This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02000L0059-20151209
Directive 2000/59/EC of the European Parliament and of the Council of 27 November 2000 on port reception facilities for ship-generated waste and cargo residues
Consolidated text: Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta
Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta
No longer in force
2000L0059 — HR — 09.12.2015 — 004.001
Ovaj je dokument samo dokumentacijska pomoć za čiji sadržaj institucije ne preuzimaju odgovornost
|
DIREKTIVA 2000/59/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta ( L 332 28.12.2000, 81) |
|
|
|
|||
|
br. |
stranica |
datum |
||
|
DIREKTIVA 2002/84/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA Tekst značajan za EGP od 5. studenoga 2002. |
L 324 |
53 |
29.11.2002 |
|
|
DIREKTIVA KOMISIJE 2007/71/EZ Tekst značajan za EGP od 13. prosinca 2007. |
L 329 |
33 |
14.12.2007 |
|
|
UREDBA (EZ) br. 1137/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. listopada 2008. |
L 311 |
1 |
21.11.2008 |
|
|
DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2015/2087 Tekst značajan za EGP оd 18. studenoga 2015. |
L 302 |
99 |
19.11.2015 |
|
DIREKTIVA 2000/59/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 27. studenoga 2000.
o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 80. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije ( 1 ),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora ( 2 ),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija ( 3 ),
u skladu s postupkom utvrđenim člankom 251. Ugovora ( 4 ) te u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 18. srpnja 2000.,
budući da:|
(1) |
Politika Zajednice vezana za okoliš teži visokoj razini zaštite. Ona se temelji na načelu opreznosti i načelima da je onečišćivač dužan platiti te da je potrebno poduzeti preventivne radnje. |
|
(2) |
Jedan važan segment akcije Zajednice u pomorskom prijevozu odnosi se na smanjenje onečišćenja mora. To se može postići djelovanjem u skladu s međunarodnim konvencijama, pravilnicima i odlukama, a da se istodobno zadrži sloboda plovidbe kako je to predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora i sloboda pružanja usluga kako je to predviđeno pravom Zajednice. |
|
(3) |
Zajednica je zabrinuta zbog onečišćenja mora i obala država članica koje je uzrokovano ispuštanjem brodskog otpada i ostataka tereta, a posebno za primjenu Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova iz 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. (Marpol 73/78), kojom se uređuje koji se brodski otpad smije ispustiti u morski okoliš i kojom se zahtijeva da države članice osiguraju odgovarajuće uređaje za prihvat otpada u lukama. Sve države članice ratificirale su Marpol 73/78. |
|
(4) |
Zaštita morskog okoliša može se unaprijediti tako da se smanji ispuštanje brodskog otpada i ostataka tereta u more. To se može postići tako, da se poboljša dostupnost i upotreba uređaja za prihvat otpada te da se unaprijedi režim prisilne provedbe. U svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 1993. o zajedničkoj politici o sigurnim morima ( 5 ), Vijeće je kao jedan od prioriteta postavilo razvoj dostupnosti i upotrebe uređaja za prihvat unutar Zajednice. |
|
(5) |
Direktivom Vijeća 95/21/EZ od 19. lipnja 1995. o jačanju međunarodnih standarda o sigurnosti broda, sprečavanju onečišćenja i životnim i radnim uvjetima na brodovima (nadzor države luke) koji koriste luke Zajednice i plove u vodama koje su u nadležnosti država članica ( 6 ), predviđa se da brodovi koji predstavljaju neprihvatljivu prijetnju za morski okoliš mogu dobiti zabranu plovidbe. |
|
(6) |
Onečišćenje mora, po svojoj prirodi, ima prekogranične posljedice. U svjetlu načela supsidijarnosti, djelovanje na razini Zajednice najučinkovitiji je način da se osiguraju zajednički standardi zaštite okoliša za brodove i luke širom Zajednice. |
|
(7) |
U svjetlu načela proporcionalnosti, Direktiva je odgovarajući pravni instrument, s obzirom da ona pruža okvir državama članicama za ujednačenu i obveznu primjenu ekoloških standarda, pri čemu svakoj državi članici ostavlja pravo odlučivanja o tome koje sredstvo za primjenu najbolje odgovara njezinom unutarnjem sustavu. |
