EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 02013R1380-20230101

Consolidated text: Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1380/2023-01-01

02013R1380 — HR — 01.01.2023 — 004.001


Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B

UREDBA (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ

( L 354 28.12.2013, 22)

Koju je izmijenila:

 

 

  br.

stranica

datum

►M1

UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1385/2013 оd 17. prosinca 2013.

  L 354

86

28.12.2013

►M2

UREDBA (EU) 2015/812 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. svibnja 2015.

  L 133

1

29.5.2015

►M3

UREDBA (EU) 2017/2092 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 15. studenoga 2017.

  L 302

1

17.11.2017

►M4

UREDBA (EU) 2019/1241 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019.

  L 198

105

25.7.2019

►M5

UREDBA (EU) 2022/2495 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022.

  L 325

1

20.12.2022


Koju je ispravio:

►C1

Ispravak,  L 044, 16.2.2018,  9 (1380/2013)

►C2

Ispravak,  L 122, 17.5.2018,  35 (1385/2013)




▼B

UREDBA (EU) br. 1380/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. prosinca 2013.

o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ



DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

1.  

Zajednička ribarstvena politika (ZRP) obuhvaća:

(a) 

očuvanje morskih bioloških resursa i upravljanje ribarstvom i flotama koji iskorištavaju te resurse;

(b) 

u odnosu na tržišne mjere i financijske mjere za potporu provedbe ZRP-a: slatkovodne biološke resurse, akvakulturu te preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture.

2.  

ZRP obuhvaća aktivnosti navedene u stavku 1. koje se provode:

(a) 

na državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor;

(b) 

u vodama Unije, uključujući od strane ribarskih plovila koja plove pod zastavom ili su registrirana u trećim zemljama;

(c) 

od strane ribarskih plovila Unije izvan voda Unije; ili

(d) 

od strane državljana država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave.

Članak 2.

Ciljevi

1.  
ZRP osigurava da su aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinos dostupnosti zaliha hrane.
2.  
ZRP primjenjuje predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i nastoji osigurati da iskorištavanje živih morskih bioloških resursa obnavlja i održava populacije izlovljavanih vrsta iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos.

Kako bi se postigao cilj postupnog obnavljanja i održavanja populacija ribljih stokova iznad razina biomase sposobnih za proizvodnju najvišeg održivog prinosa, stopa iskorištavanja koja osigurava najviši održivi prinos postići će se do 2015., gdje je to moguće i, na postupnoj, progresivnoj osnovi, najkasnije do 2020. za sve stokove.

3.  
ZRP provodi pristup upravljanja ribarstvom temeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav budu najmanji mogući, i pokušava osigurati da aktivnosti akvakulture i ribarstva izbjegavaju degradaciju morskog okoliša.
4.  
ZRP doprinosi prikupljanju znanstvenih podataka.
5.  

ZRP posebno:

(a) 

postupno eliminira odbačene ulove od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet izbjegavanjem i smanjivanjem odbačenog ulova do najmanje moguće mjere i postupnim osiguravanjem iskrcavanja ulova;

(b) 

ako je potrebno, na najbolji mogući način iskorištava neželjeni ulov, bez stvaranja tržišta za one ulove koji su manji od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje;

(c) 

omogućava uvjete za gospodarski isplativ i konkurentan ribolov i prerađivačku industriju te za aktivnosti na obali koje su povezane s ribolovom;

(d) 

osigurava mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta flota s razinama ribolovnih mogućnosti u skladu s stavkom 2., s ciljem osiguravanja gospodarski isplativih flota bez prevelikog iskorištavanja morskih bioloških resursa;

(e) 

promiče razvoj održivih aktivnosti akvakulture u Uniji i pridonosi opskrbi hranom i sigurnosti hrane te zapošljavanju;

(f) 

pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte,

(g) 

pridonosi učinkovitom i transparentnom unutarnjem tržištu za proizvode ribarstva i akvakulture te osiguravanju ravnopravnih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture koji se stavljaju na tržište Unije;

(h) 

uzima u obzir interese potrošača i proizvođača;

(i) 

promiče aktivnosti obalnog ribolova, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte;

(j) 

usklađena je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. godine kako je određeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ, kao i u drugim politikama Unije.

Članak 3.

Načela dobrog upravljanja

ZRP se rukovodi sljedećim načelima dobrog upravljanja:

(a) 

jasno definiranje odgovornosti na razini Unije, na regionalnim, nacionalnim i lokalnim razinama;

(b) 

uzimanje u obzir regionalnih posebnosti, kroz regionalizirani pristup;

(c) 

uspostavljanje mjera u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetom;

(d) 

dugoročna perspektiva;

(e) 

troškovna učinkovitost administrativnih poslova;

(f) 

prikladna uključenost dionika, posebno savjetodavnih vijeća, u svim fazama, od začetka do provedbe mjera;

(g) 

primarna odgovornost države zastave;

(h) 

usklađenost s drugim politikama Unije;

(i) 

korištenje procjena utjecaja prema potrebi;

(j) 

usklađenost između unutarnje i vanjske dimenzije ZRP-a;

(k) 

transparentnost upravljanja podacima u skladu s postojećim pravnim zahtjevima uz poštovanje privatnog života, zaštite osobnih podataka i pravila o povjerljivosti; dostupnost podataka odgovarajućim znanstvenim tijelima, drugim tijelima sa znanstvenim ili upravljačkim interesom i drugim definiranim krajnjim korisnicima.

Članak 4

Definicije

1.  

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1) 

"vode Unije" znači vode pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, s izuzetkom voda koje graniče s područjima navedenim u Prilogu II. Ugovora;

(2) 

"morski biološki resursi" znači raspoložive i dostupne žive morske vodene vrste, uključujući anadromne i katadromne vrste tijekom njihovog života u moru;

(3) 

"slatkovodni biološki resursi" znači raspoložive i dostupne žive slatkovodne vrste;

(4) 

"ribarsko plovilo" znači svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje morskih bioloških resursa ili klopka za tune;

(5) 

"ribarsko plovilo Unije" znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

(6) 

"ulazak u ribolovnu flotu" znači registracija ribarskog plovila u registar ribarske flote države članice;

(7) 

"maksimalni održivi prinos" znači najveća teoretska ravnoteža prinosa koji se može neprestano prosječno uzimati iz stoka pod postojećim prosječnim okolišnim uvjetima bez značajnijeg utjecaja na proces reprodukcije;

(8) 

"predostrožni pristup upravljanju ribarstvom", prema članku 6. Sporazuma UN-a o ribljim vrstama, znači pristup prema kojem izostanak adekvatne znanstvene informacije ne bi trebao opravdati odgađanje ili nepoduzimanje mjera upravljanja za očuvanje ciljanih vrsta, povezanih ili ovisnih vrsta i neciljanih vrsta i njihova okoliša;

(9) 

"pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu" znači integrirani pristup upravljanju ribarstvom unutar ekološki smislenih granica koji teži upravljanju korištenjem prirodnih resursa, vodeći računa o ribolovnim i drugim ljudskim aktivnostima, uz očuvanje kako biološkog bogatstva tako i bioloških procesa potrebnih za zaštitu sastava, strukture i funkcioniranja staništa pogođenih ekosustava, uzimajući u obzir znanje i neizvjesnosti oko biotičkih, abiotičkih i ljudskih komponenti ekosustava;

(10) 

"odbačeni ulovi" znači ulovi koji se vraćaju u more;

(11) 

"ribolov koji ima mali utjecaj" znači korištenje selektivnih tehnika ribolova koje imaju manje štetan utjecaj na morske ekosustave ili koji može rezultirati niskim emisijama goriva, ili oboje;

(12) 

"selektivni ribolov" znači obavljanje ribolova ribolovnim metodama ili ribolovnim alatima koji ciljaju i love organizme prema veličini ili vrsti za vrijeme ribolovne operacije, što omogućava da se neciljani primjerci izbjegnu ili puste neozlijeđeni;

(13) 

"stopa ribolovne smrtnosti" znači stopa pri kojoj se biomasa ili pojedini primjerci uklanjaju iz stoka putem ribolovnih aktivnosti tijekom određenog vremenskog razbodlja;

(14) 

"stok" znači morski biološki resurs koji se javlja na određenom području upravljanja;

(15) 

"ograničenje ulova" znači, prema potrebi, bilo količinsko ograničenje ulova nekog ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova u određenom razdoblju kad takvi riblji stokovi ili skupine ribljih stokova podliježu obvezi iskrcavanja bilo količinsko ograničenje iskrcavanja ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova tijekom određenog vremenskog razdoblja na koje se obveza iskrcavanja ne primjenjuje;

(16) 

"referentna točka za očuvanje" znači vrijednosti parametara stokova riblje populacije (kao što je biomasa ili stopa ribolovne smrtnosti) koje se koriste u upravljanju ribolovom, na primjer, s obzirom na prihvatljivi biološki rizik ili željenu razinu prinosa;

(17) 

"minimalna referentna veličina za očuvanje" znači veličina živih morskih vodenih vrsta uzimajući u obzir zrelost, kako je utvrđena pravom Unije, ispod koje se primjenjuju ograničenja ili poticaji s ciljem izbjegavanja ulova putem takve ribolovne aktivnosti; tu veličinu zamjenjuje, gdje je to relevantno, najmanja iskrcajna veličina;

(18) 

"stok unutar sigurnih bioloških granica" znači stok za koji postoji velika vjerojatnost da je njegova procijenjena biomasa u mrijestu na kraju prethodne godine viša od granične referentne točke biomase (Blim) i čija je stopa ribolovne smrtnosti za prethodnu godinu niža od granične referentne točke stope ribolovne smrtnosti (Flim);

(19) 

"zaštitna mjera" znači mjera predostrožnosti osmišljena kako bi se izbjegli nepoželjni događaji;

(20) 

"tehnička mjera" znači mjera kojom se uređuje sastav ulova po vrsti i veličini i utjecaji utjecaji na dijelove ekosustava koji proizlaze iz ribolovnih aktivnosti određivanjem uvjeta za upotrebu i strukturu ribolovnog alata i ograničenja pristupa ribolovnim područjima;

(21) 

"ribolovni napor" znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila to je zbroj ribolovnih napora svih plovila u skupini;

(22) 

"država članica koja ima izravan upravljački interes" znači država članica koja ima interes koji se sastoji ili od ribolovnih mogućnosti ili od odvijanja ribolova u isključivom gospodarskom pojasu dotične države članice ili, u Sredozemnom moru, od tradicionalne ribolovne aktivnosti na otvorenome moru;

(23) 

"prenosiva ribolovna koncesija" znači opozivo pravo korisnika na određeni dio ribolovnih mogućnosti dodijeljenih državi članici ili utvrđenih u planovima upravljanja koje je usvojila država članica u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 ( 1 ), koje nositelj može prenijeti;

(24) 

"ribolovni kapacitet" znači nosivost plovila izražena u GT (bruto tonaža) i njegovu snagu u kW (kilovati) kako je određeno u člancima 4. i 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2930/86 ( 2 );

(25) 

"akvakultura" znači uzgoj ili kultivacija vodenih organizama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapaciteta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe tijekom faze uzgoja i proizvodnje, do i uključujući fazu izlova;

(26) 

"povlastica za ribolov" znači povlastica kako je definirana u članku 4. točki 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 ( 3 );

(27) 

"odobrenje za ribolov" znači odobrenje kako je definirano u članku 4. točki 10. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(28) 

"ribolovna aktivnost" znači potraga za ribom, bacanje, polaganje, povlačenje i potezanje ribolovne opreme, izvlačenje ulova na palubu, prekrcaj, zadržavanje na palubi, prerada na brodu, prebačaj, stavljanje u kaveze, tov i iskrcaj ribe i proizvoda ribarstva;

(29) 

"proizvodi ribarstva" znači vodeni organizmi koji su rezultat bilo koje ribolovne aktivnosti ili proizvodi dobiveni od njih;

(30) 

"subjekt" znači fizička ili pravna osoba koja upravlja ili ima poduzeće koje obavlja bilo kakve aktivnosti vezano uz bilo koji stupanj proizvodnje, prerade, stavljanja na tržište, distribucije i maloprodaje proizvoda ribarstva i akvakulture;

(31) 

"teško kršenje" znači kršenje koje je kao takvo definirano u relevantnom pravu Unije, uključujući u članku 42. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 ( 4 ) te u članku 90. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(32) 

"krajnji korisnik znanstvenih podataka" znači tijelo koje ima istraživački ili upravljački interes za znanstvenu analizu podataka iz sektora ribarstva;

(33) 

"višak dozvoljenog ulova" znači dio dozvoljenog ulova koji obalna država nema mogućnosti iskoristiti, što rezultira time da ukupna stopa iskorištavanja za pojedine stokove ostaje ispod razina na kojima se stokovi sami mogu obnoviti i održavati populaciju izlovljavanih vrsta iznad željenih razina na temelju najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta;

(34) 

"proizvodi akvakulture" znači vodeni organizmi u bilo kojem stadiju životnog ciklusa koji su rezultat aktivnosti akvakulture ili proizvodi dobiveni od njih;

(35) 

"biomasa stoka u mrijestu" znači procjena mase ribe iz određenog stoka koja se razmnožava u određeno vrijeme, uključujući i mužjake i ženke te živorodne ribe,;

(36) 

"mješoviti ribolov" znači ribolov u kojem je prisutna više od jedne vrste i gdje postoji vjerojatnost da će različite vrste biti uhvaćene u istoj ribolovnoj operaciji;

(37) 

"sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu" znači međunarodni sporazum sklopljen s trećom državom s ciljem dobivanja pristupa vodama i resursima radi održivog iskorištavanja dijela viška morskih bioloških resursa, u zamjenu za financijsku nadoknadu Unije koja može uključivati sektorsku potporu.

