Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: „Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla”

(COM(2021) 400 final)

(2022/C 105/22)

Izvjestiteljica:

Maria NIKOLOPOULOU

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 31.5.2021.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	4.10.2021.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	20.10.2021.
Plenarno zasjedanje br.:	564
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	105/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) podržava plan Komisije za holističko rješavanje problema različitih vrsta onečišćenja i ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Kako bi plan bio uistinu ambiciozan, ciljevi moraju biti potpuno usklađeni s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), a ambicije bi se trebale povećati od samog početka, odnosno odmah.

1.2.

EGSO poziva Komisiju da počne prikupljati podatke kako bi uskoro mogla donijeti zakonodavne prijedloge u područjima u kojima ih nema, primjerice u pogledu svjetlosnog i vibracijskog onečišćenja.

1.3.

EGSO pozdravlja uspostavu platforme dionika za nultu stopu onečišćenja kako bi se ubrzalo suzbijanje onečišćenja i želi surađivati u okviru Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (1) ili drugih mehanizama.

1.4.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u hijerarhiji nulte stope onečišćenja manje razmatraju sanacija i nadoknada štete povezane s onečišćenjem. Potrebno je definirati mjere za slučajeve kada onečišćivače nije moguće utvrditi ili kada oni ne mogu nadoknaditi štetu.

1.5.

EGSO predlaže da se u okviru procjene izvora čestičnog materijala u zakonodavstvo i praćenje onečišćenja čestičnim materijalom uključi njihov oksidacijski potencijal i ultrasitne čestice.

1.6.

Kako bi se suzbilo onečišćenje mora, sve luke moraju raspolagati naprednim sustavom za prikupljanje otpada i gospodarenje njime. Osim toga, EU bi trebao poticati mjere za kontinuirano vađenje otpada iz mora kako bi se pridonijelo dekontaminaciji i kako bi se osigurala sekundarna ribolovna aktivnost.

1.7.

Dio onečišćenja mora plastikom dolazi iz unutarnjih voda. Čišćenje europskih rijeka iziskuje koordinaciju dotičnih zemalja.

1.8.

EGSO smatra da bi gospodarenje otpadom trebalo uskladiti te da bi otpadom trebalo gospodariti i oporabljati ga tamo gdje je proizveden ili gdje ima primjerenih postrojenja za recikliranje kako bi se izbjegao njegov štetan utjecaj na treće zemlje.

1.9.

Iako su ciljevi utvrđeni na razini EU-a, EGSO preporučuje da se odrede minimalni pragovi po zemljama kako bi se osiguralo da sve države članice dobro napreduju unatoč različitom tempu.

1.10.

EGSO poziva države članice i Komisiju da ubrzaju postupak prelaska na obnovljive izvore energije, koji su od iznimne važnosti kako bi poduzeća uspješno dekarbonizirala proizvodnju.

1.11.

EGSO čestita Komisiji na strategiji građanske znanosti kojom se potiče sudjelovanje i angažman građana podizanjem svijesti o onečišćenju, zdravlju i dobrobiti.

2.   Prijedlog Komisije

2.1.

Akcijski plan EU-a o nultoj stopi onečišćenja zraka, vode i tla jedna je od posljednjih okosnica zelenog plana. Njime se kao glavni cilj za 2050. utvrđuje smanjenje onečišćenja na razine koje nisu štetne za ljudsko zdravlje i okoliš. Komisija će ujedno integrirati i povezati sve tekuće aktivnosti u vezi s višestrukim ciljevima koji se odnose na onečišćenje.

2.2.