|
(8) |
Potrebno je osigurati usklađenost s postojećim regionalnim sporazumima, kao što je Konvencija 1947/1992 o zaštiti morskog okoliša na području Baltičkog mora. |
|
(9) |
U interesu unapređenja sprečavanja onečišćenja i izbjegavanja narušavanja tržišnog natjecanja, ekološki zahtjevi moraju se primjenjivati na sve brodove, neovisno o zastavi koju viju, a jednako tako u svim lukama Zajednice potrebno je osigurati odgovarajuće uređaje za prihvat otpada. |
|
(10) |
Odgovarajući lučki uređaji za prihvat moraju udovoljiti potrebama korisnika, od najvećih trgovačkih brodova do najmanjih brodica za razonodu, kao i zahtjevima okoliša, a da pritom ne prouzroče neprimjereno kašnjenje brodovima koji ih koriste. Obveza osiguranja dostupnosti odgovarajućih lučkih uređaja za prihvat ostavlja državama članicama visok stupanj slobode da organiziraju prihvat otpada na način koji to njima najbolje odgovara te im, između ostalog, omogućuje da postave fiksna postrojenja za prihvat ili da imenuju pružatelje usluga koji će, u slučaju potrebe, u lukama postaviti mobilne jedinice za prihvat. Ta obveza također podrazumijeva obvezu pružanja svih usluga i/ili drugih pratećih rješenja potrebnih za odgovarajuću i primjerenu uporabu tih objekata. |
|
(11) |
Prikladnost tih uređaja može se unaprijediti ažurnim planovima za prihvat i rukovanje otpadom koji su doneseni u dogovoru s odgovarajućim stranama. |
|
(12) |
Učinkovitost lučkih uređaja za prihvat otpada može se unaprijediti tako da se od brodova zatraži da daju obavijest o svojim potrebama za uporabom uređaja za prihvat otpada. Takva bi obavijest također pružila podatke o učinkovito planiranom upravljanju otpadom. Rukovanje otpadom s ribarskih brodova i plovila za razonodu koji smiju prevoziti najviše 12 putnika moglo bi se vršiti bez prethodne obavijesti. |
|
(13) |
Ispuštanje brodskog otpada u more može se smanjiti tako da se od svih brodova zatraži da svoj otpad iskrcaju u lučke objekte za prihvat otpada prije no što napuste luku. U svrhu usklađivanja interesa za nesmetanim odvijanjem pomorskog prijevoza sa zahtjevima za zaštitom okoliša, potrebno je predvidjeti izuzeće od tog zahtjeva uzimajući u obzir dostatnost namijenjenog skladišnog prostora na brodu, mogućnost iskrcaja u nekoj drugoj luci, a da se ne riskira ispuštanje otpada u more, te posebne zahtjeve za iskrcaj koji su doneseni u skladu s međunarodnim pravom. |
|
(14) |
S obzirom na načelo „onečišćivač plaća”, troškove lučkih uređaja za prihvat otpada, uključujući obradu i zbrinjavanje brodskog otpada, morali bi snositi brodovi. U interesu zaštite okoliša, sustav naknada morao bi biti poticajan za brodare, tako da se oni radije odluče da brodski otpad iskrcaju u lukama, a ne da ga ispuste u more. To se može pojednostaviti tako da se propiše da su svi brodovi dužni sudjelovati u troškovima za prihvat i rukovanje brodskim otpadom kako bi se smanjili ekonomski poticaji ispuštanja otpada u more. S obzirom na načelo supsidijarnosti, države bi članice, u skladu sa svojim nacionalnim pravom i tekućom praksom, trebale zadržati pravo odlučivanja hoće li i u kojoj mjeri naknade koje se odnose na količine koje su stvarno isporučene od strane brodova biti uključene u sustav pokrivanja troškova vezano za upotrebu uređaja za prihvat otpada. Naknade za upotrebu tih objekata moraju biti pravedne, nediskriminirajuće i transparentne. |
|
(15) |
Brodovi koji stvaraju manje otpada moraju imati povoljniji tretman u sustavu pokrivanja troškova. Zajednički kriteriji olakšali bi identifikaciju takvih brodova. |
|
(16) |
Kako bi se izbjeglo neprimjereno opterećivanje uključenih strana, brodovi koji prometuju u linijskom prometu, s učestalim i redovitim pristajanjem u lukama, mogu se izuzeti od izvršenja određenih obveza koje proizlaze iz ove Direktive kada ima dovoljno dokaza da postoje mehanizmi osiguranja isporuke otpada i plaćanja pristojbi. |
|
(17) |
