This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02018L2001-20181221
Directive (EU) 2018/2001 of the European Parliament and of the Council of 11 December 2018 on the promotion of the use of energy from renewable sources (recast) (Text with EEA relevance)Text with EEA relevance
Consolidated text: Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (Tekst značajan za EGP)Tekst značajan za EGP
02018L2001 — HR — 21.12.2018 — 000.005
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
|
DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) ( L 328 21.12.2018, 82) |
Koju je ispravio:
DIREKTIVA (EU) 2018/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 11. prosinca 2018.
o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora
(preinaka)
(Tekst značajan za EGP)
Članak 1.
Predmet
Ovom Direktivom utvrđuje se zajednički okvir za promicanje energije iz obnovljivih izvora. Direktivom se postavlja obvezujući cilj Unije za ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije Unije u 2030. Direktivom se propisuju i pravila o financijskoj potpori za električnu energije iz obnovljivih izvora, o vlastitoj potrošnji takve električne energije, o upotrebi energije iz obnovljivih izvora za sektore grijanja, hlađenja i prometa, o regionalnoj suradnji država članica, međusobno, i s trećim zemljama, o jamstva o podrijetlu, o administrativnim postupcima i informacijama i osposobljavanju. Direktivom se također utvrđuju kriteriji održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se relevantne definicije iz Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ).
Primjenjuju se i sljedeće definicije:
„energija iz obnovljivih izvora” ili „obnovljiva energija” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke i druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;
„energija iz okoliša” znači toplinska energija koja nastaje prirodnim putem i energija akumulirana u okolišu unutar ograničenog područja koja može biti skladištena u okolnom zraku, osim u ispušnom zraku, ili u površinskim vodama ili u kanalizacijskoj vodi;
„geotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline ispod krute zemljine površine;
„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, potrošnja električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije, topline i goriva u prometu te gubitci električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;
„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica kojim se potiče uporaba energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze povezane s obnovljivom energijom ili na drugi način, što uključuje, ali se ne ograničuje na, potporu za ulaganje, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore za obveze povezane s obnovljivom energijom uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom te promjenjivo ili fiksno plaćanje premija;
„obveza povezana s obnovljivom energijom” znači program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od opskrbljivača energijom zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, što uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom zelenih certifikata;
„financijski instrument” znači financijski instrument kako je definiran u članku 2. točki 29. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 );
„MSP” znači mikropoduzeće, malo ili srednje poduzeće kako je definirano člankom 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ ( 3 );
„otpadna toplina i hladnoća” znači neizbježna toplina ili hladnoća proizvedena kao nusproizvod u industrijskim postrojenjima ili postrojenjima za proizvodnju energije, ili u uslužnom sektoru, koja bi bez pristupa sustavu centraliziranoga grijanja ili hlađenja neupotrijebljena bila rasuta u zrak ili vodu, ako je postupak kogeneracije proveden ili će biti proveden ili ako kogeneracija nije izvediva;
„obnova kapaciteta” znači obnavljanje elektrana koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora, uključujući potpunu ili djelomičnu zamjenu postrojenja ili pogonskih sustava i opreme za potrebe zamijene kapaciteta ili povećanja učinkovitosti ili kapaciteta postrojenja;
„operator distribucijskog sustava” znači operator kako je definiran u članku 2. stavku 6. Direktive 2009/72/EZ i u članku 2. točki 6. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 );
„jamstvo o podrijetlu” znači elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora;
„preostala kombinacija izvora energije” znači ukupna godišnja kombinacija izvora energije za državu članicu, bez udjela obuhvaćenog poništenim jamstvima o podrijetlu;
„potrošač vlastite obnovljive energije” znači krajnji korisnik koji djeluje u svojim prostorima smještenima unutar ograničenog područja ili, ako mu to dopuste države članice, u drugim prostorima, koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju ili skladišti ili prodaje električnu energiju iz obnovljivih izvora koju je sam proizveo, uz uvjet da potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora koji nisu kućanstva te aktivnosti ne čine njihovu glavnu komercijalnu ili profesionalnu djelatnost;
„potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički” znači skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajedničkiu skladu s točkom 14. koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu;
„zajednica obnovljive energije” znači pravni subjekt:
koji je, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom, utemeljen na otvorenom i dobrovoljnom sudjelovanju, neovisan i pod stvarnim nadzorom dioničara ili članova smještenih u blizini projekata energije iz obnovljivih izvora kojih je taj pravni subjekt vlasnik ili ih on razvija;
čiji su dioničari ili članovi fizičke osobe, MSP-i ili lokalna tijela, uključujući općine;
čija je prvotna svrha pružiti okolišnu, gospodarsku ili socijalnu korist zajednice za svoje dioničare ili članove ili za lokalna područja na kojima djeluje, a ne financijska dobit.
„ugovor o kupnji obnovljive energije” znači ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije;
„uzajamno trgovanje (peer-to-peer)” energijom iz obnovljivih izvora znači prodaja energije iz obnovljivih izvora među sudionicima tržišta putem ugovora s unaprijed utvrđenim uvjetima kojima se uređuje automatsko izvršavanje i rješavanje transakcije izravno među sudionicima tržišta ili neizravno putem ovjerene treće strane koja sudjeluje na tržištu, poput agregatora. Pravom na uzajamno trgovanje ne dovode se u pitanje prava i obveze uključenih strana kao što su krajnji korisnici, proizvođači, opskrbljivači ili agregatori;
„centralizirano grijanje” ili „centralizirano hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnih ili decentraliziranih izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi uporabe za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;
„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;
„visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;
„energetski certifikat” znači energetski certifikat kako je definiran u članku 2. točki 12. Direktive 2010/31/EU;
„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ, isključujući tvari koje su namjerno modificirane ili kontaminirane radi prilagodbe ovoj definiciji;
„biomasa” znači biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede, uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla, iz šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti, uključujući ribarstvo i akvakulturu, te biorazgradiv udio otpada, uključujući industrijski i komunalni otpad biološkog podrijetla;
„poljoprivredna biomasa” znači biomasa proizvedena u poljoprivredi;
„šumska biomasa” znači biomasa proizvedena u šumarstvu;
„goriva iz biomase” znači plinovita i kruta goriva proizvedena iz biomase;
„bioplin” znači plinovita goriva proizvedena iz biomase;
„biološki otpad” znači biološki otpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ;
„područje nabave” znači geografski utvrđeno područje iz kojeg potječe sirovina šumske biomase, za koje su dostupni pouzdani i neovisni podatci i na kojem su uvjeti dovoljno homogeni da se procijeni rizik u pogledu svojstava održivosti i zakonitosti šumske biomase;
„obnova šume” znači ponovna uspostava šumske sastojine prirodnim ili umjetnim načinima nakon uklanjanja prethodne sastojine sječom ili zbog prirodnih uzroka, uključujući vatru i oluju;
„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se upotrebljava za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje, proizvedeno iz biomase;
„biogorivo” znači tekuće biogorivo namijenjeno uporabi u prometu proizvedeno iz biomase;
„napredna biogoriva” znači biogoriva koja su proizvedena od sirovina navedenih u dijelu A Priloga IX.;
„goriva iz recikliranog ugljika” znači tekuća i plinovita goriva proizvedena iz tekućih ili krutih tokova otpada neobnovljiva podrijetla koji nisu prikladni za oporabu materijala u skladu s člankom 4. Direktive 2008/98/EZ ili plin iz obrade otpada i ispušni plin neobnovljiva podrijetla koji su proizvedeni kao neizbježni i nisu namjerna posljedica proizvodnog procesa u industrijskim postrojenjima;
„obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu” znači tekuća ili plinovita goriva koja se upotrebljavaju u prometu, a koja nisu biogoriva ni bioplin, čiji energetski sadržaj potječe iz obnovljivih izvora energije koji nisu biomasa;;
„biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta” znači biogoriva, tekuća biogoriva i biogoriva iz biomase čije su sirovine proizvedene u okviru programa kojima se izbjegavaju učinci premještanja biogoriva, tekućih biogoriva i biogoriva iz biomase koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje putem poboljšanih poljoprivrednih praksi, kao i putem uzgoja kultura na područjima koja prethodno nisu upotrebljavana za uzgoj kultura i koja su proizvedena u skladu s kriterijima održivosti za biogoriva, tekuća biogoriva biogoriva iz biomase navedenima u članku 29.;
„opskrbljivač gorivom” znači subjekt koji opskrbljuje tržište gorivom odgovoran za prolaz goriva kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, u slučaju električne energije, ili ako se ne plaća trošarina, ili ako je propisno utemeljeno, bilo koje drugo relevantno tijelo koje imenuje država članica;
„kulture bogate škrobom” znači kulture koje se sastoje uglavnom od žitarica, bez obzira na to koriste li se isključivo zrna ili se koristi cijela biljka, kao u slučaju zelenog kukuruza, gomolja i korjenastih kultura, poput krumpira, čičoka, slatkih krumpira, manioke i jama, te izdanaka korijenja, poput taroa i cocoyama;
„kulture za proizvodnju hrane i hrane za životinje” znači kulture bogate škrobom, šećerne kulture ili uljarice proizvedene na poljoprivrednom zemljištu kao glavne kulture, isključujući ostatke, otpad ili lignocelulozni materijal i međuusjevi, kao što su postrni usjevi i pokrovni usjevi, uz uvjet da uporaba takvih međuusjeva ne dovodi do potražnje za dodatnim zemljištem;
„lignocelulozni materijal” znači materijal koji se sastoji od lignina, celuloze i hemiceluloze, poput biomase dobivene iz šuma, drvenih energetskih kultura i šumskih industrijskih ostataka i otpada;
„neprehrambeni celulozni materijali” znači sirovine koje se uglavnom sastoje od celuloze i hemiceluloze te imaju manji udio lignina od lignoceluloznog materijala; što uključuje ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, poput slame, kukuruznih stabljika, pljeve i ljusaka, travnate energetske kulture s malim udjelom škroba, poput ljulja, proso trave, trave Miscanthus, divovske trske, pokrovnih usjeva prije i nakon glavnih usjeva, kulture za ugar, industrijske ostatke, uključujući ostatke kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje nakon ekstrakcije biljnih ulja, šećera, škroba i proteina, te materijal od biološkog otpada, kada se kulture za ugar i pokrovne usjeve smatraju kao privremeni, kratkoročno zasijani pašnjaci koji obuhvaćaju kombinaciju trave i mahunarki s malim udjelom škroba kako bi se dobila stočna hrana za stoku i poboljšala plodnost tla radi dobivanja većih prinosa ratarskih glavnih usjeva;
„ostatci” znači tvar koja nije konačni proizvod koji je neposredan cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje;
„ostatci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva” znači ostatci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade;
„stvarna vrijednost” znači ušteda emisije stakleničkih plinova za neke ili za sve faze specifičnog proizvodnog procesa biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase izračunana u skladu s metodologijom iz dijela C Priloga V. ili dijela B Priloga VI.;
„tipična vrijednost” znači procjena emisija stakleničkih plinova i uštede emisija stakleničkih plinova za proces dobivanja određenog biogoriva, tekućeg biogoriva ili goriva iz biomase, koja je reprezentativna za potrošnju Unije;
„zadana vrijednost” znači vrijednost koja proizlazi iz tipične vrijednosti primjenom prethodno utvrđenih faktora i koja se, pod okolnostima navedenim u ovoj Direktivi, može primjenjivati umjesto stvarne vrijednosti.
Članak 3.
Obvezujući opći cilj Unije za 2030.
Ako na temelju ocjene nacrta integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova dostavljenih u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2018/1999 Komisija zaključi da su nacionalni doprinosi država članica nedovoljni za skupno ostvarivanje obvezujućeg općeg cilja Unije, ona slijedi postupak utvrđen u člancima 9. i 31. te uredbe.
Komisija podupire visoke ambicije država članica okvirom koji se sastoji od poboljšane upotrebe sredstava Unije, uključujući dodatna sredstva za olakšavanje pravedne tranzicije regija s visokim razinama ugljika prema povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora, posebice financijskih instrumenata, ponajprije u sljedeće svrhe:
smanjenja troškova kapitala za projekte energije iz obnovljivih izvora;
razvoja projekata i programâ za integraciju obnovljivih izvora energije u energetski sustav, za povećanje fleksibilnosti energetskog sustava, za održavanje stabilnosti mreže i za upravljanje zagušenjima mreže;
razvoja prijenosne i distribucijske mrežne infrastrukture, inteligentnih mreža, objekata za skladištenje i međupovezanost, radi postizanja cilja elektroenergetske međupovezanosti od 15 % do 2030., kako bi se u sustavu električne energije povećala tehnički izvediva i ekonomski prihvatljiva razina obnovljive energije;
jačanja regionalne suradnje država članica međusobno i s trećim zemljama putem zajedničkih projekata, zajedničkih programa potpore i otvaranja programa potpore za obnovljivu električnu energiju proizvođačima koji se nalaze u drugim državama članicama.
Članak 4.
Programi potpore za energiju iz obnovljivih izvora
U tu svrhu, a uzimajući u obzir neposredne programe zaštite cijena, potpora se daje u obliku tržišne premije, koja bi, među ostalim, mogla biti promjenjiva ili fiksna.
Države članice mogu izuzeti mala postrojenja i demonstracijske projekte iz ovog stavka, ne dovodeći u pitanje primjenjivo pravo Unije o unutarnjem tržištu.
Države članice mogu od natječajnih postupaka izuzeti mala postrojenja i demonstracijske projekte.
Države članice mogu razmotriti uspostavu mehanizama za osiguravanje regionalne diversifikacije kod uporabe obnovljive električne energije, posebno s ciljem osiguravanja troškovno učinkovite integracije u sustav.
Države članice mogu ograničiti natječajni postupak na posebne tehnologije ako bi otvaranje programa potpore svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora dovelo do rezultata koji nije optimalan, uzimajući u obzir:
dugoročan potencijal određene tehnologije;
potrebu za postizanjem diversifikacije;
troškove integracije u mrežu;
ograničenja i stabilnosti mreže;
za biomasu, potrebu izbjegavanja distorzija tržištâ sirovina.
Ako se potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora dodjeljuje putem natječajnog postupka, kako bi osigurale visoku stopu realizacije projekata, države članice:
utvrđuju i objavljuju nediskriminirajuće i transparentne kriterije na temelju kojih se ispunjavaju uvjeti za natječajni postupak te utvrđuju jasne datume i pravila za provedbu projekta;
objavljuju informacije o prijašnjim natječajnim postupcima, uključujući stopu realizacije projekata.
Do 31. prosinca 2021. i svake tri godine nakon toga Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uspješnosti potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora pružene putem natječajnih postupaka u Uniji, analizirajući posebno sposobnost da se natječajnim postupcima:
postigne smanjenje troškova;
postigne tehnološki napredak;
postignu visoke stope realizacije;
osigura nediskriminirajuće sudjelovanje malih aktera i lokalnih vlasti, ako je primjenjivo;
ograniči učinak na okoliš;
osigura lokalna prihvaćenost;
osigura sigurnost opskrbe i integracija u mrežu.
Članak 5.
Otvaranje programa potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora
Pri otvaranju sudjelovanja u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora države članice mogu omogućiti da je potpora za indikativni udio kapaciteta obuhvaćenog novim potporama ili proračuna dodijeljenog za tu svrhu svake godine otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
Takvi indikativni udjeli mogu u svakoj godini iznositi najmanje 5 % u razdoblju od 2023. do 2026. te najmanje 10 % u razdoblju od 2027. do 2030. ili, u slučaju da su manji od tih vrijednosti, na razini međupovezanosti dotičnih država članica u bilo kojoj godini.
Radi stjecanja dodatnog iskustva u provedbi, države članice mogu organizirati jedan ili više pilot-programa u kojima je potpora otvorena proizvođačima smještenima u drugim državama članicama.
Članak 6.
Stabilnost financijske potpore
Članak 7.
Izračun udjela energije iz obnovljivih izvora
Konačna bruto potrošnja energije iz obnovljivih izvora u svakoj državi članici izračunava se kao zbroj:
konačne bruto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora;
konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja; i
konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa.
U pogledu točke (a), (b) ili (c) prvog podstavka, plin, električna energija i vodik iz obnovljivih izvora uzimaju se u obzir samo jednom za potrebe izračuna udjela konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora.
Podložno članku 29. stavku 1. drugom podstavku, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. stavaka od 2. do 7. i članka 29. stavka 10. ne uzimaju se u obzir.
U pogonima koji upotrebljavaju više vrsta goriva te koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore u obzir se uzima samo udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
Električna energija proizvedena u hidroelektranama i vjetroelektranama uzima se u obzir u skladu s normalizacijskim pravilima navedenima u Prilogu II.
U pogonima koji upotrebljavaju više vrsta goriva koji upotrebljavaju obnovljive i neobnovljive izvore u obzir se uzima samo dio grijanja i hlađenja proizveden iz obnovljivih izvora. Za potrebe tog izračuna izračunava se doprinos svakog izvora energije na temelju njegova energetskog sadržaja.
Energija iz okoliša i geotermalna energija koja se upotrebljava za grijanje i hlađenjem putem toplinskih crpki i sustavâ centraliziranog hlađenja uzima se u obzir za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (b) pod uvjetom da konačna proizvedena energija znatno premašuje primarni unos energije potrebne za pogon toplinske crpke. Količina topline ili hladnoće koja se za potrebe ove Direktive smatra energijom iz obnovljivih izvora izračunava se u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VII. te se njome uzima u obzir upotreba energije u svim sektorima konačne potrošnje.
Toplinska energija koju proizvode pasivni energetski sustavi kod kojih se niža potrošnja energije postiže pasivno iskorištavanjem konstrukcije građevine ili topline proizvedene energijom iz neobnovljivih izvora ne uzima se u obzir za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (b).
Komisija do 31. prosinca 2021. donosi delegirane akte u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive utvrđenjem metodologije za izračun količine energije iz obnovljivih izvora upotrijebljene za hlađenje i centralizirano hlađenje te radi izmjene Priloga VII.
Ta metodologija uključuje minimalne faktore sezonske učinkovitosti za toplinske crpke koje djeluju u obratnom smjeru.
Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c) primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
Konačna potrošnja energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa izračunava se kao zbroj svih biogoriva, goriva iz biomase i obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu koja su potrošena u sektoru prometa. Međutim, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu koja su proizvedena iz električne energije iz obnovljivih izvora smatraju se dijelom izračuna na temelju stavka 1. prvog podstavka točke (a) samo pri izračunu količine električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u državi članici.
Pri izračunu konačne potrošnje energije u sektoru prometu upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je utvrđeno u Prilogu III. Pri utvrđivanju energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja nisu uključena u Prilog III. države članice upotrebljavaju odgovarajuće norme europskih organizacija za normizaciju (ESO) za utvrđivanje kalorijskih vrijednosti goriva. Ako u tu svrhu nije donesena norma ESO, države članice upotrebljavaju odgovarajuće norme Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).
Za potrebe prvog podstavka ovog članka, zbroj iz ovog članka stavka 1. prvog podstavka prilagođava se u skladu s člancima 8., 10., 12. i 13.
Pri izračunu konačne bruto potrošnje energije države članice za potrebe ocjene ispunjavanja ciljeva i pridržavanja okvirnih smjernica iz ove Direktive, smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne bruto potrošnje energije te države članice iznosi najviše 6,18 %. Za Cipar i Maltu smatra se da količina energije potrošene u zrakoplovstvu kao udio konačne bruto potrošnje energije tih država članica iznosi najviše 4,12 %.
Države članice osiguravaju usklađenost statističkih podataka upotrijebljenih u izračunu tih sektorskih i ukupnih udjela i statističkih podataka koje dostavljaju Komisiji u skladu s tom Uredbom.
Članak 8.
Platforma Unije za obnovljivi razvoj i statistički prijenosi među državama članicama
Države članice mogu postići dogovor o statističkom prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu. Prenesena količina:
odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja obavlja prijenos za potrebe ove Direktive; i
dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja prihvaća prijenos za potrebe ove Direktive.
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive uspostavom URDP-a i utvrđivanjem uvjeta zaključivanja prijenosa kako je navedeno u stavku 5. ovog članka.
Članak 9.
Zajednički projekti država članica
Obavijest iz stavka 2. sadrži:
opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;
podatke o udjelu ili količini električne energije ili grijanja ili hlađenja proizvedenih u postrojenju koji se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice;
podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest; i
podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojem se električna energija ili grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora koju proizvede postrojenje smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice.
Članak 10.
Učinci zajedničkih projekata država članica
U roku od tri mjeseca nakon završetka svake godine, a u okviru razdoblja iz članka 9. stavka 3. točke (d), država članica koja je izdala obavijest u skladu s člankom 9. izdaje obavijest u kojoj navodi:
ukupnu količinu električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka 9.; i
količinu električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koju je tijekom godine proizvelo postrojenje, a koja se smatra dijelom udjela obnovljive energije druge države članice u skladu s uvjetima obavijesti.
Za potrebe ove Direktive količina električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora o kojoj je dostavljena obavijest u skladu sa stavkom 1. točkom (b):
odbija se od količine električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja je izdala obavijest u skladu sa stavkom 1.; i
dodaje se količini električne energije ili grijanja ili hlađenja iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri izračunu udjela obnovljive energije države članice koja je dobila obavijest u skladu sa stavkom 2.
Članak 11.
Zajednički projekti država članica i trećih zemalja
Električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena u trećoj zemlji uzima se u obzir za potrebe izračuna udjela obnovljive energije država članica samo ako su ispunjeni ovi uvjeti:
električna energija upotrijebljena je u Uniji, što se smatra ispunjenim ako:
svi nadležni operatori prijenosnih sustava u zemlji podrijetla, zemlji odredišta ili, ako je to relevantno, svakoj trećoj zemlji provoza dodijeljenim kapacitetima međupovezivanja definitivno su predložili količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir;
nadležni operator prijenosnih sustava koji upravlja interkonekcijskim vodom na strani Unije u bilancu unese količinu električne energije koja je istovrijedna količini električne energije uzete u obzir; i
predloženi kapacitet i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u postrojenju iz točke (b) odnose se na isto razdoblje;
električnu energiju u okviru zajedničkog projekta iz stavka 1. proizvodi postrojenje koje je pušteno u pogon nakon 25. lipnja 2009. ili postrojenje s povećanim kapacitetom koje je obnovljeno nakon tog datuma;
za količinu električne energije proizvedene i izvezene nije primljena potpora iz programa potpore treće zemlje, osim potpore za ulaganje koja je dodijeljena postrojenju; i
električna energija proizvedena je u skladu s međunarodnim pravom u trećoj zemlji koja je potpisnica Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ili drugih međunarodnih konvencija odnosno ugovora o ljudskim pravima.