U skladu s pravom EU-a, ciljevima zelenog plana i u sinergiji s drugim inicijativama EU bi do 2030. trebao smanjiti: — učinke onečišćenja zraka na zdravlje (broj preuranjenih smrti) za više od 55 %; — udio osoba s kroničnim poremećajima uzrokovanima bukom iz prometa za 30 %; — broj ekosustava u EU-u u kojima onečišćenje zraka ugrožava bioraznolikost za 25 %; — gubitak hranjivih tvari, upotrebu i rizik kemijskih pesticida, upotrebu opasnijih pesticida te prodaju antimikrobnih sredstava za životinje iz uzgoja i akvakulturu za 50 %; — količinu plastičnog otpada u moru za 50 % i količinu mikroplastike koja se ispušta u okoliš za 30 %; — ukupnu količinu proizvedenog otpada u znatnoj mjeri i preostali komunalni otpad za 50 %.

2.3.

Cilj izvješćâ o praćenju i projekcijama nulte stope onečišćenja planiranih za 2022. i 2024. bit će evaluacija postupka postizanja ciljeva do 2030. i služit će kao polazište za odlučivanje o tome koje bi mjere trebalo provesti ili ojačati kako bi se osiguralo uspješno postizanje ciljeva do 2030. Zatim će se odrediti sljedeći koraci za postizanje nulte stope onečišćenja do 2050.

2.4.

Komisija i Europski odbor regija pokrenut će platformu dionika za nultu stopu onečišćenja.

2.5.

Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji do 2023. preispitat će se radi smanjenja plastičnog i drugog otpada, podvodne buke i onečišćujućih tvari.

2.6.

Revizijom Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive o mulju iz otpadnih voda povećat će se ambicioznost uklanjanja hranjivih tvari iz otpadnih voda i pripreme pročišćene vode i mulja za ponovnu uporabu. Uredba o prijevozu otpada revidirat će se kako bi se bolje kontrolirao izvoz otpada, osigurala njegova održiva obrada i ograničio izvoz sa štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje u trećim zemljama.

3.   Opće napomene

3.1.

Kao što je navedeno u akcijskom planu, borba protiv onečišćenja ujedno je i borba za pravednost jer najštetnije posljedice za zdravlje trpe najugroženije skupine, uključujući djecu, starije osobe i osobe sa zdravstvenim tegobama, osobe s invaliditetom i osobe koje žive u lošijim socioekonomskim uvjetima (2). Na globalnoj razini zemlje s niskim i srednjim dohotkom bilježe najveći udio bolesti povezanih s onečišćenjem, s oko 92 % smrtnih slučajeva povezanih s tim čimbenikom (3).

3.2.

EGSO podržava plan Komisije i njezine vodeće inicijative za holističko rješavanje problema različitih vrsta onečišćenja i ispunjavanje obveza iz Pariškog sporazuma kao i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja. Kako bi plan bio uistinu ambiciozan, ciljevi moraju biti u potpunosti usklađeni s preporukama SZO-a.

3.3.

EGSO se slaže s pristupom jačanja postojećeg zakonodavstva u različitim područjima i njegove prilagodbe u područjima u kojima ono nije uspješno provedeno, primjerice u pogledu kvalitete zraka i vode. Ponovno ističemo da je politika EU-a u području okoliša pokazala da slaba, fragmentirana i neujednačena provedba europskog zakonodavstva o okolišu predstavlja ozbiljan problem u mnogim državama članicama (4). Osim toga, ne nedostaje znanja o tome što valja učiniti, već je manjkava provedba dobro poznatih mjera, koje su često odavno donesene, kao i politička volja (5).

3.4.

EGSO poziva Komisiju da počne prikupljati podatke kako bi uskoro mogla donijeti zakonodavne prijedloge u područjima u kojima ih nema, primjerice u pogledu svjetlosnog i vibracijskog onečišćenja.

3.5.

Stupanj ostvarenja ciljeva ocijenit će se na temelju rezultata praćenja i izgleda za 2024. Time će se otvoriti rasprava o ocjeni ambicioznosti i, prema potrebi, temeljitijoj reviziji ciljeva i zakonodavstva. EGSO izražava bojazan da će taj proces biti predug s obzirom na kratko vrijeme preostalo za postizanje ciljeva do 2030. te smatra da je od samog početka, odnosno već sada potrebno povećati ambicije.

3.6.