Ostatke tereta treba isporučiti u lučke objekte za prihvat otpada u skladu s odredbama Marpol 73/78. Prema Marpol-u 73/78 ostaci tereta trebaju se isporučiti lučkim objektima za prihvat otpada u opsegu koji je potreban da se udovolji zahtjevima za čišćenje tankova. Naknadu za takvu isporuku dužan je platiti korisnik uređaja za prihvat a koji se obično navodi u ugovornom dokumentu koji je zaključen između zainteresiranih strana ili u nekoj drugoj lokalnoj nagodbi. |
|
(18) |
Potrebno je poduzeti ciljane preglede kako bi se provjerila usklađenost s ovom Direktivom. Broj takvih pregleda, kao i predviđene kazne, morali bi biti dostatni da se pomoću njih osigura odvraćanje od neusklađenosti s ovom Direktivom. Radi učinkovitosti i financijske isplativosti, takvi se pregledi mogu poduzimati u okviru Direktive 95/21/EZ, kad je to primjenjivo. |
|
(19) |
Države članice moraju osigurati primjereni pravni okvir za odgovarajuće funkcioniranje lučkih uređaja za prihvat otpada. Prema Marpol-u 73/78, navode o neodgovarajućim lučkim objektima za prihvat otpada potrebno je dostaviti Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Isti podaci mogu se istodobno dostaviti Komisiji radi informiranja. |
|
(20) |
Informacijski sustav za identifikaciju brodova-onečišćivača ili brodova-potencijalnih onečišćivača olakšao bi provedbu ove Direktive i bio bi koristan u ocjeni njezine provedbe. Informacijski sustav SIRENAC, utemeljen prema Pariškom memorandumu o razumijevanju vezano uz nadzor države luke, pruža velik broj dodatnih podataka potrebnih u tu svrhu. |
|
(21) |
Za učinkovitu provedbu ove Direktive, Komisiji pomaže odbor koji je sastavljen od predstavnika država članica. S obzirom da mjere koje su potrebne za provedbu ove Direktive predstavljaju mjere općeg opsega u smislu članka 2. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 7 ), te mjere treba usvojiti u skladu s regulatornim postupkom iz članka 5. te Odluke. |
|
(22) |
Određene odredbe ove Direktive mogu se, bez da se proširi njezin opseg, izmijeniti u skladu s tim postupkom, kako bi se uzele u obzir mjere Zajednice ili IMO-a koje će stupiti na snagu u budućnosti te da se na taj način zajamči njihova usklađena primjena, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Svrha
Svrha je ove Direktive smanjenje ispuštanja brodskog otpada i ostataka tereta u more, naročito ilegalnog ispuštanja s brodova koji se koriste lukama Zajednice, tako da se poboljša dostupnost i upotreba lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta te da se time unaprijedi zaštita morskog okoliša.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
(a) „brod” znači pomorsko plovilo bilo koje vrste namijenjeno plovidbi morem i uključuje hidrokrilna plovila, plovila na zračnom jastuku, uranjajuće te plutajuće objekte;
(b) „Marpol 73/78” znači Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova, 1973., kako je izmijenjena Protokolom iz 1978., u obliku ►M1 u svojoj ažuriranoj verziji ◄ ;
(c) „otpad koji stvaraju brodovi” znači sav otpad, uključujući otpadne vode, ostatke koji se ne odnose na teret, a koje brod stvara u toku svoje eksploatacije i koji ulaze u opseg priloga I., IV. i V. Marpol-u 73/78 te otpad u vezi s teretom prema definiciji iz smjernica za provedbu Priloga V. Marpol-u 73/78;
(d) „ostaci tereta” znači ostaci bilo kojeg tereta na brodu, u skladištima tereta ili tankovima, koji ostanu nakon iskrcajnih postupaka i operacija čišćenja, a uključuju višak i prosuti teret tijekom ukrcajnih/iskrcajnih operacija;
(e) „lučki uređaji za prihvat” znači bilo koje postrojenje, bez obzira je li fiksno, plutajuće ili prijenosno i koje je u stanju prihvatiti otpad koji stvaraju brodovi ili ostatke tereta;
(f) „ribarski brod” znači bilo koji brod opremljen ili korišten u komercijalne svrhe za ulov ribe ili drugih živih organizama iz mora;
(g) „plovilo za razonodu” znači brod bilo koje vrste, neovisno o pogonu, namijenjen sportu i razonodi;
(h) „luka” znači mjesto ili geografsko područje na kojemu su izvršeni radovi i ugrađena oprema koji omogućavaju, u prvom redu, prihvat brodova, uključujući ribarske brodove i plovila za razonodu.
Ne dovodeći u pitanje definicije iz točaka (c) i (d), „otpad koji stvaraju brodovi” i „ostaci tereta” smatraju se otpadom u smislu članka 1. točke (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu ( 8 ).
