulturne suradnje s trećim zemljama.

Članak 13.

Praćenje i evaluacija

1.   Komisija osigurava redovito praćenje Programa s obzirom na ispunjavanje njegovih ciljeva. Rezultati postupka praćenja i evaluacije koriste se prilikom provođenja Programa.

Praćenje osobito uključuje izvješća koja su navedena u stavku 3. točkama (a) i (c).

Posebni ciljevi Programa mogu se, na temelju rezultata izvješća o praćenju, preispitati u skladu s postupkom koji je utvrđen u članku 251. Ugovora.

2.   Komisija osigurava redovitu i neovisnu vanjsku evaluaciju Programa.

3.   Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija:

(a)

privremeno izvješće o evaluaciji postignutih rezultata te o kvalitativnim i kvantitativnim aspektima provedbe Programa do 31. prosinca 2010.;

(b)

komunikaciju o nastavku Programa do 31. prosinca 2011.;

(c)

izvješće o ex post evaluaciji do 31. prosinca 2015.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

Djelovanja započeta prije 31. prosinca 2006. na temelju odluka br. 508/2000/EZ i br. 792/2004/EZ nastavljaju se provoditi sve do njihova zaključenja u skladu s odredbama tih odluka.

Odbor osnovan sukladno uvjetima iz članka 5. Odluke br. 508/2000/EZ zamjenjuje se odborom iz članka 9. ove Odluke.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. prosinca 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

M. PEKKARINEN


(1)  SL C 164, 5.7.2005., str. 65.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 25. listopada 2005. (SL C 272 E, 9.11.2006., str. 233.), Zajedničko stajalište Vijeća od 18. srpnja 2006. (SL C 238 E; 3.10.2006., str. 18.) i Stajalište Europskog parlamenta od 24. listopada 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 11. prosinca 2006.

(3)  Odluka br. 719/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. ožujka 1996. o uspostavljanju programa potpore za umjetničke i kulturne aktivnosti s europskom dimenzijom (Kaleidoscope) (SL L 99, 20.4.1996., str. 20.). Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 477/1999/EZ (SL L 57, 5.3.1999., str. 2.).

(4)  Odluka br. 2085/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 1997. o uspostavljanju programa potpore, uključujući prevođenje, u području knjiga i čitanja (Ariane) (SL L 291, 24.10.1997., str. 26.). Odluka kako je izmijenjena Odlukom br. 476/1999/EZ (SL L 57, 5.3.1999., str. 1.).

(5)  Odluka br. 2228/97/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1997. o uspostavljanju programa aktivnosti Zajednice u području kulturnog nasljeđa (Program Raphael) (SL L 305, 8.11.1997., str. 31.). Odluka je stavljena izvan snage Odlukom br. 508/2000/EZ (SL L 63, 10.3.2000., str. 1.).

(6)  Odluka br. 508/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. veljače 2000. o uspostavljanju programa „Kultura 2000” (SL L 63, 10.3.2000., str. 1.). Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ-a) br. 885/2004 (SL L 168, 1.5.2004., str. 1.).

(7)  SL C 162, 6.7.2002., str. 5.

(8)  SL C 13, 18.1.2003., str. 5.

(9)  SL C 72 E, 21.3.2002., str. 142.

(10)  SL C 293 E, 28.11.2002., str. 105.

(11)  SL C 300 E, 11.12.2003., str. 156.

(12)  SL C 76 E, 25.3.2004., str. 459.

(13)  SL L 304, 3.11.2006., str. 1.

(14)  SL L 138, 30.4.2004., str. 40.

(15)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(16)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(17)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(18)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3.).