2.  

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće geografske definicije geografskih područja:

(a) 

"Sjeverno more" znači ICES zone ( 5 ) IV. i IIIa.;

(b) 

"Baltičko more" znači ICES zone IIIb., IIIc. i IIId.;

(c) 

"Sjeverozapadne vode" znači ICES zone V. (isključujući Va. i samo vode Unije Vb), VI. i VII.;

(d) 

"Jugozapadne vode" znači ICES zone VIII., IX. i X. (vode oko Azora) i CECAF zone ( 6 ) 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0. (vode oko Madeire i Kanarskih otoka);

(e) 

"Sredozemno more" znači pomorske vode Sredozemlja istočno od crte 5°36 zapadno;

(f) 

"Crno more" znači GFCM geografsko potpodručje kako je definirano rezolucijom GFCM/33/2009/2.



DIO II.

PRISTUP VODAMA

Članak 5.

Opća pravila pristupa vodama

1.  
Ribarska plovila Unije imaju jednak pristup vodama i resursima u svim vodama Unije osim onih iz stavka 2. i 3., ovisno o mjerama koje su usvojene u III. dijelu.
2.  
U vodama do 12 nautičkih milja od polaznih crta koje potpadaju pod njihov suverenitet ili jurisdikciju, države članice ovlaštene su, do ►M5  31. prosinca 2032 ◄ , ograničiti ribolov na ribarska plovila koja tradicionalno ribare u tim vodama iz luka na pripadajućoj obali, ne dovodeći u pitanje dogovore koje ribarska plovila Unije pod zastavom drugih država članica imaju po postojećim susjedskim odnosima između država članica i dogovora sadržanih u Prilogu I., kojima se za svaku državu članicu određuju geografske zone unutar obalnog pojasa drugih država članica gdje se obavljaju ribolovne aktivnosti kao i vrste na koje se to odnosi. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o uspostavljenim ograničenjima po ovom stavku.
3.  
U vodama do 100 nautičkih milja od polaznih crta najudaljenijih regija Unije iz članka 349. stavka 1. Ugovora, dotične države članice ovlaštene su, do ►M5  31. prosinca 2032 ◄ , ograničiti ribolov na plovila registrirana u lukama na tim državnim područjima. Takva ograničenja ne primjenjuju se na plovila Unije koja tradicionalno ribare u tim vodama, ako ta plovila ne prelaze tradicionalno korišten ribolovni napor. Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o uspostavljenim ograničenjima po ovom stavku.
4.  
Mjere koje se primjenjuju nakon prestanka važenja dogovora određenih u stavku 2. i 3. usvajaju se do ►M5  31. prosinca 2032 ◄ godine.

▼M5

5.  
Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ovog članka do 30. lipnja 2031.

▼B



DIO III.

MJERE ZA OČUVANJE I ODRŽIVO ISKORIŠTAVANJE MORSKIH BIOLOŠKIH RESURSA



GLAVA I.

Mjere očuvanja

Članak 6.

Opće odredbe

1.  
U svrhu postizanja ciljeva ZRP-a u vezi s očuvanjem i održivim iskorištavanjem morskih bioloških resursa iz članka 2., Unija donosi mjere očuvanja kako je određeno u članku 7.
2.  
U primjeni ove Uredbe Komisija se savjetuje s relevantnim savjetodavnim tijelima i relevantnim znanstvenim tijelima. Mjere očuvanja donose se uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, gdje je to relevantno, izvješća koja su sastavili STECF i druga savjetodavna tijela, savjete primljene od savjetodavnih vijeća i zajedničke preporuke država članica u skladu s člankom 18.
3.  
Države članice mogu međusobno surađivati s ciljem usvajanja mjera u skladu s člancima 11., 15. i 18.
4.  
Države članice međusobno usklađuju stavove prije usvajanja nacionalnih mjera u skladu s člankom 20. stavkom 2.
5.  
U posebnim slučajevima, osobito u pogledu Sredozemne regije, države članice mogu biti ovlaštene za donošenje pravno obvezujućih akata u području ZRP-a, uključujući mjere očuvanja. Članak 18. primjenjuje se prema potrebi.

Članak 7.

Vrste mjera očuvanja

1.  

Mjere očuvanja i održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa mogu uključivati, inter alia, sljedeće:

(a) 

višegodišnje planove na temelju članka 9. i 10.;

(b) 

ciljane vrijednosti za očuvanje i održivo iskorištavanje stokova i povezane mjere za svođenje na najmanju moguću mjeru utjecaja ribolova na morski okoliš;

(c) 

mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta ribarskih plovila raspoloživim ribolovnim mogućnostima;

(d) 

poticaje, uključujući one gospodarske prirode poput ribolovnih mogućnosti, za promicanje načina ribolova koji doprinose selektivnijem ribolovu, izbjegavanju i smanjenju, koliko je moguće, neželjenih ulova te ribolovu s malim utjecajem na morski ekosustav i ribolovne resurse;

(e) 

mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti;

(f) 

mjere za postizanje ciljeva iz članka 15.;

(g) 

utvrđivanje minimalnih referentnih veličina;

(h) 

pilot projekte o alternativnim tipovima tehnika upravljanja ribolovom i o alatima koji povećavaju selektivnost ili smanjuju na najmanju moguću mjeru negativan utjecaj ribolovnih aktivnosti na morski okoliš;

(i) 

mjere potrebne za ispunjavanje obveza prema zakonodavstvu Unije u području okoliša donesenog u skladu s člankom 11.;

(j) 

tehničke mjere kako je navedeno u stavku 2.

2.  

Tehničke mjere mogu uključivati, inter alia, sljedeće:

(a) 

karakteristike ribolovnih alata i pravila koja se odnose na njihovo korištenje;

(b) 

specifikacije o konstrukciji ribolovnih alata, uključujući:

i. 

modifikacije ili dodatne uređaje za poboljšanje selektivnosti ili smanjenje negativnih utjecaja na ekosustav;

ii. 

modifikacije ili dodatne uređaje za smanjenje slučajnog ulova ugroženih i zaštićenih vrsta, kao i smanjenja drugih neželjenih ulova;

(c) 

ograničenja ili zabrane korištenja određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti, na određenim područjima ili u određenim razdobljima;

(d) 

uvjete prestanka djelovanja ribarskih plovila na određenom području na određeno minimalno vremensko razdoblje kako bi se zaštitila privremena agregacija ugroženih vrsta, riba koje se mrijeste, riba manjih od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje i drugih ranjivih morskih resursa;

(e) 

posebne mjere za smanjenje negativnih utjecaja ribolovnih aktivnosti na morsku biološku raznolikost i morske ekosustave, uključujući mjere za izbjegavanje i smanjivanje, do najveće moguće mjere, neželjenih ulova.

Članak 8.

Uspostava područja za oporavak stokova

1.  
Unija nastoji, uzimajući u obzir postojeća područja zaštite, uspostaviti zaštićena područja na temelju njihove biološke osjetljivosti, uključujući područja na kojima postoje jasni dokazi o postojanju velike koncentracije riba manjih od najmanje referentne veličine za očuvanje i područja mrijesta. Na takvim područjima ribolovne aktivnosti mogu biti ograničene ili zabranjene, kako bi se pridonijelo očuvanju živih vodenih resursa i morskih ekosustava. Unija nastavlja pružati dodatnu zaštitu postojećim biološki osjetljivim područjima.
2.  
Za te svrhe, države članice određuju, ako je moguće, prikladna područja koja mogu tvoriti dio koherentne mreže i pripremaju, prema potrebi, zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 7., s ciljem da Komisija podnese prijedlog u skladu s Ugovorom.
3.  
Komisija može biti ovlaštena u višegodišnjem planu za uspostavljanje takvih biološki osjetljivih zaštićenih područja. Primjenjuje se članak 18. stavci od 1. do 6. Komisija redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o zaštićenim područjima.



GLAVA II.

Posebne mjere

Članak 9.

Načela i ciljevi višegodišnjih planova

1.  
Višegodišnji planovi donose se kao prioritet na temelju znanstvenog, tehničkog i gospodarskog savjeta i mora sadržavati mjere očuvanja za obnavljanje i održavanje ribljih stokova iznad razina sposobnih za proizvodnju najviših održivih prinosa u skladu s člankom 2. stavkom 2.
2.  
Gdje se ciljevi za postizanje najvišeg održivog prinosa iz članka 2. stavka 2. ne mogu utvrditi zbog nedostatnih podataka, višegodišnji planovi moraju osigurati mjere na temelju predostrožnog pristupa, osiguravajući usporediv stupanj očuvanja relevantnih stokova.
3.  

Višegodišnji planovi obuhvaćaju ili:

(a) 

pojedinačne vrste; ili

(b) 

u slučaju mješovitog ribolova ili gdje je dinamika stokova međusobno povezana, ribolove koji iskorištavaju nekoliko stokova na relevantnom geografskom području, uzimajući u obzir znanje o interakcijama ribljih stokova, ribolova i morskih ekosustava.

4.  
Mjere koje se uključuju u višegodišnje planove, kao i kalendar njihove provedbe, moraju biti razmjerne ciljevima i ciljanim vrijednostima koje se želi postići i predviđenom vremenskom okviru. Prije nego što se mjere uključe u višegodišnje planove, mora se uzeti u obzir njihov vjerojatan gospodarski i društveni utjecaj.
5.  
Višegodišnji planovi mogu uključivati posebne ciljeve za očuvanje i mjere utemeljene na ekosustavnom pristupu kako bi se riješili određeni problemi mješovitog ribolova u odnosu na postizanje ciljeva određenih u članku 2. stavku 2. za više različitih stokova koje obuhvaća plan u slučajevima kada znanstveni savjet pokaže da se povećanje u selektivnosti ne može postići. Ako je potrebno, višegodišnji plan sadržava specifične alternativne mjere očuvanja, utemeljene na ekosustavnom pristupu, za neke od stokova koje obuhvaća.

Članak 10.

Sadržaj višegodišnjih planova

1.  

Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje nadležnosti na temelju Ugovora, višegodišnji plan uključuje:

(a) 

opseg, u smislu stokova, ribolova i područja na koje se višegodišnji plan primjenjuje;

(b) 

ciljeve koji su sukladni s ciljevima iz članka 2. i s relevantnim odredbama članaka 6. i 9.;

(c) 

mjerljive ciljeve poput stopa ribolovne smrtnosti i/ili biomase stoka u mrijestu;

(d) 

jasne vremenske okvire u kojima treba postići ove mjerljive ciljeve;

(e) 

referentne točke očuvanja sukladne s ciljevima određenim u članku 2.;

(f) 

ciljeve za očuvanje i tehničke mjere koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi iz članka 15. i mjere za izbjegavanje i smanjenje, do najmanje moguće mjere, neželjenih ulova.

(g) 

zaštitne mjere za osiguravanje postizanja mjerljivih ciljeva, kao i, ako je potrebno, korektivne mjere, uključujući za situacije kada je održivost stoka ugrožena zbog pogoršanja dostupnosti ili kvalitete podataka.

2.  

Višegodišnji plan također može uključivati:

(a) 

druge mjere očuvanja, posebno mjere za postupno eliminiranje odbačenog ulova, koje uzimaju u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet ili za smanjenje negativnog utjecaja na ekosustav, koje će biti dodatno precizirane, prema potrebi, u skladu s člankom 18.;

(b) 

mjerljive pokazatelje za periodično praćenje i procjenu napretka u pogledu postizanja ciljeva višegodišnjeg plana;

(c) 

prema potrebi, posebne ciljeve za dio životnog vijeka anadromnih i katadromnih vrsta u slatkoj vodi;

3.  
U višegodišnjem planu predviđa se njegova revizija nakon početne ex-post evaluacije, posebno vodeći računa o promjenama znanstvenih savjeta.

Članak 11.

Mjere očuvanja potrebne za usklađivanje s obvezama na temelju zakonodavstva Unije u području okoliša

1.  
Države članice su ovlaštene donijeti mjere za očuvanje koje ne utječu na ribarska plovila drugih država članica koje se primjenjuju u vodama pod njihovim suverenitetom ili jurisdikcijom a koje su nužne radi poštovanja njihovih obveza na temelju članka 13. stavka 4. Direktive 2008/56/EZ, članka 4. Direktive 2009/147/EZ ili članka 6. Direktive 92/43/EEZ, pod uvjetom da su te mjere usklađene s ciljevima navedenim u članku 2 ove Uredbe, ispunjavaju ciljeve relevantnog zakonodavstva Unije kojeg one namjeravaju provesti, i barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.
2.  
Kada država članica ("država članica koja pokreće inicijativu") smatra da se mjere moraju donijeti u svrhu usklađivanja s obvezama iz stavka 1. i druge države članice imaju izravan interes za upravljanje u ribarstvu koji će biti pogođen takvim mjerama, Komisija je ovlaštena, donijeti takve mjere, na zahtjev, putem delegiranih akata u skladu s člankom 46. U tu se svrhu primjenjuje članak 18. stavci od 1. do 4. i stavak 6. mutatis mutandis.
3.  
Država članica koja pokreće inicijativu, dostavlja Komisiji i drugim državama članicama koje imaju izravan upravljački interes, relevantne informacije o potrebnim mjerama, uključujući njihove razloge, znanstveni dokaz koji im ide u prilog i detalje o njihovoj praktičnoj primjeni i provedbi. Država članica koja pokreće inicijativu i druge države članice koje imaju izravan upravljački interes, mogu podnijeti zajedničku preporuku iz članka 18. stavka 1. u roku od šest mjeseci nakon dobivanja dovoljno informacija. Komisija donosi mjere, uzimajući u obzir svaki raspoloživ znanstveni savjet, u roku od tri mjeseca od dana primitka potpunog zahtjeva.

