Djelovanje EU-a za europske prijestolnice kulture za razdoblje 2020.–2033.

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka br. 445/2014/EU – akcijski plan EU-a za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.

ČEMU SLUŽE OVE ODLUKE?

Odluka br. 445/2014/EU:

• obnavlja i ažurira program europskih prijestolnica kulture (EPK) za razdoblje 2020.–2033.
• određuje pravila, postupke i kalendar za imenovanje EPK-ova tijekom tog razdoblja.

KLJUČNE TOČKE

Inicijativa EPK slavi bogatu raznolikost kultura u Europi i njihove međusobne zajedničke značajke, imenujući svake godine dva grada koji nose ovu titulu.

Prihvatljivost

Svake su godine dvije zemlje Europske unije (EU) navedene u kalendaru utvrđenom u Odluci, a jedan grad iz svake zemlje dobiva naslov. Svake tri godine može se odrediti i treći grad iz zemlje Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA)/Europskog gospodarskog prostora (EGP), zemlje kandidatkinje ili potencijalne kandidatkinje.

Kriteriji odabira

• Doprinos dugoročnoj strategiji: dugoročni kulturni, socijalni i gospodarski učinak godine EPK-a, kao i održivost po isteku godine.
• Europska dimenzija: način promicanja dijaloga i većeg međusobnog razumijevanja među europskim građanima, i među umjetnicima i među širom publikom, naglašavanjem zajedničkih aspekata kulture, baštine i povijesti, kao i kulturne raznolikosti.
• Kulturni i umjetnički sadržaj:
  • umjetnička vizija i strategija;
  • uključenje lokalnih umjetnika i organizacija u program;
  • spajanje novog i inovativnog eksperimentalnog izričaja s lokalnim i tradicionalnim.
• Sposobnost izvođenja: široka politička potpora i posvećenost održivoj infrastrukturi.
• Doseg:
  • uključivanje lokalnog stanovništva u događanja, posebice manjina i osoba u nepovoljnom položaju;
  • poveznice s obrazovanjem;
  • strategija razvoja publike.
• Upravljanje: izvedivost prikupljanja sredstava i proračuna, cjelokupna strategija upravljanja i izvršenja provedbe, planiranja za slučaj nužde, oglašavanja i komunikacije.

Postupak odabira

Natječaj za dodjelu naslova pokreće se šest godina prije imenovanja, a EPK-i se imenuju četiri godine prije samog događaja.

Postupak odabira u dvije faze provodi povjerenstvo neovisnih stručnjaka u zemljama u pitanju:

• predodabir, nakon čega se priprema popis gradova koji su ušli u uži izbor, s preporukama povjerenstva gradovima koji su ušli u uži izbor;
• konačni odabir provodi se devet mjeseci kasnije, a povjerenstvo preporučuje jedan grad za titulu.

Na osnovi preporuke povjerenstva zemlja EU-a u pitanju imenuje jedan grad za naslov i Europska komisija tada ima dva mjeseca za objavu popisa gradova imenovanih europskim prijestolnicama kulture. Sličan postupak koristi se za imenovanje gradova iz zemalja kandidatkinja ili potencijalnih kandidatkinja, ali u tom je slučaju Komisija odgovorna za imenovanje.

Po imenovanju gradova, povjerenstvo gradovima pruža smjernice i potporu u pripremi programa. Tijekom ovog razdoblja gradovi šalju redovita izvješća o napretku, a predstavnici prisustvuju redovitim sastancima za praćenje.

Utjecaj pandemije bolesti COVID-19

S obzirom na pandemiju bolesti COVID-19, izmjenama i dopunama Odluke (EU) 2020/2229 priznato je da je postizanje ciljeva akcije, koji pretpostavljaju mobilnost, turizam, organizaciju događaja i sudjelovanje javnosti za EPK-e određene za 2020., bilo teško, čak i nemoguće. Stoga se mijenja kalendar u prilogu Odluci br. 445/2014/EU kako bi se:

• Rijeci i Galwayu pružila mogućnost produljenja njihova naslova EPK za 2020. do 30. travnja 2021., bez promjene godine imenovanja;
• odgodilo s 2021. na 2023. godinu u kojoj Temišvar i Elefsina imaju pravo biti domaćini EPK-a;
• odgodilo s 2021. na 2022. godinu u kojoj se zemlja kandidatkinja ili moguća kandidatkinja mogu prijaviti da budu domaćini EPK-a;

Imenovani EPK-i od 2022. do 2025.

Sljedeći gradovi imenovani su EPK-ovima za razdoblje od 2022. do 2025.:

• 2022.: Kaunas (Litva), Esch-sur-Alzette (Luksemburg) i Novi Sad (Srbija, zemlja kandidatkinja).
• 2023.: Veszprém (Mađarska), Temišvar (Rumunjska) i Elefsina (Grčka).
• 2024.: Tartu (Estonija), Bodø (Norveška, zemlja EFTA-a/EGP-a) i Bad Ischl (Austrija).
• 2025.: Chemnitz (Njemačka) i Nova Gorica (Slovenija, preporuka).

Stavljanje izvan snage

Odluka br. 445/2014/EU stavlja izvan snage Odluku br. 1622/2006/EZ.

OTKAD SE ODLUKE PRIMJENJUJU?

• Odluka br. 445/2014/EU primjenjuje se od 4. svibnja 2014.
• Uredba o izmjeni (EU) 2020/2229 primjenjuje se od 1. siječnja 2021. godine.

POZADINA

Od sredine 1980-ih, kada je inicijativa EPK prvi put pokrenuta, sve se više priznavala uloga kulture u gradovima kao katalizatora kreativnosti, socijalne i teritorijalne kohezije, zapošljavanja i rasta.

• Europske prijestolnice kulture (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENT

Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ (SL L 132, 3.5.2014., str. 1.–12.)

Sukcesivne izmjene Odluke 445/2014/EU uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Odluka (EU) 2020/2229 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o izmjeni Odluke br. 445/2014/EU o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. (SL L 437, 28.12.2020., str. 116.–119.)

Odluka Vijeća (EU) 2015/809 od 19. Svibnja 2015. o imenovanju Europskih prijestolnica kulture za 2019. godinu u Bugarskoj i Italiji (SL L 128, 23.5.2015., str. 20.)

Odluka Vijeća 2014/352/EU od 21. svibnja 2014. o imenovanju Europske prijestolnice kulture za 2018. godinu u Nizozemskoj (SL L 175, 14.6.2014., str. 26.)

Provedbena odluka Vijeća 2014/353/EU od 21. svibnja 2014. o praktičnim i postupovnim aranžmanima za imenovanje od strane Vijeća triju članova povjerenstva za odabir i praćenje za inicijativu Europske prijestolnice kulture 2020. – 2033. (SL L 175, 14.6.2014., str. 27.–30.)

Posljednje ažuriranje 02.02.2021