PRILOG

I.   OPIS AKTIVNOSTI I DOGAĐANJA

1.   Prva skupina: potpora za djelovanja u kulturi

1.1.   Projekti višegodišnje suradnje

Program pruža potporu održivim i strukturiranim projektima suradnje u kulturi u svrhu približavanja specifičnih kvaliteta i stručnog znanja kulturnih subjekata iz cijele Europe. Dotična je potpora namijenjena kao pomoć projektima suradnje u početnoj fazi i fazi strukturiranja ili u fazi njihova zemljopisnog širenja. Cilj je pružanje poticaja za uspostavljanje održivih temelja i postizanje financijske neovisnosti.

Svaki projekt suradnje uključuje barem šest subjekata iz šest različitih država sudionica Programa. Njihov je cilj približavanje različitih subjekata iz jednog ili više sektora u raznovrsnim višegodišnjim aktivnostima, unutarsektorske ili međusektorske prirode, ali koji moraju imati zajednički cilj.

Svaki projekt suradnje namijenjen je izvršavanju određenog broja strukturiranih, višegodišnjih aktivnosti u području kulture. Te se aktivnosti provode tijekom cijelog razdoblja financiranja iz Zajednice. Predmetne aktivnosti moraju imati barem dva od tri posebna cilja koji su navedeni u članku 3. stavku 2. Prvenstvo će imati oni projekti suradnje koji su namijenjeni razvoju aktivnosti koje ispunjavaju tri posebna cilja navedena u tom članku.

Projekti suradnje odabiru se nakon poziva na podnošenje prijedloga sukladno Financijskoj uredbi. U tom kontekstu, odabir se između ostalog temelji na prepoznatoj stručnosti suorganizatora u njihovom području aktivnosti, njihovoj financijskoj i operativnoj sposobnosti da provedu predložene aktivnosti te kvaliteti dotičnih aktivnosti i mjeri u kojoj ispunjavaju opći cilj i posebne ciljeve Programa, kao što je propisano člankom 3.

Projekti suradnje moraju se temeljiti na ugovoru o suradnji, odnosno zajedničkom dokumentu u pravnom obliku u jednoj od država sudionica, a koji moraju potpisati svi suorganizatori.

Potpora Zajednice ne smije prijeći 50 % projektnog proračuna i po prirodi je degresivna. Ne smije prijeći EUR 500 000 godišnje za sve aktivnosti u okviru projekata suradnje. Ta se potpora dodjeljuje za razdoblje od tri do pet godina.

Primjerice, približno 32 % ukupnog proračuna dodijeljenog za Program namijenjeno je ovakvoj vrsti potpore.

1.2.   Mjere suradnje

Program pruža potporu djelovanjima kulturne suradnje na sektorskoj i međusektorskoj razini među subjektima u Europi. Prvenstvo imaju kreativnost i inovativnost. Posebno se potiče djelovanja čiji je cilj istraživanje novih mogućnosti za suradnju u svrhu njihova razvijanja tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Svako djelovanje mora biti osmišljeno i provedeno u partnerstvu s barem tri kulturna subjekta u tri različite države sudionice, bez obzira na to jesu li subjekti iz jednoga ili iz više sektora.

Djelovanja se odabiru nakon poziva na podnošenje prijedloga sukladno Financijskoj uredbi. U tom se kontekstu odabir temelji na prepoznatoj stručnosti suorganizatora, njihovoj financijskoj i poslovnoj sposobnosti da provedu predložene aktivnosti te kvaliteti dotičnih aktivnosti i mjeri u kojoj ispunjavaju opći cilj i posebne ciljeve Programa, kao što je propisano člankom 3.

Potpora Zajednice ne smije prijeći 50 % projektnog proračuna. On ne smije biti manji od EUR 50 000 ni veći od EUR 200 000. Ta se potpora dodjeljuje za razdoblje od najdulje 24 mjeseca.

Uvjeti propisani za ovo djelovanje koji se odnose na minimalni broj subjekata neophodnih da predstave projekte, kao i minimalan i maksimalan iznos potpore Zajednice, mogu se prilagoditi s obzirom na posebnosti književnog prevođenja.

