(1)

Europski energetski sektor uvelike se mijenja prelaskom na dekarbonizirano gospodarstvo uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe i konkurentnosti. U okviru te energetske tranzicije i s njom povezane decentralizacije proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, tehnološki napredak, povezivanje sektora i digitalizacija pretvaraju europsku mrežu u „pametnu mrežu”. Zbog toga nastaju i novi rizici jer je zbog digitalizacije energetski sustav sve izloženiji kibernapadima i incidentima koji mogu ugroziti sigurnost opskrbe energijom.

(2)

Donošenjem svih osam zakonodavnih prijedloga (1) iz paketa „Čista energija za sve Europljane”, što uključuje upravljanje energetskom unijom kao ključan korak u tom smjeru, omogućuje se stvaranje povoljnog okruženja za digitalnu transformaciju energetskog sektora. Prepoznaje se i važnost kibersigurnosti u energetskom sektoru. Među ostalom, preinakom Uredbe o unutarnjem tržištu električne energije (2) predviđa se donošenje tehničkih pravila za električnu energiju, kao što su posebna sektorska mrežna pravila za aspekte kibersigurnosti prekograničnih tokova električne energije, mrežna pravila o zajedničkim minimalnim zahtjevima, planiranju, praćenju, izvješćivanju i upravljanju u kriznim situacijama. U Uredbi o pripravnosti na rizike u području električne energije (3) u širem se smislu slijedi pristup odabran u Uredbi o sigurnosti opskrbe plinom (4), naglašavanjem potrebe za odgovarajućom procjenom svih rizika, uključujući one povezane s kibersigurnošću, te predlaganjem mjera za sprečavanje i ublažavanje utvrđenih rizika.

(3)

Prilikom donošenja Strategije EU-a za kibersigurnost (5) 2013. Komisija je kao prioritet odredila jačanje kiberotpornosti Unije. Direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (6) (dalje u tekstu „Direktiva NIS”), donesena u srpnju 2016., jedan je od ključnih rezultata te strategije. Kao prvi horizontalni zakonodavni akt EU-a u području kibersigurnosti, Direktiva NIS povećava ukupnu razinu kibersigurnosti u Uniji razvojem nacionalnih kapaciteta u području kibersigurnosti, povećanjem suradnje na razini EU-a i uvođenjem obveza izvješćivanja o sigurnosti i incidentima za trgovačka društva koja se nazivaju „operatori ključnih usluga”. Izvješćivanje o incidentima obvezno je u ključnim sektorima, uključujući energetski sektor.

(4)

Pri provedbi mjera pripravnosti u području kibersigurnosti relevantni dionici, uključujući operatore ključnih usluga u području energetike utvrđene u skladu s Direktivom NIS, trebali bi uzeti u obzir horizontalne smjernice koje je izdala Skupina za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava osnovana na temelju članka 11. Direktive NIS. Ta skupina za suradnju, koja se sastoji od predstavnika država članica, Europske agencije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i Komisije, donijela je smjernice za sigurnosne mjere i obavješćivanje o incidentima. Skupina je u lipnju 2018. osnovala posebnu radnu skupinu za područje energetike.

(5)

U Zajedničkoj komunikaciji o kibersigurnosti (7) iz 2017. prepoznaje se važnost razmatranja i zahtjeva svojstvenih pojedinim sektorima na razini EU-a, uključujući i za energetski sektor. U EU-u je tijekom posljednjih godina pokrenuta sveobuhvatna rasprava o kibersigurnosti i mogućim posljedicama za politike. Stoga danas raste svijest o tome da se pojedinačni gospodarski sektori suočavaju s posebnim pitanjima kibersigurnosti i da zato moraju razviti vlastite sektorske pristupe u širem kontekstu općih strategija za kibersigurnost.

(6)

Razmjena informacija i povjerenje ključni su elementi kibersigurnosti. Komisija nastoji povećati razmjenu informacija među relevantnim dionicima organiziranjem posebnih događaja, kao što su, primjerice, okrugli stol na visokoj razini o kibersigurnosti u području energetike održan u Rimu u ožujku 2017. i konferencija na visokoj razini o kibersigurnosti u području energetike održana u Bruxellesu u listopadu 2018. Komisija također želi poboljšati suradnju između relevantnih dionika i specijaliziranih subjekata kao što su Europski centar za razmjenu i analizu informacija o energetici.

(7)

Uredbom o ENISA-i (Agenciji EU-a za kibersigurnost) i o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije („Uredba o kibersigurnosti”) (8) ojačat će se mandat Agencije EU-a za kibersigurnost kako bi se bolje pomoglo državama članicama u borbi protiv prijetnji i napada u području kibersigurnosti. Njome se također uspostavlja europski okvir za kibersigurnost za certifikaciju proizvoda, postupaka i usluga koja će biti valjana u čitavoj Uniji te je od posebnog interesa za energetski sektor.

(8)

Komisija je predstavila Preporuku (9) kojom se nastoje riješiti pitanja kibersigurnosnih rizika u petoj generaciji (5G) mrežnih tehnologija davanjem smjernica o odgovarajućoj analizi rizika i mjerama upravljanja na nacionalnoj razini, o razvoju usklađene europske analize rizika i o utvrđivanju postupka za razvoj skupa zajedničkih alata s najboljim mjerama za upravljanje rizicima. Nakon što se uvedu, mreže 5G bit će okosnica brojnih usluga koje su ključne za funkcioniranje unutarnjeg tržišta i iznimno važnih društvenih i ekonomskih djelatnosti kao što je energetika.

(9)

Ovom bi se Preporukom državama članicama i relevantnim dionicima, posebno mrežnim operatorima i dobavljačima tehnologije, trebale pružiti neke od smjernica za postizanje više razine kibersigurnosti s obzirom na posebne zahtjeve u stvarnom vremenu utvrđene za energetski sektor, kaskadne učinke i kombinaciju naslijeđenih i najnovijih tehnologija. Cilj je ovih smjernica pomoći dionicima da vode računa o posebnim zahtjevima energetskog sektora pri provedbi međunarodno priznatih normi kibersigurnosti (10).

(10)

Komisija namjerava redovito preispitivati ovu Preporuku na temelju napretka postignutog diljem Unije uz savjetovanje s državama članicama i relevantnim dionicima. Komisija će i dalje nastojati ojačati kibersigurnost u energetskom sektoru, posebno putem Skupine za suradnju u području sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, koja osigurava stratešku suradnju i razmjenu informacija među državama članicama u području kibersigurnosti,

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.