Članak 3.
Područje primjene
Ova se Direktiva primjenjuje na:
(a) sve brodove, uključujući ribarske brodove i plovila za razonodu, neovisno od zastave koju viju, koji pristaju u luci države članice ili plove unutar luke države članice, uz iznimku bilo kojeg vojnog broda, pomorske pomoćne opreme ili druge vrste broda u vlasništvu ili pod upravljanjem države, a koji se trenutačno koriste u vladine, nekomercijalne svrhe;
(b) sve luke država članica koje posjećuju brodovi koji su obuhvaćeni točkom (a).
Države članice poduzimaju potrebne mjere pomoću kojih osiguravaju da brodovi koji su izuzeti iz područja primjene ove Direktive u skladu s točkom (a) prethodnog stavka isporučuju svoj brodski otpad i ostatke tereta na način koji je u skladu s odredbama ove Direktive, u onoj mjeri u kojoj je to primjereno i provedivo.
Članak 4.
Lučki uređaji za prihvat otpada
1. Države članice osiguravaju dostupnost lučkih uređaja za prihvat otpada koji odgovaraju potrebama brodova koji obično koriste te luke tako da ne uzrokuju neprimjereno kašnjenje brodova.
2. Da bi se postigla primjerenost, uređaji za prihvat otpada moraju biti u stanju primiti vrste i količine brodskog otpada i ostatke tereta s brodova koji uobičajeno koriste tu luku, uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju u tu luku te izuzeća iz članka 9.
3. Države članice utvrđuju postupke, u skladu s onima koji su usuglašeni s Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), vezano uz izvješćivanje dotične države luke o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat otpada.
Članak 5.
Planovi za prihvat i rukovanje otpadom
1. Za svaku luku potrebno je izraditi odgovarajući plan za prihvat i rukovanje otpadom te ga provoditi, nakon savjetovanja s odgovarajućim stranama, naročito s korisnicima luka ili njihovim predstavnicima, uzimajući u obzir zahtjeve iz članaka 4., 6., 7., 10. i 12. Detaljni zahtjevi za izradu takvih planova utvrđeni su u Prilogu I.
2. Planovi prihvata i rukovanja otpadom iz stavka 1. mogu se, kad je to potrebno radi učinkovitosti, izraditi imajući u vidu regionalni kontekst i uz odgovarajući angažman svake luke, pod uvjetom da su potreba i dostupnost uređaja za prihvat specificirani za svaku luku zasebno.
3. Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata i rukovanja otpadom, prate njegovu provedbu i osiguravaju njegovo ponovno odobrenje najmanje svake tri godine te kad god nastupi značajnija promjena u radu i funkcioniranju luke.
Članak 6.
Obavijest
1. Zapovjednik broda, izuzev ribarskih brodova ili plovila za razonodu koji su ovlašteni za prijevoz do 12 putnika, koji polazi u jednu od luka smještenih u Zajednici, vjerno i precizno ispunjava obrazac iz Priloga II. i o podacima sadržanima u njemu obavješćuje vlasti ili nadležno tijelo koji su u tu svrhu određeni od strane države članice u kojoj se luka nalazi:
(a) najmanje 24 sata prije dolaska, ako je luka pristajanja poznata; ili
(b) čim luka pristajanja bude poznata, ako je taj podatak dostupan manje od 24 sata prije dolaska; ili
(c) najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke, ako putovanje traje kraće od 24 sata.
Države članice mogu odlučiti da se o tim podacima obavijesti operater lučkog uređaja za prihvat otpada, koji će ih proslijediti nadležnom tijelu.
2. Podaci iz stavka 1. se čuvaju na brodu najmanje do sljedeće luke pristajanja te se moraju predočiti nadležnim tijelima države članice na njihov zahtjev.
Članak 7.
Isporuka brodskog otpada
1. Zapovjednik broda koji pristaje u luci Zajednice prije nego što napusti luku isporučuje sav otpad koji je stvorio brod u lučki uređaj za prihvat otpada.
2. Neovisno o stavku 1., brod može nastaviti svoje putovanje u sljedeću luku pristajanja bez da isporuči otpad koji je stvorio, ako iz podataka koji su dani u skladu s člankom 6. i Prilogom II. proizlazi da brod posjeduje dostatan kapacitet za skladištenje svog otpada koji se akumulirao ili će biti akumuliran u toku predviđenog putovanja broda do luke isporuke.