Za potrebe članka 7. stavka 4. države članice mogu od Komisije zatražiti da se uzme u obzir električna energija iz obnovljivih izvora proizvedena i upotrijebljena u trećoj zemlji za polaganu i postupnu izgradnju interkonekcijskog voda između države članice i treće zemlje, ako su ispunjeni ovi uvjeti:
izgradnja interkonekcijskog voda započela je prije 31. prosinca 2026.;
interkonekcijski vod nije moguće pustiti u pogon do 31. prosinca 2030.;
interkonekcijski vod moguće je pustiti u pogon prije 31. prosinca 2032.;
nakon što se pusti u pogon, interkonekcijski vod se primjenjuje za izvoz električne energije iz obnovljivih izvora u Uniju u skladu sa stavkom 2.;
uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka (b) i (c) i koji će se koristiti interkonekcijskim vodom nakon što bude pušten u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Uniju nakon što interkonekcijski vod bude pušten u pogon.
Obavijest iz stavka 4. sadržava:
opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;
podatke o udjelu ili količini električne energije koju je proizvelo postrojenje koje se smatra dijelom ukupnog udjela obnovljive energije države članice te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću, odgovarajuće financijske podatke;
podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio udjela obnovljive energije države članice; i
pisanu potvrdu kojom treća zemlja na čijemu će državnom području postrojenje biti pušteno u pogon prihvaća točke (b) i (c) te udio ili količinu električne energije proizvedene u postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati ta treća zemlja.
Članak 12.
Učinci zajedničkih projekata država članica i trećih zemalja
U roku od 12 mjeseci nakon završetka svake godine u okviru razdoblja navedenog u članku 11. stavku 5. točki (c) država članica obavjestiteljica izdaje obavijest u kojoj navodi:
ukupnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka 11.;
količinu električne energije iz obnovljivih izvora koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje, a koja se smatra dijelom udjela obnovljive energije u skladu s uvjetima obavijesti iz članka 11.; i
dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 11. stavka 2.
Članak 13.
Zajednički programi potpore
Ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz članka 5. dvije države članice ili više njih mogu dobrovoljno odlučiti udružiti svoje nacionalne programe potpore ili ih djelomično uskladiti. U tim slučajevima određena količina energije iz obnovljivih izvora proizvedena na državnom području jedne države članice sudionice može se smatrati dijelom udjela obnovljive energije druge države članice sudionice ako države članice o kojima je riječ:
obave statistički prijenos određenih količina energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu državu članicu u skladu s člankom 8.; ili
utvrde pravilo distribucije koje su države članice sudionice dogovorile i prema kojemu se količina energija iz obnovljivih izvora dodjeljuje tim državama članicama.
O pravilu distribucije iz prvog podstavka toče (b) obavješćuje se Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka prve godine u kojoj pravilo proizvodi učinke.
Članak 14.
Povećanje kapaciteta
Za potrebe članka 9. stavka 2. i članka 11. stavka 2. točke (b) smatra se da je jedinice energije iz obnovljivih izvora koje se mogu obračunati kao povećanje kapaciteta postrojenja proizvelo zasebno postrojenje koje je pušteno u pogon u trenutku u kojem je došlo do povećanja kapaciteta.
Članak 15.
Administrativni postupci, propisi i pravilnici
Države članice posebno poduzimaju potrebne mjere da osiguraju:
pojednostavnjene i ubrzane administrativne postupke na odgovarajućoj administrativnoj razini i uspostavu predvidljivih vremenskih okvira za postupke iz prvog podstavka;
objektivnost, transparentnost i razmjernost propisa kojima se uređuje izdavanje odobrenja, certificiranje i izdavanje dozvola, te da ne diskriminiraju podnositelje zahtjeva i da u cijelosti uzimaju u obzir posebnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije;
transparentnost i ovisnost o troškovima administrativnih naknada koje plaćaju potrošači, planeri, arhitekti, građevinari te instalateri i opskrbljivači opreme i sustava; i
uspostavu pojednostavnjenih i manje opterećujućih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući putem postupka jednostavne obavijesti, za decentralizirane uređaje, te za proizvodnju i skladištenje energije iz obnovljivih izvora.
Pri utvrđivanju takvih mjera ili u svojim programima potpore, države članice mogu, ako je to primjenjivo, uzeti u obzir nacionalne mjere koje se odnose na znatna povećanja u potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, u lokalnom skladištenju energije, te u energetskoj učinkovitosti te na kogeneraciju i na pasivne, niskoenergetske zgrade ili zgrade nulte energije.
Države članice u svojim propisima i pravilnicima o gradnji ili drugim sredstvima s istovrijednim učinkom zahtijevaju u novim zgradama i u postojećim zgradama na kojima se obavljaju radovi renoviranja većih razmjera uporabu minimalnih razina energije iz obnovljivih izvora ako je to tehnički, funkcionalno i ekonomski izvedivo, odražavajući time rezultate troškovno optimalnog izračuna na temelju članka 5. stavka 2. Direktive 2010/31/EU u mjeri u kojoj se ne utječe negativno na zrak u zatvorenim prostorima. Države članice dopuštaju da se te najniže razine realiziraju, među ostalim, putem učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja uz znatan udio obnovljive energije i otpadne topline i hladnoće.
Zahtjevi iz prvog podstavka primjenjuju se na oružane snage samo u mjeri u kojoj nisu u sukobu s prirodom i osnovnim ciljem djelovanja oružanih snaga i uz iznimku materijala koji se upotrebljava isključivo u vojne svrhe.
Države članice opisuju politike i mjere za olakšavanje primjene ugovora o kupnji obnovljive energije u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i njihovim izvješćima o napretku u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.
Članak 16.
Organizacija i trajanje postupka izdavanja dozvola
Države članice osiguravaju da podnositelji zahtjeva imaju lagan pristup jednostavnim postupcima za rješavanje sporova koji se odnose na postupke odobravanja dozvola i izdavanje dozvola za izgradnju i rad pogona za proizvodnju obnovljive energije, uključujući, prema potrebi, alternativne mehanizme za rješavanje sporova.
Ako je to propisno utemeljeno na izvanrednim okolnostima, na primjer zbog prevladavajućih sigurnosnih razloga u slučaju kada projekt obnove kapaciteta znatno utječe na mrežu ili izvorni kapacitet, veličinu ili rad postrojenja, to se razdoblje od jedne godine može produljiti za najviše jednu godinu.
Ako relevantno tijelo odluči da je dostava obavijesti dostatna, automatski izdaje dozvolu. Ako to tijelo odluči da obavijest nije dostatna, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje nove dozvole te se u tom slučaju primjenjuju vremenska ograničenja iz stavka 6.
Članak 17.
Postupak jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu
U ograničenom roku nakon obavijesti, operator distribucijskog sustava može odbiti zatraženo priključenje na mrežu ili predložiti alternativno mjesto priključenja zbog opravdanih sigurnosnih razloga ili tehničke nekompatibilnosti komponenti sustava. U slučaju pozitivne odluke operatora distribucijskog sustava ili u nedostatku odluke operatora distribucijskog sustava u roku od jednog mjeseca nakon obavijesti, postrojenje ili objedinjena proizvodna jedinica mogu se priključiti.
Članak 18.
Informacije i osposobljavanje
Članak 19
Jamstvo o podrijetlu energije iz obnovljivih izvora
Države članice osiguravaju da se ista jedinica energije iz obnovljivih izvora uzima u obzir samo jedanput.
Države članice osiguravaju da se, kada proizvođač prima financijsku potporu iz programa potpore, tržišna vrijednost jamstva o podrijetlu za istu proizvodnju uzima se na odgovarajući način u obzir u okviru relevantnog programa potpore.
Pretpostavlja se da je tržišna vrijednost jamstva o podrijetlu na odgovarajući način uzeta u obzir u bilo kojem od sljedećih slučaja:
ako se financijska potpora dodjeljuje putem natječajnog postupka ili sustava zelenih certifikata kojima se može trgovati;
ako se tržišna vrijednost jamstava o podrijetlu administrativno uzima u obzir na razini financijske potpore; ili
ako jamstva o podrijetlu nisu izdana izravno proizvođaču, nego opskrbljivaču ili potrošaču koji kupuje energiju iz obnovljivih izvora ili u konkurentnom okruženju ili u okviru dugoročnog ugovora o kupnji obnovljive energije
Kako bi se uzelo u obzir tržišnu vrijednost jamstva o podrijetlu, države članice mogu, među ostalim, odlučiti proizvođačima izdati jamstva o podrijetlu i odmah ih poništiti.
Jamstvo o podrijetlu nije povezano s ispunjavanjem odredaba iz članka 3. od strane države članice. Prijenosi jamstava o podrijetlu, odvojeno ili zajedno s fizičkim prijenosom energije, ne utječu na odluku država članica da primjenjuju statističke prijenose, zajedničke projekte ili zajedničke programe potpore za ispunjavanje odredaba iz članka 3. ni na izračun konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 7.
U jamstvu o podrijetlu navodi se barem:
energetski izvor iz kojeg je energija proizvedena te datum početka i završetka proizvodnje;
odnosi li se na:
električnu energiju;
plin, uključujući vodik; ili
grijanje ili hlađenje;
naziv, lokacija, vrsta i kapacitet postrojenja u kojem je energija proizvedena;
je li postrojenje imalo koristi od investicijske potpore i je li jedinicu energije potpomogao na bilo koji drugi način nacionalni program potpore te vrsta programa potpore;
datum kad je postrojenje pušteno u pogon; i
datum i zemlja izdavanja te jedinstveni identifikacijski broj.
U jamstvima o podrijetlu postrojenja od manje od 50 kW mogu biti navedene pojednostavnjene informacije.
Kad opskrbljivač električnom energijom mora dokazati udio ili količinu energije iz obnovljivih izvora u svojoj kombinaciji izvora energije za potrebe članka 3. stavka 9. točke (a) Direktive 2009/72/EZ, on to čini s pomoću jamstava o podrijetlu, osim:
za udio svoje kombinacije izvora energije koji odgovara komercijalnim ponudama bez praćenja, ako postoje, za koje se opskrbljivač može koristiti preostalom kombinacijom izvora energije; ili
ako države članice odluče ne izdati jamstva o podrijetlu proizvođaču koji prima financijsku potporu iz programa potpore.
Ako su države članice uspostavile mehanizme jamstava o podrijetlu za druge vrste energije, opskrbljivači u svrhu obavješćivanja upotrebljavaju ista jamstva o podrijetlu za onu vrstu energije koju su dostavili. Isto tako, jamstva o podrijetlu izdana na temelju članka 14. stavka 10. Direktive 2012/27/EU mogu se upotrebljavati kao potkrepa bilo kojeg zahtjeva da se dokaže količina električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije. Za potrebe stavka 2. ovog članka, ako je električna energija proizvedena iz visokoučinkovite kogeneracije uporabom obnovljivih izvora energije, može se izdati samo jedno jamstvo o podrijetlu u kojemu se navode obje značajke.
Članak 20.
Pristup mrežama i njihov rad
Članak 21.
Potrošači vlastite obnovljive energije
Države članice osiguravaju da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora pojedinačno ili posredstvom agregatora imaju pravo:
proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora, uključujuči onu za vlastitu potrošnju, skladištiti i prodavati višak takve električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, među ostalim putem ugovora o kupnji obnovljive energije, opskrbljivača električnom energijom i uzajamnih trgovinskih dogovora, a da pritom ne podliježu:
u pogledu električne energije koju troše ili unose u mrežu, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te naknadama i mrežnim naknadama koje ne odražavaju troškove;
u pogledu električne energije iz obnovljivih izvora koju sami proizvedu, a koja ostaje unutar njihovih objekata, diskriminirajućim ili nerazmjernim postupcima te bilo kakvim naknadama ili pristojbama;
instalirati i upotrebljavati sustave za skladištenje električne energije u kombinaciji s postrojenjima koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, a da pritom ne plaćaju nikakve dvostruke naknade, uključujući mrežne naknade kada je riječ o pohranjenoj električnoj energiji koja ostaje u njihovim objektima;
zadržati svoja prava i obveze kao krajnji potrošači;
primati naknadu, među ostalim, kada je to primjenjivo, putem programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora koju sami proizvode i unose u mrežu, koja odražava tržišnu vrijednost te električne energije te u koju može biti uračunata njezina dugoročna vrijednost za mrežu, okoliš i društvo.
Države članice mogu primjenjivati nediskriminirajuće i razmjerne naknade i pristojbe za potrošače vlastite energije iz obnovljivih izvora u odnosu na njihovu električnu energiju koju sami proizvode iz obnovljivih izvora koja ostaje unutar njihovih objekata u jednom ili više sljedećih slučajeva:
ako se električna energija koju sami proizvode učinkovito podupire iz programâ potpore, samo u mjeri u kojoj se ne ugrožava gospodarska održivost projekta i poticajni učinak takve potpore;
od 1. prosinca 2026., ako ukupan udio postrojenja za vlastitu potrošnju premaši 8 % ukupnog instaliranog kapaciteta električne energije države članice, te ako nacionalno regulatorno tijelo te države članice analizom troškova i koristi provedenom u otvorenom, transparentnom i participativnom postupkom dokaže da je odredba iz stavka 2. točke (a) podtočke ii. rezultirala značajnim nerazmjernim opterećenjem za dugoročnu financijsku održivost sustava električne energije ili stvara poticaj koji premašuje ono što je objektivno potrebno za postizanje troškovno učinkovitog uvođenja obnovljive energije te da se takav utjecaj nije mogao svesti na najmanju moguću mjeru poduzimanjem drugih razumnih mjera; ili
ako se obnovljiva električna energija koju sam proizvodi, proizvodi u postrojenjima koja imaju više od 30 kW ukupnog instaliranog električnog kapaciteta.
Države članice uspostavljaju okvir koji omogućuje promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora na temelju procjene postojećih neopravdanih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora i njezina potencijala na svojim državnim područjima i u svojim energetskim mrežama. Taj se poticajni okvirom, među ostalim:
bavi pitanjem dostupnosti potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora svim krajnjim korisnicima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima;
bavi uklanjanjem neopravdanih prepreka financiranju projekata na tržištu i mjerama za olakšavanje pristupa financiranju;
bavi pitanjem ostalih neopravdanih regulatornih prepreka potrošnji vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, za stanare;
bavi pitanjem poticaja za vlasnike zgrada da stvore mogućnosti za potrošnju vlastite energije iz obnovljivih izvora, među ostalim za stanare;
pruža potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora nediskriminirajuć pristup relevantnim postojećim programima potpore te svim segmentima na tržištu električne energije za električnu energiju iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje koju unose u mrežu;
osigurava da potrošači vlastite energije iz obnovljivih izvora na odgovarajući i uravnotežen način doprinose podjeli troškova sustava kada se električna energija unosi u mrežu.
Države članice uključuju sažetak politika i mjera u sklopu poticajnog okvira i procjenu njihove provedbe u svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove odnosno u izvješća o napretku u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999.
Članak 22.
Zajednice obnovljive energije
Države članice osiguravaju da zajednice obnovljive energijeimaju pravo:
proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati obnovljivu energiju, među ostalim putem ugovora o kupnji obnovljive energije;
dijeliti, unutar zajednice obnovljive energije, obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice obnovljive energije, podložno drugim zahtjevima iz ovog članka te zadržavajući prava i obveze članova zajednice obnovljive energijekao korisnika;
pristupiti svim prikladnim tržištima energije izravno ili putem agregacije na nediskriminairajući način;
Države članice uspostavljaju poticajan okvir za promicanje i olakšavanje razvojazajednica obnovljive energije. Tim se okvirom među ostalim osigurava sljedeće:
neopravdane regulatorne i administrativne prepreke za zajednice obnovljive energijeuklanjaju se;
na zajednice obnovljive energijekoje opskrbljuju energijom ili osiguravaju agregaciju ili druge komercijalne energetske usluge primjenjuju se odredbe relevantne za takve aktivnosti;
relevantni operator distribucijskog sustava surađuje sa zajednicama obnovljive energije radi olakšavanja prijenosâ energije unutar zajednica obnovljive energije;
zajednice obnovljive energijepodliježu pravednim, razmjernim i transparentnim postupcima, uključujući postupke registracije i licenciranja, i mrežnim naknadama koje odražavaju troškove, kao i relevantnim naknadama, nametima i porezima, osiguravajući pritom odgovarajući, pravedan i uravnotežen doprinos raspodjeli ukupnih troškova sustava u skladu s transparentnom analizom troškova i koristi distribuiranih izvora energije koju provode nacionalna nadležna tijela;
prema zajednicama obnovljive energije ne postupa se na diskriminirajući način u pogledu njihovih aktivnosti, prava i obveza kao krajnjih korisnika, proizvođača, opskrbljivača, operatora distribucijskih sustava ili kao drugih sudionika na tržištu;
sudjelovanje u zajednicama obnovljive energije dostupno je svim potrošačima, uključujući one u kućanstvima s niskim prihodima ili ranjivim kućanstvima;
dostupni su alati za olakšavanje pristupa financiranju i informacijama;
javnim tijelima pruža se regulatorna potpora i potpora za izgradnju kapaciteta u omogućavanju i uspostavi zajednica obnovljive energijete u pomaganju tijelima da izravno sudjeluju;
uspostavljena su pravila za osiguravanje jednakog i nediskriminirajućeg postupanja prema potrošačima koji sudjeluju u zajednici obnovljive energije.
Članak 23.
Uključivanje obnovljive energije za grijanje i hlađenje
Za potrebe stavka 1. pri izračunu svog udjela obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja te svog prosječnog godišnjeg povećanja u skladu s tim stavkom, svaka država članica:
može uračunati otpadnu toplinu i hladnoću, uz ograničenje od 40 % prosječnog godišnjeg povećanja;
ako joj je udio obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja prelazi 60 %, može računati da s takvim udjelom ispunjava prosječno godišnje povećanje; te
ako joj je udio obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja prelazi 50 % i iznosi do 60 % može računati da s takvim udjelom ispunjava polovinu prosječnog godišnjeg povećanja.
Pri odlučivanju koju mjeru odabrati za potrebe uporabe energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja, države članice mogu uzeti u obzir troškovnu učinkovitost odražavajući time strukturne prepreke koje proizlaze iz visokog udjela prirodnog plina ili hlađenja ili iz raspršenih struktura naselja u područjima niske gustoće stanovništva.
Ako bi te mjere dovele do nižeg prosječnog godišnjeg povećanja od onog navedenog u stavku 1. ovog članka, države članice to objavljuju, na primjer putem svojih integriranih nacionalnih izvješća o napretku u području energije i klime u skladu s člankom 20. Uredbe (EU)2018/1999 te daju obrazloženje Komisiji koje uključuje odabrane mjere iz drugog podstavka ovog stavka.
Države članice mogu prosječno godišnje povećanje iz stavka 1., među ostalim, provesti s pomoću najmanje jedne od sljedećih mogućnosti:
fizičkim uključivanjem obnovljive energije ili otpadne topline i hladnoće u energiju i energetsko gorivo isporučeno za grijanje i hlađenje;
izravnim mjerama za ublažavanje posljedica, kao što je ugradnja visokoučinkovitih sustava grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora u zgrade ili uporaba obnovljive energije ili otpadne topline i hladnoće u postupcima industrijskog grijanja i hlađenja;
neizravnim mjerama za ublažavanje posljedica koje obuhvaćaju certifikati kojima se može trgovati i koji dokazuju usklađenost s obvezom iz stavka 1. s pomoću potpore neizravnim mjerama za ublažavanje posljedica, a mjere provodi drugi gospodarski subjekt, kao što je neovisni ugraditelj tehnologije obnovljive energije ili poduzeće za energetske usluge, koje pruža instalacijske usluge u vezi s obnovljivom energijom.
drugim mjerama s jednakovrijednim učinkom kako bi se postiglo prosječno godišnje povećanje iz stavka 1., uključujući fiskalne mjere ili druge financijske poticaje.
Pri donošenju i provedbi mjera iz prvog podstavka, države članice nastoje osigurati dostupnost tih mjera svim potrošačima, posebno onima u kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima koja u suprotnom ne bi imala dovoljno početnog kapitala da se njima okoriste.
Ako su subjekti imenovani u skladu sa stavkom 3., države članice osiguravaju da je doprinos tih imenovanih subjekata mjerljiv i provjerljiv te da imenovani subjekti svake godine podnose izvješće o:
ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje;
ukupnoj količini obnovljive energije isporučene za grijanje i hlađenje;
količini otpadne topline i hladnoće isporučene za grijanje i hlađenje;
udjelu obnovljive energije te otpadne topline i hladnoće u ukupnoj količini energije isporučene za grijanje i hlađenje; i
vrsti obnovljivog izvora energije.
Članak 24.
Centralizirano grijanje i hlađenje
Ako je raskid ugovora povezan s fizičkim isključenjem, takav raskid može se uvjetovati plaćanjem naknade za trošak koji je izravno nastao zbog fizičkog isključenja i za neamortizirani dio sredstava potrebnih za proizvodnju topline i hladnoće za tog korisnika.
Države članice utvrđuju potrebne mjere kako bi osigurale da sustavi centraliziranoga grijanja i hlađenja doprinose povećanju iz članka 23. stavka 1. ove Direktive primjenom barem jedne od sljedećih dviju mogućnosti:
nastojanjem da se udio energije iz obnovljivih izvora energije i iz otpadne topline i hladnoće u centraliziranom grijanju i hlađenju poveća za najmanje 1 postotni bod kao godišnji prosjek izračunat za razdoblje od 2021. do 2025. i za razdoblje od 2026. do 2030., polazeći od udjela energije iz obnovljivih izvora energije i iz otpadne topline i hladnoće u centraliziranom grijanju i hlađenju u 2020., što je izraženo kao udio konačne potrošnje energije u centraliziranom grijanju i hlađenju, provođenjem mjera za koje se može očekivati da će potaknuti to prosječno godišnje povećanje u godinama s normalnim klimatskim uvjetima
Države članice čiji udio energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline i hladnoće u centraliziranom grijanju i hlađenju prelazi 60 % mogu računati da s takvim udjelom ispunjavaju prosječno godišnje povećanje iz prvog podstavka ove točke.
Države članice utvrđuju potrebne mjere za provedbu prosječnog godišnjeg povećanja iz prvog podstavka ove točke u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima sukladno Prilogu I. Uredbi (EU) 2018/1999.
osiguravanjem toga da operatori sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja budu dužni priključiti opskrbljivače energijom iz obnovljivih izvora i iz otpadne topline i hladnoće ili da budu dužni ponuditi opskrbljivačima treće strane priključivanje i kupnju topline ili hladnoće iz obnovljivih izvora te otpadne topline i hladnoće na temelju nediskriminirajućih kriterija koje određuje nadležno tijelo dotične države članice kada trebaju:
ispuniti zahtjeve novih korisnika;
zamijeniti postojeće kapacitete za proizvodnju topline ili hladnoće;
proširiti postojeće kapacitete za proizvodnju topline ili hladnoće;
Kada država članica koristi mogućnost iz stavka 4. točke (b), operator sustava centraliziranoga grijanja ili hlađenja može odbiti priključivanje i kupnju topline ili hladnoće od opskrbljivača treće strane, ako:
sustav nema potreban kapacitet zbog druge opskrbe otpadnom toplinom ili hladnoćom, toplinom ili hladnoćom iz obnovljivih izvora ili toplinom i hladnoćom proizvedenom iz visokoučinkovite kogeneracije;
toplina ili hladnoća opskrbljivača treće strane ne zadovoljava tehničke parametre potrebne za priključivanje i osiguravanje pouzdanog i sigurnog rada sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja; ili
operator može dokazati da bi omogućavanje pristupa izazvalo prekomjerno povećanje cijene topline ili hladnoće za krajnje korisnike u odnosu na cijenu korištenja glavnom lokalnom opskrbom toplinom ili hladnoćom, kojoj bi konkurencija bio obnovljiv izvor ili otpadna toplina i hladnoća.
