PRILOG 1.

IZJAVA

(najveći format: A4 (210 × 297 mm))

(1)

koju je izdalo:

ime tijela: … … …

o: (2)	dodjeljivanju homologacije
	proširenju homologacije
	odbijanju homologacije
	povlačenju homologacije
	trajno obustavljenoj proizvodnji

za tip vozila s obzirom na karakteristike u vezi s bočnim udarom u stup u skladu s Pravilnikom br. 135.

Homologacijski broj: …Broj proširenja: …

1.	Žig vozila: …

2.	Tip vozila i trgovačka imena: …

3.	Ime i adresa proizvođača: …

4.	Ako postoji, ime i adresa proizvođačeva zastupnika: …

5.	Kratak opis vozila: …

6.	Datum podnošenja vozila na homologaciju: …

7.	Izvedba/specifikacije WorldSID ispitne lutke muškarca iz 50. percentila: …

8.	Tehnička služba koja provodi homologacijska ispitivanja: …

9.	Datum izvješća koje je izdala ta služba: …

10.	Broj izvješća koje je izdala ta služba: …

11.	Homologacija dodijeljena/odbijena/proširena/povučena 2. …

12.	Položaj homologacijske oznake na vozilu: …

13.

Mjesto: …

14.

Datum: …

15.

Potpis: …

16.	Napomene: …

17.	Ovoj je izjavi priložen popis dokumenata pohranjenih kod homologacijskog tijela koje je dodijelilo homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je dodijelila/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

PRILOG 2.

IZGLED HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

PREDLOŽAK A

(vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)

a = 8 mm (najmanje).

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran s obzirom na karakteristike vozila u slučaju bočnog udara u stup u Nizozemskoj (E4) na temelju Pravilnika br. 135 pod homologacijskim brojem 00124. Homologacijski broj označava da je homologacija dodijeljena u skladu sa zahtjevima iz Pravilnika br. 135 kako je izmijenjen nizom izmjena 01.

PREDLOŽAK B

(vidjeti stavak 4.6. ovog Pravilnika)

a = 8 mm (najmanje).

Ova homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo označava da je taj tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) na temelju pravilnika br. 135 i 95 (1). Prve dvije znamenke homologacijskih brojeva pokazuju da je u trenutku dodjeljivanja tih homologacija Pravilnik br. 135 obuhvaćao niz izmjena 01, a Pravilnik br. 95 niz izmjena 03.

---

(1)  Drugi je broj naveden samo kao primjer.

PRILOG 3.

POSTUPAK DINAMIČKOG ISPITIVANJA BOČNIM UDAROM U STUP

1.   SVRHA

Utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima iz stavka 5. ovog Pravilnika.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Priloga:

2.1.

„gorivni balast” znači voda, otapalo „Stoddard”, ili bilo koja druga homogena tekućina relativne gustoće od 1,0 + 0/–0,25 i dinamičke viskoznosti od 0,9 ±0,05 mPa s pri 25 °C;

2.2.

„referentni pravac udara” znači pravac koji na udarnoj strani ispitnog vozila tvori sjecište vanjske površine vozila i okomite ravnine koji prolazi kroz težište glave ispitne lutke u položaju u skladu s Prilogom 4. na deklariranom vanjskom sjedištu u prednjem redu na udarnoj strani vozila. Okomita ravnina zatvara kut od 75° s uzdužnom središnjicom vozila. Kut se mjeri kako je prikazano u Prilogu 7., na slici 7-1. za bočni udar s lijeve strane ili na slici 7-2. za bočni udar s desne strane.

2.3.

„vektor brzine udara” znači geometrijska veličina koja opisuje brzinu i smjer kretanja vozila u trenutku udara u stup. Vektor brzine udara okrenut je u smjeru kretanja vozila. Ishodište vektora brzine udara je težište vozila, a njegova veličina (duljina) opisuje brzinu udara vozila.

2.4.

„položaj opterećenog vozila” znači kut bočnog i uzdužnog nagiba ispitnog vozila koje je postavljeno na vodoravnu površinu sa svim gumama napuhanima prema preporuci proizvođača vozila i opterećeno do mase opterećenog vozila. Ispitno vozilo opterećuje se tako da se u teretni/prtljažni prostor na uzdužnu središnjicu vozila stavi masa od 136 kg ili nazivna masa tereta i prtljage (ovisno o tome koja je manja). Masa potrebne antropomorfne ispitne naprave postavlja se na deklarirano vanjsko sjedište u prednjem redu na udarnoj strani vozila. Sjedalo u prednjem redu na udarnoj strani vozila postavlja se u skladu s Prilogom 4.

2.5.

„masa opterećenog vozila” znači masa neopterećenog vozila uvećana za 136 kg ili za nazivnu masu tereta i prtljage (ovisno o tome koja je vrijednost manja) te za masu potrebne antropomorfne ispitne naprave;

2.6.

„kut bočnog nagiba” znači kut fiksnog referentnog pravca koji povezuje dvije referentne točke na pragu prednjih lijevih ili desnih vrata (kako je primjenjivo) u odnosu na vodoravnu površinu ili vodoravnu referentnu ravninu. Primjer prikladnog fiksnog referentnog pravca za mjerenje kuta posrtanja na pragu lijevih vrata prikazan je na slici 9-1. Priloga 9.

2.7.

„stup” znači kruta nepomična uspravna metalna struktura s kontinuiranim promjerom vanjskog poprečnog presjeka od 254 mm ± 6 mm koji počinje od najviše 102 mm iznad najniže točke guma na udarnoj strani vozila u položaju opterećenog vozila, i koja se proteže barem iznad najviše točke krova ispitnog vozila;

2.8.

„kut uzdužnog nagiba” znači kut fiksnog referentnog pravca koji povezuje dvije referentne točke s obje strane uzdužne središnje ravnine vozila na prednjoj ili stražnjoj strani (kako je primjenjivo) nadogradnje vozila u odnosu na vodoravnu površinu ili vodoravnu referentnu ravninu. Primjer prikladnog fiksnog referentnog pravca za mjerenje stražnjeg kuta uzdužnog nagiba prikazan je na slici 9-2. Priloga 9.

2.9.

„relativna gustoća” znači gustoća referentne tekućine izražena kao omjer gustoće vode (tj. ρtekućina/ρνοda) pri referentnoj temperaturi od 25 °C i referentnom tlaku 101,325 kPa;

2.10.

„otapalo ‚Stoddard’” znači homogeni, prozirni naftni destilat mješavine rafiniranih C7-C12 ugljikovodika koji ima plamište od najmanje 38 °C, relativnu gustoću od 0,78 ±0,03 i dinamičku viskoznost od 0,9 ±0,05 mPas pri 25 °C.

2.11.

„ispitni položaj” znači kut bočnog i uzdužnog nagiba ispitnog vozila koje će udariti o stup;

2.12.

„položaj neopterećenog vozila” znači kut bočnog i uzdužnog nagiba neopterećenog vozila postavljenog na vodoravnu površinu sa svim gumama napuhanima prema preporuci proizvođača vozila;

2.13.

„korisna zapremnina spremnika za gorivo” znači zapremnina spremnika za gorivo koju je deklarirao proizvođač vozila;

2.14.

„glavni kontrolni prekidač vozila” znači naprava kojom se ugrađeni elektronički sustav vozila iz isključenog stanja, kao što je slučaj kad je vozilo parkirano i vozač nije prisutan, prebacuje u uobičajeni način rada;

2.15.

„gorivo vozila” znači optimalno gorivo koje je preporučio proizvođač vozila za primjenjivi sustav za dovod goriva.

3.   STANJE ISPITNOG VOZILA

3.1.

Ispitno vozilo mora biti reprezentativno za serijsku proizvodnju, imati svu opremu koja se uobičajeno ugrađuje i biti u normalnom voznom stanju.

3.2.

Ne dovodeći u pitanje prethodni stavak 3.1. ovog Priloga, neki se sastavni dijelovi mogu izostaviti ili zamijeniti ekvivalentnim masama ako homologacijsko tijelo u dogovoru s proizvođačem i tehničkom službom smatra da bilo koje takvo izostavljanje ili zamjena neće utjecati na rezultate ispitivanja.

4.   OPREMA ZA ISPITIVANJE

4.1.

Prostor za pripremu ispitnog vozila

4.1.1.

