(1)

Komisija je 22. studenoga 2017. donijela Godišnji pregled rasta, čime je označen početak europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2018. Posebna je pozornost posvećena europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 22. ožujka 2018. Komisija je 22. studenoga 2017. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 također donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu je Bugarska utvrđena kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)

Izvješće za Bugarsku za 2018. objavljeno je 7. ožujka 2018. U izvješću je ocijenjen napredak Bugarske u smislu preporuka za pojedinu zemlju koje je Vijeće donijelo 11. srpnja 2017. (3), mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Bugarske u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva u okviru strategije Europa 2020. Izvješće sadržava i detaljno preispitivanje u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011, čiji su rezultati također objavljeni 7. ožujka 2018. Komisija u svojoj analizi zaključuje da u Bugarskoj postoje makroekonomske neravnoteže. Ranjivosti u financijskom sektoru prate visoka zaduženost i loši krediti u korporativnom sektoru te nepotpuna prilagodba tržišta rada.

(3)

Bugarska je 19. travnja 2018. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2018. i svoj Program konvergencije za 2018. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno. Nacionalni program reformi Bugarske za 2018. sadržava kratkoročne i srednjoročne obveze i obuhvaća izazove utvrđene u Izvješću za Bugarsku za 2018. Konkretno, u njemu se najavljuju mjere za jačanje nadzora bankovnog i nebankovnog sektora, poboljšanje okvira za rješavanje nesolventnosti i uklanjanje preostalih nedostataka utvrđenih tijekom ispitivanja otpornosti na stres u 2016. Sadržava i mjere za poboljšanje ubiranja poreza i suzbijanje sive ekonomije, poboljšanje usmjerenosti aktivnih politika tržišta rada, povećanje socijalne zaštite i rješavanje brojnih problema u sektoru zdravstvene skrbi i obrazovnom sektoru. Ukupno gledajući, učinkovitom provedbom Nacionalnog programa reformi za 2018. potaknulo bi se ispravljanje neravnoteža.

(4)

Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ako je pri provedbi relevantnih preporuka Vijeća potrebna potpora, Komisija može zatražiti od države članice da preispita i predloži izmjene svojeg sporazuma o partnerstvu i relevantnih programa. Komisija je dostavila dodatne pojedinosti o tome kako bi iskoristila tu odredbu u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost ESI fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem.

(5)

Na Bugarsku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Uzevši u obzir ukupni suficit od 0,9 % BDP-a u 2017. Vlada u svojem Programu konvergencije za 2018. želi ostvariti uravnoteženi proračun u 2018. i suficit od 0,3 % BDP-a u 2019., 0,5 % u 2020. i 0,2 % u 2021. Predviđa se da će se tijekom programskog razdoblja i dalje ispunjavati srednjoročni proračunski cilj, odnosno strukturni deficit od 1 % BDP-a. Prema Programu konvergencije za 2018. očekuje se postupno smanjenje udjela duga opće države u BDP-u sa 25,4 % BDP-a u 2017. na 19,4 % BDP-a u 2021. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerodostojan je. Na temelju proljetne prognoze Komisije za 2018. predviđa se da će strukturni saldo i dalje bilježiti suficit, ali će se smanjiti sa 0,9 % BDP-a u 2017. na 0,5 % BDP-a u 2018. i zadržati se na istoj razini u 2019. Stoga se predviđa da će se strukturni saldo zadržati iznad srednjoročnog proračunskog cilja u obje godine. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Bugarska u 2018. i 2019. biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(6)

Povećanje učinkovitosti fiskalne politike od presudne je važnosti. Prihodi od poreza i porezna discipline poboljšavaju se, ali to je više posljedica boljih gospodarskih izgleda nego boljeg djelovanja porezne uprave i ubiranja poreza. Učinkovitost javne potrošnje u nekim sektorima vrlo je niska. Zbog toga su važne reforme upravljanja javnim financijama, a postojeći gospodarski i fiskalni uvjeti osobito su povoljni za takve reforme. Gospodarski rezultati poduzeća u državnom vlasništvu slabi su u usporedbi s drugim zemljama u regiji i privatnim sektorom, a i izvor su nesigurnosti i rizika za javne financije jer zakašnjela plaćanja tih društava čine nepredviđene obveze. Općenito, korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu i dalje je izazov i nije u skladu s međunarodnim standardima. Osim toga, reforme u tom području vrlo su važne za poslovno okružje.