Države članice osiguravaju da kada operator sustava centraliziranog grijanja ili hlađenja odbije priključiti opskrbljivača grijanjem ili hlađenjem, u skladu s prvim podstavkom, taj operator pruži nadležnom tijelu u skladu sa stavkom 9. informacije o razlozima za odbijanje, kao i o uvjetima koje bi trebalo ispuniti i mjerama koje bi trebalo poduzeti u sustavu kako bi se omogućilo priključivanje.
Kada država članica koristi mogućnost iz stavka 4. točke (b), od primjene te točke može izuzeti operatore sljedećih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja:
učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje;
učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje koje iskorištava visokoučinkovitu kogeneraciju;
centralizirano grijanje i hlađenja koje je na temelju plana koji je odobrilo nadležno tijelo učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje do 31. prosinca 2025.;
centralizirano grijanje i hlađenje s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 20 MW.
Od država članica ne zahtjeva se da primjenjuju stavke od 2. do 9. ovog članka ako:
njihov udio centraliziranoga grijanja i hlađenja jest manji od ili jednak 2 % ukupne potrošnje energije u grijanju i hlađenju 24. prosinca 2018.;
njihov udio centraliziranog grijanja i hlađenja je povećan iznad 2 % razvojem novog učinkovitog centraliziranog grijanja i hlađenja na temelju njihovih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s Prilogom I Uredbi (EU) 2018/1999 ili ocjene iz članka 15. stavka 7. ove Direktive; ili
njihov udio sustava iz stavka 6. ovog članka čini više od 90 % ukupne prodaje njihovog centraliziranog grijanja i hlađenja.
Članak 25.
Uključivanje energije iz obnovljivih izvora u prometni sektor
Države članice mogu pri određivanju obveze za opskrbljivače gorivom izuzeti različite opskrbljivače gorivom i različite nositelje energije ili napraviti razliku među njima, osiguravajući da su u obzir uzeti različiti stupnji razvoja i troškovi različitih tehnologija.
Za potrebe izračuna minimalnog udjela iz prvog podstavka države članice:
uzimaju u obzir obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu i kada se upotrebljavaju kao međuproizvod za proizvodnju konvencionalnih goriva; te
mogu uzeti u obzir goriva iz recikliranog ugljika.
U okviru minimalnog udjela iz prvog podstavka, doprinos naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu A kao udjel konačne potrošnje energije u sektoru prometa barem je 0,2 % u 2022., 1 % u 2025. te 3,5 % u 2030.
Države članice mogu izuzeti opskrbljivače gorivom koji isporučuju goriva u obliku električne energije ili obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu od obveze pridržavanja minimalnog udjela iz naprednih biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu A u odnosu na ta goriva.
Pri određivanju obveze iz prvog i četvrtog podstavka kako bi se osiguralo ostvarenje udjela koji je u njima naveden, države članice mogu to učiniti, između ostaloga, mjerama usmjerenima na obujam, energetski sadržaj ili emisije stakleničkih plinova, pod uvjetom da se dokaže da su ostvareni minimalni udjeli iz prvog i četvrtog podstavka.
Komisija do 1. siječnja 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive utvrđenjem odgovarajućih minimalnih graničnih vrijednosti za uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz recikliranog ugljika procjenom životnog ciklusa kojom se uzimaju u obzir posebnosti svakog goriva.
Članak 26.
Posebna pravila za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje
Ako je taj udjel manji od 1 % u državi članici, on se može povećati na najviše 2 % konačne potrošnje energije u sektoru cestovnog i željezničkog prometa.
Države članice mogu odrediti niže ograničenje i za potrebe članka 29. stavka 1. mogu razlikovati vrste biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se proizvode iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, uzimajući u obzir najbolje raspoložive dokaze o učinku neizravnih promjena uporabe zemljišta. Države članice mogu primjerice odrediti niže ograničenje za udjel biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se proizvode iz uljarica.
U slučaju da je udio biogoriva i tekućih biogoriva kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, koja su proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje u državi članici ograničen na udio manji od 7 % ili da država članica odluči dodatno ograničiti udjel, ta država članica može na odgovarajući način smanjiti minimalni udio iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka za najviše 7 postotnih bodova.
Od 31. prosinca 2023. do najkasnije 31. prosinca 2030. ta se granica postupno smanjuje do 0 %
Komisija do 1. veljače 2019. Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o stanju proširenja proizvodnje relevantnih kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje u cijelom svijetu
Do 1. veljače 2019. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive kojim se utvrđuju kriteriji za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, te za određivanje sirovina s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta za koje je uočeno znatno proširenje proizvodnog područja na zemljište s velikim zalihama ugljika. To se izvješće i popratni delegirani akt temelje na najboljim dostupnim znanstvenim podacima.
Komisija do 1. rujna 2023. na temelju najboljih dostupnih znanstvenih podataka preispituje kriterije utvrđene delegiranim aktom iz četvrtog podstavka i donosi, prema potrebi, delegirane akte o izmjeni tih kriterija te o uključenju putanje za postupno smanjenje doprinosa cilju Unije iz članka 3. stavka 1. i minimalnog udjela biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s visokim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta, iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka proizvedenih iz sirovina za koje je uočeno znatno proširenje proizvodnje na zemljište s velikim zalihama ugljika.
Članak 27.
Pravila o izračunu u pogledu minimalnih udjela energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru
Pri izračunu minimalnih udjelâ iz članka 25. stavka 1. prvog i četvrtog podstavka primjenjuju se sljedeće odredbe:
pri izračunu nazivnika, odnosno energetskog sadržaja goriva namijenjenih potrošnji u cestovnom i željezničkom prometu i isporučenih za potrošnju ili uporabu na tržištu, uzimaju se u obzir benzin, dizel, prirodni plin, biogoriva, bioplin, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu, goriva iz recikliranog ugljika i električna energija isporučena sektorima cestovnog i željezničkog prometa;
pri izračunu brojnika, odnosno količine energije iz obnovljivih izvora potrošene u sektoru prometu za potrebe članka 25. stavka 1. prvog podstavka, uzima se u obzir energetski sadržaj svih vrsta energije iz obnovljivih izvora isporučen svim sektorima prometa uključujući obnovljivu električnu energiju isporučenu sektorima cestovnog i željezničkog prometa. države članice mogu uzeti u obzir i goriva iz recikliranog ugljika.
Pri izračunu brojnika udio biogoriva i bioplina proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu B ograničava se na 1,7 % energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja su isporučena za potrošnju ili uporabu na tržištu, osim u slučaju Malte i Cipra. Države članice mogu, ako je to opravdano, izmijeniti to ograničenje s obzirom na dostupnost sirovina. Komisija odobrava svaku takvu izmjenu.
pri izračunu brojnika i nazivnika upotrebljavaju se vrijednosti koje se odnose na energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je utvrđeno u Prilogu III. Pri utvrđivanju energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu koja nisu uključena u Prilog III. države članice upotrebljavaju odgovarajuće norme ESO za utvrđivanje kalorijskih vrijednosti goriva. Ako u tu svrhu nije donesena norma ESO, upotrebljavaju se odgovarajuće norme ISO. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. radi izmjene ove Direktive kako bi prilagodila energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III., u skladu sa znanstvenim i tehničkim napretku.
Za potrebe dokazivanja ispunjavanja minimalnih udjela iz članka 25. stavka 1.:
udio biogoriva i bioplina za promet proizvedenih iz sirovina navedenih u Prilogu IX. može se smatrati dvostrukim iznosom njihova energetskog sadržaja;
udio obnovljive električne energije smatra se jednakim četverostrukom iznosu njezina energetskog sadržaja kada je isporučena cestovnim vozilima te se može smatrati 1,5 puta većim od iznosa njezina energetskog sadržaja kada je isporučena željezničkom prometu;
uz iznimku goriva proizvedenih iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, udio goriva isporučenih u sektoru zrakoplovstva i pomorstva iznosi njihov energetski sadržaj pomnožen s 1,2.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka radi utvrđivanja udjela električne energije za potrebe stavka 1. ovog članka, električna energija proizvedena uz izravno priključenje na postrojenje za proizvodnju obnovljive električne energije koja se isporučuje cestovnim vozilima u potpunosti se smatra obnovljivom električnom energijom.
Kako bi se osiguralo da se očekivani porast potražnje za električnom energijom iznad trenutačne polazne vrijednosti u sektoru prometa osigura s pomoću dodatnih kapaciteta proizvodnje obnovljive energije, Komisija izrađuje okvir o dodatnosti u sektoru prometa i razvija različite mogućnosti radi utvrđivanja polaznih vrijednosti država članica i mjerenja dodatnosti.
Za potrebe ovog stavka kada se električna energija upotrebljava za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu, bilo izravno ili za proizvodnju međuproizvoda, kao udio energije iz obnovljivih izvora upotrebljava se prosječan udio električne energije iz obnovljivih izvora u zemlji proizvodnje, kako je izmjeren dvije godine prije predmetne godine.
Međutim, električna energija proizvedena uz izravno priključenje na postrojenje za proizvodnju obnovljive električne energije može se u potpunosti smatrati obnovljivom električnom energijom kada se uporabljuje za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenog uporabi u prometu pod uvjetom da postrojenje:
bude stavljeno u pogonu nakon ili u isto vrijeme kao i postrojenje koje proizvodi obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu; i
nije priključeno na mrežu ili je priključeno na mrežu, ali se može dokazati da je dotična električna energija isporučena bez uzimanja električne energije iz mreže.
Električna energija koja je uzeta iz mreže može se smatrati potpuno obnovljivom ako se proizvodi isključivo iz obnovljivih izvora, a dokazane su obnovljive značajke i drugi odgovarajući kriteriji, čime se osigurava da se obnovljive značajke te električne energije deklariraju samo jednom i samo u jednom sektoru krajnje uporabe.
Komisija do 31. prosinca 2021. donosi delegirani akt u skladu s člankom 35. radi dopune ove Direktive kako bi uspostavila metodologiju Unije kojom se utvrđuju podrobna pravila po kojima se gospodarski subjekti usklađuju sa zahtjevima iz petog i šestog podstavka ovog stavka.
Članak 28.
Ostale odredbe o obnovljivoj energiji u sektoru prometa
Opskrbljivači gorivom unose u relevantnu bazu podataka informacije potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima iz članka 25. stavka 1. prvog i četvrtog podstavka.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. radi izmjene popisa sirovina iz Priloga IX. dijelova A i B kako bi dodala sirovine, ali ne i kako bi ih uklonila. Sirovine koje se mogu obraditi samo naprednim tehnologijama dodaju se Prilogu IX. dijelu A. Sirovine koje se mogu preraditi u biogoriva, ili bioplin za promet, razvijenim tehnologijama dodaju se Prilogu IX. dijelu B.
Takvi delegirani akti temelje se na analizi potencijala sirovine kao sirovine za proizvodnju biogoriva, i bioplina za promet, uzimajući sve sljedeće u obzir sve od sljedećeg:
načela kružnog gospodarstva i hijerarhije otpada utvrđene Direktivom 2008/98/EZ;
kriterije održivosti Unije utvrđene u članku 29. stavcima od 2. do 7.;
potrebu za izbjegavanjem znatnih narušavajućih učinaka na tržištima nusproizvoda i proizvoda, otpada ili ostataka;
potencijal za ostvarivanje znatne uštede emisija stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima na temelju procjene emisija tijekom cijelog životnog ciklusa;
potrebu za izbjegavanjem negativnog utjecaja na okoliš i bioraznolikost;
potrebu za izbjegavanjem stvaranja dodatne potražnje za zemljištem.
Ako je potrebno, Komisija podnosi prijedlog za izmjenu obveze koja se odnosi na napredna biogoriva i bioplin proizvedene iz sirovina navedenih u Prilogu IX. dijelu A iz članka 25. stavka 1. četvrtog podstavka.
Članak 29.
Kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase
Energija iz biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe navedene u točkama (a), (b) i (c) ovog podstavka samo ako ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavcima od 2. do 7. i stavku 10.:
doprinos cilju Unije iz članka 3. stavka 1. i udjelima obnovljive energije država članica;
ocjenjivanje poštovanja obveza povezanih s obnovljivom energijom, uključujući obvezu navedenu u članku 25.;
prihvatljivost za financijsku potporu za potrošnju biogoriva, tekućih goriva i goriva iz biomase.
Međutim, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz otpada i ostataka, osim ostataka iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, za potrebe iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka uzimaju se u obzir samo ako ispunjavaju kriterije uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 10. Ova se podstavak primjenjuje i na otpad i ostatke koji se prerađuju u proizvod koji prethodi daljnjoj preradi u biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase.
Na električnu energiju, grijanje i hlađenje proizvedene iz krutog komunalnog otpada ne primjenjuju se kriteriji uštede emisija stakleničkih plinova iz stavka 10.
Goriva iz biomase ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova navedene u stavcima od 2. do 7. i stavku 10. ako se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja ili goriva s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom 20 MW ili višom ako je riječ o krutim gorivima iz biomase i s ukupnom ulaznom toplinskom snagom od najmanje 2 MW ako je riječ o plinovitim gorivima iz biomase. Države članice mogu primjenjivati kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova na postrojenja s nižim ukupnom ulaznom toplinskom snagom.
Kriterij održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova naveden u stavcima od 2. do 7. i stavku 10. primjenjuje se bez obzira na zemljopisno podrijetlo biomase.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe navedene u stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ne proizvode se od sirovina dobivenih na zemljištu koje je veoma važno za očuvanje bioraznolikosti, tj. zemljišta koje je u siječnju 2008. ili poslije toga imalo jedan od sljedećih statusa, neovisno o tome zadržava li zemljište i dalje taj status:
prašume i drugog pošumljenog zemljišta, tj. šume i drugog pošumljenog zemljišta s autohtonim vrstama na kojem ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka i značajnijeg narušavanja ekoloških procesa;
šume velike bioraznolikosti i drugog pošumljenog zemljišta koje je bogato vrstama i nije degradirano, ili koje je relevantno nadležno tijelo definiralo kao zemljište velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na svrhe zaštite prirode;
područja koja su:
zakonom određena kao zaštićena područja prirode ili ih je kao takve definiralo relevantno nadležno tijelo; ili
namijenjena zaštiti rijetkih, ugroženih ili pogođenih ekosustava ili vrsta priznatih međunarodnim sporazumima ili uključenih na popise međuvladinih organizacija ili Međunarodnog saveza za očuvanje prirode na temelju njihova priznavanja u skladu s člankom 30. stavkom 4. prvim podstavkom;
osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na te svrhe zaštite prirode;
travnjaka s velikom bioraznolikošću koji obuhvaća više od jednog hektara i koji je:
prirodan, tj. travnjak koji bi bez djelovanja čovjeka ostao travnjakom i koji čuva prirodni sastav vrste i ekološka svojstva i procese; ili
neprirodan, tj. travnjak koji bez čovjekova djelovanja ne bi ostao travnjakom koji je bogat vrstama i nije degradiran te koji je relevantno nadležno tijelo definiralo kao travnjak velike bioraznolikosti, osim ako ne postoje dokazi da je proizvodnja sirovina nužna za očuvanje statusa travnjaka velike bioraznolikosti.
Komisija može donijeti provedbene akte kojim bi dodatno odredila kriterije kojima bi utvrdila koji je travnjak obuhvaćen točkom (d) prvog podstavka ovog stavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz poljoprivredne biomase uzeta u obzir za potrebe navedene u stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) ne smiju se proizvoditi iz sirovina dobivenih na zemljištu s velikim zalihama ugljika, tj. zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa, ali koje taj status više nema:
močvare, tj. zemljišta pokrivena vodom ili zasićena vodom trajno ili veći dio godine;
trajno pošumljena područja, tj. zemljišta koja obuhvaćaju više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ;
zemljište koje obuhvaća više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje između 10 % i 30 % ili drvećem koje taj prag može dosegnuti in situ, osim ako se podastru dokazi da je zaliha ugljika površine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene metodologije propisane u Prilogu V. dijelu C ispunjeni uvjeti iz stavka 10. ovog članka.
Ovaj stavak se ne primjenjuju ako je u trenutku dobivanja sirovina zemljište imalo isti status kao u siječnju 2008.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase koja se uzimaju u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ispunjavaju sljedeće kriterije za smanjenje rizika od uporabe šumske biomase koja je dobivena neodrživom proizvodnjom:
zemlja u kojoj je šumska biomasa posječena ima nacionalne ili podnacionalne zakone primjenjive u području sječe te sustave nadzora i provedbe kojima se osigurava:
zakonitost operacija sječe;
obnova šume na posječenim površinama;
da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena;
da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka; i
da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume;
ako nisu dostupni dokazi iz točke (a) ovog stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskog područja nabave kojima se osigurva:
zakonitost operacija sječe;
obnova šume na posječenim površinama;
da su područja koja su utvrđena međunarodnim ili nacionalnim pravom ili ih je odredilo relevantno nadležno tijelo u svrhu očuvanja prirode, uključujući močvarna tla i tresetišta, zaštićena, osim ako su pruženi dokazi da sječa te sirovine nije utjecala na tu svrhu očuvanja prirode;
da se sječa provodi uzimajući u obzir očuvanje kvalitete tla i bioraznolikosti u cilju minimiziranja negativnih učinaka; i
da se sječom održava ili poboljšava dugoročni proizvodni kapacitet šume.
Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzeta u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ispunjavaju sljedeće zahtjeve u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF):
zemlja ili regionalna organizacija za gospodarske integracije iz koje potječe šumska biomasa je stranka Pariškog sporazuma i:
podnijela je na nacionalnoj razini određeni doprinos (NDC) za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja obuhvaća emisije i uklanjanja iz poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta i kojom se osigurava da se promjene u zalihi ugljika povezane sa sječom biomase smatraju obvezivanjem zemlje na smanjenje ili ograničenje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u NDC-u; ili
ima nacionalne ili podnacionalne zakone u skladu s člankom 5. Pariškog sporazuma, koji se primjenjuju u području sječe, za očuvanje i povećanje zaliha i ponora ugljika, te pruži dokaze da prijavljene emisije u sektoru korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) ne prelaze uklanjanja;
ako nisu dostupni dokazi iz točke (a) ovog stavka, biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz šumske biomase uzimaju se obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ako postoje sustavi upravljanja na razini šumarskoga područja nabave kako bi se osiguralo dugoročno održavanje ili jačanje razina zaliha i ponora ugljika u šumi.
Ako je potrebno, Komisija podnosi zakonodavni prijedlog za izmjenu kriterija utvrđenih u stavcima 6. i 7. za razdoblje nakon 2030.
Uštede emisija stakleničkih plinova uporabom biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase koja se uzima u obzir za potrebe iz stavka 1. iznosi:
najmanje 50 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su bila u pogonu najkasnije 5. listopada 2015.;
najmanje 60 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometa i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon u razdoblju od 6. listopada 2015. do 31. prosinca 2020.;
najmanje 65 % za biogoriva, bioplin potrošen u sektoru prometu i tekuća biogoriva proizvedena u postrojenjima koja su stavljena u pogon od 1. siječnja 2021.;
najmanje 70 % za proizvodnju električne energije, grijanja i hlađenja iz goriva iz biomase u postrojenjima koja su puštena u pogon u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2025. i 80 % u postrojenjima koja su puštena u pogon od 1. siječnja 2026.
Smatra se da je postrojenje u pogonu ako je započela fizička proizvodnja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa i tekućih biogoriva te fizička proizvodnja grijanja i hlađenja i električne energije za goriva iz biomase.
Uštede emisije stakleničkih plinova od korištenja biogoriva, bioplina potrošenog u sektoru prometa, tekućih biogoriva i goriva iz biomase u proizvodnim postrojenjima za grijanje, hlađenje i električnu energiju izračunava se u skladu s člankom 31. stavkom 1.
Električna energija iz goriva iz biomase uzima se u obzir za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ovog članka samo ako ispunjava jedan ili više od sljedećih zahtjeva:
proizvodi se u postrojenjima s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 50 MW;
za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage od 50 do 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije koja udovoljavaju razinama energetske učinkovitosti povezanima s najboljim raspoloživim tehnologijama kako su definirane u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2017/1442 ( 5 );
za postrojenja ukupne ulazne toplinske snage veće od 100 MW, proizvodi se primjenom tehnologije visokoučinkovite kogeneracije ili, za postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije, koja ostvaruju neto električnu učinkovitost od najmanje 36 %;
proizvodi se primjenom hvatanja i skladištenja CO2 iz biomase.
Za potrebe iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c) ovog članka postrojenja koja su namijenjena samo za proizvodnju električne energije uzimaju se u obzir samo ako ne uporabljuju fosilna goriva kao glavna goriva te ako ne postoji potencijal troškovne učinkovitosti za primjenu tehnologije visokoučinkovite kogeneracije u skladu s procjenom u skladu s člankom 14. Direktive 2012/27/EU.
Za potrebe ovog članka stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovaj se stavak primjenjuje samo na postrojenja koja se puštaju u pogon ili su prenamijenjena za uporabu goriva iz biomase nakon 25. prosinca 2021. Za potrebe ovog članka stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovim se stavkom ne dovodi u pitanje potpora dodijeljena u okviru programa potpora u skladu s člankom 4. odobrenih do 25. prosinca 2021.
Države članice mogu primjenjivati zahtjeve za veću energetsku učinkovitost od onih iz prvog podstavka na postrojenja s nižom ulaznom toplinskom snagom.
Prvi se podstavak ne primjenjuje na električnu energiju iz postrojenja koja su predmet posebne obavijesti države članice Komisiji na temelju propisno utemeljenog postojanja rizika u pogledu sigurnosti opskrbe električnom energijom. Komisija nakon ocjene obavijesti donosi odluku kojom se uzimaju u obzir elementi koji su u nju uključeni.
Za potrebe iz točke (c) prvog podstavka stavka 1. ovog članka države članice mogu, u ograničenom vremenskom razdoblju, odstupiti od kriterija iz stavaka od 2. do 7. i stavaka 10. i 11. ovog članka donošenjem različitih kriterija za:
postrojenja smještena u najudaljenijoj regiji iz članka 349. UFEU-a u mjeri u kojoj se u takvim postrojenjima proizvodi električna energija odnosno grijanje ili hlađenje iz goriva iz biomase; i
goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u postrojenjima iz točke (a) ovog podstavka, neovisno o podrijetlu te biomase, pod uvjetom da su takvi kriteriji objektivno opravdani na temelju činjenice da imaju za cilj u toj najudaljenijoj regiji osigurati nesmetano uvođenje kriterija iz stavaka od 2. do 7. i stavaka 10. i 11. ovog članka te time potaknuti prelazak s fosilnih goriva na održiva goriva iz biomase.