Ako postoje valjani razlozi za vjerovanje da u planiranoj luci isporuke nisu dostupni odgovarajući uređaji, ili ako ta luka nije poznata, te stoga postoji rizik da se otpad ispusti u more, država članica poduzima sve potrebne mjere da spriječi onečišćenje mora, ako je potrebno tako da od broda zatraži da isporuči svoj otpad prije odlaska iz luke.
3. Stavak 2. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve u vezi s isporukom brodskog otpada koji su usvojeni u skladu s međunarodnim pravom.
Članak 8.
Naknade za brodski otpad
1. Države članice osiguravaju da se troškovi lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada, uključujući njegovu obradu i zbrinjavanje, pokriju naknadama od brodova.
2. Sustavom pokrivanja troškova za korištenje lučkih uređaja za prihvat otpada ne daje se poticaj da brod ispusti svoj otpad u more. U tu svrhu primjenjuju se sljedeća načela za brodove, izuzev ribarskih brodova i plovila za razonodu koji su ovlašteni za prijevoz najviše 12 putnika:
(a) svi brodovi koji pristaju u luku države članice moraju znatno doprinijeti troškovima iz stavka 1., neovisno o tome koliko se uređaj stvarno koristi. Aranžmani u tom smislu mogu obuhvatiti uključivanje naknade u lučke pristojbe ili zasebnu standardnu naknadu za otpad. Te naknade mogu biti diferencirane i to, između ostalog, ovisno o kategoriji, vrsti i veličini broda;
(b) dio troškova koji nije pokriven naknadom iz točke (a), ako postoji, mora se pokriti na temelju stvarno isporučenih vrsta i količina otpada koje je stvorio brod;
(c) naknade se mogu umanjiti ako su upravljanje pitanjima zaštite okoliša, nacrt, oprema i poslovanje broda takvi da zapovjednik može dokazati da brod stvara manje količine vlastitog otpada.
3. Kako bi se osigurale pravične, transparentne i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove rada uređaja i pružanja traženih i danih usluga, iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunate, moraju se predočiti korisnicima luka.
4. Komisija, u roku od tri godine od datuma iz članka 16. stavka 1. dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu će biti ocijenjen utjecaj raznovrsnosti sustava pokrivanja troškova usvojenih u skladu sa stavkom 2., vezano uz morski okoliš i obrasce protoka otpada. To se izvješće izrađuje u suradnji s nadležnim tijelima država članica i lučkim predstavnicima.
Ako bude potrebno, u svjetlu ove ocjene, Komisija dostavlja prijedlog za izmjenu ove Direktive uvođenjem sustava koji bi uključivao plaćanje odgovarajućeg postotka, ne manjeg od jedne trećine od troškova iz stavka 1. od strane svih brodova koji pristaju u luku države članice neovisno od stvarne upotrebe uređaja ili alternativnog sustava istovjetne namjene.
Članak 9.
Izuzeća
1. Kad brodovi plove u linijskoj plovidbi s učestalim i redovitim pristajanjima u luci i postoje dostatni dokazi o postojanju aranžmana na temelju kojega se jamči isporuka otpada koji je proizveo brod i plaćanje lučkih naknada uzduž čitave brodske rute, države članice tih luka mogu izuzeti te brodove od obveze iz članka 6., članka 7. stavka 1. i članka 8.
2. Države članice redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuju Komisiju o izuzećima danim u skladu sa stavkom 1.
Članak 10.
Isporuka ostataka tereta
Zapovjednik broda koji pristaje u luku Zajednice osigurava da se ostaci tereta isporučuju lučkom uređaju za prihvat u skladu s odredbama Marpol-a 73/78. Naknadu za isporuku ostataka tereta plaća korisnik uređaja za prihvat.
Članak 11.
Prisilno izvršenje
1. Države članice osiguravaju da bilo koji brod može biti podvrgnut pregledu kako bi se utvrdilo je li usklađen s odredbama iz članaka 7. i 10. te da se izvede dovoljan broj takvih pregleda.