(7)

Unatoč preostalim slabostima stabilnost financijskog sektora nastavila se poboljšavati. Razina loših kredita odobrenih poduzećima i dalje je visoka iako je manja nego prije. Zaštitnog kapitala u prosjeku ima dovoljno, što omogućuje restrukturiranje bilanci. Znatno je poboljšan nadzor financijskog sektora, ali neke važne mjere tek treba u potpunosti provesti. Smanjenje preostalih rizika povezanih s izloženošću povezanih strana i bolje vrednovanje imovine ključni su za daljnje jačanje bilance i povećanje otpornosti banaka i osiguravajućih društava.

(8)

Neučinkovitost okvira za rješavanje nesolventnosti usporava smanjenje zaduženosti privatnog sektora i rješavanje loših kredita. Postupci su dugotrajni, a stopa povrata niska. Neki elementi funkcionalnog okvira još nedostaju, posebice pravila za otpust duga i davanje druge prilike poduzetnicima u razumnom roku nakon stečaja. Neprikupljanje podataka i manjak odgovarajućih alata za praćenje onemogućuju ocjenu učinkovitosti starih ili novih postupaka, uključujući onih za restrukturiranje poslovanja.

(9)

Neprijavljeni rad i dalje je vrlo prisutan, što ima znatne posljedice za fiskalne prihode, radne uvjete i primjerenost dohotka nakon umirovljenja. Bugarska je nedavno poduzela brojne mjere za poboljšanje stanja, koje obuhvaćaju jednodnevne ugovore o radu u poljoprivredi, bolju suradnju između porezne uprave i tijela nadležnih za rad i veće zalaganje za podizanje svijesti o negativnim posljedicama za zaposlenike. Njihova učinkovitost ovisit će o učinkovitoj provedbi. Brži prelazak na formalno gospodarstvo ključan je za ostvarenje uključivog rasta i osiguranje pravednih radnih uvjeta za sve.

(10)

Stanje na tržištu rada bolje je, no izazovi su i dalje prisutni. Stopa zaposlenost dosegnula je razine prije krize, a stopa nezaposlenosti ispod je prosjeka Unije. Međutim, od pozitivnih kretanja na tržištu rada jednaku korist nema svo radno sposobno stanovništvo. Dugotrajno nezaposleni, neaktivne mlade osobe, Romi i osobe koje žive u siromašnijim regijama i ruralnim područjima i dalje se suočavaju sa znatnim poteškoćama u zapošljavanju ili ponovnom zapošljavanju. Starenje i smanjenje broja stanovnika te stopa aktivnosti koja je ispod prosjeka Unije uzrok su nedostatka radne snage i vještina, čime se smanjuju dugoročni izgledi gospodarstva. Zato bi trebalo staviti jači naglasak na usavršavanje i osposobljavanje. Sudjelovanje na tržištu rada i zapošljivost mogli bi se potaknuti s pomoću kombinacije učinkovitih mjera informiranja, aktivnih politika tržišta rada i socijalnih službi.

(11)

Razlike u dohotku i pristupu uslugama (obrazovanje, zdravstvena skrb i stanovanje) te rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje su među najvišima u Uniji. U 2016. dvije petine stanovništva bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a dohodak 20 % najbogatijih kućanstava bio je gotovo osam puta veći od dohotka 20 % najsiromašnijih. Potrošnja za socijalnu zaštitu niska je, uključujući potrošnju za opći program minimalnog dohotka, čiji su opseg pokrivenosti, prikladnost i utjecaj na smanjenje siromaštva i nejednakosti ograničeni. Objektivni mehanizam za reviziju razine naknada još ne postoji. Unatoč nedavnim poboljšanjima primjerenosti naknada za socijalnu pomoć i minimalne mirovine sustav socijalne zaštite ne pruža dovoljnu potporu najranjivijim skupinama ili skupinama u najnepovoljnijem položaju, kao što su Romi, djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe koje žive u ruralnim područjima. Pružanje socijalnih usluga i dalje je manjkavo, a njihova integracija s uslugama na tržištu rada i drugim uslugama nepotpuna je.