Različiti kriteriji navedeni u ovom stavku podliježu posebnoj obavijesti relevantne države članice Komisiji.
Komisija do 31. prosinca 2026. procjenjuje utjecaj tih dodatnih kriterija na unutarnje tržište zajedno sa, prema potrebi, prijedlogom za osiguravanje njihove usklađenosti.
Članak 30.
Provjera usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova
Kad se biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase ili druga goriva koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u članku 27. stavku 1. točki (b) uzimaju u obzir za potrebe iz Članaka 23. i 25. i iz članka 29. stavka 1. prvog podstavka točaka (a), (b) i (c), države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da pokažu da su kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. stavaka od 2. do 7. i stavka 10. ispunjeni. U te svrhe od gospodarskih subjekata zahtijevaju uporabu sustava masene bilance kojim se:
određuje da se pošiljke sirovina ili goriva različitih svojstava održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova mogu miješati primjerice u kontejneru, u objektu za preradu ili logistiku, unutar infrastrukture za prijenos i distribuciju ili na takvoj lokaciji;
određuje da se pošiljke sirovina s različitim energetskim sadržajem mogu miješati za potrebe daljnje prerade, uz uvjet da je veličina pošiljaka prilagođena u skladu s njihovim energetskim sadržajem;
zahtijeva da podatci o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova te veličini pošiljaka iz točke (a) vrijede i za mješavinu; i
predviđa da je iznos svih pošiljaka odstranjenih iz mješavine opisan kao da ima ista svojstva održivosti, u istim količinama, kao i iznos pošiljaka dodan mješavini te zahtijeva da se ta bilanca postigne u primjerenom vremenskom razdoblju.
Sustavom masene bilance osigurava se da se svaka pošiljka u članku 7. stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) ili (c) samo jednom računa za potrebe izračuna konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora te se njime uključuju informacija o tome je li potpora dodijeljena za proizvodnju te pošiljke, te ako jest, o vrsti programa potpore.
Ako je pošiljka prerađena, informacije o svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova pošiljke prilagođavaju se i pripisuju proizvodnji u skladu sa sljedećim pravilima:
ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi samo jedan proizvod koji je namijenjen proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika, količina pošiljke i povezane količine u vezi sa svojstvima održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova prilagođavaju se primjenom faktora konverzije koji predstavlja odnos između mase proizvodnje koja je namijenjena za takvu proizvodnju i mase sirovina koja ulazi u postupak;
ako se preradom pošiljke sirovina proizvodi više proizvoda koji su namijenjeni proizvodnji biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase, obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika za svaki se proizvod primjenjuje zasebni faktor konverzije i upotrebljava zasebna masena bilanca.
Obveze iz ovog stavka primjenjuju se neovisno o tome jesu li biogoriva, tekuća biogoriva, goriva iz biomase, obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla namijenjena uporabi u prometu ili goriva iz recikliranog ugljika proizvedena u Uniji ili su uvezena. Informacije o zemljopisnom podrijetlu i vrsti sirovina za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase po opskrbljivaču gorivom stavljaju se na raspolaganje potrošačima na internetskim stranicama operatora, opskrbljivača ili relevantnih nadležnih tijela te se ažuriraju jednom godišnje.
Države članice podnose Komisiji, u zbirnom obliku, informacije iz prvog podstavka ovog stavka. Komisija te informacije objavljuje na platformi za e-izvješćivanje iz članka 28. Uredbe (EU) 2018/1999 u sažetom obliku te pritom čuva tajnost komercijalno osjetljivih podataka.
Komisija može odrediti da ti programi sadržavaju točne informacije o mjerama poduzetima u svrhu zaštite tla, vode i zraka, sanacije degradiranog zemljišta, izbjegavanja prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnima vodom, te za certificiranje biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta.
Komisija zahtijeva da svaki dobrovoljni program o kojem je odluka donesena na temelju stavka 4. svake godine do 30. travnja podnosi Komisiji izvješće koje obuhvaća sve točke ►C1 određene u Prilogu XI. Uredbi (EU) 2018/1999 ◄ . Izvješće obuhvaća prethodnu kalendarsku godinu. Zahtjev da se podnese izvješće primjenjuje se samo na dobrovoljne programe koji su djelovali najmanje 12 mjeseci.
Komisija stavlja na raspolaganje izvješća sastavljena u okviru dobrovoljnih programa, prema potrebi u zbirnom obliku ili u cijelosti, na platformi za e-izvješćivanje iz članka 28. Uredbe (EU) 2018/1999.
Država članica može prijaviti Komisiji nacionalni program. Komisija daje prednost ocjeni takvog programa radi olakšanja uzajamnog bilateralnog i multilateralnog priznavanja programa za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova u pogledu biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase s graničnim vrijednostima uštede emisija stakleničkih plinova za druga goriva koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u članku 27. stavku 1. točki (b). Komisija može putem provedbenog akta odlučiti ispunjava li prijavljeni nacionalni program uvjete iz ove Direktive. Ti se provedbeni akte donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3.
Kada je odluka pozitivna, programima utvrđenima u skladu s ovim člankom ne može se odbiti uzajamno priznavanje s programom te države članice u pogledu provjere usklađenosti s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova iz članka 29. stavaka od 2. do 7. i stavka 10. i graničnim vrijednostima uštede emisija stakleničkih plinova određenima u članku 25. stavku 2., te donesenima na temelju tog stavka.
Dobrovoljni programi iz stavka 4. barem jednom godišnje objavljuju popis svojih tijela za ovjeravanje koji se koristi za neovisnu reviziju i na njemu se za svako tijelo za ovjeravanje navodi koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga je priznalo te koji subjekt ili koje nacionalno javno tijelo ga prati.
Komisija u tim provedbenim aktima posebnu pozornost posvećuje potrebi za smanjenjem administrativnog opterećenja. Provedbenim aktima određuje se vremenski okvir prema kojem dobrovoljni programi trebaju provesti te norme. Komisija može staviti izvan snage odluke kojima se priznaju dobrovoljni programi iz stavka 4. u slučaju da ti programi ne provedu takve norme u predviđenom roku. Ako država članica izrazi zabrinutost da dobrovoljni program ne djeluje u skladu sa standardima pouzdanosti, transparentnosti i neovisne revizije koji čine osnovu za odluke na temelju stavka 4., Komisija istražuje predmet i poduzima odgovarajuće mjere.
Nadležna tijela država članica nadgledaju rad tijela za ovjeravanje koja provode neovisnu reviziju u okviru dobrovoljnog programa. Tijela za ovjeravanje na zahtjev nadležnih tijela podnose sve relevantne informacije potrebne za nadzor rada, uključujući točan datum, vrijeme i mjesto revizija. Ako države članice utvrde probleme povezane s neispunjavanjem obveza, one o tome bez odgode obavješćuju dobrovoljni program.
U roku od šest mjeseci od primitka takva zahtjeva i u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 34. stavka 3., Komisija provedbenim aktom odlučuje o tome može li dotična država članica:
uzeti u obzir biogoriva, tekuća biogoriva ili goriva iz biomase i druga goriva koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u članku 27. stavku 1. točki (b) iz tog izvora za potrebe navedene u članku 29. stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c); ili
odstupajući od stavka 9. ovog članka, dotična zahtijevati od opskrbljivača izvora biogoriva, tekućih biogoriva ili goriva iz biomase i drugih goriva koja su prihvatljiva kao dio brojnika navedenog u članku 27. stavku 1. točki (b) da pruži dodatne dokaze o ispunjavanju tih kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova i tih graničnih vrijednosti uštede emisija stakleničkih plinova.
Članak 31.
Izračun utjecaja biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase na stakleničke plinove
Ušteda emisije stakleničkih plinova zbog uporabe biogoriva, tekućih biogoriva i goriva iz biomase za potrebe članka 29. stavka 10. izračunava se na sljedeći način:
kad je zadana vrijednost za uštede emisije stakleničkih plinova za proces dobivanja propisan u Prilogu V. dijelu A ili dijelu B za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu A za goriva iz biomase i kad je el vrijednost za ta biogoriva i tekuća biogoriva izračunana u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7. te za ta goriva iz biomase izračunana u skladu s Prilogom VI. dijelom B točkom 7. jednaka nuli ili manja od nje primjenom te zadane vrijednosti;
primjenom stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu B za goriva iz biomase;
primjenom vrijednosti izračunane kao zbroj faktora formula iz Priloga V. dijela C točke 1. u kojoj se raščlanjene zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelu D ili dijelu E mogu upotrijebiti za neke faktore, a stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C za sve druge faktore; ili
primjenom vrijednosti izračunane kao zbroj faktora formula iz Priloga VI. dijela B točke 1. u kojoj se raščlanjene zadane vrijednosti u Prilogu VI. dijelu C mogu upotrijebiti za neke faktore, a stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu VI. dijelu B za sve druge faktore.
Ti se podatci, u skladu s tim odlukama, mogu koristiti umjesto raščlanjenih zadanih vrijednosti za uzgoj utvrđenih u Prilogu V. dijelovima D ili E za biogoriva i tekuća biogoriva i u Prilogu VI. dijelu C za goriva iz biomase.
Ako je u preispitivanju Komisije zaključeno da su potrebne promjene Priloga V. ili Priloga VI., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 35. kako bi izmijenila, prema potrebi, priloge V. i VI. dodavanjem ili preispitivanjem zadanih vrijednosti ili promjenom metodologije.
U slučaju bilo koje prilagodbe popisa ili dodavanja na popis zadanih vrijednosti u Prilozima V. i VI.:
kad je doprinos faktora ukupnim emisijama malen, kad postoje manje razlike ili kad su troškovi ili poteškoće pri utvrđivanju stvarnih vrijednosti veliki, zadane su vrijednosti tipične vrijednosti uobičajenih proizvodnih procesa;
u svim drugim slučajevima zadane vrijednosti su konzervativne u usporedbi s uobičajenim proizvodnim procesima.
Članak 32.
Provedbeni akti
Provedbenim aktima iz članka 29. stavka 3. drugog podstavka, članka 29. stavka 8., članka 30. stavka 5. prvog podstavka, članka 30. stavka 6. drugog podstavka, članka 30. stavka 8. prvog podstavka, članka 31. stavka 4. prvog podstavka i članka 31. stavka 6. ove Direktive u cijelosti se uzimaju u obzir odredbe koje se odnose na smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s člankom 7.a Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ).
Članak 33.
Praćenje koje provodi Komisija
Tim se prijedlogom uzima u obzir iskustvo stečeno primjenom ove Direktive, uključujući njezine kriterije održivosti i uštede emisije stakleničkih plinova, te tehnološki razvoj u području energije iz obnovljivih izvora.
Članak 34.
Postupak odbora
Ako odbor ne dostavi nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se Članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 35.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Članak 36.
Prenošenje
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. One sadržavaju i izjavu da se upućivanja u postojećim zakonima i drugim propisima na Direktivu stavljenu izvan snage ovom Direktivom smatraju upućivanjima na ovu Direktivu. Države članice određuju načine tog upućivanja i način oblikovanja te izjave.
Članak 37.
Stavljanje izvan snage
Direktiva 2009/28/EZ, kako je izmijenjena direktivama navedenima u Prilogu X. dijelu A, stavlja se izvan snage s učinkom od 1. srpnja 2021., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo direktiva navedenih u Prilogu X. dijelu B i ne dovodeći u pitanje obveze država članica iz 2020. kako su utvrđene u članku 3. stavku 1. i Priloga I. dijelu A Direktive 2009/28/EZ.
Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XI.
Članak 38.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 39.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
NACIONALNI OPĆI CILJEVI ZA UDIO ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA U KONAČNOJ BRUTO POTROŠNJI ENERGIJE 2020. ( 8 )
A. Nacionalni opći ciljevi
|
|
Udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije 2005. (S2005) |
Cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji 2020. (S2020) |
|
Belgija |
2,2 % |
13 % |
|
Bugarska |
9,4 % |
16 % |
|
Češka |
6,1 % |
13 % |
|
Danska |
17,0 % |
30 % |
|
Njemačka |
5,8 % |
18 % |
|
Estonija |
18,0 % |
25 % |
|
Irska |
3,1 % |
16 % |
|
Grčka |
6,9 % |
18 % |
|
Španjolska |
8,7 % |
20 % |
|
Francuska |
10,3 % |
23 % |
|
Hrvatska |
12,6 % |
20 % |
|
Italija |
5,2 % |
17 % |
|
Cipar |
2,9 % |
13 % |
|
Latvija |
32,6 % |
40 % |
|
Litva |
15,0 % |
23 % |
|
Luksemburg |
0,9 % |
11 % |
|
Mađarska |
4,3 % |
13 % |
|
Malta |
0,0 % |
10 % |
|
Nizozemska |
2,4 % |
14 % |
|
Austrija |
23,3 % |
34 % |
|
Poljska |
7,2 % |
15 % |
|
Portugal |
20,5 % |
31 % |
|
Rumunjska |
17,8 % |
24 % |
|
Slovenija |
16,0 % |
25 % |
|
Slovačka |
6,7 % |
14 % |
|
Finska |
28,5 % |
38 % |
|
Švedska |
39,8 % |
49 % |
|
Ujedinjena Kraljevina |
1,3 % |
15 % |
PRILOG II.
NORMALIZACIJSKO PRAVILO ZA OBRAČUNAVANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ HIDROENERGIJE I ENERGIJE VJETRA
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz hidroenergije u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim hidroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim hidroelektranama države članice mjerena u GWh, pri čemu nisu uključeni crpno akumulacijski uređaji kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu; |
|
Ci |
= |
ukupno instalirani kapacitet bez crpnih hidroelektrana države članice na kraju godine i mjeren u MW. |
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz kopnenih vjetroelektrana u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim kopnenim vjetroelektranama države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim kopnenim vjetroelektranama države članice mjerena u GWh; |
|
Cj |
= |
ukupno instalirani kapacitet svih kopnenih vjetroelektrana države članice na kraju godine j mjeren u MW; |
|
n |
= |
4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže. |
Sljedeće se pravilo primjenjuje za potrebe obračunavanja električne energije proizvedene iz energije vjetra na moru u određenoj državi članici:
►C1
◄ gdje je:
|
N |
= |
referentna godina; |
|
QN(norm) |
= |
normalizirana električna energija proizvedena u svim vjetroelektranama na moru države članice u godini N za potrebe obračunavanja; |
|
Qi |
= |
količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim vjetroelektranama na moru države članice mjerena u GWh; |
|
Cj |
= |
ukupno instalirani kapacitet svih vjetroelektrana na moru države članice na kraju godine j mjeren u MW; |
|
n |
= |
4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podatci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže. |
PRILOG III.
ENERGETSKI SADRŽAJ GORIVA
|
Gorivo |
Energetski sadržaj u težinskim postotcima (donja kalorična vrijednost MJ/kg) |
Energetski sadržaj u volumnim postotcima (donja kalorična vrijednost MJ/l) |
|
GORIVA IZ BIOMASE I/ILI OPERACIJE PRERADE BIOMASE |
||
|
Biopropan |
46 |
24 |
|
Čisto biljno ulje (ulje proizvedeno od uljarica prešanjem, ekstrakcijom ili usporedivim postupcima, sirovo ili rafinirano, ali kemijski nepromijenjeno) |
37 |
34 |
|
Biodizel – metilni ester masnih kiselina (metil-ester proizveden iz ulja od biomase) |
37 |
33 |
|
Biodizel – etilni ester masnih kiselina (etil-ester proizveden iz ulja od biomase) |
38 |
34 |
|
Bioplin koji se može pročistiti do kvalitete prirodnog plina |
50 |
– |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel |
44 |
34 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin |
45 |
30 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo |
44 |
34 |
|
Ulje od biomase obrađeno vodikom (termo-kemijski obrađeno vodikom), koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin |
46 |
24 |
|
Suobrađeno (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo) ulje od biomase ili pirolizirane biomase, koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za dizel |
43 |
36 |
|
Suobrađeno (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo) ulje od biomase ili pirolizirane biomase, koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za benzin |
44 |
32 |
|
Suobrađeno (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo) ulje od biomase ili pirolizirane biomase, koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za mlazno gorivo |
43 |
33 |
|
Suobrađeno (obrađeno u rafineriji istodobno kad i fosilno gorivo) ulje od biomase ili pirolizirane biomase, koje je namijenjeno uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin |
46 |
23 |
|
GORIVA KOJA SE MOGU PROIZVESTI IZ RAZLIČITIH OBNOVLJIVIH IZVORA UKLJUČUJUĆI BIOMASU |
||
|
Metanol iz obnovljivih izvora |
20 |
16 |
|
Etanol iz obnovljivih izvora |
27 |
21 |
|
Propanol iz obnovljivih izvora |
31 |
25 |
|
Butanol iz obnovljivih izvora |
33 |
27 |
|
Fischer-Tropschov dizel (sintetski ugljikovodik ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za dizel) |
44 |
34 |
|
Fischer-Tropschov dizel (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za benzin) |
44 |
33 |
|
Fischer-Tropschovo mlazno gorivo (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, proizvedenih iz biomase, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za mlazno gorivo) |
44 |
33 |
|
Fischer-Tropschov ukapljeni naftni plin (sintetski ugljikovodik, ili mješavina sintetskih ugljikovodika, koji je namijenjen uporabi kao zamjena za ukapljeni naftni plin) |
46 |
24 |
|
DME (dimetileter) |
28 |
19 |
|
Vodik iz obnovljivih izvora |
120 |
– |
|
ETBE (etil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju etanola) |
36 (od toga 37 % iz obnovljivih izvora) |
27 (od toga 37 % iz obnovljivih izvora) |
|
MTBE (metil-tercijarni-butil-eter proizveden na temelju metanola) |
35 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora) |
26 (od toga 22 % iz obnovljivih izvora) |
|
TAEE (tercijarni-amil-etil-eter proizveden na temelju etanola) |
38 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora) |
29 (od toga 29 % iz obnovljivih izvora) |
|
TAME (tercijarni-amil-metil-eter proizveden na temelju metanola) |
36 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora) |
28 (od toga 18 % iz obnovljivih izvora) |
|
THxEE (tercijarni-heksil-etil-eter proizveden na temelju etanola) |
38 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora) |
30 (od toga 25 % iz obnovljivih izvora) |
|
THxME (tercijarni-heksil-metil-eter proizveden na temelju metanola) |
38 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora) |
30 (od toga 14 % iz obnovljivih izvora) |
|
FOSILNA GORIVA |
||
|
Benzin |
43 |
32 |
|
Dizel |
43 |
36 |
PRILOG IV.
CERTIFICIRANJE INSTALATERA
Programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz članka 18. stavka 3. utemeljeni su na sljedećim kriterijima:
Certifikacijski ili kvalifikacijski postupak transparentan je i država članica ili administrativno tijelo koje je imenovala jasno ga je definiralo.
Certificiranje instalatera biomase, toplinskih crpki, plitkih geotermalnih sustava i solarnih fotonaponskih i solarne termalne energije odvija se u skladu s akreditiranim programom osposobljavanja ili pružatelja usluga osposobljavanja.
Akreditiranje programa osposobljavanja ili pružatelja usluga obavljaju države članice ili administrativno tijelo koje one imenuju. Akreditacijsko tijelo osigurava da program osposobljavanja koji nudi pružatelj usluge osposobljavanja ima kontinuitet i da vrijedi na regionalnoj ili nacionalnoj razini. Pružatelj usluge osposobljavanja ima odgovarajuće tehničke mogućnosti za izvođenje praktičnog dijela programa osposobljavanja, uključujući određenu laboratorijsku opremu ili odgovarajuće kapacitete za obavljanje praktičnog osposobljavanja. Izvođač programa osposobljavanja uz osnovno osposobljavanje nudi i kraće tematske tečajeve za usavršavanje (za obnovu znanja), uključujući nove tehnologije kako bi se omogućilo doživotno učenje u postrojenjima. Pružatelj usluga osposobljavanja može biti proizvođač opreme ili sustava, instituti ili udruženja.
Osposobljavanje na temelju kojeg se instalateru dodjeljuje certifikat ili kvalifikacija je teorijsko i praktično. Na kraju programa osposobljavanja instalater mora vladati vještinama i znanjem potrebnim za instaliranje relevantne opreme i sustava kako bi se ispunile potrebe pouzdanosti i kvalitete izvedbe koje traži korisnik i uzeli u obzir svi primjenjivi propisi i standardi, uključujući oznake energetske učinkovitosti i znakove zaštite okoliša.
Tečaj osposobljavanja završava ispitom koji je temelj za dodjelu certifikata ili kvalifikacije. Ispit uključuje praktičnu ocjenu uspješnosti pri instaliranju kotlova (bojlera) ili peći na biomasu, toplinskih crpka, plitkih geotermalnih uređaja, solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja.
Programi certificiranja ili programi za stjecanje istovrijednih kvalifikacija iz članka 18. stavka 3. uzimaju u obzir sljedeće smjernice:
Akreditirani programi osposobljavanja trebaju se ponuditi instalaterima s radnim iskustvom koji su prošli ili koji prolaze sljedeće vrste osposobljavanja:
za instalatera kotlova (bojlera) ili peći na biomasu: osposobljavanje za vodoinstalatera, instalatera cijevnih instalacija, inženjera za grijanje ili tehničara za sanitarnu opremu ili opremu za grijanje i hlađenje, kao preduvjet;
za instalatera toplinskih crpki: osposobljavanje za vodoinstalatera ili inženjera za hlađenje koji osim toga mora imati osnovna znanja o električnim i vodovodnim instalacijama (rezanje cijevi, zavarivanje cijevnih spojeva, lijepljenje cijevnih spojeva, brtvljenje i testiranje vodovodnih instalacija i sustava za grijanje i hlađenje), kao preduvjet;
za instalatera solarnih fotonaponskih ili solarnih termalnih uređaja: osposobljavanje vodoinstalatera ili električara, osim toga mora imati znanja o vodoinstalaterskim i električarskim instalacijama te o lotanju cijevnih spojeva, lijepljenju cijevnih spojeva, brtvljenju instalacija i testiranju vodovodnih instalacija, znanja o povezivanju električnih vodova, mora poznavati osnovne krovne materijale, metode izrade metalnih pokrova za odvođenje kišnice i brtvljenje, kao preduvjet; ili
program strukovnog osposobljavanja na temelju koje instalater dobiva odgovarajuća znanja i vještine koje odgovaraju trogodišnjem obrazovanju za vještine i znanja iz točaka (a), (b) ili (c) uključujući obrazovanje u ustanovi i na radnome mjestu.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera za peći i kotlove na biomasu trebao bi uključiti pregled tržišnoga položaja biomase i obuhvatiti ekološke aspekte, goriva iz biomase, logistiku, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije, tehnike sagorijevanja, sustave paljenja, optimalna hidraulična rješenja, usporedbu troškova i rentabilnosti te projektiranje, instalacije i održavanje kotlova i peći na biomasu. Osposobljavanjem bi se također trebalo osigurati i dobro poznavanje svih europskih norma za tehnologiju i goriva iz biomase (npr. pelete) te nacionalno pravo i pravo Unije koje se odnosi na biomasu.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera za toplinske crpke trebao bi uključiti pregled tržišnog položaja toplinskih crpka i obuhvatiti geotermalne resurse i temperature izvora tla različitih regija, identifikaciju tla i stijena zbog termalne vodljivosti, propise o uporabi geotermalnih resursa, mogućnost uporabe toplinskih crpka u zgradama te utvrđivanje najpogodnijeg sustava toplinskih crpka te poznavanje tehničkih zahtjeva, sigurnosti, filtriranje zraka, priključivanje na izvor topline i plan sustava. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih norma za toplinske crpke kao i poznavanje relevantnog nacionalnog prava i prava Unije. Instalater bi trebao pokazati sljedeće ključne kompetencije:
osnovno razumijevanje fizikalnih načela i načela funkcioniranja toplinske crpke, uključujući svojstva strujnoga kruga toplinske crpke: povezanost između niske temperature i apsorpcije topline, visokih temperatura izvora topline i učinkovitosti sustava određivanjem koeficijenta učinkovitosti (iskoristivosti) i sezonskog faktora učinkovitosti (SPF);
razumijevanje sastavnica i njihova funkcioniranja u strujnom krugu toplinske crpke, uključujući kompresor, ekspanzijski ventil, isparivač, kondenzator, pričvršćene i pomične instalacije, ulje za podmazivanje, rashladno sredstvo, mogućnosti pregrijavanja te pothlađivanja i hlađenja toplinskim crpkama; i
sposobnost izabrati i odrediti veličinu sastavnica u tipičnim situacijama instaliranja, uključujući određivanje tipičnih vrijednosti toplinskog opterećenja različitih zgrada te za proizvodnju tople vode na temelju potrošnje energije, određivanje kapaciteta toplinske crpke pri toplinskom opterećenju za proizvodnju tople vode, pohranjenoj masi zgrade i neprekinutoj opskrbi električnom energijom; odrediti komponentu spremišta topline i njegova obujma te integracije drugog sustava grijanja.