2. Za pregled brodova, izuzev ribarskih brodova i plovila za razonodu, koji su ovlašteni za prijevoz najviše 12 putnika:
(a) prilikom odabira brodova za pregled, države članice obvezuju se posvetiti posebnu pozornost:
— brodovima koji nisu postupili u skladu sa zahtjevima za obavješćivanje iz članka 6.,
— brodovima kod kojih je nalaz podataka koje je dostavio zapovjednik u skladu s člankom 6. takav da ostavlja prostora zaključku da brod nije usklađen s ovom Direktivom;
(b) takav pregled može se poduzeti u okviru Direktive 95/21/EZ, kada je primjenjiva; bez obzira na okvir pregleda, primjenjuje se 25 % inspekcijskih zahtjeva iz te Direktive;
(c) ako nadležno tijelo nije zadovoljno s rezultatima ovog pregleda, ono osigurava potrebne radnje da brod ne isplovi iz luke sve dok ne isporuči svoj otpad i ostatke tereta lučkom uređaju za prihvat otpada u skladu s člancima 7. i 10.;
(d) kada postoji jasan dokaz da je brod isplovio, a da prethodno nije udovoljio zahtjevima iz članaka 7. ili 10., nadležno tijelo u sljedećoj luci pristajanja je o tome obaviješteno i, shodno tome, tom brodu, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 13., nije dopušteno napustiti tu luku sve dok se ne izvede detaljnija procjena čimbenika koji se odnose na usklađenost broda s ovom Direktivom, kao što je točnost bilo koje informacije koja je dana u skladu s člankom 6.
3. Države članice uspostavljaju kontrolne postupke, u mjeri u kojoj je to potrebno, za ribarske brodove i plovila za razonodu koja su ovlaštena za prijevoz najviše 12 putnika, kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim zahtjevima ove Direktive.
Članak 12.
Popratne mjere
1. Države članice:
(a) poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da zapovjednici, pružatelji usluga vezano za lučki uređaj za prihvat otpada te ostale uključene osobe, budu obaviješteni na odgovarajući način o zahtjevima koji su im upućeni sukladno ovoj Direktivi te da ih se pridržavaju;
(b) određuju odgovarajuće organe ili tijela za obavljanje funkcija sukladno ovoj Direktivi;
(c) stvaraju uvjete za suradnju između njihovih nadležnih tijela i komercijalnih organizacija kako bi osigurale učinkovitu provedbu ove Direktive;
(d) osiguravaju da se podaci o kojima je izvijestio zapovjednik u skladu s člankom 6. pregledaju na odgovarajući način;
(e) osiguravaju da formalnosti koje se odnose na upotrebu lučkih uređaja za prihvat budu jednostavne i brze, kako bi to djelovalo poticajno na zapovjednika da koristi lučki uređaj za prihvat te kako bi se izbjeglo neprimjereno zadržavanje broda;
(f) osiguravaju da Komisija dobije primjerak navoda koji govore o neodgovarajućim lučkim uređajima za prihvat iz članka 4. stavka 3.;
(g) osiguravaju da se obrada, reciklaža ili zbrinjavanje otpada koji je stvorio brod i ostataka tereta izvode u skladu s Direktivom 75/442/EEZ i ostalim odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice o otpadu, posebno Direktivom Vijeća 75/439/EEZ od 16. lipnja 1975. o zbrinjavanju otpadnih ulja ( 9 ) i Direktivom Vijeća 91/689/EEZ od 12. prosinca 1991. o opasnom otpadu ( 10 ).
(h) osiguravaju, u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom, da bilo koja strana koja je uključena u isporuku ili prihvat otpada koji stvori brod ili ostataka tereta može tražiti odštetu za štetu nastalu zbog neprimjerenog zadržavanja.
2. Isporuka brodskog otpada i ostataka tereta smatra se razrješnicom za slobodno kretanje u smislu članka 79. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice ( 11 ). Carinska tijela ne zahtijevaju podnošenje sažete deklaracije u smislu članka 45. Carinskog zakonika Zajednice.
3. Države članice i Komisija surađuju pri uspostavljanju odgovarajućeg sustava obavješćivanja i praćenja, koji barem pokriva cijelu Zajednicu, kako bi se:
— poboljšao sustav identifikacije brodova koji nisu isporučili svoj otpad i ostatke tereta u skladu s ovom Direktivom,
— utvrdilo jesu li postignuti ciljevi iz članka 1. Direktive.
4. Države članice i Komisija surađuju pri donošenju zajedničkih kriterija za identifikaciju brodova iz članka 8. stavka 2. točke (c).
Članak 13.
Sankcije
Države članice utvrđuju sustav sankcija za povredu nacionalnih odredbi koje su donesene na temelju ove Direktive i poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da se te kazne primjenjuju. Tako donesene sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
Članak 14.
Odborski postupak
1. Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća ( 12 ).
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.
Članak 15.
Postupak izmjene
Komisija može prilagoditi priloge ovoj Direktivi, definicije u članku 2. točki (b) i upućivanja na instrumente Zajednice i IMO-a, kako bi ih uskladila s mjerama Zajednice i IMO-a koje su već stupile na snagu, u onoj mjeri u kojoj takve izmjene ne proširuju područje primjene ove Direktive.
