1. Kako bi se bolje odrazilo novo „posebno partnerstvo” između Parlamenta i Komisije, dvije su institucije suglasne o sljedećim mjerama za jačanje političke odgovornosti i legitimiteta Komisije i proširuju konstruktivni dijalog, unapređuju protok podataka između dviju institucija i unapređuju suradnju vezanu uz postupke i planiranje.

— o sastancima Komisije s nacionalnim stručnjacima kako je utvrđeno u Prilogu I.,

— o proslijeđivanju povjerljivih podataka Parlamentu kako je utvrđeno u Prilogu II.,

— o pregovaranju i sklapanju međunarodnih sporazuma kako je utvrđeno u Prilogu III., i

— o vremenskom rasporedu Programa rada Komisije kako je utvrđeno u Prilogu IV.

2. Nakon što ga je predložilo Europsko vijeće, nastupajući predsjednik Komisije podnijet će Parlamentu političke smjernice za razdoblje svojeg mandata kako bi se omogućila kvalitetna razmjena stajališta koja će se provesti u Parlamentu prije glasovanja o njegovom/njezinom izboru.

3. U skladu s pravilom 106. svojeg Poslovnika, Parlament s izabranim predsjednikom Komisije razgovara pravovremeno prije pokretanja postupaka vezanih uz davanje suglasnosti Parlamenta novoj Komisiji. Parlament uzima u obzir očitovanja izabranog predsjednika.

4. Svaki član Komisije preuzima političku odgovornost za djelovanje u području za koje je nadležan ne dovodeći u pitanje načelo kolegijalnosti unutar Komisije.

5. Ako Parlament od predsjednika Komisije zatraži da otkaže povjerenje pojedinom članu Komisije, on će ozbiljno razmotriti hoće li od tog člana zatražiti ostavku u skladu s člankom 17. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji. Predsjednik će ili zatražiti ostavku toga člana ili će svoje odbijanje da to učini obrazložiti pred Parlamentom na sljedećem djelomičnom zasjedanju.

6. Ako je potrebno izvršiti zamjenu člana Komisije tijekom njegovog mandata u skladu s drugim stavkom članka 246. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, predsjednik Komisije ozbiljno će razmotriti ishod savjetovanja s Parlamentom prije nego što da pristanak na odluku Vijeća.

7. Ako predsjednik Komisije namjerava preraspodijeliti dužnosti među članovima Komisije tijekom njezinog mandata u skladu s člankom 248. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, on pravovremeno izvješćuje Parlament kako bi se stiglo provesti odgovarajuće parlamentarno savjetovanje o tim promjenama. Odluka Predsjednika o preraspodjeli dužnosti može odmah stupiti na snagu.

8. Ako Komisija predlaže reviziju Kodeksa ponašanja povjerenika vezano uz sukob interesa ili etičko ponašanje, zatražit će mišljenje Parlamenta.

9. Komisija jamči da će za Parlament i Vijeće primjenjivati temeljna načela jednakog postupanja, posebno u pogledu pristupa sastancima, dostave materijala i drugih podataka, a osobito o zakonodavnim i proračunskim pitanjima.

10. U okviru svoje nadležnosti Komisija poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

11. Niz je načina kojima se provodi „posebno partnerstvo” Parlamenta i Komisije, i to kako slijedi:

— predsjednik Komisije se na zahtjev Parlamenta najmanje dva puta godišnje sastaje s Konferencijom predsjednika radi rasprave pitanja od zajedničkog interesa,

— predsjednik Komisije redovito održava dijalog s predsjednikom Parlamenta o ključnim horizontalnim pitanjima i bitnim zakonodavnim prijedlozima. Taj dijalog također treba uključivati pozive predsjedniku Parlamenta da nazoči sastancima Kolegija povjerenika.

— predsjednik Komisije ili potpredsjednik nadležan za međuinstitucionalne odnose poziva se na sastanke Konferencije predsjednika i Konferencije predsjedatelja odbora kad je potrebno raspraviti posebna pitanja vezana uz sastavljanje dnevnog reda plenarne sjednice, uz međuinstitucionalne odnose Parlamenta i Komisije te uz zakonodavna i proračunska pitanja,

— sastanci između Konferencije predsjednika, Konferencije predsjedatelja odbora i Kolegija Komisije održavaju se na godišnjoj osnovi, radi rasprave odgovarajućih pitanja uključujući pripremu i provedbu programa rada Komisije,

— Konferencija predsjednika i Konferencija predsjedatelja odbora pravovremeno izvješćuju Komsiju o rezultatima njihovih rasprava s međuinstitucionalnom dimenzijom. Parlament također u cijelosti i redovito obavješćuje Komisiju o ishodu svojih sastanaka vezanih uz pripremu djelomičnih zasjedanja, uzimajući u obzir stajališta Komisije. Ovo ne dovodi u pitanje točku 45.,

— kako bi se osigurao redoviti protok podataka između dviju institucija, glavni tajnici Parlamenta i Komisije redovito se sastaju.

