Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci – Godišnja strategija održivog rasta 2021.

(COM(2020) 575 final)

(dodatno mišljenje)

(2022/C 105/27)

Izvjestitelj:

Gonçalo LOBO XAVIER

Odluka Predsjedništva Odbora:	26.4.2021.
Pravna osnova:	pravilo 32. stavak 1. Poslovnika i pravilo 29. točka (a) Provedbenih odredbi Poslovnika
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	5.10.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	168/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) i dalje je zabrinut zbog činjenice da u većini država članica sustavi upravljanja nacionalnim planovima za oporavak i otpornost i raspodjela odgovornosti za njihovu provedbu između središnje, regionalne i lokalne razine nisu dovoljno jasni. Naravno, nisu dovoljno jasni ni odgovarajući mehanizmi za uključivanje organizacija civilnog društva i socijalnih partnera u fazu provedbe, praćenja i prilagodbe nacionalnih planova za oporavak i otpornost. To je spomenuto u rezoluciji EGSO-a iz veljače (1) i situacija je i dalje ista unatoč naporima koje je Komisija uložila. EGSO odlučno poziva na detaljnije ispitivanje tih ključnih aspekata oporavka Unije.

1.2.

EGSO skreće pozornost na potrebu mjerenja napretka u provedbi planova za oporavak i otpornost. Potrebni su dobri pokazatelji za praćenje jer će oni biti kompas za određivanje smjera daljnjeg razvoja i oporavka. Države članice moraju primjereno reagirati na taj izazov i hrabro obznaniti građanima koje ih velike poteškoće čekaju.

1.3.

EGSO čvrsto vjeruje u važnost sljedećeg ciklusa semestra za Uniju kao ključnog instrumenta za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost. U nacionalnim planovima postoje dvije vrste alata: države članice mogu provesti i napraviti radikalne strukturne promjene s jedne strane dvostrukom tranzicijom, a s druge strane ulaganjima i reformama za građane (obitelj, radnike, poduzetnike itd.) koji su izravne žrtve ove krize. EGSO smatra da se obje opcije moraju uzeti u obzir. One iziskuju različite alate, koji se ponekad ne podudaraju Oporavak je potreban kako bi se ojačala otpornost ekonomskog sustava.

1.4.

Kriza prouzročena bolešću COVID-19 istaknula je neke od najopasnijih europskih slabosti: nedostatak politike koordinacije za industriju i, kada je riječ o mnogim drugim proizvodima i uslugama, ovisnost o drugim gospodarskim područjima. EGSO razumije da je teško promijeniti navike i politiku te da je potrebno nekoliko godina da se osjete stvarni učinci novih politika. Međutim, vrijeme je dragocjeno ako se Unija želi promijeniti i oporaviti. Povećanje cijena sirovina (i poteškoće u njihovoj distribuciji), nedostatak poluvodiča i visoke cijene energije također pokazuju ovisnost Unije o kritičnim resursima. EGSO bi želio da sve države članice doista djeluju u pogledu ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i industrijsku politiku koje može povećati zaposlenost i potaknuti građane na jačanje europske industrije.

1.5.

EGSO podržava ulaganja u visokokvalitetno obrazovanje, cjeloživotno učenje i istraživanje i razvoj, koji su bitni za poticanje i nadopunu gospodarskih i društvenih promjena koje promiče NextGenerationEU. Jasno je da su ulaganja kojima se jačaju zdravstveni sustavi i politike javnog zdravstva društava koja su teško pogođena pandemijom bolesti COVID-19 ključna. Moraju se kombinirati s uistinu snažnom industrijskom politikom koja može promicati proizvodnju i razvoj proizvoda i usluga u Europi kako bi se izbjegla potpuna ovisnost o drugim gospodarskim područjima.

1.6.

EGSO vjeruje da je vrijeme za temeljitu i duboku reformu pakta. U ovom novom revidiranom semestru potrebna je snažna preporuka i novi pakt koji uključuje neke obvezujuće postupke i pravila za savjetovanja organizacija civilnog društva i lokalnih vlasti. To zahtijeva djelovanje. Vrijeme je za formuliranje obvezujućih pravila za uključivanje dionika u sve faze od pripreme do provedbe kako bi se izbjegli strukturni problemi u budućnosti.

1.7.