Ako se sve države članice ne uspiju suglasiti oko zajedničke preporuke koja se podnosi Komisiji u skladu s prvim podstavkom u roku koji je u njemu određen ili ako se smatra da zajednička preporuka nije u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. Komisija može podnijeti prijedlog u skladu s Ugovorom.

4.  
Odstupajući od stavka 3., ako nema zajedničke preporuke iz stavka 3., u hitnim slučajevima Komisija donosi mjere. Mjere koje se donose u hitnim slučajevima ograničene su na one u nedostatku kojih je postizanje ciljeva povezanih s uspostavljanjem mjera očuvanja, u skladu s direktivama iz stavka 1. i namjerama države članice, u opasnosti.
5.  
Mjere iz stavka 4. primjenjuju se najdulje na razdoblje od 12 mjeseci koje može produljiti za najviše 12 mjeseci ako uvjeti predviđeni tim stavkom i dalje postoje.
6.  
Komisija olakšava suradnju između dotične države članice i ostalih država članica koje imaju izravan upravljački interes u ribarstvu u postupku provedbe i stupanja na snagu mjera donesenih na temelju stavaka 2., 3. i 4.

Članak 12.

Mjere Komisije u slučaju ozbiljne ugroze morskih bioloških resursa

1.  
Iz propisno obrazloženih hitnih razloga u vezi s ozbiljnom ugrozom očuvanja morskih bioloških resursa ili morskog ekosustava koji se temelje na dokazima, Komisija, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, može radi ublažavanja te ugroze, donijeti neposredno primjenjive provedbene akte koji se primjenjuju na razdoblje od najviše šest mjeseci, u skladu s postupkom iz članka 47. stavka 3.
2.  
Zahtjev iz stavka 1. država članica istovremeno dostavlja Komisiji, drugim državama članicama i relevantnim savjetodavnim vijećima. Druge države članice i savjetodavna vijeća mogu podnijeti svoje pisane komentare u roku od sedam radnih dana od dana primitka obavijesti. Komisija donosi odluku u roku od 15 radnih dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 1.
3.  
Prije isteka početnog razdoblja primjene neposredno primjenjivih provedbenih akata iz stavka 1., Komisija može, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., donijeti neposredno primjenjive provedbene akte kojima se proširuje primjena takve hitne mjere na razdoblje od najviše šest mjeseci s neposrednim učinkom. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom iz članka 47. stavka 3.

Članak 13.

Hitne mjere države članice

1.  
Na temelju dokaza o ozbiljnoj ugrozi očuvanja morskih bioloških resursa ili morskog ekosustava u vezi s ribolovnim aktivnostima u vodama pod suverenitetom ili jurisdikcijom neke države članice koji zahtijevaju hitnu akciju, ta država članica može donijeti hitne mjere kako bi se smanjilo ugrozu. Takve mjere su usklađene s ciljevima navedenima u članku 2. i ne manje stroge od onih predviđenih pravom Unije. Takve mjere se primjenjuju najduže tri mjeseca.
2.  
Kada hitne mjere koje država članica treba donijeti mogu utjecati na ribarska plovila drugih država članica, takve se mjere donose tek nakon savjetovanja s Komisijom, relevantnim državama članicama i relevantnim savjetodavnim vijećima oko nacrta mjera popraćenog objašnjenjem u obliku memoranduma. Država članica koju se savjetuje može utvrditi razuman vremenski rok koji, međutim, neće biti kraći od jednog mjeseca.
3.  
Kada Komisija smatra da mjera donesena u okviru ovog članka nije u skladu s uvjetima navedenim u stavku 1., Komisija može, nakon što iznese relevantne razloge, zatražiti da dotična država članica izmijeni ili stavi izvan snage tu mjeru.

Članak 14.

Izbjegavanje i smanjivanje neželjenih ulova

1.  
Kako bi se olakšalo uvođenje obveze iskrcavanja svih ulova u odgovarajućem ribolovu sukladno članku 15. ("obveza iskrcavanja"), države članice mogu provoditi pilot projekte temeljene na najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu i uzimajući u obzir mišljenja relevantnih savjetodavnih vijeća, s ciljem potpunog istraživanja svih izvedivih metoda za izbjegavanje, smanjivanje i eliminaciju neželjenih ulova u ribarstvu.
2.  
Države članice mogu izraditi i "atlas odbačenog ulova" koji pokazuje razinu odbačenog ulova u svakom obliku ribolova koji je obuhvaćen člankom 15. stavkom 1.

Članak 15.

Obveza iskrcavanja

1.  

Svi ulovi vrsta koje podliježu ograničenjima ulova, i, na Sredozemlju, također ulova vrsta koje podliježu minimalnim veličinama kako je definirano u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1967/2006, uhvaćeni tijekom ribolovnih aktivnosti u vodama Unije ili od strane ribarskih plovila Unije izvan voda Unije u vodama koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja, u ribolovnim i geografskim područjima navedenima u nastavku, donose se i zadržavaju na ribarskom plovilu, bilježe, iskrcavaju i količinski oduzimaju od kvota gdje je to potrebno, osim kad se koriste kao živi mamac, sukladno sljedećim vremenskim okvirima:

(a) 

Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine:

— 
ribolov male plave ribe (tj. ulov skuše, haringe (sleđa), šaruna, ugotice pučinke, kljunčica, inćuna, argentina, srdela, papalina);
— 
ribolov krupne plave ribe (tj. ulov plavoperajne tune, sabljarke, žutoperajne tune, velikooke tune, plavog i bijelog iglana);
— 
ribolov u industrijske svrhe (inter alia ulov kapelina, hujica (pješčanih jegulja) i norveške ugotice;
— 
ulov lososa u Baltičkom moru.
(b) 

Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnijeod 1. siječnja 2017. za sve druge vrste u ribarstvu u vodama Unije na Baltičkom moru za vrste koje podliježu ograničenjima ulova osim onih koje su obuhvaćene točkom (a).

(c) 

Najkasnije od 1. siječnja 2016. za vrste koje definiraju ribarstvo, a za sve druge vrste najkasnije od 1. siječnja 2019. u:

i. 

Sjevernom moru

— 
ribolov bakalara, koljaka, pišmolja, crnog bakalara (ugljenara),
— 
ribolov škampa,
— 
ribolov lista običnog i iverka,
— 
ribolov oslića,
— 
ribolov sjevernih kozica,
ii. 

Sjeverozapadne vode

— 
ribolov bakalara, koljaka, pišmolja, crnog bakalara (ugljenara),
— 
ribolov škampa,
— 
ribolov lista običnog i iverka,
— 
ribolov oslića,
iii. 

Jugozapadne vode

— 
ribolov škampa,
— 
ribolov lista običnog i iverka,
— 
ribolov oslića,
iv. 

druga ribarstva za vrste koje podliježu ograničenjima ulova.

(d) 

Najkasnije od 1. siječnja 2017. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnije od 1. siječnja 2019. za sve druge vrste u ribarstvu koje nisu obuhvaćene točkom (a) u Sredozemlju, u Crnom moru i svim drugim vodama Unije i u vodama koje ne pripadaju Uniji, a koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja.

2.  
Stavak 1. ne dovodi u pitanje međunarodne obveze Unije. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte, u skladu s člankom 46., u svrhu uvođenja takvih međunarodnih obveza u pravo Unije, posebno uključujući odstupanja od obveze iskrcavanja ulova na temelju ovog članka.
3.  
Ako se sve države članice koje imaju izravan upravljački interes u pogledu određene vrste slažu da bi se obveza iskrcavanja trebala odnositi na vrste osim onih iz stavka 1., one mogu podnijeti zajedničku preporuku u svrhu proširenja primjene obveze iskrcavanja ulova na takve druge vrste. U tu se svrhu primjenjuje članak 18. stavci od 1. do 6. mutatis mutandis. Ako se podnese takva zajednička preporuka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte, u skladu s člankom 46., koji sadrže takve mjere.
4.  

Obveza iskrcavanja iz stavka 1. ne primjenjuje se na:

(a) 

vrste čiji je ribolov zabranjen i koje su identificirane kao takve zakonskim aktom Unije donesenim u području ZRP-a;

(b) 

vrste za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarske prakse i ekosustava;

(c) 

ulovi koji spadaju pod de minimis izuzeća;

▼M2

(d) 

riba na kojoj su vidljiva oštećenja koja su prouzročili grabežljivci.

▼B

5.  

Pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja stavka 1. utvrđuju se višegodišnjim planovima iz članaka 9. i 10. i, gdje je relevantno, dodatno utvrđene u skladu s člankom 18., uključujući:

▼M2

(a) 

posebne odredbe o ribolovu ili vrstama obuhvaćenima obvezom iskrcavanja iz stavka 1., kao što su tehničke mjere iz članka 7. stavka 2. točaka od (a) do (e), čiji je cilj povećati selektivnost alata ili smanjiti ili, u najvećoj mogućoj mjeri, ukloniti neželjene ulove;

▼B

(b) 

specifikacija izuzećâ od obveze iskrcavanja vrsta iz stavka 4. točke (b);

(c) 

odredbe za de minimis izuzeća do ukupno 5 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja iz stavka 1. De minimis izuzeće primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

i. 

gdje znanstveni dokazi pokazuju da je povećanje selektivnosti vrlo teško postići, ili

ii. 

kako bi se izbjegli nesrazmjerni troškovi za rukovanje neželjenim ulovom, za one ribolovne alate kod kojih neželjeni ulov po ribolovnom alatu ne prelazi određeni postotak, a koji će se utvrditi u planu ukupnog godišnjeg ulova tog alata.

Ulovi na temelju odredbi iz ove točke ne oduzimaju se od relevantnih kvota; međutim, svi se takvi ulovi bilježe u cijelosti.

Za prijelazno razdoblje od četiri godine, postotak ukupnih godišnjih ulova iz ove točke povećava se:

za dva postotna boda u prve dvije godine primjene obveze iskrcavanja; i

ii 

za jedan postotni bod u sljedeće dvije godine;

(d) 

odredbe o dokumentaciji ulova;

(e) 

prema potrebi, utvrđivanja minimalnih referentnih veličina za očuvanje u skladu sa stavkom 10.

▼M3

6.  
Ako se za predmetni ribolov ne donese višegodišnji plan ili plan upravljanja u skladu s člankom 18. Uredbe (EZ) br. 1967/2006, Komisija je ovlaštena donositi, u skladu s člankom 18. ove Uredbe, delegirane akte u skladu s člankom 46. ove Uredbe kojima se utvrđuju posebni privremeni planovi za odbačeni ulov koji sadržavaju specifikacije iz stavka 5. točaka od (a) do (e) ovog članka za početno razdoblje od najviše tri godine, koje se može produljiti za dodatno razdoblje od najviše tri godine. Države članice mogu surađivati, u skladu s člankom 18. ove Uredbe, u izradi tog plana kako bi Komisija donijela te akte ili podnijela prijedlog u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.

▼B

7.  
Ako nikakve mjere nisu donesene u svrhu utvrđivanja de minimis izuzeća, bilo u višegodišnjem planu u skladu sa stavkom 5. ili u posebnom planu za odbačeni ulov u skladu sa stavkom 6., Komisija donosi delegirane akte, u skladu s člankom 46., kojima određuje de minimis izuzeće iz stavka 4. točke (c) koje podliježe uvjetima iz stavka 5. točke (c) podtočke i. ili ii., ne iznosi više od 5 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta na koje se u skladu sa stavkom 1. odnosi obveza iskrcavanja. To de minimis izuzeće donosi se tako da se primjenjuje od datuma primjene relevantne obveze iskrcavanja.
8.  
Odstupajući od obveze oduzimanja ulova od relevantnih kvota u skladu sa stavkom 1., ulovi vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja i koje su ulovljene u većim količinama od kvota dotičnih stokova, ili ulovi vrsta u odnosu na koje država članica nema kvotu, mogu se oduzeti od kvote ciljanih vrsta pod uvjetom da ne prelaze 9 % od kvote ciljanih vrsta. Ova odredba primjenjuje se samo ako je stok neciljanih vrsta unutar sigurnih bioloških granica.
9.  
Za stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja, države članice mogu koristiti fleksibilnost iz godine u godinu do 10 % od svojih dozvoljenih iskrcavanja. U ovu svrhu, država članica može dopustiti iskrcavanje dodatnih količina stoka koji je podložan obvezi iskrcavanja pod uvjetom da te količine ne premašuju 10 % od kvote dodijeljene državi članici. Primjenjuje se članak 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.
10.  
Najmanje referentne veličine za očuvanje se mogu utvrditi s ciljem osiguranja zaštite juvenilnih morskih organizama.
11.  
Za vrste koje podliježu obvezi iskrcavanja kako je određeno u stavku 1., korištenje ulova vrsta ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ograničava se na svrhe koje nisu izravna prehrana ljudi, uključujući riblje brašno, riblje ulje, hranu za kućne ljubimce, aditive u prehrani, farmaceutske proizvode i kozmetiku.