Primjerice, približno 29 % ukupnog proračuna raspoređenog za Program namijenjeno je ovakvoj vrsti potpore.

1.3.   Posebna djelovanja

Program također pruža potporu posebnim djelovanjima. Ta su djelovanja posebna po tome što su značajna u razmjeru i opsegu, moraju imati odjeka među narodima Europe te ojačati osjećaj pripadnosti istoj zajednici, razviti njihovu svijest o kulturnoj raznolikosti država članica i doprinijeti međukulturalnom i međunarodnom dijalogu. Ona moraju ispunjavati barem dva od tri posebna cilja propisana člankom 3.

Ta posebna djelovanja također moraju pomoći u jačanju uočljivosti djelovanja Zajednice u kulturi kako unutar tako i izvan granica Europske unije. Također moraju doprinijeti podizanju globalne svijesti o bogatstvu i raznolikosti Europske kulture.

Značajna podrška pružit će se Europskim prijestolnicama kulture kao pomoć u svrhu provođenja aktivnosti koje naglašavaju europsku uočljivost i transeuropsku kulturnu suradnju.

Posebna djelovanja također mogu uključivati dodjelu nagrada u onoj mjeri u kojoj ona ističu umjetnike, radove ili kulturna ili umjetnička postignuća, predstavljaju ih izvan državnih granica i na taj način potiču mobilnost i razmjene.

Potpora se u ovom kontekstu može pružiti i suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, kao što je utvrđeno u članku 5. stavku 2. i članku 6.

Gore navedeni primjeri ne predstavljaju cjelovit popis mjera kojima će vjerojatno biti pružena potpora u okviru ove podskupine Programa.

Postupci odabira posebnih djelovanja ovisit će o dotičnom djelovanju. Financiranje se odobrava nakon poziva na podnošenja prijedloga i poziva na nadmetanje, osim u slučajevima koji su navedeni u člancima 54. i 168. Financijske uredbe. U obzir će se uzeti i omjer u kojem svako djelovanje ispunjava opće uvjete Programa koji su propisani člankom 3. ove Odluke.

Potpora Zajednice ne smije prijeći 60 % proračuna projekta.

Za ilustraciju, približno 16 % ukupnog proračuna dodijeljenog Programu namijenjeno je ovakvoj vrsti potpore.

2.   Druga skupina: potpora organizacijama aktivnim u području kulture na europskoj razini

Ova potpora je u obliku bespovratnog sredstva za poslovanje za sufinanciranje izdataka povezanih sa stalnim programom rada organizacija, čiji su ciljevi od općeg europskog interesa u području kulture ili sastavni dio politike Unije u tom području.

Donijet će se odredba kojom se propisuje da se takva bespovratna sredstva dodjeljuju na temelju godišnjih poziva na podnošenje prijedloga.

Primjerice, približno 10 % ukupnog proračuna raspoređenog za Program namijenjeno je ovoj skupini.

Potpora može biti pružena organizacijama koje rade na promicanju kulturne suradnje na jedan ili više od sljedećih načina:

osiguravaju zastupanje na razini Zajednice,

prikupljaju ili diseminiraju informacije u svrhu olakšavanja transeuropske kulturne suradnje,

umrežavanje organizacija koje aktivno djeluju u području kulture na europskoj razini,

sudjeluju u projektima kulturne suradnje ili djeluju u svojstvu veleposlanika europske kulture.

Te organizacije moraju predstavljati istinsku europsku dimenziju. S tim u vezi, one moraju izvršavati svoje aktivnosti na europskoj razini, same ili u obliku različitih koordiniranih udruga, a njihova struktura (registrirani članovi) i aktivnosti moraju imati potencijalni utjecaj na razini Europske unije ili pokrivati barem sedam europskih država.