Prema mišljenju EGSO-a, kratka analiza glavnih prioriteta planova za oporavak i otpornost pokazuje jasnu usredotočenost na ciljeve zelenog plana. Za EGSO to je očito važno, ali postoji zabrinutost u vezi s provedbom i učincima nekih mjera za koje se čini da nisu dobro utemeljene. Građani, radnici i tvrtke moraju dobiti podršku u ovoj tranziciji, a ciljevi moraju biti jasno i razumljivo definirani kako bi se izbjegla situacija u kojoj imamo impresivnu političku retoriku, ali lošu praktičnu provedbu, s velikim popratnim učincima „ispod površine”.

1.8.

EGSO skreće pozornost na činjenicu da se godinama zanemaruje jedan od najvrjednijih rezultata europskog semestra. Preporuke po državama članicama zapravo su prilika za poboljšanje i temelje se na dosljednim podacima. Države članice trebale bi preispitati svoj stav prema tom instrumentu, osobito nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i s obzirom na priliku koju Mehanizam za oporavak i otpornost pruža za provedbu strukturnih reformi (u području obrazovanja, fiskalnih politika, tržišta rada, socijalne zaštite u okviru socijalnog stupa i preporukâ sa samita iz Porta) koje su ključne za većinu država članica. EGSO odlučno preporučuje promjenu stava iz perspektive država članica, a organizacije civilnog društva trebale bi biti vrlo aktivne i u tom procesu djelovati kao nadzorna tijela.

1.9.

EGSO također skreće pozornost na sposobnost nekih država članica da iskoriste sredstva, uzimajući u obzir njihove dosadašnje rezultate. Polovina strukturnih fondova iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014.–2020. nije iskorištena do kraja 2020. te bi je trebalo potrošiti u narednim godinama. Iskustvo i podaci Komisije trebali bi državama članicama služiti kao upozorenja i pomoći im da bolje prenamijene sredstva u smislu raspodjele i vremenskog okvira. Vrlo je važno upozoriti države članice da njihove političke odluke ne smiju ugroziti proces oporavka i da je potrebno poduzeti određene mjere kako bi se izbjegli problemi u sustavu. To uključuje ne samo potrebu za izbjegavanjem birokracije, već i potrebu za pružanjem odgovarajuće političke potpore u cilju učinkovitosti.

1.10.

EGSO smatra da će se neizbježnim procesom digitalizacije, osobito u vezi s javnim uslugama u zdravstvenim ili socijalnim sustavima, izgubiti brojna radna mjesta. Digitalizacija također može stvoriti probleme starijim građanima koji su manje sposobni nositi se s tim procesom. EGSO skreće pozornost na potrebu za osmišljavanjem programa kojima bi se doista moglo podupirati građane i olakšati tranzicija. Države članice moraju izdvojiti sredstva za ulaganje u prekvalifikaciju ljudi pogođenih tom promjenom, a za suočavanje s tim izazovom potrebna je politička hrabrost, kao i dobra komunikacija s građanima kako bi se pojasnile politike i ciljevi.

1.11.

EGSO pozdravlja predloženu inicijativu uspostave tablice pokazatelja za oporavak i otpornost. Smatra da će to biti vrlo važan alat kojim se može potaknuti postupak ulaganja i stvoriti mehanizmi koji bi mogli biti od ključne važnosti za Uniju. Također podržava predloženi vremenski okvir, a očekuje se da će ga Komisija usvojiti do kraja rujna (2). Međutim, EGSO ustraje na sudjelovanju organizacija civilnog društva i u tom procesu. Nije riječ o povećanju vidljivosti, već o nadzoru te EGSO upozorava i na potrebu za osnaživanjem i pripremom organizacija civilnog društva za taj izazov. Beskorisno je pozivati na djelovanje organizacija civilnog društva ako one nisu spremne ili nemaju resurse za aktivno djelovanje. To predstavlja golemu odgovornost i priliku za organizacije civilnog društva.

2.   Opće napomene

2.1.

EGSO pozdravlja pokretanje komunikacije Komisije „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva” (3). Svijet se suočava s velikom krizom koja, čini se, potkopava sve planove i strategije za oporavak. Međutim, otpornost i snaga Europe moraju prevagnuti ako želimo održati našu Uniju.

2.2.