▼M4

12.  
Za vrste koje ne podliježu obvezi iskrcavanja kako je određeno u stavku 1. ulov vrsta manjih od minimalne referentne veličine za očuvanje ne zadržava se na plovilu već se odmah vraća u more, osim ako se rabi kao živi mamac.

▼B

13.  
U svrhu praćenja poštovanja obveze iskrcavanja, države članice osiguravaju detaljnu i točnu dokumentaciju za sve izlaske u ribolov te adekvatne kapacitete i sredstva, kao što su promatrači, nadzorne kamere (CCTV) i drugo. Pritom države članice poštuju načelo učinkovitosti i proporcionalnosti.

▼M2

14.  
Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću do 31. svibnja 2016. te do 31. svibnja svake naredne godine sve do 2020., uključujući tu godinu, godišnje izvješće o provedbi obveze iskrcavanja koje se temelji na informacijama koje Komisiji dostavljaju države članice, savjetodavna vijeća i drugi odgovarajući izvori.

Godišnja izvješća obuhvaćaju:

— 
korake koje su države članice i organizacije proizvođača poduzele kako bi se uskladile s obvezom iskrcavanja,
— 
korake koje su države članice poduzele u vezi s nadzorom usklađenosti s obvezom iskrcavanja,
— 
informacije o socioekonomskom utjecaju obveze iskrcavanja,
— 
informacije o učinku obveze iskrcavanja na sigurnost na ribarskim plovilima,
— 
informacije o upotrebi i tržištima ulova koji su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje za vrstu koja podliježe obvezi iskrcavanja,
— 
informacije o lučkoj infrastrukturi i opremi plovilâ s obzirom na obvezu iskrcavanja,
— 
za svaki dotični ribolov, informacije o poteškoćama koje nastaju pri provedbi obveze iskrcavanja i preporuke za njihovo rješavanje.

▼B

Članak 16.

Ribolovne mogućnosti

1.  
Ribolovne mogućnosti dodijeljene državama članicama osiguravaju relativnu stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili ribarstvo. Interesi svake države članice uzimaju se obzir prilikom dodjele novih ribolovnih mogućnosti.
2.  
Kad se uvodi obveza iskrcavanja u pogledu ribljeg stoka, ribolovne mogućnosti se utvrđuju uzimajući u obzir promjenu od utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju iskrcavanje do utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje održavaju ulove, na temelju činjenice da za prvu i kasnije godine, odbacivanje ulova tog stoka više neće biti dozvoljeno.
3.  
Ako novi znanstveni dokazi pokazuju znatnu razliku između ribolovnih mogućnosti koje su utvrđene za određeni stok od stvarnog stanja tog stoka, države članice koje imaju izravni upravljački interes mogu podnijeti obrazloženi zahtjev Komisiji da podnese prijedlog za ublažavanje te, razlike poštujući ciljeve utvrđene u članku 2. stavku 2.
4.  
Ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima utvrđenima u članku 2. stavku 2. i u skladu s mjerljivim ciljevima, rokovima i granicama utvrđenima u skladu s člankom 9. stavkom 2. te članku 10. stavku 1. točkama (b) i (c).
5.  
Mjere o utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti na raspolaganju trećim zemljama u vodama Unije utvrđuju se u skladu s Ugovorom.
6.  
Svaka država članica odlučuje na koji se način ribolovne mogućnosti koje su joj dodijeljene i koje nisu podložne sustavu prenosivih ribolovnih koncesija, mogu dodijeliti plovilima koja plove pod njezinom zastavom (primjerice stvaranjem individualnih ribolovnih mogućnosti). Država članica dužna je obavijestiti Komisiju o načinu dodjele.
7.  
Za dodjelu ribolovnih mogućnosti koje se odnose na mješoviti ribolov, države članice dužne su uzeti u obzir mogući sastav ulova na plovilima koje sudjeluju u takvom ribolovu.
8.  
Države članice mogu, nakon što su obavijestile Komisiju, razmijeniti sve ili dio ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene.

Članak 17.

Kriteriji za dodjelu ribolovnih mogućnosti od strane država članica

Prilikom dodjele ribolovnih mogućnosti koje su im raspoložive kako je navedeno u članku 16., države članice dužne su koristiti transparentne i objektivne kriterije uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode. Kriteriji koji se koriste mogu uključivati, inter alia, utjecaj ribolova na okoliš, prijašnje poštovanje propisa, doprinos lokalnom gospodarstvu i prijašnje razine ulova. Unutar ribolovnih mogućnosti koje su im dodijeljene, države članice nastoje pružiti poticaje za ribarska plovila koja koriste alate za selektivni ribolov ili ribolovne tehnike koje imaju manje štetan utjecaj na okoliš, poput smanjene potrošnje energije ili nanošenja štete staništima.



GLAVA III.

Regionalizacija

Članak 18.

Regionalna suradnja o mjerama očuvanja

1.  
Kada su Komisiji dodijeljene ovlasti, uključujući u višegodišnjem planu uspostavljenom u skladu s člancima 9. i 10., kao i u slučajevima predviđenima člankom 11. i člankom 15. stavkom 6., za donošenje mjera putem delegiranih ili provedbenih akata u vezi s mjerom Unije koja se tiče očuvanja i koja se primjenjuje na određeno geografsko područje, države članice koje imaju izravni upravljački interes na koji utječu te mjere mogu se, u vremenskom okviru koji će biti određen u relevantnoj mjeri očuvanja i/ili višegodišnjem planu, složiti da podnesu zajedničke preporuke za postizanje ciljeva relevantnih mjera Unije koje se tiču očuvanja, ►C1  višegodišnjih planova ili posebnih planova za odbačeni ulov. ◄ Komisija ne donosi nijedan takav delegirani akt ili provedbeni akt prije isteka roka za podnošenje zajedničkih preporuka država članica.
2.  
Za potrebe stavka 1., države članice koje imaju izravni upravljački interes na kojeg utječu mjere iz stavka 1. međusobno surađuju u oblikovanju zajedničkih preporuka. Također se savjetuju s relevantnim savjetodavnim vijećima. Komisija olakšava suradnju među državama članicama, uključujući, prema potrebi, osiguravanjem mogućnosti da relevantna znanstvena tijela daju svoj znanstveni doprinos.
3.  
Kada je zajednička preporuka podnesena na temelju stavka 1., Komisija može donijeti te mjere putem delegiranih ili provedbenih akata, pod uvjetom da je takva preporuka usklađena s relevantnom mjerom očuvanja i/ili višegodišnjim planom.
4.  
Kada se mjera očuvanja primjenjuje na specifični riblji stok koji se dijeli s trećim zemljama i kojim upravlja multilateralna organizacija u području ribarstva ili kojim se upravlja u okviru bilateralnih ili multilateralnih sporazuma, Unija nastoji postići dogovor s relevantnim partnerima oko potrebnih mjera kako bi se postigli ciljevi navedeni u članku 2.
5.  

Države članice osiguravaju da zajedničke preporuke o mjerama očuvanja koje treba donijeti sukladno stavku 1. budu utemeljene na najboljem mogućem znanstvenom savjetu i da ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a) 

da su usklađene s ciljevima navedenima u članku 2.;

(b) 

da su usklađene s opsegom i ciljevima relevantne mjere očuvanja;

(c) 

da su usklađene s opsegom te da učinkovito ispunjavaju ciljeve i mjerljive ciljeve navedene u relevantnom višegodišnjem planu;

(d) 

da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.

6.  
Ako se sve države članice ne uspiju dogovoriti oko zajedničkih preporuka koje će podnijeti Komisiji u skladu sa stavkom 1. u utvrđenom roku ili ako se smatra da zajedničke preporuke o mjerama očuvanja nisu usklađene s ciljevima i mjerljivim ciljevima predmetnih mjera očuvanja, Komisija može u skladu s Ugovorom uputiti prijedlog za prikladne mjere.
7.  
Osim u slučajevima navedenima u stavku 1., države članice koje imaju izravni upravljački interes za ribolov u zemljopisno definiranom području također mogu pripremiti zajedničke preporuke Komisiji o mjerama koje će Komisija predložiti ili donijeti.
8.  
Kao dopunska ili alternativna metoda regionalne suradnje, države članice će biti ovlaštene, u mjeri Unije za očuvanje koja se primjenjuje na relevantno geografsko područje, uključujući u višegodišnjem planu uspostavljenom sukladno člancima 9. i 10., donijeti u određenom roku mjere koje detaljnije opisuju tu mjeru očuvanja. Države članice koje imaju izravni upravljački interes na kojeg utječu te mjere usko surađuju prilikom donošenja takvih mjera. Stavci 2., 4. i 5. ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis. Komisija sudjeluje u procesu te se njezini komentari uzimaju u obzir. Država članica donosi samo svoje nacionalne mjere ako je dogovor o sadržaju tih mjera postignut između svih dotičnih država članica. Kada Komisija smatra da mjera države članice nije u skladu s uvjetima navedenim u relevantnoj mjeri očuvanja, Komisija može, nakon što iznese relevantne razloge, zatražiti da dotična država članica izmijeni ili stavi izvan snage tu mjeru.



GLAVA IV.

Nacionalne mjere

Članak 19.

Mjere država članica primjenjive na ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom ili na osobe s poslovnim nastanom na njihovom državnom području

1.  

Država članica može donijeti mjere za očuvanje ribljih stokova u vodama Unije pod uvjetom da te mjere ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a) 

da se primjenjuju isključivo na ribarska plovila koja plove pod zastavom te države članice ili, u slučaju kada ribolovne aktivnosti ne provodi ribarsko plovilo, na osobe s poslovnim nastanom u tom dijelu državnog područja na koje se primjenjuje Ugovor;

(b) 

da su usklađene s ciljevima određenim u članku 2.;

(c) 

da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.

2.  
Država članica u svrhu kontrole obavješćuje ostale države članice u pitanju o odredbama koje su donesene u skladu sa stavkom 1.
3.  
Države članice dužne su osigurati da odgovarajući podaci u vezi s mjerama donesenima u skladu s ovim člankom budu dostupni javnosti.

Članak 20.

Mjere države članice unutar zone od 12 nautičkih milja

1.  
Država članica može poduzeti nediskriminirajuće mjere za očuvanje i upravljanje ribljim stokovima i održavanje ili poboljšanje očuvanja statusa morskih ekosustava unutar 12 nautičkih milja od polaznih crta, pod uvjetom da Unija nije donijela mjere koje se odnose na očuvanje i upravljanje isključivo za to područje ili koje se odnose posebno na problem koji je uočila dotična država članica. Mjere države članice usklađene su s ciljevima određenim u članku 2. i barem su jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.
2.  
Ako mjere očuvanja i upravljanja koje država članica treba donijeti mogu utjecati na ribarska plovila drugih država članica, takve se mjere donose tek nakon savjetovanja s Komisijom, relevantnim državama članicama i relevantnim savjetodavnim vijećima oko nacrta mjera popraćenog objašnjenjem u obliku memoranduma koji pokazuje, inter alia, da su te mjere nediskriminirajuće. U svrhu takvog savjetovanja, država članica koja se savjetuje može utvrditi razuman vremenski rok koji, međutim, ne smije biti kraći od dva mjeseca.
3.  
Države članice dužne su osigurati da odgovarajući podaci u vezi s mjerama donesenima u skladu s ovim člankom budu dostupni javnosti.
4.  
Kada Komisija smatra da mjera donesena u okviru ovog članka nije u skladu s uvjetima navedenim u stavku 1., Komisija može, nakon što iznese relevantne razloge, zatražiti da dotična država članica izmijeni ili relevantnu mjeru stavi izvan snage.



DIO IV.

UPRAVLJANJE RIBOLOVNIM KAPACITETOM

Članak 21.

Uspostava sustava prenosivih ribolovnih koncesija

Države članice mogu uspostaviti sustav prenosivih ribolovnih koncesija. Država članica koja ima takav sustav, dužna je uspostaviti i održavati registar prenosivih ribolovnih koncesija.

Članak 22.

Prilagodba i upravljanje ribolovnim kapacitetom

1.  
Države članice postupno donose mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta svojih flota svojim ribolovnim mogućnostima, uzimajući u obzir trendove i na temelju najboljeg znanstvenog savjeta, s ciljem postizanja stabilne i trajne ravnoteže među njima.
2.  
Kako bi se postigli ciljevi iz stavka 1., države članice do 31. svibnja svake godine šalju Komisiji izvješće o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta njihovih flota i njihovih ribolovnih mogućnosti. Da bi se olakšao zajednički pristup u cijeloj Uniji, to se izvješće sastavlja u skladu sa zajedničkim smjernicama koje može odrediti Komisija i sadrži relevantne tehničke, društvene i gospodarske parametre.

Izvješće sadrži godišnje procjene kapaciteta nacionalne flote i svih segmenata flote svake države članice. Izvješće nastoji utvrditi strukturni prekomjerni kapacitet po segmentu i procijeniti dugoročnu profitabilnost po segmentu. Izvješća su dostupna javnosti.