Teorijski dio osposobljavanja instalatera solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih uređaja trebao bi uključiti pregled tržišnog položaja solarnih proizvoda i usporedbu troškova i rentabilnosti te obuhvatiti ekološke aspekte, sastavnice, svojstva i dimenzioniranje solarnih sustava, odabir ispravnih sustava i dimenzioniranje komponenata, određivanje potražnje za toplinom, vatrogasnu zaštitu, odgovarajuće subvencije te projektiranje, instalaciju i održavanje solarnih fotonaponskih i solarnih termalnih instalacija. Osposobljavanjem bi se trebalo također osigurati i dobro poznavanje svih europskih norma za tehnologiju i certificiranje (npr. Solar Keymark) te s tim povezano nacionalno pravo i pravo Unije. Instalater bi trebao pokazati sljedeće ključne kompetencije:
sposobnost za siguran rad s pomoću odgovarajućih alata i opreme te da pritom koristi sigurnosne propise i norme te prepozna vodoinstalaterske, električne i druge opasnosti povezane sa solarnim uređajima;
sposobnost da identificira sustave i njihove sastavnice specifične za aktivne i pasivne sustave, uključujući strojno projektiranje, i da odredi lokacije sastavnica te osposobljenost za plan i konfiguraciju sustava;
sposobnost određivanja potrebne površine za instalaciju, usmjerenje i nagib za solarne fotonaponske i solarne vodne grijače, uzimajući pritom u obzir sjenu, dostupnost sunca, konstrukcijsku cjelovitost, prikladnost instalacije za zgradu ili klimu te utvrđivanja različitih metoda instaliranja pogodnih za vrste krova i uravnoteženost sustava opreme potrebne za instaliranje; i
ponajprije za solarne fotonaponske sustave sposobnost adaptacije projekta električnih instalacija, uključujući određivanje računskih tokova, odabir odgovarajuće vrste i vrijednosti električnih vodiča za svaki strujni krug, određivanje odgovarajuće veličine, vrijednosti i lokacija za svu pripadajuću opremu i podsustave te odabir odgovarajućeg mjesta za priključivanje.
Certificiranje instalatera trebalo bi biti vremenski ograničeno time da je za produljenje certificiranja potreban seminar za obnovu znanja (usavršavanje) ili tečaj.
PRILOG V.
PRAVILA ZA IZRAČUN UTJECAJA BIOGORIVA, TEKUĆIH BIOGORIVA I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA NA STAKLENIČKE PLINOVE
A. TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMJENE UPORABE ZEMLJIŠTA
|
Proces dobivanja biogoriva |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
67 % |
59 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
77 % |
73 % |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
73 % |
68 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
79 % |
76 % |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
58 % |
47 % |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
71 % |
64 % |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
48 % |
40 % |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
55 % |
48 % |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
40 % |
28 % |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
69 % |
68 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
47 % |
38 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
53 % |
46 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
37 % |
24 % |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*)) |
67 % |
67 % |
|
etanol iz šećerne trske |
70 % |
70 % |
|
dio iz obnovljivih izvora etil-tercijarni-butil-etera (ETBE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora tercijarni-amil-etil-etera (TAEE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
52 % |
47 % |
|
biodizel iz suncokreta |
57 % |
52 % |
|
biodizel iz soje |
55 % |
50 % |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
33 % |
20 % |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
51 % |
45 % |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
88 % |
84 % |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (**) |
84 % |
78 % |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
51 % |
47 % |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
58 % |
54 % |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
55 % |
51 % |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
34 % |
22 % |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
53 % |
49 % |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
87 % |
83 % |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (**) |
83 % |
77 % |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
59 % |
57 % |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
65 % |
64 % |
|
čisto biljno ulje iz soje |
63 % |
61 % |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
40 % |
30 % |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
59 % |
57 % |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
98 % |
98 % |
|
(*) Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona. (**) Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1), za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
|
(1)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.). |
||
B. PROCIJENJENE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU, ILI SU BILA SAMO U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA, AKO SU PROIZVEDENA BEZ NETO EMISIJA UGLJIKA ZBOG PROMIJENJENE UPORABE ZEMLJIŠTA
|
Proces dobivanja biogoriva |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Ušteda emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
etanol iz slame pšenice |
85 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
82 % |
82 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
82 % |
82 % |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
84 % |
84 % |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
84 % |
84 % |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
83 % |
83 % |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
89 % |
89 % |
|
dio iz obnovljivih izvora metil-tercijarni-butil-etera (MTBE) |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
C. METODOLOGIJA
1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva namijenjenih uporabi u prometu, biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi biogoriva izračunavaju se kao:
E = eec + el + ep + etd + eu – esca – eccs – eccr,
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije od uporabe goriva; |
|
eec |
= |
emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina; |
|
el |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta; |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd |
= |
emisije od prijevoza i distribucije; |
|
eu |
= |
emisije koje nastaju pri uporabi goriva; |
|
esca |
= |
uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; i |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi tekućeg biogoriva izračunavaju se kao za biogoriva (E), ali uz nužno proširenje kako bi se obuhvatila pretvorba energije u električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje, kako slijedi:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:
gdje je
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda. |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe. |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjom potrošnjom tekućeg biogoriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:
za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:
gdje je:
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda. |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz tekućeg biogoriva prije krajnje pretvorbe. |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
|
Cel |
= |
udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1). |
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini). |
Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C) |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
2. Emisije stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva izražavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova iz biogoriva (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ;
emisije stakleničkih plinova iz tekućih biogoriva (EC) u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.
Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (b)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje ( 9 ).
Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 10 ):
gdje je
Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:
3. Uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva i tekućih biogoriva izračunavaju se kako slijedi:
uštede emisija stakleničkih plinova od biogoriva:
UŠTEDA = (EF(t) – EB)/EF(t),
gdje je
|
EB |
= |
ukupne emisije iz biogoriva; i |
|
EF(t) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet |
uštede emisija stakleničkih plinova od toplinske energije, energije za hlađenje i električne energije proizvedene iz tekućih biogoriva:
UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)
gdje je
|
ECB(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od toplinske ili električne energije i |
|
ECF(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju. |
4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:
|
CO2 |
: |
1 |
|
N2O |
: |
298 |
|
CH4 |
: |
25 |
5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih informacija iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.
6. Za potrebe izračuna iz točke 1. podtočke (a) uštede emisija stakleničkih plinova zbog boljeg poljoprivrednog gospodarenja esca, kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, poboljšan plodored, uporaba pokrovnih usjeva, uključujući gospodarenje ostatcima poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla (npr. kompost, digestat fermentacije gnoja), uzimaju se u obzir samo ako su pruženi čvrsti i provjerljivi dokazi da se akumulacija ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala u razdoblju uzgoja dotičnih sirovina, pri čemu se uzimaju u obzir emisije u slučajevima u kojima su takve prakse dovele do povećane uporabe gnojiva i herbicida ( 11 ).
7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:
el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB, ( 12 )
gdje je
|
el |
= |
godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa (u gramima) ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva ili tekućeg biogoriva (u megadžulima)). „Kultivirano tlo” (1) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” (2) smatraju se jednom uporabom zemljišta; |
|
CSR |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije; |
|
CSA |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije; |
|
P |
= |
produktivnost kulture (mjerena kao energija biogoriva ili tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje); i |
|
eB |
= |
dodatak od 29 g CO2eq/MJ biogoriva ili tekućeg biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8. |
|
(1)
Kultivirano tlo kako ga definira IPCC.
(2)
Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma. |
||
8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:
u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe; i
jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.
Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.
9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano;
10. Komisija do 31. prosinca 2020. preispituje smjernice za izračun zaliha ugljika zemljišta ( 13 ) na temelju smjernica IPCC-a iz 2006. za nacionalnu evidenciju stakleničkih plinova – svezak 4. te u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 i Uredbom (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća ( 14 ). Smjernice Komisije služe kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu za potrebe ove Direktive.
11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.
Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u okviru pogona za proizvodnju goriva, pretpostavlja se da je intenzitet emisije stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.
Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.
12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.
13. Emisije od uporabe goriva (eu) računaju se kao nula za biogoriva i tekuća biogoriva.
Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (N2O i CH4) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu za tekuća biogoriva.
14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 15 ).
15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2 (eccr) izravno su povezane s proizvodnjom biogoriva ili tekućeg biogoriva kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga.
16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 °C) |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
17. Kad se u procesu proizvodnje goriva proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.
18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs, i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu na kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih u posljednjoj takvoj procesnoj fazi međuproizvodu goriva.
Kad je riječ o biogorivu i tekućem biogorivu, svi suproizvodi uzimaju se u obzir za potrebe ovog izračuna. Emisije se ne dijele na otpad i ostatke. Suproizvodi koji imaju negativan energetski sadržaj za potrebe izračuna uzimaju se kao da im je energetski sadržaj nula.
Smatra se da je životni ciklus emisije stakleničkih plinova otpada i ostataka, uključujući krošnje stabala i grane, slamu, lupine, klipove, orahove ljuske i ostatke od postupka obrade, uključujući sirovi glicerin (nerafinirani glicerin) i bagasu, nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.
Kad je riječ o gorivima proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima ili kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.
19. Za biogoriva za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) iznosi 94 CO2eq/MJ.
Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije za potrebe izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(e) jest 183 g CO2eq/MJ.
Za tekuća biogoriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline, kao i u proizvodnji toplinske energije i/ili energije za hlađenje, za potrebe izračuna iz točke 3., usporedno fosilno gorivo ECF (h&c) jest 80 g CO2eq/MJ.
D. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O iz tla
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe |
9,6 |
9,6 |
|
etanol iz kukuruza |
25,5 |
25,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza |
27,0 |
27,0 |
|
etanol iz šećerne trske |
17,1 |
17,1 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
32,0 |
32,0 |
|
biodizel iz suncokreta |
26,1 |
26,1 |
|
biodizel iz soje |
21,2 |
21,2 |
|
biodizel iz palmina ulja |
26,0 |
26,0 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
0 |
0 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
33,4 |
33,4 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
26,9 |
26,9 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
22,1 |
22,1 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom |
27,3 |
27,3 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
0 |
0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
33,4 |
33,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
27,2 |
27,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
22,2 |
22,2 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja |
27,1 |
27,1 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni ljudskoj prehrani, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec” – samo za emisije N2O iz tla (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz uzgoja u tablici „eec”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe |
4,9 |
4,9 |
|
etanol iz kukuruza |
13,7 |
13,7 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza |
14,1 |
14,1 |
|
etanol iz šećerne trske |
2,1 |
2,1 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
17,6 |
17,6 |
|
biodizel iz suncokreta |
12,2 |
12,2 |
|
biodizel iz soje |
13,4 |
13,4 |
|
biodizel iz palmina ulja |
16,5 |
16,5 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
0 |
0 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
18,0 |
18,0 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
12,5 |
12,5 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
13,7 |
13,7 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom |
16,9 |
16,9 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
0 |
0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
17,6 |
17,6 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
12,2 |
12,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
13,4 |
13,4 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja |
16,5 |
16,5 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
18,8 |
26,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
9,7 |
13,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
13,2 |
18,5 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
7,6 |
10,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
27,4 |
38,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
15,7 |
22,0 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
20,8 |
29,1 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
14,8 |
20,8 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
28,6 |
40,1 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,8 |
2,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
21,0 |
29,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
15,1 |
21,1 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
30,3 |
42,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,5 |
2,2 |
|
etanol iz šećerne trske |
1,3 |
1,8 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
Jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
11,7 |
16,3 |
|
biodizel iz suncokreta |
11,8 |
16,5 |
|
biodizel iz soje |
12,1 |
16,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
30,4 |
42,6 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
13,2 |
18,5 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
9,3 |
13,0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
13,6 |
19,1 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
10,7 |
15,0 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
10,5 |
14,7 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
10,9 |
15,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
27,8 |
38,9 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
9,7 |
13,6 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
10,2 |
14,3 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
14,5 |
20,3 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
3,7 |
5,2 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
3,8 |
5,4 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
4,2 |
5,9 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
22,6 |
31,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
4,7 |
6,5 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0,6 |
0,8 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti samo za ekstrakciju ulja (one su već uračunate u raščlanjene vrijednosti za emisije iz obrade u tablici „ep”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
biodizel iz repičina sjemena |
3,0 |
4,2 |
|
biodizel iz suncokreta |
2,9 |
4,0 |
|
biodizel iz soje |
3,2 |
4,4 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
20,9 |
29,2 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,7 |
5,1 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*1) |
4,3 |
6,1 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
3,1 |
4,4 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
3,0 |
4,1 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
3,3 |
4,6 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
21,9 |
30,7 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,8 |
5,4 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
0 |
0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*1) |
4,3 |
6,0 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
3,1 |
4,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
3,0 |
4,2 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
3,4 |
4,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
21,8 |
30,5 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
3,8 |
5,3 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0 |
0 |
|
(*1)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,3 |
2,3 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
2,2 |
2,2 |
|
etanol iz šećerne trske |
9,7 |
9,7 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
1,8 |
1,8 |
|
biodizel iz suncokreta |
2,1 |
2,1 |
|
biodizel iz soje |
8,9 |
8,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
6,9 |
6,9 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
6,9 |
6,9 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
1,9 |
1,9 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
1,6 |
1,6 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
1,7 |
1,7 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
2,0 |
2,0 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
9,2 |
9,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
7,0 |
7,0 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
7,0 |
7,0 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
1,7 |
1,7 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
1,5 |
1,5 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
1,4 |
1,4 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
1,7 |
1,7 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
8,8 |
8,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
6,7 |
6,7 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
6,7 |
6,7 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
1,4 |
1,4 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz usjeva ili ulja).
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
1,6 |
1,6 |
|
etanol iz šećerne trske |
6,0 |
6,0 |
|
dio etil-tercijarni-butil-etera (ETBE) iz obnovljivog etanola |
smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola |
|
|
dio tercijarni-amil-etil-etera (TAEE) iz obnovljivog etanola |
smatrat će se jednakima kao pri odabranom procesu dobivanju etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz suncokreta |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz soje |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
1,3 |
1,3 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
1,3 |
1,3 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
1,2 |
1,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
1,2 |
1,2 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
1,2 |
1,2 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
1,2 |
1,2 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
0,8 |
0,8 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
0,8 |
0,8 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
0,8 |
0,8 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
30,7 |
38,2 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
21,6 |
25,5 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
25,1 |
30,4 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
19,5 |
22,5 |
|
etanol iz šećerne repe (bez bioplina iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
39,3 |
50,2 |
|
etanol iz šećerne repe (s bioplinom iz ostataka šećerne repe, lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
27,6 |
33,9 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
48,5 |
56,8 |
|
etanol iz kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
42,5 |
48,5 |
|
etanol iz kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
56,3 |
67,8 |
|
etanol iz kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
29,5 |
30,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u konvencionalnom kotlu) |
50,2 |
58,5 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (prirodni plin kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
44,3 |
50,3 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (lignit kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
59,5 |
71,7 |
|
etanol iz drugih žitarica osim kukuruza (šumski ostatci kao procesno gorivo u kogeneracijskom pogonu (*1)) |
30,7 |
31,4 |
|
etanol iz šećerne trske |
28,1 |
28,6 |
|
dio iz obnovljivih izvora ETBE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
dio iz obnovljivih izvora TAEE |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja etanola |
|
|
biodizel iz repičina sjemena |
45,5 |
50,1 |
|
biodizel iz suncokreta |
40,0 |
44,7 |
|
biodizel iz soje |
42,2 |
47,0 |
|
biodizel iz palmina ulja (laguna za efluent) |
63,3 |
75,5 |
|
biodizel iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
46,1 |
51,4 |
|
biodizel iz otpadnog jestivog ulja |
11,2 |
14,9 |
|
biodizel od topljenja životinjskih masti (*2) |
15,2 |
20,7 |
|
biljno ulje iz repičina sjemena obrađeno vodikom |
45,8 |
50,1 |
|
biljno ulje iz suncokreta obrađeno vodikom |
39,4 |
43,6 |
|
biljno ulje iz soje obrađeno vodikom |
42,2 |
46,5 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (laguna za efluent) |
62,1 |
73,2 |
|
biljno ulje iz palmina ulja obrađeno vodikom (proces s hvatanjem metana u uljari) |
44,0 |
47,9 |
|
ulje iz otpadnog jestivog ulja obrađeno vodikom |
11,9 |
16,0 |
|
ulje od topljenja životinjskih masti obrađeno vodikom (*2) |
16,0 |
21,8 |
|
čisto biljno ulje iz repičina sjemena |
38,5 |
40,0 |
|
čisto biljno ulje iz suncokreta |
32,7 |
34,3 |
|
čisto biljno ulje iz soje |
35,2 |
36,9 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (laguna za efluent) |
56,4 |
65,5 |
|
čisto biljno ulje iz palmina ulja (proces s hvatanjem metana u uljari) |
38,5 |
40,3 |
|
čisto ulje iz otpadnog jestivog ulja |
2,0 |
2,2 |
|
(*1)
Zadane vrijednosti za procese s kogeneracijskim pogonom primjenjive su samo ako sva procesna toplina dolazi iz kogeneracijskog pogona.
(*2)
Napomena: primjenjuje se samo na biogoriva proizvedena od nusproizvoda životinjskog podrijetla razvrstana kao materijal kategorije 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009, za koje se u obzir ne uzimaju emisije povezane s higijenizacijom kao dijelom topljenja. |
||
E. PROCIJENJENE RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA BUDUĆA BIOGORIVA I TEKUĆA BIOGORIVA KOJA 2016. NISU BILA NA TRŽIŠTU ILI SU BILA U ZANEMARIVIM KOLIČINAMA
Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj: „eec” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga uključujući emisije N2O (uključujući usitnjavanje otpadnog drva ili uzgojene šume)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
1,8 |
1,8 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,3 |
3,3 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,2 |
8,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,3 |
3,3 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,2 |
8,2 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,1 |
3,1 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
7,6 |
7,6 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
3,1 |
3,1 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
7,6 |
7,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,5 |
2,5 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti emisija N2O iz tla (uračunate u raščlanjene zadane vrijednosti emisija iz uzgoja u tablici „eec”)
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,4 |
4,4 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,4 |
4,4 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,1 |
4,1 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
4,1 |
4,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za obradu: „ep” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
4,8 |
6,8 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0,1 |
0,1 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
0 |
0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju: „etd” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
7,1 |
7,1 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,2 |
12,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,4 |
8,4 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,2 |
12,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,4 |
8,4 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,1 |
12,1 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,6 |
8,6 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
12,1 |
12,1 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
8,6 |
8,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,7 |
7,7 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,9 |
7,9 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,7 |
7,7 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
7,9 |
7,9 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Raščlanjene zadane vrijednosti za prijevoz i distribuciju samo konačnog goriva. Već su uvrštene u tablicu „emisije zbog prijevoza i distribucije etd” kako je definirano u dijelu C ovog Priloga, ali sljedeće su vrijednosti korisne ako gospodarski subjekt želi deklarirati stvarne emisije koje nastaju pri prijevozu samo za prijevoz sirovina).
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
1,6 |
1,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
1,2 |
1,2 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
2,0 |
2,0 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
2,0 |
2,0 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
Ukupno za uzgoj, obradu, prijevoz i distribuciju
|
Proces dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
etanol iz slame pšenice |
13,7 |
15,7 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,6 |
15,6 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,7 |
16,7 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,6 |
15,6 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,7 |
16,7 |
|
dimetileter (DME) iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,2 |
15,2 |
|
dimetileter (DME) iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,2 |
16,2 |
|
metanol iz otpadnog drva u samostalnom pogonu |
15,2 |
15,2 |
|
metanol iz uzgojene šume u samostalnom pogonu |
16,2 |
16,2 |
|
Fischer-Tropschov dizel iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,2 |
10,2 |
|
Fischer-Tropschov benzin iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,4 |
10,4 |
|
dimetileter (DME) iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,2 |
10,2 |
|
metanol iz rasplinjavanja crnog luga integriranog u tvornicu celuloze |
10,4 |
10,4 |
|
dio iz obnovljivih izvora MTBE-a |
jednake kao pri odabranom procesu dobivanja metanola |
|
PRILOG VI.