Činjenica jest da je Europska unija poduzela dosad nezabilježene mjere za prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, ublažavanje posljedica krize i usmjeravanje gospodarstva na put snažnog, održivog i uključivog rasta. Međutim, još uvijek postoji mnogo neizvjesnosti u pogledu djelotvornosti zdravstvenih politika, a kriza je imala ogroman učinak na povjerenje građana, koje je ključno za gospodarski i društveni oporavak Cilj cijepljenja više od 70 % europskog stanovništva imat će ogroman učinak na povjerenje ljudi, a EGSO pozdravlja koordinaciju između država članica u svrhu postizanja tog cilja. EGSO također skreće pozornost na potrebu da se građanima pojasni činjenica da su ta postignuća važna, ali je i dalje potreban oprez jer mjere možda nisu dovoljne za potpuno zaustavljanje zdravstvene krize.

2.3.

Države članice imaju priliku predstaviti nacionalne planove za oporavak i otpornost i to je važan faktor koji mora biti prioritet. EGSO čvrsto vjeruje da organizacije civilnog društva mogu odigrati ključnu ulogu u provedbi i praćenju tih planova. To mora biti jasno svim državama članicama. Riječima rezolucije EGSO-a: „EGSO smatra da se sve reforme u procesu restrukturiranja moraju temeljiti na načelima na kojima se temelji EU: zaštiti ljudskih i socijalnih prava, demokratskim vrijednostima i vladavini prava. Ulaganjima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost mora se nastojati osloboditi puni potencijal jedinstvenog tržišta, ojačati otpornost gospodarstva EU-a, ostvariti ciljeve održivog razvoja, stvoriti kružno gospodarstvo, postići klimatsku neutralnost u EU-u najkasnije do 2050., potaknuti inovacije i modernizaciju u vezi s digitalizacijom gospodarstva i društva te osigurati istinsku provedbu europskog stupa socijalnih prava kako bi se osigurala socijalna kohezija, iskorijenilo siromaštvo i smanjile nejednakosti” (4).

2.4.

NextGenerationEU, vrijedan 750 milijardi eura (pri čemu se trenutačno primjenjuje 500 milijardi eura), ključni je instrument EU-a za poticanje ulaganja i oporavka kako bi EU iz ove krize izašao snažniji i otporniji.

2.5.

EGSO vjeruje da su u akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava utvrđene konkretne mjere za jačanje socijalne dimenzije u svim područjima politike Unije kako bi se osigurao uključiv oporavak.

2.6.

EGSO također potvrđuje svoj stav da ekološka održivost, produktivnost, ravnopravna i pravedna raspodjela te makroekonomska stabilnost ostaju vodeća načela gospodarskog programa EU-a. Unatoč svim izazovima, zeleni plan i dalje je dugoročan prioritet, a Europa mora iskoristiti priliku i u tom području preuzeti vodeću ulogu.

2.7.

EGSO čvrsto vjeruje da osiguravanje učinkovite koordinacije politike u okviru europskog semestra ostaje ključno za usmjeravanje gospodarstva EU-a na snažniji put rasta nakon pandemije. To je uvjerenje EGSO isticao proteklih mjeseci, te ono i dalje ostaje prioritet.

2.8.

EGSO smatra da je razina sudjelovanja organiziranog civilnog društva u državama članicama općenito i dalje niska. Organizacije su obaviještene i u mnogim slučajevima saslušane, no to je dovelo do tek nekoliko opipljivih rezultata. U većini država članica nije bilo istinskih savjetovanja koja bi dovela do znatnih izmjena početnih vladinih prijedloga, izuzev rijetkih iznimki.

3.   Posebne napomene

3.1.

Zahvaljujući mjerama poduzetima na razini EU-a i na nacionalnoj razini, utjecaj pandemije na europska tržišta rada bio je ograničen. Međutim, unutar Unije još uvijek postoje različita gledišta i situacije. EGSO smatra da se moraju primijeniti različiti pristupi kako bi se osigurao oporavak država članica koje trpe posljedice krize više od drugih.

3.2.

EGSO se slaže sa stavom da ekonomska politika mora pružati potporu tijekom 2021. i 2022. godine. Države članice usred su velike bitke kojoj se ne nazire kraj. Unija mora pobijediti i shvatiti da će trebati vremena da planovi za oporavak postignu učinak te da je za postizanje rezultata potrebna otpornost. EGSO odlučno poziva na donošenje kratkoročnih i srednjoročnih strategija kako bi se na odgovarajući način riješili negativni učinci krize te tijekom godina ostvario snažan i održiv rast.

