—

uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

—

uzimajući u obzir članak 8., članak 83. stavak 1. i članke 84. i 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 7., 8., 10., 11., 12., 21., 23., 24., 25., 26. i 47.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.”, a posebno u njoj utvrđen cilj oslobađanja žena i djevojčica od nasilja i stereotipa,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. travnja 2021. o Strategiji EU-a za suzbijanje trgovine ljudima 2021. – 2025.,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. rujna 2017. naslovljenu „Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu: povećanje odgovornosti internetskih platformi”,

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2020. o Strategiji EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.”,

—

uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o odluci Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i o izmjeni Direktive 2000/31/EZ,

—

uzimajući u obzir Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu koji je Komisija objavila u svibnju 2016. te njegov peti krug praćenja iz kojeg je proizišao dokument „Informativni članak – peti krug praćenja Kodeksa postupanja”,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja je 11. svibnja 2011. otvorena za potpisivanje u Istanbulu,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu od 23. studenoga 2001.,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o Strategiji EU-a za ravnopravnost spolova (1),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o promicanju ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2021. o proglašenju EU-a prostorom slobode za LGBTIQ osobe (3),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o provedbi Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o budućim izazovima u području prava žena u Europi: više od 25 godina od Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19 (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o jačanju slobode medija: zaštita novinara u Europi, govor mržnje, dezinformiranje i uloga platformi (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u (11),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u (12),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora (13),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u (14),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o borbi protiv kiberkriminaliteta (15),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (16),

—

uzimajući u obzir odredbe pravnih instrumenata Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava, posebno one koje se odnose na prava žena i djece, te druge instrumente Ujedinjenih naroda o nasilju nad ženama i djecom,

—

uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 16. prosinca 2020. naslovljene „Jačanje napora za sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama” (A/RES/75/161) i „Pravo na privatnost u digitalnom dobu” (A/RES/75/176),

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 5. srpnja 2018. naslovljenu „Ubrzavanje napora za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama: sprečavanje i odgovor na nasilje nad ženama i djevojčicama u digitalnim kontekstima” (A/HRC/RES/38/5),

—

uzimajući u obzir izvješća posebnih izvjestitelja Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice, a posebno izvješće od 18. lipnja 2018. o nasilju nad ženama i djevojčicama na internetu sa stanovišta ljudskog prava (A/HRC/38/47), izvješće od 6. svibnja 2020. o borbi protiv nasilja nad novinarkama (A/HRC/44/52) i izvješće od 24. srpnja 2020. o dodirnim točkama pandemije bolesti COVID-19 i pandemije rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s naglaskom na nasilju u obitelji i inicijativi „mir u kući”,

—

uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o iskorjenjivanju nasilja nad ženama od 20. prosinca 1993.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja od 10. prosinca 1984.,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

—

uzimajući u obzir Opću preporuku br. 35 Odbora za ukidanje diskriminacije žena od 14. srpnja 2017. o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama kojom se ažurira Opća preporuka br. 19,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

—

uzimajući u obzir opći komentar br. 13 (2011) Odbora za prava djeteta od 18. travnja 2011. o pravu djeteta na zaštitu od svih oblika nasilja,

—

uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., a posebno cilj održivog razvoja br. 5,

—

uzimajući u obzir izvješće OESS-a o sigurnosti novinarki na internetu (17),

—

uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” – procjena europske dodane vrijednosti,

—

uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Nasilje i govor mržnje protiv žena na internetu”,

—

uzimajući u obzir indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP (18),

—

uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (19),

—

uzima u obzir Uredbu (EU) 2021/1232 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ u pogledu tehnologija koje pružatelji brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga upotrebljavaju za obradu osobnih i drugih podataka u svrhu borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu (20),

—

uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava od 3. ožujka 2014.„Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a”,

—

uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava od 14. svibnja 2020. naslovljeno „Dug put do jednakosti za LGBTI zajednicu” (21),

—

uzimajući u obzir pravno mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda Europske unije o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s ciljem pojašnjenja pravne nesigurnosti o tome može li i na koji način Unija sklopiti i ratificirati Konvenciju, od 11. ožujka 2021. (22),