(12)

Minimalna plaća utvrđena je bez jasnog i transparentnog mehanizma, a postotak radnika koji je prima povećao se za više od dva puta u posljednjih šest godina. Nedostatak takvog mehanizma može ugroziti pravilnu ravnotežu između ciljeva pružanja potpore zapošljavanju i konkurentnosti te zaštite dohotka od rada. Osim toga, to stvara nesigurnost koja može negativno utjecati na predvidljivost poslovnog okružja. Vlada je iznijela prijedloge za mehanizam za određivanje minimalne plaće, kojim bi se taj nedostatak otklonio. Međutim, među socijalnim partnerima nije postignut dogovor o tom pitanju. Osim toga, Vlada je u svoje proračunske prognoze uključila povećanja minimalne plaće do 2020. Bugarska je 2018. ratificirala Konvenciju Međunarodne organizacije rada o utvrđivanju minimalne plaće, koja bi mogla biti dobar temelj za uspostavu objektivnog mehanizma.

(13)

Ograničen pristup zdravstvenoj skrbi uzrokovan niskom javnom potrošnjom, nejednakom raspodjelom ograničenih resursa i lošim pokrićem obveznog zdravstvenog osiguranja i dalje predstavlja znatan izazov. Niska razina javnih rashoda mora se nadoknaditi visokom privatnom potrošnjom, uglavnom u obliku izravnih plaćanja. Udio osoba bez zdravstvenog osiguranja u Bugarskoj visok je u usporedbi s takvim udjelom u većini država članica EU-a. Razlike u geografskoj raspodjeli liječnika na razini okruga i mali broj medicinskih sestara i dalje su problem. Pozitivna je međutim činjenica da se broj liječnika koji napuštaju Bugarsku nedavno smanjio. Za rješavanje tih nedostataka trebale bi se koristiti mjere poput nacionalne strategije zdravstvene skrbi.

(14)

Unatoč nedavnim mjerama za osuvremenjivanje obrazovnog sustava, obrazovni ishodi su loši i na njih snažno utječe socioekonomski status. Djeca iz obitelji u nepovoljnom položaju, osobito Romi, ne uživaju jednake mogućnosti. Visoke stope mladih koji rano napuštaju školovanje imaju negativne posljedice za buduću zapošljivost i uspješnost tržišta rada. Kada je riječ o dostupnosti kvalitetnog uključivog redovnog obrazovanja, osiguranje etnički miješanih vrtića, škola i razreda i dalje je izazov. Kurikularnom reformom nastoje se poboljšati obrazovni ishodi i digitalne vještine, ali razina digitalnih vještina i dalje je među najnižima u Uniji i razlikuje se među različitim društveno-ekonomskim skupinama. Unatoč nedavnim mjerama relevantnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada i dalje je nedostatna. U tijeku je reforma visokog obrazovanja, ali je zbog neravnomjernih profila osoba s diplomom po sektorima rješavanje problema manjka vještina pravi izazov. Sudjelovanje u obrazovanju odraslih vrlo je nisko unatoč potrebi za usavršavanjem. U kontekstu izrazitog starenja nastavničkog osoblja započelo se s provedbom mjera za rješavanje problema njihova budućeg manjka. Neovisno o nedavnim poboljšanjima potrebno je dodatno ojačati programe obrazovanja nastavnika.

(15)

Donesene su mnoge mjere iz strategije nacionalne javne nabave, ali nacionalna tijela trebala bi uložiti dodatne napore kako bi se zajamčila njihova učinkovita provedba. Prema tvrdnjama poslovnih i nevladinih organizacije već je došlo do općenitog poboljšanja javne nabave, ali transparentnost i korupcija i dalje izazivaju zabrinutost. Povećana primjena izravne dodjele i velik broj pojedinačnih ponuda mogli bi znatno ugroziti transparentnost i učinkovitost sustava. U tijeku je prva neovisna ocjena novih nadzornih funkcija Agencije za javnu nabavu. Kako bi se osigurala njihova dodatna optimizacija trebalo bi ih redovito ažurirati. Kada je riječ o administrativnim kapacitetima, za rješavanje preostalih problema, među ostalim i na lokalnoj razini, potrebno je uložiti dodatne napore u stručno usavršavanje i standardizaciju te ozbiljno razmotriti mogućnosti koje nude središnja tijela za nabavu. Objedinjivanjem potražnje mogla bi se povećati učinkovitost sustava javne nabave u sektoru zdravstvene skrbi i ostvariti uštede u vezi s njime. Potrebno je dodatno razmotriti način za sprečavanje kašnjenja važnih javnih projekata.