Ova skupina otvorena je organizacijama koje primaju potporu na temelju dijela 2 Priloga I. Odluci br. 792/2004/EZ, kao i svakoj drugoj organizaciji aktivnoj u području kulture na europskoj razini, pod uvjetom da ispunjava ciljeve utvrđene u članku 3. ove Odluke te da poštuje odredbe i uvjete propisane ovom Odlukom.

Korisnici ovih bespovratnih sredstava za poslovanje odabiru se putem poziva na podnošenje prijedloga. Taj se postupak provodi na temelju usklađenosti radnih programa organizacija s posebnim ciljevima koji su utvrđeni u članku 3.

Ukupna bespovratna sredstva za poslovanje dodijeljena u okviru ove skupine ne smiju prijeći 80 % dopuštenih izdataka dotičnog tijela za godinu u kojoj se bespovratno sredstvo dodjeljuje.

3.   Treća skupina: potpora analizama, prikupljanju i diseminaciji informacija te jačanju utjecaja projekata u području kulturne suradnje

Primjerice, približno 5 % ukupnog proračuna raspoređenog za Program namijenjeno je ovoj skupini.

3.1.   Potpora kontaktnim točkama za kulturu

Kako bi se osiguralo ciljana, učinkovita diseminacija praktičnih informacija o Programu na licu mjesta, osigurat će se potpora putem kontaktnih točaka za kulturu. Ta će tijela, koja djeluju na nacionalnoj razini, biti osnovana na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom 39. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Zadaće kulturnih kontaktnih točaka su:

promicanje Programa,

olakšavanje pristupa Programu i poticanje sudjelovanja u njegovim aktivnostima za što je više moguće profesionalca i subjekata iz područja kulture, putem učinkovite diseminacije informacija i razvijanja odgovarajućih inicijativa za međusobno umrežavanje,

osiguravanje učinkovite veze s različitim institucijama koje pružaju potporu sektoru kulture u državama članicama i na taj način doprinose komplementarnosti između mjera koje se provode u sklopu Programa i nacionalnih mjera potpore,

na zahtjev, osiguravanje informacija o ostalim programima Zajednice koji su otvoreni za kulturne projekte.

3.2.   Potpora analizama u području kulturne suradnje

Program pruža potporu provođenju studija i analiza u području europske kulturne suradnje i razvoja europske kulturne politike. Cilj ove potpore je povećanje obujma i kvalitete informacija i podataka te razvoj usporedivih podataka i analiza kulturne suradnje na europskoj razini, posebno s obzirom na mobilnost stvaratelja i sudionika kulture, razmjenu umjetničkih radova i kulturnih proizvoda i međukulturni dijalog.

U sklopu ove skupine potpora se može pružiti studijama i analizama koje doprinose povećanju spoznaja o fenomenu transeuropske kulturne suradnje i stvaranju povoljnih uvjeta za njezin procvat. Osobito će se poticati projekti kojima je cilj prikupljanje i analiza statističkih podatka.

3.3.   Potpora prikupljanju i diseminaciji informacija za jačanje utjecaja projekata u području kulturne suradnje.

Program pruža podršku prikupljanju i diseminaciji informacija i aktivnosti kojima je cilj maksimalno povećati utjecaj projekata kroz razvoj internetskog alata usmjerenog na potrebe profesionalaca u kulturi u području transeuropske kulturne suradnje.

Taj bi alat trebao omogućiti razmjenu iskustava i dobre prakse te diseminaciju informacija o Programu, kao i transeuropsku kulturnu suradnju u širem smislu.

II.   UPRAVLJANJE PROGRAMOM

Financijska alokacija za Program također može obuhvatiti troškove koji se odnose na aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, a koji su izravno potrebni za upravljanje i ostvarivanje ciljeva Programa, osobito studija, sastanaka, aktivnosti informiranja i objavljivanja, troškove vezane uz kompjutorsko umrežavanje kojemu je cilj razmjena informacija, uz sve ostale troškove za tehničku i administrativnu pomoć koju Komisija ima na raspolaganju za upravljanje Programom.