Zatvoreni prostor regulirane temperature pogodan za stabilizaciju temperature ispitne lutke prije ispitivanja.

4.2.

Stup

4.2.1.

Stup koji odgovara definiciji iz stavka 2.7. ovog Priloga i koji je odmaknut od bilo koje montažne površine, primjerice zapreke ili druge strukture, tako da ispitno vozilo neće dodirnuti takav nosač ili potporanj ni u jednom trenutku unutar 100 ms od početka dodira vozila i stupa.

4.3.

Antropomorfne ispitne naprave

4.3.1.

WorldSID ispitna lutka muškarca iz 50. percentila u skladu s Dodatkom 2. Zajedničkoj rezoluciji br. 1. i koja je (minimalno) opremljena svim instrumentima za podatkovne kanale koji su potrebni za utvrđivanje kriterija učinka na ispitnu lutku navedenih u točki 5.3. ovog Pravilnika.

5.   PRIPREMA VOZILA

5.1.

Sustavi za dovod goriva projektirani za gorivo s vrelištem iznad 0 °C pripremaju se u skladu sa stavcima 5.1.1. i 5.1.2.

5.1.1.

Spremnik goriva mora biti napunjen gorivnim balastom (1) mase koja je:

5.1.1.1.

najmanje jednaka masi goriva u vozilu koja je potrebna da se ispuni 90 % korisne zapremnine spremnika goriva; i

5.1.1.2.

najviše jednaka masi goriva u vozilu koja je potrebna da se ispuni 100 % korisne zapremnine spremnika goriva.

5.1.2.

Gorivni balast koristi se za punjenje cijelog sustava za dovod goriva od spremnika goriva do usisnog sustava motora.

5.2.

Sustavi za pohranu stlačenog vodika i zatvoreni prostori vozila na stlačeni vodik moraju biti pripremljeni u skladu sa stavkom 3. Priloga 6.

5.3.

Drugi sustavi vozila koji sadržavaju tekućine (ali ne gorivo) mogu biti prazni i u tom se slučaju masa tekućina (npr. kočna tekućina, rashladna tekućina, tekućina u sustavu prijenosa) zamjenjuje ekvivalentnom balastnom masom.

5.4.

Masa ispitnog vozila, uključujući masu potrebne antropomorfne ispitne naprave i sve druge balastne mase, mora biti unutar + 0/–10 kg mase opterećenog vozila definirane u stavku 2.5. ovog Priloga.

5.5.

Kutovi bočnog nagiba izmjereni na lijevoj i desnoj strani vozila u ispitnom položaju moraju biti između odgovarajućeg (lijevog ili desnog, kako je primjenjivo) kuta bočnog nagiba u položaju neopterećenog vozila i u položaju opterećenog vozila.

5.6.

Svaki referentni pravac za mjerenje kutova bočnog nagiba u položaju neopterećenog i opterećenog vozila te u ispitnom položaju vozila na lijevoj ili desnoj strani vozila iz prethodnog stavka 5.5. mora povezivati iste fiksne referentne točke na pragu vrata na lijevoj ili desnoj (kako je primjenjivo) strani.

5.7.

Kutovi uzdužnog nagiba izmjereni na prednjem i stražnjem dijelu vozila u ispitnom položaju moraju biti između odgovarajućeg (prednjeg ili stražnjeg, kako je primjenjivo) kuta uzdužnog nagiba u položaju neopterećenog vozila i u položaju opterećenog vozila, uključujući granične vrijednosti.

5.8.

Svaki referentni pravac za mjerenje kutova uzdužnog nagiba u položaju neopterećenog i opterećenog vozila te u ispitnom položaju vozila na prednjem ili stražnjem dijelu vozila iz prethodnog stavka 5.7. mora povezivati iste fiksne referentne točke na prednjem ili stražnjem (kako je primjenjivo) dijelu nadogradnje vozila.

6.   PRILAGODBE PUTNIČKOG PROSTORA VOZILA

6.1.

Prilagodljiva sjedala u prednjem redu

6.1.1.

Sva sjedala, uključujući sve jastuke sjedala, naslon sjedala, naslon za ruku, lumbalne potpore i naslon za glavu na prednjem vanjskom sjedištu na udarnoj strani vozila namještaju se u položaj određen u Prilogu 4.

6.2.

Prilagodljiva sidrišta sigurnosnih pojaseva u prednjem redu

6.2.1.

Sva prilagodljiva sidrišta sigurnosnih pojaseva predviđena za vanjska sjedišta u prednjem redu na strani udara vozila moraju se namjestiti u položaj određen u Prilogu 4.

6.3.

Prilagodljiva kola upravljača

6.3.1.

Svako prilagodljivo kolo upravljača namješta se u položaj utvrđen u Prilogu 4.

6.4.

Sklopivi krovovi

6.4.1.

Krov kabrioleta i vozila s otvorenom nadogradnjom, ako postoji, mora biti u položaju u kojem je putnički prostor zatvoren.

6.5.

Vrata

6.5.1.

Vrata, uključujući stražnja vrata (npr. peta vrata ili vrata prtljažnika), moraju biti potpuno zatvorena i potpuno zabravljena, ali ne zaključana.

6.6.

Parkirna kočnica

6.6.1.

Parkirna kočnica mora biti aktivirana.

6.7.

Električni sustav

6.7.1.

Glavni kontrolni prekidač vozila mora biti u položaju „uključeno”.

6.8.

Papučice

6.8.1.

Sve prilagodljive papučice moraju biti postavljene kako je navedeno u Prilogu 4.

6.9.

Prozori, ventilacijski otvori i krovni otvori

6.9.1.

Pokretni prozori i ventilacijski otvori vozila smješteni na strani udara vozila moraju se potpuno zatvoriti.

6.9.2.

Svi krovni otvori moraju se potpuno zatvoriti.

7.   PRIPREMA I POSTAVLJANJE ISPITNE LUTKE

7.1.

WorldSID ispitna lutka muškarca iz 50. percentila u skladu sa stavkom 4.3.1. ovog Priloga mora se postaviti u skladu s Prilogom 4. na vanjsko sjedalo u prednjem redu koje se nalazi na strani udara vozila.

7.2.

Ispitna lutka mora biti konfigurirana i opremljena mjernim uređajima tako da bude udarena na strani koja je najbliža strani vozila koja udara u stup.

7.3.

Stabilizirana temperatura ispitne lutke u vrijeme ispitivanja mora biti između 20,6 °C i 22,2 °C.

7.4.

Stabilizirana temperatura ispitne lutke postiže se kondicioniranjem lutke na kontroliranim temperaturama okoline ispitnog laboratorija u rasponu navedenom u prethodnom stavku 7.3. prije ispitivanja.

7.5.

Stabilizirana temperatura ispitne lutke mora se zabilježiti unutarnjim senzorom temperature u prsnoj šupljini ispitne lutke.

8.   ISPITIVANJE BOČNIM UDAROM VOZILA U STUP

8.1.

Ispitnim vozilom pripremljenim u skladu sa stavkom 5. stavkom 6. i stavkom 7. ovog Priloga mora se udariti u stacionarni stup.

8.2.

Ispitno se vozilo kreće tako da u trenutku dodira vozila sa stupom smjer kretanja vozila zatvara kut od 75° ± 3° s uzdužnom središnjicom vozila.

8.3.

Kut iz stavka 8.2. mjeri se između uzdužne središnjice vozila i vertikalne ravnine paralelne s vektorom brzine udara vozila, kako je prikazano u Prilogu 8., na slici 8-1. za lijevi bočni udar i na slici 8-2. za desni bočni udar.

8.4.

Referentni pravac udara mora biti poravnan sa središnjicom površine krutog stupa gledajući u smjeru kretanja vozila, tako da, kad dođe do dodira vozila sa stupom, središnjica površine stupa dodiruje površinu vozila omeđenu dvjema vertikalnim ravninama paralelnima s referentnim pravcem udara koje se nalaze 25 mm ispred i iza njega.

8.5.

Tijekom faze ubrzanja u ispitivanju prije prvog dodira vozila sa stupom ubrzanje ispitnog vozila ne smije biti veće od 1,5 m/s2.

8.6.

Brzina ispitnog vozila u trenutku prvog dodira vozila sa stupom mora biti 32 ± 1 km/h.