3.  
U pogledu procjenâ iz stavka 2. drugog podstavka, države članice temelje svoje analize na ravnoteži između ribolovnog kapaciteta njihovih flotâ i njihovih ribolovnih mogućnosti. Sastavljaju se odvojene procjene za flote koje djeluju u najudaljenijim regijama i za plovila koja djeluju isključivo izvan voda Unije.
4.  
Ako procjena jasno pokaže da ribolovni kapacitet i ribolovne mogućnosti nisu učinkovito uravnoteženi, država članica priprema i uključuje u svoje izvješće akcijski plan za svaki segment flote u kojemu se pojavljuje prekomjerni kapacitet. Akcijski plan određuje ciljeve prilagodbe i alate za postizanje ravnoteže te jasni vremenski okvir za njegovu provedbu.

Komisija svake godine priprema izvješće za Europski parlament i Vijeće o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta flotâ državâ članicâ i njihovih ribolovnih mogućnosti u skladu sa smjernicama iz stavka 2. prvog podstavka. Izvješće uključuje akcijske planove iz prvog podstavka ove Uredbe. Prvo se izvješće podnosi do 31. ožujka 2015.

Ako se izvješće ne sastavi kako je navedeno u stavku 2. i/ili ako se ne provede akcijski plan iz prvog podstavka ovog stavka, relevantna financijska pomoć Unije državi članici za investiranje u segment ili segmente predmetne flote može biti proporcionalno suspendirana ili prekinuta u skladu s budućim pravnim aktom Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu pomorskoj i ribarstvenoj politici za razdoblje 2014. - 2020.

5.  
Nije dopušten izlazak iz flote, uz javnu pomoć, ako prethodno nije povučena povlastica za ribolov i ovlaštenje za ribolov.
6.  
Ribolovni kapacitet koji odgovara ribarskim plovilima povučenima korištenjem javne pomoći ne može se nadomjestiti.
7.  
Države članice osiguravaju da od 1. siječnja 2014. ribolovni kapacitet njihovih flota ni u kojem trenutku ne prelazi gornju granicu ribolovnog kapaciteta određenu u Prilogu II.

Članak 23.

Sustav ulaza/izlaza

1.  
Države članice upravljaju ulascima u njihovu flotu i izlascima iz njihove flote na način da se ulazak novog kapaciteta u flotu, bez javne pomoći, kompenzira prethodnim povlačenjem kapaciteta, bez javne pomoći, najmanje istog iznosa.
2.  
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju provedbena pravila za primjenu ovog članka. Ti provedbeni akti se donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.
3.  
Najkasnije 30. prosinca 2018., Komisija ocjenjuje program ulaza/izlaza u svjetlu razvoja odnosa između kapaciteta flote i budućih ribolovnih mogućnosti, te predlaže, prema potrebi, izmjenu tog sustava.

▼M1

4.  
Odstupajući od stavka 1., Francuskoj se odobrava, do 31. prosinca 2025., da uvede novi kapacitet bez povlačenja odgovarajućeg kapaciteta za različite segmente u Mayotteu kao najudaljenijoj regiji u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako je navedeno u Prilogu II.

▼B

Članak 24.

Registri ribolovne flote

1.  
Države članice evidentiraju informacije o vlasništvu, o karakteristikama plovila i alata te o aktivnosti ribarskih plovila Unije koja plove pod njihovom zastavom, što je nužno za upravljanje mjerama uspostavljenima u okviru ove Uredbe.
2.  
Države članice dostavljaju Komisiji informacije navedene u stavku 1.
3.  
Komisija je vodiregistar ribolovne flote Unije koji sadrži informacije koje ona zaprimi sukladno stavku 2. Omogućit će javni pristup registru ribolovne flote Unije, osiguravši da su osobni podaci primjereno zaštićeni.
4.  
Komisija donosi provedbene akte kojima se uspostavljaju tehničko-operativni zahtjevi za evidentiranje,i, oblik i načine slanja informacija iz stavaka 1., 2. i 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 47. stavka 2.



DIO V.

ZNANSTVENA OSNOVA ZA UPRAVLJANJE RIBARSTVOM

Članak 25.

Podatkovni zahtjevi za upravljanje ribarstvom

1.  

Države članice, u skladu s pravilima donesenima u području prikupljanja podataka, prikupljaju biološke, tehničke, društveno-ekonomske podatke i podatke o okolišu potrebne za upravljanje ribarstvom, upravljaju njima te ih stavljaju na raspolaganje krajnjim korisnicima, uključujući tijelima koja je odredila Komisija. Stjecanje i upravljanje takvim podacima prihvatljivo je za financiranje iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo u skladu s budućim pravnim aktom Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu za pomorsku i ribarstvenu politiku za razdoblje 2014. - 2020. Ti podaci posebno omogućuju ocjenu:

(a) 

stanja iskorištavanih morskih bioloških resursa;

(b) 

razine ribolova i učinka koji ribolovne aktivnosti imaju na morske biološke resurse i morske ekosustave; i

(c) 

društveno-ekonomske učinkovitosti ribarstva, akvakulture i prerađivačkih sektora unutar i izvan voda Unije.

2.  

Prikupljanje, upravljanje podacima i korištenje podataka temelji se na sljedećim načelima:

(a) 

točnost i pouzdanost, te pravovremeno prikupljanje;

(b) 

korištenje mehanizama za koordinaciju s ciljem izbjegavanja dupliciranja prikupljanja podataka u različite svrhe;

(c) 

sigurna pohrana i zaštita prikupljenih podataka u računalnim bazama podataka, i, prema potrebi, njihova dostupnost javnosti, uključujući na agregiranoj razini istovremeno osiguravajući povjerljivost;

(d) 

pristup od strane Komisije ili tijela koja je Komisija imenovala, nacionalnim bazama podataka i sustavima koji se koriste za obradu prikupljenih podataka u svrhu provjere postojanja i kvalitete podataka.

(e) 

pravovremena dostupnost relevantnih podataka i odgovarajućih metodologija kojima su dobiveni tijelima s istraživačkim ili upravljačkim interesom u znanstvenoj analizi podataka iz sektora ribarstva i drugim zainteresiranim stranama, osim u okolnostima kada je potrebna zaštita i povjerljivost u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

3.  
Države članice svake godine podnose izvješće Komisiji o izvršenju nacionalnih programa za prikupljanje podataka koje je dostupno javnosti.

Komisija procjenjuje godišnje izvješće o prikupljanju podataka nakon savjetovanja sa svojim znanstvenim savjetodavnim tijelom i, prema potrebi, s prikladnim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom (RFMO-ovi) kojima je Unija ugovorna stranka ili promatrač te s relevantnim međunarodnim znanstvenim tijelima.

4.  
Države članice osiguravaju koordinaciju na državnoj razini vezano uz prikupljanje i upravljanje znanstvenim podacima za upravljanje ribarstvom, uključujući društveno-ekonomske podatke. S tim ciljem, one imenuju nacionalnog dopisnika i organiziraju godišnji koordinacijski sastanak na nacionalnoj razini. Komisiju se obavješćuje o nacionalnim koordinacijskim aktivnostima i poziva na koordinacijske sastanke.
5.  
Države članice, u bliskoj suradnji s Komisijom, koordiniraju svoje aktivnosti prikupljanja podataka s ostalim državama članicama u istoj regiji te poduzimaju sve napore kako bi koordinirale svoje aktivnosti s trećim zemljama koje imaju suverenitet ili jurisdikciju nad vodama u istoj regiji.
6.  
Prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka obavlja se na troškovno učinkovit način.
7.  
Ako država članica pravovremeno ne prikupi i/ili ne pruži podatke krajnjim korisnicima, relevantna financijska pomoć državi članici može biti proporcionalno suspendirana ili prekinuta u skladu s budućim pravnim aktom Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu za pomorsku i ribarstvenu politiku za razdoblje 2014. - 2020.

Članak 26.

Savjetovanje sa znanstvenima tijelima

Komisija se savjetuje s odgovarajućim znanstvenim tijelima. Prema potrebi, savjetuje se s STECF-om o pitanjima koja se odnose na očuvanje i upravljanje živim morskim resursima, uključujući biološka, ekonomska, socijalna i tehnička pitanja te pitanja vezana uz okoliš. Savjetovanja sa znanstvenim tijelima uzimaju u obzir pravilno upravljanje javnim sredstvima, s ciljem izbjegavanja dupliciranja rada takvih tijela.

Članak 27.

Istraživanje i znanstveno savjetovanje

1.  
Države članice provode istraživanja u području ribarstva i akvakulture i inovacijske programe. One koordiniraju svoje inovacije u području istraživanja ribarstva i programa znanstvenih savjeta s drugim državama članicama, u bliskoj suradnji s Komisijom, u kontekstu istraživačkih i inovacijskih okvira Unije, uključujući, prema potrebi, relevantna savjetodavna vijeća. Te su aktivnosti prihvatljive za financiranje iz proračuna Unije u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije.
2.  
Države članice dužne su, uz sudjelovanje relevantnih dionika, koristeći, između ostaloga, dostupne financijske resurse Unije i kroz međusobnu koordinaciju, osigurati dostupnost relevantnih kompetencija i ljudskih resursa koji će biti uključeni u znanstveni savjetodavni proces.



DIO VI.

VANJSKA POLITIKA

Članak 28.

Ciljevi

1.  
Kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje, upravljanje i očuvanje morskih bioloških resursa i morskog okoliša, Unija provodi svoju vanjsku politiku za ribarstvo sukladno svojim međunarodnim obvezama i ciljevima politike, kao i ciljevima i načelima određenima u člancima 2. i 3.
2.  

Unija posebno:

(a) 

aktivno podržava i doprinosi razvoju znanstvenih spoznaja i savjetovanja;

(b) 

unapređuje koherentnost politika u inicijativama Unije, s posebnim naglaskom na aktivnosti vezane uz okoliš, trgovinu i razvoj te jača dosljednost poduzetih aktivnosti u kontekstu razvojne suradnje te znanstvene, tehničke i gospodarske suradnje;

(c) 

doprinosi održivim ribolovnim aktivnostima koje su ekonomski isplative te potiču zapošljavanje unutar Unije;

(d) 

osigurava da su ribolovne aktivnosti Unije izvan vodâ Unije utemeljene na istim načelima i standardima koji se primjenjuju na temelju prava Unije u području ZRP-a, istovremeno promičući ravnopravne uvjete za subjekte Unije prema subjektima trećih zemalja;

(e) 

promiče i podupire, u svim međunarodnim sferama, mjere potrebne za iskorjenjivanje IUU ribolova;

(f) 

promiče uspostavljanje i jačanje odbora o sukladnosti u okviru RFMO-ova, periodičkih neovisnih ocjena uspješnosti te odgovarajućih korektivnih mjera, uključujući učinkovite i odvraćajuće sankcije koje se trebaju primjenjivati na transparentan i nediskriminirajući način.

3.  
Odredbe iz ovog dijela ne dovode u pitanje posebne odredbe donesene prema članku 218. Ugovora.



GLAVA I.

Međunarodne ribarstvene organizacije

Članak 29.

Aktivnosti Unije u međunarodnim ribarstvenim organizacijama

1.  
Unija aktivno podupire i doprinosi aktivnostima međunarodnih organizacija koje se bave ribarstvom, uključujući RFMO-ove.
2.  
Stajališta Unije u međunarodnim organizacijama koje se bave ribarstvom i RFMO-ovima temelje se na najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu, kako bi se osiguralo da se ribarstvenim resursima upravlja sukladno ciljevima utvrđenima u članku 2., posebno njegovom stavku 2. i stavku 5. točki (c). Unija nastoji predvoditi postupak jačanja učinkovitosti RFMO-ova kako bi im se omogućilo da bolje čuvaju i upravljaju živim morskim resursima koji su u njihovom djelokrugu.
3.  
Unija aktivno podupire razvoj prikladnih i transparentnih mehanizama za raspodjelu ribolovnih mogućnosti.
4.  
Unija potiče suradnju među RFMO-ovima i dosljednost između njihovih regulatornih okvira, i podupire razvoj znanstvenog znanja i savjeta kako bi osigurala da se njihove preporuke temelje na takvom znanstvenom savjetu.

Članak 30.

Usklađenost s međunarodnim odredbama

Unija surađuje, uključujući putem Europske agencije za kontrolu ribarstva ("Agencija"), s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama koje se bave ribarstvom, uključujući RFMO-ovima, kako bi ojačala usklađenost s mjerama, posebno onima vezanima uz borbu protiv IUU ribolova, kako bi se osiguralo strogo pridržavanje mjera koje su takve međunarodne organizacije donijele.



GLAVA II.

Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu

Članak 31.

Načela i ciljevi sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu

1.  
Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama uspostavljaju upravljački okvir koji će obuhvaćati pravne, ekonomske i društvene aspekte te aspekt zaštite okoliša za ribolovne aktivnosti koje provode ribarska plovila Unije u vodama trećih zemalja.

Takvi okviri mogu obuhvaćati:

(a) 

razvoj i podršku potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija;

(b) 

sposobnosti praćenja, kontrole i nadzora;

(c) 

druge elemente za izgradnju kapaciteta u vezi s razvojem politike održivog ribarstva treće zemlje.