Nadalje, Komisija također, prema potrebi, može izmijeniti priloge ovoj Direktivi kako bi unaprijedila režim utvrđen ovom Direktivom, u onoj mjeri u kojoj takve izmjene ne proširuju područje primjene ove Direktive.
Te se mjere, namijenjene izmjenama elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 14. stavku 2.
Izmjene međunarodnih instrumenata navedenih u članku 2. mogu biti isključene iz opsega primjene ove Direktive sukladno članku 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002.
Članak 16.
Provedba
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 28. prosinca 2002. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Međutim, što se tiče otpadnih voda iz članka 2. točke (c), provedba ove Direktive odgađa se do 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Priloga IV. Marpol-a 73/78 i pritom se poštuje razlikovanje iz ove konvencije između novih i postojećih brodova.
2. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Članak 17.
Ocjena
1. Države članice svake tri godine podnose Komisiji izvješće o stanju u pogledu provedbe ove Direktive.
2. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ocjeni rada sustava, kako je predviđeno ovom Direktivom, na temelju izvješća država članica, kako je predviđeno u stavku 1., zajedno s eventualnim prijedlozima u vezi s provedbom ove Direktive.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
PRILOG I.
ZAHTJEVI ZA PLANOVE PRIHVATA I RUKOVANJE OTPADOM U LUKAMA
(kako je navedeno u članku 5.)
Planovi obuhvaćaju sve vrste brodskog otpada i ostatke tereta s brodova koji uobičajeno pristaju u lukama i potrebno ih je izraditi u skladu s veličinom luke i vrstama brodova koji pristaju u tu luku.
Planovi moraju sadržavati sljedeće elemente:
— procjenu potreba za lučkim uređajima za prihvat otpada u svjetlu potreba brodova koji uobičajeno posjećuju luku,
— opis vrste i kapaciteta lučkih uređaja za prihvat otpada,
— detaljan opis postupaka za prihvat i sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta,
— opis sustava naknada,
— postupke za izvješćivanje o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat otpada,
— postupke za kontinuirana savjetovanja s korisnicima luka, izvođačima za zbrinjavanje otpada, operaterima terminala i ostalim zainteresiranim stranama, i
— vrstu i količine otpada koje je stvorio brod i ostataka tereta koji su primljeni i obrađeni.
Pored toga, planovi također moraju obuhvaćati:
— sažetak relevantnog zakonodavstva i formalnosti u vezi s isporukom,
— identifikaciju osobe ili osoba koje su odgovorne za provedbu plana,
— opis opreme za predobradu i procese u luci, ako postoje,
— opis metoda za evidentiranje stvarne upotrebe lučkih uređaja za prihvat otpada,
— opis metoda za evidentiranje primljenih količina brodskog otpada i ostataka tereta, i
— opis načina na koji su zbrinuti otpad koji je stvorio brod i ostaci tereta.
Postupci za prihvat, sakupljanje, skladištenje, obradu i zbrinjavanje otpada moraju u svakom pogledu biti sukladni planu upravljanja okolišem koji je primjeren za postupno smanjenje utjecaja tih aktivnosti na okoliš. Pretpostavlja se da je sukladnost postignuta ako su postupci u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1836/93 od 29. lipnja 1993. o dobrovoljnom sudjelovanju poduzeća industrijskog sektora u sustavu Zajednice za upravljanje okolišem i sustavu revizije ( 13 ).
Podaci koji moraju biti dostupni svim korisnicima luka:
— kratka informacija o temeljnoj važnosti pravilne isporuke brodskog otpada i ostataka tereta,
— lokacija lučkog uređaja za prihvat otpada koja se može primijeniti na svaki vez s dijagramom/kartom,
— popis brodskog otpada i ostataka tereta koji se obično zaprimaju,
— popis punktova za kontakt, operatera i usluga koje se nude,
— opis postupaka za isporuku,
— opis sustava naknada, i
— postupci za izvješćivanje o navodnoj neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat.
PRILOG II.
PODACI KOJI SE MORAJU DOSTAVITI PRIJE ULASKA U LUKU …
(Odredišna luka iz članka 6. Direktive 2000/59/EZ)
1. Ime, pozivni znak broda i prema potrebi IMO identifikacijski broj broda:
2. Država zastave:
3. Predviđeno vrijeme dolaska (ETA):
4. Predviđeno vrijeme odlaska (ETD):
5. Prethodna luka:
6. Sljedeća luka:
7. Posljednja luka u kojoj je isporučen brodski otpad, kao i datum isporuke, uključujući količine (u m3) te vrste isporučenog otpada:
8. Isporučujete li (označite odgovarajuću kućicu):
|
sav □ |
dio □ |
ništa od □ |
otpad(a) u lučke uređaje za prihvat otpada?