---

(1)  Upotreba zapaljivih tekućina s plamištem ispod 38 °C za gorivni balast ne preporučuje se iz sigurnosnih razloga.

PRILOG 4.

ZAHTJEVI ZA NAMJEŠTANJE I POSTAVLJANJE SJEDALA ZA WorldSID ISPITNU LUTKU MUŠKARCA IZ 50. PERCENTILA

1.   SVRHA

Propisati ponovljiv i obnovljiv način postavljanja WorldSID ispitne lutke muškarca iz 50. percentila u sjedeći položaj na sjedalo u prednjem redu vozila te stav pri sjedenju u automobilu koji je reprezentativan za tipičnog muškarca srednjeg rasta.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Priloga:

2.1.

„stvarni nagib trupa” znači kut između okomitog pravca koji prolazi kroz točku H ispitne lutke i pravca trupa izmjeren kutomjerom za leđni kut naprave 3-D H;

2.2.

„središnja ravnina putnika” (C/LO) znači središnja ravnina naprave 3-D H postavljene na svako deklarirano sjedište. Prikazuje se bočnom koordinatom (os Y) točke H u referentnom koordinatnom sustavu vozila. Za pojedinačna se sjedala središnja vertikalna ravnina sjedala poklapa sa središnjom ravninom putnika. Za sjedišta na vozačevoj klupi središnja ravnina putnika poklapa se s geometrijskim središtem glavine upravljača. Za ostala sjedala središnju ravninu putnika određuje proizvođač;

2.3.

„konstrukcijski nagib rebara” znači nazivni (teorijski) nagib rebara u sredini i donjem dijelu prsnog koša te u području abdomena WorldSID ispitne lutke muškarca iz 50. percentila u odnosu na vodoravnu površinu ili vodoravnu referentnu ravninu, kako ga je proizvođač utvrdio za krajnji položaj namještanja sjedala u koji se lutka treba postaviti. Konstrukcijski nagib rebara teoretski odgovara konstrukcijskom nagibu trupa umanjenom za 25°;

2.4.

„konstrukcijski nagib trupa” znači kut izmjeren između okomitog pravca koji prolazi kroz točku H ispitne lutke i pravca trupa u položaju koji odgovara nazivnom konstrukcijski određenom položaju naslona sjedala za odraslog muškarca iz 50. percentila, a koji je utvrdio proizvođač vozila;

2.5.

„točka H ispitne lutke” znači koordinatna točka koja se nalazi na jednakoj udaljenosti između mjernih točaka lokatorskog sklopa točke H na svakoj strani zdjelice ispitne lutke. (1)

2.6.

„nagib rebara ispitne lutke” znači nagib rebara u sredini i donjem dijelu prsnog koša te u području abdomena ispitne lutke u odnosu na vodoravnu površinu ili vodoravnu referentnu ravninu utvrđen očitavanjem kuta senzora nagiba prsnog koša oko osi y senzora. Nagib rebara ispitne lutke teoretski odgovara stvarnom nagibu trupa umanjenom za 25°;

2.7.

„referentne oznake” znači fizičke točke (provrti, površine, oznake ili udubine) na nadogradnji vozila;

2.8.

„noga (za potrebe postavljanja ispitne lutke)” znači donji dio cijelog sklopa noge između sklopa stopala i koljena, uključujući i te sklopove;

2.9.

„točka H ispitne naprave” znači središte okretanja trupa i bedra naprave 3-D H kad je postavljena na sjedalo u vozilu u skladu sa stavkom 6. ovog Priloga. Točka H ispitne naprave nalazi se na sredini središnjice naprave, između vidnih oznaka točke H s obje strane naprave 3-D H. Nakon što se odredi u skladu s postupkom opisanim u stavku 6. ovog Priloga, smatra se da je točka H ispitne naprave nepokretna u odnosu na potpornu konstrukciju jastuka sjedala i da se pomiče skupa sa sjedalom kad ga se namješta;

2.10.

„srednja sagitalna ravnina” znači središnja ravnina ispitne lutke, nalazi se na sredini između bočnih ploča kralježničke kutije ispitne lutke i paralelna je s njima;

2.11.

„pamučna tkanina” znači obična pamučna tkanina s 18,9 niti po cm2 i težinom 0,228 kg/m2 ili pletena ili netkana tkanina sličnih karakteristika;

2.12.

„referentni pravac jastuka sjedala” znači pravac u ravnini uzduž bočne površine baze jastuka sjedala koji prolazi kroz SCRP definiran u stavku 2.14. ovog Priloga. Referentni pravac jastuka sjedala može biti označen na bočnoj strani potporne konstrukcije jastuka sjedala i/ili se njegov položaj može utvrditi korištenjem dodatne referentne točke. Projekcija referentnog pravca jastuka sjedala na vertikalnu uzdužnu ravninu je linearna (tj. ravna);

2.13.

„kut referentnog pravca jastuka sjedala” znači kut projekcije referentnog pravca jastuka sjedala u vertikalnoj uzdužnoj ravnini u odnosu na vodoravnu površinu ili vodoravnu referentnu ravninu;

2.14.

„referentna točka jastuka sjedala” (SCRP) znači mjerna točka koja je utvrđena, postavljena ili označena na vanjskoj strani potporne konstrukcije jastuka sjedala za bilježenje uzdužnog (naprijed/natrag) i okomitog kretanja prilagodljivog jastuka sjedala;

2.15.

„središnja ravnina ramena” znači ravnina koja dijeli lijevu ili desnu (kako je primjenjivo) ramenu sponu na simetrične prednje/stražnje dijelove. Središnja ravnina ramena okomita je na središnjicu vratila ramena i paralelna je s osi y pretvarača sile na ramenu (ili s ekvivalentno orijentiranom osi strukturne zamjene pretvarača sile na ramenu);

2.16.

„bedro (za potrebe postavljanja lutke)” znači distalni dio tkiva gornjeg dijela noge ispitne lutke između sklopa koljena i tkiva zdjelice, ali ne uključujući njih;

2.17.

„trodimenzionalna naprava za utvrđivanje točke H” (naprava 3-D H) znači naprava koja se koristi za utvrđivanje točaka H ispitne lutke i stvarnih nagiba trupa. Ta je naprava definirana u Prilogu 5.;

2.18.

„pravac trupa” znači središnjica sonde naprave 3-D H kad je sonda u krajnjem stražnjem položaju;

2.19.

„mjerni položaj vozila” znači položaj nadogradnje vozila određen koordinatama najmanje triju referentnih oznaka, dovoljno odvojenih u uzdužnoj (X), poprečnoj (Y) i okomitoj (Z) osi referentnog koordinatnog sustava vozila, kako bi se omogućilo precizno poravnavanje s mjernim osima koordinatnog mjernog uređaja;

2.20.

„referentni koordinatni sustav vozila” znači pravokutni koordinatni sustav koji se sastoji od triju osi, uzdužne osi (X), poprečne osi (Y) i vertikalne osi (Z). Osi X i Y su u istoj vodoravnoj ravnini, a os Z prolazi kroz sjecište osi X i Y. Os X paralelna je s uzdužnom središnjom ravninom vozila.

2.21.

„vertikalna uzdužna ravnina” znači vertikalna ravnina paralelna s uzdužnom središnjicom vozila;

2.22.

„vertikalna uzdužna nulta ravnina” znači vertikalna uzdužna ravnina koja prolazi kroz ishodište referentnog koordinatnog sustava vozila;

2.23.

„vertikalna ravnina” znači vertikalna ravnina koja nije nužno okomita ili paralelna s uzdužnom središnjicom vozila;

2.24.

„vertikalna poprečna ravnina” znači vertikalna ravnina okomita na uzdužnu središnjicu vozila;

2.25.

„točka H WS50M” znači koordinatna točka koja se nalazi 20 mm uzdužno prema naprijed u referentnom koordinatnom sustavu točke H ispitne naprave utvrđena u skladu sa stavkom 6. ovog Priloga;

3.   UTVRĐIVANJE MJERNOG POLOŽAJA VOZILA

3.1.

Mjerni položaj vozila utvrđuje se postavljanjem ispitnog vozila na vodoravnu površinu i prilagođavanjem položaja nadogradnje ispitnog vozila tako da:

3.1.1.

uzdužna središnja ravnina vozila paralelna je s vertikalnom uzdužnom nultom ravninom; i

3.1.2.

kutovi bočnog nagiba praga prednjih lijevih i desnih vrata u skladu su sa zahtjevima iz stavka 5.5. Priloga 3.