3.3.

Zanimljiva je tendencija građana Europe da više štede. Taj bi trend trebao biti i pozitivna prilika za poticanje kombinacije privatnih i javnih ulaganja koja mogu utjecati na oporavak gospodarstva i poboljšanje društvenih uvjeta. EGSO poziva na konkretno djelovanje po tom pitanju i smatra da bi Komisija trebala potaknuti sve države članice na usvajanje snažne fiskalne politike. Za usvajanje strategija za pretvaranje tih ušteda u pametna ulaganja potrebna je kreativnost, a odgovornost za to treba podijeliti s vladama, dionicima i financijskim institucijama.

3.4.

U narednim mjesecima EGSO namjerava aktivnom potporom i radom Skupine za europski semestar (ESG) raditi na svojoj sljedećoj rezoluciji, kojoj će pridonijeti naših 27 tročlanih delegacija ESG-a osnovanih u tu svrhu, te pratiti sudjelovanje civilnog društva u postupku provedbe, pritom analizirajući politički sadržaj iz perspektive civilnog društva. Trenutačno je zabilježeno tek slabo poboljšanje, uglavnom u pogledu službenih informativnih sastanaka, uz vrlo ograničene mogućnosti utjecaja na planove.

3.5.

Organizacije civilnog društva optimističnije su u pogledu izgledâ da će vlade prije koristiti sredstva za pokretanje ulaganja nego za poticanje reformi kojima se potiče rast, pri čemu mnogi članovi smatraju da nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u njihovim zemljama nedostaju ambicije i predanost u pogledu reformi, dok drugi kritiziraju nedostatak dodatnih ulaganja koja još nisu bila predviđena prije krize uzrokovane bolešću COVID-19.

3.6.

Europa se suočila s golemim poteškoćama zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, koja je na vidjelo iznijela opasnu slabost Unije: nedostatak koordinacijske politike za industriju i ovisnost o drugim gospodarskim područjima za mnoge proizvode i usluge. Taj je problem potrebno riješiti na koordiniran način kako bi se olakšao oporavak. Odgovarajuća industrijska politika potrebna je više nego ikad i sada je vrijeme za djelovanje. Povećanje cijena sirovina također pokazuje ovisnost Unije o kritičnim resursima. EGSO želi da sve države članice poduzmu mjere u pogledu ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu i industrijsku politiku, čime se može povećati zaposlenost i potaknuti građane na jačanje europske industrije.

3.7.

Velika većina organizacija civilnog društva (71 %) svoje je sudjelovanje u izradi nacionalnih planova za oporavak i otpornost njihovih zemalja ocijenilo od donekle nedostatnog sve do iznimno ograničenog.

3.8.

EGSO smatra da je proces digitalizacije ključan za poticanje razvoja gospodarstva i društva, ali i da postoji stvarna potreba da države članice osmisle programe i dodijele sredstva za uklanjanje prepreka tom procesu, osobito za određene skupine stanovništva, a to su starije i manje kvalificirane osobe. Stoga je prioritet potreba za razvojem učinkovitih informatičkih programa usklađenih sa softverom koji mogu koristiti svim građanima. Digitalizacija je potrebna, no ne pod svaku cijenu.

3.9.

EGSO je vrlo zadovoljan inicijativom Komisije o uspostavi tablice pokazatelja za oporavak i otpornost. To je važan korak u praćenju provedbe planova za oporavak i otpornost i EGSO smatra da se radi o prilici za poticanje procesa ulaganja i uvođenje mehanizama koji bi mogli biti od ključne važnosti za Uniju. Ponavljamo, organizacije civilnog društva mogu imati ključnu ulogu u tom procesu i spremne su na suradnju.

4.   Planovi oporavka i različiti pristupi

4.1.