(16)

Strukturni nedostaci i velika fragmentacija u sustavu istraživanja, razvoja i inovacija razlog su njegova ograničenog doprinosa produktivnosti i rastu. U sektoru proizvodnje još prevladavaju niskotehnološki segmenti, a razina inovacija vrlo je niska. Razina javnih i poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj osobito je niska, a spore reforme ometaju razvoj sustava usmjerenog na inovacije. Iako su sveučilišta i istraživački instituti brojni, samo neki postižu visokokvalitetne znanstvene rezultate. Komercijalizacija istraživanja i dalje je izrazito slaba. Sustav za financiranje istraživanja karakterizira nedostatak konkurentnih natječaja, međunarodnih stručnih revizija i financiranja istraživačkih ustanova na temelju uspješnosti. Suradnja javnog i privatnog sektora u području istraživanja i razvoja je slaba. Vodeći tehnološki park „Sofia Tech Park” i dalje se suočava s brojnim izazovima, uključujući neučinkovito i nestabilno upravljanje, nedovoljnu upotrebu znanstvene infrastrukture i nedostatak dugoročne financijske potpore Vlade. Strukturne promjene u kombinaciji s učinkovitim upravljanjem i stabilnom razinom javnih sredstava za istraživanje i inovacije mogu maksimalno pridonijeti produktivnosti i rastu te mogu poduprijeti prelazak gospodarstva na aktivnosti s većom dodanom vrijednošću u skladu sa strategijom pametne specijalizacije.

(17)

Potrebna su dodatna poboljšanja poslovnog okružja. Iako su usvojene brojne reforme, njihova praktična provedba kasni. Poduzeća su i dalje zabrinuta zbog korupcije, institucionalnih nedostataka i nedovoljne ponude radne snage. Reforma javne uprave i e-vlada sporo napreduju. Veća transparentnosti, jasnija pravila i dugoročne perspektive pridonijeli bi boljem upravljanju u javnom sektoru. Osim toga, moguće je daljnje povećanje važnosti socijalnog dijaloga, koji bi, kada je to potrebno, poticala tijela javne vlasti. Nedostaci u infrastrukturi odražavaju se u slaboj učinkovitosti i rezultatima prometnog sektora. Tržište željezničkog prijevoza putnika trpi zbog nedostatka učinkovitog tržišnog natjecanja. Još nisu donesene ciljane i učinkovite mjere za smanjenje onečišćenja zraka.

(18)

Bugarska je u 2017. nastavila s reformom pravosuđa i uklanjanjem nedostataka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Novi izbori u Vrhovno sudsko vijeće potvrdili su pozitivan učinak ustavnih i zakonodavnih reformi provedenih u 2015. i 2016. Usvojene su reforme kaznenog zakona radi poboljšanja sustava kaznenog progona u predmetima korupcije na visokoj razini te se razmatraju dodatne reforme. Početkom 2018. donesen je zakon o osnivanju novog jedinstvenog tijela za borbu protiv korupcije radi sprečavanja i odvraćanja od korupcije na visokoj razini. Komisija u okviru mehanizma suradnje i provjere nastavlja pratiti reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u Bugarskoj. Ta područja stoga nisu obuhvaćena preporukom za Bugarsku, ali su relevantna za razvoj pozitivnog poslovnog okružja u Bugarskoj.

(19)

Komisija je u okviru europskog semestra 2018. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Bugarske i objavila je u Izvješću za Bugarsku za 2018. Ocijenila je i Program konvergencije za 2018., Nacionalni program reformi za 2018. i mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Bugarskoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Bugarskoj, nego i opseg njihove usklađenosti s pravilima i smjernicama Unije, a s obzirom na potrebu jačanja ukupnoga gospodarskog upravljanja u Uniji na način da se na razini Unije doprinosi budućim nacionalnim odlukama.

(20)

Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program konvergencije za 2018., i prema njegovu mišljenju (5) očekuje se da će Bugarska biti usklađena s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

(21)

Uzimajući u obzir detaljno ispitivanje koje je provela Komisija i tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Nacionalni program reformi za 2018. i Program konvergencije za 2018. Preporuke Vijeća u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 navedene su u preporukama 2. i 3. u nastavku,

1.

2.

3.