PRILOG I.

Format i upute za godišnje izvješće o nadzorima predviđenima člankom 22. Uredbe (EU) 2016/2031

DIO I.

Opće informacije o rezultatima nadzorâ iz članka 1. stavka 2. točke (a)

U nastavku je naveden predložak za opće informacije o rezultatima nadzorâ kako je predviđen člankom 1. stavkom 2. točkom (a):

„Opće informacije o rezultatima nadzorâ za [godinu]

—	Država članica:

—	Nadležno tijelo:

—	Osoba za kontakt (ime, radno mjesto unutar nadležnog tijela, naziv nadležnog tijela, telefonski broj i funkcionalni račun e-pošte):

—	Organizacije koje sudjeluju u programu nadzora, uključujući laboratorije:

—

Javno dostupan sažetak rezultatâ (od 500 do 3000 riječi): — kratak opis opsega programa za tu godinu, — kratak opis metodologije upotrijebljene za nadzore, uključujući sve nove ili inovativne tehnologije (ako je relevantno), — ukupan broj štetnih organizama koji su te godine nadzirani unutar područja primjene članka 22. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/2031, — broj otkrivenih i službeno potvrđenih štetnih organizama te poduzete daljnje mjere, — posebni ciljevi programa ostvareni te godine, — poveznica na nacionalne internetske stranice s više informacija (ako su dostupne). ”

DIO II.

Format i upute za predočavanje rezultatâ nadzorâ iz članka 1. stavka 2. točke (b)

U nastavku su navedeni predlošci i upute za predočavanje rezultata nadzorâ kako su predviđeni člankom 1. stavkom 2. točkom (b):

1.   Elementi godišnjeg izvješća u vezi s karantenskim štetnim organizmima Unije i štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1.1.   Predložak

1.2.   Upute za ispunjavanje predloška

Za stupac 1.: uz iznimku polja „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje”, nije obvezno izvješćivati po skupini štetnih organizama. Prema potrebi navesti skupinu štetnih organizama nadziranih zajedno (npr. štetni organizmi koji napadaju agrume, bjelogorične šume, crnogorične šume, žitarice, krumpir i ostalo (točno navesti)). Ako je štetni organizam uključen u više skupina, navesti informacije za taj štetni organizam na odgovarajući način za svaku skupinu.

Za polje „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje” navesti popis štetnih organizama za koje su provedeni nadzori i rezultate nadzora, s pomoću više od jednog retka ako je potrebno navesti različita mjesta nadzora iz stupca 4. „Mjesta nadzora”. U ovoj skupini navesti podatke po štetnom organizmu, bez objedinjavanja na razini skupine. Ovlaštena mjesta proizvodnje označavaju mjesta čiji subjekt ima ovlaštenje nadležnog tijela za izdavanje biljnih putovnica.

Za stupac 2.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam) uz upotrebu jednog retka po štetnom organizmu.

Za stupac 3.: navesti geografske lokacije na kojima je proveden nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje po skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu. Prema potrebi moguće je upotrijebiti onoliko redaka koliko ima lokacija o kojima se izvješćuje.

Za stupac 4.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu samo ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor tog štetnog organizma i navesti broj nadziranih mjesta. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.	otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupce 5., 6. i 7.: nije obvezno ili prema potrebi u skladu s posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma.

Za stupac 5.: navesti područja rizika utvrđena na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 6.: navesti područje (ha) u državi članici koje je obuhvaćeno ciljanom populacijom.

Za stupac 7.: navesti udio nadziranog područja ciljane populacije (nadzirano područje/područje ciljane populacije), u postocima.

Za stupac 8.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vektor, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. Rezultati se navode u različitim redcima samo ako se u posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma navodi popis robe za nadzor.

Za stupac 9.: navesti popis nadziranih biljnih vrsta/rodova. Upotrijebiti jedan redak po biljnoj vrsti/rodu samo ako je to potrebno prema posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma.

Za stupac 10.: navesti mjesece u godini kada su provedeni nadzori. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje po skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu.