4.   UDOBNOST SJEDALA I NAMJEŠTANJE NASLONA ZA GLAVU

4.1.

Prema potrebi, namještanje ispitnih sjedala određeno u stavcima od 4.1.1. do 4.1.3. provodi se na sjedalu na koje treba postaviti ispitnu lutku.

4.1.1.

Prilagodljive lumbalne potpore

4.1.1.1.

Svi prilagodljive lumbalne potpore postavljaju se u najniži, uvučeni ili najispuhaniji namješteni položaj namještanja.

4.1.2.

Ostali prilagodljivi potporni sustavi sjedala

4.1.2.1.

Sve druge prilagodljive potpore sjedala kao što su jastuci sjedala s namještanjem duljine i potporni sustavi za noge postavljaju se u krajnji stražnji ili najuvučeniji položaj namještanja.

4.1.3.

Nasloni za glavu

4.1.3.1.

Nasloni za glavu postavljaju se u nominalni konstrukcijski položaj proizvođača za odraslog muškog putnika koji odgovara 50. percentilu ili u najviši položaj ako nije moguć konstrukcijski položaj.

5.   PRILAGODBE PUTNIČKOG PROSTORA

5.1.

Prema potrebi, na vozilu se provodi namještanje iz stavka 5.1.1. ovog Priloga i, ako se ispitna lutka treba postaviti na strani vozača, namještanja iz stavaka 5.1.2. i 5.1.3. ovog Priloga.

5.1.1.

Prilagodljiva sidrišta sigurnosnih pojaseva

5.1.1.1.

Sva podesiva sidrišta sigurnosnog pojasa predviđena za sjedište na koje se lutka postavlja postavljaju se u nominalni konstrukcijski položaj proizvođača za odraslog muškog putnika iz 50. percentila ili u potpuno uspravni položaj ako nije moguć konstrukcijski položaj.

5.1.2.

Prilagodljiva kola upravljača

5.1.2.1.

Prilagodljivo kolo upravljača postavlja se u geometrijski najviši položaj za vožnju, uzimajući u obzir sve raspoložive položaje namještanja po visini i dubini (2).

5.1.3.

Prilagodljive papučice

5.1.3.1.

Sve prilagodljive papučice moraju se postaviti u krajnji prednji položaj (tj. prema prednjem dijelu vozila).

6.   POSTUPAK UTVRĐIVANJA ISPITNOG POLOŽAJA PRILAGODLJIVOG JASTUKA SJEDALA

6.1.

Referentna točka jastuka sjedala (SCRP) koristi se za mjerenje i bilježenje namještanja jastuka sjedala opremljenih s komandama za uzdužno (naprijed/natrag) i/ili uspravno namještanje jastuka sjedala.

6.2.

SCRP bi se trebao nalaziti na dijelu bočne konstrukcije jastuka sjedala ili na potpornom okviru koji je nepomično pričvršćen u odnosu na jastuk sjedala.

6.3.

Referentni pravac jastuka sjedala koristi se za mjerenje i bilježenje kutnih prilagodbi jastuka sjedala kojima se može namještati nagib.

6.4.

Kod jastuka sjedala s namještanjem nagiba SCRP bi trebao biti što bliže osi rotacije (npr. prema stražnjoj strani) potporne konstrukcije jastuka sjedala.

6.5.

Položaj namještanja baze jastuka sjedala na koji se postavlja ispitna lutka određuje se sekvencijskim dovršavanjem (ako je to primjenjivo na konstrukciju sjedala) koraka u stavcima od 6.6. do 6.13. ovog Priloga. Ispitno vozilo pritom je u mjernom položaju vozila utvrđenom u skladu sa stavkom 3. ovog Priloga.

6.6.

Postaviti SCRP u najviši vertikalni položaj komandom koja prvenstveno služi za vertikalno pomicanje sjedala.

6.7.

Postaviti SCRP u krajnji stražnji položaj komandom koja prvenstveno služi za pomicanje sjedala naprijed i natrag.

6.8.

Odrediti i zabilježiti (mjerenjem kuta referentnog pravca jastuka sjedala) cijeli kutni raspon namještanja nagiba jastuka sjedala te namjestiti nagib, isključivo komandama kojima se prvenstveno namješta nagib jastuka, tako da je što bliži srednjem kutu.

6.9.

Postaviti SCRP u najviši vertikalni položaj komandom koja prvenstveno služi za vertikalno pomicanje sjedala. Provjeriti da je jastuk sjedala još u krajnjem stražnjem položaju na stazi sjedala. Unesite uzdužni (os X) položaj SCRP-a u referentni koordinatni sustav vozila.

6.10.

Postaviti SCRP u krajnji prednji položaj komandom koja prvenstveno služi za pomicanje sjedala naprijed i natrag. Unijeti uzdužni (os X) položaj SCRP-a u referentni koordinatni sustav vozila.

6.11.

Na osi X vozila odrediti položaj vertikalne poprečne ravnine 20 mm iza točke na sredini između uzdužnih (os X) položaja zabilježenih u skladu sa stavcima 6.9. i 6.10. (tj. 20 mm iza položaja na sredini staze).

6.12.

Postaviti SCRP u uzdužni (os x) položaj određen u skladu sa stavkom 6.11. komandom koja prvenstveno služi za pomicanje sjedala naprijed i natrag (–0/+ 2 mm) ili, ako to nije moguće, u prvi raspoloživi položaj namještanja u smjeru naprijed-natrag iza položaja određenog u skladu sa stavkom 6.11.

6.13.

Unijeti uzdužni (os X) položaj SCRP-a u referentni koordinatni sustav vozila i izmjerite kut referentnog pravca jastuka sjedala za buduću upotrebu. Osim u situaciji iz stavka 8.4.6. ovog Priloga, taj položaj namještanja koristi kao konačni položaj namještanja jastuka sjedala za postavljanje lutke (3).

7.   POSTUPAK ODREĐIVANJA TOČKE H ISPITNE LUTKE I STVARNOG NAGIBA TRUPA

7.1.

Ispitno vozilo se pretkondicionira na temperaturi od 20 °C ± 10 °C kako bi materijal sjedala dosegao stabiliziranu sobnu temperaturu za montažu naprave 3-D H.

7.2.

Prilagodljive lumbalne potpore i druge prilagodljive potpore sjedala moraju se postaviti u položaje namještanja iz stavaka 4.1.1. i 4.1.2. ovog Priloga.

7.3.

Za sjedalo na koje treba postaviti lutku određuju se koordinate točke H ispitne naprave i konačni stvarni nagib trupa sekvencijskom provedbom koraka u stavcima od 7.4. do 7.24. ovog Priloga. Ispitno vozilo pritom je u mjernom položaju vozila utvrđenom u skladu sa stavkom 3. ovog Priloga.

7.4.

Dio sjedišta koji će biti u dodiru s napravom 3-D H pokriva se dovoljno velikom pamučnom prevlakom, a sjedalni i leđni sklop naprave 3-D H postavlja se na sjedalo.

7.5.

Jastuk sjedala postavlja se u položaj namještanja zabilježen u skladu sa stavkom 6.13. ovog Priloga.

7.6.

Komandama kojima se prvenstveno namješta kut naslona sjedala, neovisno o nagibu jastuka sjedala, položaj naslona sjedala namješta se na jedan od sljedećih načina:

7.6.1.

naslon sjedala postavlja se u proizvođačev nominalni konstrukcijski položaj za vožnju ili putovanje za odraslog muškog putnika iz 50. percentila na način koji je odredio proizvođač;

7.6.2.

ako proizvođač nije odredio konstrukcijski položaj naslona sjedala:

7.6.2.1.

naslon sjedala postavlja se u prvi zaporni položaj nagiba iza 25° od okomice;

7.6.2.2.

ako ne postoji zaporni položaj nagiba iza 25° od okomice, kut naslona sjedala postavlja se u krajnji nagnuti položaj namještanja.

7.7.

Sjedalni i leđni sklop naprave 3-D H namješta se tako da se središnja ravnina putnika (C/LO) poklapa sa središnjom ravninom naprave 3-D H.

7.8.