—

uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), uključujući Europolov Europski centar za kiberkriminalitet i njegovu procjenu prijetnje organiziranog kriminala na internetu,

—

uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u skladu s člankom 58. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0338/2021),

A.

budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost i jedan od temeljnih ciljeva Unije te bi se trebala uzeti u obzir u svim politikama Unije; budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u članku 2. i članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), člancima 8., 10., 19. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člancima 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”); budući da je prvi cilj strategije Unije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025. usmjeren na iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja koje je opisano kao „jedan od najvećih izazova našeg društva” jer se s njime suočavaju žene u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, dohotku, društvenom statusu ili zemlji podrijetla ili boravka te je ono jedna od najvećih prepreka postizanju rodne ravnopravnosti;

B.

budući da su nasilje nad ženama i djevojčicama i drugi oblici rodno uvjetovanog nasilja rašireni u Uniji i treba ih shvatiti kao ekstreman oblik diskriminacije, što ima ogroman učinak na žrtve i njihove obitelji i zajednice i kršenje ljudskih prava koje je ukorijenjeno u rodnoj nejednakosti te koje pridonosi nastavljanju i povećavanju te nejednakosti; budući da se rodno uvjetovano nasilje temelji na nejednakoj raspodjeli moći između žena i muškaraca, na uspostavljenim patrijarhalnim kulturama i praksama, te na rodnim normama, seksizmu i štetnim rodnim stereotipima, što je dovelo do dominacije nad ženama i djevojčicama u svoj njihovoj raznolikosti i njihove diskriminacije, uključujući LGBTIQ osobe;

C.

budući da bi „nasilje nad ženama” trebalo značiti svaki čin nasilja na rodnoj osnovi koji dovodi ili može dovesti do tjelesne, spolne, psihološke ili ekonomske povrede ili patnje žene, uključujući i prijetnje takvim djelima, prisilu ili svojevoljno oduzimanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu, na internetu ili izvan njega;

D.

budući da žene i djevojčice u svoj svojoj raznolikosti i LGBTIQ osobe mogu biti meta rodno uvjetovanog nasilja na internetu na temelju njihova spola, rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja; budući da intersekcijski oblici diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju rase, jezika, vjere, uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj ili etničkoj manjini, rođenja, spolne orijentacije, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, bračnog statusa ili migrantskog ili izbjegličkog statusa, mogu pogoršati posljedice rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da je u Strategiji Unije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba istaknuto da svi imaju pravo na sigurnost, bilo to kod kuće, u javnosti ili na internetu;

E.

budući da je istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava naslovljeno „EU LGBTIQ II” pokazalo da je 10 % LGBTIQ osoba u godini koja je prethodila anketi doživjelo uznemiravanje na internetu zbog svoje pripadnosti LGBTIQ skupini, među ostalim na društvenim mrežama; budući da su nerazmjerno pogođene interseksualne i transrodne osobe (16 %); budući da su tinejdžeri u dobi od 15 do 17 godina skupina koja je doživjela najviše uznemiravanja na internetu zbog pripadnosti LGBTIQ skupini (15 %), u usporedbi s drugim dobnim skupinama (7 % – 12 %);

F.

budući da se nasilje nad ženama i djevojčicama u svoj njihovoj raznolikosti te rodno uvjetovano nasilje pojavljuje u različitim oblicima te se različito manifestira, ali se ti oblici i manifestacije međusobno ne isključuju; budući da je nasilje na internetu često povezano s nasiljem izvan interneta i neodvojivo od njega jer mu može prethoditi, odvijati se paralelno ili ga perpetuirati; budući da bi rodno uvjetovano nasilje na internetu stoga trebalo shvatiti kao nastavak rodno uvjetovanog nasilja izvan interneta u internetskom okruženju;

G.