9. Vrsta i količina otpada i ostataka koji se isporučuju i/ili ostaju na brodu te postotak maksimalnog skladišnog kapaciteta:
Ako se isporučuje sav otpad, prema potrebi se popunjavaju drugi i posljednji stupac. Ako se isporučuje dio otpada ili se otpad ne isporučuje, popunjavaju se svi stupci.
|
Vrsta |
Otpad koji se isporučuje (m3) |
Maksimalni namjenski skladišni kapacitet (m3) |
Količina otpada koja ostaje na brodu (m3) |
Luka u kojoj će se isporučiti preostali otpad |
Procijenjena količina otpada koji će se proizvesti u razdoblju od davanja obavijesti do pristajanja u sljedeću luku (m3) |
Otpad isporučen u prethodnoj luci navedenoj u točki 7. (m3) |
|
Otpadna ulja |
||||||
|
Masna kaljužna voda |
|
|
|
|
|
|
|
Masni ostaci (mulj) |
|
|
|
|
|
|
|
Ostalo (navesti) |
|
|
|
|
|
|
|
Otpadna voda (1) |
|
|
|
|
|
|
|
Smeće |
||||||
|
Plastika |
|
|
|
|
|
|
|
Ostaci hrane |
|
|
|
|
|
|
|
Otpad iz kućanstva (npr. papirnati proizvodi, krpe, staklo, metal, boce, kuhinjski porculan itd.) |
|
|
|
|
|
|
|
Ulje za kuhanje |
|
|
|
|
|
|
|
Pepeo iz peći za spaljivanje |
|
|
|
|
|
|
|
Pogonski otpad |
|
|
|
|
|
|
|
Strvina(e) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
(1) Otpadna voda smije se ispustiti u more u skladu s Uredbom 11. Priloga IV Konvenciji Marpol. Odgovarajuće rubrike ne treba ispuniti ako se namjerava provesti dopušteno ispuštanje u more. (2) Može biti procjena. (3) Ostaci tereta kategoriziraju se prema odgovarajućim prilozima Marpolu, posebno prilozima I., II. i V. |
||||||
Napomene
1. Ovi se podaci mogu upotrijebiti za nadzor države luke i za druge inspekcijske namjene.
2. Države članice određuju kojim se tijelima dostavljaju primjerci ove obavijesti.
3. Ovaj se obrazac mora popuniti, osim ako je riječ o brodu obuhvaćenom izuzećem u skladu s člankom 9. Direktive 2000/59/EZ.
Potvrđujem:
— da su gornji podaci točni i ispravni te
— da postoji dostatan kapacitet na brodu za pohranjivanje cjelokupnog otpada nastalog u razdoblju od davanja obavijesti do pristajanja u sljedeću luku u kojoj će se otpad isporučiti.
Datum …
Vrijeme …
Potpis
( 1 ) SL C 271, 31.8.1998., str. 79. i
SL C 148, 28.5.1999., str. 7.
( 2 ) SL C 138, 18.5.1999., str. 12.
( 3 ) SL C 198, 14.7.1999., str. 27.
( 4 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 11. veljače 1999. (SL C 150, 28.5.1999., str. 432.), potvrđeno 16. rujna 1999., Zajedničko stajalište Vijeća od 8. studenoga 1999. (SL C 10, 13.1.2000., str. 14.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. ožujka 2000. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Europskog parlamenta od 6. rujna 2000. i Odluka Vijeća od 14. rujna 2000.
( 5 ) SL C 271, 7.10.1993., str. 1.
( 6 ) SL L 157, 7.7.1995., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/42/EZ (SL L 184, 27.6.1998., str. 40.).
( 7 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
( 8 ) SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (SL L 135, 6.6.1996., str. 32.).
( 9 ) SL L 194, 25.7.1975., str. 23. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/692/EEZ (SL L 377, 31.12.1991., str. 48.).
( 10 ) SL L 377, 31.12.1991., str. 20. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 94/31/EEZ (SL L 168, 2.7.1994., str. 28.).
( 11 ) SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 955/1999 (SL L 119, 7.5.1999., str. 1.).
( 12 ) SL L 324, 29.11.2002., str. 1.
( 13 ) SL L 168, 10.7.1993., str. 1.