12. Svaki član Komisije osigurava redoviti i izravni protok podataka između člana Komisije i predsjedatelja mjerodavnog parlamentarnog odbora.

13. Komisija ne daje u javnost ni jedan zakonodavni prijedlog niti bitne inicijative ili odluke prije nego što o tome pisanim putem obavijesti Parlament.

14. Ako interni dokument Komisije, o kojem Parlament nije obaviješten u skladu s ovim Okvirnim sporazumom, dospije izvan institucija, predsjednik Parlamenta može zahtijevati da se predmetni dokument bez odlaganja proslijedi Parlamentu kako bi ga mogao predočiti svakom članu Parlamenta koji to zatraži.

15. Komisija daje potpune podatke i dokumentaciju o svojim sastancima s nacionalnim stručnjacima u okviru svoga rada na pripremi i provedbi zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće i delegirane akte. Ako Parlament tako zatraži, Komisija može također pozvati stručnjake Parlamenta da nazoče tim sastancima.

16. U roku od tri mjeseca nakon donošenja parlamentarne rezolucije Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o radnjama koje je poduzela kao odgovor na određene zahtjeve koje joj nameće rezolucija Parlamenta, uključujući slučajeve u kojima nije mogla pratiti stajališta Parlamenta. Ovo razdoblje može biti i kraće ako je zahtjev hitan. Može se i produljiti za jedan mjesec ako se zahtijeva sveobuhvatniji rad te ako je to odgovarajuće obrazloženo. Parlament osigurava da se ti podaci široko distribuiraju unutar institucije.

17. Ako se inicijative, preporuke i zahtjevi za zakonodavne akte daju u skladu s člankom 289. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija obavješćuje Parlament, ako to bude zatraženo, o svojem stajalištu vezanom uz te prijedloge pred odgovarajućim parlamentarnim odborom.

18. Dvije su institucije suglasne o suradnji u području odnosa s nacionalnim parlamentima.

19. Komisija izvješćuje Parlament o popisu svojih stručnih skupina osnovanih radi podrške Komisiji u izvršavanju njenog prava na pokretanje inicijative. Taj se popis redovito ažurira i objavljuje.

20. Dvije institucije putem odgovarajućih mehanizama održavaju konstruktivni dijalog o pitanjima vezanim uz bitne upravne stvari, posebno o temama koje imaju izravne posljedice na upravu samog Parlamenta.

21. Parlament traži mišljenje Komisije kada predlaže reviziju svojeg Poslovnika u vezi s odnosima s Komisijom.

22. Ako se vrši pozivanje na povjerljivost bilo kojeg podatka proslijeđenog u skladu s ovim Okvirnim sporazumom, primjenjuju se odredbe utvrđene u Prilogu II.

23. Parlament se bez odlaganja i u cijelosti obavješćuje tijekom svih faza pregovora i zaključenja međunarodnih sporazuma, uključujući definiranje pregovaračkih stajališta. Komisija postupa tako da u cijelosti aktivira svoje obveze prema članku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, istodobno poštujući ulogu svake institucije u skladu sa člankom 13. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji.

24. Podaci iz točke 23. daju se Parlamentu dovoljno unaprijed kako bi mu se omogućilo da izrazi svoje stajalište, ako je to prikladno, te da se Komisiji omogući da u najvećoj mjeri uzme u obzir stajalište Parlamenta. Ti se podaci Parlamentu u pravilu dostavljaju putem nadležnog parlamentarnog odbora i, prema potrebi, na plenarnoj sjednici. Oni se u opravdanim slučajevima daju i više nego jednom parlamentarnom odboru.

25. Dvije institucije prepoznaju da, zbog njihovih različitih institucionalnih uloga, Komisija treba zastupati Europsku uniju u međunarodnim pregovorima, s iznimkom pregovora koji se tiču zajedničke vanjske i sigurnosne politike, te u slučajevima predviđenim u Ugovorima.