Za stupac 11.: navesti pojedinosti o nadzoru, uzimajući u obzir posebne zakonske zahtjeve za nadzor svakog štetnog organizma. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Uz iznimku broja vizualnih pregleda, o kojem se može izvijestiti po skupini, svi ostali podaci trebaju se navesti po štetnom organizmu, osim ako se u stupcu 14. („Primjedbe”) navede obrazloženje za izvješćivanje po skupini. Ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma, upotrijebiti različite retke (npr. za izvješćivanje o različitim vrstama testova i njihovu broju).

Za stupac 12.: navesti broj pozitivnih rezultata po štetnom organizmu. Taj se broj može razlikovati od broja izbijanjâ ako jedna obavijest o izbijanju sadržava više pozitivnih rezultata.

Za stupac 13.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor.

Za stupac 14.: navesti sve ostale informacije koje se smatraju relevantnima i, prema potrebi, informacije o rezultatima nadzorâ bilja bez simptoma s pozitivnim nalazima.

2.   Elementi godišnjeg izvješća u vezi s rezultatima statistički utemeljenih godišnjih nadzora za karantenske štetne organizme Unije, na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni, primjenjivo pri provedbi statistički utemeljenih nadzora

2.1.   Predložak

„Izvješće o godišnjim rezultatima statistički utemeljenih nadzora za određene karantenske štetne organizme Unije i određene štetne organizme na koje se primjenjuju mjere iz članaka 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 za [godinu] (nije obvezno, osim ako se izričito zahtijeva zakonodavstvom, i njegova upotreba zamjenjuje upotrebu predloška 1.1.)

1. Štetni organizam

2. Geografska lokacija

3. Mjesta nadzora

4. Vrijeme

A. Definiranje nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B. Napor uzorkovanja

C. Rezultati nadzora

22. Primjedbe

5. Ciljana populacija

6. Epidemiološke jedinice

7. Metode otkrivanja

8. Djelotvornost uzorkovanja

9. Osjetljivost metode

10. Čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

11. Broj pregledanih epidemioloških jedinica

12. Broj vizualnih pregleda

13. Broj uzoraka

14. Broj klopki

15. Broj mjesta postavljanja klopki

16. Broj testova

17. Broj ostalih mjera

18. Rezultati

19. Broj(evi) obavijesti o prijavljenim izbijanjima, prema potrebi, u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1715

20. Postignuta razina pouzdanosti

21. Zadana prevalencija

Vrsta domaćin

Područje (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica)

Inspekcijske jedinice

Opis

Jedinice

Vizualni pregledi

Hvatanje klopkama

Testiranje

Ostale mjere

Čimbenik rizika

Razine rizika

Broj lokacija

Relativni rizici

Udio populacije bilja domaćina

Pozitivni

Negativni

Neodređeni

Broj(evi)

Datum(i)

”

2.2.   Upute za ispunjavanje predloška

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

—	čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 1.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam).

Za stupac 2.: navesti geografske lokacije na kojima je proveden nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS.

Za stupac 3.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. O nadzorima provedenima u ovlaštenim mjestima proizvodnje uvijek izvijestiti u zasebnom retku. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.	otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.3. javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 4.: navesti mjesece u godini kada su provedeni nadzori.

Za stupac 5.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama. Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači biljke, dijelovi biljaka, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji su pregledani radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. Ako područje ciljane populacije nije dostupno, navesti „N/A” i uključiti broj inspekcijskih jedinica koje sačinjavaju ciljanu populaciju.

Za stupac 6.: navesti nadzirane epidemiološke jedinice, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. „Epidemiološka jedinica” znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS, urbana područja, šume, ružičnjaci, farme ili hektari. Taj se izbor mora obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 7.: navesti metode upotrijebljene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 8.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 9.: „osjetljivost metode” znači vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će se stvarno pozitivan domaćin pri testiranju prepoznati i potvrditi kao pozitivan i da neće biti pogrešno identificiran. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci) s dijagnostičkom osjetljivošću (koju obilježavaju vizualni pregledi i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 10.: navesti čimbenike rizika u različitim redcima i upotrijebiti onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac B: navesti pojedinosti o nadzoru, ovisno o posebnim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje se trebaju navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama navedenima u stupcu 7. „Metode otkrivanja”.