EGSO smatra da, kad je riječ o postojećem okviru, prioritet mora biti politika u pogledu održivog i uključivog rasta i fiskalnih bilanci država članica. Očigledna je potreba za prilagodbom novoj fazi, nakon što se prevlada opasnost za zdravlje uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19. Trebala bi postojati alternativa pretjeranoj neravnoteži kao jedinoj perspektivi nakon ogromnog rasta duga i deficita u državama članicama. EGSO vjeruje da je vrijeme za radikalnu i duboku reformu okvira fiskalnog upravljanja i snažno upozorava na mogućnost povratka na „stara” fiskalna pravila. Za novi revidirani semestar potrebna je snažna preporuka i novi pakt koji uključuje neke obvezujuće postupke i pravila za savjetovanje s organizacijama civilnog društva i lokalnim vlastima, što iziskuje poduzimanje mjera. Vrijeme je da se utvrde obvezujuća pravila za uključivanje u sve faze, od pripreme do provedbe, a države članice trebaju razmotriti nove ciljeve za smanjenje deficita s naglaskom na rastu i upravljanju.

4.2.

Hitno je potrebna modernizacija fiskalnog i gospodarskog okvira, primjena pristupa usmjerenog na blagostanje i provedba zlatnog pravila. Komisija sada razmatra stranu rashoda, ali i, s pravom, stranu prihoda. EGSO preporučuje da se oporezivanje rada preusmjeri na poreze za zaštitu okoliša, zauzimajući pritom regresivni pristup i ne opterećujući kućanstva s niskim dohotkom. EGSO također poziva na borbu protiv agresivnog poreznog planiranja i poreznih prijevara jer bi takve prakse mogle ugroziti gospodarski i fiskalni oporavak država članica i EU-a u cjelini. Potreban je pametan pristup i veća konvergencija u Uniji kako bi se ostvario napredak. Monetarna i fiskalna politika, možda uz progresivno oporezivanje za zaštitu okoliša i postupno smanjenje porezâ, također mora biti opcija. Jasno je da porezno natjecanje s trećim zemljama umjesto natjecanja unutar EU-a može imati pozitivan učinak.

4.3.

EGSO naglašava činjenicu da, uz pandemiju, postoji i pritisak na cijenu sirovina. To je pitanje potrebno rješavati s velikom pozornošću. EGSO vjeruje u pošteno tržišno natjecanje i podržava potrebu za jednakim uvjetima, ali ističe da situacija postaje ozbiljna zbog opasnosti od ozbiljne štete cijeloj Uniji. Cijene sirovina porasle su između 30 % i 120 % posljednjih mjeseci, a pritisak se nastavlja.

4.4.

Nacionalni planovi za oporavak i otpornost otkrivaju različita gledišta država članica u pogledu oporavka svakog gospodarstva i socijalnog stanja u svakoj državi. To također pokazuje nejednakosti u državama članicama. EGSO traži usklađenije politike kojima je moguće ojačati Uniju. Države članice trebaju surađivati i mogle bi razmjenjivati primjere dobre prakse kako bi izbjegle pogrešne korake. Sektori poput turizma i prerađivačke industrije, među ostalima, najviše su pretrpjeli, pa bi prioritet trebao biti njihov oporavak. To će biti vrlo važno za otvaranje radnih mjesta i prilagodbu radne snage stvarnim potrebama gospodarstva te za uključivanje organizacija civilnog društva u postupak provedbe.

4.5.

EGSO je zabrinut zbog činjenice da su neke države članice dosad u velikoj mjeri zanemarile preporuke Komisije po zemljama, što je dovelo do skepticizma u pogledu moguće promjene stava u budućnosti. Uz to je potrebno preispitati apsorpcijski kapacitet određenih država članica i transformativne učinke ulaganja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost jer postoje sumnje u njihovu potencijalnu učinkovitost i djelotvornost. EGSO ustraje u tome da je stoga potrebno pomno praćenje.

4.6.

EGSO smatra da provedba nacionalnih planova za oporavak i otpornost ne bi trebala biti samo mrtvo slovo na papiru, već bi se trebala provoditi u stvarnom duhu tog instrumenta: treba prepoznati ulogu organizacija civilnog društva i održati savjetovanja na javnim forumima, a ne iza zatvorenih vrata.

4.7.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 istaknula je i pogoršala dugotrajne razlike u našim društvima, a najranjiviji članovi često su najviše pogođeni. Broj zaraženih bolešću COVID-19 bio je najveći među najugroženijim osobama, a određeni dijelovi društva često snose teret učinka mjera za borbu protiv krize. Kao posljedica krize, zapošljavanje niskokvalificiranih osoba i/ili mladih nerazmjerno je smanjeno. Osim toga, ozbiljno je narušeno obrazovanje mnogih osoba. Rizici od nejednakosti za manje kvalificirane skupine građana sve su veći.