26. Pod istim uvjetima, Komisija omogućuje pristup za članove Europskog parlamenta koji kao promatrači čine dio delegacija Unije, sastancima tijela osnovanih multilateralnim međunarodnim sporazumima koji uključuju Uniju kad god su takva tijela pozvana donijeti odluke koje iziskuju pristanak Parlamenta, odnosno čija provedba može zahtijevati donošenje pravnih akata u skladu s oubičajenim zakonodavnim postupkom, te sustavno izvješćuje Parlament u vezi s tim sastancima.

27. Komisija također daje delegacijama Parlamenta, koje čine dio delegacija Unije na međunarodnim konferencijama, mogućnost korištenja svih kapaciteta koje u tim prilikama imaju delegacije Unije u skladu s općim načelom dobre suradnje između institucija te uzimajući u obzir raspoloživu logistiku.

28. Komisija u cijelosti obavješćuje Parlament o napretku pristupnih pregovora, a posebno o glavnim aspektima i kretanjima, kako bi Parlamentu omogućila pravoremeno izražavanje stajališta putem odgovarajućih parlamentarnih postupaka.

29. Ako Parlament donese preporuku o pitanjima iz točke 28., u skladu s pravilom 90. točkom 4. svojeg Poslovnika, te ako iz bitnih razloga Komisija odluči da ne može podržati takvu preporuku, objasnit će razloge pred Parlamentom, i to na plenarnoj sjednici ili na sljedećem sastanku mjerodavnog parlamentarnog odbora.

30. Prije nego što na donorskim konferencijama daje obećanja financijske pomoći koja uključuju nove financijske obveze i zahtijevaju suglasnost tijela nadležnog za proračun, Komisija obavješćuje to tijelo i analizira njegove primjedbe.

31. U vezi s godišnjim izvršenjem uređenim u članku 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija prosljeđuje sve podatke potrebne za nadzor nad izvršenjem proračuna za predmetnu godinu, koje u tu svrhu od nje zatraži predsjedatelj parlamentarnog odbora nadležnog za postupak izvršenja u skladu s Prilogom VII. Poslovniku Parlamenta.

32. Kandidati za mjesto izvršnog direktora regulatornih agencija moraju proći saslušanje pred parlamentarnim odborom.

33. Komisija pokreće godišnje i višegodišnje programiranje Unije u svrhu postizanja međuinstitucionalnih sporazuma.

34. Svake godine Komisija predstavlja svoj Progam rada.

35. Dvije institucije surađuju u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Prilogu IV.

36. Komisija daje objašnjenje u slučaju kad ne može ostvariti pojedine prijedloge iz svojeg Programa rada za predmetnu godinu, odnosno kad od njega odstupa. Potpredsjednik Komisije odgovoran za međuinstitucionalne odnose obvezuje se redovito izvješćivati Konferenciju predsjedatelja odbora s pomoću prikaza političke provedbe Programa rada Komisije za predmetnu godinu.

37. Komisija se obvezuje pomno ispitati izmjene njezinih zakonodavnih prijedloga koje je usvojio Parlament, kako bi ih uzela u obzir u izmijenjenom prijedlogu.

38. Parlament se obvezuje da prilikom razmatranja inicijative koju je podnijela najmanje četvrtina država članica, u skladu s člankom 76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, neće donositi nikakvo izvješće na mjerodavnom odboru prije nego dobije mišljenje Komisije o toj inicijativi.

39. Komisija daje detaljno objašnjenje pravovremeno prije povlačenja prijedloga za koje je Parlament već iznio stajalište u prvom čitanju.

40. Za posebne zakonodavne postupke u kojima je potrebno savjetovanje s Parlamentom, uključujući ostale postupke poput onih utvrđenih u članku 148. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Komisija:

i. poduzima mjere radi boljeg uključivanja Parlamenta tako da u najvećoj mjeri uzima u obzir stajališta Parlamenta, posebno kako bi se osiguralo da Parlament ima dovoljno vremena razmotriti prijedlog Komisije;

ii. osigurava da tijela Vijeća budu pravodobno upozorena da ne postižu politički sporazum o njezinim prijedlozima prije nego Parlament donese svoje mišljenje. Zatražit će da rasprava na ministarskoj razini bude dovršena nakon što je članovima Vijeća dano razumno vrijeme za razmatranje mišljenja Parlamenta;

iii. osigurava da se Vijeće pridržava pravila koje je razvio Sud Europske unije i koja nalažu novo savjetovanje s Parlamentom ako Vijeće znatno izmijeni prijedlog Komisije. Komisija obavješćuje Parlament o svim upozorenjima koje je dala Vijeću vezano uz potrebu ponovnog savjetovanja;

iv. obvezuje se, ako je to potrebno, povući zakonodavni prijedlog koji je Parlament odbio. Ako iz bitnih razloga i nakon razmatranja na Kolegiju odluči zadržati svoj prijedlog, Komisija obrazlaže tu odluku očitovanjem pred Parlamentom.