Za stupac 15.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 14.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 18.: navesti broj uzoraka koji se pokažu pozitivnima, negativnima ili neodređenima. „Neodređeni” su oni analizirani uzorci za koje nije dobiven nikakav rezultat zbog različitih čimbenika (npr. rezultat ispod razine otkrivanja, neobrađen, neidentificiran ili star uzorak itd.).

Za stupac 19.: navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je proveden nadzor.

Za stupac 20.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana normom ISPM 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 21.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma u polju prije nadzora. Zadana prevalencija postavlja se kao cilj nadzora i odgovara kompromisu koji upravitelji rizika postižu između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa dostupnih za nadzor. Za nadzor za otkrivanje obično se postavlja vrijednost od 1 %.

DIO III.

Elementi godišnjeg izvješća u vezi sa sažetkom rezultatâ nadzorâ i ažuriranjem statusa nadziranih štetnih organizama iz članka 1. stavka 2. točke (c)

Izvješće sadržava sažetak rezultatâ nadzorâ i ažuriranje statusa štetnog organizma za svaki štetni organizam uključen u godišnji nadzor u skladu s Međunarodnom normom za fitosanitarne mjere (ISPM 8) i sljedećim predloškom:

PRILOG II.

Format za višegodišnje programe nadzora predviđene člankom 23. Uredbe (EU) 2016/2031 i praktični aranžmani za primjenu elemenata utvrđenih u tom članku

DIO I.

Opće informacije iz članka 2. stavka 2. točke (a)

1.   Predložak

Opće informacije za [godine]

—	Država članica:

—	Nadležno tijelo:

—	Osoba za kontakt (ime, radno mjesto unutar nadležnog tijela, naziv nadležnog tijela, telefonski broj i funkcionalni račun e-pošte):

—	Poseban cilj za svaku godinu višegodišnjeg programa nadzora (više pojedinosti vidjeti u točki (a) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

—

Obrazloženje u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 24. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/2031 u slučaju izostavljanja određenih karantenskih štetnih organizama Unije, štetnih organizama koji privremeno ispunjavaju uvjete za uvrštavanje u karantenske štetne organizme Unije ili prioritetnih štetnih organizama (na godišnjoj osnovi) u višegodišnjem programu nadzora (više pojedinosti vidjeti u točki (b) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku): Štetni organizam Obrazloženje za izostavljanje iz višegodišnjeg programa nadzora

—	Metode za evidentiranje prikupljenih informacija i izvješćivanje o njima (više pojedinosti vidjeti u točki (c) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

—	Sažetak koji dostavlja država članica namijenjen općoj javnosti (za objavu na internetskim stranicama Komisije, od 350 do 2000 riječi) (više pojedinosti vidjeti u točki (d) u odjeljku „Praktični aranžmani” u nastavku):

2.   Praktični aranžmani

(a)	Ukratko opisati i iznijeti razloge za raspodjelu štetnih organizama tijekom 5–7 godina višegodišnjeg programa.

(b)	Navesti obrazloženje za svaki štetni organizam koji nije uključen u višegodišnji program nadzora u skladu s člankom 22. stavkom 1. i člankom 24. stavom 1. Uredbe (EU) 2016/2031.

(c)	U informacijama o metodama za evidentiranje prikupljenih informacija i izvješćivanje o njima uključiti kratak opis glavnih metoda upotrijebljenih za provedbu nadzorâ i izvješćivanje o nadzorima na području države članice.

(d)

U sažetak namijenjen općoj javnosti uključiti sljedeće: — kratak opis i opseg višegodišnjeg programa nadzora, — kratak opis metodologije koja će se upotrijebiti za nadzore, uključujući sve nove ili inovativne tehnologije (ako je relevantno), — ukupan broj obuhvaćenih štetnih organizama, — poveznicu na internetske stranice nacionalnog nadležnog tijela s više informacija (ako su dostupne).