2.  
S ciljem osiguranja održivog iskorištavanja viškova morskih bioloških resursa, Unija nastoji osigurati da sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama budu od zajedničke koristi kako Uniji tako i dotičnoj partnerskoj zemlji, uključujući njezino lokalno stanovništvo i ribarsku industriju, te da i oni doprinose nastavku provođenja aktivnosti flota Unije i ciljaju na postizanje odgovarajućeg udjela dostupnog viška, razmjerno interesima flote Unije.
3.  
S ciljem osiguravanja da plovila koja ribare u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu djeluju, prema potrebi, u skladu sa standardima sličnim onima koji se odnose na ribarska plovila koja ribare u vodama Unije, Unija nastoji uključiti u sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu odgovarajuće odredbe o obvezama u vezi s iskrcavanjem ribe i proizvoda ribarstva.
4.  
Ribarska plovila Unije love samo višak dopuštenog ulova kako je navedeno u članku 62. stavcima 2. i 3. UNCLOS-a, i utvrđeno, na jasan i transparentan način, na temelju najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta i relevantnih informacija razmijenjenih između Unije i treće zemlje o ukupnom ribolovnom naporu svih flota na zahvaćenim stokovima. Vezano uz pogranične riblje stokove ili visoko migracijske riblje stokove, utvrđivanje resursa kojima je moguće pristupiti treba uzeti u obzir znanstvenu ocjenu koja je provedena na regionalnoj razini kao i mjere očuvanja i upravljanja koje su donijeli relevantni RFMO-ovi.
5.  
Ribarska plovila Unije ne smiju ribariti u vodama treće zemlje s kojom je na snazi sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu osim ako im je izdano odobrenje za ribolov u skladu s tim sporazumom.
6.  
Unija osigurava da sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu uključuju klauzulu o poštovanju demokratskih načela i ljudskih prava koja predstavlja ključan element takvih sporazuma.

Ti sporazumi, u najvećoj mogućoj mjeri, uključuju:

(a) 

klauzulu koja zabranjuje povoljnije uvjete drugim flotama koje ribare u tim vodama od onih omogućenih gospodarskim subjektima u Uniji, uključujući uvjete koji se odnose na očuvanje, razvoj i upravljanje resursima, financijske sporazume te naknade i prava u vezi s izdavanjem odobrenja za ribolov;

(b) 

klauzulu o isključivosti u vezi s pravilom predviđenim stavkom 5.

7.  
Moraju se uložiti napori na razini Unije radi nadzora aktivnosti ribarskih plovila Unije koja ribare u vodama Unije i u vodama koje ne pripadaju Uniji izvan okvira sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu.
8.  
Države članice osiguravaju da plovila Unije koja plove pod njihovom zastavom i djeluju izvan voda Unije mogu pružiti detaljnu i točnu dokumentaciju o svim aktivnostima ribolova i prerade.
9.  
Odobrenje za ribolov, iz stavka 5., dodjeljuje se plovilu koje je ispisano iz registra ribolovne flote Unije i koje je ponovno u njega upisano unutar 24 mjeseca, samo ako vlasnik tog plovila pruži nadležnim tijelima države članice pod čijom zastavom plovi sve podatke potrebne da se dokaže da je za vrijeme tog razdoblja plovilo djelovalo na način koji je u potpunosti u skladu sa standardima primjenjivima na plovila koja plove pod zastavom država članica Unije.

Ako se država pod čijom je zastavom plovilo za vrijeme dok nije bilo upisano u registar ribolovne flote Unije prizna pravom Unije kao država koja ne surađuje u pogledu borbe protiv, odvraćanju od i eliminiranju IUU ribolova, ili kao država koja dopušta neodrživo iskorištavanje živih morskih resursa, takvo odobrenje za ribolov se daje samo ako se utvrdi da su ribolovne operacije plovila prestale i da je vlasnik poduzeo hitne mjere da ispiše plovilo iz registra te države.

10.  
Komisija određuje neovisne ex-ante i ex-post procjene svakog protokola uz sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu i pravovremeno ih dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću prije nego što Vijeću podnese preporuku za odobrenje otvaranja pregovora o protokolu koji će slijediti. Sažetak tih procjena biti će dostupan javnosti.

Članak 32.

Financijska pomoć

1.  

Unija pruža financijsku pomoć trećim zemljama kroz sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu s ciljem:

(a) 

pokrivanja dijela troškova pristupa ribolovnim resursima u vodama treće zemlje; dio troška za pristup ribolovnim resursima koje trebaju platiti vlasnici plovila iz Unije procjenjuje se za svaki Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu ili protokol uz njega te je pošten, nediskriminirajući i razmjeran koristima osiguranim kroz uvjete pristupa;

(b) 

uspostave upravljačkog okvira, uključujući razvoj i održavanje potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija, promicanja procesa savjetovanja s interesnim skupinama, te sposobnost praćenja, kontrole i nadzora te ostalih elemenata za izgradnju kapaciteta koji se odnose na razvoj održive ribarstvene politike koju vodi treća zemlja. Takva financijska pomoć uvjetovana je postignućem posebnih rezultata te je komplementarna i u skladu s projektima i programima razvoja provedenih u dotičnoj trećoj zemlji.

2.  
U okviru svakog sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu, financijska pomoć za sektorsku podršku mora biti odvojena od plaćanja za pristup ribolovnim resursima. Unija zahtijeva posebne rezultate kao uvjet za plaćanja u okviru financijske pomoći, te pažljivo prati napredak.



GLAVA III.

Upravljanje stokovima od zajedničkog interesa

Članak 33.

Načela i ciljevi upravljanja stokovima od zajedničkog interesa za Uniju i treće zemlje i sporazumi o razmjeni i zajedničkom upravljanju

1.  
U slučajevima kada i treće zemlje iskorištavaju stokove od zajedničkog interesa, Unija surađuje s tim trećim zemljama s ciljem osiguravanja da se tim stokovima upravlja na održiv način sukladno s ovom Uredbom, posebno s ciljem utvrđenim u članku 2. stavku 2. Ako se ne postigne službeni dogovor, Unija će učiniti sve što je potrebno kako bi se postigao zajednički sporazum za izlov takvih stokova, s ciljem omogućavanja održivog upravljanja, posebno u vezi s ciljem iz članka 2. stavka 2., promičući ravnopravne uvjete za subjekte Unije.
2.  
Kako bi se osiguralo održivo iskorištavanje stokova koji se dijele s trećim zemljama te kako bi jamčila stabilnost ribolovne djelatnosti svojih flota, Unija nastoji, u skladu s UNCLOS-om, sklopiti bilateralne ili multilateralne sporazume s trećim zemljama, za zajedničko upravljanje stokovima, uključujući uspostavu, prema potrebi, odgovarajućeg pristupa vodama i resursima kao i uvjeta za takav pristup, usklađivanje mjera očuvanja i razmjenu ribolovnih mogućnosti.



DIO VII.

AKVAKULTURA

Članak 34.

Promicanje održive akvakulture

1.  

S ciljem promicanja održivosti i doprinosa sigurnosti hrane i opskrbe hranom, rastu i zaposlenosti, Komisija uspostavlja neobvezujuće strateške smjernice Unije o zajedničkim prioritetima i ciljevima za razvoj aktivnosti održivih aktivnosti akvakulture. Takve strateške smjernice uzimaju u obzir relativne početne pozicije i različite okolnosti diljem Unije te postavljaju temelj za višegodišnje nacionalne strateške planove, a njihov je cilj:

(a) 

poboljšati konkurentnost industrije akvakulture i podržati njezin razvoj i inovacije;

(b) 

smanjiti administrativno opterećenje i učiniti provedbu pravaUnije učinkovitijom i u skladu s potrebama dionika;

(c) 

poticati gospodarsku aktivnost;

(d) 

diverzifikacija i poboljšanje kvalitete života u obalnim i kopnenim područjima;

(e) 

integrirati aktivnosti akvakulture u pomorsko, obalno i kopneno prostorno planiranje.

2.  
Države članice do 30. lipnja 2014. izrađuju višegodišnji nacionalni strateški plan za razvoj aktivnosti akvakulture na njihovom državnom području.
3.  
Višegodišnji nacionalni strateški plan uključuje ciljeve države članice te mjere i potrebne rokove za postizanje tih ciljeva.
4.  

Višegodišnji nacionalni strateški planovi imaju posebno sljedeće ciljeve:

(a) 

administrativno pojednostavljenje, posebno vezano uz procjene i studije utjecaja, te dozvole;

(b) 

razumnu sigurnost za subjekte u akvakulturi u vezi s pristupom vodama i prostoru;

(c) 

indikatore za ekonomsku i socijalnu stabilnost te stabilnost okoliša;

(d) 

ocjenu ostalih mogućih prekograničnih učinaka, posebno na morske biološke resurse i morske ekosustave na susjedne države članice;

(e) 

stvaranje sinergijâ između nacionalnih istraživačkih programa i suradnje između industrije i znanstvene zajednice;

(f) 

promicanje konkurentne prednosti održive, visokokvalitetne hrane;

(g) 

promicanje praksi u akvakulturi i istraživanja s ciljem jačanja pozitivnih učinaka na okoliš i riblje resurse, te smanjivanja negativnih učinaka, uključujući smanjenje pritiska na riblje stokove koji se koriste za proizvodnju hrane za životinje i povećanje učinkovitosti resursa.

5.  
Države članice razmjenjuju informacije i najbolje prakse otvoreno koordinirajući nacionalne mjere sadržane u višegodišnjim nacionalnim strateškim planovima.
6.  
Komisija potiče razmjenu informacija i najboljih praksi među državama članicama i omogućava koordinaciju nacionalnih mjera predviđenih u višegodišnjem nacionalnom strateškom planu.



DIO VIII.

ZAJEDNIČKO UREĐENJE TRŽIŠTA

Članak 35.

Ciljevi

1.  

Uspostavlja se zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (zajedničko uređenje tržišta) s ciljem:

(a) 

doprinošenja postizanju ciljeva određenih u članku 2., a posebno održivom iskorištavanju živih morskih bioloških resursa;

(b) 

omogućavanja industriji ribarstva i akvakulture da primijeni ZRP na odgovarajućoj razini;

(c) 

jačanja konkurentnosti industrije ribarstva i akvakulture Unije, posebno proizvođača;

(d) 

poboljšavanja transparentnosti i stabilnosti tržišta, posebno vezano uz ekonomsko znanje i razumijevanje tržišta Unije za proizvode ribarstva i akvakulture duž opskrbnog lanca, osiguravanja da je raspodjela dodane vrijednosti duž lanca opskrbe sektora uravnoteženija, poboljšanja informiranja i osviještenosti potrošača putem obavijesti i označivanja kojim se pružaju sveobuhvatne informacije;

(e) 

doprinošenja uspostavi ravnopravnih uvjeta za sve proizvode na tržištu Unije promicanjem održivog iskorištavanja ribolovnih resursa;

(f) 

doprinošenja osiguravanju raznolike ponude proizvoda ribarstva i akvakulture potrošačima;

(g) 

pružanja provjerljivih i točnih podataka potrošačima o podrijetlu proizvoda i načinu na koji je proizveden, osobito obilježavanjem i označivanjem.

2.  
Zajedničko uređenje tržišta primjenjuje se na proizvode ribarstva i akvakulture navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 7 ), koji se stavljaju na tržište u Uniji.
3.  

Zajedničko uređenje tržišta posebno se sastoji od:

(a) 

organizacije industrije uključujući mjere za stabilizaciju tržišta;

(b) 

planova proizvodnje i trženja organizacija proizvođača u sektoru ribarstva i akvakulture;

(c) 

zajedničkih tržnih standarda;

(d) 

informiranja potrošača.



DIO IX.

KONTROLA I PROVEDBA

Članak 36.

Ciljevi

1.  
Osigurava se usklađenost s pravilima ZRP-a putem učinkovitog sustava kontrole ribarstva Unije, uključujući borbu protiv IUU ribolova.
2.  

Kontrola i provedba ZRP-a posebno se temelji na i uključuje sljedeće:

(a) 

globalni, integrirani i zajednički pristup;

(b) 

suradnju i koordinaciju između država članica, Komisije i Agencije;

(c) 

isplativost i proporcionalnost;

(d) 

korištenje učinkovitih tehnologija kontrole s ciljem dostupnosti i kvalitete podataka o ribarstvu;

(e) 

okvir Unije za kontrolu, inspekciju i provedbu;

(f) 

strategiju utemeljenu na riziku koja je usredotočena na sustavne i automatske usporedne provjere svih dostupnih, relevantnih podataka;

(g) 

razvoj kulture poštovanja pravila i suradnje među svim subjektima i ribarima.

Unija donosi prikladne mjere u odnosu na treće zemlje koje dopuštaju neodrživ ribolov.

3.  
Države članice donose prikladne mjere za osiguranje kontrole, inspekcije i provedbe aktivnosti koje se provode unutar područja primjene ZRP-a, uključujući uspostavu učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija.

▼C2

4.  
Odstupajući od stavka 1., Francuska je izuzeta do 31. prosinca 2021. od obveze uvođenja u svoj registar ribarskih plovila Unije onih plovila koja su kraća od 10 metara duljine preko svega i djeluju iz Mayottea.
5.  
Do 31. prosinca 2021. Francuska je dužna voditi privremeni registar ribarskih plovila koja su kraća od 10 metara duljine preko svega i djeluju iz Mayottea. Taj registar sadrži, barem ime, duljinu preko svega i identifikacijsku šifru svakog plovila. Plovila registrirana u privremenom registru smatraju se plovilima registriranim u Mayotteu.

▼B

Članak 37.