budući da se u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljena „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” (procjena europske dodane vrijednosti) o rodno uvjetovanom nasilju na internetu procjenjuje da je od 4 % do 7 % žena u Uniji u 12 mjeseci koji su prethodili studiji doživjelo uznemiravanje na internetu, dok je između 1 % i 3 % doživjelo uhođenje na internetu; budući da uhođenje na internetu ima više oblika i najčešći je oblik jedinog ili kombiniranog govora mržnje te je predugo nepriznato i neprijavljivano; budući da je anketa zaklade World Wide Web Foundation provedena 2020. među ispitanicima uz 180 zemalja pokazala da je 52 % mladih žena i djevojaka doživjelo zlostavljanje na internetu kao što su dijeljenje privatnih fotografija, videozapisa ili poruka bez njihova pristanka, zlobne i ponižavajuće poruke, pogrdni i prijeteći jezik, seksualno uznemiravanje i krivotvoreni sadržaj, a 64 % ispitanika reklo je da znaju nekoga tko je doživio taj oblik nasilja;

H.

budući da su mlade žene i djevojčice u većoj opasnosti od nasilja na internetu, posebno uznemiravanja na internetu i zlostavljanja na internetu; budući da je barem 12,5 % slučajeva maltretiranja u školi počinjeno na internetu (23); budući da su mladi sad sve češće spojeni na društvene mreže u ranijoj dobi; budući da ti oblici nasilja pogoršavaju društvene nejednakosti jer su mete najčešće mladi u najnepovoljnijem položaju; budući da prema UNICEF-u djevojčice doživljavaju uznemiravanje dvostruko češće od dječaka (24); budući da prema toj anketi žene manje vjeruju da tehnološka poduzeća odgovorno upotrebljavanju njihove podatke;

I.

budući da je 2014., prema izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava od 3. ožujka 2014.„Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a”, u Uniji 11 % žena starijih od 15 godina doživjelo uznemiravanje na internetu, a uhođenje je doživjelo 14 % žena;

J.

budući da internetska povezanost i potreba za pristupom digitalnoj javnoj sferi dobivaju sve važniju ulogu u razvoju naših društava i gospodarstava; budući da radna mjesta sve češće uključuju digitalna rješenja te su o njima ovisna, što dovodi do sve većeg rizika za žene od doživljavanja rodno uvjetovanog nasilja na internetu dok sudjeluju na tržištu rada i u gospodarskim djelatnostima;

K.

budući da je zbog sve većeg dosega interneta, brzog širenja mobilnih informacija i upotrebe društvenih mreža u kombinaciji s kontinuumom višestrukih, opetovanih i međupovezanih oblika rodno uvjetovanog nasilja došlo do širenja rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da se žene i djevojčice koje imaju pristup internetu češće suočavaju s nasiljem na internetu nego muškarci; budući da je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice napomenuo da će nove tehnologije „neizbježno dovesti do različitih i novih manifestacija nasilja nad ženama na internetu”; budući da se inovacije događaju brzinom koja često ne omogućuje promišljanje o njihovim dugoročnim posljedicama, a rodno uvjetovano nasilje na internetu vjerojatno će se i dalje širiti u nadolazećim godinama; budući da je potrebno na odgovarajući način procijeniti učinak rodno uvjetovanog nasilja na internetu na žrtve i razumjeti mehanizme koji omogućavaju počiniteljima da počine takav oblik rodno uvjetovanog nasilja kako bi se omogućili pristup pravnom lijeku, odgovornost i prevencija;

L.

budući da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (25) svaka treća žena diljem svijeta doživljava fizičko ili seksualno nasilje uglavnom od strane intimnog partnera; budući da se rodno uvjetovano nasilje povećalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, a ograničenja kretanja povećala su rizik od obiteljskog nasilja i zlostavljanja; budući da se zbog veće upotrebe interneta tijekom pandemije bolesti COVID-19 povećalo rodno uvjetovano nasilje na internetu i uz pomoć IKT-a, s obzirom na to da nasilni partneri i bivši partneri također nadziru, prate i prijete svojim žrtvama te vrše nasilje s pomoću digitalnih alata; budući da se nasilje na internetu može podudarati s fizičkim nasiljem i eskalirati u njega ako se ne riješi ranije; budući da u okviru strategije EU-a za prava žrtava 2020. – 2025. Komisija uviđa da je trenutačna situacija s pandemijom bolesti COVID-19 dovela do porasta kiberkriminaliteta u obliku kaznenih djela protiv spolne slobode na internetu i zločina iz mržnje;