41. Kako bi se unaprijedilo zakonodavno planiranje, Parlament se sa svoje strane obvezuje:

i. planirati zakonodavne dijelove svojih dnevnih redova dovodeći ih u suglasje s tekućim Programom rada Komisije i s rezolucijama koje je donio o tom programu, osobito kako bi se poboljšalo planiranje prioritetnih rasprava;

ii. poštovati razumne rokove, u mjeri u kojoj je to korisno za postupak, prilikom donošenja svojeg stajališta u prvom čitanju prema uobičajenom zakonodavnom postupku, odnosno svojih mišljenja prema savjetodavnom postupku;

iii. koliko je god to moguće, imenovati izvjestitelje o budućim prijedlozima čim Program rada Komisije bude donesen;

iv. zahtjeve za ponovnim savjetovanjem smatrati apsolutnim prioritetom, uz uvjet da su mu proslijeđeni svi potrebni podaci.

42. Komisija osigurava da njezine ocjene učinaka budu provedene pod njezinom odgovornošću, transparentnim postupkom koji jamči neovisnu ocjenu. Ocjene učinaka objavljuju se pravovremeno, uzimajući u obzir niz različitih scenarija, uključujući mogućnost nečinjenja, te se u načelu iznose mjerodavnom parlamentarnom odboru tijekom faze pružanja podataka nacionalnim parlamentima u skladu s Protokolima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

43. U područjima u kojima je Parlament uobičajeno uključen u zakonodavni postupak, Komisija koristi neobvezujuće zakonodavstvo ako je to prikladno i opravdano, nakon što je Parlamentu dala priliku da izrazi svoja stajališta. Komisija daje Parlamentu detaljno objašnjenje na koji su način njegova stajališta uzeta u obzir pri usvajanju prijedloga.

44. Kako bi se osiguralo bolje praćenje prenošenja i primjene prava Unije, Komisija i Parlament nastoje uključiti obvezne korelacijske tablice i obvezujući vremenski rok za prenošenje koji za direktive uobičajeno ne bi trebao prelaziti razdoblje od dvije godine.

45. U odnosu na druge usporedne događaje ili pozive, Komisija daje prvenstvo svojoj nazočnosti, ako je zatražena, na plenarnim sjednicama, odnosno sastancima drugih tijela Parlamenta.

46. Na zahtjev Parlamenta, predviđen je redoviti aktualni sat s predsjednikom Komisije. Aktualni sat obuhvaća dva dijela: prvi s vođama političkih skupina ili njihovim predstavnicima, koji se provodi potpuno spontano; i drugi, posvećen nekoj politici, pri čemu je tema unaprijed dogovorena najkasnije u četvrtak prije odgovarajućeg djelomičnog zasjedanja, ali bez pripremljenih pitanja.

47. Članovi Komisije govore na svoj zahtjev.

48. Kako bi se osigurala nazočnost članova Komisije, Parlament se obvezuje učiniti sve potrebno kako bi se pridržavao konačnog nacrta dnevnog reda.

49. Komisija može predložiti uključivanje točaka u dnevni red najkasnije u vrijeme održavanja sastanaka Konferencije predsjednika koja odlučuje o konačnom nacrtu dnevnog reda djelomičnog zasjedanja. Parlament u najvećoj mjeri uzima u obzir takve prijedloge.

50. Parlamentarni odbori nastoje se držati nacrta svojih dnevnih redova, kao i samih dnevnih redova.

51. Komisija potvrđuje svoju predanost da čim prije ispita zakonodavne akte koji prije stupanja na snagu Lisabonskog ugovora nisu bili prilagođeni regulatornom postupku uz nadzor, kako bi ocijenila trebaju li ti instrumenti biti prilagođeni režimu delegiranih akata koji je uveo članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

52. Odredbe ovog Okvirnog sporazuma nadopunjuju Međuinstitucionalni sporazum o boljem zakonodavstvu ( 1 ) a da na njega ne utječu te ne dovode u pitanje njegove daljnje revizije. Ne dovodeći u pitanje predstojeće pregovore između Parlamenta, Komisije i Vijeća, dvije se institucije obvezuju sporazumjeti se o ključnim promjenama u pripremi budućih pregovora o prilagodbi Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu novim odredbama koje je uveo Lisabonski ugovor, uzimajući u obzir trenutnu praksu i ovaj Okvirni sporazum.