DIO II.

Predlošci za višegodišnje programe nadzora iz članka 2. stavka 2. točke (b)

1.   Elementi višegodišnjeg programa nadzora u vezi s karantenskim štetnim organizmima Unije i štetnim organizmima na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1.1.   Predložak

Višegodišnji program nadzora za [godine] za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1. Godina

2. Štetni organizam nadziran u skupinama

3. Štetni organizam

4. Geografska lokacija

5. Mjesta nadzora

6. Područja rizika

7. Biljni materijal/roba

8. Popis biljnih vrsta

9. Vrijeme

10. Pojedinosti o nadzoru: A) broj vizualnih pregleda po skupini B) ukupan broj uzoraka C) broj uzoraka bez simptoma, prema potrebi D) vrste klopki (ili druga alternativna metoda (npr. mreže za hvatanje)) E) broj klopki (druga metoda prikupljanja) F) broj mjesta postavljanja klopki (ako se razlikuje od podataka navedenih u polju (E)) G) vrsta testova (npr. mikroskopska identifikacija, PCR itd.) H) broj testova I) ostale mjere (npr. psi tragači, bespilotne letjelice, helikopteri, kampanje podizanja svijesti itd.) J) broj ostalih mjera

11. Primjedbe

Opis

Broj

A

B

C

D

E

F

G

H

I

J

Godina 1.

Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje

Skupina 2.

Godina n

Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje

Skupina 2.

1.2.   Praktični aranžmani

Za stupac 2.: uz iznimku polja „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje”, nije obvezno planirati nadzore po skupini štetnih organizama. Prema potrebi navesti skupinu štetnih organizama koji će se zajedno nadzirati (npr. štetni organizmi koji napadaju agrume, bjelogorične šume, crnogorične šume, žitarice, krumpir i ostalo (točno navesti)). Ako će se štetni organizam uključiti u više skupina, u program uključiti informacije za taj štetni organizam na odgovarajući način za svaku skupinu.

Za polje „Skupina 1. – Ovlaštena mjesta proizvodnje” navesti popis štetnih organizama za koje će se provesti nadzori, s pomoću više od jednog retka ako je potrebno navesti različita mjesta nadzora iz stupca 5. „Mjesta nadzora”. U ovoj skupini navesti podatke po štetnom organizmu, bez objedinjavanja na razini skupine. Ovlaštena mjesta proizvodnje označavaju mjesta čiji subjekt ima ovlaštenje nadležnog tijela za izdavanje biljnih putovnica.

Za stupac 3.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam) uz upotrebu jednog retka po štetnom organizmu.

Za stupac 4.: navesti geografske lokacije na kojima će se provoditi nadzor, po mogućnosti s pomoću nižih razina NUTS dostupnih u toj fazi. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu. Prema potrebi moguće je upotrijebiti onoliko redaka koliko ima lokacija o kojima se izvješćuje.

Za stupac 5.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma i navesti broj mjesta koja će se nadzirati. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu i navesti ukupan broj mjestâ nadzora. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.	otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 6.: nije obvezno ili prema potrebi u skladu s posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. Navesti područja rizika na temelju biologije štetnog organizma ili štetnih organizama, prisutnosti bilja domaćina, ekološko-klimatskih uvjeta i lokacija rizika.

Za stupac 7.: navesti bilje, plodove, sjemenke, tlo, materijal za pakiranje, drvo, strojeve, vozila, vektor, vodu, ostalo i točno navesti o čemu je riječ. Ako se u posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnog organizma navodi popis robe za nadzor, u programu treba navesti planirane aktivnosti po robi s pomoću različitih redaka.

Za stupac 8.: navesti popis biljnih vrsta/rodova za nadzor. Ako je to potrebno prema posebnom zakonskom zahtjevu za nadzor štetnih organizama, u programu treba navesti popis biljnih vrsta/rodova s pomoću različitog retka za svaku biljnu vrstu/rod.