Ciljne vrijednosti onečišćenja zraka zadane za 2030. temelje se na prestarim referentnim godinama. Referentne godine razlikuju se za različite ciljeve jer se temelje na različitim podacima i zakonodavstvu. Iako duga razdoblja kumulativnih podataka olakšavaju predviđanja, EGSO smatra da bi vremensko polazište za procjenu napretka u postizanju ciljeva trebalo uskladiti za sve ciljeve kako bi se dobila realistična slika o razini njihova ostvarenja.

3.7.

Poticajni okvir trebao bi pomoći poduzećima i MSP-ovima u primjeni zakonodavstva o kontroli onečišćenja, a administrativno opterećenje svesti na najmanju moguću mjeru. Postoji i potreba za usklađivanjem regulatornog okvira na međunarodnoj razini jer onečišćenje EU-a ne zaustavlja se na granicama.

3.8.

EGSO smatra da je međusektorska suradnja ključna za osiguravanje tranzicije. Stoga pozdravlja uspostavu platforme dionika za nultu stopu onečišćenja i želi surađivati u okviru Europske platforme dionika kružnog gospodarstva ili drugih mehanizama. Također preporučuje uspostavu bliske suradnje s trećim zemljama i prostora za suradnju civilnog društva različitih regija s obzirom na to da onečišćenje ne poznaje granice.

4.   Posebne napomene

4.1.

Potpora EU-a inovacijama, ulaganjima i istraživanjima nove opreme i tehnologija važna je za sva poduzeća i za otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta. Međutim, potrebno je ulagati u: prirodu i biološku raznolikost (obnovu ekosustava i restorativnu poljoprivredu); dobrobit (održivu infrastrukturu i obnovljivu/energetsku tranziciju, zelene/javne zgrade i mobilnost); ljude (obrazovanje i premošćivanje digitalnog jaza/jaza u području istraživanja i razvoja, porezne reforme za stvaranje pravednijih i ravnopravnijih prilika u obrazovanju, zdravstvu i okolišu).

4.2.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u hijerarhiji nulte stope onečišćenja manje razmatraju sanacija i nadoknada štete povezane s onečišćenjem. Načelo „onečišćivač plaća” nije se pokazalo vrlo djelotvornim, što je vidljivo iz velikog broja onečišćenih lokacija kojih još ima u EU-u. Potrebno je definirati mjere za slučajeve kada onečišćivače nije moguće utvrditi ili kada oni ne mogu nadoknaditi štetu.

4.3.

Kad je riječ o onečišćenju zraka, EGSO želi skrenuti pozornost Komisije na čestični materijal povezan s milijunima slučajeva prerane smrti diljem svijeta. Procjenom toksikoloških učinaka čestičnog materijala na zdravlje ljudi trebalo bi utvrditi standardiziranu metričku vrijednost koja se ne temelji samo na masenoj koncentraciji nego i na veličini i kemijskom sastavu. U okviru procjene izvora čestičnog materijala važan je njihov oksidacijski potencijal i ultrasitne čestice jer stupanj opasnosti ovisi o njima te bi ih trebalo uključiti u zakonodavstvo i praćenje onečišćenja čestičnim materijalom.

4.4.

Zakonodavstvo o vodi prilagodit će se kako bi se smanjile kemijske onečišćujuće tvari i mikroplastika. Plastični otpad iznimno je zabrinjavajući jer je njegovo uklanjanje složeno, adsorbira druge onečišćujuće tvari, a ne uzima se u obzir visok kemijski i toksikološki učinak njegovih aditiva i nanoplastike koja nastaje njegovom fragmentacijom (6). Zemlje OECD-a uvelike doprinose plastičnom otpadu u drugim zemljama, stoga je potrebno pronaći rješenja za prekogranično onečišćenje i utvrditi novo posebno globalno ograničenje za plastični otpad. Od ključne je važnosti i prevencija i u proizvodnji se mora poticati i podupirati ekološki dizajn. Trebala bi se uspostaviti suradnja industrije i znanosti o okolišu radi istraživanja izvedivih rješenja.