53. Komisija se obvezuje žurno pokrenuti godišnje i višegodišnje programiranje Unije s ciljem postizanja međuinstitucionalnih sporazuma u skladu s člankom 17. Ugovora o Europskoj Uniji.

54. Praktičnu provedbu ovog Okvirnog sporazuma i njegovih priloga dvije institucije periodično ocjenjuju. Preispitivanje će se provesti u svjetlu praktičnog iskustva do kraja 2011. godine.

(1) Sastanke komisije koji se održavaju u okviru stručnih skupina koje je osnovala Komisija, na koje su pozvana nacionalna tijela iz svih država članica, ako se tiču pripreme i provedbe zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće zakonodavstvo i delegirane akte;

(2)  ad hoc sastanke Komisije na koje su pozvani nacionalni stručnjaci iz svih država članica, ako se tiču pripreme i provedbe zakonodavstva Unije, uključujući neobvezujuće zakonodavstvo i delegirane akte.

1.1. Ovaj Prilog uređuje prosljeđivanje povjerljivih podataka iz Komisije u Parlament i postupanje s tim podacima kako je utvrđeno u točki 1.2., i to u vezi s izvršenjem ovlasti i nadležnosti Parlamenta. Dvije institucije postupaju u skladu s međusobnim dužnostima iskrene suradnje u duhu potpunog međusobnog povjerenja i najstrože poštujući odredbe mjerodavnog Ugovora.

1.2. „Podaci” znači sv pisani ili usmeni podaci, bez obzira na sredstvo njihovog prenošenja i na to tko je njihov autor.

1.2.1. „Povjerljivi podaci” znači „tajni podaci EU-a” i „ostali povjerljivi podaci” koji nisu tajni.

1.2.2. „Tajni podaci EU-a” znači svi podaci i materijali označeni kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”, „SECRET UE”, „CONFIDENTIEL UE” ili „RESTREINT UE”, odnosno oni koji nose istovjetne nacionalne ili međunarodne klasifikacijske oznake, a čija bi neovlaštena objava mogla u različitim stupnjevima dovesti u pitanje interese Unije, odnosno jedne ili više država članica, bez obzira na to jesu li ti podaci nastali unutar Unije ili su primljeni iz država članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija.

1.2.3. „Ostali povjerljivi podaci” znači svi ostali povjerljivi podaci, uključujući podatke obuhvaćene obvezom poslovne tajne, koje je zatražio Parlament i/ili proslijedila Komisija.

1.3. Komisija osigurava da Parlament ima pristup povjerljivim podacima u skladu s odredbama ovog Priloga kad god od jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. zaprimi zahtjev vezan uz prosljeđivanje povjerljivih podataka. Nadalje, Komisija može na vlastitu inicijativu proslijediti Parlamentu svaki povjerljivi podatak u skladu s odredbama ovog Priloga.

1.4. U kontekstu ovog Priloga, sljedeće osobe, odnosno tijela, mogu od Komisije zatražiti povjerljive podatke:

— predsjednik Parlamenta,

— predsjedatelji predmetnih parlamentarnih odbora,

— Ured i Konferencija predsjednika, i

— šef delegacije Parlamenta uključene u delegaciju Unije na međunarodnoj konferenciji.

1.5. Podaci o postupcima povrede i postupcima vezanim uz tržišno natjecanje, u mjeri u kojoj na datum primitka zahtjeva jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. nisu obuhvaćeni konačnom odlukom Komisije, odnosno presudom Suda Europske unije, kao i podaci vezani uz zaštitu financijskih interesa Unije, izuzeti su iz područja primjene ovog Priloga. Ovo ne dovodi u pitanje točku 44. Okvirnog sporazuma ni prava Parlamenta u smislu proračunske kontrole.

1.6. Ove se odredbe primjenjuju ne dovodeći u pitanje Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama kojima se uređuje pravo Parlamenta na provođenje istrage ( 3 ), kao niti mjerodavne odredbe Odluke Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) ( 4 ).

2.1. Na zahtjev jednog od parlamentarnih tijela ili obnašatelja dužnosti iz točke 1.4. Komisija tom parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti žurno dostavlja sve povjerljive podatke potrebne za izvršenje ovlasti i nadležnosti Parlamenta. U skladu sa svojim ovlastima i odgovornostima dvije institucije poštuju:

— temeljna ljudska prava, uključujući pravo na pošteno suđenje i pravo zaštite privatnosti,

— odredbe kojima se uređuju sudski i disciplinski postupci,

— zaštitu poslovne tajne i trgovinskih odnosa,

— zaštitu interesa Unije, posebno onih koji se tiču javne sigurnosti, obrane, međunarodnih odnosa, monetarne stabilnosti i financijskih interesa.