5.   Jedinstveno tržište kao snaga europskog načina života

5.1.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 osjetila se u svim državama članicama, no utjecaj je bio različit. Koordinirani pristup cijepljenju omogućio je Uniji postizanje vrlo dobrih rezultata. Cilj cijepljenja 70 % stanovništva Unije bio je ogroman zadatak, a odgovor EU-a bio je vrlo pozitivan. Unatoč nekim problemima (očekivano za takav projekt), bio je uspješan i dobar primjer „mirovnog projekta” za koji se Unija zalaže od svog početka.

5.2.

Više nego ikad, jedinstveno tržište i njegova integracija moraju biti prioritet, a političke sporove trebalo bi izbjegavati. Političkoj retorici u određenim državama članicama koja potkopava jedinstveno tržište proturječile su činjenice: samo uz jaku Uniju i koordiniran pristup bilo je moguće pregovarati i izraditi planove za oporavak i otpornost u tako kratkom roku. Komunikacija je ključna za promicanje europskih vrijednosti, a jedinstveno tržište dio je tog procesa. Svi građani Europe trebali bi imati koristi od unutarnjeg tržišta kako bi bili ponosni na sposobnost Europe da odgovori na krizu, unatoč svim zastojima koji su izazvani izazovom uspostave koordiniranog odgovora na krizu.

5.3.

EGSO razumije da su države članice imale različite pristupe u pogledu zdravstvene situacije, ali također naglašava činjenicu da bi koordinaciju i dobre prakse trebalo više promicati nakon procesa cijepljenja. Unija mora iskoristiti svoje prednosti, osobito slobodno kretanje građana, proizvoda i kapitala. EGSO želi podržati tu slobodu bez narušavanja zdravstvenih sustava država članica, a to je moguće samo uz koordinaciju jedinstvenog tržišta. Države članice u povijesti su nekoliko puta pokazale da je to moguće. Sada je vrijeme za dobar odgovor.

5.4.

EGSO se zalaže za jedinstveno tržište i njegove mogućnosti u kombinaciji sa snažnim socijalnim tržištem koje je ključno i koje je „pečat” Unije. To je postignuće koje se mora zaštititi.

6.   Organizacije civilnog društva o planovima oporavka

6.1.

EGSO ustraje na tome da je uključivanje organizacija civilnog društva ključno za oporavak, posebice zato što treba priznati da bi hitne mjere oporavka, i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, mogle postati trajne.

6.2.

Podrška organizacija civilnog društva ulaganju u visokokvalitetno obrazovanje, cjeloživotnom učenju i istraživanju i razvoju, kao i ulaganju u jačanje zdravstvenih sustava i politika javnog zdravstva u društvima teško pogođenima pandemijom bolesti COVID-19, ključna je za poticanje i upotpunjavanje gospodarskih i društvenih promjena koje promiče NextGenerationEU. Više nego ikad prije, organizacije „na terenu” imaju sposobnost i odgovornost naznačiti i predložiti načine suočavanja sa stvarnim izazovima, a države članice moraju imati hrabrosti uključiti ih u proces donošenja odluka. EGSO traži takav pristup ponajviše zbog iskustva i znanja prikupljenih tijekom desetljećâ rada na ostvarenju različitih ciljeva s vrlo dobrim rezultatima.

6.3.

U kriznim vremenima glas organizacija civilnog društva važniji je nego ikad, ne samo zbog iskustva tih organizacija, već prvenstveno zbog njihova izravnog kontakta sa stvarnošću koji je bitan za praćenje i provedbu politika koje imaju stvarni utjecaj.

---

(1)  Uključenost organiziranog civilnog društva u nacionalne planove za oporavak i otpornost – Što funkcionira, a što ne? (SL C 155, 30.4.2021., str. 1.).

(2)  Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost te zajednički pokazatelji, nacrt delegiranog akta: Tablica pokazatelja za oporavak i otpornost – zajednički pokazatelji i detaljni elementi.

(3)  COM(2021) 500 final, 2.6.2021., „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva”.

(4)  Uključenost organiziranog civilnog društva u nacionalne planove za oporavak i otpornost – Što funkcionira, a što ne? (SL C 155, 30.4.2021., str. 1.).