Donji dijelovi nogu postavljaju se na duljinu koja odgovara 50. percentilu (417 mm) a dio bedrene poluge na duljinu koja odgovara desetom percentilu (408 mm).

7.9.

Sklopovi stopala i donjeg dijela noge pričvršćuju se na sklop sjedne plohe pojedinačno ili uz pomoć T-poluge i sklopa donjeg dijela noge. Pravac koji prolazi kroz vidne oznake točke H mora biti paralelan s podom i okomit u odnosu na C/LO sjedala.

7.10.

Položaj stopala i nogu naprave 3-D H namješta se kako slijedi:

7.10.1.

sklopovi stopala i nogu pomiču se naprijed tako da stopala zauzmu prirodan položaj na podu, prema potrebi između papučica. Ako je moguće, lijevo se stopalo smješta približno na istu udaljenost od lijevog ruba središnje ravnine naprave 3-D H kao i desno stopalo od desnog ruba. Libela za provjeru poprečnog položaja naprave 3-D H stavlja se u vodoravan položaj, prema potrebi ponovnim namještanjem sjedne plohe ili pomicanjem sklopova noge i stopala unatrag. Pravac koji prolazi kroz vidne oznake točke H održava se okomitim u odnosu na C/LO sjedala;

7.10.2.

ako lijeva noga ne može ostati u paralelnom položaju u odnosu na desnu nogu, a lijevo se stopalo ne može uprijeti o konstrukciju vozila, lijevo stopalo se pomiče sve dok se ne podupre. Održava se položaj vidnih oznaka.

7.11.

Namjeste se utezi donjeg dijela nogu i bedara i ponovno poravna napravu 3-D H.

7.12.

Leđna ploha nagne se naprijed do prednjeg graničnika, a naprava 3-D H odmakne se od naslona sjedala s pomoću T-poluge. Položaj naprave 3-D H na sjedalu mijenja se na jedan od sljedećih načina:

7.12.1.

ako naprava 3-D H klizi unatrag, primijeniti sljedeći postupak. Naprava 3-D H pušta se da otkliže unatrag do točke u kojoj prednje vodoravno zadržavajuće opterećenje na T-poluzi više nije potrebno (tj. dok sjedna ploha ne dođe u dodir s naslonom sjedala). Prema potrebi, ponovno se namjesti donji dio noge;

7.12.2.

ako naprava 3-D H ne klizi unatrag, primijeniti sljedeći postupak. Naprava 3-D H se djelovanjem vodoravnog, unazad usmjerenog opterećenja E-elementa pomakne nazad dok sjedalo ne dodirne naslon sjedala (vidjeti sliku 5-2. Priloga 5.).

7.13.

Silom od 100 N ± 10 N djeluje se na leđni i sjedni sklop naprave 3-D H u sjecištu kvadranta kuta kuka i kućišta T-poluge. Smjer djelovanja opterećenja održava se uzduž pravca koji prolazi uz gornji presjek do točke neposredno iznad kućišta bedrene poluge (vidjeti sliku 5-2. Priloga 5.). Potom se leđna ploha pažljivo vrati na naslon sjedala. U nastavku postupka treba paziti da se spriječi klizanje naprave 3-D H prema naprijed.

7.14.

Namjeste se desni i lijevi utezi stražnjice i potom, naizmjenično, osam utega trupa. Naprava 3-D H mora ostati u razini.

7.15.

Leđna ploha nagne se naprijed kako bi se smanjilo opterećenje na naslonu sjedala. Napravu 3-D H treba zanjihati s jedne na drugu stranu u luku od 10 stupnjeva (5 stupnjeva na svaku stranu od vertikalne središnje ravnine) u trajanju od tri potpuna ciklusa kako bi se uklonilo svako preostalo trenje između naprave 3-D H i sjedala.

7.15.1.

Tijekom njihanja T-poluga naprave 3-D H se može pomaknuti iz propisanog vodoravnog i okomitog poravnanja. Zato se T-polugu tijekom njihanja mora sputati primjenom odgovarajućeg bočnog opterećenja. Pri zadržavanju T-poluge i njihanju naprave 3-D H potrebno je voditi računa da se ne djeluje nehotičnim vanjskim opterećenjima u vertikalnom smjeru ili u smjerovima naprijed i natrag.

7.15.2.

Stopala naprave 3-D H ne smiju se sputavati ili držati u tome dijelu postupka. Ako stopala promijene položaj, potrebno ih je zasad ostaviti u tom položaju.

7.16.

Leđna ploha pažljivo se vrati na naslon sjedala i provjeri se da su obje libele u nultom položaju. Ako su se zbog njihanja naprave 3-D H stopala pomaknula, mora ih se vratiti u prvobitni položaj kako slijedi:

7.16.1.

svako se stopalo naizmjenično podigne od poda koliko je minimalno potrebno sve dok ga više nije moguće pomaknuti. Tijekom tog podizanja stopala se trebaju moći slobodno okretati te se ne smije djelovati silom prema naprijed ili bočno. Nakon što se svako stopalo postavi natrag u donji položaj, peta mora dodirivati za to predviđeni dio konstrukcije.

7.17.

Provjeri se da je poprečna libela u nultom položaju i ako je potrebno, na gornji dio leđne plohe primjeni se bočno opterećenje dovoljno da se na sjedalu izravna sjedna ploha naprave 3-D H.

7.18.

Držeći T-polugu kako bi se spriječilo klizanje naprave 3-D H na jastuku sjedala, nastavlja se kako slijedi:

7.18.1.

leđna se ploha vrati na naslon sjedala; i

7.18.2.

naizmjeničnim opterećivanjem i otpuštanjem djeluje se vodoravnom silom koja ne smije prijeći 25 N, usmjerenom prema natrag, na leđnu polugu približno na visini središta utega trupa dok kutomjer za kut nagiba kuka ne pokaže da je da je nakon prestanka djelovanja sile postignut stabilan položaj. Potrebno je osigurati da na napravu 3-D H ne djeluje vanjska sila prema dolje ili bočno. Ako je potrebno dodatno poravnanje naprave 3-D H, leđna se ploha zaokrene naprijed, obavi se poravnanje i ponove se svi postupci počevši od stavka 6.15. ovog Priloga.

7.19.

Za mjerenje stvarnog nagiba trupa koristi se kutomjer za kut nagiba leđne plohe naprave 3-D H, pri čemu je sonda za glavu u krajnjem stražnjem položaju.

7.20.

Ako je potrebno, samo komandama kojima se prvenstveno namješta kut naslona sjedala, neovisno o bočnom nagibu jastuka sjedala, stvarni se nagib trupa prilagodi konstrukcijskom nagibu trupa ± 1° koji je deklarirao proizvođač.

7.21.

Ako proizvođač nije deklarirao konstrukcijski položaj nagiba trupa:

7.21.1.

stvarni se kut trupa namjesti unutar raspona 23° ± 1° samo komandama kojima se prvenstveno namješta kut naslona sjedala neovisno o bočnom nagibu jastuka sjedala.

7.22.

Ako proizvođač nije odredio konstrukcijski nagib trupa i ako se stavljanjem naslona sjedala u položaj namještanja ne može dobiti stvarni nagib trupa unutar raspona 23° ± 1°:

7.22.1.

stvarni se kut trupa namjesti što bliže kutu od 23° samo komandama kojima se prvenstveno namješta kut naslona sjedala neovisno o bočnom nagibu jastuka sjedala.

7.23.

Konačni stvarni kut trupa zabilježi se za buduću upotrebu.

7.24.

Koordinate točke H (x, y, z) u referentnom koordinatnom sustavu vozila izmjere se i zabilježe za buduću upotrebu.

7.25.

Osim u situaciji iz stavka 8.4.6. ovog Priloga, s pomoću koordinata zabilježenih u skladu s prethodno navedenim stavkom 7.24. odredi se mjesto sjedišta točke H ispitne lutke, kada je sjedalo namješteno u konačne zaporne ispitne položaje jastuka sjedala i naslona sjedala za postavljanje ispitne lutke.

7.26.

Ako se naprava 3-D H želi ponovno postaviti, sklop sjedala mora biti neopterećen barem 30 minuta prije ponovnog postavljanja. Naprava 3-D H ne bi trebala ostati opterećena na sklopu sjedala dulje nego što je potrebno za provođenje ispitivanja.