2.2. Tajni podaci EU-a prosljeđuju se Parlamentu, koji s njima postupa i štiti ih, u skladu sa zajedničkim minimalnim standardima sigurnosti koje u Uniji primjenjuju druge institucije, posebno Komisija.

2.3. U slučaju bilo kakve sumnje u povjerljivu prirodu nekog podatka ili u odgovarajuću razinu tajnosti, odnosno ako je potrebno utvrditi prikladne načine njegovog prosljeđivanja u skladu s jednom od mogućnosti navedenih u točki 3.2., dvije se institucije bez odlaganja međusobno savjetuju prije dostave dokumenta. U tim savjetovanjima Parlament predstavlja predsjedatelj dotičnog parlamentarnog tijela kojem se prema potrebi pridružuje izvjestitelj ili obnašatelj družnosti koji je podnio zahtjev. Komisiju predstavlja član Komisije odgovoran za to područje nakon savjetovanja s članom Komisije nadležnim za sigurnosna pitanja. U slučaju neslaganja pitanje se upućuje predsjednicima dviju institucija kako bi oni riješili spor.

2.4. Ako po završetku postupka iz točke 2.3. nije postignut dogovor, predsjednik Parlamenta kao odgovor na obrazloženi zahtjev parlamentarnog tijela, odnosno obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, poziva Komisiju da u prikladno naznačenom, odgovarajućem roku proslijedi predmetni povjerljivi podatak odabirući način među mogućnostima utvrđenim u točki 3.2. ovog Priloga. Prije isteka tog roka Komisija pisanim putem obavješćuje Parlament o svom konačnom stajalištu, u odnosu na koje Parlament pridržava pravo, ako je to prikladno, iskoristiti svoje pravo uporabe pravnih sredstava.

2.5. Pristup tajnim podacima EU-a dodjeljuje se u skladu s primjenljivim pravilima o sigurnosnoj provjeri osoba.

2.5.1. Pristup podacima označenim kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”, „SECRET UE” i „CONFIDENTIEL UE” može se dodijeliti samo dužnosnicima Parlamenta te onim službenicima Parlamenta koji rade za političke skupine i kojima je to nužno potrebno, za koje je parlamentarno tijelo, odnosno obnašatelj dužnosti, unaprijed odredio da imaju potrebu znati te podatke i kojima je izdana odgovarajuća sigurnosna dozvola.

2.5.2. U svjetlu ovlasti i nadležnosti Parlamenta, članovima koji nisu prošli osobnu sigurnosnu provjeru daje se pristup dokumentima označenima kao „CONFIDENTIEL UE” na načine utvrđene zajedničkim dogovorom, uključujući potpisivanje svečane izjave da sadržaj tih dokumenata neće obznaniti trećim osobama.

2.5.3. Uz podršku Komisije utvrđuju se načini kojima se osigurava da Parlament najžurnije osigura potrebno sudjelovanje nacionalnih tijela u okviru postupka sigurnosne provjere.

3.1. Povjerljivi podaci proslijeđeni u skladu s postupcima navedenima u točki 2.3. i, ako je to primjereno, točki 2.4., na odgovornost predsjednika ili člana Komisije, daju se na raspolaganje parlamentarnom tijelu ili obnašatelju dužnosti koji je podnio zahtjev, u skladu sa sljedećim uvjetima:

3.2. Ne dovodeći u pitanje odredbe točaka 2.2. i 2.4., kao niti buduće uređivanje sigurnosnih pitanja iz točke 4.1., pristup i načini osmišljeni radi očuvanja povjerljivosti podataka utvrđuju se zajedničkim dogovorom prije prosljeđivanja podataka. Tim se dogovorom između člana Komisije nadležnog za predmetnu politiku i parlamentarnog tijela (koje predstavlja njegov predsjedatelj) ili obnašatelja dužnosti koji je podnio zahtjev, predviđa odabir jedne od mogućnosti navedenih u točkama 3.2.1. i 3.2.2. kako bi se osigurala odgovarajuća razina povjerljivosti.

3.2.1. Što se tiče adresata povjerljivih podataka, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:

— podaci namijenjeni isključivo predsjedniku Parlamenta, u slučajevima koji su opravdani apsolutno iznimnim razlozima,

— Ured i/ili Konferencija predsjednika,

— predsjedatelj i izvjestitelj mjerodavnog parlamentarnog odbora,

— svi članovi (punopravni i zamjenski) mjerodavnog parlamentarnog odbora,

— svi članovi Europskog parlamenta.