Stručna skupina za sukladnost

1.  
Komisija uspostavlja stručnu skupinu za sukladnost sa zadaćom procjenjivanja, olakšavanja i jačanja provedbe i sukladnosti s obvezama u okviru sustava kontrole ribarstva Unije.
2.  
Stručna skupina za sukladnost sastoji se od predstavnika Komisije i država članica. Na zahtjev Europskog parlamenta, Komisija može pozvati Europski parlament da pošalje stručnjake da sudjeluju na sastancima stručne skupine. Agencija može sudjelovati na sastancima stručne skupine za sukladnost kao promatrač.
3.  

Stručna skupina osobito:

(a) 

redovito raspravlja o pitanjima vezanima uz sukladnost i provedbu u okviru sustava kontrole ribarstva Unije i utvrđuje moguće poteškoće od zajedničkog interesa u provedbi pravila ZRP-a;

(b) 

oblikuje savjete u vezi s provedbom pravila ZRP-a, uključujući utvrđivanje prioriteta za financijsku pomoć Unije; i

(c) 

razmjenjuje informacije o aktivnostima kontrole i inspekcije, uključujući borbu protiv IUU ribolova.

4.  
Stručna skupina redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o aktivnostima vezanima uz sukladnost iz stavka 3.

Članak 38.

Pilot projekti za nove tehnologije kontrole i sustave upravljanja podacima

Komisija i države članice mogu provoditi pilot projekte za nove tehnologije i sustave upravljanja podacima.

Članak 39.

Doprinosi za troškove kontrole, inspekcije, provedbe i prikupljanja podataka

Države članice mogu zahtijevati od svojih subjekata da daju proporcionalni doprinos za operativne troškove primjene sustava kontrole ribarstva Unije i prikupljanja podataka.



DIO X.

FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Članak 40.

Ciljevi

Financijska pomoć Unije može se odobriti radi doprinosa postizanju ciljeva određenih u članku 2.

Članak 41.

Uvjeti za financijsku pomoć državama članicama

1.  
Podložno uvjetima koji će se odrediti u primjenjivim pravnim aktima Unije, financijska pomoć Unije državama članicama uvjetovana je poštovanjem pravila ZRP-a od strane država članica.
2.  
Ako države članice ne poštuju pravila ZRP-a, plaćanja mogu biti prekinuta ili suspendirana ili je moguće primijeniti mjeru financijske korekcije financijske pomoći Unije u okviru ZRP-a. Takve mjere su proporcionalne prirodi, težini, trajanju i ponavljanju nepoštovanja pravila.

Članak 42.

Uvjeti za financijsku pomoć subjektima

1.  
Podložno uvjetima koji će se odrediti u primjenjivim pravnim aktima Unije, financijska pomoć Unije subjektima uvjetovana je poštovanjem pravila ZRP-a od strane subjekata.
2.  
Podložno posebnim pravilima koje treba donijeti, teška kršenja pravila ZRP-a od strane subjekata rezultiraju privremenim ili stalnim zabranama pristupu financijskoj pomoći Unije i/ili primjeni smanjenja financijskih sredstava. Takve mjere, koje poduzima država članica, moraju biti odvraćajuće, učinkovite i proporcionalne prirodi, težini, trajanju i ponavljanju teških kršenja.
3.  
Države članice osiguravaju da se financijska pomoć Unije dodjeljuje jedino ako dotičnom subjektu nisu određene sankcije za teška kršenja u razdoblju od jedne godine prije datuma zahtjeva za financijsku pomoć Unije.



DIO XI.

SAVJETODAVNA VIJEĆA

Članak 43.

Uspostava savjetodavnih vijeća

1.  
Savjetodavna vijeća se uspostavljaju za svako od geografskih područja ili polja nadležnosti određenih u Prilogu III., kako bi se promicala uravnotežena zastupljenost svih dionika u skladu s člankom 45. stavkom 1. i kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva navedenih u članku 2.
2.  

U skladu s Prilogom III., posebno se uspostavljaju sljedeća nova savjetodavna vijeća:

(a) 

savjetodavno vijeće za najudaljenije regije, podijeljeno na tri odjela za svaki od sljedećih morskih bazena: Zapadni Atlantik, Istočni Atlantik i Indijski ocean;

(b) 

savjetodavno vijeće za akvakulturu;

(c) 

savjetodavno vijeće za tržišta;

(d) 

savjetodavno vijeće za Crno more.

3.  
Svako savjetodavno vijeće donosi svoj poslovnik.

Članak 44.

Zadaće savjetodavnih vijeća

1.  
U primjeni ove Uredbe Komisija se, kada je potrebno, savjetuje sa savjetodavnim vijećima.
2.  

Savjetodavna vijeća mogu:

(a) 

podnositi preporuke i prijedloge vezane uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i akvakulture Komisiji i dotičnoj državi članici i, posebno, preporuke o tome kako pojednostavniti pravila o upravljanju ribarstvom;

(b) 

obavješćivati Komisiju i države članice o problemima vezanim uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i, prema potrebi, akvakulture u svom geografskom području ili polju nadležnosti i predlagati rješenja za te probleme;

(c) 

doprinositi, u uskoj suradnji sa znanstvenicima, prikupljanju, dostavljanju i analizi podataka potrebnih za izradu mjera očuvanja.

Ako se radi o pitanju koje je od zajedničkog interesa za dva ili više savjetodavnih vijeća, oni su dužni usuglasiti svoja stajališta kako bi donijeli zajedničke preporuke o tom pitanju.

3.  
Sa savjetodavnim vijećima se savjetuje o zajedničkim preporukama u skladu s člankom 18. S njima se također mogu savjetovati Komisija i države članice o ostalim mjerama. Njihov savjet se uzima u obzir. Ta savjetovanja ne dovode u pitanje savjetovanje s STECF-om ili drugim znanstvenim tijelima. Mišljenja savjetodavnih vijeća mogu se dostaviti svim dotičnim državama članicama i Komisiji.
4.  
Komisija i, gdje je to potrebno, dotična država članica, u roku od dva mjeseca odgovara na sve zaprimljene preporuke, prijedloge ili informacije sukladno stavku 1. Ako se donesene konačne mjere razlikuju od mišljenja, preporuka i prijedloga savjetodavnih vijeća primljenih u skladu sa stavkom 1., Komisija ili država članica navodi detaljne razloge za razlikovanje.

Članak 45.

Sastav, funkcioniranje i financiranje savjetodavnih vijeća

1.  

Savjetodavna vijeća sastoje se od:

(a) 

organizacija koje predstavljaju subjekte ribarstva i, prema potrebi, akvakulture, te predstavnike prerađivačkog i tržišnog sektora;

(b) 

druge interesne skupine na koje utječe ZRP (primjerice, organizacije za zaštitu okoliša i skupine potrošača).

2.  
Svako savjetodavno vijeće sastoji se od opće skupštine i izvršnog odbora, uključujući, prema potrebi, tajništvo i radne skupine za rješavanje pitanja vezanih uz regionalnu suradnju u skladu s člankom 18., i donosi mjere potrebne za svoj rad.
3.  
Savjetodavna vijeća funkcioniraju i financiraju se kako je određeno u Prilogu III.
4.  
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 46. kojima se utvrđuju detaljna pravila o radu savjetodavnih vijeća.



DIO XII.

POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 46.

Izvršavanje ovlasti

1.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  
Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 11. stavka 2., članka 15. stavaka 2., 3., 6. i 7. te članka 45. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 29. prosinca 2013. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3.  
Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 11. stavka 2., članka 15. stavaka 2., 3., 6. i 7. te članka 45. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  
Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.  
Delegirani akt donesen na temelju članka 11. stavka 2., članka 15. stavaka 2., 3., 6. i 7. te članka 45. stavka 4.stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 47.

Odborski postupak

1.  
Komisiji pomaže Odbor za ribarstvo i akvakulturu. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  
Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje o nacrtu provedbenog akta koji se treba donijeti sukladno članku 23., Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.  
Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.



DIO XIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Stavljanje izvan snage i izmjene

1.  
Uredba (EZ) br. 2371/2002 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

2.  
Odluka 2004/585/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od stupanja na snagu pravila koja su donesena na temelju članka 45. stavka 4. ove Uredbe.
3.  
Članak 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1954/2003 ( 8 ) briše se.
4.  
Uredba Vijeća (EZ) br. 639/2004 ( 9 ) stavlja se izvan snage.
5.  

U članku 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, umeće se sljedeći stavak:

"3a.  
Odstupajući od stavaka 2. i 3., nikakav faktor množenja ne primjenjuje se na ulove koji podliježu obvezi iskrcavanja sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( *1 ), pod uvjetom da količina prelova u odnosu na dopušteni iskrcaj ne prelazi 10 %.

Članak 49.

Preispitivanje

Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o funkcioniranju ZRP-a do 31. prosinca 2022. godine.

Članak 50.

Godišnje izvješće

Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u postizanju maksimalno održivog prinosa i o stanju ribljih stokova, što je prije moguće nakon donošenja godišnje uredbe Vijeća kojom se određuju ribolovne mogućnosti raspoložive u vodama Unije i u određenim vodama koje ne pripadaju Uniji, za plovila Unije.

Članak 51.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

▼M5




PRILOG I.

PRISTUP OBALNIM VODAMA U SMISLU ČLANKA 5. STAVKA 2.

1.   Obalne vode Irske

(a)   PRISTUP ZA FRANCUSKU



Geografsko područje

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

1.  Erris Head sjeverozapadno Sybil Point zapadno

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Škamp

Neograničeno

2.  Mizen Head južno Stags južno

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Škamp

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

3.  Stags južno Cork južno

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Škamp

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

4.  Cork južno, Carnsore Point južno

Sve vrste

Neograničeno

5.  Carnsore Point južno, Haulbowline jugoistočno

Sve vrste, osim školjaka

Neograničeno

(b)   PRISTUP ZA NIZOZEMSKU



Geografsko područje

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Irske (6 do 12 milja)

 

 

1.  Stags južno Carnsore Point južno

Haringa

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

(c)   PRISTUP ZA NJEMAČKU



Geografsko područje

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

1.  Old Head of Kinsale južno Carnsore Point južno

Haringa

Neograničeno

2.  Cork južno Carnsore Point južno

Skuša

Neograničeno

(d)   PRISTUP ZA BELGIJU



Geografsko područje

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Irske (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

1.  Cork južno Carnsore Point južno

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

2.  Wicklow Head istočno Carlingford Lough jugoistočno

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

2.   Obalne vode Belgije



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

3 do 12 nautičkih milja

Nizozemska

Sve vrste

Neograničeno

 

Francuska

Haringa

Neograničeno

3.   Obalne vode Danske



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Sjevernog mora (danska/njemačka granica do Hanstholma) (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

 

 

Danska/njemačka granica do Blåvands Huka

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Škampi i kozice

Neograničeno

Nizozemska

Plosnatice

Neograničeno

Oble ribe

Neograničeno

Od Blåvands Huka do Bovbjerga

Belgija

Bakalar

Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja

Koljak

Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Nizozemska

Iverak zlatopjeg

Neograničeno

List

Neograničeno

Od Thyborøna do Hanstholma

Belgija

Pišmolj

Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja

Iverak zlatopjeg

Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja

 

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Ugljenar

Neograničeno

Koljak

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Nizozemska

Bakalar

Neograničeno

Iverak zlatopjeg

Neograničeno

List

Neograničeno

Skagerrak

(od Hanstholma do Skagena) (4 do 12 nautičkih milja)

Belgija

Iverak zlatopjeg

Neograničeno samo od 1. lipnja do 31. srpnja

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Ugljenar

Neograničeno

Koljak

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Nizozemska

Bakalar

Neograničeno

Iverak zlatopjeg

Neograničeno

List

Neograničeno

Kattegat (3 do 12 milja)

Njemačka

Bakalar

Neograničeno

Plosnatice

Neograničeno

Škamp

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Sjeverno od Zeelanda do paralele zemljopisne širine koja prolazi kroz svjetionik Forsnæs

Njemačka

Papalina

Neograničeno

Baltičko more (uključujući Belts, Sound, Bornholm) (3 do 12 nautičkih milja)

Njemačka

Plosnatice

Neograničeno

Bakalar

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Jegulja

Neograničeno

Losos

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

Skagerrak (4 do 12 milja)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

Kattegat (3 do 12 milja) (1)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

Baltičko more (3 do 12 milja)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

(1)   

Mjereno od obale.

4.   Obalne vode Njemačke



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Obala Sjevernog mora (3 do 12 nautičkih milja) sve obale

Danska

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Hujice

Neograničeno

Nizozemska

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Škampe i kozice

Neograničeno

Danska/njemačka granica do sjeverne točke Amruma na 54°43′N

Danska

Škampe i kozice

Neograničeno

Baltička obala (3 do 12 milja)

Danska

Bakalar

Neograničeno

Iverak zlatopjeg

Neograničeno

Haringa

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Jegulja

Neograničeno

Pišmolj

Neograničeno

Skuša

Neograničeno

5.   Obalne vode Francuske i prekomorskih departmana



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Sjeveroistočna Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

Belgijska/francuska granica do istoka departmana Manche (ušće Vire-Grandcamp les Bains 49° 23′ 30″ N-1° 02′ WNNE)

Belgija

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Kapice

Neograničeno

Nizozemska

Sve vrste

Neograničeno

Od Dunkerquea (2° 20′ E) do rta Cap d’Antifer (0° 10′ E)

Njemačka

Haringa

Neograničeno samo od 1. listopada do 31. prosinca

Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

Španjolska/francuska granica do 46° 08′ N

Španjolska

Inćuni

Usmjeren ribolov, neograničeno samo od 1. ožujka do 30. lipnja

Ribolov živim mamcem samo od 1. srpnja do 31. listopada

Srdele

Neograničeno samo od 1. siječnja do 28. veljače i od 1. srpnja do 31. prosinca

 

 

 

Osim toga, aktivnosti vezane uz navedene vrste moraju se provoditi u u skladu s aktivnostima koje su se provodile tijekom 1984. i u granicama tih aktivnosti.