8.   ZAHTJEVI U VEZI S POSTAVLJANJEM WorldSID ISPITNE LUTKE MUŠKARCA IZ 50. PERCENTILA

8.1.

Prilagodljive lumbalne potpore, ostale prilagodljive potpore sjedala i prilagodljivi nasloni za glavu moraju se postaviti u položaje namještanja iz stavka 4. ovog Priloga.

8.2.

Putnički prostor namješta se u položaje iz stavka 5. ovog Priloga.

8.3.

Zatim se postavlja ispitna lutka izvođenjem koraka opisanih u stavku 8.4,. pri čemu je ispitno vozilo u mjernom položaju vozila utvrđenom u skladu sa stavkom 3. ovog Priloga.

8.4.

Postupak postavljanja ispitne lutke

8.4.1.

Ispitna lutka postavlja se na odgovarajuće sjedalo tako da se sredina sagitalne ravnine poklapa s C/LO-om, a gornji je trup naslonjen na naslon sjedala (4).

8.4.2.

Njihanjem naprijed-natrag i bočno zdjelica se smjesti u sjedalo (5).

8.4.3.

Ako abdominalna spojnica rebra i/ili vanjski pojas svakog (tj. lijevog/desnog) donjeg abdominalnog rebrenog sklopa dodiruje tkivo zdjelice, mora se provjeriti da su dodirne površine abdominalne spojnice rebra i vanjskog pojasa svakog donjeg abdominalnog rebra postavljeni iza unutarnje abdominalne stijenke tkiva zdjelice, a ne na tkivu zdjelice.

8.4.4.

Jastuk sjedala i naslon sjedala zajedno s ispitnom lutkom pomiče se u konačni položaj namještanja za određivanje točke H ispitne lutke i stvarnog nagiba trupa iz stavka 7. ovog Priloga.

8.4.5.

Provjeri se da je točka H ispitne lutke razumno blizu (± 10 mm) u odnosu na točku H WS50M definiranu u stavku 2.25. ovog Priloga. Ako nije, ponove se postupci opisani u stavcima 8.4.2. i 8.4.3. ovog Priloga. Ako i dalje nije moguće provjeriti da je točka H ispitne lutke razumno blizu (± 10 mm) točki H WS50M, bilježi se razmak i prelazi na sljedeći korak.

8.4.6.

Ako zbog dodira s koljenom nije moguće postići ispitni položaj sjedala, ciljani položaj ispitnog sjedala postupno se pomiče naprijed do najbližeg položaja u kojem je razmak od koljena najmanje 5 mm. Bilježi se namješteni položaj SRCP-a i u skladu s tim izmijene koordinate točke H ispitne naprave i točke H WS50M.

8.4.7.

Za vozačev sjedeći položaj:

8.4.7.1.

desna noga ispruži se bez pomicanja bedra s jastuka sjedala tako da taban bude naslonjen na papučicu gasa. Peta cipele trebala bi biti u dodiru s podnom pločom;

8.4.7.2.

lijeva noga ispruži se bez pomicanja bedra s jastuka sjedala tako da taban bude naslonjen na odmorište za stopalo. Peta cipele trebala bi biti u dodiru s podnom pločom. U slučaju dodira s goljeničnom kosti, stopalo se pomakne prema naprijed (prema sjedalu) dok se ne dobije razmak od 5 mm.

8.4.8.

Za položaj sjedala putnika:

8.4.8.1.

ispružiti svaku nogu bez pomicanja bedra s jastuka sjedala.

8.4.8.2.

Taban desne noge treba biti naslonjen na podnu ploču u liniji (tj. u istoj vertikalnoj ravnini) s bedrom. Peta cipele trebala bi biti u dodiru s podnom pločom. Ako kontura podne ploče ne dopušta da se stopalo naslanja na ravnu površinu, stopalo se pomiče postupno po 5 mm dok stopalo ne bude naslonjeno na ravnu površinu.

8.4.8.3.

Taban desnog stopala treba se naslanjati na podnu ploču u liniji (tj. u istoj vertikalnoj ravnini) s bedrom i na istom mjestu u smjeru naprijed/natrag (poravnanje) kao i desno stopalo. Peta cipele trebala bi biti u dodiru s podnom pločom. Ako kontura podne ploče ne dopušta da se stopalo naslanja na ravnu površinu, stopalo se pomiče postupno po 5 mm dok stopalo ne bude naslonjeno na ravnu površinu.

8.4.9.

Točka H ispitne lutke namjesti se da odgovara koordinatama točke H WS50M (utvrđenima u stavku 2.25. ovog Priloga) unutar ± 5 mm. Prednost treba dati koordinati osi x.

8.4.10.

Nagib rebara ispitne lutke namješta se na sljedeći način:

8.4.10.1.

ispitna lutka namjesti se tako da je očitanje kuta senzora nagiba prsnog koša (oko osi y senzora) unutar ± 1° od konstrukcijskog nagiba rebara koji je odredio proizvođač;

8.4.10.2.

ako proizvođač nije deklarirao konstrukcijski nagib rebara, a konačni stvarni nagib trupa utvrđen u skladu sa stavkom 7. ovog Priloga je 23° ± 1°, ispitna lutka namješta se dok senzor nagiba prsnog koša ne izmjeri –2° (tj. 2° prema dolje) ± 1° (oko osi y senzora);

8.4.10.3.

ako proizvođač nije deklarirao konstrukcijski nagib rebara, a konačni stvarni nagib trupa zabilježen u skladu sa stavkom 7. ovog Priloga nije 23° ± 1°, nije potrebno daljnje namještanje nagiba rebara ispitne lutke.

8.4.11.

Nosač vrata ispitne lutke namješta se tako da glava bude poravnana u položaj najbliži 0° (mjereno oko osi y senzora nagiba središta glave).

8.4.12.

Zatim se stopalo i noga postavljaju u krajnji položaj ponavljanjem koraka opisanih u stavku 8.4.7. ovog Priloga za sjedalo vozača ili koraka navedenih u stavku 8.4.8. ovog Priloga za sjedalo putnika.

8.4.13.

Provjeri se da su točka H ispitne lutke i nagib rebara ispitne lutke i dalje u skladu sa stavcima 8.4.9. i 8.4.10. ovog Priloga. Ako nisu, ponove se koraci počevši od stavka 8.4.9. ovog Priloga.

8.4.14.

Konačni položaj točke H ispitne lutke u referentnom koordinatnom sustavu vozila izmjeri se i zabilježi te se zabilježi krajnji kut nagiba rebara ispitne lutke i kutovi senzora nagiba središta glave.

8.4.15.

Obje ruke postave se u zaporni položaj na 48°. U tom položaju svaka ravnina simetrije kosti polovice ruke zatvara kut od 48° ± 1° sa susjednom (tj. lijevom/desnom, kako je primjenjivo) središnjom ravninom ramena.

8.5.

Napomene i preporuke o postavljanju ispitne lutke

8.5.1.

Razmaci u prostoru oko koljena ispitne lutke nisu određeni. Međutim, trebalo bi nastojati postići:

8.5.1.1.

najmanje 5 mm razmaka između koljena/nogu i poklopca upravljača i središnje konzole;

8.5.1.2.

stabilan položaj stopala i gležnja; i

8.5.1.3.

da su noge što paralelnije sa središnjom sagitalnom ravninom.

8.6.

Sustav sigurnosnog pojasa

8.6.1.

Ispitna lutka postavljena u skladu sa stavkom 8.4. ovog Priloga veže se sigurnosnim pojasom koji je proizvođač namijenio za to sjedište na sljedeći način:

8.6.1.1.

sigurnosni pojas pažljivo se postavi preko ispitne lutke i veže kao i obično;

8.6.1.2.

na trbušnom se dijelu pojas zategne tako da se blago naslanja oko zdjelice ispitne lutke. Pri zatezanju labavog dijela pojasa treba primijeniti samo minimalnu silu. Preko trbušnog dijela pojas mora prelaziti što prirodnije;

8.6.1.3.

iza dijagonalnog presjeka pojasa u visini prsne kosti ispitne lutke postavi se jedan prst. Pojas se povuče vodoravno prema naprijed i od prsa, a primjenom sile koju pruža mehanizam uvlačnika, pusti se da se pojas slobodno uvuče u smjeru gornjeg sidrišta. Ovaj postupak ponavlja se tri puta.