PRAVILA ZA IZRAČUN DOPRINOSA GORIVA IZ BIOMASE I NJIHOVIH USPOREDNIH FOSILNIH GORIVA UČINKU STAKLENIČKIH PLINOVA
A. Tipične i zadane vrijednosti ušteda emisija stakleničkih plinova za goriva iz biomase ako su proizvedena bez neto emisija ugljika zbog promjene uporabe zemljišta
|
DRVNA SJEČKA |
|||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
||
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
93 % |
89 % |
91 % |
87 % |
|
od 500 do 2 500 km |
89 % |
84 % |
87 % |
81 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
82 % |
73 % |
78 % |
67 % |
|
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
60 % |
41 % |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
77 % |
65 % |
73 % |
60 % |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
89 % |
83 % |
87 % |
81 % |
|
od 500 do 2 500 km |
85 % |
78 % |
84 % |
76 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
78 % |
67 % |
74 % |
62 % |
|
|
iznad 10 000 km |
63 % |
45 % |
57 % |
35 % |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
91 % |
87 % |
90 % |
85 % |
|
od 500 do 2 500 km |
88 % |
82 % |
86 % |
79 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
80 % |
70 % |
77 % |
65 % |
|
|
iznad 10 000 km |
65 % |
48 % |
59 % |
39 % |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
93 % |
89 % |
92 % |
88 % |
|
od 500 do 2 500 km |
90 % |
85 % |
88 % |
82 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
82 % |
73 % |
79 % |
68 % |
|
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
61 % |
42 % |
|
|
drvna sječka od ostataka iz industrije |
od 1 do 500 km |
94 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
91 % |
87 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
83 % |
75 % |
80 % |
71 % |
|
|
iznad 10 000 km |
69 % |
54 % |
63 % |
44 % |
|
|
DRVENI PELETI (*1) |
||||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
|||
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
24 % |
|
od 500 do 2 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
25 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
55 % |
34 % |
47 % |
21 % |
||
|
iznad 10 000 km |
50 % |
26 % |
40 % |
11 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
77 % |
66 % |
72 % |
59 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
77 % |
66 % |
72 % |
59 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
75 % |
62 % |
70 % |
55 % |
||
|
iznad 10 000 km |
69 % |
54 % |
63 % |
45 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
92 % |
88 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
92 % |
88 % |
90 % |
86 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
90 % |
85 % |
88 % |
81 % |
||
|
iznad 10 000 km |
84 % |
76 % |
81 % |
72 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
Slučaj 1. |
od 2 500 do 10 000 km |
52 % |
28 % |
43 % |
15 % |
|
Slučaj 2.a |
od 2 500 do 10 000 km |
70 % |
56 % |
66 % |
49 % |
|
|
Slučaj 3.a |
od 2 500 do 10 000 km |
85 % |
78 % |
83 % |
75 % |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
54 % |
32 % |
46 % |
20 % |
|
od 500 do 10 000 km |
52 % |
29 % |
44 % |
16 % |
||
|
iznad 10 000 km |
47 % |
21 % |
37 % |
7 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
73 % |
60 % |
69 % |
54 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
71 % |
57 % |
67 % |
50 % |
||
|
iznad 10 000 km |
66 % |
49 % |
60 % |
41 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
88 % |
82 % |
87 % |
81 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
86 % |
79 % |
84 % |
77 % |
||
|
iznad 10 000 km |
80 % |
71 % |
78 % |
67 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
56 % |
35 % |
48 % |
23 % |
|
od 500 do 10 000 km |
54 % |
32 % |
46 % |
20 % |
||
|
iznad 10 000 km |
49 % |
24 % |
40 % |
10 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
76 % |
64 % |
72 % |
58 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
74 % |
61 % |
69 % |
54 % |
||
|
iznad 10 000 km |
68 % |
53 % |
63 % |
45 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
91 % |
86 % |
90 % |
85 % |
|
|
od 500 do 10 000 km |
89 % |
83 % |
87 % |
81 % |
||
|
iznad 10 000 km |
83 % |
75 % |
81 % |
71 % |
||
|
Deblo |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
57 % |
37 % |
49 % |
24 % |
|
od 500 do 2 500 km |
58 % |
37 % |
49 % |
25 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
55 % |
34 % |
47 % |
21 % |
||
|
iznad 10 000 km |
50 % |
26 % |
40 % |
11 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
75 % |
63 % |
70 % |
56 % |
||
|
iznad 10 000 km |
70 % |
55 % |
64 % |
46 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
92 % |
88 % |
91 % |
86 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
92 % |
88 % |
91 % |
87 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
90 % |
85 % |
88 % |
83 % |
||
|
iznad 10 000 km |
84 % |
77 % |
82 % |
73 % |
||
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije |
Slučaj 1. |
od 1 do 500 km |
75 % |
62 % |
69 % |
55 % |
|
od 500 do 2 500 km |
75 % |
62 % |
70 % |
55 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
72 % |
59 % |
67 % |
51 % |
||
|
iznad 10 000 km |
67 % |
51 % |
61 % |
42 % |
||
|
Slučaj 2.a |
od 1 do 500 km |
87 % |
80 % |
84 % |
76 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
87 % |
80 % |
84 % |
77 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
85 % |
77 % |
82 % |
73 % |
||
|
iznad 10 000 km |
79 % |
69 % |
75 % |
63 % |
||
|
Slučaj 3.a |
od 1 do 500 km |
95 % |
93 % |
94 % |
91 % |
|
|
od 500 do 2 500 km |
95 % |
93 % |
94 % |
92 % |
||
|
od 2 500 do 10 000 km |
93 % |
90 % |
92 % |
88 % |
||
|
iznad 10 000 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
||
|
(*1)
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku, napunjen prethodno osušenom sječkom, upotrebljava za isporuku procesne topline. Električna energija za stroj za pelete dobavlja se iz mreže. Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon, napunjen prethodno osušenom drvnom sječkom, upotrebljava za isporuku električne energije i topline stroju za pelete. |
||||||
|
POLJOPRIVREDNI PROCESI |
|||||
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
||
|
Toplina |
Električna energija |
Toplina |
Električna energija |
||
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (*1) |
od 1 do 500 km |
95 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
89 % |
83 % |
86 % |
80 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
77 % |
66 % |
73 % |
60 % |
|
|
iznad 10 000 km |
57 % |
36 % |
48 % |
23 % |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (*2) |
od 1 do 500 km |
95 % |
92 % |
93 % |
90 % |
|
od 500 do 2 500 km |
93 % |
89 % |
92 % |
87 % |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
|
|
iznad 10 000 km |
78 % |
68 % |
74 % |
61 % |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
88 % |
82 % |
85 % |
78 % |
|
od 500 do 10 000 km |
86 % |
79 % |
83 % |
74 % |
|
|
iznad 10 000 km |
80 % |
70 % |
76 % |
64 % |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
93 % |
89 % |
91 % |
87 % |
|
iznad 10 000 km |
87 % |
81 % |
85 % |
77 % |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
20 % |
-18 % |
11 % |
-33 % |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
46 % |
20 % |
42 % |
14 % |
|
(*1)
Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan).
(*2)
Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan). |
|||||
|
BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU (*1) |
||||
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
|
tekući gnoj (1) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat (2) |
146 % |
94 % |
|
zatvoreni digestat (3) |
246 % |
240 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
136 % |
85 % |
|
|
zatvoreni digestat |
227 % |
219 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
142 % |
86 % |
|
|
zatvoreni digestat |
243 % |
235 % |
||
|
kukuruz (cijela biljka) (4) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
36 % |
21 % |
|
zatvoreni digestat |
59 % |
53 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
34 % |
18 % |
|
|
zatvoreni digestat |
55 % |
47 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
28 % |
10 % |
|
|
zatvoreni digestat |
52 % |
43 % |
||
|
biološki otpad |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
47 % |
26 % |
|
zatvoreni digestat |
84 % |
78 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
43 % |
21 % |
|
|
zatvoreni digestat |
77 % |
68 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
38 % |
14 % |
|
|
zatvoreni digestat |
76 % |
66 % |
||
|
(*1)
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon. Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija. Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan).
(1)
Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji
(2)
Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija CH4 i N2O. Količina tih emisija mijenja se ovisno o uvjetima okoline, vrsti supstrata i učinkovitosti razgradnje.
(3)
Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku te da se smatra da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana. Taj proces ne uključuje emisije stakleničkih plinova.
(4)
Kukuruz (kao cijela biljka) znači kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja. |
||||
|
BIOPLIN ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU – MJEŠAVINA GNOJA I KUKURUZA |
||||
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
72 % |
45 % |
|
zatvoreni digestat |
120 % |
114 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
67 % |
40 % |
|
|
zatvoreni digestat |
111 % |
103 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
65 % |
35 % |
|
|
zatvoreni digestat |
114 % |
106 % |
||
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
60 % |
37 % |
|
zatvoreni digestat |
100 % |
94 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
57 % |
32 % |
|
|
zatvoreni digestat |
93 % |
85 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
53 % |
27 % |
|
|
zatvoreni digestat |
94 % |
85 % |
||
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
53 % |
32 % |
|
zatvoreni digestat |
88 % |
82 % |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
50 % |
28 % |
|
|
zatvoreni digestat |
82 % |
73 % |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
46 % |
22 % |
|
|
zatvoreni digestat |
81 % |
72 % |
||
|
BIOMETAN ZA PROMET (*1) |
|||
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
tekući gnoj |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
117 % |
72 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
133 % |
94 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
190 % |
179 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
206 % |
202 % |
|
|
kukuruz (cijela biljka) |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
35 % |
17 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
51 % |
39 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
52 % |
41 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
68 % |
63 % |
|
|
biološki otpad |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
43 % |
20 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
59 % |
42 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
70 % |
58 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
86 % |
80 % |
|
|
(*1)
Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ. |
|||
|
BIOMETAN – MJEŠAVINE GNOJA I KUKURUZA (*1) |
|||
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Uštede emisija stakleničkih plinova - tipična vrijednost |
Uštede emisija stakleničkih plinova - zadana vrijednost |
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1) |
62 % |
35 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2) |
78 % |
57 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
97 % |
86 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
113 % |
108 % |
|
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
53 % |
29 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
69 % |
51 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
83 % |
71 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
99 % |
94 % |
|
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
48 % |
25 % |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
64 % |
48 % |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
74 % |
62 % |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
90 % |
84 % |
|
|
(*1)
Uštede emisija stakleničkih plinova za biometan odnose se jedino na komprimirani biometan u odnosu na usporedno fosilno gorivo za promet od 94 g CO2eq/MJ.
(1)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4 / MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova.
(2)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima). |
|||
B. METODOLOGIJA
1. Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase prije pretvorbe u električnu energiju te energiju za grijanje i hlađenje izračunavaju se kao:
E = eec + el + ep + etd + eu - esca– eccs - eccr,
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji goriva prije energetske pretvorbe; |
|
eec |
= |
emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina; |
|
el |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta; |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd |
= |
emisije od prijevoza i distribucije; |
|
eu |
= |
emisije od uporabe goriva; |
|
esca |
= |
uštede emisija uslijed akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednoga gospodarenja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.
U slučaju kodigestije različitih supstrata u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi bioplin ili biometan tipične i zadane vrijednosti emisija stakleničkih plinova izračunavaju se kao:
gdje je
|
E |
= |
emisije stakleničkih plinova po MJ bioplina ili biometana nastalog kodigestijom utvrđene mješavine supstrata; |
|
Sn |
= |
udio sirovine n u energetskom sadržaju; |
|
En |
= |
emisije u gCO2/MJ za proces n kako je predviđeno dijelom D ovog Priloga* |
gdje je
|
Pn |
= |
energetski prinos [MJ] po kilogramu unosa vlažne sirovine n**; |
|
Wn |
= |
faktor ponderiranja supstrata n definiran kao: |
gdje je:
|
In |
= |
godišnji unos supstrata n [tona svježe tvari] u digestor; |
|
AMn |
= |
prosječna godišnja vlažnost supstrata n [kg vode / kg svježe tvari]; |
|
SMn |
= |
standardna vlažnost supstrata n ( 16 ) |
(*) Za životinjski gnoj koji se rabi kao supstrat dodaje se dodatak od 45 g CO2eq/MJ gnoja (-54 kg CO2eq/t svježe tvari) za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje gnojem.
(**) Za izračun tipičnih i zadanih vrijednosti upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti Pn:
(***) Za supstrat SMn upotrebljavaju se sljedeće vrijednosti standardne vlažnosti:
U slučaju kodigestije supstrata n u pogonu za proizvodnju bioplina koji proizvodi električnu energiju ili biometan stvarne emisije stakleničkih plinova bioplina i biometana izračunavaju se kako slijedi:
gdje je
|
E |
= |
ukupne emisije koje nastanu pri proizvodnji bioplina ili biometana prije energetske pretvorbe; |
|
Sn |
= |
udio sirovine n kao dio unosa u digestor; |
|
eec,n |
= |
emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovine n; |
|
etd,sirovina,n |
= |
emisije od prijevoza sirovine n u digestor; |
|
el,n |
= |
godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene prenamjenom zemljišta, za sirovinu n; |
|
esca |
= |
uštede emisija zbog boljeg poljoprivrednoga gospodarenja sirovinom n (*); |
|
ep |
= |
emisije od obrade; |
|
etd,proizvod |
= |
emisije od prijevoza i distribucije bioplina i/ili biometana; |
|
eu |
= |
emisije od uporabe goriva, tj. staklenički plinovi emitirani tijekom sagorijevanja; |
|
eccs |
= |
uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem CO2; te |
|
eccr |
= |
uštede emisija zbog hvatanja i zamjene CO2. |
* Za esca dodaje se dodatak od 45 g CO2eq./ MJ gnoja za bolje poljoprivredno gospodarenje i gospodarenje otpadom u slučaju uporabe životinjskoga gnoja kao supstrata za proizvodnju bioplina i biometana.
Emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri uporabi goriva iz biomase u proizvodnji električne energije i/ili energije za grijanje ili hlađenje, uključujući pretvorbu energije u proizvedenu električnu energiju i/ili energiju za grijanje ili hlađenje izračunavaju se kako slijedi:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo toplinu:
za energetska postrojenja koja isporučuju samo električnu energiju:
gdje je
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda; |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe; |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja; |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom goriva na temelju njegova energetskog sadržaja. |
za električnu ili mehaničku energiju iz energetskih postrojenja koja isporučuju korisnu toplinu zajedno s električnom i/ili mehaničkom energijom:
za korisnu toplinu iz energetskih postrojenja koja uz električnu i/ili mehaničku energiju isporučuju toplinu:
gdje je:
|
ECh,el |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz krajnjeg energetskog proizvoda; |
|
E |
= |
ukupne emisije stakleničkih plinova iz goriva prije krajnje pretvorbe; |
|
ηel |
= |
električna učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja električne energije podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja; |
|
ηh |
= |
toplinska učinkovitost, definirana kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s godišnjim unosom energije na temelju njezina energetskog sadržaja; |
|
Cel |
= |
udio eksergije u električnoj i/ili mehaničkoj energiji, zadan kao 100 % (Cel = 1); |
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost (udio eksergije u korisnoj toplini). |
Carnotova učinkovitost (Ch) za korisnu toplinu na različitim temperaturama definirana je kao:
gdje je:
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke; |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 K (jednako 0 °C). |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 °C (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 °C (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdanja potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
2. Emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase izražavaju se kako slijedi:
emisije stakleničkih plinova iz goriva iz biomase (E) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ biomase goriva, g CO2eq/MJ;
emisije stakleničkih plinova iz toplinske ili električne energije proizvedene iz goriva iz biomase (EC) izražavaju se u gramima ekvivalenta CO2 po MJ krajnjeg energetskog proizvoda (toplina ili električna energija), g CO2eq/MJ.
Ako se toplinska energija ili energija za hlađenje proizvode zajedno s električnom energijom, emisije se dijele između topline i električne energije (kao u stavku 1. točki (d)) neovisno o tome upotrebljava li se toplinska energija za grijanje ili hlađenje. ( 17 )
Ako su emisije stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec izražene u jedinici g CO2eq/tona suhe sirovine, pretvaranje u grame ekvivalenta CO2 po MJ goriva, g CO2eq/MJ, izračunava se kako slijedi ( 18 ):
gdje je
Emisije po toni suhe sirovine izračunavaju se kako slijedi:
3. Uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase izračunavaju se kako slijedi:
uštede emisija stakleničkih plinova od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu:
UŠTEDA = (EF(t) – EB)/ EF(t)
gdje je
|
EB |
= |
ukupne emisije od goriva iz biomase koja su u uporabi u prometu; te |
|
EF(t) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za promet. |
uštede emisija stakleničkih plinova od grijanja i hlađenja te električne energije koji se proizvode iz goriva iz biomase:
UŠTEDA = (ECF(h&c,el) – ECB(h&c,el))/ECF (h&c,el)
gdje je
|
ECB(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od toplinske ili električne energije; |
|
ECF(h&c,el) |
= |
ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva za korisnu toplinu ili električnu energiju. |
4. Staklenički plinovi uzeti u obzir za potrebe točke 1. su CO2, N2O i CH4. Za potrebe izračunavanja ekvivalenta CO2 ti se plinovi vrednuju kako slijedi:
5. Emisije koje nastaju pri ekstrakciji, prikupljanju ili uzgoju sirovina eec uključuju emisije pri samom procesu ekstrakcije, prikupljanja ili uzgoja; pri skupljanju, sušenju i skladištenju sirovina; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih pri ekstrakciji ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina ne uzima se u obzir. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti za emisije iz uzgoja poljoprivredne biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih regionalnih vrijednosti za emisije iz uzgoja uključenih u izvješća iz članka 31. stavka 4. ove Direktive ili podataka o raščlanjenim zadanim vrijednostima za emisije iz uzgoja uključene u ovaj Prilog. Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, u nedostatku relevantnih podataka iz tih izvješća dopušteno je izračunati prosječne vrijednosti na temelju lokalne poljoprivredne prakse, primjerice upotrebljavajući podatke za skupinu poljoprivrednih gospodarstava.
Umjesto uporabe stvarnih vrijednosti, za emisije od uzgoja i prikupljanja šumske biomase mogu se upotrijebiti procjene na temelju prosječnih vrijednosti za emisije od uzgoja i prikupljanja izračunanih za geografska područja na nacionalnoj razini.
6. Za potrebe izračuna iz točke 1., podtočke (a) uštede emisija zbog boljega poljoprivrednog gospodarenja esca, kao što su prelazak na manje obrađivanje ili neobrađivanje zemlje, poboljšan plodored, uporaba pokrovnih usjeva, uključujući gospodarenje ostatcima od poljoprivrednih proizvoda, te uporaba organskog poboljšivača tla (npr. kompost, digestat fermentacije gnoja), uzimaju se u obzir samo ako su pruženi čvrsti i provjerljivi dokazi da se akumulacija ugljika u tlu povećala ili da se može razumno očekivati da se povećala u razdoblju uzgoja dotičnih sirovina, pri čemu se uzimaju u obzir emisije u slučajevima u kojima su takve prakse dovele do povećane uporabe gnojiva i herbicida48.
7. Godišnje emisije koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (el) izračunavaju se jednakomjernim dijeljenjem ukupnih emisija tijekom 20 godina. Za izračun tih emisija primjenjuje se sljedeće pravilo:
el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P– eB, ( 19 )
gdje je
|
el |
= |
godišnje emisije stakleničkih plinova koje nastaju promjenom zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjerene kao masa ekvivalenta CO2 po jedinici energije goriva iz biomase). „Kultivirano tlo” ( 20 ) i „tlo namijenjeno trajnim kulturama” ( 21 ) smatraju se jednom uporabom zemljišta; |
|
CSR |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentnom uporabom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego što je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije; |
|
CSA |
= |
zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa (u tonama) ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Ako se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godinu dana, vrijednost koja se pripisuje CSA jest procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili nakon sazrijevanja kulture, ovisno o tome što je uslijedilo prije; |
|
P |
= |
produktivnost kulture (mjerena kao energija goriva iz biomase po jedinici površine godišnje); i |
|
eB |
= |
dodatak od 29 g CO2eq/MJ goriva iz biomase ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenima u točki 8. |
8. Dodatak od 29 g CO2eq/MJ pripisuje se ako postoje dokazi da dotično zemljište:
u siječnju 2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ni bilo koje druge svrhe; te
jako je degradirano zemljište, uključujući zemljište koje je prije bilo upotrebljavano u poljoprivredne svrhe.
Dodatak od 29 CO2eq/MJ primjenjuje se za razdoblje do 20 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredne svrhe, pod uvjetom da se za zemljišta koja pripadaju pod podtočku (b) osigura stalan rast zaliha ugljika te znatno smanjenje erozije.
9. „Jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano.
10. U skladu s Prilogom V. Dijelom C točkom 10. ove Direktivi, Odluka Komisije 2010/335/EU ( 22 ) koja pruža smjernice za izračun zaliha ugljika u zemljištu koja se odnosi na ovu Direktivu, a nadovezuje se na svezak 4. smjernica IPCC-a o nacionalnim inventarima emisija stakleničkih plinova iz 2006. te su u skladu s uredbama (EU) br. 525/2013 i (EU) 2018/841 služi kao temelj za izračun zaliha ugljika u zemljištu.
11. Emisije koje nastaju pri obradi, ep, uključuju emisije pri samoj obradi; emisije iz otpadaka i curenja tekućina; te iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda upotrijebljenih u obradi, uključujući emisije CO2 koje odgovaraju sadržajima ugljika u unosima fosilnih goriva, neovisno o tome je li u postupku stvarno došlo do njihova izgaranja.
Pri obračunavanju potrošnje električne energije koja nije proizvedena u pogonu za proizvodnju krutog ili plinovitog goriva iz biomase, pretpostavlja se da je intenzitet emisija stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisija proizvodnje i distribucije električne energije u definiranoj regiji. Odstupajući od ovog pravila, proizvođači mogu upotrebljavati prosječnu vrijednost za pojedini pogon za proizvodnju električne energije koju taj pogon proizvede, ako taj pogon nije priključen na elektroenergetsku mrežu.
Kad je to relevantno, emisije koje nastaju pri obradi uključuju emisije iz sušenja međuproizvoda i materijala.
12. Emisije od prijevoza i distribucije, etd, uključuju emisije koje nastanu pri prijevozu sirovina i poluproizvoda te skladištenju i distribuciji gotovih proizvoda. Emisije koje nastaju pri prijevozu i distribuciji koje se uzimaju u obzir pod točkom 5. ne uzimaju se u obzir pod ovom točkom.
13. Emisije CO2 koje nastaju pri uporabi goriva, eu, računaju se kao nula za goriva iz biomase. Emisije stakleničkih plinova osim CO2 (CH4 i N2O) od uporabe goriva uračunavaju se u faktor eu.
14. Uštede emisija od hvatanja i geološkog skladištenja CO2, eccs, koje već nisu uzete u obzir u faktoru ep, ograničavaju se na emisije onemogućene hvatanjem i skladištenjem emitiranog CO2 izravno povezanog s ekstrakcijom, prijevozom, obradom i distribucijom goriva iz biomase ako je ugljikov dioksid skladišten u skladu s Direktivom 2009/31/EZ.
15. Uštede emisija od hvatanja i zamjene CO2, eccr, izravno su povezane s proizvodnjom goriva iz biomase kojima se pripisuju i ograničavaju se na emisije izbjegnute hvatanjem CO2 čiji ugljik potječe od biomase i koji se upotrebljava za zamjenu CO2 koji potječe iz fosilnih goriva u proizvodnji komercijalnih proizvoda i usluga.
16. Ako se u kogeneracijskom pogonu, koji isporučuje toplinsku i/ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase za koje se izračunavaju emisije, proizvodi višak električne energije i/ili višak korisne topline, emisije stakleničkih plinova dijele se između električne energije i korisne topline prema temperaturi topline (koja odražava korisnost topline). Korisni dio topline dobiva se množenjem njezina energetskog sadržaja s Carnotovom učinkovitosti Ch, koja se izračunava na sljedeći način:
gdje je
|
Th |
= |
temperatura mjerena kao apsolutna temperatura (u kelvinima) korisne topline na mjestu isporuke; |
|
T0 |
= |
temperatura okoline, zadana kao 273,15 kelvina (jednako 0 oC). |
Ako se višak topline izvozi za grijanje zgrada, na temperaturi ispod 150 oC (423,15 kelvina), Ch se može utvrditi i kao:
|
Ch |
= |
Carnotova učinkovitost za toplinu na 150 oC (423,15 kelvina), što iznosi: 0,3546 |
Za potrebe tog izračuna upotrebljavaju se stvarne učinkovitosti definirane kao godišnja proizvodnja mehaničke, električne odnosno toplinske energije podijeljena s godišnjim unosom energije.