3.2.2. Što se tiče postupanja s povjerljivim podacima, potrebno je predvidjeti jednu od sljedećih mogućnosti:

(a) ispitivanje dokumenata u sigurnoj sobi za čitanje ako je podatak označen stupnjem „CONFIDENTIEL UE” i višim stupnjem;

(b) održavanje sastanka iza zatvorenih vrata, uz prisutnost samo članova Ureda, članova Konferencije predsjednika ili punopravnih i zamjenskih članova nadležnih parlamentarnih odbora, kao i dužnosnika Parlamenta, te onih službenika Parlamenta koji rade za političke skupine i za koje je predsjedatelj unaprijed odredio da imaju potrebu znati te podatke i čija je nazočnost prijeko potrebna, ako su prošli potrebnu razinu sigurnosne provjere te uzimajući u obzir sljedeće uvjete:

— svaki dokument može biti brojčano označen, podijeljen na početku sastanka, te ponovno uzet na kraju sastanka. Ne smiju se raditi bilješke niti preslike.

— zapisnik sa sastanka ne navodi raspravu o točki koja se obrađuje u povjerljivom postupku.

3.2.3. Ako se pisani podaci ispituju u sigurnoj sobi za čitanje, Parlament osigurava sljedeće:

— sigurni sustav pohranjivanja povjerljivih podataka,

— sigurnu sobu za čitanje bez fotokopirnih aparata, telefona, faksa, skenera ili druge tehničke opreme za umnažanje i prijenos dokumenata itd.,

— sigurnosna pravila o pristupu sobi za čitanje, uključujući obvezno potpisivanje u registar pristupa i davanje svečane izjave o neotkrivanju proučenih povjerljivih podataka.

3.2.4. Gore navedeno ne isključuje ostala istovjetna pravila dogovorena između institucija.

3.3. U slučaju nepridržavanja ovih pravila primjenjuju se odredbe vezane uz sankcioniranje članova, navedene u Prilogu VIII. Poslovniku Parlamenta, u odnosu na dužnosnike i ostale službenike Parlamenta, kao i primjenljive odredbe članka 86. Pravilnika o osoblju ( 5 ), odnosno članka 49. Uvjeta zapošljavanja ostalih službenika Europskih zajednica.

4.1. Komisija i Parlament poduzimaju sve mjere potrebne za provedbu odredaba ovog Priloga.

— odredbe i standarde tehničke sigurnosti koji se odnose na postupanje s povjerljivim podacima i njihovo pohranjivanje, uključujući sigurnosne mjere u području fizičke sigurnosti, sigurnosti osoblja, dokumenata i informatičkog sustava,

— uspostavu posebno osnovanog nadzornog odbora koji se sastoji od prikladno provjerenih članova za postupanje s tajnim podacima EU-a označenim kao „TRÈS SECRET UE/EU TOP SECRET”.

4.2. Parlament i Komisija preispituju ovaj Prilog i, ako je potrebno, prilagođuju ga, i to najkasnije u vrijeme preispitivanja iz točke 54. Okvirnog sporazuma, u svjetlu kretanja koja se odnose na:

— buduća sigurnosna pravila koja uključuju Parlament i Komisiju,

— ostale sporazume ili pravne akte mjerodavne za prosljeđivanje podataka između institucija.

1. Komisija obavješćuje Parlament o svojoj namjeri da predloži početak pregovora istodobno kad obavješćuje Vijeće.

2. U skladu s odredbama točke 24. Okvirnog sporazuma, ako Komisija predlaže nacrt pregovaračkih stajališta s ciljem njihovog donošenja na Vijeću, istodobno ih predstavlja i Parlamentu.

3. Komisija uzima u obzir očitovanja Parlamenta tijekom cjelokupnih pregovora.

4. U skladu s odredbama točke 23. Okvirnog sporazuma, Komisija redovno i žurno obavješćuje Parlament o vođenju pregovora do trenutka parafiranja sporazuma te objašnjava jesu li i kako su očitovanja Parlamenta uključena u tekstove koji se pregovaraju, te ako nisu, navodi razloge.