---

(1)  Pojedinosti o lokatorskom sklopu točke H (alat H-točke), uključujući dimenzije, navedene su u Dodatku 2. Zajedničkoj rezoluciji br. 1.

(2)  Ne očekuje se da će kolo upravljača utjecati na opterećenje ispitne lutke – najviši položaj određen je da se postigne maksimalni razmak nogu i prsnog koša ispitne lutke.

(3)  Nekim se sjedalima namještanjima iz stavaka od 6.9. do 6.12. može automatski promijeniti nagib jastuka sjedala određen prema srednjem kutu utvrđenom u skladu sa stavkom 6.8. To je prihvatljivo.

(4)  Oznake središnjice sjedala mogu se koristiti za utvrđivanje C/LO-a i radi lakšeg postavljanja lutke.

(5)  Kako bi se postigao ponovljiv i stabilan položaja zdjelice, preporučuje se nakon dovršetka ovog koraka provjeriti da je zdjelica cijelom duljinom u dodiru s jastukom sjedala.

PRILOG 5.

OPIS TRODIMENZIONALNE NAPRAVE ZA ODREĐIVANJE TOČKE H (1) (NAPRAVA 3-D H)

1.   LEĐNA I SJEDNA PLOHA

Leđna i sjedna ploha izrađene su od armirane plastike i metala. Njima se simulira ljudski trup i bedra te su mehanički spojene šarkama u točki H. Za mjerenje stvarnog kuta nagiba trupa koristi se kutomjer pričvršćen na sondu spojenu šarkom u točki H. Prilagodljiva bedrena poluga, pričvršćena na sjednu plohu, čini središnjicu bedara i služi kao osnovna os kutomjera za mjerenje kuta nagiba kuka.

2.   ELEMENTI TRUPA I NOGU

Donji dijelovi nogu spojeni su na sklop sjedne plohe na T-poluzi koja spaja koljena i koja je bočni produžetak prilagodljive bedrene poluge. Na donjim dijelovima nogu ugrađeni su kutomjeri za mjerenje kutova koljena. Sklopovi cipela i stopala umjereni su za mjerenje kuta stopala. Za poravnanje naprave u prostoru koriste se dvije libele. Utezi za dijelove tijela nalaze se u odgovarajućim težištima tako da sjedalo bude udubljeno kao da na njemu sjedi muškarac mase od 76 kg. Potrebno je provjeriti da se svi spojevi naprave 3-D H mogu slobodno pomicati bez zamjetnog trenja.

---

(1)  Za pojedinosti o konstrukciji naprave 3-D H obratite se na SAE International (SAE), 400 Commonwealth Drive, Warrendale, Pennsylvania 15096, Sjedinjene Američke Države (standard SAE J826 iz 1995.). Naprava odgovara onoj opisanoj u normi ISO 6549: 1999.

PRILOG 6.

UVJETI ISPITIVANJA I POSTUPCI PROCJENE CJELOVITOSTI SUSTAVA ZA VODIKOVO GORIVO NAKON SUDARA

1.   SVRHA

Utvrđivanje sukladnosti sa zahtjevima iz stavka 5.5.2. ovog Pravilnika.

2.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Priloga:

2.1.

„zatvoreni prostori” znači posebni prostori u vozilu (ili u otvorima unutar kontura vozila) izvan sustava za vodik (sustav za pohranu, sustav gorivnih ćelija i sustav za upravljanje protokom goriva) i njegovih kućišta (ako ih ima) u kojima se može nakupljati vodik (i tako predstavljati opasnost), kao što su putnički prostor, prtljažnik i prostor ispod poklopca motora;

2.2.

„prtljažnik” znači prostor u vozilu za smještanje prtljage ili robe koji je omeđen krovom, poklopcem, podom i bočnim stijenkama, pri čemu je odvojen od prostora za putnike prednjom ili stražnjom pregradom;

2.3.

„nazivni radni tlak” ili „NWP” znači manometarski tlak koji je karakterističan za tipičan rad sustava; Za spremnike za stlačeni vodik NWP je stabilizirani tlak stlačenog plina u potpuno punom spremniku ili sustavu za pohranu na ujednačenoj temperaturi od 15 °C.

3.   PRIPREMA, MJERNI UREĐAJI I UVJETI ISPITIVANJA

3.1.

Sustavi za pohranu stlačenog vodika i donji dio cjevovoda

3.1.1.

Prije provedbe ispitivanja sudarom u sustav za pohranu vodika ugrađuju se mjerni uređaji za obavljanje potrebnih mjerenja tlaka i temperature ako standardno vozilo već nema mjerne uređaje potrebne točnosti.

3.1.2.

Prije punjenja stlačenim vodikom ili helijem sustav za pohranu vodika se, prema potrebi, pročisti prema proizvođačevim uputama za vađenje nečistoće iz spremnika. Budući da se tlak u sustavu za pohranu mijenja ovisno o temperaturi, ciljani tlak u spremniku u funkciji je temperature. Ciljani se tlak određuje iz sljedeće jednadžbe: Pciljani = NWP × (273 + To)/288 pri čemu je NWP nazivni radni tlak (MPa), To temperatura okoline na koju se očekuje da se sustav stabilizira i Pciljani je ciljani tlak punjenja nakon što se temperatura stabilizira.

3.1.3.

Prije ispitivanja sudarom spremnik se napuni do najmanje 95 % ciljanog tlaka punjenja i ostavi da se stabilizira.

3.1.4.

Glavni zatvorni ventil i zaporni ventili za vodik, smješteni u donjem dijelu cjevovoda vodika, neposredno prije udara moraju biti u normalnom voznom položaju.

3.2.

Zatvoreni prostori

3.2.1.

Senzori se odabiru tako da mjere nakupljanje vodika ili helija ili smanjenje količine kisika (jer vodik ili helij istiskuje zrak).

3.2.2.

Senzori se umjeravaju prema sljedivim referentnim vrijednostima tako da se postigne točnost od ± 5 % ciljanog kriterija od 4 % masenog udjela vodika ili 3 % masenog udjela helija u zraku i mjerna sposobnost koja obuhvaća cijelu ljestvicu i za najmanje je 25 % iznad ciljanih kriterija. Senzor mora biti sposoban za 90-postotni odziv na promjenu koncentracije razmjera cijele ljestvice unutar 10 sekundi.

3.2.3.

Prije udara senzori moraju biti smješteni u prostoru za putnike i prtljažniku vozila kako slijedi: (a) unutar 250 mm od krovne obloge iznad vozačeva sjedala ili blizu vrha središta prostora za putnike; (b) unutar 250 mm od poda ispred stražnjeg (ili krajnjeg stražnjeg) sjedala u prostoru za putnike; i (c) unutar 100 mm od vrha prtljažnikâ u vozilu koja neće izravno zahvatiti udar sudara koji se izvodi.

3.2.4.

Senzori se čvrsto montiraju na konstrukciju vozila ili sjedala i za potrebe ispitivanja sudarom zaštite od nečistoća, plina iz zračnih jastuka i projektila. Mjerenja nakon sudara bilježe se instrumentima u vozilu ili daljinskim prijenosom.

3.2.5.

Ispitivanje se može provesti na otvorenom, zaštićeno od vjetra i mogućeg djelovanja sunca, ili u zatvorenom prostoru koji je dovoljno velik ili zračen da se vodik ne može nakupiti u količini većoj od 10 % ciljanog kriterija u prostoru za putnike i prtljažniku.

4.   MJERENJE U ISPITIVANJU NEPROPUSNOSTI NAKON SUDARA ZA SUSTAV ZA POHRANU STLAČENOG VODIKA NAPUNJEN STLAČENIM VODIKOM

4.1.

Tlak vodika P0 (MPa) i temperatura T0 (°C) mjere se neposredno prije udara i zatim nakon intervala Δt (min) od udara.

4.1.1.

Interval Δt počinje kad se vozilo zaustavi nakon udara i traje najmanje 60 sekundi.

4.1.2.

Interval Δt prema potrebi se povećava radi prilagodbe točnosti mjerenja sustavu za pohranu velikog obujma koji radi do 70MPa; Δt se u tom slučaju može izračunati iz sljedeće jednadžbe: Δt = VCHSS x NWP/1 000 × ((-0,027 × NWP +4) × Rs–0,21) -1,7 × Rs pri čemu je Rs = Ps/NWP, Ps raspon tlaka senzora tlaka (MPa), NWP je nazivni radni tlak (MPa), VCHSS obujam sustava za pohranu stlačenog vodika (L) i Δt je interval (min).