M.

budući da su najčešće vrste rodno uvjetovanog nasilja na internetu kaznena djela kao što su uznemiravanje, uhođenje na internetu, kršenje privatnosti povezano s IKT-om, uključujući pristup podacima ili slikama, njihovo uzimanje, snimanje, dijeljenje i stvaranje te manipulaciju podacima ili slikama, uključujući intimne podatke, bez pristanka, krađu identiteta i govor mržnje na internetu, prisilnu kontrolu digitalnim nadzorom i kontrolu komunikacija s pomoću aplikacija za uhođenje i špijuniranje te upotrebu tehnoloških sredstava za trgovanje ljudima, uključujući u svrhu seksualnog iskorištavanja;

N.

budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu može biti počinjeno upotrebom cijelog niza komunikacijskih kanala i alata na internetu, koji uključuju društvene mreže, mrežni sadržaj, stranice za rasprave, internetske stranice za upoznavanje, rubrike za komentare i sobe za čavrljanje za vrijeme igranja računalnih igrica; budući da se mnoge vrste rodno uvjetovanog nasilja na internetu mogu počiniti puno lakše i u većim razmjerima nego fizički oblici rodno uvjetovanog nasilja;

O.

budući da su neke države članice donijele zakone samo o nekim posebnim oblicima rodno uvjetovanog nasilja na internetu te stoga i dalje postoje znatni nedostaci; budući da trenutačno ne postoji zajednička definicija ili učinkovit politički pristup borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu na razini Unije; budući da takvo nepostojanje usklađene definicije na razini Unije dovodi do znatnih razlika u pogledu mjere u kojoj se države članice bore protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu i u kojoj ga sprečavaju, što ostavlja velike razlike i rascjepkanost u razini zaštite koju pružaju, unatoč prekograničnoj prirodi kaznenog djela; budući da je stoga potrebna usklađena pravna definicija rodno uvjetovanog nasilja na internetu kako bi se osigurala konvergencija i na nacionalnoj razini i na razini Unije;

P.

budući da prema posebnoj izvjestiteljici UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice definicija „nasilja nad ženama na internetu obuhvaća bilo koje djelo rodno uvjetovanog nasilja nad ženama koje je korištenjem IKT-a, kao što su mobilni telefoni i pametni telefoni, internet, platforme društvenih mreža ili elektronička pošta, djelomično ili u potpunosti počinjeno, potpomognuto ili pogoršano nauštrb neke žene zbog njezina spola ili koje nerazmjerno pogađa žene (26);

Q.

budući da bi kriminalizacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu mogla imati odvraćajući učinak na počinitelje zbog straha od kazni ili svijesti da čine kazneno djelo;

R.

nastaju novi oblici zbog brzog razvoja i upotrebe digitalnih tehnologija i aplikacija; budući da su ti različiti oblici rodno uvjetovanog nasilja na internetu i uznemiravanja na internetu usmjereni na sve dobne skupine, od rane dobi do školskog i profesionalnog života, do kasnijih godina; budući da se ne bi trebala zanemariti mogućnost da se nasilje na internetu očituje i kao fizičko nasilje;

S.

budući da je prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE) sedam od deset žena doživjelo uhođenje na internetu; budući da je softver za uhođenje vrsta softvera koja olakšava zlostavljanje omogućavanjem nadziranja uređaja osobe, a da ta osoba nije pristala na nadzor niti zna da je se nadzire te je nadziranje tajno, a softver skriven; budući da je softvere za uhođenje zakonski moguće upotrebljavati i kupiti u Uniji te često stavljaju na tržište kao softveri za roditeljski nadzor;

T.