Za stupac 9.: navesti mjesece u godini kada će se provoditi nadzori. Ako se o štetnim organizmima izvješćuje po skupini, moguće je objediniti podatke za sve štetne organizme u skupini u jedan redak. Ako se o štetnim organizmima ne izvješćuje u skupinama, moguće je objediniti podatke u jedan redak po štetnom organizmu.

Za stupac 10.: navesti pojedinosti o nadzoru, uzimajući u obzir posebne zakonske zahtjeve za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac neće biti dostupne. Podaci iz ovog stupca mogu se objediniti samo na istoj razini skupine štetnih organizama za broj vizualnih pregleda. Ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma, upotrijebiti različite retke (npr. planirana upotreba različitih vrsta testova i njihov broj).

2.   Elementi višegodišnjeg programa nadzora u vezi sa statistički utemeljenim nadzorima za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni, primjenjivo pri provedbi statistički utemeljenih nadzora

Višegodišnji program nadzora mora sadržavati sažetak i obrazloženje nadzora, uključujući ulazne parametre, te planiranog napora uzorkovanja.

2.1.   Predložak

Program statistički utemeljenih nadzorâ za [godine] za karantenske štetne organizme Unije i štetne organizme na koje se primjenjuju mjere u skladu s člancima 29. i 30. Uredbe (EU) 2016/2031 na područjima na kojima nije poznato da su navedeni štetni organizmi prisutni

1. Godina

2. Štetni organizam

3. Geografska lokacija

4. Mjesta nadzora

5. Vrijeme

A. Definiranje nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B. Planirani napor uzorkovanja

19. Očekivana razina pouzdanosti

20. Zadana prevalencija

21. Primjedbe

6. Ciljana populacija

7. Epidemiološke jedinice

8. Planirane metode otkrivanja

9. Djelotvornost uzorkovanja

10. Osjetljivost metode

11. Čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

12. Broj epidemioloških jedinica koje se trebaju pregledati

13. Broj pregleda

14. Broj uzoraka

15. Broj klopki

16. Broj mjesta postavljanja klopki

17. Broj testova

18. Broj ostalih mjera

Vrsta domaćin

Područje (ha ili druga relevantnija mjerna jedinica)

Broj inspekcijskih jedinica

Opis

Jedinice

Vizualni pregledi

Hvatanje klopkama

Testiranje

Ostale mjere

Čimbenici rizika

Razine rizika

Broj lokacija

Relativni rizici

Udio populacije bilja domaćina

1

N

N

2.2.   Praktični aranžmani

Objasniti temeljne pretpostavke za plan nadzora po štetnom organizmu. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljanu populaciju, epidemiološku jedinicu i inspekcijske jedinice,

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode,

—	čimbenike rizika, navodeći razine rizika i pripadajuće relativne rizike te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac 2.: navesti znanstveni naziv štetnog organizma (kako je naveden u Prilogu II. Provedbenoj uredbi (EU) 2019/2072 ili eventualnim posebnim mjerama za predmetni štetni organizam).

Za stupac 3.: navesti geografske lokacije na kojima će se provoditi nadzor, po mogućnosti s pomoću dostupnih nižih razina NUTS.

Za stupac 4.: navesti mjesta nadzora s pomoću više od jednog retka po štetnom organizmu ako je to potrebno prema posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor štetnog organizma. O planiranim nadzorima u ovlaštenim mjestima proizvodnje uvijek izvijestiti u zasebnom retku. Ako se upotrebljava mogućnost „ostalo”, točno navesti o čemu je riječ:

1.	otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.

otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.javne površine; 2.3. zaštićeno područje; 2.4. divlje bilje na područjima koja nisu zaštićena područja; 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija, močvarna područja, mreža navodnjavanja i odvodnje itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina, osim staklenika; 3.javna površina, osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar, trgovačke lokacije na kojima se upotrebljava drveni materijal za pakiranje, drvna industrija).