4.1.3.

Ako je izračunani Δt kraći od 60 minuta, Δt se postavlja na 60 minuta.

4.2.

Početna masa vodika u sustavu za pohranu izračunava se na sljedeći način: Po’ = Po × 288/(273 + T0) ρο’ = –0,0027 × (P0’)2+0,75 × P0’ +0,5789 Mo = ρο’ × VCHSS

4.3.

U skladu s tim završna masa vodika u sustavu za pohranu Mf na kraju intervala Δt izračunava se na sljedeći način: Pf’ = Pf × 288/(273 + Tf) ρf’ = –0,0027 × (Pf’)2+0,75 × Pf’ +0,5789 Mf = ρf’ × VCHSS pri čemu je Pf izmjereni završni tlak (MPa) na kraju intervala, a Tf izmjerena završna temperatura (°C).

4.4.

Prosječni protok vodika u tom intervalu stoga iznosi: VH2 = (Mf-Mo)/Δt × 22,41/2,016 × (Ptarget/Po) pri čemu je VH2 prosječni volumni protok (NL/min) u intervalu, a (Ptarget/Po) služi za kompenziranje razlika između izmjerenog početnog tlaka (Po) i ciljanog tlaka punjenja (Ptarget).

5.   MJERENJE U ISPITIVANJU NEPROPUSNOSTI NAKON SUDARA ZA SUSTAV ZA POHRANU STLAČENOG VODIKA NAPUNJEN STLAČENIM HELIJEM

5.1.

Tlak helija P0 (MPa) i temperatura T0 (°C) mjere se neposredno prije udara i zatim nakon unaprijed određenog intervala Δt (min) od udara.

5.1.1.

Interval Δt počinje kad se vozilo zaustavi nakon udara i traje najmanje 60 sekundi.

5.1.2.

Interval Δt prema potrebi se povećava radi prilagodbe točnosti mjerenja sustavu za pohranu velikog obujma koji radi do 70 MPa; Δt se u tom slučaju može izračunati iz sljedeće jednadžbe: Δt = VCHSS × NWP/1000 × ((-0,028 × NWP +5,5) × Rs–0,3) – 2,6 × Rs pri čemu je Rs = Ps/NWP, Ps raspon tlaka senzora tlaka (MPa), NWP je nazivni radni tlak (MPa), VCHSS obujam sustava za pohranu stlačenog vodika (L) i Δt je interval (min).

5.1.3.

Ako je Δt kraći od 60 minuta, Δt se postavlja na 60 minuta.

5.2.

Početna masa helija u sustavu za pohranu izračunava se na sljedeći način: Po’ = Po × 288/(273 + T0) ρο’ = -0,0043 × (P0’)2+1,53 × P0’ +1,49 Mo = ρο’ × VCHSS

5.3.

Završna masa helija u sustavu za pohranu Mf na kraju intervala Δt izračunava se na sljedeći način: Pf’ = Pf × 288/(273 + Tf) ρf’ = -0,0043 × (Pf’)2+1,53 × Pf’ +1,49 Mf = ρf’ × VCHSS pri čemu je Pf izmjereni završni tlak (MPa) na kraju intervala, a Tf izmjerena završna temperatura (°C).

5.4.

Prosječni protok helija u tom intervalu stoga iznosi: VHe = (Mf-Mo)/Δt × 22,41/4,003 × (Ptarget/Po) pri čemu je VHe prosječni volumni protok (NL/min) u intervalu, a (Ptarget/Po) služi za kompenziranje razlika između izmjerenog početnog tlaka (Po) i ciljanog tlaka punjenja (Ptarget).

5.5.

Prosječni volumni protok helija pretvara se u prosječni protok vodika s pomoću sljedećeg izraza: VH2 = VHe/0,75 pri čemu je VH2 odgovarajući prosječni volumni protok vodika.

6.   MJERENJE KONCENTRACIJE U ZATVORENIM PROSTORIMA NAKON SUDARA

6.1.

Prikupljanje podataka nakon sudara u zatvorenim prostorima počinje kad se vozilo zaustavi. Podaci iz senzora postavljenih u skladu sa stavkom 3.2. ovog Priloga prikupljaju se najmanje svakih 5 sekundi tijekom 60 minuta od ispitivanja. Radi „izglađivanja” i filtriranja učinaka lažnih podatkovnih točaka na mjerenja se može primijeniti filtar prvog reda (vremenska konstanta) od najviše 5 sekundi.

PRILOG 7.

REFERENTNI PRAVAC UDARA

PRILOG 8.

KUT UDARA

PRILOG 9.

REFERENTNI KUT BOČNOG I UZDUŽNOG NAGIBA

PRILOG 10.

UTVRĐIVANJE KRITERIJA UČINKA NA WorldSID ISPITNU LUTKU MUŠKARCA IZ 50. PERCENTILA

1.   KRITERIJ OZLJEDE GLAVE (HIC)

1.1.

Kriterij ozljede glave (HIC) 36 maksimalna je vrijednost izračunana iz izraza: pri čemu je: aR = nastalo translacijsko ubrzanje u težištu glave ispitne lutke u funkciji vremena u jedinicama gravitacije, g (1 g = 9,81 m/s2); i t1 i t2 su bilo koje dvije točke u vremenu tijekom udara koje su odvojene vremenskim intervalom od najviše 36 milisekundi, pri čemu je je t1 manji od t2.

1.2.

Rezultantno ubrzanje u težištu glave lutke izračunava se iz izraza: pri čemu je: aX = uzdužno ubrzanje (os x) u težištu ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano filterom razreda kanalne frekvencije (CFC) (1) od 1000 Hz; aY = bočno ubrzanje (os y) u težištu glave ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano CFC-om od 1000 Hz; i aX = vertikalno ubrzanje (os z) u težištu ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano CFC-om od 1000 Hz.

2.   KRITERIJI UČINKA NA RAME

2.1.

Vršna bočna sila (os y) na rame je najveća bočna sila izmjerena pretvaračem sile postavljenim između sklopa ramene spone i upornja rebara i ramena i filtrirana CFC-om od 600 Hz.

3.   KRITERIJI UČINKA NA PRSNI KOŠ

3.1.

Najveća deformacija rebara u području prsnog koša je najveća deformacija bilo kojeg rebra (gornjeg, srednjeg ili donjeg dijela) prsnog koša, kako je utvrđena iz mjerenja izlaznog napona koje bilježi deformacijski senzor između nosača mjerača ubrzanja rebara i središnjeg kralježničkog nosača unutar svakog rebra u području prsnog koša na strani udara i filtrirana CFC-om od 600 Hz.

4.   KRITERIJI UČINKA NA TRBUH

4.1.

Najveća deformacija rebara u području abdomena je najveća deformacija bilo kojeg (u gornjem ili donjem dijelu) rebra u području abdomena, kako je utvrđena iz mjerenja izlaznog napona koje bilježi deformacijski senzor između nosača mjerača ubrzanja rebra i središnjeg nosača kralježničke kutije unutar svakog rebra u području abdomena na strani udara i filtrirana CFC-om od 600 Hz.

4.2.

Vrijednost rezultantnog ubrzanja (aR) donjeg dijela kralježnice (T12) koja je kumulativno premašena tijekom 3 ms (tj. jedne vršna vrijednost ili više njih) izračunava se iz izraza: pri čemu je: aX = uzdužno (os x) ubrzanje donjeg dijela kralježnice ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano CFC-om od 180 Hz; aY = bočno ubrzanje (os y) donjeg dijela kralježnice ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano CFC-om od 180 Hz; i aX = okomito ubrzanje (os z) donjeg dijela kralježnice ispitne lutke u funkciji vremena i filtrirano CFC-om od 180 Hz.

5.   KRITERIJI UČINKA NA ZDJELICU

5.1.

Vršna sila na preponsku simfizu je najveća sila izmjerena pretvaračem sile na preponskoj simfizi zdjelice i filtrirano CFC-om od 600 Hz.

---

(1)  Za pojedinosti o svakom razredu kanalne frekvencije (CFC) vidjeti Preporučenu praksu SAE-a J211/1 (revizija iz prosinca 2003).