budući da se seksualno zlostavljanje na temelju slika često koristi kao oružje za uznemiravanje i ponižavanje žrtava; budući da su „deepfakes” (uvjerljiv krivotvoreni sadržaj) relativno nov način da se rodno uvjetovano nasilje iskoristi za iskorištavanje, ponižavanje i uznemiravanje žena;

U.

budući da su seksualno zlostavljanje na temelju slika i internetske stranice na kojima se takvo zlostavljanje širi rastući oblik nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama; budući da posljedice spolnog zlostavljanja na temelju slika mogu biti spolne naravi, ako je spolni odnos sniman ili distribuiran bez pristanka, psihološke naravi, jer privatan život žrtava postaje javan, i ekonomske naravi jer seksualno zlostavljanje pomoću slika na internetu može ugroziti sadašnji ili budući profesionalni život žrtve;

V.

budući da postoji povećani rizik da se na internetskim stranicama za pornografiju šire intimni i seksualni videozapisi žena bez pristanka te da se šire za novčanu korist; budući da širenje privatnog sadržaja na internetu bez pristanka žrtve, a posebno seksualnog zlostavljanja, predstavlja dodatni traumatični element nasilja, često s dramatičnim posljedicama, uključujući samoubojstvo;

W.

budući da su mlade žene, a posebno djevojčice, izložene rodno uvjetovanom nasilju na internetu koje uključuje upotrebu novih tehnologija, uključujući uznemiravanje na internetu i uhođenje na internetu u obliku prijetnji silovanjem, smrću, kršenje privatnosti povezano s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te objavljivanje privatnih informacija i fotografija;

X.

budući da u 15 država članica rodni identitet trenutačno nije uključen u zakone o govoru mržnje; budući da se u svojoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. i strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. 2025. Komisija obvezala predstaviti inicijativu u cilju proširenja područja kaznenih djela u kojima je moguće usklađivanje na specifične oblike rodno uvjetovanog nasilja u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a;

Y.

budući da statistički podaci navedeni u ovoj Rezoluciji pokazuju da je govor mržnje protiv LGBTIQ osoba raširen, posebno na internetu, te da u nekim državama članicama ne postoje zakoni za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje takvih oblika zlostavljanja na internetu;

Z.

budući da je Unija 2017. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Istanbulska konvencija”), koja je i dalje mjerilo za međunarodne standarde za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, te da je zaključivanje pristupanja Unije toj Konvenciji ključni prioritet Komisije;

AA.

budući da je za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući rodno uvjetovano nasilje na internetu, nužno oslanjati se na dosljedne, opipljive, reprezentativne i usporedive administrativne podatke koji se dobivaju prikupljanjem u sklopu čvrstog i koordiniranog okvira; budući da ne postoje sveobuhvatni i usporedivi raščlanjeni podaci o svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja i njegovim korjenskim uzrocima; budući da, unatoč sve većoj osviještenosti o toj pojavi, neprikupljanje podataka o svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja onemogućuje točnu procjenu njegove raširenosti; budući da je takav nedostatak dostupnih podataka povezan s neprijavljivanjem slučajeva rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da se Istanbulskom konvencijom i Direktivom 2012/29/EU od država članica zahtijeva izvješćivanje o statističkim podacima i pružanje podataka raščlanjenih po spolu;

AB.

budući da kaznenopravni odgovor na prijave žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu i dalje zaostaje, što pokazuje nedostatak razumijevanja i osviještenosti o ozbiljnosti tih kaznenih djela te odvraća od prijavljivanja u mnogim državama članicama; budući da razvijanje mekih vještina policijskih službenika kako bi mogli pažljivo slušati, razumjeti i poštovati sve žrtve svih oblika rodno uvjetovanog nasilja može pomoći u rješavanju problema neprijavljivanja i ponovne viktimizacije; budući da je osiguravanje pristupačnih postupaka i mehanizama za prijavu te pravnih lijekova neophodno za promicanje sigurnijeg okruženja za sve žrtve rodno uvjetovanog nasilja; budući da bi žrtvama nasilja na internetu trebale biti dostupne informacije o tome kako i kome se obratiti u službama kaznenog progona, kao i o dostupnim pravnim lijekovima za pomoć žrtvama u kriznim situacijama;