4.5.

Važno je, posebno u poljoprivrednom sektoru, ulagati u inovacije tehnologija i operativnih modela kojima se omogućava ponovna uporaba vode i poboljšava njezina kvaliteta, kao i u provedbu rješenja za smanjenje ekološkog otiska (npr. u području gnojidbe, upotrebe pesticida i emisija nitrata). Izgradnjom kapaciteta operatora i osposobljavanjem u području novih tehnologija i digitalnih rješenja olakšat će se njihova provedba i usklađenost s propisima o vodama.

4.6.

Potrebno je strogo gospodarenje otpadom od ribolovnih aktivnosti, a posebno ribarskim mrežama. S obzirom na to da mobilnost plastičnog otpada u moru prati nasumične uzorke, trebalo bi uvesti međunarodna pravila ili barem raščlanjeno prema proizvodnji i potrošnji plastike u svakoj zemlji, tako da oni koji onečišćuju više moraju i platiti više. Nevladine organizacije i neke zemlje dokazale su da postoje alati i osobe kvalificirane za vađenje morskog otpada te da se mogu uspostaviti lučke strukture potrebne za njegovo skladištenje i recikliranje (7). Međutim, ta se mjera ne primjenjuje jer ribari ne ostvaruju nikakvu gospodarsku korist od prikupljanja i razvrstavanja otpada, a male luke još nisu pripremljene za tu aktivnost. Sve luke, pa i one najmanje, moraju raspolagati naprednim sustavom za prikupljanje otpada i transparentno gospodarenje njime (8). EU bi trebao neprekidno poticati te aktivnosti kako bi se pomoglo u dekontaminaciji i osigurala sekundarna ribolovna djelatnost (9).

4.7.

Ukupno 80 % otpada u moru dolazi iz unutarnjih voda (jezera i rijeka) (10). Upravljanje problemom i kontrola nad njime na izvoru ima veći učinak. Čišćenje europskih rijeka iziskuje koordinaciju među zemljama. Međutim, predmetne zemlje imaju vrlo različite pravne sustave i različite razine vladinih obveza u pogledu upravljanja riječnim slivovima.

4.8

EGSO smatra da je rješavanje problema kemijskih smjesa važan korak naprijed u procjeni rizika kemikalija. Istraživanje i razvoj ključni su za unapređenje znanja o kemijskim smjesama, njihove procjene i postupanja s njima (11).

4.9.

Usmjeravanje EU-a prema nultoj stopi onečišćenja iziskuje poticaje za olakšavanje promjena, izgradnju kapaciteta u području novih tehnologija i digitalnih rješenja, tehničku potporu, socijalno obrazovanje te usklađivanje i provedbu vodiča za dobru praksu u proizvodnji i potrošnji. Kako bi poduzeća dekarbonizirala svoje proizvodne procese, potrebno im je dovoljno cjenovno pristupačne energije iz obnovljivih izvora, kao i plinovitih goriva s nultim ili niskim emisijama ugljika. EGSO poziva države članice i Komisiju da ubrzaju postupak prelaska na obnovljive izvore energije.

4.10.

Revizijom Direktive o industrijskim emisijama osigurava se visoka razina zaštite okoliša u cjelini. Prikladniji pristup za MSP-ove bila bi primjena najboljih raspoloživih tehnika koje ne podrazumijevaju prekomjerne troškove. Provedba Direktive o industrijskim emisijama trebala bi obuhvaćati cijeli lanac vrijednosti, uključujući nabavu sirovina izvan EU-a. Razine usklađenosti trebale bi biti pravno obvezujuće za industrijske emisije te je potrebna standardizirana i pouzdana metodologija praćenja kako bi se osigurala usporedba točnih podataka, kao i usklađena procjena kojom se osiguravaju jednaki uvjeti za cijelu industriju EU-a.

4.11.