5. U slučaju međunarodnih sporazuma čije zaključivanje zahtijeva pristanak Parlamenta, Komisija tijekom pregovaračkog procesa daje Parlamentu sve mjerodavne podatke koje također daje Vijeću (odnosno posebnom odboru koji je Vijeće imenovalo). Ovo uključuje nacrt izmjena donesenih pregovaračkih stajališta, nacrt pregovaračkih tekstova, dogovorene članke, dogovoreni datum parafiranja sporazuma i tekst sporazuma koji će biti parafiran. Komisija također dostavlja Parlamentu, a isto tako i Vijeću (odnosno posebnom odboru koji je Vijeće imenovalo), sve mjerodavne dokumente primljene od trećih strana, ovisno o pristanku autora tih dokumenata. Komisija obavješćuje nadležni parlamentarni odbor o kretanju pregovora, a posebno pojašnjava kako su stajališta Parlamenta uzeta u obzir.

6. U slučaju međunarodnih sporazuma čije zaključivanje ne zahtijeva pristanak Parlamenta, Komisija osigurava žurno i potpuno obavješćivanje Parlamenta pružanjem podataka barem o nacrtu pregovaračkih stajališta, usvojenim pregovaračkim stajalištima, daljnjem vođenju pregovora i njihovom zaključenju.

7. U skladu s odredbama točke 24. Okvirnog sporazuma, Komisija pravodobno daje Parlamentu temeljite podatke kad je riječ o parafiranju međunarodnog sporazuma te, ako namjerava predložiti Vijeću privremenu primjenu toga sporazuma, obavješćuje Parlament što prije o razlozima takvog prijedloga, osim ako nije spriječena zbog žurnosti.

8. Komisija obavješćuje Vijeće i Parlament istodobno i pravovremeno o svojoj namjeri da Vijeću predloži obustavu međunarodnog sporazuma i o razlozima takvog prijedloga.

9. Za međunarodne sporazume koji bi bili obuhvaćeni postupkom suglasnosti predviđenim u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Komisija također u potpunosti obavješćuje Parlament prije nego što odobri izmjene sporazuma koje je odobrilo Vijeće, koristeći odstupanje u skladu s člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

1. U prvom polugodištu predmetne godine članovi Komisije uključuju se u stalni, redovni dijalog s odgovarajućim parlamentarnim odborima na temu provedbe Programa rada Komisije za tu godinu i pripreme budućeg Programa rada Komisije. Temeljem tog dijaloga svaki parlamentarni odbor izvješćuje Konferenciju predsjedatelja odbora o ishodu.

2. Istodobno Konferencija predsjedatelja odbora održava redovnu razmjenu stajališta s potpredsjednikom Komisije zaduženim za međuinstitucionalne odnose, kako bi se ocijenilo stanje provedbe tekućeg Programa rada Komisije, raspravila priprema budućeg Programa rada Komisije i sagledali rezultati stalnog bilateralnog dijaloga predmetnih parlamentarnih odbora i mjerodavnih članova Komisije.

3. U lipnju Konferencija predsjedatelja odbora podnosi Konferenciji predsjednika sažeto izvješće koje mora sadržavati rezultate dubinskog pregleda provedbe Programa rada Komisije, kao i prioritete Parlamenta za sljedeći Program rada Komisije, o čemu Parlament obavješćuje Komisiju.

4. Na temelju tog sažetog izvješća, Parlament na djelomičnom zasjedanju u srpnju donosi rezoluciju navodeći svoje stajalište i uključujući posebno zahtjeve temeljene na izvješćima o zakonodavnim inicijativama.

5. Svake godine na prvom djelomičnom zasjedanju u rujnu održava se rasprava o stanju Unije u kojoj predsjednik Komisije drži govor dajući pregled za tekuću godinu i navodeći prioritete za sljedeće godine. U tom smislu predsjednik Komisije istodobno pisanim putem iznosi Parlamentu glavne misli vodilje u pripremi Programa rada Komisije za sljedeću godinu.

6. Od početka rujna nadležni parlementarni odbori i mjerodavni članovi Komisije mogu se sastati radi detaljnije razmjene stajališta o budućim prioritetima u području svake politike. Ti se sastanci zaključuju sastankom između Konferencije predsjedatelja odbora i Kolegija povjerenika te, prema potrebi, sastankom između Konferencije predsjednika i Predsjednika Komisije.

7. U listopadu Komisija donosi svoj Program rada za sljedeću godinu. Nakon toga Predsjednik Komisije na odgovarajućoj razini predstavlja taj Program rada Parlamentu.

8. Parlament može održati raspravu i donijeti rezoluciju na djelomičnom zasjedanju u prosincu.

9. Ovaj se vremenski raspored primjenjuje za svaki redovni programski ciklus, uz iznimku godina u kojima se održavaju izbori za Parlament a podudaraju se sa završetkom mandata Komisije.

10. Ovaj vremenski raspored ne dovodi u pitanje buduće sporazume o međuinstitucionalnom programiranju.