Obala Sredozemlja (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

Španjolska granica Cap Leucate

Španjolska

Sve vrste

Neograničeno

6.   Obalne vode Španjolske



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Atlantska obala (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

Francuska/španjolska granica do svjetionika Cap Mayor (3° 47′ W)

Francuska

Pelagijske vrste

Neograničeno u skladu s aktivnostima koje su se provodile tijekom 1984. godine i u granicama tih aktivnosti.

Obala Sredozemlja (6 do 12 nautičkih milja)

 

 

 

Francuska granica/Cap Creus

Francuska

Sve vrste

Neograničeno

7.   Obalne vode Hrvatske () 



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Hrvatske koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)

Slovenija

Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune

100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama

(1)   

Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009.

8.   Obalne vode Nizozemske



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

(3 do 12 nautičkih milja) cjelokupna obala

Belgija

Sve vrste

Neograničeno

Danska

Pridnene (demerzalne) vrste

Neograničeno

Papalina

Neograničeno

Hujice

Neograničeno

Šarun

Neograničeno

Njemačka

Bakalar

Neograničeno

Škampe i kozice

Neograničeno

(6 do 12 nautičkih milja) cjelokupna obala

Francuska

Sve vrste

Neograničeno

9.   Obalne vode Slovenije () 



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

12 milja ograničeno na morski prostor pod suverenošću Slovenije koji se nalazi sjeverno od 45 stupnjeva i 10 minuta paralele sjeverne zemljopisne širine uz zapadnu obalu Istre, od vanjskog ruba teritorijalnog mora Hrvatske, gdje ta paralela dodiruje kopno zapadne obale Istre (Grgatov rt Funtana)

Hrvatska

Pridnene i male pelagične vrste uključujući srdele i inćune

100 tona za najviše 25 ribarskih plovila, što uključuje 5 ribarskih plovila opremljenih povlačnim mrežama koćama

(1)   

Gore navedeni režim primjenjuje se od potpune provedbe arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske, potpisanog u Stockholmu 4. studenoga 2009.

10.   Obalne vode Finske



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Baltičko more (4 do 12 milja) (1)

Švedska

Sve vrste

Neograničeno

(1)   

3 do 12 milja oko otoka Bogskär.

11.   Obalne vode Švedske



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Skagerrak (4 do 12 nautičkih milja)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Kattegat (3 do 12 milja) (1)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Baltičko more (4 do 12 milja)

Danska

Sve vrste

Neograničeno

Finska

Sve vrste

Neograničeno

(1)   

Mjereno od obale.

12.   Obalne vode Grčke



Geografsko područje

Država članica

Vrste

Važnost ili posebna obilježja

Jonsko more 6 do 12 nautičkih milja u grčkim teritorijalnim vodama

Italija

Glavonošci

Rakovi

Pridnene (demerzalne) vrste

Velike pelagične vrste

Najviše 68 plovila

Jug-jugoistok od otoka Krete (istočno od 26° 00′ 00″ E) 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u

Jug-jugoistok od otoka Koufonisi 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u

Jug-jugozapad od otoka Kasos 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u

Jug-jugoistok od otoka Karpathos 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u

Jug-jugozapad od otoka Rodos (zapadno od 27°59′02,00″ E) 6 do 12 nautičkih milja u grčkom IGP-u

▼B




PRILOG II.

GORNJE GRANICE RIBOLOVNOG KAPACITETA



Gornje granice kapaciteta

Država članica

GT

kW

Belgija

18 962

51 586

Bugarska

7 250

62 708

Hrvatska

53 452

426 064

Danska

88 762

313 333

Njemačka

71 117

167 078

Estonija

21 677

52 566

Irska

77 568

210 083

Grčka

84 123

469 061

Španjolska (uključujući najudaljenije regije)

423 550

964 826

Francuska (uključujući najudaljenije regije)

214 282

1 166 328

Italija

173 506

1 070 028

Cipar

11 021

47 803

Latvija

46 418

58 496

Litva

73 489

73 516

Malta

14 965

95 776

Nizozemska

166 859

350 736

Poljska

38 270

90 650

Portugal (uključujući najudaljenije regije)

114 549

386 539

Rumunjska

1 908

6 356

Slovenija

675

8 867

Finska

18 066

181 717

Švedska

43 386

210 829

Ujedinjena Kraljevina

231 106

909 141



Gornje granice kapaciteta

Najudaljenije regije Unije

GT

kW

Španjolska

Kanarski otoci: L (1) < 12 m. vode Unije

2 617

20 863

Kanarski otoci: L > 12 m. Vode Unije

3 059

10 364

Kanarski otoci: L > 12 m. Međunarodne vode i vode trećih zemalja

28 823

45 593

Francuska

Otok Reunion: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m

1 050

19 320

Otok Reunion: Pelagijske vrste. L < 12 m

10 002

31 465

Francuska Gvajana: Pridnene i pelagijske vrste. Dužina < 12 m

903

11 644

Francuska Gvajana: Plovila za ribolov kozica

7 560

19 726

Francuska Gvajana: Pelagijske vrste. Plovila za ribolov na otvorenom moru.

3 500

5 000

Martinik: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m

5 409

142 116

Martinik: Pelagijske vrste. L < 12 m

1 046

3 294

Gvadalupa: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m

6 188

162 590

Gvadalupa: Pelagijske vrste. L < 12 m

500

1 750

▼M1

Mayotte, Plovila s okružujućim mrežama plivaricama

13 916  (*1)

24 000  (*1)

Mayotte,

Mehanička plovila s parangalom < 23 m

2 500  (*1)

8 500  (*1)

Mayotte,

Pridnene i pelagijske vrste. Plovila < 10 m

p.m. (*2)

p.m. (*2)

▼B

Portugal

Madeira: Pridnene vrste. L < 12 m

604

3 969

Madeira: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m

4 114

12 734

Madeira: Pelagijske vrste. Mreža potegača. L > 12 m

181

777

Azori: Pridnene vrste. L < 12 m

2 617

29 870

Azori: Pridnene i pelagijske vrste. L < 12 m

12 979

25 721

(1)   

„L” znači cjelokupna dužina plovila.

►M1  (*1)   

U skladu s planom razvoja predstavljenom Komisiji za tune u Indijskom oceanu (IOTC) 7. siječnja 2011.

(*2)   

Gornje granice bit će navedene u ovoj tablici kada budu pripremljene, a najkasnije do 31. prosinca 2025.

 ◄




PRILOG III.

SAVJETODAVNA VIJEĆA

1.    Naziv i područje nadležnosti savjetodavnih vijeća



Naziv

Područja nadležnosti

Baltičko more

ICES zone IIIb., IIIc. i IIId.

Crno more

Geografsko podpodručje GFCM kako je definirano rezolucijom GFCM/33/2009/2

Sredozemno more

Pomorske vode Sredozemlja istočno od linije 5°36′ zapadno

Sjeverno more

ICES zone IV. i IIIa.

Sjeverozapadne vode

ICES zone V. (isključujući Va. i samo vode Unije Vb.), VI. i VII.

Jugozapadne vode

ICES zone VIII., IX. i X. (vode oko Azora) i zone CECAF-a 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0. (vode oko Madeire i Kanarskih otoka)

Najudaljenije regije

Vode Unije oko najudaljenijih regija iz članka 349. stavka 1. Ugovora podijeljene na tri morska bazena: Zapadni Atlantik, Istočni Atlantik i Indijski ocean;

Pelagijski stokovi (plavi pišmolj, skuša, šarun, haringa, porodica ribe Antigonia Capros)

Sva geografska područja osim Baltičkog mora i Sredozemnog mora

Flota za ribolov na otvorenom moru / na velikim udaljenostima

Vode koje ne pripadaju Uniji

Akvakultura

Akvakultura kako je definirano u članku 4.

Tržišta

Sva područja tržišta

2.    Funkcioniranje i financiranje savjetodavnih vijeća

(a) Na općoj skupštini i izvršnom odboru, 60 % mjesta dodjeljuje se predstavnicima ribara, a u savjetodavnom vijeću za akvakulturu predstavnicima subjekata ribarstva, i predstavnicima prerađivačkog i tržišnog sektora, a 40 % predstavnicima ostalih interesnih skupina koje su zahvaćene ZRP-om, primjerice organizacija za zaštitu okoliša i skupina potrošača.

(b) Osim za savjetodavno vijeće za akvakulturu i savjetodavno vijeće za tržišta, barem je jedan predstavnik ribolovnog podsektora iz svake dotične države članice član izvršnog odbora.

(c) Članovi izvršnog odbora, kada je to moguće, donose preporuke konsenzusom. Ako nije moguće postići konsenzus, različita mišljenja koja su izrazili članovi navode se u preporukama koje donosi većina prisutnih članova s pravom glasa.

(d) Svako savjetodavno vijeće konsenzusom imenuje predsjedatelja. Predsjedatelj djeluje nepristrano.

(e) Svako savjetodavno vijeće donosi mjere potrebne da se osigura transparentnost i poštivanje svakog izraženog mišljenja.

(f) Preporuke koje je donio izvršni odbor se odmah stavljaju na raspolaganje općoj skupštini, Komisiji, dotičnim državama članicama i, na zahtjev, svakom građaninu.

(g) Sastanci opće skupštine otvoreni su za javnost. Sastanci izvršnog odbora otvoreni su za javnost, osim u iznimnim slučajevima kada većina izvršnog odbora odluči drugačije.

(h) Europske i nacionalne organizacije koje predstavljaju ribarstveni sektor, kao i ostale interesne skupine mogu predlagati članove dotičnim državama članicama. Te države članice postižu dogovor oko članova opće skupštine.

(i) Predstavnicima nacionalnih i regionalnih administracija koji imaju ribolovne interese na dotičnom području i istraživačima iz znanstvenih instituta i instituta za istraživanje ribarstva država članica te iz međunarodnih znanstvenih institucija koje savjetuju Komisiju dopušteno je da kao promatrači sudjeluju na sastancima savjetodavnog vijeća. Svaki kvalificirani znanstvenik može također biti pozvan.

(j) Predstavnici Europskog parlamenta i Komisije mogu sudjelovati kao aktivni promatrači na sastancima savjetodavnog vijeća.

(k) Predstavnici ribarstvenog sektora i ostalih interesnih skupina iz trećih zemalja, uključujući predstavnike iz RFMO-ova koji imaju ribolovni interes u području ili ribarstvu koje obuhvaća savjetodavno vijeće, mogu biti pozvani sudjelovati u savjetodavnom vijeću kao aktivni promatrači kada se raspravljaju pitanja koja na njih utječu.

(l) Savjetodavna vijeća mogu se prijaviti za primanje financijske pomoći Unije kao tijela koja rade na postizanju cilja od općeg europskog interesa.

(m) Komisija potpisuje sporazum o bespovratnim sredstvima sa svakim savjetodavnim vijećem s ciljem pružanja financijske potpore vijeću u operativnim troškovima, uključujući troškove pismenog i usmenog prevođenja.

(n) Komisija može izvršiti sve provjere koje smatra potrebnima kako bi se osigurala usklađenost sa zadaćama dodijeljenim savjetodavnim vijećima.

(o) Svako savjetodavno vijeće jednom godišnje podnosi svoj proračun i izvješće o svojim aktivnostima Komisiji i dotičnim državama članicama.

(p) Komisija ili Revizorski sud mogu, u svakom trenutku, zatražiti da reviziju provede ili vanjsko tijelo koje Komisija ili Revizorski sud odabere ili da reviziju provedu sami odjeli Komisije ili Revizorskog suda.

(q) Svako savjetodavno vijeće imenuje službenog revizora za razdoblje tijekom kojeg prima sredstva Unije.



( 1 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

( 2 ) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2930/86 od 22. rujna 1986. o određivanju karakteristika ribarskih plovila (SL L 274, 25.9.1986., str. 1.).

( 3 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

( 4 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, izmjeni uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).

( 5 ) ICES (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) zone su zone kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).

( 6 ) CECAF (istočni središnji Atlantik ili glavna ribolovna zona FAO-a 34) zone su zone kako su definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).

( 7 ) Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, te o izmjeni Uredaba Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (Vidi stranicu 1 ovog Službenog lista).

( 8 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 od 4. studenoga 2003. o upravljanju ribolovnim naporom koji se odnosi na određena ribolovna područja i resurse Zajednice i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2847/93 i stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 685/95 i (EZ) br. 2027/95 (SL L 289, 7.11.2003., str. 1.).

( 9 ) Uredba Vijeća (EZ) br. 639/2004 od 30. ožujka 2004. o upravljanju ribarskim flotama registriranim u najudaljenijim regijama Zajednice (SL L 102, 7.4.2004., str. 9.).

( *1 ) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Zajedničkoj ribarstvenoj politici te o izmjeni Uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EC (SL L 354, 28.12.2013, str. 23)".

Top