Za potrebe ovog izračuna primjenjuju se sljedeće definicije:
„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja u jednom postupku toplinske energije i električne i/ili mehaničke energije;
„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje toplinske energije za potrebe grijanja ili hlađenja;
„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače mogla zadovoljiti po tržišnim uvjetima.
17. Kad se u procesu proizvodnje goriva iz biomase proizvede istodobno gorivo za koje su emisije izračunane i jedan ili više proizvoda („suproizvoda”), emisije stakleničkih plinova dijele se između goriva ili njegova međuproizvoda i suproizvoda razmjerno njihovu energetskom sadržaju (određenom kao donja ogrjevna vrijednost u slučaju suproizvoda koji nisu električna energija i toplina). Intenzitet stakleničkih plinova viška korisne topline ili viška električne energije jednak je intenzitetu stakleničkih plinova toplinske ili električne energije isporučene u proces proizvodnje goriva iz biomase, a utvrđuje se izračunom intenziteta stakleničkih plinova svih unosa i emisija, uključujući sirovine te emisije CH4 i N2O, u kogeneracijski pogon, kotao ili drugi uređaj koji isporučuje toplinsku ili električnu energiju u proces proizvodnje goriva iz biomase te iz njih. U slučaju kogeneracije električne energije i topline izračun se izvodi u skladu s točkom 16.
18. Za potrebe izračuna iz točke 17. emisije koje se dijele jesu eec + el + esca + oni dijelovi ep, etd, eccs i eccr koje se odvijaju do procesne faze i uključujući procesnu fazu u kojoj je suproizvod proizveden. Ako je došlo do kakve podjele na suproizvode u ranijoj procesnoj fazi u životnom ciklusu, za te se potrebe umjesto ukupne količine tih emisija upotrebljava dio tih emisija dodijeljenih u posljednjoj takvoj procesnoj fazi međuproizvodu goriva.
►C1 U slučaju bioplina i biometana, svi suproizvodi uzimaju se u obzir za potrebe tog izračuna. ◄ Emisije se ne dijele na otpad i ostatke. Suproizvodi koji imaju negativan energetski sadržaj za potrebe izračuna uzimaju se kao da im je energetski sadržaj nula.
Smatra se da je životni ciklus emisije stakleničkih plinova otpada i ostataka, uključujući krošnje stabala i grane, slamu, lupine, klipove, orahove ljuske i ostatke od postupka obrade, uključujući sirovi glicerin (nerafinirani glicerin) i bagasu, nula do procesa skupljanja tih materijala, neovisno o tome jesu li prerađeni u međuproizvode prije pretvorbe u krajnji proizvod.
Kad je riječ o gorivima iz biomase proizvedenima u rafinerijama, osim u kombinaciji pogona za preradu s kotlovima i kogeneracijskim pogonima koji opskrbljuju pogon za preradu toplinskom i/ili električnom energijom, jedinica za analizu za potrebe izračuna iz točke 17. jest rafinerija.
19. Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(el) jest 183 g CO2eq/MJ električne energije odnosno 212 g CO2eq/MJ električne energije za najudaljenije regije.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u proizvodnji korisne topline te energije za grijanje i/ili hlađenje, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 80 g CO2eq/MJ topline.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju za proizvodnju korisne topline, za što se može dokazati izravna fizička zamjena ugljena, u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo ECF(h) jest 124 g CO2eq/MJ topline.
Za goriva iz biomase koja se upotrebljavaju u prometu u svrhu izračuna iz točke 3. usporedno fosilno gorivo EF(t) jest 94 g CO2eq/MJ.
C. RAŠČLANJENE ZADANE VRIJEDNOSTI ZA GORIVA IZ BIOMASE
Drveni briketi ili peleti
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
||
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
0,0 |
1,6 |
3,0 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
1,6 |
5,2 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
1,6 |
10,5 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
1,6 |
20,5 |
0,4 |
0,0 |
1,9 |
24,6 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
4,4 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
4,4 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
3,9 |
0,0 |
3,5 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
4,2 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
3,9 |
0,0 |
5,6 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
6,8 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
3,9 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
3,9 |
0,0 |
21,0 |
0,4 |
3,9 |
0,0 |
25,2 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
2,2 |
0,0 |
3,5 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
4,2 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
2,2 |
0,0 |
5,6 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
6,8 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
2,2 |
0,0 |
11,0 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
13,2 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,2 |
0,0 |
21,0 |
0,4 |
2,2 |
0,0 |
25,2 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
1,1 |
0,3 |
3,0 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,1 |
0,3 |
5,2 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,1 |
0,3 |
10,5 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,1 |
0,3 |
20,5 |
0,4 |
1,1 |
0,4 |
24,6 |
0,5 |
|
|
drvna sječka od ostataka iz drvne industrije |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,3 |
3,0 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
3,6 |
0,5 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,3 |
5,2 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
6,2 |
0,5 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
10,5 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
12,6 |
0,5 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
20,5 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
24,6 |
0,5 |
|
Drveni briketi ili peleti
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
|
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
25,8 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
25,8 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
25,8 |
4,3 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
25,8 |
7,9 |
0,3 |
0,0 |
30,9 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
12,5 |
3,0 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
12,5 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
12,5 |
4,4 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
12,5 |
8,1 |
0,3 |
0,0 |
15,0 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
2,4 |
3,0 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
3,6. |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
2,4 |
2,9 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
2,4 |
4,4 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
2,4 |
8,2 |
0,3 |
0,0 |
2,8 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.) |
od 2 500 do 10 000 km |
3,9 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
3,9 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
5,0 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
5,0 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
5,3 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
5,3 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
3,4 |
24,5 |
2,9 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
3,4 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
3,4 |
24,5 |
7,9 |
0,3 |
3,4 |
29,4 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
4,4 |
10,6 |
3,0 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
4,4 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
4,4 |
10,6 |
8,1 |
0,3 |
4,4 |
12,7 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
4,6 |
0,3 |
3,0 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
4,6 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
4,6 |
0,3 |
8,2 |
0,3 |
4,6 |
0,4 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
2,0 |
24,5 |
2,9 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
2,0 |
24,5 |
4,3 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
5,2 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
2,0 |
24,5 |
7,9 |
0,3 |
2,0 |
29,4 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
2,5 |
10,6 |
3,0 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
2,5 |
10,6 |
4,4 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,5 |
10,6 |
8,1 |
0,3 |
2,5 |
12,7 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
2,6 |
0,3 |
3,0 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
2,6 |
0,3 |
4,4 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
2,6 |
0,3 |
8,2 |
0,3 |
2,6 |
0,4 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
1,1 |
24,8 |
2,9 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
3,5 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,1 |
24,8 |
2,8 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,1 |
24,8 |
4,3 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
5,2 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,1 |
24,8 |
7,9 |
0,3 |
1,1 |
29,8 |
9,5 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
1,4 |
11,0 |
3,0 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,4 |
11,0 |
2,9 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,4 |
11,0 |
4,4 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,4 |
11,0 |
8,1 |
0,3 |
1,4 |
13,2 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
1,4 |
0,8 |
3,0 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
1,4 |
0,8 |
2,9 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
3,5 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
1,4 |
0,8 |
4,4 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
5,3 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
1,4 |
0,8 |
8,2 |
0,3 |
1,4 |
0,9 |
9,8 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
14,3 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
3,3 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
14,3 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
3,2 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
14,3 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
5,0 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
14,3 |
7,7 |
0,3 |
0,0 |
17,2 |
9,2 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
6,0 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
3,4 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
6,0 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
6,0 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
5,1 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
6,0 |
7,8 |
0,3 |
0,0 |
7,2 |
9,3 |
0,3 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,2 |
2,8 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
3,4 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,2 |
2,7 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
3,3 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,2 |
4,2 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
5,1 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,2 |
7,8 |
0,3 |
0,0 |
0,3 |
9,3 |
0,3 |
|
Poljoprivredni procesi
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
||||||
|
|
|
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
uzgoj |
obrada |
prijevoz i distribucija |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,9 |
2,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
3,1 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,9 |
6,5 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
7,8 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
14,2 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
17,0 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
28,3 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
34,0 |
0,3 |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 |
od 1 do 500 km |
0,0 |
0,9 |
2,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
3,1 |
0,3 |
|
od 500 do 2 500 km |
0,0 |
0,9 |
3,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
4,4 |
0,3 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
7,1 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
8,5 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,9 |
13,6 |
0,2 |
0,0 |
1,1 |
16,3 |
0,3 |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
0,0 |
5,0 |
3,0 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
3,6 |
0,3 |
|
od 500 do 10 000 km |
0,0 |
5,0 |
4,6 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
5,5 |
0,3 |
|
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
5,0 |
8,3 |
0,2 |
0,0 |
6,0 |
10,0 |
0,3 |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
4,3 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
5,2 |
0,5 |
|
iznad 10 000 km |
0,0 |
0,3 |
8,0 |
0,4 |
0,0 |
0,4 |
9,5 |
0,5 |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
21,6 |
21,1 |
11,2 |
0,2 |
21,6 |
25,4 |
13,5 |
0,3 |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
21,6 |
3,5 |
11,2 |
0,2 |
21,6 |
4,2 |
13,5 |
0,3 |
Raščlanjene zadane vrijednosti za bioplin za proizvodnju električne energije
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Tehnologija |
TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
|||||||||
|
uzgoj |
obrada |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
promet |
emisijske jedinice za gnoj |
uzgoj |
obrada |
emisije plinova osim CO2 koje nastaju pri uporabi goriva |
promet |
emisijske jedinice za gnoj |
|||
|
tekući gnoj (1) |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
0,0 |
69,6 |
8,9 |
0,8 |
– 107,3 |
0,0 |
97,4 |
12,5 |
0,8 |
– 107,3 |
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
0,0 |
8,9 |
0,8 |
– 97,6 |
0,0 |
0,0 |
12,5 |
0,8 |
– 97,6 |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
0,0 |
74,1 |
8,9 |
0,8 |
– 107,3 |
0,0 |
103,7 |
12,5 |
0,8 |
– 107,3 |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
4,2 |
8,9 |
0,8 |
– 97,6 |
0,0 |
5,9 |
12,5 |
0,8 |
– 97,6 |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
0,0 |
83,2 |
8,9 |
0,9 |
– 120,7 |
0,0 |
116,4 |
12,5 |
0,9 |
– 120,7 |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
4,6 |
8,9 |
0,8 |
– 108,5 |
0,0 |
6,4 |
12,5 |
0,8 |
– 108,5 |
||
|
kukuruz (cijela biljka) (2) |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
15,6 |
13,5 |
8,9 |
0,0 (3) |
— |
15,6 |
18,9 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
zatvoreni digestat |
15,2 |
0,0 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,2 |
0,0 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
15,6 |
18,8 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,6 |
26,3 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
15,2 |
5,2 |
8,9 |
0,0 |
— |
15,2 |
7,2 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
17,5 |
21,0 |
8,9 |
0,0 |
— |
17,5 |
29,3 |
12,5 |
0,0 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
17,1 |
5,7 |
8,9 |
0,0 |
— |
17,1 |
7,9 |
12,5 |
0,0 |
— |
||
|
biološki otpad |
slučaj 1. |
otvoreni digestat |
0,0 |
21,8 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
30,6 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
0,0 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
0,0 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
slučaj 2. |
otvoreni digestat |
0,0 |
27,9 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
39,0 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
5,9 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
8,3 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
slučaj 3. |
otvoreni digestat |
0,0 |
31,2 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
43,7 |
12,5 |
0,5 |
— |
|
|
zatvoreni digestat |
0,0 |
6,5 |
8,9 |
0,5 |
— |
0,0 |
9,1 |
12,5 |
0,5 |
— |
||
|
(1)
Vrijednosti za proizvodnju bioplina iz gnoja uključuju negativne emisije za uštede emisija pri gospodarenju svježim gnojem. Smatra se da je vrijednost esca jednaka – 45 g CO2eq/MJ za gnoj upotrijebljen u anaerobnoj razgradnji
(2)
Kukuruz (kao cijelu biljku) kukuruz koji je ubran kao stočna hrana i siliran radi očuvanja.
(3)
Prijevoz poljoprivrednih sirovina do pogona za pretvorbu, prema metodologiji iz Izvješća Komisije od 25. veljače 2010. o održivosti zahtjeva za upotrebom izvora krute i plinovite biomase u električnoj energiji, grijanju i hlađenju, uračunava se u vrijednost za „uzgoj”. Vrijednost za prijevoz kukuruza za silažu iznosi 0,4 g CO2eq/MJ bioplina. |
||||||||||||
Raščlanjene zadane vrijednosti za biometan
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološka mogućnost |
TIPIČNA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
ZADANA VRIJEDNOST [g CO2eq/MJ] |
|||||||||||
|
uzgoj |
obrada |
pretvorba |
promet |
kompresija u stanici za punjenje |
emisijske jedinice za gnoj |
uzgoj |
obrada |
pretvorba |
promet |
kompresija u stanici za punjenje |
emisijske jedinice za gnoj |
|||
|
tekući gnoj |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
84,2 |
19,5 |
1,0 |
3,3 |
– 124,4 |
0,0 |
117,9 |
27,3 |
1,0 |
4,6 |
– 124,4 |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
84,2 |
4,5 |
1,0 |
3,3 |
– 124,4 |
0,0 |
117,9 |
6,3 |
1,0 |
4,6 |
– 124,4 |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
3,2 |
19,5 |
0,9 |
3,3 |
– 111,9 |
0,0 |
4,4 |
27,3 |
0,9 |
4,6 |
– 111,9 |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
3,2 |
4,5 |
0,9 |
3,3 |
– 111,9 |
0,0 |
4,4 |
6,3 |
0,9 |
4,6 |
– 111,9 |
||
|
kukuruz (cijela biljka) |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
18,1 |
20,1 |
19,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
18,1 |
28,1 |
27,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
18,1 |
20,1 |
4,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
18,1 |
28,1 |
6,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
17,6 |
4,3 |
19,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
17,6 |
6,0 |
27,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
17,6 |
4,3 |
4,5 |
0,0 |
3,3 |
— |
17,6 |
6,0 |
6,3 |
0,0 |
4,6 |
— |
||
|
biološki otpad |
otvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
30,6 |
19,5 |
0,6 |
3,3 |
— |
0,0 |
42,8 |
27,3 |
0,6 |
4,6 |
— |
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
30,6 |
4,5 |
0,6 |
3,3 |
— |
0,0 |
42,8 |
6,3 |
0,6 |
4,6 |
— |
||
|
zatvoreni digestat |
bez sagorijevanja ispušnih plinova |
0,0 |
5,1 |
19,5 |
0,5 |
3,3 |
— |
0,0 |
7,2 |
27,3 |
0,5 |
4,6 |
— |
|
|
uz sagorijevanje ispušnih plinova |
0,0 |
5,1 |
4,5 |
0,5 |
3,3 |
— |
0,0 |
7,2 |
6,3 |
0,5 |
4,6 |
— |
||
D. UKUPNE TIPIČNE I ZADANE VRIJEDNOSTI ZA PROCESE DOBIVANJA GORIVA IZ BIOMASE
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
drvna sječka od šumskih ostataka |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
7 |
9 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
12 |
15 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus) |
od 2 500 do 10 000 km |
16 |
18 |
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena) |
od 1 do 500 km |
8 |
9 |
|
od 500 do 2 500 km |
10 |
11 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
iznad 10 000 km |
25 |
30 |
|
|
drvna sječka od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 2 500 km |
8 |
10 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
14 |
16 |
|
|
iznad 10 000 km |
24 |
28 |
|
|
drvna sječka od debla |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
7 |
8 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
12 |
15 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drvna sječka od ostataka iz industrije |
od 1 do 500 km |
4 |
5 |
|
od 500 do 2 500 km |
6 |
7 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
29 |
35 |
|
od 500 do 2 500 km |
29 |
35 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
30 |
36 |
|
|
iznad 10 000 km |
34 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
19 |
|
od 500 do 2 500 km |
16 |
19 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
17 |
21 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od šumskih ostataka (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 2 500 km |
6 |
7 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
7 |
8 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 1.) |
od 2 500 do 10 000 km |
33 |
39 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 2.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
20 |
23 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (eukaliptus – slučaj 3.a) |
od 2 500 do 10 000 km |
10 |
11 |
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
31 |
37 |
|
od 500 do 10 000 km |
32 |
38 |
|
|
iznad 10 000 km |
36 |
43 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
18 |
21 |
|
od 500 do 10 000 km |
20 |
23 |
|
|
iznad 10 000 km |
23 |
27 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – gnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
8 |
9 |
|
od 500 do 10 000 km |
10 |
11 |
|
|
iznad 10 000 km |
13 |
15 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
30 |
35 |
|
od 500 do 10 000 km |
31 |
37 |
|
|
iznad 10 000 km |
35 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
19 |
|
od 500 do 10 000 km |
18 |
21 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od kultura kratkih ophodnji (topola – negnojena – slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
6 |
7 |
|
od 500 do 10 000 km |
8 |
9 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
13 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
29 |
35 |
|
od 500 do 2 500 km |
29 |
34 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
30 |
36 |
|
|
iznad 10 000 km |
34 |
41 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
16 |
18 |
|
od 500 do 2 500 km |
15 |
18 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
17 |
20 |
|
|
iznad 10 000 km |
21 |
25 |
|
|
drveni briketi ili peleti od debla (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
5 |
6 |
|
od 500 do 2 500 km |
5 |
6 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
7 |
8 |
|
|
iznad 10 000 km |
11 |
12 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 1.) |
od 1 do 500 km |
17 |
21 |
|
od 500 do 2 500 km |
17 |
21 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
19 |
23 |
|
|
iznad 10 000 km |
22 |
27 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 2.a) |
od 1 do 500 km |
9 |
11 |
|
od 500 do 2 500 km |
9 |
11 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
10 |
13 |
|
|
iznad 10 000 km |
14 |
17 |
|
|
drveni briketi ili peleti od ostataka iz drvne industrije (slučaj 3.a) |
od 1 do 500 km |
3 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
3 |
4 |
|
|
od 2 500 do 10 000 |
5 |
6 |
|
|
iznad 10 000 km |
8 |
10 |
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima se kotao na prirodni plin upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.
Slučaj 2.a odnosi se na procese u kojima se kotao na drvnu sječku upotrebljava za isporuku procesne topline stroju za pelete. Električna energija za proces dobavlja se iz mreže.
Slučaj 3.a odnosi se na procese u kojima se kogeneracijski pogon na drvnu sječku upotrebljava za isporuku topline i električne energije stroju za pelete.
|
Sustav proizvodnje goriva iz biomase |
Prijevozna udaljenost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće < 0,2 t/m3 (1) |
od 1 do 500 km |
4 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
8 |
9 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
iznad 10 000 km |
29 |
35 |
|
|
ostatci iz poljoprivrede gustoće > 0,2 t/m3 (2) |
od 1 do 500 km |
4 |
4 |
|
od 500 do 2 500 km |
5 |
6 |
|
|
od 2 500 do 10 000 km |
8 |
10 |
|
|
iznad 10 000 km |
15 |
18 |
|
|
peleti od slame |
od 1 do 500 km |
8 |
10 |
|
od 500 do 10 000 km |
10 |
12 |
|
|
iznad 10 000 km |
14 |
16 |
|
|
briketi od bagase |
od 500 do 10 000 km |
5 |
6 |
|
iznad 10 000 km |
9 |
10 |
|
|
brašno od palminih koštica |
iznad 10 000 km |
54 |
61 |
|
brašno od palminih koštica (bez emisija CH4 iz uljare) |
iznad 10 000 km |
37 |
40 |
|
(1)
Ova skupina materijala obuhvaća ostatke iz poljoprivrede niske nasipne gustoće te uključuje materijale kao što su bale sijena, zobene ljuske, rižine lupine i bale ostataka šećerne trske (bagase) (popis nije konačan).
(2)
Skupina ostataka iz poljoprivrede visoke nasipne gustoće uključuje materijale kao što su klipovi kukuruza, orahove ljuske, sojine ljuske, opne palminih koštica (popis nije konačan). |
|||
Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološka mogućnost |
Tipična vrijednost |
Zadana vrijednost |
|
|
Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova (g CO2eq/MJ) |
|||
|
bioplin za električnu energiju iz tekućeg gnoja |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat (1) |
– 28 |
3 |
|
zatvoreni digestat (2) |
– 88 |
– 84 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
– 23 |
10 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 84 |
– 78 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
– 28 |
9 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 94 |
– 89 |
||
|
bioplin za električnu energiju iz kukuruza (cijele biljke) |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
38 |
47 |
|
zatvoreni digestat |
24 |
28 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
43 |
54 |
|
|
zatvoreni digestat |
29 |
35 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
47 |
59 |
|
|
zatvoreni digestat |
32 |
38 |
||
|
bioplin za električnu energiju iz biološkog otpada |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
31 |
44 |
|
zatvoreni digestat |
9 |
13 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
37 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat |
15 |
21 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
41 |
57 |
|
|
zatvoreni digestat |
16 |
22 |
||
|
(1)
Otvoreno skladište digestata izvor je dodatnih emisija metana koje variraju ovisno o vremenu, supstratu i učinkovitosti razgradnje. U tim se izračunima uzimaju vrijednosti od 0,05 MJCH4/MJ bioplina za gnoj, 0,035 MJ CH4/MJ bioplina za kukuruz i 0,01 MJ CH4/MJ bioplina za biološki otpad.
(2)
Zatvoreno skladište znači da je digestat koji je rezultat procesa razgradnje pohranjen u plinonepropusnom spremniku, a smatra se da će se dodatni bioplin otpušten tijekom skladištenja oporabiti za proizvodnju dodatne električne energije ili biometana. |
||||
Tipične i zadane vrijednosti za biometan
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološka mogućnost |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
biometan iz tekućeg gnoja |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova (1) |
– 20 |
22 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova (2) |
– 35 |
1 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
– 88 |
– 79 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 103 |
– 100 |
|
|
biometan iz kukuruza (cijele biljke) |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
58 |
73 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
43 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
41 |
51 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
26 |
30 |
|
|
biometan iz biološkog otpada |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
51 |
71 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
36 |
50 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
25 |
35 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
10 |
14 |
|
|
(1)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: adsorpcija uslijed promjene tlaka (PSA), ispiranje vodom pod tlakom (PWS), membrane, kriogenu pretvorbu i organsko fizičko ispiranje (OPS). Uključuje emisiju 0,03 MJ CH4/MJ biometana za emisiju metana iz ispušnih plinova.