AC.

budući da su Europolov Europski centar za kiberkriminalitet, Eurojust i Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) proveli istraživanja o kibernetičkom kriminalu na internetu; budući da su neke žene i LGBTIQ osobe, kao što su feminističke aktivistice i aktivistice koji pripadaju skupini LGBTIQ, umjetnice, političarke, žene na javnim položajima, novinarke, blogerice, borkinje za ljudska prava i druge javne osobe, posebno pogođene rodno uvjetovanim nasiljem na internetu i budući da to ne uzrokuje samo štetu njihovom ugledu, psihološku štetu i patnju, nego može dovesti i do poremećaja u životnoj situaciji žrtve, narušavanja privatnosti i štete za osobne odnose i obiteljski život te može odvratiti žrtve od digitalnog sudjelovanja u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu;

AD.

budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu često dovodi do autocenzure i da takva situacija može imati negativan utjecaj na profesionalni život i ugled žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da zbog nasilnih i rodno utemeljenih prijetnji žrtve često pribjegavaju upotrebi pseudonima, ne ističu se u internetskom okruženju, odlučuju privremeno isključiti, deaktivirati ili trajno izbrisati račune na internetu ili su čak primorane napustiti svoju profesiju; budući da to može ušutkati ženske glasove i mišljenja te pogoršati već postojeću rodnu nejednakost u političkom, društvenom i kulturnom životu; budući da porast rodno uvjetovanog nasilja nad ženama na internetu može spriječiti daljnje sudjelovanje žena u samom digitalnom sektoru, čime se perpetuira rodna pristranost u osmišljavanju, razvoju i primjeni novih tehnologija te dolazi do replikacije postojećih diskriminacijskih praksi i stereotipa koji pridonose normalizaciji rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

AE.

budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu izravno utječe na seksualno, fizičko i psihološko zdravlje i dobrobit žena te ima negativan društveni i gospodarski učinak; budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu negativno utječe na sposobnost žrtava da u potpunosti ostvare svoja temeljna prava, što stoga ima teške posljedice za društvo i demokraciju u cjelini;

AF.

budući da štetan gospodarski učinak rodno uvjetovanog nasilja i problemi s mentalnim zdravljem koje ono uzrokuje mogu ozbiljno utjecati na žrtve, uključujući njihovu sposobnost traženja zaposlenja, te mogu uzrokovati financijski teret; budući da gospodarski učinak rodno uvjetovanog nasilja može uključivati utjecaj na zapošljavanje, kao što je manja prisutnost na radnom mjestu, rizik od ugrožavanja radnog statusa, što dovodi do rizika od gubitka radnih mjesta ili niže produktivnosti; budući da utjecaj rodno uvjetovanog nasilja na internetu na mentalno zdravlje može biti složen i dugoročan; budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu, kao što su tjeskoba, depresija i trajni posttraumatski simptomi, ima štetne međuljudske, društvene, pravne, gospodarske i političke posljedice na mentalno zdravlje te u konačnici utječe na život i identitet mladih; budući da ti učinci pogoršavaju druge oblike diskriminacije s kojima se suočavaju žene i tako pogoršavaju postojeće oblike diskriminacije i nejednakosti;

AG.

budući da je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanje naslovljenoj „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” procijenjeno da je ukupan trošak uznemiravanja i uhođenja na internetu između 49 i 89,3 milijardi EUR, a najveća kategorija troškova je vrijednost gubitka u području kvalitete života, koja predstavlja više od polovine sveukupnih troškova (oko 60 % za uznemiravanje i oko 50 % za uhođenje na internetu);

AH.

budući da prevencija, posebno na temelju obrazovanja koje uključuje digitalnu pismenost i vještine poput kiberhigijene i pravila ponašanja na internetu, mora biti ključan element svih javnih politika usmjerenih na suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.