III.   KONTROLE I REVIZIJE

Za projekte odabrane u skladu s postupkom opisanim u članku 11. stavku 2. uspostavlja se sustav revizije na temelju uzorka.

Korisnik bespovratnog sredstva dužan je Komisiji na raspolaganje staviti sve popratne dokumente koji se odnose na izdatke tijekom razdoblja od pet godina od datuma posljednje uplate. Prema potrebi, korisnik bespovratnog sredstva mora osigurati da popratni dokumenti koji su u vlasništvu partnera ili članova budu na raspolaganju Komisiji.

Komisija može provesti reviziju u svrhu provjere namjene za koju je bespovratno sredstvo korišteno putem svojeg osoblja ili putem drugog kvalificiranog tijela po njezinu izboru. Takve se revizije mogu provoditi u bilo koje vrijeme tijekom trajanja ugovora i tijekom razdoblja od pet godina od datuma plaćanja ostatka financijske potpore. Prema potrebi, na osnovu nalaza revizije Komisija može donijeti odluku o povratu.

Osoblje Komisije i vanjski suradnici koje je Komisija ovlastila imaju odgovarajući pristup uredima korisnika i svim informacijama u elektroničkom obliku koje su potrebni za provođenje dotičnih revizija.

Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) imaju ista prava kao i Komisija, osobito pravo pristupa.

U svrhu zaštite financijskih interesa Zajednice protiv prijevara i drugih nepravilnosti, Komisija u okviru Programa može provoditi provjere i inspekcije na licu mjesta u skladu Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (1). Prema potrebi, istrage provodi OLAF u skladu s Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

IV.   INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI I AKTIVNOSTI KOJIMA JE CILJ MAKSIMALNO POVEĆATI UTJECAJ PROJEKATA

1.   Komisija

Komisija može organizirati seminare, konferencije ili sastanke s ciljem olakšavanja provedbe Programa, organizirati objavljivanje i diseminaciju informacija i druge aktivnosti kojima je cilj maksimalno povećati odgovarajući učinak projekata, kao i praćenje i evaluaciju Programa. Takve se aktivnosti mogu financirati putem bespovratnih sredstava ili postupkom javne nabave, ili ih može izravno organizirati Komisija.

2.   Kontaktne točke

Komisija i države članice na dobrovoljnoj osnovi organiziraju i podupiru razmjenu informacija koje su korisne za provedbu Programa putem kontaktnih točaka za kulturu koje djeluju kao provedbena tijela na nacionalnoj razini, u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (c) i stavkom 3. Financijske uredbe.

3.   Države članice

Ne dovodeći u pitanje članak 87. Ugovora, države članice mogu prema potrebi utvrditi programe potpora za individualnu mobilnost kulturnih djelatnika kako bi riješili nizak stupanj njihovog sudjelovanja u Programu. Ta potpora može biti u obliku bespovratnih sredstava za putne troškove kulturnih subjekata u svrhu olakšavanja pripremne faze transnacionalnih kulturnih projekata.

V.   Cjelokupna raspodjela proračuna

Raspodjela godišnjeg proračuna za Program

 

Postotak proračuna

1. skupina (potpora za djelovanja u kulturi)

Približno 77 %

projekti višegodišnje suradnje

Približno 32 %

mjere suradnje

Približno 29 %

posebna djelovanja

Približno 16 %

2. skupina (potpora organizacijama aktivnim u području kulture na europskoj razini)

Približno 10 %

3. skupina – (potpora analizama, prikupljanju i diseminaciji informacija)

Približno 5 %

Ukupni izdaci za poslovanje

Približno 92 %

Upravljanje programom

Približno 8 %

Ovi su postoci indikativni i podložni promjeni od strane Odbora iz članka 9. u skladu s postupkom iz članka 9. stavka 2.


(1)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(2)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.


Top