EGSO smatra da je Program vještina ključan element za razvoj tržišta rada i da on usmjerava osposobljavanje stručnjaka kako bi bili osviješteni u pogledu klime, okoliša i zdravlja. Također pozdravlja osposobljavanje radnika u zdravstvenom i socijalnom sektoru, čime će se poboljšati njihova sposobnost suočavanja s okolišnim rizicima. Tom će se strategijom poduzetnicima, poduzećima, MSP-ovima, samozaposlenim osobama i svim radnicima olakšati prilagodba, čime će se gubitak radnih mjesta svesti na najmanju moguću mjeru.

4.12.

Gradovi i regije predvodnici su u provedbi programa za borbu protiv onečišćenja. Izazov u pogledu ostvarenja programa ovisi o naporima lokalnih i regionalnih vlasti. Ključno je uskladiti zahtjeve i mjere u svim regijama te osigurati da provedba i konačno postignuti ciljevi ostanu konstantni, bez obzira na političke promjene. Iako su ciljevi utvrđeni na razini EU-a, EGSO preporučuje da se odrede minimalni pragovi po zemljama kako bi se osiguralo da sve države članice dobro napreduju unatoč različitom tempu.

4.13.

Važno je uskladiti gospodarenje otpadom jer odvajanje i obrada ne funkcioniraju ravnomjerno u različitim regijama EU-a i na lokalnoj razini u svakoj zemlji, čime se smanjuje djelotvornost gospodarenja onečišćenjem i njegovog sprečavanja. Trebalo bi zabraniti izvoz otpada koji nije u skladu sa standardima EU-a, bez obzira na regulatorne mjere zemlje u koju se otpad namjerava izvesti. Osim toga, otpadom u EU-u trebalo bi gospodariti i oporabljati ga tamo gdje je proizveden ili gdje ima primjerenih postrojenja za recikliranje kako bi se izbjegao njegov učinak na treće zemlje, osim ako se ne upotrebljava kao sirovina u održivoj proizvodnji prihvatljivoj za okoliš.

4.14.

Komisija će razviti integrirani okvir za praćenje i izglede za nultu stopu onečišćenja kako bi procijenila učinke na zdravlje, okoliš, gospodarstvo i društvo. Trebalo bi uključiti i praćenje stanja rijeka. Prikupljeni podaci trebaju se dobiti primjenom standardiziranih metoda, moraju biti transparentni, pouzdani, sljedivi i dostupni svima. Baza podataka trebala bi sadržavati izvore glavnih institucija povezanih s Komisijom i svih priznatih institucija koje žele doprinijeti praćenju onečišćenja i njegovih učinaka.

4.15.

EGSO čestita Komisiji na strategiji građanske znanosti kojom se potiče sudjelovanje i angažman građana podizanjem svijesti o onečišćenju, zdravlju i dobrobiti. Time se ljudi osnažuju za praćenje onečišćenja i integraciju prikupljenih podataka u postupak donošenja odluka. Kako bi se osigurao uspjeh te strategije, potrebno je osigurati koordinaciju tijela vlasti, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i znanosti.

---

(1)  Europska platforma dionika kružnog gospodarstva.

(2)  Izvješće EEA-a br. 22/2018.: Unequal exposure and unequal impacts („Nejednaka izloženost i nejednaki učinci”).

(3)  UNEP/EA.4/3 (2018.): Provedbeni plan „Prema planetu bez onečišćenja”.

(4)  SL C 110, 22.3.2019., str. 33.

(5)  SL C 123, 9.4.2021., str. 76.

(6)  Vidjeti Sendra et al., 2020.

(7)  Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.).

(8)  SL C 62, 15.2.2019., str. 207.

(9)  Can fishers help cleaning the sea from plastic waste? („Mogu li ribari pomoći u čišćenju plastičnog otpada iz mora?”), ETF.

(10)  Program Ujedinjenih naroda za okoliš, morski plastični otpad i mikroplastiku, 2016.

(11)  SL C 286, 16.7.2021., str. 181.