(2)
Ova kategorija uključuje sljedeće kategorije tehnologija za pretvorbu bioplina u biometan: ispiranje vodom pod tlakom (PWS) uz recikliranje vode, adsorpciju uslijed promjene tlaka (PSA), kemijsko ispiranje, organsko fizičko ispiranje (OPS), membrane i kriogenu pretvorbu. Za ovu kategoriju nisu razmatrane emisije metana (metan iz ispušnih plinova sagorijeva, ako ga ima). |
|||
Tipične i zadane vrijednosti – bioplin za električnu energiju – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase
|
Sustav proizvodnje bioplina |
Tehnološke mogućnosti |
Emisije stakleničkih plinova - tipična vrijednost (g CO2eq/MJ) |
Emisije stakleničkih plinova - zadana vrijednost (g CO2eq/MJ) |
|
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
17 |
33 |
|
zatvoreni digestat |
– 12 |
– 9 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
22 |
40 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 7 |
– 2 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
23 |
43 |
|
|
zatvoreni digestat |
– 9 |
– 4 |
||
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
24 |
37 |
|
zatvoreni digestat |
0 |
3 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
29 |
45 |
|
|
zatvoreni digestat |
4 |
10 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
31 |
48 |
|
|
zatvoreni digestat |
4 |
10 |
||
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
Slučaj 1. |
otvoreni digestat |
28 |
40 |
|
zatvoreni digestat |
7 |
11 |
||
|
Slučaj 2. |
otvoreni digestat |
33 |
47 |
|
|
zatvoreni digestat |
12 |
18 |
||
|
Slučaj 3. |
otvoreni digestat |
36 |
52 |
|
|
zatvoreni digestat |
12 |
18 |
||
Napomene
Slučaj 1. odnosi se na procese u kojima električnu energiju i toplinu potrebne za proces isporučuje sam kogeneracijski pogon.
Slučaj 2. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna za proces dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje sam kogeneracijski pogon. U pojedinim državama članicama operateri ne smiju tražiti subvencije za bruto proizvodnju pa je konfiguracija iz slučaja 1. izglednija.
Slučaj 3. odnosi se na procese u kojima se električna energija potrebna u procesu dobiva iz mreže, a procesnu toplinu isporučuje kotao na bioplin. Taj se slučaj odnosi na neka postrojenja u kojima kogeneracijski pogon nije na lokaciji, a bioplin se prodaje (ali se ne pretvara u biometan).
Tipične i zadane vrijednosti – biometan – mješavine gnoja i kukuruza: emisije stakleničkih plinova s udjelima na temelju svježe mase
|
Sustav proizvodnje biometana |
Tehnološke mogućnosti |
Tipična vrijednost |
Zadana vrijednost |
|
(g CO2eq/MJ) |
(g CO2eq/MJ) |
||
|
gnoj – kukuruz 80 % – 20 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
32 |
57 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
17 |
36 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
– 1 |
9 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 16 |
– 12 |
|
|
gnoj – kukuruz 70 % – 30 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
41 |
62 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
26 |
41 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
13 |
22 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
– 2 |
1 |
|
|
gnoj – kukuruz 60 % – 40 % |
otvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
46 |
66 |
|
otvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
31 |
45 |
|
|
zatvoreni digestat, bez sagorijevanja ispušnih plinova |
22 |
31 |
|
|
zatvoreni digestat, uz sagorijevanje ispušnih plinova |
7 |
10 |
Kad je riječ o biometanu koji se kao komprimirani biometan rabi kao gorivo u prometu, tipičnim vrijednostima treba dodati 3,3, g CO2eq/MJ biometana, a zadanim vrijednostima 4,6 g CO2eq/MJ biometana.
PRILOG VII.
OBRAČUNAVANJE ENERGIJE IZ TOPLINSKIH CRPKA
Količina aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne energije uhvaćene toplinskim crpkama koja se smatra energijom iz obnovljivih izvora za potrebe ove Direktive, ERES, izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:
ERES = Qusable * (1 – 1/SPF)
gdje je
|
— |
Qusable= procijenjena ukupna uporabljiva toplina uhvaćena toplinskim crpkama koje ispunjavaju kriterije iz članka 7. stavka 4., upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η; |
|
— |
SPF= procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti navedenih toplinskih crpka; |
|
— |
η= omjer između ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije i izračunava se kao prosjek EU-a utemeljen na podatcima Eurostata. |
PRILOG VIII.
DIO A. PRIVREMENE PROCIJENJENE EMISIJE OD SIROVINA ZA BIOGORIVO, TEKUĆE BIOGORIVO I GORIVO IZ BIOMASE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA (g CO2eq/MJ) ( 23 )
|
Skupina sirovina |
Srednja (1) |
Interpercentilni raspon dobiven analizom osjetljivosti (2) |
|
Žitarice i druge kulture bogate škrobom |
12 |
od 8 do 16 |
|
Šećerne kulture |
13 |
od 4 do 17 |
|
Uljarice |
55 |
od 33 do 66 |
|
(1)
Srednje vrijednosti koje su ovdje uključene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina.
(2)
Ovdje uključeni raspon odražava 90 % rezultata koji koriste petu i devedeset i petu percentilnu vrijednost proizašle iz analize. Peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 5 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazalo je rezultate ispod 8, 4 i 33 g CO2eq/MJ). Devedeset i peti percentil pokazuje vrijednost ispod koje je pronađeno 95 % zapažanja (odnosno 5 % ukupnih korištenih podataka pokazali su rezultate iznad 16, 17 i 66 g CO2eq/MJ)). |
||
DIO B. BIOGORIVA, TEKUĆA BIOGORIVA I GORIVA IZ BIOMASE ZA KOJA SE SMATRA DA SU PROCIJENJENE EMISIJE U VEZI S NEIZRAVNOM PROMJENOM UPORABE ZEMLJIŠTA JEDNAKE NULI
Za biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase proizvedena iz sljedećih kategorija sirovina smatrat će se da imaju procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta jednake nuli:
sirovine koje nisu navedene u dijelu A ovog Priloga;
sirovine čija je proizvodnja dovela do izravne promjene uporabe zemljišta, odnosno promjene iz jedne od sljedećih kategorija zemljišta IPCC-a: šumsko zemljište, travnjak, vlažno tlo, naselja ili druga zemljišta, u kultivirano tlo ili tlo namijenjeno trajnim kulturama ( 24 ). U takvom bi se slučaju vrijednost emisije u vezi s izravnom promjenom uporabe zemljišta (el) trebala izračunati u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7.
PRILOG IX.
Dio A. Sirovine za proizvodnju bioplina za promet i naprednih biogoriva čiji se doprinos minimalnim udjelima iz članka 25. stavka 1. prvog i četvrtog podstavka može smatrati dvostruko većim od njihova energetskog sadržaja:
alge, ako su uzgojene na zemljištu u ribnjacima ili fotobioreaktorima;
dio biomase koji odgovara miješanom gradskom otpadu, a ne sortiranom otpadu iz kućanstava podložno ciljevima recikliranja na temelju članka 11. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/98/EZ;
biootpad kako je definiran u članku 3. točki 4. Direktive 2008/98/EZ iz privatnih kućanstava podložan odvojenom prikupljanju kako je utvrđeno u članku 3. točki 11. te direktive;
dio biomase iz industrijskog otpada koji nije pogodan za korištenje u prehrambenom lancu za ljude ili za životinje, uključujući materijale iz sektora trgovine na malo i veletrgovine te poljoprivredno-prehrambenog sektora i sektora ribarstva i akvakulture, isključujući sirovine navedene u dijelu B ovog Priloga;
slama;
životinjski gnoj i mulj od rafiniranja;
tekući otpad iz uljara za proizvodnju palminog ulja i prazni grozdovi palminog ploda;
smola tal ulja;
sirovi glicerin;
bagasa;
otpad od grožđa i vinski talog;
orahove ljuske;
pljeva;
klipovi kukuruza bez zrna;
dio biomase iz otpada i ostataka iz šumarstva i industrija koje se temelje na šumarstvu, odnosno kora, grane, pretkomercijalna proreda, lišće, iglice, krošnje stabala, piljevina, trijeske od sječe, crni lug, sulfitna lužina, mulj koji sadrži vlakna, lignin i tal ulje;
drugi neprehrambeni celulozni materijal;.
drugi lignocelulozni materijaluz iznimku pilanskih i furnirskih trupaca.
Dio B. Sirovine za proizvodnju biogoriva i bioplina za promet, čiji se doprinos minimalnom udjelu utvrđenom u članku 25. stavku 1. ograničava i može se smatrati dvostruko većim od njihovog energetskog sadržaja
korišteno ulje za kuhanje;
životinjske masti iz kategorija 1. i 2. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
PRILOG X.
DIO A
Direktiva stavljena izvan snage i popis njezinih naknadnih izmjena (iz članka 37.)
|
Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.) |
|
|
Direktiva Vijeća 2013/18/EU (SL L 158, 10.6.2013., str. 230.) |
|
|
Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 239, 15.9.2015., str. 1.) |
samo Članak 2. |
DIO B
Rokovi za prenošenje u nacionalno pravo
(iz članka 36.)
|
Direktiva |
Rok za prenošenje |
|
2009/28/EZ |
25. lipnja 2009. |
|
2013/18/EU |
1. srpnja 2013. |
|
(EU) 2015/1513 |
10. rujna 2017. |
PRILOG XI.
Korelacijska tablica
|
Direktiva 2009/28/EZ |
Ova Direktiva |
|
Članak 1. |
Članak 1. |
|
Članak 2. prvi podstavak |
Članak 2. prvi podstavak |
|
Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst |
Članak 2. drugi podstavak, uvodni tekst |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (a) |
Članak 2. drugi podstavak točka 1. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (b) |
— |
|
— |
Članak 2. drugi podstavak točka 2. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (c) |
Članak 2. drugi podstavak točka 3. |
|
Članak 2. drugi podstavak točka (d) |
— |
|
Članak 2. drugi podstavak točke (e), (f), (g), (h), (i), (j), (k), (l), (m), (n), (o), (p), (q), (r), (s), (t), (u), (v) i (w) |
Članak 2. točke 24., 4., 19., 32., 33., 12., 5., 6., 45., 46., 47., 23., 39., 41., 42., 43., 36., 44. i 37. |
|
— |
Članak 2. drugi podstavak točke 7., 8., 9., 10., 11., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 20., 21., 22., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 34., 35., 38. i 40. |
|
Članak 3. |
— |
|
— |
Članak 3. |
|
Članak 4. |
— |
|
— |
Članak 4 |
|
— |
Članak 5. |
|
— |
Članak 6. |
|
Članak 5. stavak 1. |
Članak 7. stavak 1. |
|
Članak 5. stavak 2. |
— |
|
Članak 5. stavak 3. |
Članak 7. stavak 2. |
|
Članak 5. stavak 4. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak |
Članak 7. stavak 3. prvi, drugi, treći i četvrti podstavak |
|
— |
Članak 7. stavak 3. peti i šesti podstavak |
|
— |
Članak 7. stavak 4. |
|
Članak 5. stavak 5. |
Članak 27. stavak 1. prvi podstavak točka (c) |
|
Članak 5. stavci 6. i 7. |
Članak 7. stavci 5. i 6. |
|
Članak 6. stavak 1. |
Članak 8. stavak 1. |
|
— |
Članak 8. stavci 2. i 3. |
|
Članak 6. stavci 2. i 3. |
Članak 8. stavci 4. i 5. |
|
Članak 7. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. |
Članak 9. stavci 1., 2., 3., 4. i 5. |
|
— |
Članak 9. stavak 6. |
|
Članak 8. |
Članak 10. |
|
Članak 9. stavak 1. |
Članak 11. stavak 1. |
|
Članak 9. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
— |
Članak 11. stavak 2. prvi podstavak točka (d) |
|
Članak 10. |
Članak 12. |
|
Članak 11. stavci 1., 2. i 3. |
Članak 13. stavci 1., 2. i 3. |
|
— |
Članak 13. stavak 4. |
|
Članak 12. |
Članak 14. |
|
Članak 13. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 15. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak |
Članak 15. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (a) i (b) |
— |
|
Članak 13. stavak 1. drugi podstavak točke (c), (d), (e) i (f) |
Članak 15. stavak 1. drugi podstavak točke (a), (b), (c) i (d) |
|
Članak 13. stavci 2., 3., 4. i 5. |
Članak 15. stavci 2., 3., 4. i 5. |
|
Članak 13. stavak 6. prvi podstavak |
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak |
|
Članak 13. stavak 6. drugi, treći, četvrti i peti podstavak |
— |
|
— |
Članak 15. stavci 7. i 8. |
|
— |
Članak 16. |
|
— |
Članak 17. |
|
Članak 14. |
Članak 18. |
|
Članak 15. stavak 1. |
Članak 19. stavak 1. |
|
Članak 15. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak |
Članak 19. stavak 2. prvi, drugi i treći podstavak |
|
— |
Članak 19. stavak 2. četvrti i peti podstavak. |
|
Članak 15. stavak 2. četvrti podstavak |
Članak 19. stavak 2. šesti podstavak |
|
Članak 15. stavak 3. |
— |
|
— |
Članak 19. stavci 3. i 4. |
|
Članak 15. stavci 4. i 5. |
Članak 19. stavci 5. i 6. |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (a) |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (a) |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka i. |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka i. |
|
— |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točka (b) podtočka ii |
|
Članak 15. stavak 6. prvi podstavak točka (b) podtočka ii |
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak točke (c), (d), (e) i (f) |
|
— |
Članak 19 stavak 7. drugi podstavak |
|
Članak 15. stavak 7. |
Članak 19. stavak 8. |
|
Članak 15 stavak 8. |
— |
|
Članak 15. stavci 9. i 10. |
Članak 19. stavci 9. i 10. |
|
— |
Članak 19. stavak 11. |
|
Članak 15. stavak 11. |
Članak 19. stavak 12. |
|
Članak 15. stavak 12. |
— |
|
- |
Članak 19. stavak 13. |
|
Članak 16. stavci 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8. |
— |
|
Članak 16. stavci 9., 10. i 11. |
Članak 20. stavci 1., 2. i 3. |
|
— |
Članak 21. |
|
— |
Članak 22. |
|
— |
Članak 23. |
|
— |
Članak 24. |
|
— |
Članak 25. |
|
— |
Članak 26. |
|
— |
Članak 27. |
|
— |
Članak 28 |
|
Članak 17. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
Članak 29. stavak 1. prvi i drugi podstavak |
|
— |
Članak 29. stavak 1. treći, četvrti i peti podstavak |
|
— |
Članak 29. stavak 2. |
|
Članak 17. stavak 2. prvi i drugi podstavak |
— |
|
Članak 17. stavak 2. treći podstavak |
Članak 29. stavak 10. treći podstavak |
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točka (a) |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (a) |
|
— |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točka (b) |
|
Članak 17. stavak 3. prvi podstavak točke (b) i (c) |
Članak 29. stavak 3. prvi podstavak točke (c) i (d) |
|
— |
— |
|
Članak 17. stavak 4. |
Članak 29. stavak 4. |
|
Članak 17. stavak 5. |
Članak 29. stavak 5. |
|
Članak 17. stavci 6. i 7. |
— |
|
— |
Članak 29. stavci 6., 7., 8., 9., 10. and 11. |
|
Članak 17. stavak 8. |
Članak 29. stavak 12. |
|
Članak 17. stavak 9. |
— |
|
— |
Članak 29. stavci 13. i 14. |
|
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (c) i (d) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. prvi podstavak točka (b) |
|
— |
Članak 30. stavak 1. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 2. |
— |
|
— |
Članak 30. stavak 2. |
|
Članak 18. stavak 3. prvi podstavak |
Članak 30. stavak 3. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 3. drugi i treći podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 3. četvrti i peti podstavak |
Članak 30. stavak 3. drugi i treći podstavak |
|
Članak 18. stavak 4. prvi podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 4. drugi i treći podstavak |
Članak 30. stavak 4. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 4. četvrti podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 5. prvi i drugi podstavak |
Članak 30. stavak 7.prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. treći podstavak |
Članak 30. stavak 8. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. četvrti podstavak |
Članak 30. stavak 5. treći podstavak |
|
— |
Članak 30. stavak 6. prvi podstavak |
|
Članak 18. stavak 5. peti podstavak |
Članak 30. stavak 6. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. prvi i drugi podstavak |
Članak 30. stavak 5. prvi i drugi podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. treći podstavak |
— |
|
Članak 18. stavak 6. četvrti podstavak |
Članak 30. stavak 6. treći podstavak |
|
— |
Članak 30. stavak 6. četvrti podstavak |
|
Članak 18. stavak 6. peti podstavak |
Članak 30. stavak 6. peti podstavak |
|
Članak 18. stavak 7. |
Članak 30. stavak 9. prvi podstavak |
|
- |
Članak 30. stavak 9. drugi podstavak |
|
Članak 18. stavci 8. i 9. |
- |
|
- |
Članak 30. stavak 10. |
|
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak |
|
Članak 19. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točke (a), (b) i (c) |
|
— |
Članak 31. stavak 1. prvi podstavak točka (d) |
|
Članak 19. stavci 2., 3. i 4. |
Članak 31. stavci 2., 3. i 4. |
|
Članak 19. stavak 5. |
— |
|
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak |
Članak 31. stavak 5. prvi podstavak |
|
Članak 19. stavak 7. prvi podstavak prva, druga, treća i četvrta alineja |
— |
|
Članak 19. stavak 7. drugi i treći podstavak |
Članak 31. stavak 5. drugi i treći podstavak |
|
Članak 19. |
Članak 31. |
|
Članak 20. |
Članak 32. |
|
Članak 22. |
— |
|
Članak 23. stavci 1. i 2. |
Članak 33. stavci 1. i 2. |
|
Članak 23. stavci 3., 4., 5., 6., 7. i 8. |
— |
|
Članak 23. stavak 9. |
Članak 33. stavak 3. |
|
Članak 23. stavak 10. |
Članak 33. stavak 4. |
|
Članak 24. |
— |
|
Članak 25. stavak 1. |
Članak 34. stavak 1. |
|
Članak 25. stavak 2. |
Članak 34. stavak 2. |
|
Članak 25. stavak 3. |
Članak 34. stavak 3. |
|
Članak 25.a stavak 1. |
Članak 35. stavak 1. |
|
Članak 25.a stavak 2. |
Članak 35. stavci 2. i 3. |
|
Članak 25.a stavak 3. |
Članak 35. stavak 4. |
|
— |
Članak 32. stavak 4. |
|
Članak 26. |
— |
|
Članak 27. |
Članak 36. |
|
— |
Članak 37. |
|
Članak 28. |
Članak 38. |
|
Članak 29. |
Članak 39. |
|
Prilog I. |
Prilog I. |
|
Prilog II. |
Prilog II. |
|
Prilog III. |
Prilog III. |
|
Prilog IV. |
Prilog IV. |
|
Prilog V. |
Prilog V. |
|
Prilog VI. |
— |
|
— |
Prilog VI. |
|
Prilog VII. |
Prilog VII. |
|
Prilog VIII. |
Prilog VIII. |
|
Prilog IX. |
Prilog IX. |
|
— |
Prilog X. |
|
— |
Prilog XI. |
( 1 ) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).
( 2 ) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
( 3 ) Preporuka Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
( 4 ) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).
( 5 ) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1442 оd 31. srpnja 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i) za velike uređaje za loženje u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 212, 17.8.2017., str. 1.).
( 6 ) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).
( 7 ) Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.).
( 8 ) Kako bi se ostvarili nacionalni ciljevi iz ovog Priloga, naglašava se da u smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša mora biti definirana stalna potreba za nacionalnim mehanizmima potpore promicanja energije iz obnovljivih izvora.
( 9 ) Apsorpcijski rashladni uređaji upotrebljavaju toplinu ili otpadnu toplinu za hlađenje (rashlađeni zrak ili voda). Stoga je primjereno izračunati samo emisije povezane s proizvedenom toplinom po MJ topline, neovisno tome je li krajnja namjena topline grijanje ili hlađenje putem apsorpcijskih rashladnih uređaja.
( 10 ) Formula za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec opisuje slučajeve u kojima se sirovine pretvaraju u biogoriva u jednom koraku. Za složenije opskrbne lance potrebne su prilagodbe za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec za međuproizvode.
( 11 ) Mjerenja ugljika u tlu mogu predstavljati takav dokaz, primjerice prvim mjerenjem prije uzgoja i naknadnim mjerenjima u redovitim vremenskim razmacima svakih nekoliko godina. U tom slučaju, prije nego što drugo mjerenje bude dostupno, povećanje ugljika u tlu procijenilo bi se na temelju reprezentativnih pokusa ili modela tla. Od drugog mjerenja nadalje mjerenja bi činila osnovu za utvrđivanje postojanja povećanja ugljika u tlu i njegova razmjera.
( 12 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne mase CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.
( 13 ) Odluka Komisije 2010/335/EU od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ (SL L 151, 17.6.2010., str. 19.)
( 14 ) Uredba (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 i Odluke br. 529/2013/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 1.).
( 15 ) Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114).
( 16 ) Apsorpcijski rashladni uređaji upotrebljavaju toplinu ili otpadnu toplinu za hlađenje (rashlađeni zrak ili voda). Stoga je primjereno izračunati samo emisije povezane s proizvedenom toplinom po MJ topline, neovisno o tome je li krajnja namjena topline grijanje ili hlađenje putem apsorpcijskih rashladnih uređaja.
( 17 ) Formula za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec opisuje slučajeve u kojima se sirovine pretvaraju u biogoriva u jednom koraku. Za složenije opskrbne lance potrebne su prilagodbe za izračun emisija stakleničkih plinova od ekstrakcije ili uzgoja sirovina eec za međuproizvode.
( 18 ) Mjerenja ugljika u tlu mogu predstavljati takav dokaz, primjerice prvim mjerenjem prije uzgoja i naknadnim mjerenjima u redovitim vremenskim razmacima svakih nekoliko godina. U tom slučaju, prije nego što drugo mjerenje bude dostupno, povećanje ugljika u tlu procijenilo bi se na temelju reprezentativnih pokusa ili modela tla. Od drugog mjerenja nadalje mjerenja bi činila osnovu za utvrđivanje postojanja povećanja ugljika u tlu i njegova razmjera.
( 19 ) Kvocijent dobiven dijeljenjem molekularne mase CO2 (44,010 g/mol) s molekularnom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.
( 20 ) Kultivirano tlo kako ga definira IPCC.
( 21 ) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.
( 22 ) Odluka Komisije 2010/335/EU od 10. lipnja 2010. o smjernicama za izračunavanje zaliha ugljika zemljišta za potrebe Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ (SL L 151, 17.6.2010., str. 19.)
( 23 ) Srednje vrijednosti koje su ovdje navedene predstavljaju ponderirani prosjek individualno određenih vrijednosti sirovina. Razmjer vrijednosti u ovom Prilogu ovisi o rasponu pretpostavki (poput tretmana suproizvoda, kretanja u prinosu, zaliha ugljika i uklanjanja drugih proizvoda) korištenih u gospodarskim modelima razvijenim za potrebe njihove procjene. Stoga, iako nije moguće u potpunosti okarakterizirati raspon nesigurnosti povezan s takvim procjenama, provedena je analiza osjetljivosti u vezi s rezultatima na temelju nasumične varijacije ključnih parametara, takozvana analiza Monte Carlo.
( 24 ) Trajne kulture definirane su kao višegodišnje kulture čija se stabljika obično ne bere svake godine, kao što su kulture kratkih ophodnji i uljana palma.