Za stupac 5.: navesti mjesece u godini kada će se provoditi nadzori.

Za stupac 6.: navesti odabranu ciljanu populaciju te odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćeno područje. Ciljana populacija definira se kao skup inspekcijskih jedinica. Njezina se veličina za poljoprivredna područja obično definira u hektarima, ali može se definirati i u parcelama, poljima, staklenicima itd. Obrazložiti odabir u temeljnim pretpostavkama u stupcu 21. („Primjedbe”). Navesti nadzirane inspekcijske jedinice. „Inspekcijska jedinica” znači biljke, dijelovi biljaka, roba, materijali i vektori štetnih organizama koji će se pregledati radi identifikacije i otkrivanja štetnih organizama. Ako područje ciljane populacije nije dostupno, navesti „N/A” i uključiti broj inspekcijskih jedinica koje sačinjavaju ciljanu populaciju.

Za stupac 7.: navesti epidemiološke jedinice koje će se nadzirati, navodeći njihov opis i mjernu jedinicu. Epidemiološka jedinica definira se kao homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcije štetnog organizma, bilja domaćina te abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovele do iste epidemiologije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljane populacije koje su epidemiološki homogene i obuhvaćaju najmanje jednu biljku domaćina. U nekim se slučajevima cijela populacija bilja domaćina u određenoj regiji/području/zemlji može definirati kao epidemiološka jedinica. To mogu biti regije NUTS, urbana područja, šume, ružičnjaci, farme ili hektari. Taj se izbor mora obrazložiti u temeljnim pretpostavkama.

Za stupac 8.: navesti metode koje će se upotrebljavati tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom slučaju, ovisno o posebnim zakonskim zahtjevima za nadzor za svaki štetni organizam. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. Navesti „da” ili „ne” pod „Vizualni pregledi” te navesti pojedinosti o metodama hvatanja klopkama, vrstama testiranja i ostalim mjerama.

Za stupac 9.: navesti procjenu djelotvornosti uzorkovanja. Djelotvornost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci. U slučaju vektora označava djelotvornost metode hvatanja pozitivnog vektora ako je prisutan na području nadzora. U slučaju tla označava djelotvornost odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 10.: „osjetljivost metode” definira se kao vjerojatnost da će se metodom točno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će se stvarno pozitivan domaćin pri testiranju prepoznati i potvrditi kao pozitivan i da neće biti pogrešno identificiran. Riječ je o umnošku djelotvornosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova biljke na zaraženoj biljci) s dijagnostičkom osjetljivošću (koju obilježava vizualni pregled i/ili laboratorijski test koji se upotrebljava u postupku identifikacije).

Za stupac 11.: navesti čimbenike rizika u različitim redcima i upotrijebiti onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i pripadajući relativni rizik te udio populacije bilja domaćina.

Za stupac B: navesti broj planiranih aktivnosti i specificirati vrstu aktivnosti. Navesti „N/A” ako informacije za određeni stupac nisu dostupne. Informacije koje se trebaju navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama navedenima u stupcu 8. „Planirane metode otkrivanja”.

Za stupac 16.: navesti broj mjesta postavljanja klopki ako se taj broj razlikuje od broja klopki (stupac 15.) (npr. ista se klopka upotrebljava na različitim mjestima).

Za stupac 20.: navesti osjetljivost nadzora kako je definirana normom ISPM 31. Ta vrijednost postignute razine pouzdanosti u pogledu neprisutnosti štetnog organizma izračunava se na temelju provedenih pregleda (i/ili uzetih uzoraka) s obzirom na osjetljivost metode i zadanu prevalenciju.

Za stupac 21.: navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma u polju prije nadzora. Zadana prevalencija postavlja se kao cilj nadzora i odgovara kompromisu koji upravitelji rizika postižu između rizika prisutnosti štetnog organizma i resursa dostupnih za nadzor. Za nadzor za otkrivanje obično se postavlja vrijednost od 1 %.